1 Usporedni prikaz predloenih izmjena Zakona s postojeim vaeim Zakonom i propalim prijedlozima Zakona iz 2011. godine. prekrieno odredbe postojeeg Zakona koje se izbacuju crveno nova rjeenja u Zakonu ZAKON O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU I. OPE ODREDBE Predmet normiranja lanak 1. (1) Ovim se Zakonom ureuju sustavi znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja. (2) Pod pojmom znanstvene djelatnosti u smislu ovoga Zakona podrazumijevaju se znanstvena i razvojna istraivanja. Osnovna naela o znanosti i visokom obrazovanju lanak 2. (1) Znanstvena djelatnost i visoko obrazovanje predstavljaju djelatnosti od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i sastavni su dio meunarodnog, posebno europskoga, znanstvenoga, umjetnikog i obrazovnog prostora. (2) Znanstvena djelatnost se temelji na: slobodi i autonomiji stvaralatva, etinosti znanstvenika, javnosti rada, povezanosti sa sustavom obrazovanja, meunarodnim mjerilima kvalitete, poticanju i uvaavanju specifinosti nacionalnih sadraja i zatiti intelektualnog vlasnitva. (3) Visoko obrazovanje se temelji i na: akademskim slobodama, akademskoj samoupravi i autonomiji sveuilita, otvorenosti visokih uilita prema javnosti, graanima i lokalnoj zajednici, nedjeljivosti sveuilinoga nastavnog rada i znanstvenog istraivanja, odnosno umjetnikog stvaralatva, uzajamnosti i partnerstvu pripadnika akademske zajednice, europskoj humanistikoj i demokratskoj tradiciji te usklaivanju s europskim sustavom visokog obrazovanja, potivanju i afirmaciji ljudskih prava, jedinstvu strunog i obrazovnog rada u svrhu osposobljavanja za specifina struna znanja i vjetine, konceptu cjeloivotnog obrazovanja, povezanosti s predtercijarnim obrazovanjem te interakciji s drutvenom zajednicom i obvezi sveuilita, veleuilita, visokih kola i javnih znanstvenih instituta da razviju drutvenu odgovornost studenata i drugih lanova akademske i znanstvene zajednice. 2 Zadae visokih uilita i javnih znanstvenih instituta lanak 3. (1) Zadae sveuilita su znanstveno, umjetniko i razvojno istraivanje, posebice ostvarivanje znanstvenih programa od stratekog interesa za Republiku Hrvatsku, umjetniko stvaralatvo i struni rad te na njima utemeljeno preddiplomsko, diplomsko i poslijediplomsko obrazovanje. Svoje zadae sveuilite ostvaruje u skladu s potrebama zajednice u kojoj djeluje. (2) Zadae visokih kola i veleuilita su struno visoko obrazovanje, umjetnika i struna djelatnost u skladu s potrebama zajednice u kojoj djeluju. (3) Zadaa javnih znanstvenih instituta je znanstveno istraivanje. Posebice, javni znanstveni instituti imaju zadau ostvarivati znanstvene programe od stratekog interesa za Republiku Hrvatsku te, zajedno sa sveuilitima, uspostavljati znanstvenu infrastrukturu od interesa za cjelokupni sustav znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja. Javni znanstveni instituti sudjeluju u procesu visokog obrazovanja sukladno ovom Zakonu. Akademska zajednica i njene slobode lanak 4. (1) Akademsku zajednicu ine svi nastavnici, suradnici, studenti i drugi sudionici u procesu visokog obrazovanja. (2) Visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj temelji se na akademskim slobodama, akademskoj samoupravi i autonomiji sveuilita, u skladu s Ustavom, meunarodnim ugovorima i ovim Zakonom. (3) Akademske slobode pripadaju svim lanovima akademske zajednice a obuhvaaju slobodu znanstvenog i umjetnikog istraivanja i stvaralatva, pouavanja, meusobne suradnje i udruivanja, sukladno Ustavu Republike Hrvatske, meunarodnim ugovorima i ovom Zakonu. (4) Akademska samouprava na visokim uilitima u Republici Hrvatskoj obuhvaa: utvrivanje pravila studiranja i upisa studenata, izbor elnika i nastavnika, upravljanje resursima s kojima raspolau visoka uilita. (5) Autonomija sveuilita na svim sveuilinim visokim uilitima u Republici Hrvatskoj, sukladno ovom Zakonu, obuhvaa: ureenje unutarnjeg ustroja, utvrivanje obrazovnih, znanstvenih, umjetnikih i strunih programa, financijsku autonomiju u skladu s ovim Zakonom, odluivanje o prihvaanju projekata i meunarodnoj suradnji, ostale oblike autonomije, sukladno ovom Zakonu. (6) Akademske slobode, akademska samouprava i autonomija sveuilita ukljuuju i odgovornost akademske zajednice prema drutvenoj zajednici u kojoj djeluje. Primjena propisa o ustanovama lanak 5. (1) Ako ovim Zakonom nije odreeno drukije, na visoka uilita i ustanove u sustavu znanstvene djelatnosti primjenjuju se odredbe Zakona o ustanovama. (2) Ustanove u sustavu znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja mogu se udruivati u zajednice ustanova, sukladno Zakonu o ustanovama. Tako uspostavljene zajednice imaju prava i obveze u odnosu na svoje sastavnice sukladno aktu o osnivanju i statutu. (3) Zajednica sveuilita je ustanova u koju se udruuju dva ili vie sveuilita i koja ima sva prava i obveze sveuilita, sukladno ovom Zakonu i Zakonu o ustanovama. Njezino ustrojstvo ureuje se aktom o osnivanju i statutom. 3 II. NACIONALNO VIJEE ZA ZNANOST I NACIONALNO VIJEE ZA VISOKO OBRAZOVANJE Zadae Nacionalnog vijea za znanost lanak 6. (1) Nacionalno vijee za znanost najvie je struno tijelo koje se brine za razvitak i kvalitetu cjelokupne znanstvene djelatnosti i sustava znanosti u Republici Hrvatskoj. (2) Nacionalno vijee za znanost: 1. raspravlja pitanja od vanosti za znanstvenu djelatnost te predlae i potie donoenje mjera za njezino unaprjeenje, 2. daje prethodno miljenje na pravilnik o vrednovanju znanstvenih organizacija koji donosi ministar nadlean za poslove znanosti i visokog obrazovanja (u daljnjem tekstu: ministar), 3. nadzire kvalitetu znanstvenih organizacija te ih vrednuje sukladno ovom Zakonu i utvrenim kriterijima, 4. prati razvitak i utvruje znanstvena i umjetnika podruja, polja i grane, 5. imenuje podruna znanstvena i umjetnika vijea te matine odbore za pojedina polja, 6. poblie utvruje uvjete za stjecanje znanstvenih zvanja, u skladu s ovim Zakonom, 7. utvruje uvjete koje trebaju ispuniti znanstvene organizacije da bi dobile ovlatenje za provoenje postupka izbora u znanstvena zvanja, 8. predlae proglaavanje znanstvenih centara izvrsnosti i provodi njihovo vrednovanje, 9. daje miljenje o osnivanju znanstveno-tehnologijskih parkova te 10. obavlja i druge poslove utvrene ovim Zakonom i drugim propisima. II. NACIONALNO VIJEE ZA ZNANOST, VISOKO OBRAZOVANJE I TEHNOLOGIJU lanak 6. (1)Nacionalnovijeezaznanost,visokoobrazovanjeitehnologiju(udaljnjemtekstu: Nacionalnovijee)najviejestrunotijelokojesebrinezarazvitakikvalitetucjelokupne znanstvene djelatnosti i sustava znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. (2) Nacionalno vijee: 1.raspravljapitanjaodvanostizaznanstvenudjelatnosttepredlaeipotiedonoenje mjera za njezino unapreenje, 2.predlae i potie donoenje mjera za unapreenje visokog obrazovanja, 3.daje prethodno miljenje na pravilnik o vrednovanju znanstvenih organizacija i visokih uilitakojidonosiministarnadleanzaposloveznanostiivisokogobrazovanja(u daljnjem tekstu: ministar), 4.dajesuglasnostnauvjeteRektorskogzboraiVijeaveleuilitaivisokihkolaza stjecanje znanstveno-nastavnih, umjetniko-nastavnih i nastavnih zvanja, 5.prati razvitak i utvruje znanstvena i umjetnika podruja i polja,6.imenuje podruna znanstvena i umjetnika vijea te matine odbore za pojedina polja, 7.poblie utvruje uvjete za stjecanje znanstvenih zvanja, u skladu s ovim Zakonom, 8.utvruje uvjete koje trebaju ispuniti znanstvene organizacije da bi dobile ovlatenje za provoenje postupka izbora u znanstvena zvanja,9.predlae proglaavanje znanstvenih centara izvrsnosti i provodi njihovo vrednovanje, 10. dajemiljenjeoosnivanjuznanstveno-tehnologijskihparkovaikolaborativnih tehnologijskih centara, 11. predlaeVladiRepublikeHrvatskekriterijeiodnoseraspodjeleproraunskih sredstava za znanstvenu djelatnost i visoko obrazovanje, 12. raspravljapitanjavezanauzpolicentrinisustavznanstvenedjelatnostiivisokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj te predlae i potie mjere za njihov razvoj, 13. predlae i potie sudjelovanje drugih subjekata, posebno drugih tijela dravne uprave, Comment [V1]: Nacionalno vijee za znanosti, visoko obrazovanje i tehonologiju preuzima neke od dosadanjih obveza Nacionalnog vijea za znanost, Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje, Vijea za nacionalni inovacijski sustav i Tehnologijskog vijea, ali se mu se namjerava dati vea odgovornost za usmjeravanje i praenje visokog obrazovanja, znanstvene djelatnosti i inovacijskog sustava u Republici Hrvatskoj. Vijeu se smanjuje opseg zadaa koje su administrativne naravi, a poveava uloga u donoenju i usmjeravanju javnih politika u visokom obrazovanju, znanosti i tehnologiji. 4 tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave te gospodarskih subjekata u sustavu znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja, 14. predlaemjereipoduzimaaktivnostizaafirmacijuinapredovanjeznanstvenogi nastavnog pomlatka, 15. imenuje lanove Savjeta za financiranje znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja,16. predlaeVladiRepublikeHrvatskestratekidokumentmreejavnihznanstvenih pravnih osoba koji sadre smjernice i kriterije za osnivanje javnih znanstvenih pravnih osoba te projekciju osnivanja javnih znanstvenih pravnih osoba, 17. nazahtjevMinistarstvadajemiljenjenapredloenestrategijerazvojaznanstvenih pravnih osoba koje je osnovala Republika Hrvatska, 18. raspravlja pitanja od vanosti za razvoj nacionalnoga inovacijskog sustava i predlae i potie donoenje mjera za njegovo unapreenje te poticanje tehnolokog razvoja, 19. predlae lanove Odbora za etiku sukladno lanku 112. Zakona te 20. razmatra i daje svoje miljenje o drugim pitanjima vanima za razvoj sustava znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Zadae Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje lanak 7. (1) Nacionalno vijee za visoko obrazovanje najvie je struno tijelo koje brine za razvitak i kvalitetu cjelokupnog sustava visokog obrazovanja Republike Hrvatske. (2) Nacionalno vijee za visoko obrazovanje: 1. predlae i potie donoenje mjera za unaprjeenje visokog obrazovanja, 2. predlae projekciju mree javnih visokih uilita u Republici Hrvatskoj, 3. daje suglasnost na uvjete Rektorskog zbora i Vijea veleuilita i visokih kola za stjecanje znanstveno-nastavnih, umjetniko-nastavnih i nastavnih zvanja, 4. daje ministru prethodno miljenje na pravilnike o mjerilima i kriterijima za osnivanje i vrednovanje visokih uilita i studijskih programa, 5. imenuje recenzente i daje miljenje o osnivanju novih visokih uilita i studijskih programa, 6. provodi vrednovanje visokih uilita i studijskih programa te predlae ministru izdavanje dopusnica (lanak 51.), 7. obavlja i druge poslove utvrene ovim Zakonom i drugim propisima. Zajednike zadae Nacionalnog vijea za znanost i Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje lanak 8. (1) Nacionalno vijee za znanost i Nacionalno vijee za visoko obrazovanje zajedniki: 1. predlau Vladi Republike Hrvatske kriterije i odnose raspodjele proraunskih sredstava za znanstvenu djelatnost i visoko obrazovanje, 2. raspravljaju pitanja vezana uz policentrini sustav znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj te predlau i potiu mjere za njegov razvoj, 3. predlau i potiu sudjelovanje drugih subjekata, posebno drugih tijela dravne uprave, tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave te gospodarskih subjekata u sustavu znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja, 4. predlau mjere i poduzimaju aktivnosti za afirmaciju i napredovanje znanstvenog i nastavnog podmlatka, 5. imenuju lanove Savjeta za financiranje znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja, te 6. predlau lanove Odbora za etiku. (2) Zajednikim sjednicama Nacionalnog vijea za znanost i Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje predsjedavaju naizmjence predsjednici ovih vijea na rok od jedne godine, 3 raunajui od dana prvog imenovanja ovih vijea prema ovom Zakonu. Zajednike sjednice odravaju se najmanje jednom godinje. Sastav Nacionalnog vijea za znanost lanak 9. (1) Nacionalno vijee za znanost ima predsjednika i dvanaest lanova, od kojih su etiri znanstvenika u zvanjuznanstvenog savjetnika zaposlena u znanstvenim institutima, est redovitih profesora te tri osobe izvan sustavaznanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja. (2) Mandat predsjednika i lanova Nacionalnog vijea za znanost je etiri godine. (3) Nacionalno vijee za znanost na svoje sjednice poziva ministra te po potrebi druge lanove Vlade Republike Hrvatske, koji mogu sudjelovati u raspravi bez prava glasa. Sastav Nacionalnog vijea lanak 9.(1) Nacionalno vijeeima predsjednikai etrnaest lanova, od kojihsu etiri znanstvenika u zvanjuznanstvenogsavjetnikazaposlenauznanstveniminstitutima,sedamredovitih profesora, te etiri osobe izvan sustava znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja. (2) Mandat predsjednika i lanova Nacionalnog vijea je etiri godine. (3)Nacionalnovijeenasvojesjednicepozivaministra,tepopotrebidrugelanoveVlade Republike Hrvatske, koji mogu sudjelovati u raspravi bez prava glasa. Sastav Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje lanak 10. (1) Nacionalno vijee za visoko obrazovanje ima predsjednika i dvanaest lanova od kojih su sedam sveuilini profesori s time da je jedan od njih iz podruja obrazovanja nastavnika, dva profesori visoke kole, dva znanstvenika zaposlena u znanstvenom institutu te dvije osobe izvan sustava znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja. (2) Mandat predsjednika i lanova Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje je etiri godine. (3) Nacionalno vijee za visoko obrazovanje na svoje sjednice poziva ministra te po potrebi druge lanove Vlade Republike Hrvatske, koji mogu sudjelovati u raspravi bez prava glasa. Nain imenovanja lanova Nacionalnog vijea za znanost i Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje lanak 11. (1) lanove Nacionalnog vijea za znanost i Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje i njihove predsjednike imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, vodei rauna o zastupljenosti predstavnika iz podruja znanosti i umjetnosti, te regija i o zastupljenosti znanstvenika iz gospodarstva. (2) lanovi Nacionalnog vijea za znanost su vrhunski znanstvenici osobito oni koji imaju svjetski priznate znanstvene radove iz vie znanstvenih polja. (3) Hrvatski sabor, sukladno stavku 1. ovoga lanka, svake dvije godine imenuje po est (sedam) lanova Nacionalnog vijea za znanost i Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje, a predsjednike navedenih tijela imenuje svake etiri godine. (4) Kandidate za lanove i predsjednika Nacionalnog vijea za znanost i Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje utvruje Vlada Republike Hrvatske na temelju prijedloga koje podnose znanstveni instituti, Rektorski zbor, sveuilini senati, Vijee veleuilita i visokih kola, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska gospodarska komora, udruge poslodavaca, sindikati u znanosti te znanstvenici i lanovi akademske zajednice na temelju javno objavljenog poziva za predlaganje kandidata. Comment [V2]: Dosadanja dva Nacionalna vijea - Nacionalno vijee za znanost i Nacionalno vijee za visoko obrazovanje (postojei Zakon), postaju jedno Nacionalno vijee za znanost, visoko obrazovanje i tehnologiju. Prema postojeem Zakonu svako od Nac. vijea imaju predsjednika i 12 lanova koje imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Vlade. Prema ovom prijedlogu jedno Nacionalno vijee za znanost, visoko obrazovanje i tehnologiju ima predsjednika i 14 lanova koje imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Vlade. Prema prijedlogu Zakona iz 2011. Nac. vijee za znanost bi imalo 9 lanova koje imenuje Vlada, a lanovi po poloaju bili su ministar znanosti, ministar gospodarstva i predstavnik Nac. vijea za konkurentnost, a Nac. vijee za visoko obrazovanje bi imalo predsjednika i 12 lanova koje bira Sabor, a lanovi po poloaju su ministar znanosti te predsjednik i potpredsjednik Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Sabora. 6 (5) Dravni dunosnici ne mogu biti lanovi Nacionalnog vijea za znanost ni Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje. Razrjeenje lanova Nacionalnog vijea za znanost i Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje lanak 12. (1) Predsjednika ili lana Nacionalnog vijea za znanost i Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje Hrvatski sabor moe razrijeiti dunosti na prijedlog Vlade Republike Hrvatske i Nacionalnog vijea za znanost, odnosno Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje i prije isteka vremena na koje je imenovan ako: 1. sam zatrai razrjeenje, 2. stupi na dunost koja prijei rad u Nacionalnom vijeu za znanost, odnosno Nacionalnom vijeu za visoko obrazovanje, 3. ne ispunjava svoju dunost, 4. izgubi sposobnost obnaanja dunosti, 5. svojim postupcima povrijedi ugled dunosti koju obnaa. (2) U sluaju razrjeenja iz stavka 1. ovoga lanka Hrvatski sabor e na prijedlog Vlade Republike Hrvatske imenovati novog predsjednika ili lana na vrijeme do isteka mandata razrijeenog predsjednika ili lana. Novi e se predsjednik ili lan predloiti na temelju prije prikupljenih prijedloga prema lanku 11. stavku 4. ovoga Zakona. Rad i odluivanje Nacionalnog vijea za znanost i Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje lanak 13. (1) Nacionalno vijee za znanost i Nacionalno vijee za visoko obrazovanje donose poslovnike o svom radu u skladu s ovim Zakonom i drugim propisima. (2) Za raspravu o nekom pitanju ili za praenje nekog podruja Nacionalno vijee za znanost i Nacionalno vijee za visoko obrazovanje mogu osnovati svoja radna tijela u ijem radu mogu sudjelovati i osobe koje nisu lanovi Nacionalnog vijea za znanost ili Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje. (3) Raspravljajui o pitanjima iz svoje nadlenosti Nacionalno vijee za znanost i Nacionalno vijee za visoko obrazovanje mogu traiti miljenje nadlenog ministarstva i odgovarajuih strunjaka. (4) lanovi Nacionalnog vijea za znanost i Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje te lanovi radnih tijela izuzet e se od odluivanja o pitanjima kada kod njih postoji sukob interesa. Pitanje izuzea lanova Nacionalnog vijea za znanost i Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje poblie se ureuje poslovnicima o radu tih tijela. (5) Nacionalno vijee za znanost i Nacionalno vijee za visoko obrazovanje raspravljaju pitanja od zajednikog interesa najmanje jednom godinje na zajednikim sjednicama. Zajedniki rad utvruje se posebnim Poslovnikom o zajednikom radu Nacionalnog vijea za znanost i Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje. Ako Poslovnikom nije odreeno drukije, na zajednikim se sjednicama odluuje veinom ukupnog broja lanova obaju tijela. (6) Nacionalno vijee za znanost i Nacionalno vijee za visoko obrazovanje donose program rada za mandatno razdoblje te godinji program rada koje potvruje ministar. Za svoj rad Nacionalno vijee za znanost i Nacionalno vijee za visoko obrazovanje odgovorni su Hrvatskom saboru kojem najmanje jednom godinje podnose izvjetaj. (7) U sluajevima kada Nacionalno vijee za znanost ili Nacionalno vijee za visoko obrazovanje ministru predlau donoenje kakvog opeg akta ili odluke, a ministar takav prijedlog ne prihvati, zatrait e ponovno razmatranje predmetnog prijedloga. Ako ni nakon 7 tako provedenog postupka ne doe do usuglaavanja o spornom pitanju o njemu e odluiti Vlada Republike Hrvatske. (8) Administrativne i strune poslove za Nacionalno vijee za znanost i Nacionalno vijee za visoko obrazovanje obavlja Agencija za znanost i visoko obrazovanje (lanak 15.). Savjet za financiranje znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja lanak 14. (1) Savjet za financiranje znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja (u daljnjem tekstu: Savjet) je struno tijeloNacionalnog vijea za znanost i Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje. Savjet ini petnaest lanova i to tako da su u njemu tri lana sa znanstvenih instituta, est lanova sa sveuilita, dva lana s veleuilita, dva predstavnika sindikata te dva predstavnika koje u Savjet imenuje ministar. (2) lanove Savjeta zajedniki imenuju Nacionalno vijee za znanost i Nacionalno vijee za visoko obrazovanje veinom ukupnog broja glasova obaju tijela na temelju prijedloga Rektorskog zbora, Vijea veleuilita i visokih kola,javnih znanstvenih instituta, sveuilita, veleuilita i visokih kola te Ministarstva i sindikata.Mandat lanova Savjeta traje etiri godine. Agencija za znanost i visoko obrazovanje lanak 15. (1) Agencija za znanost i visoko obrazovanje (u daljnjem tekstu: Agencija) je specijalizirana ustanova zaduena za pruanje strune i administrativne potpore Nacionalnom vijeu za znanost i Nacionalnom vijeu za visoko obrazovanje. (2) Vlada Republike Hrvatske uredbom osniva Agenciju, te utvruje ustroj i nain njezina rada. (3) Djelokrug Agencije ine struni i administrativni poslovi: 1. u postupcima izdavanja dopusnica visokim uilitima, 2. u postupcima vrednovanja znanstvenih organizacija i visokih uilita, 3. u postupcima odobravanja studijskih programa na visokim uilitima, 4. u postupcima vrednovanja sustava za unapreenje i jamstvo kvalitete na visokim uilitima, 5. u postupcima priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija, 6. ukljuivanja sustava znanosti i visokog obrazovanja u meunarodni sustav, 7. povezivanja s Europskom mreom za osiguranje kvalitete visokog obrazovanja (ENQA) i europskom mreom informacijskih centara (ENIC/NARIC), 8. stvaranja i odravanja nacionalnih baza podataka o sustavu znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja. (4) Za svoj struni rad Agencija je odgovorna Nacionalnom vijeu za znanost i Nacionalnom vijeu za visoko obrazovanje, a zakonitost njenoga rada nadzire Ministarstvo. Vrednovanje visokih uilita i znanstvenih organizacija lanak 16. (1) Visoka uilita i znanstvene organizacije kojima je osniva Republika Hrvatska vrednuju se, odnosno podlijeu provjeri kvalitete i uinkovitosti. Obavljanje znanstvene djelatnosti privatnih znanstvenih organizacija podlijee vrednovanju ako se financira iz dravnog prorauna, u kojem se sluaju na rezultate vrednovanja odgovarajue primjenjuju odredbe lanka 18. ovoga Zakona. (2) Provjera kvalitete i uinkovitosti pravnih osoba iz stavka 1. ovoga lanka obavlja se na temelju pravilnika koji na temelju prethodnog miljenja Nacionalnog vijea za znanost, 8 odnosno Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje donosi ministar, uvaavajui posebnosti pojedinih podruja znanosti, umjetnosti i visokog obrazovanja. (3) Kod provjere kvalitete i uinkovitosti osoba iz stavka 1. ovoga lanka Agencija se u najveoj moguoj mjeri koristi uslugama meunarodnih organizacija i asocijacija. (4) Agencija obavlja provjeru prema godinjem rasporedu poslova ili po posebnom nalogu Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje, odnosno Nacionalnog vijea za znanost i na zahtjev pravne osobe iz stavka 1. Ovoga lanka. Svoje izvjee o provjeri Agencija dostavlja Nacionalnom vijeu za znanost, odnosno Nacionalnom vijeu za visoko obrazovanje te ministru kao i onome na iji je zahtjev obavilo provjeru. (5) Hrvatski sabor, Vlada Republike Hrvatske ili ministar mogu od Nacionalnog vijea za znanost iliNacionalnog vijea za visoko obrazovanje zatraiti provjeru iz stavka 4. ovoga lanka. (6) Prije odluivanja na Nacionalnom vijeu za znanost, odnosno Nacionalnom vijeu za visoko obrazovanje izvjee Agencije dostavlja se pravnoj osobi iz stavka 1. ovoga lanka na koji se ono odnosi. Oni mogu Nacionalnim vijeima, u roku od 30 dana dati svoje primjedbe na izvjee i dati potrebno razjanjenje o nalazima u njemu. (7) Nacionalno vijee za znanost, odnosno Nacionalno vijee za visoko obrazovanje utvruju konanu ocjenu kontrole i vrednovanja te ih dostavljaju ministru i pravnoj osobi iz stavka 1. ovoga lanka koje je vrednovano.Nacionalno vijee za znanost odnosno Nacionalno vijee za visoko obrazovanje obavjetava javnost o rezultatima kontrole i o vrednovanju. Vrednovanje studijskih programa lanak 17. (1) Vrednovanje studijskih programa provodi Agencija na temelju pravilnika, koji uz prethodno miljenje Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje donosi ministar i prema godinjem rasporedu koji utvruje Nacionalno vijee za visoko obrazovanje. Vrednovanje e se provesti i na posebni zahtjev Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje i ministra, a moe se provesti i na vlastiti zahtjev visokog uilita. (2) Prije rasprave i odluivanja na Nacionalnom vijeu za visoko obrazovanje, izvjee Agencije dostavlja se visokom uilitu na koje se ono odnosi. Visoko uilite moe u roku od 30 dana dati svoje primjedbe na izvjee ili dati potrebno razjanjenje o nalazima u njemu. (3) Nacionalno vijee za visoko obrazovanje utvruje konanu ocjenu vrednovanja te je dostavlja ministru i visokom uilitu koje je vrednovano. Konana je ocjena vrednovanja javna. Primjena rezultata vrednovanja lanak 18. (1) Na temelju rezultata vrednovanja pravnih osoba iz lanka 16. stavka 1. ovoga Zakona Nacionalno vijee za znanost odnosno Nacionalno vijee za visoko obrazovanje preporuuju ministru da: 1. izda dopusnicu za obavljanje djelatnosti instituta, 2. uputi pismo oekivanja ili 3. uskrati dopusnicu. (2) Na temelju rezultata vrednovanja studijskog programa visokog uilita Nacionalno vijee za visoko obrazovanje preporuuje ministru da: 1. izda dopusnicu za studij, 2. uputi pismo oekivanja ili 3. uskrati dopusnicu za studij. 9 (3) Dopusnicom se utvruje da pravne osobe iz lanka 16. stavka 1. ovoga Zakona udovoljavaju standardima i uvjetima za obavljanje djelatnosti, odnosno izvoenje pojedinog studija. (4) Pismo oekivanja je isprava kojom se ukazuje na nedostatke u vrsnoi rada pravne osobe iz lanka 16. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno pojedinoga studijskog programa te izraava oekivanje da e nabrojeni nedostaci u zadanom roku biti otklonjeni. Po isteku roka izdaje se ili rjeenjem uskrauje dopusnica. (5) Ako je pravnoj osobi iz lanka 16. stavka 1. ovoga Zakona uskraena dopusnica za obavljanje djelatnosti, ista se rjeenjem brie iz Upisnika. (6) U rjeenju o uskrati dopusnice za odreeni studij utvruju se prava studenata o mogunosti zavretkastudija, odnosno prijelaza na studij na drugom visokom uilitu. (7) Dopusnica i rjeenje o uskrati dopusnice upravni su akti protiv kojih nije doputena alba, ali se protiv njih moe pokrenuti upravni spor. lanak 19. (1) Nacionalno vijee za znanost imenuje podruna znanstvena i umjetnika vijea (u daljnjem tekstu: podruna vijea) i matine odbore iz redova istaknutih znanstvenika, umjetnika i profesora odgovarajue struke na vrijeme od etiri godine. Prijedloge za lanove podrunih vijea i matinih odbora daju Rektorski zbor, sveuilita, znanstveni instituti te lanovi akademske zajednice i znanstvenici na temelju javnog poziva za predlaganje kandidata za podruna vijea i matine odbore. (2) Podruna vijea osnivaju se radi razmatranja pitanja iz nadlenosti Nacionalnog vijea za znanost za pojedina znanstvena i umjetnika podruja navedena u lanku 6. stavak 2. ovoga Zakona. Podruna vijea sudjeluju u izboru u znanstvena zvanja u posebnim sluajevima navedenim u lanku 33. stavku 4. ovoga Zakona. (3) Matini odbori sudjeluju u izboru u znanstvena i znanstveno-nastavna zvanja sukladno ovom Zakonu i na njemu utemeljenim propisima. (4) Sastav podrunih vijea i matinih odbora te nain njihova rada ureuje se detaljnije pravilnikom koji donosi Nacionalno vijee za znanost, pri emu se vodi rauna o pravinoj regionalnoj zastupljenosti. lanovi matinih odbora su osobito svjetski priznati znanstvenici. III. SUSTAV ZNANSTVENE DJELATNOSTI 1. OPE ODREDBE O ZNANSTVENOM RADU I DJELATNOSTI Sloboda znanstvenog rada i djelovanja lanak 20. (1) Znanstveni rad ne podlijee nikakvim ogranienjima ili formalnim zahtjevima osim onih koji proizlaze iz potivanja etinosti u znanstvenom i istraivakom radu, zatite ljudskih prava te zatite osobne i ope sigurnosti na radu. (2) Formalni zahtjevi vezani za obavljanje znanstvene djelatnosti i bavljenje znanou ne mogu biti zapreka slobodnom bavljenju znanou i predviene su iskljuivo radi stjecanja pojedinih prava predvienih ovim Zakonom i na njemu utemeljenim propisima. Znanstveni rad lanak 21. (1) Znanstvenim radom u smislu ovoga Zakona bave se znanstvenici na sveuilitima i institutima i drugim znanstvenim organizacijama kao i osobe izabrane na suradnika radna mjesta u tim organizacijama, te drugi znanstvenici koji su ispunili uvjete za obavljanje znanstvene djelatnosti u skladu s ovim Zakonom. 10 (2) U znanstvenom radu sudjeluju studenti poslijediplomskih sveuilinih studija te osobe izabrane na struna radna mjesta prema ovome Zakonu. U znanstvenom radu mogu sudjelovati i ostali studenti te druge osobe koje sudjeluju u znanstvenom i nastavnom procesu. Znanstvena djelatnost lanak 22. (1)Znanstvenu djelatnost u smislu ovoga Zakona obavljaju sveuilita i njihove sastavnice, javni znanstveni instituti, znanstveni instituti, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti kao i druge pravne osobe i njihove ustrojstvene jedinice upisane u Upisnik znanstvenih organizacija (u daljnjem tekstu: znanstvene organizacije). (2) Djelatnosti ustanova od posebnog znaaja za Republiku Hrvatsku (kao to su Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Leksikografski zavod Miroslav Krlea) ureuju se i posebnim zakonom. Upisnik znanstvenih organizacija i znanstvenika (3) Javni znanstveni instituti, sveuilita i njihove sastavnice te druga visoka uilita i znanstvene organizacijekojima je osniva Republika Hrvatska mogu zapoeti obavljati znanstvenu djelatnost, odnosno u sudski registar upisati takvu djelatnost samo na temelju dopusnice za obavljanje znanstvene djelatnosti. (4) Privatna znanstvena organizacija moe traiti dopusnicu i upisati se u Upisnik znanstvenih organizacija. lanak 23. (1) Ministarstvo vodi Upisnik znanstvenih organizacija i Upisnik znanstvenika. (2) Upis u Upisnik znanstvenika provodi se na temelju odluke o izboru u znanstveno ili znanstveno-nastavno zvanje osim u sluaju iz lanka 92. stavka 4. ovoga Zakona. Upis u Upisnik znanstvenih organizacija provodi se na temelju dopusnice za obavljanje znanstvene djelatnosti. (2) Upis u Upisnik znanstvenika provodi se na temelju zahtjeva znanstvenika ili znanstvene organizacije. Upis u Upisnik znanstvenih organizacija provodi se na temelju dopusnice za obavljanje znanstvene djelatnosti. (3) Dopusnicu iz stavka 2. ovoga lanka izdaje ministar nakon provedenog postupka utvrivanja ispunjavanja uvjeta za obavljanje znanstvene djelatnosti, uz prethodno pribavljeno pozitivno miljenje Nacionalnog vijea za znanost. (4) Ako se u postupku utvrivanja ispunjavanja uvjeta za obavljanje znanstvene djelatnosti utvrdi da znanstvena organizacija ne udovoljava uvjetima za obavljanje znanstvene djelatnosti ministar donosi rjeenje kojim se odbija izdavanje dopusnice, uz prethodno pribavljeno miljenje Nacionalnog vijea za znanost. (5) Ako se u postupku utvrivanja ispunjavanja uvjeta za obavljanje znanstvene djelatnosti utvrde nedostaci u ispunjavanju uvjeta za obavljanje znanstvene djelatnosti, ministar, uz prethodno pribavljeno miljenje Nacionalnog vijea za znanost, izdaje znanstvenoj organizaciji pismo oekivanja kojim se ukazuje na nedostatke u ispunjavanju uvjeta za obavljanje znanstvene djelatnosti te izraava oekivanje da e nabrojani nedostaci u zadanom roku biti otklonjeni. Po isteku roka izdaje se ili rjeenjem odbija dopusnica. (6) Uvjete za izdavanje dopusnice i postupak utvrivanja ispunjavanja uvjeta za obavljanje znanstvene djelatnosti propisuje ministar pravilnikom koji donosi na temelju prethodnog miljenja Nacionalnog vijea za znanost. (7) Ministar pravilnikom propisuje uvjete i postupak za upis u upisnike iz stavka 1. ovoga lanka i brisanje iz upisnika,ustroj i nain njihova voenja te sadraj obrazaca za podnoenje zahtjeva za upis i obrazaca za izvod iz upisnika. 11 (8) Organizacije i znanstvenici koji nisu upisani u upisnik ili koji su brisani iz njega ne mogu se financirati iz dravnog prorauna. Iznimno inozemne organizacije i inozemni znanstvenici mogu se, iako nisu upisani u Upisnik, na prijedlog Nacionalnog vijea za znanost, financirati iz dravnog prorauna ako sudjeluju u projektu od znaaja za Republiku Hrvatsku. Ostali subjekti znanstvene djelatnosti lanak 24. (1) Uz fizike osobe koje se bave znanstvenim radom i subjekte koji obavljaju znanstvenu djelatnost, subjekti znanstvene djelatnosti su i Nacionalno vijee za znanost, Nacionalno vijee za visoko obrazovanje, Ministarstvo, Hrvatska akademska i istraivaka mrea (CARNet), Nacionalna zaklada za znanost, visoko kolstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Nacionalna zaklada) te, sukladno sa zakonom i svojim opim aktima,nastavne baze medicinskih, stomatolokih, veterinarskih i farmaceutskih fakulteta, veleuilita, visoke kole,znanstvene udruge, muzeji, arhivi i druge pravne osobe i njihove ustrojstvene jedinice ije je djelovanje od interesa za obavljanje znanstvene djelatnosti. (2) Nain sudjelovanja subjekata iz stavka 1. ovoga lanka u organizaciji i provedbi znanstvene djelatnosti ureuje se zakonom, na njemu utemeljenom propisu te odlukama nadlenih tijela. 2. ZNANSTVENI INSTITUTI Osnivanje znanstvenih instituta lanak 25. (1) Znanstvene institute osnivaju domae i inozemne pravne i fizike osobe, sukladno odredbama ovoga Zakona i Zakona o ustanovama. (2) Radi ostvarivanja znanstvenih programa od stratekog interesa za Republiku Hrvatsku, Vlada Republike Hrvatske uredbom osniva javne znanstvene institute. Osnovne odredbe o unutarnjem ustroju znanstvenog instituta lanak 26. (1) Na unutarnji ustroj i upravljanje javnim znanstvenim institutom i znanstvenim institutom (u daljnjem tekstu: institut) primjenjuju se odredbe Zakona o ustanovama, ako ovim Zakonom nije odreeno drukije. (2) Statut instituta donosi njegovo upravno vijee uz suglasnost osnivaa. Suglasnost na statut javnoga znanstvenog instituta daje ministar na prijedlog Nacionalnog vijea za znanost. (3) Institut ima: ravnatelja, znanstveno vijee, upravno vijee, druga tijela predviena statutom ili na njemu utemeljenim drugim opim aktom. (4) Upravno vijee instituta, sukladno statutu, ine lanovi koje imenuje osniva te lanovi koje izabere znanstveno vijee instituta. Broj lanova upravnog vijea instituta odreuje se statutom, uz ogranienje da ne moe biti manji od tri ni vei od devet. lanovi koje imenuje osniva ine veinu u upravnom vijeu. Upravno vijee vodi financijsku i poslovnu politiku, odluuje o raspolaganju imovinom vee vrijednosti sukladno statutu te odluuje o pitanjima koja statutom nisu stavljena u nadlenost drugih tijela. (5) U znanstvenom vijeu znanstvenici i osobe izabrane na suradnika radna mjesta ili njihovi predstavnici odluuju o znanstvenim i strunim pitanjima. Znanstveno vijee: 1. utvruje i provodi znanstvenu politiku instituta, 2. raspravlja i odluuje o znanstvenim i strunim pitanjima, 3. provodi dio postupka izbora u znanstvena zvanja, kad je institut za to ovlaten, 12 4. provodi postupke izbora na znanstvena, suradnika i struna radna mjesta, 5. imenuje i razrjeuje dio lanova upravnog vijea instituta, u skladu sa statutom, 6. predlae upravnom vijeu kandidate za natjeajni odbor za izbor ravnatelja instituta, 7. daje upravnom vijeu instituta prethodno miljenje u postupku donoenja statuta te 8. obavlja druge poslove odreene odlukom o osnivanju i statutom instituta. (6) Institut moe imati znanstveni savjet. lanovi znanstvenog savjeta su istaknuti javni djelatnici ije lanstvo nije uvjetovano sklopljenim ugovorom o radu s institutom. Ustroj, nadlenosti i nain rada znanstvenog savjeta ureuje se statutom. Sudjelovanje instituta u visokom obrazovanju lanak 27. (1) Znanstveni instituti surauju s visokim uilitima u znanstvenom radu i izvoenju studijskih programa u skladu sa znanstvenim programom instituta te znanstvenim i studijskim programima visokih uilita. (2) Suradnja iz stavka 1. ovoga lanka potanje se ureuje ugovorom visokog uilita i instituta. (3) Visoka uilita i instituti dogovaraju uspostavljanje znanstvene infrastrukture od interesa za cjelokupni sustav znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja. 3. KOLABORATIVNI ZNANSTVENI PROGRAMI, ZNANSTVENI CENTRI IZVRSNOSTI I ZNANSTVENOTEHNOLOGIJSKI PARKOVI Kolaborativni znanstveni programi lanak 28. (1) Kolaborativni znanstveni program je interdisciplinarni istraivaki program koji provode sveuilita i javni znanstveni instituti i koji se u pravilu sastoji od veeg broja problemski povezanih znanstvenih projekata. (2) Kolaborativni znanstveni program predlae senat sveuilita ili znanstveno vijee javnoga znanstvenog instituta. Senat ili znanstveno vijee imenuje voditelja programa. (3) Voditelj programa predlae nacrt programa Nacionalnom vijeu za znanost. (4) Ako Nacionalno vijee za znanost prihvati nacrt programa, sveuilite ili institut raspisuje natjeaj za prijavu projekata u sklopu programa. (5) Konaan prijedlog programa odreuju svi voditelji odabranih projekata. O tom prijedlogu se provodi interna recenzija na sveuilitu ili javnom znanstvenom institutu. (6) Nakon interne recenzije konaan prijedlog programa vrednuje Nacionalno vijee za znanost koje imenuje recenzente. Program se brani javno, pred lanovima Nacionalnog vijea za znanost i recenzentima. Izvrenje programa vrednuje se na isti nain kao to se provodi obrana prijedloga programa. Znanstveni centar izvrsnosti lanak 29. (1) Znanstveni centar izvrsnosti je znanstvena organizacija ili njezin ustrojbeni dio ili skupina znanstvenika koja po originalnosti, znaenju i aktualnosti rezultata svoga znanstvenog rada ide u red najkvalitetnijih organizacija ili skupina u svijetu unutar svoje znanstvene discipline. (2) Znanstvenu organizaciju ili njezin ustrojbeni dio ili skupinu znanstvenika centrom izvrsnosti proglaava ministar na prijedlog Nacionalnog vijea za znanost, uz suglasnost 13 znanstvene organizacije ili skupine znanstvenika, na temelju vrednovanja iz lanka 16. ovoga Zakona i postupka koji obvezno ukljuuje meunarodnu prosudbu. (3) Odluka ministra o proglaenju znanstvenog centra izvrsnosti sadri prava i obveze koje na prijedlog Nacionalnog vijea za znanost taj centar dobiva. Odluka se donosi na pet godina, a na temelju svakog novog vrednovanja u postupku predvienom stavkom 2. ovog lanka, moe se produiti za iduih pet godina. Znanstveno-tehnologijski park lanak 30. (1) Znanstveno-tehnologijski park je trgovako drutvo koje se osniva radi komercijalizacije znanstvenih rezultata, poticanja suradnje znanstvenika i gospodarstvenika i jaanja na znanosti temeljenog gospodarstva. (2) Suglasnost za koritenje naziva znanstvenotehnologijskog parka daje ministar na prijedlog Nacionalnog vijea za znanost. (3) Znanstveno-tehnologijski park uiva porezne olakice i druge pogodnosti kojima se potie ostvarivanje njegovih ciljeva, u skladu sa zakonom. 4. ZNANSTVENICI I SURADNICI Znanstvenici lanak 31. Znanstvenici u smislu ovoga Zakona su osobe koje su sukladno ovom Zakonu izabrane u odgovarajua znanstvena zvanja i upisane u Upisnik znanstvenika. Znanstvena zvanja lanak 32. (1) Znanstvena zvanja su: znanstveni suradnik, vii znanstveni suradnik,i znanstveni savjetnik i znanstveni savjetnik u trajnom zvanju (znanstveni savjetnik u drugom izboru). Znanstvena zvanja se stjeu u postupku i pod uvjetima predvienim ovim Zakonom i na njemu utemeljenim propisima. (2) Za znanstvenog suradnika moe biti izabran istraiva koji ima doktorat znanosti i znanstvene radove koji ga afirmiraju kao priznatog znanstvenika. (3) Za viega znanstvenog suradnika moe biti izabran istraiva koji ima doktorat znanosti i znanstvene radove koji predstavljaju znaajan doprinos znanosti. (4) Za znanstvenog savjetnika i znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju moe biti izabran istraiva koji ima doktorat znanosti i znanstvene radove kojima je znaajno unaprijedio znanost, pri emu e se posebno cijeniti meunarodna afirmacija znanstvenika i meunarodna priznatost njegova znanstvenog rada odnosno njegov znaaj u okviru nacionalnih sadraja. (5) Nacionalno vijee za znanost pravilnikom koji se objavljuje u Narodnim novinama detaljnije propisuje uvjete za izbor u znanstvena zvanja (vrsta i broj znanstvenih radova, vrednovanje radova i sl.) sukladno stavcima 2.-4. ovoga lanka, na temelju kojih matini odbori i povjerenstva za ocjenu rada znanstvenika ocjenjuju sveukupnu znanstvenu djelatnost pristupnika, vodei rauna o posebnostima pojedinih znanstvenih i umjetnikih podruja te pojedinih znanstvenih polja i interdisciplinarnih podruja. (6) Prilikom propisivanja uvjeta iz stavka 5. ovoga lanka predvidjet e se primjereno vremensko razdoblje primjene do tada vaeih uvjeta kojim e se na pravian nain omoguiti reizbor ili napredovanje onih znanstvenika koji su svoj znanstveni rad obavljali prema tim uvjetima. Pokretanje postupka za stjecanje zvanja Comment [K3]: Uvodi se znanstveni savjetnik u drugom izboru, to je bilo predvieno i prijedlogom Zakona o znanstvenoj djelatnosti iz lipnja 2011. 14 lanak 33. (1) Stjecanje znanstvenog zvanja ne ovisi o radnom mjestu. (2) Znanstveno zvanje stjee se na temelju postupka koji zahtjevom za izbor pokree osoba koja smatra da ispunjava uvjete za izbor u odreeno znanstveno zvanje. Postupak moe pokrenuti i znanstvena organizacija s kojom pristupnik ima ugovor o radu. (3) Zahtjev za izbor u znanstveno zvanje podnosi se znanstvenoj organizaciji ovlatenoj za provoenje dijela postupka izbora. Ako je osoba koja se bira zaposlena u znanstvenoj organizaciji koja je ovlatena za provoenje dijela postupka izbora, ta je znanstvena organizacija iskljuivo nadlena za provoenje dijela postupka. Na obrazloeni zahtjev osobe koja pokree postupak izbora, Nacionalno vijee za znanost moe za provoenje dijela postupka odrediti i drugu ovlatenu znanstvenu organizaciju. (4) Ukoliko nijedna znanstvena organizacija nije ovlatena za provoenje dijela postupka izbora u pojedino znanstveno zvanje u odreenom znanstvenom ili umjetnikom polju ili interdisciplinarnom znanstvenom ili umjetnikom podruju,a matini odbor za to polje ili interdisciplinarno podruje nije imenovan, postupak izbora provodi odgovarajuepodruno znanstveno ili umjetniko vijee. Ako nijedno podruno znanstveno ili umjetniko vijee nije ovlateno za provoenje postupka, postupak izbora provodi Nacionalno vijee za znanost. (5) U znanstveno zvanje viega znanstvenog suradnika moe se izabrati osoba koja je najmanje pet godina bila u zvanju znanstvenog suradnika.(6) U znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika moe se izabrati osoba koja je najmanje pet godina bila u zvanju viega znanstvenog suradnika. (7) U znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju moe se izabrati osoba koja je najmanje pet godina bila u zvanju znanstvenog savjetnika. (8)Iznimno,akoje pristupnikosobakoja nije bilazaposlena uRepublici Hrvatskoj,matini odbormoeodobritizahtjevzaizboruznanstvenozvanjeviegaznanstvenogsuradnikai znanstvenog savjetnika te znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju osobi koja nije bila ranije izabrana u znanstveno zvanje, ako iz prijave procijeni da osoba zadovoljava istovjetne uvjete. Ovlatenje za provoenje dijela postupka izbora u znanstveno zvanje lanak 34. (1)Rjeenje o ovlatenju za provoenje dijela postupka izbora u znanstveno zvanje izdaje ministar na temelju prijedloga Nacionalnog vijea za znanost onoj znanstvenoj organizaciji koja u stalnom radnom odnosu s punim radnim vremenom ima zaposlenike sa znanstvenim zvanjem, i to najmanje petnaest u odgovarajuem znanstvenom podruju te najmanje sedam u odgovarajuem znanstvenom polju, odnosno interdisciplinarnom podruju, od ega najmanje tri znanstvena savjetnika. (2)Iznimno, rjeenje o ovlatenju za provoenje dijela postupka izbora u znanstveno zvanje moe dobiti i visoko uilite sa statusom znanstvene organizacije koja u stalnome radnom odnosu ima zaposlenike s nepunim radnim vremenom, a iji ekvivalent pune zaposlenosti zadovoljava uvjet iz stavka 1. ovoga lanka. (3)Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti ovlatena je, na temelju odluke nadlenoga matinog odbora, za provoenje dijela postupka izbora u znanstvena zvanja za svoje zaposlenike na znanstvenim radnim mjestima za sva znanstvena podruja i polja, sukladno Zakonu o Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti i njezinu Statutu. (4)Na temelju rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka to se ovlatenje znanstvene organizacije upisuje u Upisnik znanstvenih organizacija.Ispunjavanje uvjeta iz stavka 1. i 2. ovoga lanka provjerava Ministarstvo po slubenoj dunosti te ako institucija vie ne ispunjava uvjete, ministar e donijeti rjeenje o brisanju iz Upisnika. (5)Postupak izbora u znanstvenoj organizaciji provodi struno tijelo kojemu su statutom u nadlenost stavljena znanstvena pitanja. Comment [K4]: Prema prijedlogu izmjena i dopuna Zakona iz 2012. svaki zaposlenik mora biti u svakom zvanju i radnom mjestu najmanje 5 godina i prije toga ne moe napredovati, dok prema postojeem Zakonu moe napredovati nakon 3 godine na radnom mjestu ako ispunjava uvjete. Rok za napredovanje nije bio predvien prijedlogom Zakonom iz lipnja 2011. 13 (6)Ovlatena znanstvena organizacija moe posebnim pravilnikom poblie urediti onaj dio postupka izbora u znanstvena zvanja koji ona provodi. Postupak izbora lanak 35. (1) Zahtjev za izbor u znanstveno zvanje podnosi se ovlatenoj znanstvenoj organizaciji, zajedno s dokazima o ispunjavanju uvjeta za izbor u odreeno zvanje. (2) Ovlatena znanstvena organizacija, u roku trideset dana od dana primitka zahtjeva za izbor u znanstveno zvanje, imenuje struno povjerenstvo. Struno povjerenstvo se sastoji od najmanje tri lana koji moraju biti u istom ili viem znanstvenom zvanju s obzirom na ono za koje se trai izbor.Predsjednik i jedan lan povjerenstva ne mogu biti zaposleni u znanstvenoj organizaciji u kojoj je zaposlen pristupnik. (3) Struno povjerenstvo ocjenjuje jesu li ispunjeni uvjeti za izbor te predlae da se pristupnik izabere ili ne izabere u znanstveno zvanje. Struno povjerenstvo svoje izvjee podnosi u roku od trideset dana od dana imenovanja. (4) Na temelju izvjea strunog povjerenstva i odluke strunog tijela iz lanka 34. stavka 3. ovoga Zakona, organizacija u roku od trideset dana daje miljenje i prijedlog nadlenom matinom odboru. (5) Matini odbor u roku od ezdeset dana potvruje ili ne potvruje miljenje i prijedlog organizacije. Proputanje navedenog roka ne moe rezultirati stjecanjem zvanja. (6) U sluaju da matini odbor propusti rok iz prethodnog stavka, pristupnik moe zahtijevati od nadlenoga podrunog vijea da samo odlui o zahtjevu. U sluaju da postupak izbora provodi podruno vijee, zbog proputanja navedenog roka, pristupnik se moe obratiti Nacionalnom vijeu za znanost. (7) Matini odbor nee potvrditi miljenje i prijedlog ovlatene znanstvene organizacije ako: 1. smatra da su oni doneseni protivno uvjetima za izbor, 2. su u nesuglasnosti s podnesenim dokazima o ispunjavanju uvjeta ili 3. je bitno povrijeen postupak provoenja izbora. (8) U sluajevima iz stavka 7. ovoga lanka, matini odbor e sam provesti postupak izbora ili zatraiti od iste organizacije ponavljanje postupka, ili zatraiti od druge organizacije pokretanje novog postupka izbora. Novi postupak izbora dovrit e se u roku od ezdeset dana. (9) Odluka matinog odbora je konana, predstavlja upravni akt te se u postupku izbora u znanstveno zvanje primjenjuju odredbe Zakona o opem upravnom postupku, ukoliko ovim Zakonom nije drugaije odreeno. (10) Matini odbor e u roku petnaest dana, bez odlaganja, odluku o izboru (pozitivnu ili negativnu) dostaviti pristupniku i znanstvenoj organizaciji koja je provodila postupak izbora, a pozitivnu odluku o izboru u znanstveno zvanje dostaviti Ministarstvu radi upisa u Upisnik znanstvenika. Izvod iz Upisnika dostavlja se podnositelju zahtjeva. (11) U sluaju predvienom lankom 33. stavkom 4. ovoga Zakona, zahtjev za izbor u znanstveno zvanje podnosi se nadlenom matinom odboru ili podrunom vijeu, odnosno Nacionalnom vijeu za znanost. Postupak e se dovriti u roku 120 dana. (12) Protiv odluke o izboru pristupnik nema pravo albe, ali moe pokrenuti upravni spor. U upravnom sporu ne moe se donijeti odluka o izboru pristupnika u znanstveno zvanje ve samo ukinuti nezakonita odluka i odrediti ponovno provoenje postupka. Rokovi u postupku izbora i posljedice prekoraenja lanak 36. (1) Rokovi u postupku izbora u znanstveno zvanje iz lanka 35. ovoga Zakona ne teku u razdobljima od 15. srpnja do 31. kolovoza te od 20. prosinca do 7. sijenja. 16 (2) U sluaju neopravdanog znatnog prekoraenja roka, po pritubi pristupnika ili znanstvene organizacije u kojoj je pristupnik zaposlen, matini odbor moe preuzeti postupak izbora i sam ga provesti. U sluaju neopravdanog prekoraenja roka matinog odbora, na odgovarajui nain e se primijeniti lanak 35. stavak 6. ovoga Zakona. (3) Ovlatenoj znanstvenoj organizaciji koja uestalo i neopravdano ne potuje rokove propisane u lanku 35. Ovoga Zakona, ministar e, uz prethodno miljenje Nacionalnog vijea za znanost, oduzeti ovlatenje za provoenje postupka izbora u zvanje. (4) Ako matini odbor uestalo ne potuje rokove propisane u lanku 35. ovoga Zakona, na zahtjev ministra Nacionalno vijee za znanost pokrenut e postupak za razrjeenje predsjednika odbora i lanova odgovornih za nepotivanje rokova. Trajnost zvanja i njegov prestanak lanak 37. (1) Znanstveno zvanje je trajno a prestaje prelaskom u vie zvanje ili njegovim oduzimanjem. (2) Znanstveno zvanje moe se oduzeti: 1. ako se pojave injenice i dokazi iz kojih proizlazi da u trenutku izbora u znanstveno zvanje pristupnik nije ispunjavao propisane uvjete za izbor, 2. ako se utvrdi da znanstveni radovi na temelju kojih je znanstvenik izabran u znanstveno zvanje predstavljaju plagijat ili da su istraivanja na kojima se temelje krivotvorena te 3. u sluajevima tekih povreda etikog kodeksa. (3) Postupak oduzimanja zvanja moe pokrenuti znanstvena organizacija, matini odbor, podruno vijee, Nacionalno vijee za znanost ili Odbor za etiku. Postupak oduzimanja znanstvenog zvanja provodi se odgovarajuom primjenom odredbi lanka 35. ovoga Zakona. (4) Postupak oduzimanja znanstvenog zvanja provodi odgovarajui matini odbor i to u maksimalnom roku od 120 dana. Poasno zvanje lanak 38. (1) Instituti i druge znanstvene organizacije svojim istaknutim umirovljenim znanstvenim savjetnicima mogu, bez provoenja javnog natjeaja, dodijeliti poasno znanstveno zvanje zasluni znanstvenik. (2) Zasluni znanstvenik moe, u skladu s potrebama znanstvene organizacije, sudjelovati u znanstvenim projektima i ostalim aktivnostima. (3) Postupak imenovanja i prava zaslunog znanstvenika poblie se ureuju statutom znanstvene organizacije. Radna mjesta u znanstvenim organizacijama lanak 39. (1) Znanstvena radna mjesta u znanstvenim organizacijama su znanstveni suradnik, vii znanstveni suradnik i znanstveni savjetnik i znanstveni savjetnik u trajnom zvanju. (2) Suradnika radna mjesta u znanstvenim organizacijama su asistent i vii asistent. (3) Struna radna mjesta u znanstvenim organizacijama za zaposlenike koji sudjeluju u obavljanju znanstvene djelatnosti su struni suradnik, vii struni suradnik i struni savjetnik. Postupak izbora na radna mjesta lanak 40. (1) Postupak izbora na znanstvena, suradnika i struna radna mjesta ureuje se statutom znanstvene organizacije ili, u privatnim znanstvenim organizacijama, opim aktom kojim se ureuju radni odnosi. (2) Izbor na radna mjesta u javnim znanstvenim organizacijama obavlja se na temelju javnog natjeaja koji se objavljuje u Narodnim novinama, u dnevnom tisku i na slubenim 17 internetskim stranicama znanstvene organizacijete na slubenome internetskom portalu za radna mjesta Europskoga istraivakog prostora. Natjeaj mora biti otvoren najmanje trideset dana. (3) U sluaju kada je raspisan natjeaj za znanstveno radno mjesto u okviru istog postupka moe se obaviti i izbor uznanstveno zvanje sukladno lanku 35. ovoga Zakona ukoliko neki od pristupnika nema obavljen taj izbor. U tom sluaju obavlja se izbor u znanstveno zvanje svih pristupnika koji imaju uvjete za odnosno zvanje a do tada nisu u njega izabrani. Nakon provedenog postupka izbora u znanstveno zvanje, znanstvena organizacija u roku od ezdeset danau roku od devedeset danadovrava postupak izbora na radno mjesto izborom pristupnika koji najbolje udovoljava uvjetima natjeaja. U postupku izbora znanstvena organizacija moe zatraiti miljenje kompetentnih strunjaka iz zemlje ili inozemstva. (4) Znanstvena organizacija duna je obavijestiti o rezultatu izbora sve pristupnike u roku od petnaest dana od dana donoenja odluke o izboru. (5) Ako odluka o izboru na isto ili vie radno mjesto ne bude donesena do isteka roka na koji je neki od pristupnika bio izabran u prethodnom izboru u istoj znanstvenoj organizaciji, njegov ugovor o radu traje do donoenja odluke o izboru. Znanstvena radna mjesta lanak 41. (1) U znanstvenim organizacijama znanstvenici se biraju na znanstvena radna mjesta. Izbor na znanstvena radna mjesta vri se na pet godina. (2) Opi uvjet za izbor na znanstveno radno mjesto je upis u Upisnik znanstvenika u istom ili viem znanstvenom zvanju, odnosno izbor proveden sukladno lanku 40. stavku 3. ovoga Zakona. Znanstvena organizacija moe svojim statutom propisati dodatne uvjete za izbor na znanstvena radna mjesta (3) Na radno mjesto vieg znanstvenog suradnika moe biti izabrana osoba koja ima najmanje tri godine istraivakog rada u znanstvenom zvanju. Na radno mjesto znanstvenog savjetnika moe biti izabrana osoba koja ima najmanje tri godine istraivakog rada u znanstvenom zvanju vieg znanstvenog suradnika. (4) Natjeaj za izbor na isto ili vie znanstveno radno mjesto zbog isteka roka na koji je zaposlenik izabran u prethodnom natjeaju raspisuje znanstvena organizacija tri mjeseca prije isteka roka. Posebnom odlukom znanstvenog vijea, i uz suglasnost zaposlenika, natjeaj moe biti raspisan i ranije od godine dana prije isteka roka na koji je zaposlenik izabran, ali ne prije nego to isteknu tri godine od njegovog prvog izbora na radno mjesto s tim zvanjem. Natjeaj za ponovni izbor u zvanje i odgovarajue radno mjesto znanstvenog savjetnika (trajno zvanje) raspisuje se najranije est mjeseci prije isteka roka od pet godina od prvog izbora. (5) Ako je u natjeajnom postupku izabrana druga osoba, zaposleniku koji je do tada radio na tom radnom mjestu ponudit e se drugo odgovarajue radno mjesto ili e se u nedostatku istoga pokrenuti postupak redovitog osobno uvjetovanog otkaza ugovora o radu. (6) Ako na natjeaj iz stavka 1. ovoga lanka zaposlenik ne podnese prijavu ili ne bude izabran zbog neispunjavanja uvjeta za ponovni izbor, pokrenut e se postupak redovitog osobno uvjetovanog otkaza ugovora o radu, bez obveze ponude drugoga odgovarajueg radnog mjesta. Znanstvena radna mjesta lanak 41. (1) U znanstvenim organizacijama znanstvenici se biraju na znanstvena radna mjesta.(2) Opi uvjet za izbor na znanstveno radno mjesto je upis u Upisnik znanstvenika u istome ili viemuznanstvenomzvanju,odnosnoizborprovedensukladnolanku33.stavku3.ovoga Zakona.Comment [K5]: Dodaje se obveza objave javnog natjeaja na slubenome internetskom portalu za radna mjesta Europskoga istraivakog prostora i uvodi minimalni rok za trajanje natjeaja. Budui da je preskupo oglaavanje javnog natjeaja u dnevnom tisku, istu obvezu smo uklonili u KU za znanost na nain da se trai da se javni natjeaj objavljuje samo putem Hrvatskog zavoda za zapoljavanje, na web stranicama i oglasnim ploama HZZ-e i web stranicama i oglasnim ploama ustanova te u Narodnim Novinama. Tako da bi trebalo izmjenama Zakona takoer izbaciti obvezu objave putem dnevnog tiska jer jenije neophodna, a kota cca 7.000 kn. Prema prijedlogu Zakona iz 2011. godine natjeaj se objavljuju u Narodnim novinama na hrvatskom jeziku i na mrenim stranicama ustanove. Comment [K6]: Produljuje se rok za dovretak postupka za izbor na radno mjesto sa 60 na 90 dana. 18 (3) Na radno mjesto viega znanstvenog suradnika moe biti izabrana osoba koja je najmanje petgodinabilauzvanjuinaradnomemjestuznanstvenogsuradnikailiekvivalentnome znanstveno-nastavnome radnome mjestu. (4)Naradnomjestoznanstvenogsavjetnikamoebitiizabranaosobakojajenajmanjepet godinabilauzvanjuiradnomemjestuviegaznanstvenogsuradnikailiekvivalentnome znanstveno-nastavnome radnome mjestu. (5) Na radno mjesto znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju moe biti izabrana osoba koja je najmanjepetgodinabilauzvanjuinaradnomemjestuznanstvenogsavjetnikaili ekvivalentnome znanstveno-nastavnome radnome mjestu. (6) Znanstvenikizabran na znanstveno radno mjesto nema obvezu reizbora na istomjesto ili izboranavieradnomjesto,alisemoebiratinavieznanstvenoradnomjestosukladno objavljenome javnom natjeaju. (7) Uz uvjete za izbor na radno mjesto koji su propisani ovim Zakonom, znanstvena institucija moe svojim statutom ili posebnim pravilnikom propisati i dodatne uvjete. Ugovor o radu lanak 42. S osobama izabranim na znanstvena radna mjesta zakljuuje se ugovor o radu na neodreeno vrijeme s obvezom provoenja ponovnog izbora ili unapreenja svakih pet godina. Ako prilikom ponovnog izbora zaposlenik ne bude izabran zbog neispunjavanja uvjeta, postupa se prema lanku 41. stavku 5. ovoga Zakona. (2) S osobama izabranim na znanstvena i suradnika radna mjesta koje rade na projektu ograniena trajanja, ugovor o radu moe se zakljuiti na odreeno vrijeme, dok traje projekt ili njegova dionica na kojoj je ta osoba angairana. (3) Obveza provoenja ponovnog izbora prestaje nakon to zaposlenik bude drugi put izabran na znanstveno radno mjesto znanstvenog savjetnika(trajno zvanje). (4) Na radno mjesto znanstvenog suradnika ili viega znanstvenog suradnika zaposlenik moe biti biran najvie dva puta. (5) Iznimno, ako zaposlenik nakon drugog izbora ne bude izabran u vie zvanje i na odgovarajue radno mjesto, a odlukom znanstvenog i upravnog vijea se utvrdi potreba za njegovim daljnjim radom, znanstvena organizacija moe s njim zakljuiti ugovor o radu na odreeno vrijeme u najduljem trajanju do pet godina. (6) Znanstveniku u znanstvenoj organizaciji istekom kalendarske godine u kojoj je navrio 65 godina ivota prestaje ugovor o radu radi odlaska u mirovinu. Iznimno, kada postoji potreba za nastavkom rada znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju, znanstvena organizacija moe istom produljiti radni odnos do isteka kalendarske godine u kojoj on navrava 70. godinu ivota. (7) Znanstveni savjetnik u trajnom zvanju stariji od 65 godina ivota, kojem je prestao ugovor o radu radi odlaska u mirovinu, moe se zaposliti na odreeno vrijeme u drugoj znanstvenoj organizaciji, ako se na raspisani natjeaj u toj znanstvenoj organizaciji nije javio odgovarajui pristupnik, a najdulje do isteka kalendarske godine u kojoj je navrio 70. godinu ivota. Ugovor o radu lanak 42. (1)Sosobamaizabranimnaznanstvenaradnamjestazakljuujeseugovororaduna neodreeno vrijeme. (2)Znanstveniknaznanstvenomeradnomemjestuznanstvenogsuradnika,viega znanstvenogsuradnikaiznanstvenogsavjetnikaimaobvezupodnositiravnateljuinstituta izvjee o radu svake tri godine. Comment [K7]: Prema ovom prijedlogu svaki zaposlenik mora biti u svakom zvanju i radnom mjestu najmanje 5 godina i prije toga ne moe napredovati, dok prema postojeem Zakonu moe napredovati nakon 3 godine na radnom mjestu ako ispunjava uvjete. Rok za napredovanje nije bio predvien prijedlogom Zakonom iz lipnja 2011. Comment [KS]: Prema ovom prijedlogu i prijedlogu Zakona iz lipnja 2011. ukinuta je obveza napredovanja, nego se podnosi izvjee o radu svake 3 godine. 19 (3)Popisradnihobvezaokojimasepodnosiizvjeeizstavka2.ovoglankapropisujese sukladnoopemaktujavnogaznanstvenoginstitutateinisastavnidiougovoraoradu znanstvenikaiobveznoobuhvaaminimalneuvjetekojepropisujeNacionalnovijeeza znanstvenoradnomjesto.Opimaktomjavnogaznanstvenoginstitutapropisujesesadraji oblik izvjea o radu, te postupak odluivanja o prihvaanju izvjea. (4)Zaznanstvenikakojemseneprihvatiizvjeeoradusukladnostavku3.ovogalanka, pokreesepostupakredovitogotkazaugovoraoradu(osobnouvjetovaniotkaz)iliotkazas ponudomizmijenjenogugovoraoradu,uskladusopimpropisimaoraduiopimaktomjavnoga znanstvenog instituta. (5)Sosobamaizabranimnaznanstvenaisuradnikaradnamjestakojeradenaprojektu ogranienog trajanja, ugovor o radu moe se zakljuiti na odreeno vrijeme, dok traje projekt ili njegova dionica na kojoj je ta osoba angairana. (6)Obvezapodnoenjaizvjeaprestajenakontozaposlenikbudeizabrannaznanstveno radno mjesto znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju. (7) Znanstveniku u znanstvenoj organizaciji istekom kalendarske godine u kojoj je navrio 65 godinaivota prestaje ugovoro radu radi odlaska umirovinu. Iznimno, kada postojipotreba za nastavkom rada znanstvenika i kada su sredstva za njegovu plau osigurana iz namjenskih sredstava za domae ili meunarodne znanstvene ili strune projekte, ili iz vlastitih sredstava, znanstvena organizacija moe mu produljiti radni odnos. (8) Znanstvenik stariji od 65 godina ivota, kojem je prestao ugovor o radu radi odlaska u mirovinu, moe se zaposliti na odreeno vrijeme u drugoj znanstvenoj organizaciji pod uvjetima iz stavka 7. ovoga lanka, ako se na raspisani natjeaj u toj znanstvenoj organizaciji nije javio odgovarajui pristupnik. Suradnika zvanja i radna mjesta lanak 43. (1) Suradnika zvanja i radna mjesta su asistent i vii asistent. Izbor na radno mjesto asistenta ili vieg asistenta provodi se na temelju javnog natjeaja. (2) Osobu koja je zavrila sveuilini diplomski studij, znanstveni institut moe izabrati u zvanje asistenta, te s njom zakljuiti ugovor o radu na odreeno vrijeme, u trajanju od najvie est godina na suradnikom radnom mjestu asistenta. Asistent je duan upisati poslijediplomski studij. (3) Ako se plaa i/ili trokovi poslijediplomskog studija asistenta ne osiguravaju iz vlastitih prihoda javnoga znanstvenog instituta nego iz sredstava dravnog prorauna, suglasnost za zakljuenje ugovora o radu iz stavka 2.ovoga lanka daje ministar. (4) Svaki asistent ima jednog ili vie mentora koje imenuje institut na nain propisan opim aktom. Mentor moe biti osoba koja svojom znanstvenom ili umjetnikom aktivnou osigurava uinkovito obrazovanje asistenta. (5) Svake godine institut ocjenjuje rad asistenta. Ocjena se temelji na pismenom izvjeu mentora u kojem se vrednuje kandidatova uspjenost u znanstvenom ili umjetnikom te nastavnom radu kao i uspjenost na poslijediplomskom studiju. Postupak ocjenjivanja poblie se ureuje opim aktom instituta. Ako je ocjena rada asistenta negativna, pokree se postupak redovitog otkaza ugovora o radu. (6) S asistentom koji je u roku od est godina ili u kraem vremenu zavrio poslijediplomski studij i doktorirao, institut moe sklopiti ugovor o radu na odreeno vrijeme na suradnikom radnom mjestu sa zvanjem vieg asistenta. Trajanje tog ugovora o radu moe biti najvie do isteka razdoblja od ukupno deset godina od zakljuenja ugovora o radu iz stavka 1. ovoga lanka. (7) Ako se plaa vieg asistenta ne osigurava iz vlastitih prihoda javnoga znanstvenog instituta nego iz namjenskih sredstava dravnog prorauna, suglasnost za zakljuenje ugovora o radu daje ministar. Comment [K9]: Ova odredba o popisu radnih obveza o kojima se podnosi izvjeeo radu, sadraju i obliku izvjea i postupku odluivanja o prihvaanju izvjea je identina kao i u prijedlozima Zakona iz lipnja 2011. Comment [K10]: Ako se ne prihvati izvjee o radu slijedi redoviti osobno uvjetovani otkaz. Isto kao i u prijedlozima Zakona iz lipnja 2011. Comment [K11]: Prema ovom prijedlogu nakon 65 godine se moe zaposleniku na znanstvenom radnom mjestu produiti ugovor o radu samo na teret sredstava projekta ili vlastitih sredstva. Postojeim Zakonom i prijedlogom Zakona iz lipnja 2011. predviena je mogunost zadravanja radnog mjesta do 70. godine ivota na teret sredstava dr. prorauna, ali iznimno, samo za znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju i samo kada postoji potreba za nastavkom njegova rada.20 (8) Ministar moe, na traenje voditelja znanstvenog ili tehnologijskog projekta, a uz suglasnost znanstvene organizacije, odobriti zapoljavanje znanstvenih novaka za rad na projektu na teret sredstava Ministarstva. Znanstveni novaci biraju se javnim natjeajem i zasnivaju radni odnos u suradnikom zvanju i na radnom mjestu asistenta ili vieg asistenta. U nastavi mogu pod istim uvjetima, sukladno ugovoru visokog uilita i druge znanstvene organizacije, sudjelovati i znanstveni novaci izabrani u toj znanstvenoj organizaciji, sukladno lanku 42. stavku 2. ovoga Zakona. Znanstvene organizacije mogu znanstvene novake zaposliti i bez odobrenja ministra ako same financiraju njihov rad, u kojem sluaju znanstveni novaci zasnivaju radni odnos u suradnikom zvanju i na radnom mjestu asistenta ili vieg asistenta, a mogu se izabrati bez javnog natjeaja. Suradnika zvanja i radna mjesta lanak 43. (1)Suradnikazvanjairadnamjestasuasistentipostdoktorand.Izbornaradnomjesto asistenta ili postdoktoranda provodi se na temelju javnog natjeaja. (2)Osobukojajezavriladiplomskisveuilinistudij,znanstveniinstitutmoeizabratiu zvanje asistenta te s njom zakljuiti ugovor o radu na odreeno vrijeme, u trajanju od najvie petgodinanasuradnikomeradnomemjestuasistenta.Asistentjeduanupisatiiredovito pohaati poslijediplomski sveuilini studij. (3)Osobukojajezavriladoktorskistudij,znanstveniinstitutmoenatemeljujavnog natjeajaizabratiuzvanjepostdoktorandatesnjomzakljuitiugovororadunaodreeno vrijeme, u trajanju od najvie etiri godine na suradnikome radnome mjestu postdoktoranda.(4)Akoseplaai/ilitrokoviposlijediplomskogasveuilinogstudijaasistentaili postdoktorandaneosiguravajuizvlastitihprihodajavneznanstveneorganizacije,negoiz sredstavadravnogprorauna,suglasnostzazakljuenjeugovoraoraduizstavka2.ili3. ovoga lanka daje ministar. (5)Svakiasistentipostdoktorandimajednogiliviementorakojeimenujeznanstvena organizacijananainpropisanopimaktom.Mentormoebitiosobakojasvojom znanstvenom ili umjetnikom aktivnou osigurava uinkovito obrazovanje asistenta. (6)Svakegodineznanstvenaorganizacijaocjenjujeradasistenta.Ocjenasetemeljina pisanomizvjeumentoraukojemsevrednujekandidatovauspjenostuznanstvenomili umjetnikomtenastavnomradu,kaoiuspjenostnaposlijediplomskomesveuilinom studiju.(7) Svake godine znanstvena organizacija ocjenjuje rad postdoktoranda. Ocjena se temelji na pisanomizvjeumentoraukojemsevrednujekandidatovauspjenostuznanstvenomili umjetnikom te nastavnom radu. (8)Akojeocjenaradaasistentaipostdoktorandanegativna,pokreesepostupakredovitog otkaza ugovora o radu.(9)Postupakocjenjivanjaikriterijiocjenepostdoktoranda,tetosesmatraredovitim pohaanjemposlijediplomskogasveuilinogstudija,propisujuseopimaktomznanstvene organizacije.(10)Jedanputudvijegodineznanstvenaorganizacijaocjenjujeradmentoraasistentai postdoktoranda na temelju izvjea iji je sastavni dio i izvjee asistenta i postdoktoranda o mentorstvuznanstvenika.Postupakikriterijiocjenementorapropisujuseopimaktom znanstvene organizacije. (11) Na traenje voditelja znanstvenog ili tehnologijskog projekta, znanstvena organizacija moe zaposliti asistenta ili postdoktoranda za rad na projektu na teret sredstava projekta i na rok koliko traje znanstveni projekt. Comment [K12]: Uvodi se za suradnika zvanja - asistent i postdoktorand. Ugovor za asistenta moe trajati najdulje 5 godina, a za postdoktoranda najdulje 4 godine. Prema prijedlogu Zakona o znanosti iz lipnja 2011. to su znanstveni novak (5+ iznimno 1 godina) i suradnik postdoktorant (3 godine). Prema postojeem Zakonu i KU to su asistent (6 godina) i vii asistent (4 godine). Provodi se javni natjeaj za ta radna mjesta.Postojea praksa je sljedea: asistenti uvijek idu na javni natjeaj, a novaci ne idu na javni natjeaj, nego se ako postoji suglasnost ministarstva njima automatski produuje ugovor o radu za vieg asistenta, zato jer rade na projektu. Comment [K13]: Mentor podlijee ocjenjivanju njegova rada (svake dvije godine ustanova ocjenjuje rad mentora temeljem izvjea, iji je sastavni dio i izvjee asistenta. Postupak i kriteriji ocjene mentora propisuju se opim aktom ustanove). Identine odredbe su u prijedlogu Zakona iz lipnja 2011.21 Struna zvanja i radna mjesta lanak 44. (1) Struna zvanja su struni suradnik, vii struni suradnik i struni savjetnik. (2) Osobe u strunim zvanjima rade na odgovarajuim radnim mjestima strune poslove vezane za znanstvena istraivanja. (3) Uvjete za izbor u struna zvanja i izbor na odgovarajua radna mjesta propisuje znanstvena organizacija statutom. Mirovanje rokova za izbor lanak 45. U vrijeme rodiljnih dopusta, bolovanja duih od tri mjeseca, sluenja vojne obveze, obavljanja javne dunosti te u drugim naroito opravdanim sluajevima predvienim zakonom, kolektivnim ugovorom ili opim aktom znanstvene organizacije, rokovi za izbor ili reizbor u znanstveno zvanje i na radno mjesto miruju i nee se uraunavati u rok za izbor, osim u sluaju da zaposlenik zatrai da mu za navedeno razdoblje rokovi teku. Produljenje ugovora o radu na odreeno vrijeme lanak 45. U vrijeme rodiljnih dopusta, bolovanja duljih od tri mjeseca, sluenja vojne obveze, obavljanja javne slube ili dunosti te u drugim posebno opravdanim sluajevima predvienim zakonom, kolektivnim ugovorom ili opim aktom znanstvene organizacije, osobama zaposlenima na znanstvenim i suradnikim radnim mjestima moe se produljiti ugovor o radu na odreeno vrijeme za onoliko vremena koliko je trajao rodiljni dopust, bolovanje te drugi opravdani sluaj, ako su osigurana sredstva za plau. Rad izvan znanstvene organizacije lanak 46. (1) Ugovorni odnosi zaposlenika u znanstvenim organizacijama vezani uz znanstveni, nastavni ili struni rad kod treih osoba mogu se ograniiti ili uvjetovati suglasnou matine znanstvene organizacije kada je to predvieno statutom ili drugim opim aktom visokog uilita, ako se radi o znanstvenom, nastavnom ili strunom radu koji bi negativno utjecali na rad matine znanstvene organizacije ili ako je rije o ugovoru s organizacijom koja svojom djelatnou konkurira matinoj znanstvenoj organizaciji s kojom zaposlenik ima ugovor o radu. (2) Rad izvan matine znanstvene organizacije moe iznositi najvie jednu treinu radnogvremena. Rad izvan znanstvene organizacije lanak 46. (1)ZaposlenikznanstvenepravneosobeijijeosnivaRepublikaHrvatskamoeraditi posloveizvanmatineznanstvenepravneosobe,kojisupredmetdjelatnostiilisuvezaniuz predmet djelatnosti koju obavlja matina znanstvena pravna osoba u znanstvenom, nastavnom ilistrunomsmislu,samonatemeljuprethodnesuglasnostielnikamatineznanstvene pravneosobe,teuzprethodnoreguliranjemeusobnihpravaiobvezazaposlenikaimatine znanstvenepravneosobezavrijemeobavljanjaposlovaizvanmatineznanstvenepravne osobe.(2) Rad zaposlenika izvan matine znanstvene pravne osobe iz stavka 1. ovoga lanka, u kojoj jezaposlennapunoradnovrijeme,moeiznositinajviejednutreinupunogaradnog vremena. (3) Prekovremeni rad, puno i nepuno radno vrijeme, kao i preraspodjela radnog vremena i kumulativni radni odnos propisani su odredbama opeg propisa o radu. Comment [K14]: Produljenje ugovora o radu zbog dueg bolovanja, porodiljnog itd. mogue je samo u sluaju da su osigurana sredstva za plau.LOE RJEENJE prema postojeem Zakonu i prijedlogu Zakona iz lipnja 2011. predvieno je produljenje ugovora o radu, iz opravdanih razloga, neovisno o raspoloivim financijskim sredstvima. Comment [K15]: Samo na temelju prethodne suglasnosti elnika matine ustanove zaposlenik te ustanove iji je osniva Republika Hrvatska moe raditi izvan matine institucije,kojoj su predmet djelatnosti ili su vezani uz predmet djelatnosti koju obavlja matina znanstvena pravna osoba u znanstvenom, nastavnom ili strunom smislu. 22 IV. SUSTAV VISOKOG OBRAZOVANJA 1. VISOKA UILITA A. OSNIVANJE I POETAK RADA VISOKIH UILITA Vrste visokih uilita i njihova zadaa lanak 47. (1) Visoka uilita su sveuilite te fakultet i umjetnika akademija u njegovom sastavu, veleuilite i visoka kola. (2) Visoka uilita obavljaju svoju djelatnost kao javnu slubu. (3) Sveuilite, fakultet i umjetnika akademija osnivaju se radi obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja, znanstvene, strune i umjetnike djelatnosti te druge djelatnosti u skladu sa zakonom i svojim statutom. U okviru djelatnosti visokog obrazovanja ova visoka uilita organiziraju i izvode sveuiline a, u skladu s ovim Zakonom, mogu organizirati i izvoditi i strune studije. (4) Veleuilite i visoka kola osnivaju se radi obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja putem organizacije i izvoenja strunih studija te mogu obavljati strunu, znanstvenu i umjetniku djelatnost u skladu s ovim Zakonom i svojim statutom. Osnivanje visokih uilita lanak 48. Sveuilita, veleuilita i visoke kole osnivaju se kao ustanove. (2) Sveuilite moe osnovati i u svom sastavu imati fakultete, umjetnike akademije i odjele te druge sastavnice sukladno zakonu. (3) Veleuilita i visoke kole ne mogu osnivati druga visoka uilita. (4) Visoka uilita za potrebe vojnog i policijskog obrazovanja osniva Vlada Republike Hrvatske sukladno uvjetima koje predvia ovaj Zakon ili kao ustrojbene jedinice nadlenih ministarstava. (5) Kad je visoko uilite ustrojbena jedinica nadlenog ministarstva, moe izvoditi sveuilini studij sukladno ugovoru sa sveuilitem kojemu povjerava izvoenje studija. Za takav studij jamstvo i odgovornost snosi sveuilite. (6) Sveuilite ili veleuilite i Vlada Republike Hrvatske mogu posebnim sporazumom ustrojiti posebne studijske programe za potrebe vojnog ili policijskog obrazovanja u okviru sveuilita ili veleuilita. (7) Uredbom Vlade Republike Hrvatske ureuju se posebnosti studija iz stavka 4. ovoga lanka, posebice njihov ustroj, prava i obveze nastavnika i studenata s obzirom na njihove vojne ili policijske zadae. (8) Upravni nadzor nad zakonitou rada i opih akata visokih uilita iz stavka 4. ovoga lanka obavljaju ministarstvo nadleno za unutarnje poslove, odnosno ministarstvo nadleno za obranu, sukladno posebnom sporazumu. Javna i privatna visoka uilita lanak 49. (1) Visoka uilita mogu biti javna i privatna. (2) Javna visoka uilita iz stavka 1. ovoga lanka su ona koja osniva Republika Hrvatska. Republika Hrvatska osniva sveuilite zakonom, a veleuilite i visoku kolu uredbom Vlade Republike Hrvatske. Osnivaka prava nad visokim uilitima u ime Republike Hrvatske obnaa Vlada Republike Hrvatske ili Ministarstvo, sukladno aktu o osnivanju ili drugom odgovarajuem propisu. (3) Privatno sveuilite, veleuilite i visoka kola osnivaju se odlukom osnivaa na nain propisan odredbama ovoga Zakona i propisima koji se odnose na osnivanje ustanova. 23 (4) upanije, gradovi i opine osnivaju visoku kolu odlukom svoga predstavnikog tijela. (5) Na visoke kole osnovane sukladno stavku 4. ovoga lanka primjenjuju se odredbe ovoga Zakona koje se odnose na privatna visoka uilita. Naziv visokih uilita lanak 50. (1)Nazivsveuilite,fakultetiumjetnikaakademija,odnosnorijeakademijauznaziv podrujaumjetnostiteveleuiliteivisokakola,ilidruginazivkojisadrinekiodtih pojmova,mogunositisamovisokauilitaosnovanapremaovomZakonu.Sudilidrugo nadlenodravnotijeloneeodobritiupisuodgovarajuiregistarpravneosobeilinjene podrunicekojanosinekiodtihnaziva,iliakotipojmoviinedionaziva,akotapravna osoba nije osnovana u skladu s ovim Zakonom. (2) Umjetnika akademija u svom nazivu moe umjesto rijei umjetnika koristiti naziv podruja umjetnosti u kojemu djeluje. (3) Nazive iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka mogu iznimno koristiti i pravne osobe koje nisu ustrojene prema ovome Zakonu, ako je to mogue prema posebnom zakonu ili ako uporabu naziva odobri ministar. Dopusnica za obavljanje djelatnosti visokih uilita i upis u Upisnik lanak 51. (1) Visoko uilite osnovano prema ovome Zakonu i propisima koji se odnose na osnivanje ustanova moe zapoeti obavljanje djelatnosti i izvoenje odreenih studija nakon upisa u Upisnik visokih uilita i registar ustanova pri trgovakom sudu. (2) Upis u Upisnik obavlja se na temelju dopusnice kojom se utvruje da visoko uilite ispunjava uvjete za poetak djelatnosti i odobrava upis u Upisnik te poetak rada visokog uilita. Dopusnicu izdaje ministar po prethodno pribavljenom pozitivnom miljenju Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje. Dopusnica se visokom uilitu izdaje i za poetak izvoenja novog studija te za osnivanje ili izvoenje studija izvan svoga sjedita. (3) Zahtjev za upis podnosi se ministru koji u roku od mjesec dana trai miljenje Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje. Nacionalno vijee za visoko obrazovanje oituje se o zahtjevu u roku od tri mjeseca a ministar izdaje dopusnicu u roku od mjesec dana. U sluaju da ministar nije suglasan s miljenjem Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje i zatrai njegovo novo oitovanje, rok dovrenja postupka se jednokratno produava za tri mjeseca. (4) Dopusnica e se izdati visokom uilitu koje ima: 1. studijski program za sveuiline odnosno strune studije kvalitetom sukladan standardima drava Europske unije, 2. potreban broj nastavnog i drugog osoblja s odgovarajuom znanstvenom i strunom kvalifikacijom, u skladu sa standardnim optereenjem nastavnih obveza utvrenih kolektivnim ugovorom za visoko obrazovanje, pri emu ima zakljuen ugovor o radu s punim radnim vremenom s najmanje polovicom potrebnog broja nastavnika u sluaju sveuilita. Veleuilitu ili visokoj koli izdat e se dopusnica ako ima zakljuen ugovor o radu s punim ili nepunim radnim vremenom s najmanje jednom treinom potrebnog broja nastavnika.Sveuilitu koje nema u radnom odnosu najmanje polovicu potrebnog broja nastavnika a veleuilitu i visokoj koli najmanje jednu treinu moe se izdati dopusnica uz uvjet da u razdoblju od petgodina ravnomjerno zapoljava nastavnike do potrebnog broja i o tome jednom godinje izvjetava ministra, 3. osiguran odgovarajui prostor i opremu, u skladu s brojem studenata koje visoko uilite namjerava upisati i potrebama kvalitetnog studiranja, 24 4. osigurana potrebna novana sredstva za svoj rad, ukljuivi i osigurano jamstvo prema stavku 9.ovoga lanka. (5) Dopusnica i rjeenje kojim se odbija dopusnica ili zahtjev za upis u Upisnik visokih uilita upravni su akti protiv kojih nije doputena alba, ali se protiv njih moe pokrenuti upravni spor. (6) Upisnik iz stavka 1. ovoga lanka vodi Ministarstvo. Ministar posebnim pravilnikom propisuje ustroj i nain voenja Upisnika te postupak upisa. (7) Ako se na temelju inspekcijskog ili upravnog nadzora utvrdi da je visoko uilite prestalo ispunjavati uvjete potrebne za dobivanje dopusnice, a uoeni se nedostaci ne mogu otkloniti bez ozbiljnih posljedica po kvalitetu studija, ministar e rjeenjem, na prijedlog Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje, visokom uilitu oduzeti dopusnicu. Ako se uoeni nedostaci mogu otkloniti u roku od est mjeseci bez ozbiljnih posljedica po kvalitetu studija, ministar e rjeenjem naloiti visokom uilitu da u tom roku otkloni nedostatke. Rjeenje o oduzimanju dopusnice upravni je akt protiv kojega nije doputena alba ali se moe pokrenuti upravni spor. (8) U sluaju prestanka rada javnog visokog uilita zbog oduzimanja dopusnice ili drugog razloga, ministar e na prijedlog Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje donijeti mjere kojima e se osigurati nastavak i dovrenje studija studentima toga visokog uilita. (9) Privatna visoka uilita duna su prije poetka rada osigurati, na nain koji utvrdi Ministarstvo, jamstvo radi osiguranja nastavka i dovrenja studija za sluaj prestanka rada visokog uilita ili prestanka izvoenja odreenog studija. (10) Visoka uilita u okviru svoje nastavne aktivnosti obvezuju se promicati tjelovjebu i studentski port sukladno posebnom zakonu. (11) Obrazovni programi provedeni bez dopusnice ne smatraju se sveuilinim ili strunim studijem prema ovome Zakonu niti se njihovim zavretkom stjeu akademska zvanja i stupnjevi kao ni struna zvanja. Organizatori takvih obrazovnih programa ne mogu izdavati diplome ili druge isprave o studiju predviene ovim Zakonom ali mogu izdavati potvrde o zavrenom obrazovanju u kojima je izriito navedeno da je rije o obrazovnom programu koji nije sveuilini ili struni studij prema ovome Zakonu te da se njime ne stjeu akademska ili struna zvanja odnosno akademski stupnjevi. (12) Ukoliko ovim Zakonom nije drugaije odreeno, u postupku izdavanja dopusnice, na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe Zakona o opem upravnom postupku. Visoka vjerska uilita i njihov studij lanak 52. (1) Visoka vjerska uilita osnovana po opim aktima vjerskih zajednica imaju prava i obveze kao i visoka uilita iz ovoga Zakona, ako ispunjavaju uvjete iz ovoga Zakona. (2) Poloaj visokih vjerskih uilita iz stavka 1. ovoga lanka koja djeluju kao fakulteti u sastavu nekog od javnih sveuilita ureuje se ugovorom izmeu sveuilita i osnivatelja uilita. (3) Poloaj i djelovanje katolikih bogoslovnih fakulteta u sastavu javnih sveuilita i drugih vjerskih uilita koje djeluju u okviru javnih sveuilita ureuju se uz potivanje vaeih meunarodnih ugovora i ugovora izmeu osnivatelja i sveuilita, uz suglasnost nadlenih dravnih i crkvenih vlasti. (4) Vjerske zajednice mogu osnivati visoka uilita i ustrojavati studije koji nisu vjerski sukladno odredbama ovoga Zakona koje se odnose na privatna visoka uilita. B. SVEUILITE Osnovne odredbe o sveuilitu lanak 53. 23 (1) Sukladno svojoj zadai iz lanka 3. ovoga Zakona sveuilita su obrazovne ustanove koje povezivanjem znanstvenog istraivanja, umjetnikog stvaralatva, studija i nastave razvijaju znanost, struku i umjetnost, pripremaju studente za obavljanje profesionalnih djelatnosti na temelju znanstvenih spoznaja i metoda kao i umjetnikih vrijednosti, obrazuju znanstveni i umjetniki podmladak, sudjeluju u ostvarivanju drutvenih interesa studenata te promiu meunarodnu, posebice europsku suradnju u visokom obrazovanju te znanstvenoj i umjetnikoj djelatnosti. O ispunjavanju svojih zadaa, posebno u izgradnji hrvatske nacionalne kulture, sveuilita obavjetavaju javnost najmanje jednom godinje. (2) Sveuilite integrira funkcije svojih sastavnica, posebno fakulteta, akademija i odjela (dalje: funkcionalna integracija) te putem svojih tijela osigurava njihovo jedinstveno i usklaeno djelovanje u skladu sa stratekim i razvojnim odlukama o akademskim pitanjima i o profiliranju znanstvenih istraivanja te jedinstveno i usklaeno djelovanje u financijskom poslovanju i pravnom prometu, investicijama, razvojnim planovima te u nastupu prema vanjskim partnerima u znanstvenim djelatnostima i visokom obrazovanju. Sveuilite osigurava unutarnju i vanjsku mobilnost studenata i nastavnika, racionalno koritenje ljudskih i materijalnih resursa, razvoj multidisciplinarnih studija te nadzor i stalni rast kvalitete kao i konkurentnosti nastavnoga, znanstvenoga, umjetnikog i strunog rada. Sveuilite razvija jedinstveni informacijski i knjinini sustav. Ustroj sveuilita i njegove sastavnice lanak 54. (1) Sveuilite je ustanova koja osniva i provodi sveuiline studije u najmanje dva znanstvena i/ili umjetnika podruja u veem broju polja te interdisciplinarne studije kao autonomni i integrirani proces, neposredno ili putem svojih fakulteta, umjetnikih akademija i odjela koje osniva sukladno ovom Zakonu. Sveuilite i njegova visoka uilita (fakulteti i umjetnike akademije) mogu sukladno ovome Zakonu provoditi i strune studije. (2) Sveuilite moe kao sastavnice (podrunice, ustanove ili pravne osobe) imati fakultete, umjetnike akademije, odjele i institute te druge sastavnice i to: zaklade, fondacije, udruge, studentske centre, zdravstvene ustanove, knjinice, tehnologijske centre, informatike, kulturne, sportske kao i one sastavnice (ustanove ili trgovaka drutva) koji slue zadovoljavanju potreba studenata i sveuilita. (3) Statutom sveuilita, aktom o osnivanju te opim aktima sastavnica utvruje se nain upravljanja koji osigurava integriranost funkcija sveuilita i ostvarenje interesa i ciljeve radi kojih je sveuilite osnovalo sastavnicu. (4) Djelovanje pojedinih sastavnica, posebice razina njihovih ovlasti u pravnom prometu i poslovanju, utvruje se statutom sveuilita i aktom o njihovu osnivanju. Aktom o osnivanju moe se predvidjeti davanje suglasnosti osnivaa na statut. (5) Odluke o statusnoj promjeni sastavnica u okviru sveuilita ili izlasku pojedinih sastavnica iz sveuilita donosi senat dvotreinskom veinom ukupnog broja glasova. Statutom sveuilita detaljnije se ureuje postupak provoenja statusnih promjena sastavnica. Ako statutom sveuilita nije odreeno drukije, protiv odluke senata ne moe se podnijeti alba, ali se moe pokrenuti upravni spor. (6) Sveuilite radi komercijalizacije znanstvenih rezultata, otkria ili patenata te umjetnikih ostvarenja, poticanja suradnje s gospodarstvenicima ili jaanja na znanju temeljenog gospodarstva moe biti osniva ili suosniva trgovakih drutava. Dio dobiti takvih trgovakih drutava koji pripada sveuilitu moe se koristiti iskljuivo za unapreenje djelatnosti sveuilita. Nepovredivost sveuilita lanak 55. 26 (1) Prostor sveuilita je nepovrediv. (2) Nadlena dravna tijela na prostoru sveuilita mogu uredovati samo uz suglasnost elnika, prema odluci nadlenog suda ili ako postoji neposredna opasnost za ivot i zdravlje ljudi ili za imovinu. (3) Pretragu prostora sveuilita moe iznimno odrediti samo nadleni sud ako su ispunjeni uvjeti propisani Zakonom o kaznenom postupku. (4) Pretraga visokog uilita moe se poduzeti bez nazonosti elnika, odnosno osobe koju on ovlasti, samo ako se oni bez opravdana razloga nisu odazvali pravodobnom pozivu. Tijela sveuilita lanak 56. (1) Sveuilite ima: rektora, senat i sveuilini savjet. (2) Sveuilite moe imati i druga struna i savjetodavna tijela ije se osnivanje, sastav i nadlenost ureuju statutom ili drugim opim aktom. Uz to, sveuilite svojim statutom moe voenje poslovanja ili njegova dijela povjeriti odreenom tijelu. Rektor lanak 57. (1) Rektor sveuilita bira se tajnim glasovanjem, veinom glasova ukupnog broja lanova birakog tijela, iz redova redovitih profesora. Sastav birakog tijela za izbor rektora propisuje se statutom sveuilita. Mandat rektora traje etiri godine i moe se jednom ponoviti. (2) Postupak izbora i razrjeenja te razlozi za razrjeenje rektora dunosti prije isteka mandata propisuju se statutom sveuilita. (3) U svom radu rektor ima prava i obveze ravnatelja ustanove te mandat i ovlasti predviene ovim Zakonom i statutom sveuilita. Rektor saziva i predsjedava sjednicama senata. (4) Rektor moe imati jednog ili vie prorektora koje imenuje senat, na nain predvien statutom sveuilita. (5) Rektor moe upozoriti dekana i ostale elnike sastavnica na protuzakonitost ili protustatutarnost njihovih planiranih ili donesenih odluka. (6) Rektor moe obustaviti od izvrenja odluku dekana i ostalih elnika sastavnica sveuilita, ako je protivna zakonu ili statutu sveuilita. (7) Sukladno statutu sveuilita, rektor sveuilita moe u statutom utvrenim sluajevima nepotivanja zakona, drugih propisa, statuta ili na njima utemeljenih sveuilinih odluka, suspendirati dekana ili drugog elnika sastavnica sveuilita i postaviti vritelja dunosti s odgovarajuom kvalifikacijom. (8) Senat, u roku od mjesec dana, odluuje o odlukama rektora iz stavka 6. i 7. ovoga lanka. Za potvrdu odluke rektora potrebna je veina ukupnog broja lanova. Odlukom senata o potvrdi suspenzije elnik je razrijeen dunosti. U tom sluaju u roku od 3 mjeseca provest e se postupak za izbor elnika. U tom postupku elnik koji je razrijeen dunosti ne moe biti kandidat za izbor. Senat lanak 58. (1) Senat je izborno struno tijelo koje se bira sukladno statutu Sveuilita, na nain kojim se osigurava zastupljenost svih znanstveno-nastavnih sastavnica sveuilita i razliitih podruja znanosti i umjetnosti. (2) Zaposlenici u znanstveno-nastavnim zvanjima ine najmanje 60% lanova senata. Studentski predstavnici, kojesukladno statutu sveuilita biraju sami studenti, ine najmanje 27 10% lanova senata iz redova studenata preddiplomskih i diplomskih studija, te najmanje 5% iz redova studenata poslijediplomskih studija. Ostali zaposlenici zastupljeni su u senatu sukladno statutu. (3) Rektor je lan senata po poloaju. Prorektori sudjeluju u radu senata bez prava glasovanja. (4) Na sjednice senata poziva se i predstavnik sindikata u djelatnosti znanosti i visokog obrazovanja, koji sudjeluje u radu senata bez prava glasa. Nadlenost senata lanak 59. (1) Senat, sukladno statutu, odluuje o svim akademskim, strunim, znanstvenim i umjetnikim pitanjima, ukljuivi odluivanje o organizaciji znanstvene, strune i nastavne djelatnosti, izboru nastavnika, o razvojnim i poslovnim pitanjima kao i o drugim pitanjima predvienim ovim Zakonom. (2) U okviru svoje nadlenosti, senat posebice: 1. odluuje o obrazovnoj, znanstvenoj, umjetnikoj i strunoj djelatnosti, 2. odluuje o akademskim pitanjima, 3. odluuje o razvojnim i istraivakim planovima, 4. utvruje studijske kapacitete i upisnu politiku, odreuje upisne kvote te utvruje standarde studiranja i nadzire njihovo potovanje, 5. provodi ili povjerava sastavnicama provedbu postupka stjecanja doktorata, 6. dodjeljuje poasne doktorate, 7. bira profesore emerituse i znanstvenike emerituse, 8. odluuje o uvjetima studiranja i studentskom standardu sukladno lanku 88. Ovog Zakona, 9. koordinira meunarodnu suradnju, 10. odluuje o izdavakoj djelatnosti, 11. donosi statut te druge ope akte sveuilita, ako statutom sveuilita nije odreeno drugaije, 12. bira rektora te na njegov prijedlog imenuje prorektore, 13. imenuje lanove drugih tijela sveuilita kada je to odreeno statutom ili drugim opim aktom, 14. potvruje izbor dekana fakulteta i umjetnikih akademija i proelnika sveuilinih odjela, 15. imenuje elnike drugih sastavnica sveuilita, ako statutom sveuilita ili aktom o osnivanju i statutom sastavnice nije odreeno drugaije, 16. bira nastavnike i suradnike, ako statutom ili na njemu utemeljenom propisu nije odreeno drugaije, 17. odluuje o osnivanju, osnovama ustroja i ukidanju sastavnica sveuilita te usklauje njihov rad i poslovanje, 18. odluuje o osnivanju znanstveno-tehnologijskih parkova i drugih trgovakih drutava, 19. vodi financijsku politiku i donosi proraun sveuilita, raspravlja o financijskim izvjeima i prihvaa zavrni raun te odluuje o kapitalnim ulaganjima, 20. obavlja i druge poslove predviene statutom i drugim opim aktima. (3) Odluivanje o pojedinim pitanjima iz nadlenosti senata statutom se moe povjeriti odgovarajuim sastavnicama sveuilita. Statutom sveuilita moe se, radi osiguranja integriranosti nastavnog i znanstvenog procesa na sveuilitu, predvidjeti pravo suspenzivnog veta na pojedine odluke nadlenih tijela sastavnica o tim pitanjima, ali tako da se ne narue njihove akademske slobode i akademska samouprava. 28 Sveuilini savjet lanak 60. (1) Sveuilini savjet je tijelo koje brine za ostvarivanje djelatnosti sveuilita prema aktu o osnivanju i statutu. Posebice, sveuilini savjet brine o razvoju sveuilita i njegovoj interakciji s drutvom u kojemu djeluje te raspravlja i potvruje strateke i razvojne odluke senata, sukladno statutu sveuilita. (2) Sveuilini savjet nadzire izvravanje zadaa sveuilita u skladu s lankom 3. i 53. ovoga Zakona, posebno zakonitost njegova rada, racionalnu uporabu kadrovskih i materijalnih resursa, ostvarivanje odluka senata te o