Prije 121 godinu u Opatiji je osnovana prva hitna · je uvjete sigurnosti. To je problem na koji će se i dalje usmje- To je problem na koji će se i dalje usmje- ravati preventivno

Izdanje za:01-Novi list 21.09.2016 Prilog Zmigavac_NL Str:1 Printano:16.09.2016 11:02:08 Printao: arel

�

PGŽ

� �� Š��

��

Prije 121 godinu u Opatijije osnovana prva hitnamedicinska služba u Hrvatskoj,� �� Š�� Š�� Š� ��

Izdanje za:01-Novi list 21.09.2016 Prilog Zmigavac_NL Str:2-3 Printano:16.09.2016 11:02:04 Printao: arel

� �

�� Ž��

�� Ž� �Č�� Š��

metu na cestama.

�� š �!��

Iz analiza PU primorsko-goranske, Odjela za sigurnostcestovnog prometa, koje se

siti s teškoćama u prometu teneoprezno istrčavaju na ces-tu. Osim toga, u opasnosti suzbog postupaka nesavjesnihvozača, pogotovo u blizinipješačkim prijelaza.

rade svake školske godine, vi-dljivo je da su djeca posebnou g ro žena skupina u prometuupravo u blizini vrtića i škola,i to jer se zbog svoje dobi ineiskustva nisu u stanju no-

�"�#$��%� "&�#� '�� ć� )$�$ �"*�+��%$ +��č$��

Kroz akcijuAu t o k l u b aRijeka djeca

uče kako seponašati uprometu idokazuju svojevještine

,

Akcija Autokluba RijekaSigurno u školu sHAK-om još jednomje pokazala kako djeca

mogu učiti kroz igru. Djeca udobi od tri do osam godina 18.su put na početku školske go-dine dokazivala svoje vještinevozeći bicikle, romobile, role irazna prometala. Istodobnosu učili kako sigurno prijećipreko pješačkog prijelaza. Sa-vladavali su, uz asistencijupolicajaca i volontera Auto-kluba Rijeka, kako se kao vo-zači i pješaci moraju zaustavi-ti pred »zebrom«. Upijalo sekako uvažiti pješake ili se uv-jeriti kako sigurno prijeći pro-metnicu. Novina se ove godi-ne odnosi na lokaciju na kojoj

se održavala tradicionalna ak-cija. Tijekom godina održa-vanja akcija Sigurno u školu sHAK-om održavala se na Kor-zu, Delti i Preluku, kod staniceza tehnički pregled vozila.Pre t p ro šle godine poligon sevratio u centar Rijeke, na Ja-dranski trg, pa ispred gradskeure, a ove godine ponovno seodržala u samom centru Rijekgrada, na Gatu Karoline Riječ-ke. Nije nedostajalo niti zaba-ve za koju su se pobrinuli vo-ditelj akcije Alen Polić i zvijez-de Dječjeg festivala Kvarnerić.

��'+&�'%$ ��'%�'�$

– Namjera nam je vozačeupozoriti da obrate posebnupozornost na djecu u prome-

tu, posebno u blizini škola,dječjih vrtića i igrališta. Lanismo pratili dolazak djece s ro-diteljima u vrtiće i primijetilida puno djece dolazi na nea-dekvatan način, stoga rodi-telje ponovno pozivamo dadjecu u automobilima vozena ispravan način i koristesjedalice. Djeca su posebnoranjiva skupina u prometu, ito ne samo kao putnici u vo-zilima, nego i kao pješaci.Djeca su najugroženiji sudio-nici u prometu, a cijela jednanova generacija i ove godinečini svoje prve samostalnekorake na cesti. Često nisusvjesni opasnosti u prometu,a i čitava prometna infras-truktura, znakovi, semafori i

ostalo skrojena je po mjeriodraslih, pa djeca nerijetko nine mogu vidjeti upozorenja.Zbog toga je važno da miodrasli, kao vozači, budemosvjesni njihove prisutnosti iponašamo se u skladu s tim.Jednako tako, ova akcija jesvojevrsno ulaganje u buduć-nost, jer je i znanstveno pot-vrđeno da su djeca koja se odnajranije dobi educiraju opravilnom ponašanju u pro-metu, u odrasloj dobi manjesklona kršenju prometnihpropisa i rizičnom pona-šanju, rekao je tajnik Autoklu-ba Rijeka Mile Perić.

Početak školske godine go-tovo da se ne može zamislitibez akcije »Sigurno u školu sHAK-om«. U Autoklubu Rije-ka smatraju da se nasmanjenje prometnih nesre-ća i stradanja treba odgovoritiprevencijom. I već godinamaAutoklub Rijeka razvija nizprometno preventivnih pro-grama i projekata, vodeći ra-čuna da obuhvati sve staros-ne kategorije sudionika uprometu i polazeći od postav-ke da su

znanje, vještina, ali i visokstupanj osobne odgovornostipješaka i vozača preduvjet si-gurnom sudjelovanju u pro-

Policijski službenik Jurko-vić je iznoseći statistiku stra-davanja djece na područjuPU primorsko-goranske na-glasio da policijske analizepokazuju da je u 90 postonesreća krivac ljudski faktor.

S obzirom da prometni od-goj nije dio redovite školskenastave nužno je ulagatimnogo truda da bi učenicikao svoju slobodnu aktivnostizabrali učenje prometa.Upravo stoga su razvijaniprojekti koji će omogućitiučenje prometa izvan škol -skog sustava.

Sigurno u školu s HAK-omje prometno preventivna ak-cija koju Autoklub Rijeka pro-vodi u suradnji s Odjelom zasigurnost cestovnog prometaPolicijske uprave Primorskogoranske i Postajom promet-ne policije Rijeka, a uz podr-šku medija, Grada Rijeke iTIA Partner d.d.


� �

�� Č�� Š ��

�� Š��Š �� Č � ��

d e n j e.Tijekom rujna, posebice

uoči i po završetku nastave,policija pokriva zone škola.Po potrebi i upravlja pro-metom. Posebno se pazi napoštivanje prednosti prolas-ka pješaka na pješačkomprijelazu. U fokusu su i ne-propisno parkirana i zaus-tavljena vozila u blizini ško -la. Pojačano se nadzire i br-zina kretanja u zonama os-novnih škola. Za vrijemetrajanja akcije pojačano senadziru autobusi koji pre-voze učenike. Dio akcija je isuradnja sa školskim pro-metnim jedinicama koje urujnu moraju biti na terenu.U školama koje nemaju or-

ganizirane prometne jedini-ce inicira se osnutak. U ak-ciju se uključuju i mediji, ti-sak, radio postaje, televizije.

Protekle školske godine napodručju Policijske upraveprimorsko-goranske eviden-tirano su 1.993 prometnihnesreća. U spomenutim nes-rećama je sudjelovalo i 22djece, u dobi od sedam do 14godina. Od navedenog brojastradale djece, smrtno je stra-dalo jedno dijete i to kao pje-šakinja na pješačkom prijela-zu, četvero je zadobilo tešketjelesne ozljede, a 17 lakše tje-lesne ozljede. Desetero djecesudjelovalo je u prometnimnesrećama, ali pri tom nisuzadobili tjelesne povrede.

22 �� ć��

Nadziru sepr ilaziškolama,aktiviraju

školske prometnejedinice, razgovara sdjecom i roditeljima

��

,��

Ove školske godine u Hrvatskoj je u prve razrede upisano

više od četrdeset tisuća učenika, što znači isto toliko novih

sudionika u prometu. Akcija Poštujte naše znakove provodi

se kontinuirano od 1995. godine. Njenu učinkovitost i svrho-

vitost kroz godine dokazuje znatno smanjeni broj smrtno

stradale i ozlijeđene djece na hrvatskim prometnicama.

Smanjenje broja najtežih stradavanja, pogotovo kada je riječ

o djeci, je pozitivan trend, no zabrinjava činjenica da su prije

petnaestak godina djeca najviše stradavala kao pješaci, a da-

nas najviše stradavaju kao putnici u vozilima roditelja. Evi-

dentno je da se djeca nepropisno prevoze na prednjim sjeda-

lima, sjede na stražnjim sjedalima nevezana ili se nalaze u

neadekvatnim sjedalicama koja ne zadovoljavaju najosnovni-

je uvjete sigurnosti. To je problem na koji će se i dalje usmje-

ravati preventivno i represivno djelovanje policije.

učitelje i ravnatelja s mo-gućnošću učenja putemweb aplikacije za učenje iprovjeru znanja iz promet-nih propisa Prometna učili-ca. Aplikacija je dostupnana internetu na adresi ht-tp://ucilica.skole.hr. Zapristup nije potrebna lozin-ka. Tek je nužna za natje-canja.

�� !��

Policijski službenici su pri-sutni i na prvom roditeljskomsastanku prvašića. U desetakminuta upozna se roditelje sasigurnim sudjelovanjem dje-ce u prometu. Naglasak je napravilnom i neizostavnomkor ištenju sigurnosnog poja-sa, sjedalice i postolja za sje-

Usporedo s početkomškolske godine, poli-cija tradicionalnopokreće akciju Poš-

tujte naše znakove. Akcija jeusmjerena na zaštitu djece uprometu i sprečavanje ugro-žavanja njihovih života. Po-sebnog je intenziteta prvihdana škole, kada velik brojdjece prvi put samostalnosudjeluje u prometu. I prijepočetka školske godine krećese na teren. Do kraja kolovozaje bio zadatak pregledatistanje svih prometnica i pro-metne signalizacije u bliziniškola. U obilazak se krenulozajedno s firmama nadležnimza održavanje prometnica tetijelima jedinica lokalne sa-mouprave i područne samou-prave nadležnima za promet.

�� č��

Početkom školske godineorganiziraju se dvadesetomi-

nutna predavanja i razgovorpolicijskih službenika s uče-nicima prvih razreda osnov-nih škola. Predavanje je prila-gođeno uzrastu, a kroz njegase djeca upoznaju s opasnos-tima na cesti. Na završetku

predavanja djeci se dijeli pro-midžbeni materijal nabavljensredstvima Nacionalnog pro-grama sigurnosti cestovnogp ro m e t a .

Prilikom posjete školamapolicajci upoznaju djecu,


� �

0 ��

U triljetnamjeseca

izgubljeno je šestživota, pet manjenego lani i osammanje negop re k l a n i

,� ��

Turistička sezona je izanas. Iako se najpopu-larnija statistika od-nosi na turističke re-

zultate i broj noćenja, ne mo-že se zanemariti niti statisti-ka koja nam otkriva koliko suhrvatske prometnice bile si-gurne. Kako za domaće voza-če, tako i turiste. Naime, jas-no je da je i promet bitan seg-ment turizma. Od kvalitetnihcesta i dobre protočnosti dosigurnosti u prometu.

Na kraju sezone može sezaključiti da su prometnicePrimorsko-goranske župani -je odnosno ceste pod inge-rencijom Policijske upraveprimorsko-goranske ove go-dine bile sigurnije. Na po-dručju PU primorsko-goran-ske tijekom lipnja, srpnja ikolovoza zabilježena je 961prometna nesreća. Statistikaotkriva da je broj prometnihnesreća na lanjskoj razini.Devet nesreća manje ili 0,9

posto u odnosu na isto raz-doblje 2015. godine. Puno jebitniji podatak koliko je nes-reća završilo tragično. Lanj-ske turističke sezone smrtnoje stradalo 11 sudionika uprometu, ove godine je crnastatistika zaključena sa šeste -ro poginulih. U srpnju nijepoginula niti jedna osoba uprometu, što nikad nije zabi-lježeno. U kolovozu su pogi-nule četiri osobe. Motociklistu Grižanama, vozačice na

Škurinjama i Kantridi te pje-šakinja u Lovranu. Tri su oso-be poginule na području ri-ječke postaje prometne poli-cije, a po jedna na područjukoje pokrivaju postaje Crik-venice, Delnice i Opatija.O vo g o d i šnja turistička sezo-na po broju poginulih je narazini 2012. godine. Godinukasnije crna statistika sepenje na deset, preklani na14, lani na 11. Ove godinenajcrnja statistika pada goto-vo za 50 posto u odnosu nalani.

�� !��ć�

U statistici teško ozlijeđe-nih najzastupljenije je po-dručje Rijeke s 37 teže ozlije-đenih osoba, slijedi crikve-ničko područje s 24 teže ozli-jeđene osobe, Krk s 13, Delni-ce s devet, Rab i Mali Lošinjsa po šest teže ozlijeđenih teOpatija s tek jednim teže ozli-

jeđenim sudionikom u pro-metu. Najviše nesreća evi-dentirano je na riječkom po-dručju (457), a po broju nes-reća su gotovo poravnati Krk iCrikvenica (139-138).

Ozlijeđene su 342 osobe,što je za 21 ozlijeđenu osobumanje nego lani u tri ljetnamjeseca. Teže je ozlijeđeno 96sudionika u prometu. Lani jebroj teško ozlijeđenih bio za21 manji. Ove turističke sezo-ne 246 osoba je lakše ozlije-đeno. Lani ih je s lakšim ozlje-dama izašlo 288. Od ukupnogbroja prometnih nesreća 28posto je s nastradalim osoba-ma. Samo s materijalnomštetom završi 72 posto nesre-ća. Pogreške vozača uzroko-vale su 90 posto nesreća.

Od 1.770 sudionika u pro-metnim nesrećama sudjelo-valo je 380 ili 22 posto strana-ca. Pod utjecajem alkoholasudjelovalo je 105 ili šest pos-to sudionika u nesrećama. Al-

kohol je u nesrećamasmanjen za pola posto u od-nosu na lani. Kad je riječ o su-darima, najviše je bilo: boč-nih sudara 165 (lani 176), su-dara vožnjom u slijedu 143(128), udara vozila u parkira-no vozilo 142 (146). Zabilježe-no je 61 (86) slijetanja vozilasa ceste te 37 naleta na pješa-ka, četiri manje nego lani.

�č�� $� ��

Ljeto i turistička sezona uzsve dobro, nose nam i kolonena cestama. Srećom, uoči špi -ce turističke sezone otvorenaje dionica riječke zaobilazni-ce od Hreljina do kružnog to-ka nadomak Krčkog mosta nakojoj se gradila druga traka.Radi se o dionici koja je re-dovno stvarala gužve jer se izdvije trake kod čvora Križišćeulazilo u jednu traku. I ovegodine formirale su se kolo-ne, no situacija je bila neus-poredivo bolja no lanjskih go-

dina. Jedna traka vodila je zaCrikvenicu i jug, a druga zaKrk. Zato su s druge strane, izsmjera Krka, kolone bile pre-dugačke. Kritičan dan je ned-jelja. Od Malinske do mostase putovalo i po sat i pol. Spostojećim prometnicamanema previše rješenja, bezobzira na angažman policije.Pro m e t a ši i vozači nisu odu-ševljeni kružnim tokom kodkrčkog aerodroma i Omišlja.Pitaju se čemu služi kružnitok, osim stvaranju gužvi.

Čepovi su se stvarali i načvoru Matulji na riječkoj zao-bilaznici. Iako se čekalo i upravcu Rijeke, puno proble-matičnije je bilo proći skre-tanje za Opatiju i semafor upravcu tunela Učka. Problemje premalo mjesta u traci zalijevo skretanje za Matulje iOpatiju. Vozila koja nastavlja-ju za Istru ne mogu proći pre-ma tunelu i kolone su se pro-vlačile do Vrata Jadrana.

�� Č�� Ž��


� �

rala Prometna jedinica mla-deži. Na ispomoći građanimai turistima, tijekom srpnja ikolovoza, djelovalo je ukup-no 20 srednjoškolaca. Projektje oživio na inicijativu Auto-kluba Rijeka u suradnji saGradom Rijeka te PU pri-morsko - goranskom.

Svrha Prometne jedinicemladeži je prvenstvenoupozoravanje sudionika uprometu, kako vozače ta-ko i pješake na počinjenip re k r šaj, krivo parkiranje,prelazak kroz crveno svi-jetlo i slično. Važno je na-pomenuti da nisu ovlašteniu sankcioniranju prekrši-telja te nadzor vozila i vozačamogu obavljati samo pod na-dzorom policijskih službeni -ka. Pripadnici prometnih je-dinica mladeži osposobljava-ju se teorijski i praktično. Nj-ihova selekcija je provedenaputem testova znanja suklad-no ranije određenim teorij-skim i praktičnim predavanji-ma, dobili smo informacije iz

policijske uprave.Pravo na prijavu imali su

učenici srednje škole sa navr-šenih 16 godina. Osnovni kri-terij odabira bio je školski us-pjeh, uzorno vladanje te

zdravstvena sposobnost, kojase dokazivala potvrdom liječ-nika obiteljske medicine.

Lana Šokota, Antonio Žute -lija i Luka Mravić čuli su za nat-ječaj u svojoj školi. Lana i Lukaodlični su odnosno vrlo dobri

učenici Medicinske škole u Ri-jeci, dok je Antonio odličanučenik Pomorske škole Bakar.

��

– Odlučili smo se prijavitiponajprije zbog dže p a rc a .Radimo četiri sata na dan. Vi-kende smo slobodni. Satnicanam je 16 kuna i zadovoljnismo, mada moramo priznatida su neki odustali jer im jesatnica bila premala. Mnogisu mislili da će zahvaljujućiodrađenoj sezoni dobiti bes-platno polaganje vozačkogispita, a to nije točna infor-

macija. Građani i turisti upravili dobro reagiraju na nas,ali ima i dosta pojedinaca kojise neprimjereno ponašaju. Jasam imala jako neugodno is-kustvo sa jednim gospodi-nom. Naime, nakon mogupozorenja da se vozilo ucentru grada ne smije zadrža-vati duže od tri minute, gos-podin je bio izrazito grub pre-ma meni, čak sam u jednomtrenutno pomislila da će kre-

nuti i fizički na mene. Srećomnije, ispričala nam je Lana tedodala.

– Građani moraju shvatitida smo mi tu radi njih, da ihupozorimo na prekršaj da nebi dobili kaznu. Izuzev neu-godne situacije imala sam ikomičnih događaja. Naime,neki građani su me pokušalipodmititi sa deset kuna ilikroasanom da izbjegnu kaz-nu iako mi kao jedinica mla-deži nemamo ovlasti za to.Super su mi bili umirovljenicikoji su se zaustavljali oko pla-ce. Uvijek su imali lijepu riječza nas i ispričavali se za pro-metni prekršaj, priča Lana.

�� đ��

U jednom se svi slažu, pre-poručili bi srednjoškolcimada se prijave i da odrade se-zonu. Ekipa nam je bila su-

per, uživali smo a, i zaradilidžeparac, zaključuju srednjo-školci.

Kako iz Grada Rijeke, kojifinancira projekt, komentira-ju povratak mladih na pro-metnice pitali smo savjetnicuza programe tehničke kultureGrada Rijeke, Eugeniju Perić.

– Jako smi ponosni na tzv.bijele patrole. I sama sam je-dnom bila na njihovom mjes-tu. To su mladi odgovorni lju-di i njima treba dati priliku dase iskažu i da zarade. Od gra-đana smo dobili samo riječihvale i velika nam je željanastaviti sa njihovim radom idogodine, nadamo se i u ve-ćem obimu, ističe EugenijaPer ić.

Kakava je budućnost Pro-metne jedinice mladeži, po-kušali smo doznati od grado-načelnika Rijeke Vojka Ober-

snela.– U ovoj godini Grad Rijeka

je Jedinicu prometne mladežipodupro s 55 tisuća kuna zanabavku potrebne opreme,ali i za troškove rada, te će idalje podržavati projekt. Dra-go mi je da je Jedinica pro-metne mladeži nakon četve-ro g o d i šnje stanke ponovnozaživjela i vjerujem da će seprojekt nastaviti i u godinamakoje slijede. Naime, Prometnejedinice mladeži već su djelo-vale na području grada Rijekeu razdoblju od 1971. do 2011.godine i nadam se da više ne-će biti pauza u realizaciji pro-jekta jer riječ je o vrijednomdoprinosu razvoju prometnekulture i sigurnosti u našemgradu koji istovremeno mla-dima omogućava ljetnu zara-du, ali i dragocjeno iskustvo,zaključuje Obersnel.

20 ��š�� ž�� Č��

Super su mibiliu m i rov l j e n i c i

koji su sezaustavljali okoplace. Uvijek suimali lijepu riječza nas i ispričavalise za prometnip re k r šaj, pričaLana Šokota

,

�� Ž� � !"!�!Ć� ��Č%��

��

»��«��č��

Zbog čega mnogi misle da

se prethodnih godina vozač-

ki ispit dobio na temelju Pro-

metne jedinice mladeži priu-

pitali smo Tomislava Šepića

iz Autokluba Rijeka.

– Nije točno da su Promet-

ne jedinice mladeži dobivali

besplatno polaganje vozač-

kog ispita. Naime, besplatno

polaganje ispita (samo teorij-

skog dijela) dodjeljivalo se

nekada učenicima koji su

dvije godine (dva ljeta) zare-

dom odradili posao. Za to ni-

su bili plaćeni novčano već

im se omogućilo besplatno

slušanje teorije u autoškoli i

polaganje teorije za vozački

ispit B kategorije. Vožnju i is-

pit vožnje su kandidati pla-

ćali sami, objašnjava Šepić.

��

Nakon četiri godinepauze, na cestama uužem centru gradaponovno je patroli-


��

�� Š�� Š�� Š��

��

niz tehnologija koje uključujutehnologije pozicioniranja,mapiranja i komunikacije.AVL tehnologije se rijetko ko-riste kao samostalne aplikaci-je već su sastavni dio mnogihITS servisa poput rutnih vodi-ča, tranzitnih putničkih infor-macija, upravljanja flotomkomercijalnih vozila, raču-nalno pomognutog otprem-ništva, otkrivanja zagušenja ipovratka ukradenih vozila.Osnovne komponente AVL inavigacijskih tehnologija su:lokacijske tehnologije i pozi-

�� !��

Pre d l o ženin a p re d n imodel

sustava upućivanjana raspoloži vaparkirna mjestatrebao bi potaknutistvaranje novihstrategija i politikaparkiranja, koje bismanjile trošk ove

,

�� č� ć

�� Ć� ć

Trend rasta i migracijes t a n ov n i štva u gradskas re d i šta te kontinuira-no povećanje broja

motornih vozila uzrokuju pro-metne gužve i zagušenja u ve-ćini gradova u svijetu. U svrhuotklanjanja problema izazva-nim kruženjem u potrazi zara s p o l o živim parkirnim mjes-tom odnosno zagušenjemprovode se različite metode ipristupi. Prije svega su to od-govarajuće strategije koje seprovode s ciljem da se uredi

postojeće stanje i demotiviradolazak dijela stanovništva ugradski centar individualnimvozilima. U drugom koraku,preferira se uvođenje tzv. inte-ligentnih parkirnih sustava,koji se koriste za upućivanjevozača na raspoloživa parkir-na mjesta uz pružanje infor-macija o karakteristikama is-tih. Redovito se koriste i za re-zervaciju i naplatu parkiranja.Te h n o l o škim napretkom i raz-vojem inteligentnih osjetila(detektora i senzora) postaloje moguće kontrolirati kakoulična parkirna mjesta, tako izatvorene garažne prostore.

Tra ženje slobodnog parkir-nog mjesta povećava promet-ni volumen kojeg postojećikapacitet prometne mreže ni-je u mogućnosti na odgovara-jući način zadovoljiti. Ovajproblem posebno je izražen uvelikim lučkim središtima,poglavito tijekom turostičkesezone. Posljedično može ut-jecati na prometno zagušenjei na taj način smanjiti potraž-nju za putovanjem u željenopodručje. Elastičnost, kao je-dna od karakteristika ovogpristupa rješavanju problemazagušenja u gradskim središ-tima, omogućuje preciznousmjeravanje na ciljanu sku-

pinu korisnika u odnosu naprostor i vrijeme. Glavni ciljsustava za informiranje iupućivanje na parkirna mjes-ta (Parking Guidance and In-formation, PGI) je smanjenjeprometa uzrokovanog tra-ženjem odgovarajućeg slobo-dnog parkirnog mjesta ugradskim središtima i velikimp a rk i ra l i štima. Na ulazima iizlazima parkirališta ili na po-jedinačnim parkirnim mjesti-ma obično su instalirana os-jetila ili uređaji za brojanjevozila kako bi se omogućiloprikupljanje podataka o brojuzauzetih parkirnih mjesta.Osjetila koja se koriste u ovusvrhu najčešće su induktivnepetlje, infracrvena, ultrazvuč-na i magnetska osjetila, laser-ska tehnologije i drugo.

�� " ��

Ove poruke obično sadržepoziciju raspoloživih parkir-nih mjesta i informacije omogućim prometnim pravci-ma do istih, a mogu sadržava -ti i ostale korisne podatke po-put zone, ukupnog broja ras-položivih parkirnih mjesta nap a rk i ra l i štu, cijene parkiranjai slično. Automatska lokacijavozila (Automatic Vehicle Lo-cation, AVL) predstavlja cijeli

cijski sustavi, digitalne mape,geografski informacijski sus-tavi (GIS) i map-matching,rutni vodiči i tehnologije pro-nalaženja puta, te tehnologijeprikazivanja i distribucije in-for macija.

Poseban pristup određi-vanju pozicije je uporabommobilnih uređaja. Osnovna jeprednost ovog pristupa mo-gućnost korištenja postojećeinfrastrukture što značajnoumanjuje troškove usposta-vljanja jedne ovakve usluge.Mobilna telefonija već ima

dodijeljeni frekvencijski op-seg i veliku bazu korisnika ko-ja je potrebna za podrškuovakvoj ideji.

U svrhu pozicioniranja inavigacije koriste se različitemape obično rasterskog ilivektorskog tipa. Rasterske sumape u osnovi slike koje suprikladne za pokazivanje de-talja poput visinskih razlikauporabom topografskih oz-naka. Vektorske su mape cr-teži sastavljeni od točaka, li-nija i poligona spremljenih ubazu podataka u obliku x i y

k o o rd i n a t a .

�� #�#ć�!��

Simulatori prometa su ne-ophodan alat za proučavanjei istraživanje prometa. Mi-krosimulacijska programskarješenja sposobna su modeli-rati kretanje pojedinih vozilakoji putuju unaprijed odre-đenom cestovnom mrežom.Matematički modeli su u os-novi njihov sastavni dio i osi-guravaju realističan prikazponašanja vozača u promet-

noj mreži. Znanstveno je os-mišljen i u praksi provjerenkonceptualni model sustavaza upućivanje na raspoloži vaparkirna mjesta primjenomkooperativnog pristupa. In-formacije od osjetila koja sudio prometne infrastruktureobrađuju se na licu mjestapomoću mikrokontrolera iprosljeđuju direktno sustavuu obližnjem vozilu koje zatimtu informaciju prosljeđujedrugim vozilima u nizu sve

� � � � � �


��

�� č�� š��

vost, a komunikacija s osta-lim jedinicama sustava trebabiti sigurna i postojana.

��

U gradu Rijeci u tijeku jeprojekt Uputno parkirno –g a ra žni sustav (UPGS) u na-dležnosti gradske tvrtke Ri-jeka promet. Dosadašnja Is-

t ra živanja ukazuju na velikiudio vozila u središtu gradakoja cirkuliraju u potrazi zaslobodnim parkirnim mjes-tom što se ipak kontinuira-no smanjuje izgradnjom no-vih parkirališn o - g a ra žnihobjekata. Ideja i začetak pro-jekta datiraju još od 2007.godine, kada je izrađena

tehnička dokumentacija ko-jom je predviđeno da se nazapadnom prilazu središtugrada – K re šimirovoj ulici teUlici Fiorello la Guardia pos-tave promjenjivi znakovi kojiće davati informacije o sta-tusu četiri lokacije: parkira-lišta Putnička obala, Delta iŠkoljić te garaža u Ciottinojulici. Za transfer podatakakoristi se GPRS bežična teh-nologija. Cilj je da se te-meljem sabranih rezultataispitivanja u praksi odredeparametri za uvođenje UP-GS podsustav na sve glavnepravce, te se očekuju pobolj-šanja u ovom segmentu ras-terećenja gradskih promet-nica.

Zaključno, inteligentni tran-sportni sustavi (ITS) uključujurazličite podsustave od kojihkooperativni modeli rješa-vanja prometa u mirovanjunude sinergijski učinak opti-malnog izbora rute i osigura-

dok ona ne pronađe zainte-resiranog korisnika. Dakle, iosjetilo kao dio cestovne jedi-nice i vozilo posjeduju izrav-nu mogućnost obrade poda-taka i svojevrsnu inteligenci-ju tako da se gotovo mogusmatrati mikroračunalnimjedinicama. Vozilo prilikomulaska u ulicu ili u zonu lukekojoj se nalaze parkirnamjesta unaprijed zna gdje semože parkirati, te se timesmanjuje potreba za bespo-trebnim kruženjem u potraziza raspoloživim parkirnimmjestom.

Napredni model čije je dje-lovanje prikazano na slici 2.ovisi o kvalitetnim i pravo-dobnim informacijama kojeprije svega pružaju senzori tj.osjetila koja moraju biti do-bro dimenzionirana, imatimale zahtjeve za održa-vanjem, te visoku raspoloži-

vanja odgovarajućeg raspolo-živog parkirnog mjesta. Vozilai osjetila u infrastrukturi, kojasada zapravo predstavljajusvojevrsna mikroračunala,sposobna su analizirati i obra-diti dio informacija te ih me-đusobno prosljeđivati u svrhuboljeg upravljanja. Predloženinapredni model sustava upu-ćivanja na raspoloživa parkir-na mjesta također bi trebaopotaknuti stvaranje novihstrategija i politika parkiranja,koje bi u zajedničkom djelo-vanju sa sustavom smanjilet ro škove gradskim vlastima,poduzetnicima i tvrtkama,razvojnim inženjerima i koris-nicima, te unaprijedile kvalite-tu usluge parkiranja i ostvarileznačajnu dobrobit za zajedni-cu u cjelini. To je od posebnoginteresa u turističkim odrediš-tima (putničke luke) u Repu-blici Hrvatskoj gdje je eviden-tna vršna prometna potražnjaza vrijeme turističke sezone.

� � � � � �

��


��

�� Č��

Riječki Starigrad zapravone postoji -

osim na starimkartama... Sakrilesu ga brojne novezgrade

pa će se ušće uporno pomicatisve dalje od Trsata.

Nezavisno od nedostatkapovijesnih dokumenata, Tar-satica se bez većih stradanja,transformirala iz antičke usrednjovjekovnu Rijeku Sve-tog Vida (Flumen Sancti Viti),zadržavajući iste zidine i ula-ze u grad, no izgubivši izvor-nu luku, koja se pomicala za-jedno s ušćem Rječine.

Istovremeno, Rječina je ra-dile velike probleme i često naproljeće poplavljivala niže di-jelove grada. Što se tiče ulica,kako je Srednji vijek doba ap-solutne dominacije katoličkecrkve, logično je da su njihovaimena vezana uz svece. Tako jeod Vele place (današnji Koble-rov trg) vodio rimski decuma-

nus do crkve Marijina Uzne-senja (najstarije riječke crkvekoja je podignuta paralelno srimskim termama, te od nj-ihovog kamena) pa je logičnoda se naziva Ulica Svete Mari-je. Kao i u rimsko doba ta ulicaje bila žila kucavica, s time štoje dodatnu važnost dobila simproviziranim privezištemza brodove iza crkve. S razvo-jem tu smještenih manufaktu-ra, postala je Užarska ulica.

Rimski cardo, koji je izgubiona važnosti pomicanjem luke,dobio je novu važnost sa sta-rom crkvom Svetog Vida (kojanegdje u dubini zaziva slaven-skog Svevida), ali znatno više snovom, isusovačkom crkvomistog imena i s podizanjemKa štela, te isusovačkih Kolegija

i Seminara. Logično je da je taulica nazvana po Svetom Vidu.Kao treći važan sakralni ob-jekt, pojavljuje se, u zapadnomdijelu grada, augustinski sa-mostan i crkva Svetog Jeroni-ma, pa se i ulica u tom pravcunaziva po tom svecu. Po gradusu postojale i ulice i minijatur-ni trgovi: Sv. Mihovila, Sv. Bar-bare i Sv. Bernardina, vezaneuz manje sakralne objekte.

Kako je grad krajem osam-naestog stoljeća izašao iz svo-je rimsko-srednjovjekovneljušture i kako se formiralaVelika ulica (Korzo), koja jepovezala Stari grad s prvomGuvernerovom palačom (ko-ja je stajala na mjestu fontananasred današnjeg Jadranskogtrga), tako se stalno nasipava-

la plitka morska obala.

�� đ��

Gledajući plan Rijeke iz1830. godine, možemo vidjetikoliko je problem položaja lu-ke bitan za grad i urbanizam.Naime, Ugarsko

namjesničko vijeće poslaloje u Rijeku višeg inženjera Rau-chmüllera von Erensteina, kojiće uz pomoć profesora riječkenautike Jakova Mikoča i kape-tana Breščića, obaviti potrebneizmjere i izraditi prijedlog da seluka izgradi produženjem gatapred ribarnicom. Poznata jenjegova knjiga »Allgemeine Be-merkungen über die dem Un-garish Adriatischen Meershan-del dienende Strassenzüge be-sonder über den daraus her-nvorgenden Handelsverth«,1829., gdje se bavio cestama iprometnim problemima, tepomorskom trgovinom i karto-grafijom. Naime, urbanističkirazvoj Rijeke bio je vezan uzpoložaj luke, a to je pak bilo ve-zano uz Rječinu. Rješenje svihproblema, uključujući vrloneugodne i česte poplave, biloje prokopavanje novog koritaRječine 1855., te formiranje

Mrtvog kanala od starog korita,uz stalno nasipavanje Delte.Luka je prebačena ispred gra-da, s time što se Sušačka luka idanas vezuje uz Mrtvi kanal,odnosno staro korito Rječine.

Kad gledamo plan Staroggrada iz 1901. - kad je on biovrlo gusto izgrađen, ispunjendrevnim, bezbroj puta nado-građivanim zgrada ma s tri,četiri ili pet katova i ostavljaomračno-poetični utisak - ondamožemo osjetiti dvije tisućegodina neprekinutog životu unjegovoj organskoj strukturi.

Piazza del Municipio (Op-ćinski trg) najvažniji je prostoru tadašnjem Starom gradu, jerje nastao na pregradnji starogaugustinskog samostana uzcrkvu Svetog Jeronima, pa sjedne strane ima legitimitetkontinuiteta (augustinci sustoljećima bili najveći posjed-nici na Kvarneru), te političkumoć kao novo sjedište gradskevlasti. Kao nekakva opozicijaovom, u sjeveroistočnom kutunižu se veliki objekti: Kaštel,crkva Svetog Vida, Gradskaosnovna škola i Gimnazija, cr-kva Sv. Roka i samostan Bene-diktinki kao i crkva Marijina

�� !��"�� #��$�� %��!�� !�� &�� š� �� Ž��Č� �� Č��

,

Uznesenja, odnosno Duomo.

�� š� ��

Na Piazza delle Erbe, Zelenitrg, dolazi se prolaskom krozGradski toranj, a sada je to tekostatak tržnice - jer je nova tr-žnica podignute na nasutomterenu ispred grada. Postoji je-dno zanimljivo kružno kre-tanje unutar Starog grada: odGradskog tornja, kroz mali tu-nel na Trg Sv. Barbare, potomkroz Ulicu Hrama (misli se nažidovski obredni prostor), pre-ko Tri Kralja (vezano uz malisakralni objekt), do crkve Mari-jina Uznesenja, te uz crkvu Sv.Roka, Gimnaziju i Osnovnuškolu do crkve Svetog Vida. Po-tom se kretanje nastavlja prekoTrga Sv. Mihovila u Ulicu Sv.Mihovila, preko Ulice stare ba-rutane na Ulicu i Uličicu Mar-secchia (što je sve bilo kruženjeoko dijela koji se nazivao Go-mila), pa uz samostan i crkvuSv. Jeronima do Ulice stare pe-kare i natrag na Zeleni Trg. Tokr užno kretanje srednjovjekov-ni je odgovor na rimske zidine irimski križni raspored ključnihulica: carda i decumanusa.

Dakle, promjena lokacije lu-

ke, utjecala je na kretanje unu-tar samih zidina, na način živo -ta grada. Na žalost, od jednogod najpoetičnijih urbanih jez-gri na Jadranu, nije ostalo goto-vo ništa, jer su porušeni: Kaštel,isusovački Kolegij i Seminar,crkva Sv. Roka i samostan be-nediktini, cijela Gomila (gdje jepodignuta zgrada Socijalnogosiguranja, a prostor poruše-nih zgrada glumi nakazno par-k i ra l i šte), da bi se rušenja nas-tavila podizanjem zgrade poli-cije, Robne kuće Korzo, Robnekuće Varteks, Jadroagenta,Exportdrva, kompleksa zgradaispod Svetog Vida...

Un i štivši dvije tisuće godinaživljenja unutar rimsko-sred-njovjekovnih zidina, Rijeka jeostala bez duše i dobila, vjero-jatno, najružniji Stari grad naMediteranu. A u međuvreme-nu je i luku, ispred grada, pre-gazilo vrijeme. Ozbiljan urba-nizam uvijek mora polaziti odrazumijevanja povijesne logi-ke prostora, inače dolazi dokatastrofalnih nesporazumakoji rezultiraju uništenjem ur-banog kontinuiteta. RiječkiStari grad zapravo ne postoji -osim na starim kartama...

Rimska Tarsatica nala-zila se na prostoru ri-ječkog Starog grada,pri čemu je u središtu

bio monumentalni kompleksvojnog zapovjedništva – Pr in-cipij, od kojeg je sačuvan ulaz– Stara vrata (Arco romano) uprostor dimenzija 40x40 me-tara. Taj kompleks bio je us re d i štu nepravilnog grada

zaštićenog zidinama. UzPrincipij prolazila je ulica car-do (sjever-jug) od Vrata odmora do Sjevernih vrata, kojase križala s ulicom decuma-nus (istok-zapad) nešto južni -je od samog zapovjedništ va .Sve nepravilnosti urbanizmaTarsatice u prvom redu su po-sljedica zahtjevnog terena.

�&�� &�

Grad je bio na samoj, vrloplitkoj obali mora, dok je ušćeRječine bilo otprilike u razinipočetka današnjih Trsatskihstuba. Rimska luka morala jebiti upravo na tom području,iza Tarsatice, u relativno plit-kom zaljevu, na području da-našnjeg Školjića. Tada su Sje-verna vrata bilo izuzetno važ-na, jer se kroz njih išlo u luku,te preko mosta (čiji tragovi ni-su nađeni) cestom ispod Trsa-ta. Rimski grad nalazio se dije-lom na rtu i more je oplakivalonjegove zidine. Tijekom sto-ljeća Rječina će nanositi velikekoličine zemlje i formirati po-četak Fratarske brajde/Delte,

Izdanje za:01-Novi list 21.09.2016 Prilog Zmigavac_NL Str:16 Printano:16.09.2016 11:01:22 Printao: arel

��

Izdavač: Autoklub »Rijeka«, Dolac 11

Suizdavač: Primorsko-goranska županija,

Savjet za sigurnost prometa na cestama

Primorsko-goranske županije

Izdavački savjet: Prof. dr. Hrvoje

Baričević (predsjednik), Zdravko

Lisac, Nada Milošević, Mile Perić,

Boris Skeledžić i Tomislav Šepić

Urednik: Anto Ravlić

Grafička urednica: Anamarija Reljac

Fotografije: Sergej Drechsler, Anto Ravlić

Adresa redakcije: Autoklub »Rijeka«, Dolac 11

Telefon: 051/212-442

Tisak:

Grafički Zavod Hrvatske d.o.o.,

Zagreb

�� Š��

Na poligonu Doma mla-dih održana je tradi-cionalna smotra pripa-dnika školskih pro-

metnih jedinica. Pripadnici no-ve generacije školskih promet-nih jedinica će uz one već pre-thodno obučene jedinice i uovoj školskoj godini, pod pokro-viteljstvom Primorsko-goranskežupanije, osiguravati pješačkeprijelaze u neposrednoj bliziniosnovnih škola s prometnonajopasnijim okruženjem.

Smotra školskih prometnihjedinica završni je čin realizacijePlana i programa Županijskogsavjeta za sigurnost prometa nacestama Primorsko-goranskežupanije u dijelu obuke učenikaza školske prometnike.

Naime, Županijski savjetizradio je početkom 2001. godi-ne studiju svih pješačkih prije-laza koji se nalaze u neposred-noj blizini 31 osnovne škole napodručju Primorsko-goranskežupanije za koje je utvrđeno dasu potencijalno opasni za sigur-nost učenika. Na temelju tihsaznanja odlučilo se krenuti uosnivanje Školskih prometnihjedinica u svim odabranim os-novnim školama. Za provo-đenje projekta Županijski savjet

odabrao je ustanovu Dom mla-dih iz Rijeke zbog dokazanihstručnih djelatnika u edukacijidjece i mladeži a u provedbiedukacije aktivno sudjeluje i PUPrimorsko-goranske žu p a n i j e.

Od početka akcije obuka jeprovedena u svima od 31 oda-brane osnovne škole, a u prošlojškolskoj godini obučeno je 45novih učenika uzrasta od 10 do12 godina. Riječ je o učenicima

osnovnih škola Kozala, SvetiMatej Viškovo, Hreljin i Turnić.Najveći broj učenika koji su sud-jelovali na smotri je iz OŠ Hrelj -in, njih 19, dok je 11 učenika biloiz OŠ Turnić, osmero iz OŠ Koza -la te sedmero iz viškovske šk o l e.

U sklopu smotre učenici supokazali stečeno znanje na poli-gonu Doma mladih, a zamjeni-ca župana Marina Medarić uče-nicima je uručila njihove iskaz-nice za položenu obuku sigur-nosti u prometu. Naime, svi pri-padnici školskih prometnih je-dinica prolaze obuku iz područ-ja prometno-preventivnog od-goja sudionika u prometu, pro-metnih znakova i pravila pro-meta te upravljanja prometom ipr užanja pomoći sudionicima uprometu, a njihova je funkcijadvojaka, jer uz brigu o sigurnostidjece djeluju i prema vozačima.

�� Š��

�Č�� Ć� �� Č� ��

�� Š��im

pr essum

Za školskup ro m e t n ujedinicu

obučeno je 19učenika škole Hreljin,11 učenika školeTurnić, osmero školeKozala te sedmero izviškovske škole

,

Documents

Prije 121 godinu u Opatiji je osnovana prva hitna · je uvjete sigurnosti. To je problem na koji će se i dalje usmje- To je problem na koji će se i dalje usmje- ravati preventivno