NOA fttsP

MINISTARSTVO POMORSTVA, PROMETA I INFRASTRUKTURE

PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM

DOBRU I MORSKIM LUKAMA

02. srpnja 2015. godine

1

PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA

I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donoenje ovoga Zakona sadrana je u lanku 2. stavku 4. i lanku 52. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/2010 proieni tekst i 5/2014 -Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE E PROISTEI DONOENJEM ZAKONA

a) Ocjena stanja

Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (Narodne novine, br. 158/2003, 100/2004, 141/2006, 38/2009 i 123/2011) stupio je na snagu 15. listopada 2003. godine te su tijekom jedanaest godina primjene uoene odreene nejasnoe glede dijela pitanja vezanih za njegov sadraj i primjenu.

Tijekom svoje primjene, lanak 87. Zakona brisan je odredbom lanka 82. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji (Narodne novine, broj 100/2004), izmjenama i dopunama Zakona iz 2006. godine dio otvorenih pitanja preciznije je definiran, izmjenama iz 2009. godine Zakon je usklaen sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine, broj 109/2007), te su Odlukom i Rjeenjem Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: UI4445/2008 i UI2231/2009 od 4. listopada 2011. godine ukinuti stavak 2. i dio stavka 3. lanka 118.

U primjeni vaeeg Zakona utvreno je da je potrebno veliki broj pitanja drugaije regulirati, kako bi se modernizirao pristup upravljanju pomorskim dobrom i morskim lukama.

Nadalje, 28. prosinca 2012. godine stupio je na snagu novi Zakon o koncesijama (Narodne novine, broj 143/2012), kojim su unesene brojne novine vezane za postupak davanja koncesija, ugovore o koncesiji, prestanak koncesije, pravnu zatita u postupcima davanja koncesije i politiku koncesija u cijelosti. Budui da je upravo koncesija temeljni pravni institut temeljem kojega se gospodarski koristi pomorsko dobro, javila se potreba znaajnijih izmjena vaeeg Zakona, stoga se odluilo izraditi novi Zakon kako ne bi dolo do nejasnoa u primjeni i pravne nesigurnosti.

Nadalje, budui da vaei Zakon, sadri i odredbe kojima se ureuju prekraji na pomorskom dobru, Zakon je potrebno uskladiti s Prekrajnim zakonom (Narodne novine, br. 107/2007, 39/2013 i 157/2013).

b) Osnovna pitanja koja se ureuju Zakonom:

- propisuje se nadlenost upravnih odjela u jedinici podrune (regionalne) samouprave nadlenih za poslove pomorstva za utvrivanje granica pomorskog dobra, a radi ubrzanja postupka;

2

- mijenja se postupak za davanje koncesija na pomorskom dobru radi usklaenja sa Zakonom o koncesijama; uvodi se institut koncesije na zahtjev;

- uvodi se dunost davatelja koncesije na provoenje prethodnih i pripremnih radnji za davanje koncesije sukladno postupcima i radnjama odreenim Zakonom o koncesijama;

- ukidaju se koncesijska odobrenja, a uvode dozvole, koje daje predstavniko tijelo jedinice lokalne samouprave temeljem javnog natjeaja na rok od etiri godine; definiraju se morske plae, sidrita i privezita; utvruje se vremenska granica za ureivanje pitanja nasipavanja mora; za dio poslova upravljanja pomorskim dobrom utvruju se nadlenost sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog za raspolaganje i upravljanje dravnom imovinom;

- uvodi se pravo i dunost sudjelovanja Ministarstva u postupku izrade i donoenja svih dokumenata i akata prostornog ureenja koji obuhvaaju podruje pomorskog dobra; u jedinicama podrune (regionalne) samouprave osniva se jedna upanijska luka uprava, koja moe imati ispostave; uvodi se pravo velikim gradovima na osnivanje gradske luke uprave;

uvodi se dunost upanijske luke uprave da sama obavlja luke djelatnosti, dok se koncesija za obavljanje lukih djelatnosti daje samo iznimno i to iskljuivo za gradnju i gospodarsko koritenje novih objekata podgradnje i nadgradnje, prihvat i predaju svih vrsta otpada s pomorskih objekata i opskrbu plovnih objekata gorivom, uvodi se jedinstvena luka tarifa u lukama otvorenim za javni promet upanijskog i lokalnog znaaja koja objedinjava luke pristojbe i luke naknade; uvode se luki redari koji nadziru provedbu lukog reda u lukama otvorenim za javni promet;

ureuje se pitanje pretvorbe na pomorskom dobru.

Pomorsko dobro kao iznimno vrijedan resurs zasluuje i obvezuje nas da ga donoenjem ovoga Zakona s jedne strane ouvamo za budunost, a da ga s druge strane sustavnim mjerama i sa stratekim pristupom gospodarski koristimo.

c) Posljedice koje e proizai donoenjem Zakona

Donoenjem novoga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama stvaraju se uvjeti za bri i uspjeniji gospodarski razvitak Republike Hrvatske kao pomorske zemlje, stvaraju se uvjeti za ulaganja na pomorskom dobru, a posebno u luku suprastrukturu, sukladno stratekim odrednicama to osigurava odrivi razvoj, uz potivanje i promicanje primjene najviih standarda ekoloke zatite pomorskog dobra.

Odgovarajua sustavna i precizna pravna regulativa koja prati suvremena opeprihvaena europska i svjetska dostignua nuan je preduvjet toga razvitka.

III. POTREBNA SREDSTVA ZA PROVOENJE ZAKONA

Za provoenje Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama bit e potrebno osigurati sredstva iz dravnog prorauna Republike Hrvatske, na pozicijama Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture radi pripremanja buduih natjeaja za koncesije sukladno novo utvrenom postupku koji zahtjeva sredstva u cilju izrade natjeajne dokumentacije, kao i izradu studije opravdanosti davanja koncesije na pomorskom dobru odnosno analize davanja koncesije. Takoer e biti potrebno osigurati sredstva za naknadu osobama, odnosno

3

njihovim zakonskim nasljednicima, ije je pravo vlasnitva na nekretnini, koja je pomorsko dobro, brisano iz zemljine knjige.

4

PRIJEDLOG ZAKONA O POMORSKOM DOBRU I MORSKIM LUKAMA

DIO PRVI - OPE ODREDBE

lanak 1.

(1) Ovim se Zakonom ureuju pojam i pravni status pomorskog dobra, zatita pomorskog dobra, utvrivanje njegovih granica, evidencija i upis pomorskog dobra u katastru i zemljinoj knjizi, imovinskopravna pitanja, upravljanje, upotreba i gospodarsko koritenje pomorskog dobra, koncesije na pomorskom dobru, morske plae, sidrita i privezita, pojam i razvrstaj morskih luka, luko podruje, luke djelatnosti, luke otvorene za javni promet i osnivanje lukih uprava, luke posebne namjene te nadzor nad provedbom ovoga Zakona.

(2) Cilj ovoga Zakona je uspostavljanje kvalitetnog i transparentnog sustava zatite, upravljanja i koritenja pomorskog dobra u Republici Hrvatskoj.

lanak 2.

Pojedini izrazi u smislu ovoga Zakona imaju sljedee znaenje: 1. luka jest morska luka, tj. morski i s morem neposredno povezani kopneni prostor s izgraenim i neizgraenim obalama, lukobranima, ureajima, postrojenjima i drugim objektima namijenjenim za pristajanje, sidrenje i zatitu plovnih objekata, ukrcaj i iskrcaj putnika i robe, uskladiten]e i drugo manipuliranje robom, proizvodnju, oplemenjivanje i doradu robe te ostale gospodarske djelatnosti koje su s tim djelatnostima u meusobnoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnolokoj svezi; 2. luka otvorena za javni promet jest morska luka koju, pod jednakim uvjetima, moe upotrebljavati svaka fizika i pravna osoba sukladno njenoj namjeni i u granicama raspoloivih kapaciteta; 3. luka posebne namjene jest morska luka koja je u posebnoj upotrebi ili gospodarskom koritenju pravnih ili fizikih osoba (luka nautikog turizma (marina), industrijska luka, brodogradilina luka, ribarska luka i dr.) ili dravnog tijela (vojna luka); 4. luko podruje luke jest podruje morske luke, koje obuhvaa jedan ili vie morskih i kopnenih prostora (luki bazen), koje se koristi za obavljanje lukih djelatnosti, a kojim upravlja luka uprava, odnosno koncesionar; 5. koncesija jest vremenski ogranieno pravo na temelju kojeg se dio pomorskog dobra djelomino ili potpuno iskljuuje iz ope upotrebe i daje na gospodarsko koritenje; 6. odobrenje jest vremenski ogranieno pravo na temelju kojeg se dio pomorskog dobra djelomino ili potpuno iskljuuje iz ope upotrebe i daje na posebnu upotrebu; 7. dozvola jest vremenski ogranieno pravo na temelju kojeg se na pomorskom dobru obavija djelatnost, kojom se ne ograniava niti iskljuuje opa upotreba pomorskog dobra; 8. luka podgradnja (infrastruktura) jesu operativne obale i druge luke kopnene povrine, lukobrani i drugi objekti infrastrukture (npr. luke cestovne i eljeznike prometnice, vodovodna, kanalizacijska, energetska mrea, elektronika komunikacijska infrastruktura, objekti za sigurnost plovidbe u luci i si.) izgraeni na lukom podruju; 9. luka nadgradnja (suprastruktura) jesu graevine izgraene na lukom podruju (upravne zgrade, skladita, silosi, rezervoari i si.) 10. prekrcajna oprema jesu pojedinani ureaji, strojevi, procesne instalacije, luke dizalice i drugi proizvodi od kojih se sastoji postrojenje ili su samostalno ugraeni u graevinu i slue tehnolokom procesu u luci i ne ine pomorsko dobro;

5

11. infrastrukturne graevine jesu ceste, pruge, mostovi, etnice, vodovodna, kanalizacijska, energetska mrea, elektronika komunikacijska infrastruktura i si. izgraeni na pomorskom dobru; 12. nekretnina jest estica zemljine povrine, zajedno sa svim to je sa zemljitem trajno spojeno na povrini ili ispod nje; 13. morska plaa je prirodni ili izgraeni i ureeni kopneni i pripadajui morski prostor pomorskog dobra koji slui za boravak i kupanje te s tim povezane aktivnosti; 14. sidrite jest dio morskog akvatorija koji slui za sigurno sidrenje plovnih objekata; 15. privezite jest izdvojeni i samostalni infrastrukturni objekt (ponton, gat, mol, riva, i si.) i dio morskog akvatorija izvan lukog podruja; 16. koncesionar jest fizika osoba vlasnik obrta ili pravna osoba registrirana za obavljanje djelatnosti za koju se daje koncesija, a s kojom je davatelj koncesije zakljuio ugovor o koncesiji; 17. ovlatenik odobrenja jest fizika osoba vlasnik obrta ili pravna osoba s kojom je davatelj odobrenja zakljuio ugovor o posebnoj upotrebi: 18. upravni odjel u jedinici podrune (regionalne) samouprave jest upravni odjel u jedinici podrune (regionalne) samouprave nadlean za poslove pomorstva; 19. veliki grad je grad koji je kao takav definiran Zakonom o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi; 20. DOF 5/2011 jest digitalna ortofoto karta u mjerilu 1:5000 Dravne geodetske uprave izraena na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske zapoetog 21. lipnja 2011. godine i druga digitalna ortofoto karta Dravne geodetske uprave izraena na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. 21. Objekt je graevina i drugi zahvat u prostoru prema posebnim propisima koji ureuju prostorno ureenje i gradnju; 22. Ministarstvo jest ministarstvo nadleno za poslove pomorstva; 23. ministar jest elnik Ministarstva nadlenog za poslove pomorstva.

DIO DRUGI POMORSKO DOBRO

GLAVA I. - OSNOVNE ODREDBE

lanak 3.

(1) Pomorsko dobro je ope dobro od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, ima njezinu osobitu zatitu, a koristi se pod uvjetima i na nain propisan ovim Zakonom.

(2) Svatko ima pravo, podjednakim uvjetima, sluiti se pomorskim dobrom sukladno njegovoj prirodi i namjeni, osim kad je ovim Zakonom drugaije propisano.

(3) Nitko nema pravo bez pravnog temelja ishoenog na temelju ovoga Zakona zauzeti pomorsko dobro niti gospodarski koristiti pomorsko dobro i obavljati djelatnost na istom.

GLAVA II. - PROSTOR POMORSKOG DOBRA

POMORSKO DOBRO PO SAMOM ZAKONU

lanak 4.

6

(1) Pomorsko dobro po samom Zakonu ine: unutarnje morske vode i teritorijalno more, njihovo dno i podmorje te u moru i morskom podzemlju iva i neiva prirodna bogatstva (morski dio); dio kopna koji je po svojoj prirodi namijenjen opoj upotrebi ili je proglaen takvim, kao i sve to je s tim dijelom kopna trajno spojeno na povrini ili ispod nje i ine ga nekretnine koje su po namjeni, poloaju i kulturi: morska obala, plae, sprudovi, rtovi, hridi, grebeni, kupalita, ala, luke, lukobrani, rive, nasipi, privezita, gatovi, kao i sinonimi tih pojmova, morske uvale, morske solane, nasipi, otoci do 4000 m2 povrine, ua rijeka koje se izlijevaju u more i kanali spojeni s morem (kopneni dio).

(2) Morska obala je pojas kopna uz more koji po svojoj prirodi ili namjeni slui neposrednom, odnosno uobiajenom koritenju i upotrebi mora neovisno o njegovoj irini, ali koji je irok najmanje 6 metara od crte koja je vodoravno udaljena od crte srednjih viih visokih voda.

(3) Crtu srednjih viih visokih voda iz stavka 2. ovoga lanka utvruje Hrvatski hidrografski institut.

(4) Svjetionici koji su izgraeni na pomorskom dobru, kako je definirano stavcima 1. i 2. ovoga lanka su pomorsko dobro.

(5) Svjetionici koji nisu pomorsko dobro u neotuivom su vlasnitvu pravne osobe koja u ime Republike Hrvatske postavlja i upravlja objektima sigurnosti plovidbe.

(6) Sve nekretnine unutar luka i u obuhvatu lukog podruja su pomorsko dobro, kao i sama luka.

NAELA

lanak 5.

(1) Tko u ime Republike Hrvatske, odnosno jedinice podrune (regionalne) samouprave ili jedinice lokalne samouprave (velikog grada) ili luke uprave odluuje o pomorskom dobru odnosno njime upravlja, duan je postupati kao dobar domain i odgovara za to.

(2) Svako odluivanje, odnosno upravljanje pomorskim dobrom mora biti utemeljeno na najviim naelima i standardima zatite prirode, morskog okolia i kulturne batine, ouvanja izvornosti i zatite krajolika kao i tradicijskih vrijednosti kao i na naelu transparentnosti i potivanja javnog interesa.

(3) Prostornim planiranjem ne smije se sprjeavati ili oduzimati namjena i znaaj koju ima pomorsko dobro.

(4) Pomorsko dobro mora se zatititi i ouvati u najveoj moguoj mjeri u izvornom obliku i opsegu za budue generacije, uz odrivi gospodarski razvoj.

lanak 6.

7

(1) Pomorsko dobro je ope dobro na upotrebi svima.

(2) Pomorsko dobro je od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zatitu, a upotrebljava se i koristi pod uvjetima i na nain propisan ovim Zakonom.

(3) Dio pomorskog dobra moe se ograniiti ili iskljuiti iz ope upotrebe, na odreeni rok te dati na posebnu upotrebu ili gospodarsko koritenje, ali samo pod uvjetima i na nain propisan ovim Zakonom.

(4) Pravne osnove posebne upotrebe i gospodarskog koritenja pomorskog dobra iz stavka 2. ovoga lanka su ugovor o koncesiji, ugovor o posebnoj upotrebi i dozvola, te odluka Ministarstva o privremenom koritenju.

lanak 7.

(1) Na pomorskom dobru ne moe se stei pravo vlasnitva niti druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi i isto je izvan pravnog prometa.

(2) Nekretnina na pomorskom dobru je zemljina estica i sve to je na toj estici izgraeno iznad ili ispod nje i razmjerno trajno povezano s njom (naelo jedinstvenosti nekretnine). Graevine na pomorskom dobru koje su trajno povezane s pomorskim dobrom njegova su pripadnost.

(3) Nekretnine na pomorskom dobru ne mogu biti predmetom ovrhe ni prodaje na javnoj drabi, na njima se ne moe zasnivati zakup i najam nego samo prava propisana ovim Zakonom.

(4) Nekretnina na pomorskom dobru ne moe biti predmetom prava zadranja.

(5) Ne postupa u dobroj vjeri i ne moe se pozivati na zatitu povjerenja u zemljine knjige onaj tko to ini u odnosu na nekretninu koja je po samom zakonu pomorsko dobro iz lanka 4. ovoga Zakona.

(6) Pravni poslovi sklopljeni suprotno stavku 1., 3., 4. i 5. ovoga lanka nitetni su.

(7) Gradnjom graevina na pomorskom dobru, koje nisu u funkcionalnoj vezi s morem ili promjenom namjene pojedinog dijela pomorskog dobra prema prostornim planovima, ne mijenja se status pomorskog dobra.

lanak 8.

KAKO SE ODREUJE POMORSKO DOBRO - NAELO

(1) Pomorsko dobro odreeno je Zakonom.

(2) Odluka suda ili upravnog tijela kojom se identificira koje nekretnine ine pomorsko dobro ima samo deklaratorni karakter. Status pomorskog dobra nekretnina ne stjee na temelju takve odluke ve je ona kao takva odreena zakonom.

8

(3) Nekretnina ima status pomorskog dobra ako po svojoj kulturi, namjeni i poloaju odgovara definiciji pomorskog dobra iz lanka 4. ovoga Zakona.

(4) Upis pomorskog dobra provodi se u zemljinoj knjizi.

(5) Iznimno, pomorsko dobro se konstituira sukladno prostornim planovima u sluaju proirenja pomorskog dobra na nekretnine u dubinu kopna koje nisu pomorsko dobro i na kojima postoji pravo vlasnitva, a radi gradnje graevina ili izvoenja zahvata, kada se provodi ili namjerava provesti izvlatenje.

(6) Nekretnina iz stavka 5. ovoga lanka naknadno stjee status pomorskog dobra na nain kako je to propisano ovim Zakonom.

PRAVNI POLOAJ REPUBLIKE HRVATSKE

lanak 9.

(1) O pomorskom dobru vodi brigu, te njime upravlja i za to odgovara Republika Hrvatska.

(2) U ime Republike Hrvatske poslove brige i upravljanja pomorskim dobrom izvrava Vlada Republike Hrvatske.

(3) Republika Hrvatska ovim Zakonom, dio poslova upravljanja pomorskim dobrom te razmjerno s tim brigu o zatiti i odgovornost povjerava jedinicama podrune (regionalne) i lokalne samouprave i sredinjem tijelu dravne uprave nadlenom za raspolaganje i upravljanje dravnom imovinom, koje u njeno ime obavljaju pojedine poslove upravljanja propisane ovim Zakonom.

(4) Republika Hrvatska moe poduzimati sve radnje radi zatite pomorskog dobra, kao i podnositi tube radi utvrivanja statusa pomorskog dobra, naknade tete ili stjecanja bez osnove, radi inidbe i dr. protiv osoba koje su koristile pomorsko dobro bez pravne osnove ili ga uzurpirali, devastirali i si. i time ostvarile odreenu korist ili svojim radnjama prouzroile tetu ili sprijeile da se to dobro koristi sukladno njegovom statusu i namjeni.

(5) Republika Hrvatska ima poloaj stranke ili zainteresirane osobe u svim upravnim postupcima koji se tiu pomorskog dobra.

(6) Republika Hrvatska ima poloaj stranke ili umjeaa u sudskim postupcima koji se tiu pomorskog dobra.

IZUZIMANJE OD RASPOLAGANJA

lanak 10.

(1) Vlada Republike Hrvatske moe posebnom odlukom utvrditi interes Republike Hrvatske i zabraniti raspolaganje pomorskim dobrom.

(2) Zabrana iz stavka 1. ovoga lanka moe se ograniiti ili moe trajati neogranieno.

9

(3) Odluka iz stavka 1. ovoga lanka ne iskljuuje opu upotrebu pomorskog dobra koju ono ima po svojoj prirodi.

ZABRANA POVREDE JAVNOG INTERESA I OPE UPOTREBE

lanak 11.

(1) Nitko ne smije bez pravne osnove iskljuiti ili ograniiti na bilo koji nain opu upotrebu pomorskog dobra, niti ga smije na bilo koji nain uzurpirati za svoje potrebe.

(2) Svatko je duan zatraiti od nadlene inspekcije uklanjanje svih vrsta objekata, naprava, prepreka i si. koji iskljuuju ili ograniavaju opu upotrebu pomorskog dobra.

lanak 12.

(1) Nitko nema pravo na posjedovnu zatitu na pomorskom dobru.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka pravo na posjedovnu zatitu ima ovlatenik koncesije, ovlatenik odobrenja za posebnu upotrebu i luka uprava.

STJECANJE STATUSA POMORSKOG DOBRA - DJELOVANJE PRIRODE

lanak 13.

(1) Nekretnina koja prethodno nije bila pomorsko dobro stjee ovaj status uslijed prirodnih pojava iji uzrok nije ljudska radnja (npr. postepena erozija, podizanje razine mora uslijed klimatskih promjena) ili prirodnih pojava koje su posljedica rudarskih radova, sanacije i si. kada takva nekretnina radi klizanja prema moru ili prodora mora u dubinu kopna promijeni kulturu i namjenu i postane pomorsko dobro.

(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka nadleno tijelo iz lanka 35. ovoga Zakona utvrdit e novu granicu pomorskog dobra.

(3) Po provedbi postupka iz stavka 2. ovoga lanka, dotadanji vlasnik nekretnine iz stavka 1. ovoga lanka stjee pravo na naknadu po propisima o izvlatenju.

STJECANJE STATUSA POMORSKOG DOBRA U VEZI S IZVLATENJEM

lanak 14.

Nekretnina koja prethodno nije bila pomorsko dobro stjee ovaj status po provedenom postupku izvlatenja u sluajevima i na nain propisan ovim Zakonom, kada se pomorsko dobro proiruje u dubinu kopna (radi gradnje luke, etnice i si.).

UKIDANJE STATUSA POMORSKOG DOBRA

lanak 15.

(1) Status pomorskog dobra na nekretninama koje su pomorsko dobro iz lanka 4. ovoga Zakona ukida se u sluajevima i na nain propisan ovim Zakonom:

10

ako je postojei nasip u dijelu izgubio ovaj status kao i dio morske obale iza nasipa sukladno ovom Zakonu,

radi gradnje ceste u skladu s posebnim propisom kojim se ureuje ceste, ako je rjeenjem o granici pomorskog dobra nekretnina koja je izvorno bila pomorsko

dobro ili je nastala cijepanjem te nekretnine izgubila namjenu pomorskog dobra stoga nije obuhvaena granicom pomorskog dobra u cijelosti ili u dijelu.

(2) Nekretnine kojima je ukinut status pomorskog dobra u skladu s stavkom 1. ovoga lanka upisuju se u zemljinim knjigama kao vlasnitvo Republike Hrvatske

ZABRANA RASPOLAGANJA

lanak 16.

(1) Zabranjeno je raspolaganje i upis tereta na nekretninama koje lee neposredno uz more.

(2) Zabrana iz stavka 1. ovoga lanka odnosi se i na nekretnine koje ne lee neposredno uz more, a iz njihove kulture i namjene proizlazi da se radi o pomorskom dobru iz lanka 4. stavka 1. ovoga Zakona.

(3) Iznimno od stavka 1. i 2. ovoga lanka ako se radi o nekretnini koja se protee u dubinu kopna i nema kulturu iz lanka 4. stavak 1. ovoga Zakona, te je stvarno samo u jednom dijelu pomorsko dobro, istom se moe raspolagati nakon to se utvrdi granica pomorskog dobra.

(4) Pravni poslovi sklopljeni suprotno stavcima 1. i 2. ovoga lanka su nitetni.

(5) Sredinje tijelo dravne uprave nadleno za geodetske poslove i katastar duno je u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona dostaviti nadlenom zemljinoknjinom sudu i nadlenom dravnom odvjetnitvu podatke i dokumentaciju o nekretninama iz stavka 1. ovoga lanka, koji e po slubenoj dunosti izvriti zabiljebu zabrane raspolaganja nekretninom iz stavka 1. ovoga lanka.

(6) Nadleni zemljinoknjini sud dostavit e rjeenje o zabiljebi iz stavka 5. ovoga lanka nadlenom dravnom odvjetnitvu.

ZABRANA UPISA PRAVA VLASNITVA NA POMORSKOM DOBRU

lanak 17.

(1) Zemljinoknjini sud odbit e provedbu predloenog upisa prava vlasnitva i drugog stvarnog prava, ako iz priloenih isprava proizlazi da se nekretnina nalazi na morskoj obali, unutar postojee luke ili se radi o pomorskom dobru iz lanka 4. ovoga Zakona.

(2) Kao zapreka upisu dovoljno je da nekretnina ima kulturu koja upuuje na definiciju pomorskog dobra iz lanka 4. ovoga Zakona.

11

(3) Kao dokaz da je nekretnina unutar luke prilae se akt nadlenog tijela o osnivanju luke uprave ili davanju koncesije kojim se ujedno utvruje luko podruje, ovisno o vrsti luke.

(4) Kao dokaz da nekretnina lei uz more, ukoliko nema kulturu koja upuuje da se radi o pomorskom dobru, prilae se potvrda sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog za za katastar.

NASIP

lanak 18.

(1) Nasipavanje mora je svaka ljudska radnja kojom se proiruje kopno u more.

(2) Nasip je u cijelosti pomorsko dobro, ako ovim Zakonom nije drugaije propisano.

lanak 19.

(1) Za podruja na kojima se nalaze nasipi uvijek se utvruje granica pomorskog dobra.

(2) Nasip vidljiv na DOF- u 5/2011 smatra se priratajem izvorne morske obale. (3) Ako nasip u cijelosti slui za namjene pomorskog dobra iz lanka 4. stavka 1. ovoga Zakona koja namjena je u vezi s koritenjem mora (npr. plaa, etnica, kupalite, betonska sunalita, plani restoran i drugi plani objekti i terase, samostalni infrastrukturni objekti i si.) takav nasip je pomorsko dobro u cijelosti. Status pomorskog dobra nee se ukinuti niti izvornoj morskoj obali koja se nalazi iza nasipa ako ima namjenu iz lanka 4. stavka 1. ovoga Zakona.

(4) Ako nasip, kao i izvorna morska obala koja se nalazi iza nasipa, vie nemaju namjenu iz lanka 4. stavka 1. ovoga Zakona, ukida se status pomorskog dobra.

(5) Dio nasipa kao i izvorna morska obala koja se nalazi iza nasipa, kojima je ukinut status pomorskog dobra, kroz postupak iz stavka 1. ovoga lanka upisuje se vlasnitvo Republike Hrvatske.

(6) Rjeenje o granici pomorskog dobra mora sadravati injenice iz stavka 2., 3., 4. i 5. ovoga lanka, ovisno o konkretnom sluaju kao i utvrenje o zakonskom stjecanju prava vlasnitva Republike Hrvatske onog dijela nasipa i izvorne morske obale na kojem je ukinut status pomorskog dobra, a za potrebe upisa u zemljinu knjigu.

lanak 20.

(1) Ako se iz pomorskog dobra izuzima zgrada izgraena na nasipu i/ili morskoj obali, koja nije u funkcionalnoj vezi s koritenjem mora, a ostaje u prostoru, iz pomorskog dobra izuzima se i zemljite ispod te zgrade i zemljite koje slui za prilaz toj zgradi, a koje se odreuje po pravilima o utvrivanju nunog prolaza.

(2) Osobe koje mogu dokazati pravnu osnovu koritenja zgrade, nakon to je utvrena granica pomorskog dobra i zgrada, zemljite ispod te zgrade i zemljite koje slui za prilaz toj zgradi upisano kao vlasnitvo Republike Hrvatske, dune su, u roku od 6 mjeseci od dana

12

upisa vlasnitva Republike Hrvatske, zatraiti od sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog za raspolaganje i upravljanje dravnom imovinom osnivanje prava graenja ili sklapanje ugovora o kupoprodaji.

(3) Ugovor o osnivanju prava graenja i ugovor o kupoprodaji sklapaju se sukladno propisima koji ureuju raspolaganje i upravljanje dravnom imovinom.

lanak 21.

(1) Nasipi koji su vidljivi na DOF u 5/2011 za koje postoji ovrno rjeenje o uklanjanju do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, kao i nasipi koji nisu su vidljivi na DOF u 5/2011, ne smatraju se priratajem morske obale kao i nezakoniti nasipi nastali nakon toga datuma, ve se u cijelosti smatraju pomorskim dobrom.

(2) Uklanjanje nasipa iz stavka 1. ovoga lanka provodi se sukladno posebnim propisima o graenju na temelju pravomonog rjeenja ovlatenog inspektora Ministarstva, kojim se nalae uklanjanje nasipa iz mora, na teret osobe koja je izvrila nasipavanje, ako se ta osoba moe utvrditi, a u protivnom o troku Republike Hrvatske.

(3) alba protiv rjeenja iz stavka 2. ovoga lanka nije doputena, ali se moe pokrenuti upravni spor.

lanak 22.

(1) Sva nasipavanja mora, koja su izvrena nakon aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske zapoetog 21. lipnja 2011. godine, sukladno prostornim planovima i posebnim propisima, smatraju se u cijelosti pomorskim dobrom.

(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka pomorsko dobro ukljuuje i dio izvorne morske obale od koje je izvreno nasipavanje, a koja je u trenutku nasipavanja bila pomorsko dobro.

(3) Sva nasipavanja mora, koja su izvrena nakon aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske zapoetog 21. lipnja 2011. godine, protivno prostornim planovima i posebnim propisima, uklonit e se sukladno propisima koji ureuju prostorno ureenje i gradnju te se ne smatraju priratajem morske obale i ne mogu se evidentirati kao kopneni dio pomorskog dobra.

lanak 23.

(1) Sredinje tijelo dravne uprave nadleno za katastar duno je evidentirati novi nasip u moru kao samostalnu katastarsku esticu uz oznaku neplodno nasip u moru", a isti se prilikom uspostave, ne moe prikljuiti prvoj obalnoj estici.

(2) Republika Hrvatska je stranka u upravnom postupku u kojem se evidentira novi nasip.

(3) U postupku obnove zemljinih knjiga kao i u zemljinoknjinom ispravnom postupku, nadleni sud i sredinje tijelo dravne uprave nadleno za katastar duni su postupati u skladu sa stavkom 1. ovoga lanka.

DRUGE GRAEVINE NA MORSKOJ OBALI I U MORU

13

lanak 24.

(1) Graevine na pomorskom dobru, kao to su mulovi, gatovi, sunalita, istezalita, lukobrani, rive, i sinonimi tih pojmova, kao i graevine u lukama i drugi samostalni infrastrukturni objekti, koje su vidljivi na DOF- u 5/2011, a izgraene su bez valjane dokumentacije, ostaju u prostoru pomorskog dobra.

(2) Graditelji graevina iz stavka 1. ovoga lanka nemaju nikakva prava po osnovi graenja ovih graevina.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, u sluaju da neka od ovih graevina i drugih prepreka ugroava sigurnost plovidbe, onemoguava ili ometa opu upotrebu i pristup pomorskom dobru, bez obzira na vrijeme gradnje, ista e se ukloniti o troku osobe koja je graevinu izgradila, ako se ta osoba moe utvrditi, a u protivnom o troku Republike Hrvatske.

(4) Ako iz poloaja, odnosno naina postavljanja graevine i druge prepreke iz stavka 3. ovoga lanka, proizlazi daje ista postavljena u korist zgrade koja se nalazi uz takvu prepreku, predmnjeva se daje ona postavljena odnosno izgraena u korist te zgrade.

(5) Rjeenje o uklanjanju graevina i drugih prepreka iz stavka 3. i 4. ovoga lanka donosi ovlateni inspektor Ministarstva po slubenoj dunosti i uzimajui u obzir predstavke, odnosno obavijesti svake zainteresirane osobe, koja upuuje na potrebu zatite javnog interesa.

(6) alba protiv rjeenja iz stavka 5. ovoga lanka nije doputena, ali se moe pokrenuti upravni spor.

GRAENJE NA POMORSKOM DOBRU

lanak 25.

(1) Na pomorskom dobru doputena je gradnja iskljuivo na temelju pravnog osnova prema ovom Zakonu i u skladu s propisima koji ureuju prostorno ureenje i gradnju.

(2) Dokazom o pravu na graenje na pomorskom dobru smatraju se samo ugovor o koncesiji, ugovor o posebnoj upotrebi, poziv na odgovarajuu odredbu ovoga Zakona koja daje pravo odreenom tijelu ili pravnoj osobi na upravljanje tim dijelom pomorskog dobra, odnosno na izvoenje radova i poziv na odredbe ovoga Zakona o redovnom i izvanrednom upravljanju pomorskim dobrom.

(3) Rekonstrukcija pomorskog dobra je skup zahvata na pomorskom dobru kojima se ispravljaju oteenja nastala prirodnim promjenama pomorskog dobra ili ljudskom radnjom, a koja naruavaju sigurnost ili izgled pomorskog dobra, odnosno njegovu namjenu.

MORSKE PLAE lanak 26.

14

(1) Morske plae dijele se na prirodne i ureene.

(2) Osoba koja upravlja plaom duna je istu tititi i odravati u cilju ouvanja prirodnih karakteristika plae.

(3) Osoba koja upravlja plaom moe dohranjivati plau iskljuivo koritenjem prirodnih materijala, koji izvorno ine plau, na nain da se ne mijenja obalna crta niti izvorni izgled plae i njene prirodne karakteristike.

Prirodna morska plaa

lanak 27.

(1) Prirodna morska plaa jest plaa koja se nalazi unutar ili izvan naselja, nadzirana je i pristupana s kopnene i/ili morske strane te infrastrukturno neopremljena uz potpuno ouvano zateeno prirodno obiljeje.

(2) Kopneni dio prirodne plae obuhvaa prostor nekonsolidiranog materijala (stijene, pijeska, ljunka, njihove kombinacije i si.) koji se protee od obalne crte do linije trajne vegetacije.

(3) Prirodna morska plaa ukljuuje i iri kopneni dio od onoga utvrenog stavkom 2. ovoga lanka ako isti prostor slui za neposredno i uobiajeno koritenje mora.

(4) Prirodnu morska plau redovno odravaju jedinica lokalne samouprave i pravna osoba koja upravlja zatienim podrujem i ista se ne moe iskljuiti iz ope upotrebe.

(5) Na prirodnim morska plaama djelatnosti se mogu obavljati iskljuivo na osnovi dozvola, sukladno lanku 73. ovoga Zakona, osim ako se radi o funkcionalnoj cjelini kako je propisana lankom 31. stavkom 1. ovoga Zakona.

Ureena morska plaa

lanak 28.

(1) Ureena morska plaa jest plaa koja se nalazi unutar ili izvan naselja i koja je nadzirana i pristupana svima pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane ukljuivo i osobama smanjene pokretljivosti, veim dijelom ureenog i izmijenjenog prirodnog obiljeja te infrastrukturno i sadrajno (tuevi, kabine i sanitarni ureaji) ureen kopneni prostor neposredno povezan s morem, oznaen i zatien s morske strane.

(2) Ureene morske plae mogu se koristiti za obavljanje gospodarske djelatnosti u pravilu na osnovi koncesije.

(3) Ako ureena morska plaa nije dana u koncesiju istu je duna odravati jedinica lokalne samouprave.

(4) Osoba koja upravlja plaom duna je na morskoj plai iz stavka 1. ovoga lanka na vidljivim mjestima istaknuti informativnu plou s podacima o kakvoi mora za kupanje,

15

morskom i kopnenom dijelu plae i informacijama o moguim izvanrednim dogaajima na morskoj plai, a u skladu s vaeim provedbenim propisima tijela dravne uprave nadlenog za zatitu okolia i prirode

lanak 29.

(1) S obzirom na funkciju i model upravljanja ureene morske plae su: j avna morska plaa; morska plae hotela, kampova i turistikih naselja; morska plaa za posebne namjene.

(2) Ministar e, uz prethodno miljenje ministra nadlenog za turizam, pravilnikom urediti minimalne uvjete koje morske plae moraju zadovoljavati.

Javna morska plaa

lanak 30.

(1) Javna morska plaa je samostalna, ureena morska plaa, koja se gospodarski koristi na temelju koncesije i slui veem broju ugostiteljsko turistikih objekata i graana.

(2) Davatelj koncesije ne moe iskljuiti opu upotrebu plae iz stavka 1. ovoga lanka te je duan osigurati i tititi javni interes koritenja plae posebno u sluaju kada plaa po svojem poloaju i funkciji treba zadovoljiti potrebe ireg kruga korisnika.

Morske plae hotela, kampova i turistikih naselja

lanak 31.

(1) Morske plae hotela, kampova i turistikih naselja su ureene morske plae, koje su sa izgraenim turistikim sadrajima izvan granice pomorskog dobra povezane u funkcionalnu gospodarsku cjelinu.

(2) Davatelj koncesije utvruje funkcionalnu gospodarsku cjelinu iz stavka 1. ovoga lanka uz osiguranje nesmetanog prolaza uz pomorsko dobro (etnica), ovisno o kapacitetu, kategoriji i vrsti objekata, a u postupku davanja koncesije moe potpuno iskljuiti opu upotrebu dijela plae dane u koncesiju do maksimalno 30% plae za ugostiteljske objekte kategorizirane sa 4. i 5. zvjezdica.

Morske plae za posebne namjene

lanak 32.

(1) Morske plae za posebne namjene su ureene morske plae, koje udovoljavaju zahtjevima i potrebama posebnih grupa korisnika.

(2) Morske plae za posebnu namjenu se gospodarski koriste na temelju koncesije.

16

Naelo zadovoljavanja javnog interesa

lanak 33.

Davatelj koncesije duan je u svim postupcima davanja koncesije za gospodarsko koritenje morske plae, prilikom odluivanja o stupnju ogranienja i iskljuenja ope upotrebe, osigurati i tititi javni interes koritenja plae posebno u sluaju kada plaa po svojem poloaju i funkciji treba zadovoljiti potrebe ireg kruga korisnika.

GLAVA III. GRANICE POMORSKOG DOBRA I LUKOG PODRUJA

SVRHA I CILJ UTVRIVANJA GRANICE POMORSKOG DOBRA

lanak 34.

(1) Granica pomorskog dobra slui za razluivanje pomorskog dobra kao opeg dobra od podruja u reimu prava vlasnitva, a prvenstveno se utvruje na podruju na kojem postoji potreba zatite opeg interesa i/ili gospodarskog koritenja i/ili posebne upotrebe pomorskog dobra.

(2) U sluaju da je na nekom podruju prostornim planovima planirana izgradnja luke prvo se utvruje granica pomorskog dobra, a nakon toga se utvruje granica lukog podruja.

(3) Neovisno to je pomorsko dobro odreeno Zakonom, Republika Hrvatska i jedinice podrune (regionalne) samouprave dune su osigurati sustavno utvrivanje granica pomorskog dobra radi uknjibe pomorskog dobra u zemljinu knjigu ne samo kada postoje razlozi za to ili kada je obveza utvrenja granice pomorskog dobra propisana ovim Zakonom, nego kao trajnu zadau u svrhu njegove zatite, kao i pravne sigurnosti.

lanak 35.

(1) Granicu pomorskog dobra i granicu lukog podruja luke posebne namjene, osim vojne luke, u upravnom postupku rjeenjem utvruje i mijenja upravni odjel u jedinici podrune (regionalne) samouprave.

(2) Upravni odjel u jedinici podrune (regionalne) samouprave pokree postupak utvrivanja granice pomorskog dobra i granice lukog podruja sukladno Godinjem planu utvrivanja granica pomorskog dobra koji donosi upanijska skuptina, odnosno na temelju obavijesti Vlade Republike Hrvatske, Ministarstva, te fizike ili pravne osobe.

(3) Postupak utvrivanja granice pomorskog dobra i granice lukog podruja za koji je podnositelj Vlade Republike Hrvatske ili dravno odvjetnitvo smatra se hitnim.

(4) Ako upravni odjel u jedinici podrune (regionalne) samouprave na temelju obavijesti Vlade Republike Hrvatske ili Ministarstva ne utvrdi ili izmijeni granicu pomorskog dobra u roku od ezdeset dana, nakon provedbe upravnog nadzora, rjeenje e donijeti Ministarstvo.

(5) Protiv rjeenja o granici pomorskog dobra ili granici lukog podruja luke posebne namjene, osim vojne luke, iz stavka 1. ovoga lanka, moe se podnijeti alba Ministarstvu.

17

(6) Protiv rjeenja o granici pomorskog dobra iz stavka 4. ovoga lanka ne moe se izjaviti alba, ali se moe pokrenuti upravni spor.

GRANICA LUKA OTVORENIH ZA JAVNI PROMET

lanak 36.

(1) Granicu lukog podruja luka otvorenih za javni promet upanijskog i lokalnog znaaja, u upravnom postupku, temeljem akta o osnivanju luke uprave, rjeenjem utvruje i mijenja upravni odjel u jedinici podrune (regionalne) samouprave.

(2) Granicu lukog podruja luka otvorenih za javni promet od osobitog (meunarodnog) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku, u upravnom postupku, temeljem akta o osnivanju luke uprave, rjeenjem utvruje i mijenja Ministarstvo.

(3) Protiv rjeenja o granici lukog podruja iz stavka 1. ovoga lanka, moe se podnijeti alba Ministarstvu.

(4) Protiv rjeenja o granici lukog podruja iz stavka 2. ovoga lanka ne moe se izjaviti alba, ali se moe pokrenuti upravni spor.

lanak 37.

(1) Tijelo iz lanka 35. stavka 1. i 4. i lanka 36. stavka 1. i 2. ovoga Zakona po pokretanju postupka utvrivanja ili mijenjanja granice pomorskog dobra i granice lukog podruja donijet e u roku od 30 dana rjeenje kojim e predloiti nadlenom zemljinoknjinom sudu upis zabiljebe pokretanja postupka utvrivanja granice pomorskog dobra i lukog podruja.

(2) Rjeenje iz stavka 1. ovoga lanka dostavlja se nadlenom dravnom odvjetnitvu.

(3) Raspolaganje nekretninom glede koje je stavljena zabiljeba postupka utvrivanja granice pomorskog dobra, nema pravnog uinka u odnosu na pomorsko dobro.

KRITERIJI ZA UTVRIVANJE I MIJENJANJE GRANICE POMORSKOG DOBRA

lanak 38.

(1) Granica pomorskog dobra obuhvaa pojas kopna koji je irok najmanje 6 (est) metara od crte koja je vodoravno udaljena od crte srednjih viih visokih voda.

(2) Kada nadleno tijelo iz lanka 35. stavaka 1. i 4. ovoga Zakonautvruje ili mijenja granicu pomorskog dobra iru od zakonskog minimuma iz stavka 1. ovoga lanka, duan je uvaiti sljedee kriterije: 1. granicom pomorskog dobra obuhvaa se dio kopna koji slui koritenju mora ili je u vezi s koritenjem mora (npr. plae, luke funkcionalni princip);

18

2. maritimo linija (linea maritima) iz katastarskih planova (kopnena strana), predstavlja granicu pomorskog dobra samo u sluajevima ako nije dolo do promjene konfiguracije morske obale, odnosno ako katastarsko stanje odgovara stvarnom stanju te ako dio kopna iza te linije nije po kulturi, izgledu i namjeni u vezi s morem i nije u suprotnosti s definicijom pomorskog dobra iz lanka 4. ovoga Zakona; 3. granica pomorskog dobra obuhvaa i dio kopna nastao nasipavanjem i izvornu morsku obalu od koje je izvreno nasipavanje, a u skladu s lancima 19., 20., 21., 22. i 23. ovoga Zakona; 4. granica pomorskog dobra utvruje se do postojeih prirodnih i/ili zakonito izgraenih umjetnih prepreka - kao to su: prirodni pokos, niska vegetacija i raslinje, uma, kopneni rub etnice, morski rub ceste, odnosno cestovnog pojasa, potporni zid, graevina za stanovanje i odmaranje, kulturna, vjerska i povijesna graevina ako nije bila niti je u funkciji koritenja mora, suhozidi, betonski zidovi i slino, a pod uvjetom da dio kopna iza istih prepreka nije po kulturi, po prirodi, niti po namjeni u vezi s morem. 5. prepreke kao to su ogradni zidovi, potporni zidovi, terase i si. izgraene na nekretninama koje su izvorno pomorsko dobro ne smatraju se preprekom za irenje pomorskog dobra; 6. estica koja je izvorno pomorsko dobro ili je nastala cijepanjem od takve estice ne smije se granicom izuzimati iz pomorskog dobra, osim iznimno i samo u situacijama propisanim ovim Zakonom; 7. zbog gradnje na pomorskom dobru koja nije u vezi s morem ili zbog promjene namjene nekog dijela pomorskog dobra sukladno dokumentima ureenja prostora ne moe se suavati granica pomorskog dobra.

(3) Nadleno tijelo iz lanka 35. stavaka 1. i 4. ovoga Zakona iznimno, moe utvrditi ili izmijeniti granicu pomorskog dobra ispod zakonskog minimuma iz stavka 1. ovoga lanka, sukladno sljedeim kriterijima: 1. ako to zahtijeva izgraenost povijesnih graevina te postojee stanje na obali (potporni i zatitni zidovi u funkciji infrastrukturnih objekata), 2. u sluaju javnog interesa, koji odlukom utvruje Vlada Republike Hrvatske.

(4) Granica pomorskog dobra iznimno se moe odrediti u skladu s dokumentima prostornoga ureenja, ako je istim planirana namjena podruja koja je u neposrednoj i funkcionalnoj vezi s koritenjem mora (npr. plaa, kupalite, solana, etnica i si.).

(5) Ako se rjeenjem mijenja granica pomorskog dobra nekretnine koje prestaju biti u obuhvatu granice pomorskog dobra postaju vlasnitvo Republike Hrvatske.

(6) Kada se donosi rjeenje o utvrivanju granice pomorskog dobra na podrujima koja predstavljaju ua rijeka koja se ulijevaju u mora i/ili kanale spojene s morem, nadleno tijelo iz lanka 35. stavka 1. i 4. ovoga Zakona duno je zatraiti miljenje ministarstva nadlenog za vodno gospodarstvo.

KRITERIJI ZA UTVRIVANJE I MIJENJANJE GRANICE LUKOG PODRUJA

lanak 39.

(1) Luko podruje sastoji se od kopnenog dijela i morskog prostora, a moe imati vie lukih bazena.

19

(2) Granicom lukog podruja na kopnu obuhvaa se prostor potreban za obavljanje lukih djelatnosti te ostalih prateih sadraja.

(3) Granica lukog podruja na moru obuhvaa morski prostor koji omoguava siguran manevar plovnih objekata za koja je luka namijenjena.

(4) Granica lukog podruja luke posebne namjene utvruje se sukladno dokumentima prostornoga ureenja.

(5) Granica lukog podruja luka otvorenih za javni promet utvruje se na nain da nije u suprotnosti s dokumentima prostornoga ureenja.

(6) Granica lukog podruja na kopnu smatra se ujedno i granicom pomorskog dobra samo pod uvjetom da nekretnine iza granice lukog podruja nisu pomorsko dobro iz lanka 4. ovoga Zakona.

SADRAJ RJEENJA O UTVRIVANJU GRANICE POMORSKOG DOBRA I LUKOG PODRUJA

lanak 40.

(1) Rjeenjem se utvruje koje su nekretnine ili dijelovi nekretnina na odreenom podruju pomorsko dobro, odnosno luko podruje i koji je pravac pruanja granice pomorskog dobra, odnosno lukog podruja.

(2) Izreka rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka mora sadravati: naznaku podruja za koje se utvruje granica pomorskog dobra, odnosno lukog

podruja, utvrenje koje nekretnine ine pomorsko dobro, odnosno luko podruje, oznaku

nekretnina prema podacima iz zemljine knjige i podacima iz katastra, ako se razlikuju od podataka iz zemljine knjige i kulturu odnosno narav pomorskog dobra,

opis pravca pruanja granice pomorskog dobra, odnosno lukog podruja prijedlog zemljinoknjinom sudu za provedbu rjeenja u zemljinoj knjizi i upis

pomorskog dobra u zemljinu knjigu.

(3) Sastavni dio rjeenja je geodetski grafiki prikaz s ucrtanom granicom pomorskog dobra, odnosno lukog podruja s uklopom katastarskog plana.

(4) Rjeenje sadri obvezu izrade geodetskog elaborata, samo u sluaju kada se granicom cijepaju nekretnine te se u tom sluaju mora provesti parcelacija.

(5) Upis uknjibe pomorskog dobra provodi se po izvrsnosti rjeenja o granici pomorskog dobra, odnosno lukog podruja.

(6) Rjeenje o granici lukog podruja luke otvorene za javni promet mora sadravati naznaku akta o osnivanju luke uprave temeljem kojeg se donosi.

(7) Rjeenje iz stavka 1. ovoga lanka dostavlja se nadlenom dravnom odvjetnitvu.

20

(8) Na izvrno rjeenje tijelo nadleno za donoenje rjeenja stavlja potvrdu izvrsnosti i dostavlja ga nadlenom dravnom odvjetnitvu, radi dostave zemljinoknjinom sudu koji e ga provesti po slubenoj dunosti.

SADRAJ RJEENJA U SLUAJU SUENJA GRANICE - UKIDANJE STATUSA POMORSKOG DOBRA

lanak 41.

(1) Ako se rjeenjem o granici pomorskog dobra suava pojas pomorskog dobra, koje izvorno ima kulturu iz lanka 4. ovoga Zakona (npr. primjena iznimki o nasipima, graevinama koje nisu u funkcionalnoj vezi s morem), u izreci rjeenja mora se navesti, osim bitnih sastojaka iz lanka 40. ovoga Zakona, da se granica suava te koje estice ili njihovi dijelovi ostaju pomorsko dobro, a kojima se ukida taj status, te u obrazloenju navesti koji su zakonski razlozi za izvrenu promjenu, odnosno ukidanje statusa.

(2) Smatra se daje rjeenjem o granici pomorskog dobra ukinut status pomorskog dobra za one nekretnine ili njihove dijelove koje se izuzimaju iz obuhvata granice i koje su po poloaju i kulturi izvorno pomorsko dobro ili su u ovom statusu bile nekretnine od kojih su one nastale cijepanjem u trenutku izvrsnosti rjeenja o granici pomorskog dobra.

(3) Ako se zbog promjene dokumenata prostornoga ureenja mijenja granica lukog podruja, nekretnine koje vie ne predstavljaju luko podruje zadravaju status pomorskog dobra.

STRANKE U POSTUPKU lanak 42.

(1) Stranke u postupku utvrivanja granice pomorskog dobra, odnosno lukog podruja, su osoba temeljem ijeg zahtjeva je pokrenut postupak i nadleno dravno odvjetnitvo.

(2) Osobe koje su formalno upisane u zemljinoj knjizi kao vlasnici nekretnina na podruju za koje se utvruje granica te druge osobe koje imaju pravni interes ili polau kakva prava su stranke u postupku izvlatenja.

TROKOVI POSTUPKA lanak 43.

(1) Trokove voenja postupka utvrivanja i izmjene granice pomorskog dobra snosi nadlena jedinica podrune (regionalne) samouprave.

(2) U sluaju da se granica pomorskog dobra utvruje ili mijenja na zahtjev osobe koja ima pravni interes, trokove ili izmjene granice snosi podnositelj zahtjeva.

GLAVA IV. KATASTARSKA EVIDENCIJA I UPIS POMORSKOG DOBRA U ZEMLJINOJ KNJIZI

Pravni temelj upisa

21

lanak 44.

(1) Nekretnine koje su na temelju lanka 4. ovoga Zakona pomorsko dobro po samom zakonu kao i one koje su to postale u vezi s postupkom izvlatenja, evidentiraju se u katastru po propisima koji ureuju dravnu izmjeru i katastar nekretnina.

(2) Upis pomorskog dobra u zemljinoj knjizi provodi po slubenoj dunosti temeljem zakona ili po prijedlogu na temelju akta kojim se utvruje granica pomorskog dobra.

(3) Zemljinoknjini sudovi e po slubenoj dunosti provesti uknjibu pomorskog dobra na svim nekretninama za koje je iz posjedovnice zemljinoknjinog uloka vidljivo da su te nekretnine po oznaci kulture (stvarno) pomorsko dobro iz lanka 4. ovoga Zakona, neovisno o tome tko je u zemljinoj knjizi uknjien kao vlasnik tih nekretnina.

(4) Ako se radi o nekretnini koja je pomorsko dobro iz lanka 4. ovoga Zakona, a u posjedovnici zemljinoknjinog uloka nije naznaena kultura pomorskog dobra, ali je kultura pomorskog dobra naznaena u katastru, sudovi e na prijedlog nadlenog ureda za katastar na temelju prijavnog lista (izvoda iz posjedovnog lista iz kojeg proizlazi da se radi o nekretnini koja je po kulturi pomorsko dobro) po slubenoj dunosti provesti uknjibu neovisno o tome tko je u zemljinoj knjizi uknjien kao vlasnik te nekretnine.

(5) Sredinje tijelo dravne uprave nadleno za katastar duno je po slubenoj dunosti i bez odgode dostaviti nadlenom zemljinoknjinom sudu prijavni list radi uknjibe pomorskog dobra u zemljinoj knjizi, kao i promjene naina upotrebe, katastarskog broja, oblika, povrine ili izgraenosti katastarske estice koja je pomorsko dobro.

(6) Zemljinoknjini sud duan je po slubenoj dunosti i bez odgode provesti prijavni list u zemljinoj knjizi.

(7) Na prijedlog nadlenog dravnog odvjetnitva u zemljinoj knjizi odredit e se zabiljeba voenja postupka radi izmjene podataka o promjeni pravnog reima, naina upotrebe, katastarskog broja, oblika, povrine ili izgraenosti katastarske estice koja je pomorsko dobro.

lanak 45.

(1) Tijelo nadleno za utvrivanje granice pomorskog dobra e pravomono rjeenje o granici pomorskog dobra zajedno s parcelacijskim, odnosno geodetskim elaboratom s ucrtanom granicom pomorskog dobra, odnosno s grafikim prikazom granice na podlozi kopije katastarskog plana dostaviti sredinjem tijelu dravne uprave nadlenom za katastar, zemljinoknjinom sudu i dravnom odvjetnitvu.

(2) Na temelju rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka nadleni ured za katastar izvrit e grafiko i numeriko evidentiranje pomorskog dobra u katastru i po slubenoj dunosti izraditi prijavni list koji e dostaviti nadlenom dravnom odvjetnitva, a zemljinoknjini sud e na prijedlog dravnog odvjetnitva provesti uknjibu pomorskog dobra u zemljinoj knjizi. Rjeenje o evidentiranju pomorskog dobra u katastru i rjeenje o uknjibi pomorskog dobra u zemljinoj knjizi katastar, odnosno sud dostavit e svim strankama u postupku.

22

(3) Sredinje tijelo dravne uprave nadleno za katastar duno je sva rjeenja koja donese, a koja se tiu pomorskog dobra dostaviti nadlenom dravnom odvjetnitvu.

lanak 46.

Nain evidencije i obiljeavanja pojasa pomorskog dobra propisuje ministar pravilnikom.

lanak 47.

Kod podnoenja prijedloga za pokretanje pojedinanog ispravnog postupka koji se pokree radi upisa pomorskog dobra u zemljinu knjigu smatrat e se da postoji opravdani razlog i pravni interes predlagatelja za voenje postupka.

GLAVA V. IZVLATENJE

lanak 48.

(1) Izgradnja graevine ili izvoenje radova radi proirenja i odravanja pomorskog dobra u interesu je Republike Hrvatske.

(2) Nekretnine koje nisu pomorsko dobro sukladno lanku 4. ovoga Zakona, a potrebne su za gradnju ili izvoenje radova radi proirenja pomorskog dobra sukladno prostornim planovima, mogu se izvlastiti sukladno zakonu koji ureuje izvlatenje.

(3) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka kad se pomorsko dobro namjerava proiriti u dubinu kopna radi novih zahvata u prostoru (gradnja nove ili proirenje postojee luke, proirenje kupalita, izgradnja etnice i si.) prethodno se mora utvrditi granica pomorskog dobra na tom podruju.

(4) U izreci rjeenja o granici pomorskog dobra mora se utvrditi koje su nekretnine ve pomorsko dobro i gdje je postojea granica pomorskog dobra te koje nekretnine e postati pomorsko dobro nakon izvlatenja i gdje e biti budua granica pomorskog dobra sukladno prostornim planovima.

(5) Na temelju pravomonog rjeenja o granici pomorskog dobra pokree se postupak izvlatenja za one nekretnine iz stavka 2. ovoga lanka koje su u vlasnitvu treih osoba, a nalaze se na podruju izmeu postojee i budue granice pomorskog dobra.

(6) Korisnik izvlatenj a j e Republika Hrvatska.

Pokretanje postupka izvlatenja

lanak 49.

(1) Prijedlog za izvlatenje u ime i za raun Republike Hrvatske podnosi nadleno dravno odvjetnitvo.

(2) Inicijativu nadlenom dravnom odvjetnitvu za izvlatenje u ime i za raun Republike Hrvatske mogu podnijeti luke uprave luka otvorenih za javni promet radi graenja

23

ili proirenja luka kojima upravljaju, uz prethodnu suglasnost sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog za raspolaganje i upravljanje dravnom imovinom.

(3) Inicijativu nadlenom dravnom odvjetnitvu za izvlatenje u ime i za raun Republike Hrvatske moe podnijeti i jedinica podrune (regionalne) i lokalne samouprave, radi graenja ili izvoenja zahvata vezano uz dio pomorskog dobra kojima upravlja, uz prethodnu suglasnost sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog za raspolaganje i upravljanje dravnom imovinom.

(4) Inicijativu nadlenom dravnom odvjetnitvu za izvlatenje u ime i za raun Republike Hrvatske moe podnijeti i koncesionar ako je za to posebno ovlaten ugovorom o koncesiji sklopljenim po odredbama ovoga Zakona, uz prethodnu suglasnost sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog za raspolaganje i upravljanje dravnom imovinom. Isto pravo ima i nositelj odobrenja za posebnu upotrebu ako mu je to pravo dano u odobrenju.

(5) Uz prijedlog za izvlatenje nekretnina prilae se pravomono rjeenje o granici pomorskog dobra iz lanka 40. stavka 1. ovoga Zakona, pravomona lokacijska dozvola te parcelacijski elaborat, odnosno drugi odgovarajui geodetski elaborat prema propisima kojima se ureuje katastar nekretnina.

(6) Vlasnik izvlatene nekretnine ima pravo na naknadu prema posebnom propisu koji ureuje izvlatenje.

(7) Nekretnine koje su predmet izvlatenja postaju pomorsko dobro i formalno stjeu ovaj status u trenutku pravomonosti rjeenja o izvlatenju.

Sklapanje sporazuma umjesto izvlatenja

lanak 50.

(1) Ako vlasnik nekretnine pristane na sklapanje sporazuma s Republikom Hrvatskom nee se pokretati postupak izvlatenja. U tom sluaju, sporazum kojim e se razrijeiti imovinskopravni odnosi, u pogledu oblika i visine naknade, sklapa se po pravilima o izvlatenju, a u ime Republike Hrvatske sklapa ga sredinje tijelo dravne uprave nadleno za raspolaganje i upravljanje dravnom imovinom.

(2) U sporazumu treba navesti sve isprave i dokumentaciju za koju je propisano da se pribavlja u postupku izvlatenja.

(3) Sporazum iz stavka 1. ovoga lanka moe se sklopiti i za vrijeme trajanja postupka sve do donoenja rjeenja o izvlatenju.

(4) Sporazum iz stavka 1. ovoga lanka sklapa se na temelju pravomonog rjeenja o granici pomorskog dobra iz lanka 40. stavka 1. ovoga Zakona za podruje na kojem se namjerava provesti izvlatenje te mora imati svojstvo ovrne isprave i sadravati tabularnu izjavu za upis uknjibe pomorskog dobra u zemljinu knjigu.

(5) Nekretnina na koju se sporazum odnosi postaje pomorsko dobro i stjee ovaj status u trenutku upisa toga statusa u zemljinu knjigu.

24

lanak 51.

(1) Sporazum iz lanka 50. ovoga Zakona mogu osim Republike Hrvatske, sklopiti i sve osobe iz lanka 49. ovoga Zakona koje su ovlatene za podnoenje prijedloga za izvlatenje, uz prethodnu suglasnost sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog za raspolaganje i upravljanje dravnom imovinom.

(2) Sporazum se uvijek sklapa u ime i za raun Republike Hrvatske.

(3) Osobe iz stavka 1. ovog lanka dune su sklopljeni sporazum, kao i pravomono rjeenje, o granici pomorskog dobra iz lanka 40. stavka 1. ovoga Zakona, bez odgaanja dostaviti nadlenom dravnom odvjetnitvu radi podnoenja prijedloga za upis uknjibe pomorskog dobra u zemljinu knjigu.

Izdavanje tabularne isprave umjesto izvlatenja

lanak 52.

(1) Ako je vlasnik nekretnina koje se namjeravaju izvlastiti radi proirenja pomorskog dobra Republika Hrvatska ili druga osoba ovlatena za pokretanje postupka izvlatenja iz ovoga Zakona, ta osoba, kao vlasnik, izdat e ispravu podobnu za upis u zemljinu knjigu tabularnu ispravu kojom doputa upis uknjibe pomorskog dobra u zemljinu knjigu.

(2) Tabularna isprava koja se izdaje mora sadravati razloge izdavanja sukladno odredbama ovoga Zakona, izjavu i podatke o nekretninama koji su podobni za upis u zemljinu knjigu, te navesti dokumentaciju koja se uobiajeno pribavlja u postupku izvlatenja.

Prava koncesionara ako je platio naknadu ili je sam vlasnik nekretnina

lanak 53.

(1) U sluaju da je vlasnik nekretnine koja se namjerava izvlastiti koncesionar ili je koncesionar pokrenuo postupak izvlatenja nekretnina i u ime i za raun Republike Hrvatske te platio naknadu vlasnicima nekretnina, bilo na temelju rjeenja o izvlatenju bilo na temelju sporazuma iz lanka 50.ovoga Zakona, ta naknada uraunat e mu se kao ulaganje u pomorsko dobro koje predstavlja osnovicu za izraun roka trajanja koncesije.

(2) Republika Hrvatska i koncesionar sklapaju sporazum koji mora imati svojstvo ovrne isprave i mora sadravati tabularnu izjavu za upis uknjibe pomorskog dobra u zemljinu knjigu.

(3) Odredbe ovoga lanka na odgovarajui nain se primjenjuju i na nositelja odobrenja za posebnu upotrebu pomorskog dobra.

Sadraj ugovora o koncesiji i izvlatenje

lanak 54.

25

(1) Ako se koncesija namjerava dati u skladu s prostornim planom za izgradnju i gospodarsko koritenje budue luke koja e obuhvatiti i postojee pomorsko dobro i nekretnine u dubini kopna koje su stvarno vlasnitvo treih osoba i koje se tek trebaju izvlastiti, u oglasu o javnom nadmetanju za dodjelu koncesije, kao i u izreci odluke o davanju koncesije i ugovoru o koncesiji, mora se izrijekom navesti da se koncesija daje i za budue pomorsko dobro i na svim nekretninama koje e biti u obuhvatu budue luke.

(2) Obveza iz stavka 1. ovoga lanka odgovarajue se primjenjuje i na koncesiju koja se daje i za druge namjene, a u cijelosti ili u dijelu predviaju proirenje pomorskog dobra na nekretnine koje su u stvarnom vlasnitvu treih osoba.

GLAVA VI. UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM

NAELA UPRAVLJANJA POMORSKIM DOBROM v

lanak 55.

(1) Upravljanje pomorskim dobrom temelji se na naelima javnosti, predvidljivosti, uinkovitosti i odgovornosti te zatite javnog interesa i zatite pomorskog dobra.

(2) Upravljanje pomorskim dobrom ukljuuje cjeloviti koordinirani proces radnji i aktivnosti, koje se provode sukladno ovom Zakonu, u cilju osiguravanja ope upotrebe pomorskog dobra, reda na pomorskom dobru, odrivog gospodarskog koritenja, posebne upotrebe i zatite pomorskog dobra.

POLITIKA UPRAVLJANJA POMORSKIM DOBROM v

lanak 56.

(1) Politika upravljanja pomorskim dobrom predstavlja cjelovite mjere i aktivnosti, koje se poduzimaju na svim razinama odluivanja, a usmjerene su uspostavi odrivog gospodarskog razvoja i zatite pomorskog dobra, sukladno meunarodno preuzetim obvezama i ovom Zakonu.

(2) Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva donosi Strateki plan upravljanja i gospodarenja pomorskim dobrom za desetogodinje razdoblje.

(3) Strateki plan upravljanja sadri ciljeve i prioritete gospodarskog koritenja i zatite pomorskog dobra kako na nacionalnoj tako i na regionalnoj i lokalnoj razini.

INTEGRALNO UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM

lanak 57.

(1) Vlada Republike Hrvatske i jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave dune su u postupku upravljanja pomorskim dobrom, sukladno meunarodno preuzetim obvezama Republike Hrvatske o integralnom upravljanju obalnim podrujem Sredozemlja, uvaavati naela i na koordinirani nain provoditi ciljeve integralnog upravljanja obalnim podrujem.

26

(2) Koordinaciju aktivnosti iz stavka 1. ovoga lanka u postupku upravljanja, odravanja i zatite pomorskog dobra provodi Ministarstvo uz koordinaciju s drugim tijelima nadlenim za provedbu aktivnosti vezanih uz upravljanje, odravanje i zatitu obalnog podruja.

REDOVNO I IZVANREDNO UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM

lanak 58.

(1) Poslovi upravljanja pomorskim dobrom jesu: utvrivanje, odreivanje i mijenjanje granica pomorskog dobra i lukog podruja; voenje evidencije pomorskog dobra i baze podataka o pomorskom dobru; davanje pomorskog dobra na gospodarsko koritenje i posebnu upotrebu; davanje dozvola za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru; kontinuirani nadzor nad izvravanjem preuzetih obveza na temelju koncesija,

odobrenja i dozvola; koordinaciju izmeu dravne, regionalne i lokalne vlasti kako bi se izbjegli sektorski

pristupi i osigurali cjeloviti strateki interesi Republike Hrvatske na pomorskom dobru; upravni i inspekcijski nadzor na pomorskom dobru.

(2) Redovno upravljanje pomorskim dobrom osobito ukljuuje: redovno odravanje i unaprjeivanje pomorskog dobra; brigu o zatiti i koritenju pomorskog dobra; gradnju graevina na pomorskom dobru u funkciji ope upotrebe (etnice, potporni

zidovi i si.); komunalni red na pomorskom dobru u opoj upotrebi.

(3) Izvanredno upravljanje pomorskim dobrom ukljuuje sanaciju i gradnju na pomorskom dobru, koja je posljedica izvanrednih dogaaja i vie sile, a nije uzrokovana nedostatkom redovnog odravanja pomorskog dobra.

SAVJET ZA POMORSKO DOBRO I MORSKE LUKE

lanak 59.

(1) Savjet za pomorsko dobro i morske luke je meuresomo struno savjetodavno tijelo za integralno upravljanje pomorskim dobrom, koje imenuje Vlada Republike Hrvatske.

(2) Zadaci Savjeta iz stavka 1. ovoga lanka su: predlaganje strunih rjeenja i davanje miljenja u postupku usklaivanja postojeih i

novih zakonskih i provedbenih propisa o pomorskom dobru; predlaganje rjeenja i davanje miljenja u postupku realizacije investicija na

pomorskom dobru kao i rjeenja u cilju zatite pomorskog dobra; davanje strunih miljenja i prijedloga o pojedinim pitanjima vezanim uz pomorsko

dobro i morske luke.

(3) Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra imenuje lanove Savjeta iz stavka 1. ovoga lanka i to dva predstavnika Ministarstva i po jednog predstavnika

ministarstva nadlenog za poslove prostornoga ureenja i gradnje; ministarstva nadlenog za poslove turizma;

27

ministarstva nadlenog za poslove zatite okolia i prirode; ministarstva nadlenog za poslove gospodarstva; ministarstva nadlenog za poslove pravosua; ministarstva nadlenog za poslove poduzetnitva; ministarstva nadlenog za poslove ribarstva; ministarstva nadlenog za poslove kulture; ministarstva nadlenog za poslove obrazovanja, znanosti i sporta; Dravne geodetske uprave; Dravnog odvjetnitva Republike Hrvatske; lukih uprava koje upravljaju lukama otvorenim za javni promet od osobitog

(meunarodnoga) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku; upanijskih lukih uprava gradskih lukih uprava.

(4) Savjet iz stavka 1. ovoga lanka saziva i njegovim radom rukovodi ministar.

(5) Na temelju preporuka Savjeta iz stavka 1. ovoga lanka, vezano za rjeavanje pitanja provedbe ovoga Zakona, ministar donosi obvezujui naputak.

PRIJENOS POJEDINIH POSLOVA NA TIJELO ZA UPRAVLJANJE DRAVNOM IMOVINOM

lanak 60.

Ovim Zakonom Vlada Republike Hrvatske u ime Republike Hrvatske povjerava sredinjem tijelu dravne uprave nadlenom za raspolaganje i upravljanje dravnom imovinom pojedine poslove vlasti na pomorskom dobru i to:

davanje suglasnosti u sluajevima namjeravanja gradnje uz pomorsko dobro, ovjeravanje parcelacijskih elaborata, preuzimanje u posjed zgrada i drugih graevina na pomorskom dobru u ovrnim

postupcima ili u sluajevima prestanka koncesije ili odobrenja i u drugim sluajevima, podnoenje zahtjeva za utvrivanje granice pomorskog dobra u ime Republike

Hrvatske, obavljanje drugih srodnih poslova koji su sa ovime u vezi.

lanak 61.

Ministarstvo obavlja sljedee poslove: priprema, izrauje i vodi jedinstvenu nacionalnu bazu podataka pomorskog dobra

Republike Hrvatske i Upisnik koncesija; sudjeluje u postupcima izdavanja lokacijskih i graevinskih dozvola i davanje

suglasnosti na takve dozvole, prati i analizira stanje na pomorskom dobru; priprema prijedlog Nacionalne strategije integralnog upravljanja pomorskim dobrom i

prijedlog Stratekog plana upravljanja i razvoja morskih luka; podnosi izvjea Vladi Republike Hrvatske o stanju na pomorskom dobru svake 2

godine uz prijedlog mjera; predlae plan stratekih investicija na pomorskom dobru za petogodinje razdoblje

koji donosi Vlada Republike Hrvatske;

28

koordinira i obavlja pripremne radnje za realizaciju investicija na pomorskom dobru od znaaja za Republiku Hrvatsku, u suradnji s tijelom nadlenim za upravljanje i raspolaganje dravnom imovinom;

daje prethodnu suglasnost na planove upravljanja pomorskim dobrom jedinica podrune (regionalne) samouprave i velikih gradova;

kontinuirano nadzire rad koncesionara, ovlatenika odobrenja i dozvola u izvravanju preuzetih obveza kao i postupanje davatelja koncesija, odobrenja i dozvola;

donosi rjeenja o granici pomorskog dobra kada je to propisano ovim Zakonom te odluuje o albama protiv rjeenja o granici pomorskog dobra;

sustavno provodi inspekcijski i upravni nadzor na pomorskom dobru; koordinira i daje strunu pomo jedinicama podrune (regionalne) i lokalne

samouprave; priprema prijedlog odluka o davanju koncesija ili odobrenja za posebnu upotrebu koje

daje Vlada Republike Hrvatske; donosi godinji program rada; vodi javne evidencije o pomorskom dobru; obavlja i druge poslove propisane ovim Zakonom.

OBVEZE JEDINICA PODRUNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

lanak 62.

(1) Jedinice podrune (regionalne) samouprave na svom podruju vode brigu o izvanrednom upravljanju pomorskim dobrom.

(2) U okviru izvanrednog upravljanja pomorskim dobrom iz stavka 1. ovoga lanka jedinica podrune (regionalne) samouprave je duna osigurati provedbu intervencije kod iznenadnih oneienja mora u skladu s posebnim propisima te otklanjanje posljedica plavljenja obalnog podruja kao posljedice podizanja razine kora i ekstremnih vremenskih uvjeta.

OBVEZE JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE

lanak 63.

(1) Jedinice lokalne samouprave redovno odravaju pomorsko dobro u opoj upotrebi sukladno Planu upravljanja pomorskim dobrom te provode gradnju na pomorskom dobru, koja nije posljedica izvanrednih dogaaja (graenje novih graevina, rekonstruiranje, odravanje ili uklanjanje postojeih graevina).

(2) Na pomorskom dobru iz stavka 1. ovoga lanka mogu se graditi jedino graevine koje trajno slue opoj upotrebi (potporni i zatitni zidovi, etalita i odmorita i si.) izvan koncesioniranog i lukog podruja.

(3) Gradnja sukladno stavku 2. ovoga lanka obavlja se na temelju Plana upravljanja pomorskim dobrom.

lanak 64.

29

(1) Jedinice lokalne samouprave dune su tititi pravo na opu upotrebu pomorskog dobra te svako nezakonito postupanje, samovlasno zauzee, devastaciju pomorskog dobra i nasipavanje mora prijaviti bez odgode nadlenim inspekcijskim tijelima.

(2) Komunalni red u cilju zatite ope upotrebe pomorskog dobra provodi komunalno redarstvo jedinice lokalne samouprave sukladno ovom Zakonu i posebnim propisima, a upravni i inspekcijski nadzor provode nadlena tijela sukladno ovom Zakonu.

(3) Komunalno redarstvo osigurava da ovlatenici dozvola obavljaju djelatnost na pomorskom dobru u opsegu i granicama utvrenim u dozvoli te izvjetavaju davatelja dozvola o uoenim nepravilnostima.

(4) Sredstva od naplate novanih kazni prema propisima o komunalnom gospodarstvu na pomorskom dobru prihod su jedinice lokalne samouprave i namjenski se koristi za redovno odravanje i zatitu pomorskog dobra u opoj upotrebi.

ZATIENO PODRUJE

lanak 65.

(1) Pomorsko dobro na zatienom podruju redovno odrava pravna osoba koja upravlja tim podrujem radi ostvarivanja ciljeva zbog kojih je zatita uspostavljena.

(2) U zatienim podrujima proglaenim od strane Hrvatskoga sabora ili Vlade Republike Hrvatske koncesije na pomorskom dobru daje Vlada Republike Hrvatske, sukladno lanku 84. stavcima 2. i 3. ovoga Zakona, a na ostalim zatienim podrujima koncesije daje predstavniko tijelo jedinice podrune (regionalne) samouprave, sukladno lanku 84. stavku 5. ovoga Zakona.

(3) Prethodnu suglasnost za pokretanje postupka davanja koncesije na zatienom podruju daje sredinje tijelo dravne uprave nadleno za poslove zatite prirode.

(4) Iznimno od stavka 2. ovoga lanka pravna osoba koja upravlja zatienim podrujem ovlatena je davati dozvole za obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru, kao i koncesije za sidrita i privezita, a prema odredbama ovoga Zakona.

(5) Pravna osoba koja upravlja zatienim podrujem duna je donijeti godinji program aktivnosti na pomorskom dobru za narednu godinu te ga najkasnije do 15. studenoga tekue godine dostaviti, na suglasnost sredinjem tijelu dravne uprave nadlenom za poslove zasite prirode, na suglasnost Upravi, odnosno nadlenoj jedinici podrune (regionalne) samouprave kad je ista osniva pravne osobe koja upravlja zatienim podrujem.

(6) Na temelju godinjeg programa aktivnosti iz stavka 5. ovoga lanka upravno vijee pravne osobe koja upravlja zatienim podrujem duno je objaviti javni natjeaj za dodjelu dozvola u dnevnom glasilu i na internetskim stranicama pravne osobe od 1. veljae tekue godine

(7) Sredstva ostvarena od naknada za dozvole i koncesije iz stavka 4. ovoga lanka pravne osobe koja upravlja zatienim podrujem i namjenski se koriste za odravanje i zatitu pomorskog dobra.

30

PLAN UPRAVLJANJA POMORSKIM DOBROM

lanak 66.

(1) Plan upravljanja pomorskim dobrom za jedinicu podrune (regionalne) samouprave donosi predstavniko tijelo jedinice podrune (regionalne) samouprave na prijedlog upana i isti u roku od mjesec dana od donoenja dostavlja Upravi, radi davanja prethodne suglasnosti.

(2) Plan upravljanja pomorskim dobrom za veliki grad donosi predstavniko tijelo velikog grada na prijedlog gradonaelnika i isti u roku od mjesec dana od donoenja dostavlja Upravi, radi davanja prethodne suglasnosti.

(3) Plan upravljanja pomorskim dobrom za jedinicu lokalne samouprave donosi predstavniko tijelo jedinice lokalne samouprave na prijedlog gradonaelnika/opinskog naelnika i isti u roku od mjesec dana od donoenja dostavlja nadlenoj jedinici podrune (regionalne) samouprave, radi davanja prethodne suglasnosti.

(4) Planovi iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka moraju biti usuglaeni sa Stratekim planom upravljanja i gospodarenja pomorskim dobrom, Stratekim planom upravljanja i razvoja morskih luka Republike Hrvatske nakon njihovog donoenja i stratekim programskim dokumentima iz podruja ribarstva.

(5) Plan iz stavka 1. ovoga lanka sadri planirane aktivnosti na pomorskom dobru i prioritete njihove realizacije, izvore sredstava za njihovu realizaciju, plan odravanja i graenja na pomorskom dobru, odreenje vrsta morskih plaa, plan davanja koncesija i odobrenja za posebnu upotrebu, plan nadzora koncesionara i ovlatenika posebne upotrebe.

(6) Plan iz stavka 2. ovoga lanka sadri planirane aktivnosti na pomorskom dobru i prioritete njihove realizacije, izvore sredstava za njihovu realizaciju, plan odravanja i graenja na pomorskom dobru, odreenje vrsta morskih plaa, plan davanja koncesija, odobrenja i dozvola, plan nadzora koncesionara, ovlatenika posebne upotrebe kao i ovlatenika dozvola za obavljanje gospodarske djelatnosti na pomorskom dobru.

(7) Plan iz stavka 3. ovoga lanka mora biti usuglaen sa Planom upravljanja nadlene jedinice podrune (regionalne) samouprave.

(8) Plan iz stavka 3. ovoga lanka sadri planirane aktivnosti na pomorskom dobru i prioritete njihove realizacije, izvore sredstava za njihovu realizaciju, plan odravanja i graenja na pomorskom dobru, plan davanja dozvola i plan nadzora ovlatenika dozvola za obavljanje gospodarske djelatnosti na pomorskom dobru.

(9) Planovi iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga lanka donosi se za razdoblje od etiri godine.

SREDSTVA ZA UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM

lanak 67.

Sredstva za upravljanje pomorskim dobrom izvan luka i sredstva za odreivanje i mijenjanje granica pomorskog dobra i lukog podruja ine:

31

1. sredstva od naknada za koncesije; 2. sredstva od naknada za odobrenja za posebnu upotrebu; 3. sredstva od naknada za dozvole; 4. sredstva od naknade za upotrebu pomorskog dobra; 5. sredstva koja se osiguravaju u dravnom proraunu i proraunu jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave.

NAKNADA ZA UPOTREBU POMORSKOG DOBRA

lanak 68.

(1) Vlasnici pomorskih objekata upisanih u odgovarajui hrvatski upisnik ili oevi dnik te vlasnici stranih brodica/jahti duni su plaati naknadu za upotrebu pomorskog dobra.

(2) Naknadu iz stavka 1. ovoga lanka ne plaaju javni brodovi i brodice.

(3) Kriterije i visinu naknade iz stavka 1. ovoga lanka propisuje ministar pravilnikom.

(4) Nalog za plaanje naknade za upotrebu pomorskog dobra ovrna je isprava.

RASPODJELA SREDSTAVA

lanak 69.

(1) Naknada za koncesije i odobrenja izvan luka i za luke posebne namjene se uplauje: jedna treina u korist dravnog prorauna;

druga treina u korist prorauna jedinice podrune (regionalne) samouprave; trea treina u korist prorauna jedinice lokalne samouprave;

(2) Sredstva od naknada za dozvole na pomorskom dobru prihod su prorauna jedinice lokalne samouprave.

(3) Sredstva od naknada za dozvole i koncesije za sidrita i privezita u zatienom podruju prihod je pravne osobe koja upravlja zatienim podrujem i namjenski se koristi.

(4) Sredstva od naknade tete nastale na pomorskom dobru po bilo kojoj osnovi ili korist steena nezakonitom upotrebom i gospodarskim koritenjem pomorskog dobra prihod su dravnog prorauna.

(5) Sredstva od naknade za upotrebu pomorskog dobra iz lanka 68. stavka 1. ovoga Zakona prihod su prorauna jedinice podrune (regionalne) samouprave.

(6) Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave dune su prihode iz stavaka 2. i 5. ovoga lanka namjenski koristiti za upravljanje pomorskim dobom i financiranje, odnosno sufinanciranje, projekata na pomorskom dobru.

(7) Visinu naknade i nain plaanja te kriterije raspodjele propisuje ministar pravilnikom.

(8) Nain uplaivanja naknada za koncesije i odobrenja na pomorskom dobru propisuje ministar nadlean za poslove financija naredbom.

32

GLAVA VII. - UPOTREBA I GOSPODARSKO KORITENJE POMORSKOG DOBRA

lanak 70.

(1) Upotreba i gospodarsko koritenje pomorskog dobra ureuje se ovim Zakonom, sukladno naelima propisa kojim su ureene koncesije i to koncesije za gospodarsko koritenje opeg dobra od interesa za Republiku Hrvatsku.

(2) Upotreba i gospodarsko koritenje pomorskog dobra obuhvaa: 1. opu upotreba pomorskog dobra; 2. posebnu upotrebu pomorskog dobra; 3. gospodarsko koritenje pomorskog dobra.

(3) Pravo na posebnu upotrebu stjee se na temelju odobrenja, a pravo na gospodarsko koritenje stjee se na temelju koncesije.

(4) Ugovor o koncesiji i ugovor o odobrenju za posebnu upotrebu moe se sklopiti kada je pomorsko dobro koje je predmet koncesije, odnosno odobrenja za posebnu upotrebu upisano u zemljinu knjigu.

OPA UPOTREBA POMORSKOG DOBRA

lanak 71.

(1) Opa upotreba pomorskog dobra podrazumijeva da se svatko moe sluiti pomorskim dobrom na jednak i ravnopravan nain.

(2) Na dijelu pomorskog dobra, sukladno ovom Zakonu, opa upotreba pomorskog dobra se moe ograniiti, a iznimno iskljuiti na odreeno vrijeme temeljem koncesije za gospodarsko koritenje ili odobrenja za posebnu upotrebu pod uvjetima utvrenim ovim Zakonom.

(3) Ogranienjem ope upotrebe pomorskog dobra se smatra ograivanje ili drugo onemoguavanje pristupa kopnenom dijelu pomorskog dobra sa ili bez naplate koritenja pomorskog dobra.

(4) Iskljuenjem pomorskog dobra iz ope upotrebe smatra se koritenje pomorskog dobra za potrebe pojedinih korisnika usluga, a za koje je koncesija dodijeljena.

(5) Stupanj ogranienja i iskljuenja ope upotrebe utvruje se odlukom o koncesiji odnosno odlukom o davanju odobrenja za posebnu upotrebu.

(6) Osobama u nevolji ne smije se zabraniti pristup pomorskom dobru.

lanak 72.

(1) Tko poini tetu na prostoru pomorskog dobra duan j u j e nadoknaditi.

33

(2) Pod tetom se podrazumijeva imovinska i neimovinska teta.

(3) teta na pomorskom dobru je svaka devastacija, oneienje okolia kako je definirano posebnim propisima iz podruja zatite okolia i unitenje izvornog izgleda i strukture mora i morske obale te devastacija ekosustava koje ima znaenje protupravnog prekidanja biolokog ciklusa koji bi, da nije prekinut, rezultirao rastom, razvojem i umnaanjem prirodnog bogatstva kao opeg dobra.

(4) Odgovornost za prouzroenu tetu i njezino popravljanje prosuuje se po pravilima propisa koji ureuje obvezne odnose, a visina tete odreuje se i prema kriterijima propisanim posebnim propisima koji ureuju zatitu prirode i okolia.

(5) Sud visinu tete moe odrediti i po slobodnoj ocjeni, uzimajui u obzir znaaj povrijeenog dobra i teinu same povrede.

DOZVOLE NA POMORSKOM DOBRU

lanak 73.

(1) Rjeenje o davanju dozvole je upravni akt na temelju kojeg fizika osoba vlasnik obrta ili pravna osoba stjee pravo na obavljanje djelatnosti na pomorskom dobru, kojom se ne ograniava opa upotreba.

(2) Na temelju plana upravljanja pomorskim dobrom iz lanka 66. ovoga Zakona opinski naelnik/gradonaelnik duan je do 1. veljae tekue godine objaviti javnu objavu o dodjeli dozvola u slubenom glasilu, na oglasnoj ploi, na internetskoj stranici opine/grada i najmanje u jednim dnevnim novinama.

(3) Dozvole se daju na rok od 4 godine.

(4) Na temelju zaprimljenih ponuda temeljem javne objave rjeenje o davanju dozvole donosi predstavniko tijelo jedinice lokalne samouprave.

(5) Dozvola se iznimno moe dati na rok krai od propisanog stavkom 3. ovoga lanka, ali ne dui od 15 dana za obavljanje privremene ili prigodne djelatnosti (kulturne, komercijalne, sportske priredbe, snimanje komercijalnog programa i si.) za koju ne treba dui rok.

(6) Iznimno u sluaju iz stavka 5. ovoga lanka, dozvola se moe dati na zahtjev.

(7) Protiv rjeenja o davanju i oduzimanju dozvole moe se izjaviti alba Ministarstvu.

lanak 74.

(1) Ovlatenik dozvole moe obavljati djelatnost na pomorskom dobru samo u opsegu i pod uvjetima utvrenim u dozvoli.

(2) Ovlatenik dozvole nema pravo sklapati ugovore s treim osobama na temelju kojih bi tree osobe obavljale djelatnost ili dio djelatnosti iz dozvole, niti ga davatelj dozvole moe na to ovlastiti.

34

(3) Zabrana iz stavka 2. ovoga lanka ne odnosi se na najam, posudbu i si. samih sredstava kojima se obavlja djelatnost iz dozvole.

(4) Davatelj dozvole duan je brinuti da se pomorsko dobro koristi u opsegu i granicama utvrenim u dozvoli.

(5) Ako utvrdi da se pomorsko dobro koristi izvan opsega i uvjeta utvrenih u dozvoli davatelj dozvole duan je donijeti rjeenje o oduzimanju dozvole.

(6) Dozvola se ne moe dati podnositelju zahtjeva koji je prethodno koristio pomorsko dobro protivno odredbama ovoga Zakona.

(7) Kriterije, visinu minimalne naknade i vrste djelatnosti za koje se moe dati dozvola na pomorskom dobru propisuje ministar pravilnikom.

POSEBNA UPOTREBA POMORSKOG DOBRA

lanak 75.

(1) Posebna upotreba pomorskog dobra je svaka upotreba pomorskog dobra koja nije opa upotreba niti gospodarsko koritenje pomorskog dobra.

(2) Pravo na posebnu upotrebu stjee se na temelju odobrenja.

(3) Odobrenjem za posebnu upotrebu rjeavaju se imovinskopravni odnosi radi posebne upotrebe pomorskog dobra i gradnje na pomorskom dobru sukladno prostornim planovima i posebnim propisima.

(4) Ovlatenik odobrenja za posebnu upotrebu moe upotrebljavati pomorsko dobro samo u opsegu i granicama ovlatenja.

(5) Odobrenjem za posebnu upotrebu pomorskog dobra stjee se pravo na: upotrebu pomorskog dobra i/ili graenje graevina na pomorskom dobru, a koje se

prema posebnom zakonu mogu graditi na pomorskom dobru, za potrebe djelatnosti koje se ne obavljaju radi stjecanja dobiti ili se u vezi s tom djelatnou ne stjee dobiti;

upotrebu pomorskog dobra i/ili graenje graevina na pomorskom dobru za potrebe tijela dravne uprave ili pravnih osoba koje imaju javne ovlasti (potrebe obrane, unutarnjih poslova, sigurnosti plovidbe, regulaciju rijeka, zatitu prirode i okolia i drugih slinih potreba).

ODOBRENJE ZA POSEBNU UPOTREBU

lanak 76.

(1) Odobrenje za posebnu upotrebu pomorskog dobra daje se odlukom na zahtjev.

(2) Vlada Republike Hrvatske donosi odluku o odobrenju za posebnu upotrebu i/ili graenje na pomorskom dobru za objekte od interesa i znaaja za Republiku Hrvatsku u trajanju do 50 godina.

35

(3) Odluku o odobrenju za posebnu upotrebu i/ili gradnju na pomorskom dobru za objekte koji su od interesa i znaaja za jedinicu podrune (regionalne) samouprave donosi predstavniko tijelo jedinice podrune (regionalne) samouprave, u trajanju do 20 godina.

(4) Odluka o odobrenje za posebnu upotrebu i/ili gradnju na lukom podruju luka otvorenih za javni promet daje Upravno vijee nadlene luke uprave u trajanju do 10 godina.

(5) alba protiv odluke o odobrenju iz stavka 2. ovoga lanka nije doputena, ali se moe pokrenuti upravni spor.

(6) Protiv odluke o odobrenju iz stavka 3. i 4. ovoga lanka moe se podnijeti alba Ministarstvu.

(7) Na temelju odluke o davanju odobrenja, zakljuuje se ugovor o posebnoj upotrebi, kojim se detaljno ureuju odnosi izmeu stranaka ugovora, u roku odreenom odlukom.

lanak 77.

(1) Naknada za posebnu upotrebu pomorskog dobra ovisi o opsegu ogranienja ope upotrebe pomorskog dobra i javnom interesu za koritenje pomorskog dobra.

(2) Naknada za posebnu upotrebu utvruje se prema metrima etvornim dodijeljenog pomorskog dobra (kopneni i morski dio).

(3) Nain davanja odobrenja, sadraj odluke, voenje evidencije i kriterije odreivanja visine naknade za posebnu upotrebu pomorskog dobra propisuje Vlada Republike Hrvatske uredbom.

GOSPODARSKO KORITENJE POMORSKOG DOBRA

Koncesije na pomorskom dobru

lanak 78.

Koncesije na pomorskom dobru jesu: 1. koncesija za izgradnju i/ili gospodarsko koritenje pomorskog dobra 2. koncesija za javne radove 3. koncesija za javne usluge.

Koncesije za gospodarsko koritenje pomorskog dobra

lanak 79.

(1) Koncesije za gospodarsko koritenje i/ili gradnju objekata u funkciji gospodarskog koritenja pomorskog dobra daju se temeljem provedenog postupka javnog natjeaja za namjene koje nisu u suprotnosti s prostornim planovima, a to se dokazuje lokacijskom informacijom, odnosno drugim odgovarajuim aktom tijela nadlenog za prostorno planiranje.

36

(2) Osnovni uvjeti za dobivanje koncesije za gospodarsko koritenje pomorskog dobra koje pravna osoba, odnosno fizika osoba vlasnik obrta mora ispunjavati jesu: 1. daje registrirana za obavljanje gospodarske djelatnosti za koju trai koncesiju; 2. da su do dana podnoenja ponude, odnosno zahtjeva podmirene sve obveze iz ranijih koncesija, kako podnositelja zahtjeva tako i s njim pravno povezanih fizikih i/ili pravnih osoba; 3. da u pet godina koje prethode danu podnoenja ponude, odnosno zahtjeva nije oduzimana koncesija za gospodarsko koritenje pomorskog dobra kako podnositelja zahtjeva tako i s njim povezanih fizikih i/ili pravnih osoba.

(3) Prava i obveze davatelja koncesije i koncesionara nastaju zakljuenjem ugovora o koncesiji.

(4) Na sva pitanja vezana za postupak davanja koncesije, ugovor o koncesiji, prestanak koncesije, pravnu zatitu u postupcima davanja koncesije, politiku koncesija i nadzor nad izvravanjem obveza u skladu s ugovorom o koncesiji i posebnim propisima, primjenjuju se odredbe propisa kojim se ureuju koncesije, dok se ovim Zakonom propisuju samo posebitosti u odnosu na koncesije za gospodarsko koritenje pomorskog dobra.

Predmet koncesije

lanak 80.

Koncesije za gospodarsko koritenje pomorskog dobra daju se za: 1. izgradnju i gospodarsko koritenje luke posebne namjene ili gospodarsko koritenje luke posebne namjene; 2. postavljanje, izgradnju i gospodarsko koritenje privezita ili gospodarsko koritenje privezita; 3. postavljanje i gospodarsko koritenje sidrita ili gospodarsko koritenje sidrita; 4. zahvaanje mora (npr. punjenje bazena morskom vodom, eksploatacija mora za medicinske proizvode, desalinizatori, za uzgoj ribe i drugih morskih organizama isl.); 5. obavljanje proizvodnih i uslunih djelatnosti sa izgradnjom i gospodarsko koritenjem ili gospodarsko koritenje graevina za proizvodne ili uslune djelatnosti (npr. hidroelektrana, vjetroelektrana, morska solana, turistiki ili ugostiteljski objekt, objekt za proizvode ribarstva i ivih koljkaa, i dr.); 6. izgradnju i gospodarsko koritenje objekata prometne infrastrukture i suprastrukture ili gospodarsko koritenje objekata prometne infrastrukture i suprastrukture (autobusni kolodvori, hidrodromi, heliodromi i si); 7. izgradnja i gospodarsko koritenje ureene javne ili posebne plae ili gospodarsko koritenje ureene javne ili posebne plae; 8. izgradnja i gospodarsko koritenje pomorskog servisa, poslovnog i/ili zabavnog centara ili gospodarsko koritenje pomorskog servisa, poslovnog i/ili zabavnog centara; 9. izgradnja/postavljenje objekata/instalacija i gospodarsko koritenje pomorskog dobra u svrhu uzgoja riba i drugih morskih organizama ili gospodarsko koritenje pomorskog dobra u svrhu uzgoja riba i drugih morskih organizama;. 10. i drugo to nije u suprotnosti s prostornim planom.

Prethodne radnje za davanje koncesije

37

lanak 81.

(1) Prethodne radnje davanja koncesije pokree nadleno tijelo iz lanka 84. ovoga Zakona i utvruje vrstu i predmet koncesije.

(2) Iznimno, inicijativu za pokretanje prethodnih radnji davanja koncesije moe dati osoba koja je zainteresirana za gospodarsko koritenje pomorskog dobra.

(3) Nadleno tijelo provjerava da li su ispunjene pretpostavke za davanje koncesije, a osobito: 1. usuglaenost predmeta koncesije s planom davanja koncesija; 2. je li utvrena granica pomorskog dobra i pomorsko dobro upisano u zemljinu knjigu; 3. ako koncesija obuhvaa gradnju ili postavljanje, je li zahvat u prostoru, koji je predmet koncesije, u suprotnosti s prostornim planom.

(4) Po provoenju prethodnih radnji nadleno tijelo iz lanka 84. ovoga Zakona donosi odluku o pokretanju pripremnih radnji.

Pripremne radnje za davanje koncesije

lanak 82.

Ako su ispunjene pretpostavke za davanje koncesije, davatelj koncesije provodi pripremne radnje.

Struno povjerenstvo za koncesije

lanak 83.

(1) Struno povjerenstvo za koncesije iz lanka 84. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra, a lanovi moraju biti predstavnici tijela dravne uprave.

(2) Struno povjerenstvo za koncesije iz lanka 84. stavka 5. ovoga Zakona imenuje predstavniko tijelo jedinice podrune (regionalne) samouprave na prijedlog upana.

(3) Struno povjerenstvo za koncesije iz lanka 84. stavka 6. ovoga Zakona imenuje predstavniko tijelo velikog grada na prijedlog gradonaelnika.

(4) lanovi strunog povjerenstva iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga lanka imenuju se iz redova strunjaka iz podruja pomorsko prometne znanosti, prostornog planiranja i gradnje, turizma, zatite okolia i prirode, marikulture, ribarstva, prava i ekonomije.

(5) Struno povjerenstvo iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga lanka ima najmanje pet lanova.

(6) Zadatak strunog povjerenstva, izmeu ostalog, je pregled i ocjena pristiglih ponuda ili zahtjeva u postupku davanja koncesije i provoenje pripremnih radnji davanja koncesije.

38

(7) Davatelj koncesije moe imenovati jedno struno povjerenstvo za sve postupke davanja koncesije.

(8) 0 osnivanju strunog povjerenstva davatelj koncesije duan je obavijestiti Ministarstvo financija.

Rokovi i nadlenosti za davanje koncesija

lanak 84.

(1) Davatelji koncesija jesu: 1. Vlada Republike Hrvatske; 2. predstavniko tijelo jedinice podrune (regionalne) samouprave; 3. predstavniko tijelo velikog grada.

(2) Vlada Republike Hrvatske daje koncesije iz lanka 80. ovoga Zakona za gradnju i/ili gospodarsko koritenje objekata od interesa i znaaja za Republiku Hrvatsku i koncesije u zatienim dijelovima prirode proglaenim od strane Hrvatskoga sabora ili Vlade Republike Hrvatske, na rok do 50 godina.

(3) Kada postoje opravdani gospodarski interesi i koncesija obuhvaa i gradnju novih graevina uz velika ulaganja, te se ukupni gospodarski uinci ne mogu ako se sukladno Studiji opravdanosti davanja koncesije ili analizi davanja koncesije ukupni gospodarski uinci koncesije ne mogu ostvariti u roku iz stavka 2. ovoga lanka, Vlada Republike Hrvatske moe dati koncesiju na rok do 99 godina uz prethodnu suglasnost Hrvatskoga sabora na raspis javnog natjeaja.

(4) Prethodne radnje za davanje koncesije iz stavka 2. i 3. ovoga lanka, provodi Ministarstvo, a pripremne radnje struno povjerenstvo iz lanka 83. stavka 1. ovoga Zakona.

(5) Predstavniko tijelo jedinice podrune (regionalne) samouprave daje koncesije iz lanka 80. ovoga Zakona za gradnju i/ili gospodarsko koritenje objekata koji od interesa i znaaja za jedinicu podrune (regionalne) samouprave na rok do 20 godina.

(6) Predstavniko tijelo velikog grada daje koncesije iz lanka 80. ovoga Zakona za gradnju i/ili gospodarsko koritenje objekata koji su od interesa i znaaja za jedinicu podrune (regionalne) samouprave na rok do 20 godina.

(7) Prethodne radnje za davanje koncesije iz stavka 5. ovoga lanka, provodi nadleno upravno tijelo u jedinici podrune (regionalne) samouprave, a pripremne radnje struno povjerenstvo iz lanka 83. stavka 2. ovoga Zakona.

(8) Prethodne radnje za davanje koncesije iz stav