P R E P O R O D O VJournalISSN 1334-5052 MJESENIK KDBH PREPOROD ZAGREB BROJ 174 TRAVANJ 2015.

KDBH PREPOROD

FATMIR ALISPAHI

NEDAD HODI I BDSH BDSH novi poetak ili (VII)

SJEDNICA SAVJETA ZA NACIONALNE MANJINE RHVie novaca za bonjake udruge

INTERVJU FATMIR ALISPAHIBonjaka rtva mora biti kompas bonjake politike

BiH: KONGRESI, SREBRENICA I SLUAJ ZVORNIK Izbori s jednim kandidatom Suoavanje sa krvavom prolouOdgovor na velikosrpski teror

IMPRESUM

ISSN 1334-5052PREPORODOV JOURNAL mjesenik KDBH Preporod

IZDAVA: Kulturno drutvo Bonjaka Hrvatske PREPOROD

ZA IZDAVAA: Ervin JAHI

GLAVNI UREDNIK: Ismet ISAKOVI

REDAKCIJA:Emina BUINKIEdis FELIMirza MEIEdina SMAJLAGIAjka TIRO SREBRENIKOVI

SURADNICI:Helena ANUI (Rijeka)Elvir BEIROVI (Njemaka)Bedrudin BRLJAVAC (Sarajevo)Asim ABARAVDI (Pula)Mensur DURAKOVI (Split)Avdo HUSEINOVI (Sarajevo)Ognjen KARABEGOVI (Zagreb)Senadin LAVI (Sarajevo)Helena MARKOVI (Sisak)Emir RAMI (Kanada)Mustafa SPAHI (Sarajevo)

DIZAJN: Midhat MULABDI

FOTO: Ognjen KARABEGOVI, Nurija KURTI, Enver PALALI

PRIJELOM: Dario MOLNAR

TISAK: top grafika, Velika Gorica

ADRESA: Preporodov Journal Ulica grada Vukovara 235, 10000 ZagrebTELEFON/FAKS: +385 (0)1 48 33 635 E-MAIL: kdbhpreporod@zg.t-com.hr kdbhpreporod@kdbhpreporod.hr ismet.isakovi7@gmail.com WEB: www.kdbhpreporod.hr

IRO-RAUN: ZABA 2360000-1101441490DEVIZNI RAUN: SWIFT ZABA HR 2X: 70300-280-3755185

CIJENA: 15 kuna

PRETPLATA: RH150 HRK godinje BiH 40 KM godinje Svijet25 E godinje

Miljenja i stavovi koje zastupaju autori, nisu nuno i stavovi redakcije

Tiskano uz financijsku potporu iz Dravnog prorauna Republike Hrvatske putem Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske

NA NASLOVNOJ STRANICI: Fatmir Alispahi, knjievnik i publicista iz Tuzle

P R E P O R O D O VJournalSADRAJ

UVODNIKBDSH novi poetak ili (VII) ........................................................ 3

BONJACI U HRVATSKOJ ista namjera, rezultat za ponos .................................................... 4Pjesnik ljudske prapatnje ............................................................... 5Velika odgovornost medija ............................................................ 7 Poslastica za najmlae ................................................................. 11Slika rata i poraa u BiH ............................................................... 12

HRVATSKA Duboke podjele u drutvu............................................................ 13Vie novaca za bonjake udruge ................................................. 16

INTERVJU FATMIR ALISPAHI Bonjaka rtva mora biti kompas bonjake politike .................. 20

BOSANSKI BAROMETAR Izbori s jednim kandidatom ...................................................... 31Suoavanje sa krvavom prolou ................................................ 33 Odgovor na velikosrpski teror ...................................................... 36

IZ SVIJETA irenje ratnog poara ................................................................... 38

KULTURA Majka kara eer Salih-agu .......................................................... 41Isusovac o islamu ......................................................................... 42Uvijek sam, nikada osamljen ....................................................... 43 Daak Orijenta ............................................................................. 44 Desetljee Djece sa CNN-a ....................................................... 46 Dobri sajamski rezultati ............................................................... 47 Dva izdavaka poduhvata ............................................................. 48

PRIE IZ BOSNE Dobro se dobrim vraa ................................................................ 49

DIJALOG CIVILIZACIJA Zato volim Bosnu? ...................................................................... 51

IVJETI ISLAM Bitke za islam (III) ......................................................................... 53

UVODNIK

3TRAVANJ 2015.

() Stanje i kadrovska preslagivanja u BDSH krajem 2013. godi-ne ukratko bi se mogla opisati kao zakon akcije i reakcije dvotre-inski Glavni odbor BDSH, uz podrku Nadzornog odbora, izglasava nepovjerenje stranakom predsjedniku i saborskom zastupniku Nedadu Hodiu, dok dvotreinski asni sud BDSH, pod kontro-lom Nedada Hodia, dekretom iz stranke iskljuuje osmero od-metnutih stranakih elnika. Okida za takav oajniki Hodiev potez bila je press konferencija u Puli, na kojoj je sudjelovalo goto-vo cijelo elnitvo BDSH i gdje su govorili o netransparentnom tro-enju stranakog novca i Hodievoj samovolji. Zanimljivo, od e-tvorice stranakih potpredsjednika preivio je samo Hilmija a-bi, koji je tjedan dana kasnije, na Izvanrednoj skuptini BDSH u Sisku izabran za predsjednika stranke.

Samo dan nakon restoranske sjednice asnog suda BDSH odra-na je telefonska, 2. sjednica Nadzornog odbora stranke, na kojoj su aktivno sudjelovali predsjednik Mehmed Deki i troje lanova Alma epan, Patar Barii i Husnija Vakufac. lanica Nadzornog odbora Ksenija Selimovi nije sudjelovala u radu sjednice (nije odgovarala na telefonske pozive). Sjednica Nadzornog odbora BDSH imala je samo jednu toku Dnevnog reda: oitovanje na Odluku asnog suda od 08.12.2013. Nadzorni odbor BDSH, na elu s predsjednikom Mehme-dom Dekiem, ponitio je odluku asnog suda kojom se iz BDSH-a izbacuje osam visokopozicioniranih lanova. Naime, u Nadzornom od-boru su ustvrdili kako je cijeli postupak neregularan jer prethodno a-sni sud nije primio Prijedlog za pokretanje stegovnog postupka. Osim toga, naglasili su kako cijela procedura lei na klimavim nogama jer, izmeu ostalog, izbaeni lanovi nisu dobili priliku izjasniti se o tome za to ih se tereti. Stoga su u Nadzornom odboru BDSH zakljuili kako je odluka o izbacivanju lanova teka povreda statutarnih odredaba i osnovnih naela voenja stegovnog postupka te je kao takva nitavna i ne proizvodi nikakve pravne posljedice.

Zanimljiva pravna situacija: Nedad Hodi i dvotreinski asni sud u klin, a Nadzorni odbor i dvotreinski Glavni odbor u plou (ili obrnuto, kako se kome svia). Predsjednik Hodi je postao general bez vojske, a BDSH paralizirana parlamentarna stranka. Pritom su u cijelu priu ukljueni USKOK, DORH i Dravni ured za reviziju.

15.12.2013. u sisakom hotelu Panonija odrana je Izvanred-na izborna skuptina BDSH na kojoj je uestvovalo 77 od 113 po-zvanih delegata (ili 68,14%). BDSH je tada imao 12 ogranaka, od ega najvie u Istri ak osam. Na Izvanrednoj izbornoj skuptini, koju je potaknulo 17 lanova Glavnog odbora BDSH, nije bilo dele-gata iz Pule i Dubrovnika, dok su ostali stranaki ogranci bili zastu-pljeni (neki u punom obimu, a neki s manjim brojem delegata od predvienog, kao npr. Zagreb). Skuptinsko zasjedanje je trajalo vie od pet sati, a posebno upeatljiv je bio uvodni istup Faruka Kuria, predsjednik Glavnog odbora. Radi se o svojevrsnoj optu-nici, ali i spisku elja i oekivanja koje Bonjaci imaju kada su u pitanju politiki predstavnici, naroito bonjaki saborski zastupni-ci ili predsjednici bonjakih politikih stranaka. Zbog svega nave-denog taj govor treba otrgnuti od zaborava i trajno zabiljeiti u uvodnom tekstu Preporodovog Journala.

Nedad Hodi je odgovoran to kao predsjednik BDSH i zastu-pnik u Hrvatskom saboru nije nita uinio, niti poticao, niti pokrenuo da se izmeu Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine saini ili do-nese nekakav zakon, deklaracija ili izjava o zatiti bonjake nacio-nalne manjine u Republici Hrvatskoj, kao to imaju ostale nacionalne manjine, tj. za sve manjine zatiene zakonima potpisanih drava,

osim Bonjaka i Roma. Nije nita uinio da se definiraju, oblikuju i usvoje obiljeja bonjake nacionalne manjine u RH grb, zastava i himna, to po odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina imaju pripadnici bonjake nacionalne manjine. Nedovoljno je uinio da se prethodna izborna aktivnost organizira i realizira na viem stupnju to je zbog neozbiljne procjene, bez analitikih poka-zatelja, imalo za posljedicu da u Vodnjanu i Svetoj Nedjelji ne sudje-lujemo u vlasti. U Rai, gdje je bilo lake osvojiti tri mandata nego jedan, mi smo zbog politike mudrosti naeg predsjednika uspjeli osvojiti samo jednu polovicu mandata. Od parlamentarnih izbora do danas nije osnovan niti jedan ogranak, a spremnih za osnivanje je bilo Velika Gorica, Split, Zadar, Osijek, Slavonski Brod, Petrinja, Ri-jeka, Kran, Medulin, Maljevac i Cetingrad. Imali smo u dva navrata odrane Izborne skuptine po ograncima koji nisu prijavljeni Mini-starstvu uprave. Politiki je neprihvatljivo da predsjednik s tijelima stranke komunicira preko medija i odvjetnika. Neshvatljivo je da predsjednik nikome od legalno izabranih osoba i tijela stranke nije ponudio nikakav zadatak, a sve iz razlog to na predsjednik sve zna i moe. Posljedica toga je da smo kanjeni s oko 118.000 kuna, zbog savjesnog rada naeg predsjednika. Na sve naine nas je htio disci-plinirati, ali nije htio uti na glas i logina je posljedica da smo mu morali rei da mi trebamo nekoga tko e htjeti i moi artikulirati nae interese. Nijednu odluku koju je donio Glavni odbor, predsjednik nije proveo, a od estitog predsjednika nitko nije dobio nijedan konkre-tan zadatak. Oni su bili dekor naeg predsjednika. Naalost, u naoj stranci imamo lanove koji brane i tite ovakav javaluk, nered i ne-rad, a koji bi morali biti u svemu pravedni Moram vas podsjetiti da je na uvaeni predsjednik, grubo manipulirajui pojedinim lanovi-ma asnog suda, dekretom izbacio osam lanova Glavnog odbora, tj. one koji su bili meu inicijatorima dananje Izvanredne skuptine. Ne, nema raskola u BDSH to neki prieljkuju. Ovo je samo rasta-nak s onim koji nije htio uti glas lanstva, rekao je Faruk Kuri.

Skuptinski delegati su jednoglasno usvojili odluku da se novo-izabrani predsjednik Hilmija abi imenuje osobom koja predstav-lja i zastupa BDSH, kao i da se sjedite stranke privremeno premje-ta na drugu adresu. Osim toga, donijeta je i odluka kojom se Ned-adu Hodiu zabranjuje daljnje raspolaganje s novanim sredstvi-ma na stranakom raunu u Erste banci.

Nakon sisake skuptine poinje (neravnopravna) pravna bitka. S jedne strane nalazi se saborski zastupnik i predsjednik Kluba za-stupnika nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru, a s druge poli-tiki nepoznate osobe, nevane u hrvatskoj politikoj kuhinji i sa-borskom odmjeravanju snaga izmeu veine i manjine. Svaka ruka je vana, a ocjena o pridravanju pravnih/statutarnih odredbi i for-mulacija podlona je subjektivnim procjenama i trenutnom odnosu politikih snaga.

Pritom je Hodiu postalo vano pisanje medija, to je vrlo brzo u razgovoru ugodnom osjetila Jadranka Dizdar, zagrebaka dopi-snica sarajevskog Osloboenja, kada je objavila tekst pod naslo-vom Sluaj Hodi: Zamraio pola milijuna kuna?!. To je bio prvi, ali ne i jedini, Hodiev ofsajd kada su u pitanju novinari. U na-rednoj, 2014. godini nekoliko puta prekorauje liniju koja razdvaja politike miie i argumentiranu kritiku za dobro plaen javni po-sao (i buduu saborsku mirovinu). Naravno, na udaru se naao Preporodov Journal, jedini bonjaki drutveno-politiki asopis u Hrvatskoj. (Nastavlja se) q

Ismet ISAKOVI

UVODNA RIJE

BDSH novi poetak ili (VII)

BONJACI U HRVATSKOJ

4 PREPORODOV JOURNAL 174

Puka/narodna kuhinja Dobrotvornog drutva Merhamet Crve-ni polumjesec Sisak u etvrtak, 16. travnja 2015., slubeno je otvorila svoja vrata u sisakom naselju Caprag. Prigodnoj sveanosti u prosto-rijama drutva, na adresi Hrvatskog narodnog preporoda br. 10, izme-u ostalih, prisustvovali su zagrebaki muftija dr. sc. Aziz ef. Hasanovi, predsjednik Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, Kristina Iki Ba-niek, sisaka gradonaelnica, Marko Krika i Vlado Andui, zamjenici sisake gradonaelnice, Sabina Ferderber, potpredsjednica Skuptine Sisako-moslavake upanije, dr. sc. Seyyed Mojtaba Akrami, direktor Iranskog kulturnog centra u Zagrebu, uro Gavrilovi sa suprugom Margaretom, vlasnici Mesne industrije Gavrilovi iz Petrinje, pred-stavnici tiskanih i elektronskih medija i mnogi drugi.

U pozdravnom govoru prof. Agan Veli, predsjednik Dobrotvor-nog drutva Merhamet Crveni polumjesec Sisak, naglasio je kako je djelatnost sisakog Merhameta pruanje humanitarne pomoi potrebitima na podruju Sisako-moslavake upanije podjelom odjee i obue, kao i paketa namirnica i higijenskih potreptina. Me-utim, od samog osnivanja postojala je namjera otvaranja puke/narodne kuhinje, koja je vrlo brzo nakon osnutka i realizirana. U samo godinu dana postojanja 'Merhamet' je odradio niz humanitar-nih aktivnosti. Izmeu ostaloga, zajedno sa Crvenim kriem, poma-gali smo poplavljenima u Gunji i Bosni i Hercegovini, sa zadovolj-stvom je istaknuo Agan Veli, koji je rekao kako se paralelno sa spo-menutim aktivnostima nabavljala potrebna oprema i ureivale pro-storije ija je ukupna povrina ak 196 kvadratnih metara.

Veli se posebno zahvalio Gradu Sisku i gradonaelnici Kristini Iki Baniek (SDP), istaknuvi kako bez pomoi Gradske uprave ne bilo niti puke kuhinje. Veliku pomo je dao i Meihat Islamske za-jednice u Hrvatskoj, zatim Mesna industrija Gavrilovi iz Petrinje, kao i brojni poduzetnici, pojedinci i volonteri. Puka kuhinja skrbit e u poetku za 50-ak korisnika slabijeg socijalnog statusa koji e obroke moi konzumirati u blagovaonici drutva ili nositi svojim kuama. Rije je o obrocima s Halal certifikatom, to znai da su pripremljeni bez svinjskog mesa i svinjskih preraevina, a bit e dostupni svima koji iz vjerskih ili zdravstvenih razloga ne konzumi-raju svinjsko meso. Obroke emo dijeliti svakim radnim danom od 12 do 13 sati. Radimo u koordinaciji s pukom kuhinjom sisakog 'Caritasa', pri emu se dvije kuhinje nadopunjuju. Postoji i lista e-kanja koju emo jednom mjeseno razmatrati. Svi zainteresirani mogu pomoi uplatom donacija na iro raun 'Merhameta' ili osobnom donacijom proizvoda ili usluga, a mogu se prikljuiti i vo-lonterskim radom, rekao je prof. Agan Veli.

Gradonaelnica Kristina Iki Baniek istaknula je kako je sisaka Gradska uprava jo prije godinu dana dala potporu ovom projektu. Ovo nije samo mjesto za puku kuhinju, ovo je mjesto za druenje gdje ete jedni drugima pomoi. Nije sramota traiti pomo, sra-mota je ako moete pomoi, a to ne uinite. Grad e uvijek pomoi ovakve projekte jer ljudima u potrebi moramo pomoi, to je naa obveza, rekla je sisaka gradonaelnica.

Puku kuhinju je otvorio zagrebaki muftija dr. sc. Aziz ef. Hasa-novi, predsjednik Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj. Sit ovjek ne smije lei ako zna da je njegov susjed gladan, jedna je od temeljnih poruka muslimana i zato otvaranjem 'Merhameta' po-

OTVORENA PUKA/NARODNA KUHINJA DOBROTVORNOG DRUTVA MERHAMET CRVENI POLUMJESEC SISAK

ista namjera, rezultat za ponos

kazujemo svoju ljudskost. Okupili smo se oko dobra i oko ideje hu-manosti, kao prijatelji humanosti i dobra, rekao je muftija Hasa-novi. Iskazao je zahvalnost na potpori Gradskoj upravi Siska i gra-donaelnici Kristini Iki Baniek, naglasivi kako na taj nain Sisak jo jedanput potvruje kao grad multikulturalnosti, multietninosti i multikonfesionalnosti, kao iznimno otvorena i tolerantna sredina.

Ovom prigodom potrebno je istaknuti sljedee Prvo, Osniva-ka skuptina Dobrotvornog drutva Merhamet Crveni polumje-sec Sisak odrana je 25. oujka 2014. godine, a ve 15. travnja 2015., dan prije sveanog otvorenja, proradila je prva puka/na-rodna kuhinja u dugogodinjoj povijesti Merhameta irom Hrvat-ske. Ovaj podatak dovoljno govori o ozbiljnosti projekta i ljudi koji sudjeluju u njegovoj realizaciji.

I drugo, prigodom osnivanja naziv Merhamet nije odabran slu-ajno, naprotiv. U BiH rije merhamet ima dugu tradiciju, duboko je ukorijenjen u bonjako-muslimanskom narodu i oznaava neto uzvieno, ljudsku dobrotu, posebnu ljudsku vrlinu koja tjera na akci-ju da se pomogne ovjeku kada se nae u nevolji. Pravi je ovjek za koga se kae da je merhametli onaj koji pomae drugom bez obzira na vjeru, naciju, boja koe, politiku pripadnost, spol, jezik. A moe se pomoi na razne naine i lijepa rije je pomo Merhame-tli duh i nain ivljenja kroz stoljea ima svoje vrsto uporite u vjeri islamu, koju su na poseban tolerantan nain prakticirali bosansko-hercegovaki muslimani. Kakav odnos musliman treba imati prema svome susjedu/komiji, najbolje ilustrira dobro znani hadis/izreka Poslanika islama Muhammeda, a.s., koji kae: Nije vjernik onaj koji se najede dok njegov susjed gladuje. Drugim rijeima, nema vjere bez dobrih djela, bez pomoi drugim ljudima, bez dobroinstva. Si-saki Merhamet Crveni polumjesec gradi se na temeljima istog nijjeta/namjere, a takvi su i rezultati.

Korisnici puke kuhinje su razliitih nacionalnosti i vjeroispovi-jesti oko 60% su Bonjaci, a ostalo su Hrvati ili pripadnici nacio-nalnih manjina. Za dobivanje redovitih toplih obroka javilo se blizu 120 socijalno ugroenih i potrebitih osoba, ali zbog ogranienih fi-nancijskih sredstava i donacija, poelo se s kuhanjem i podjelom 50 obroka najugroenijim. Kada se stvore povoljniji financijski i dona-torski uvjeti, planira se i poveanje kapaciteta. Ve sada su potrebe izmeu 100 i 150 obroka dnevno. q

Ismet ISAKOVI

Aziz Hasanovi, Agan Veli i Kristina Iki Baniek

BONJACI U HRVATSKOJ

5TRAVANJ 2015.

Osobito mi je zadovoljstvo da u ime KDBH 'Preporod' i Medli-sa Islamske zajednice u Zagrebu danas, 16. travnja, u Kongresnoj dvorani Islamskog centra 'Hadi Salim abi' mogu pozdraviti na-eg gosta akademika, proslavljenog filmskog scenaristu, prozaika, polemiara i tumaa drutvenih gibanja, a nadasve pjesnika duha i snane ironijsko-humorne geste, akademika Abdulaha Sidrana, kazao je Ervin Jahi, pjesnik, knjievnik i antologiar, predsjednik KDBH Preporod.

Za Islamsku tribinu etvrtkom Dr. Sulejman Maovi nesvaki-danja prigoda: veer s akademikom Abdulahom Sidranom. To se ne proputa! Oputenog i vidno raspoloenog, spontanog i duhovi-tog, lucidnog u artikulaciji niza motiva i tema na koje se referirao te potresno dojmljivog u itanju vlastite poezije Abdulaha Sidrana prepuna posjetitelja s velikom je radou i potovanjem paljivo sluala sat i pol.

Arheolog vremena i due, biljenik uda i udesa

Proslavljeni filmski scenarist, prozaik, polemiar i tuma dru-tvenih gibanja, a nadasve pjesnik duha i snane ironijsko-humorne geste, akademik Sidran, uz nenametljivo navoenje svog kolege, pjesnika Ervina Jahia, predsjednika KDBH Preporod, bio je vidno raspoloen, duhovit, lucidan u artikulaciji niza motiva i tema na ko-je se referirao, a i sugestivan i dojmljiv u itanju vlastite poezije. Red pjesme, red kazivanja bio je recept uspjeha rijetko komuni-kativne knjievne veeri.

Ervin Jahi tom prigodom takoer je komplimentirao: Abdulaha Sidrana, pjesnika smrti i ljudske prapatnje, vidim danas najznaajni-jim praktiarom pjesnitva na bosanskome jeziku. Njegova ukupna poetska imovina otkriva nam poetskoga antropologa, fiziara i mate-matiara, stihovnoga ljetopisca, meteorologa, botaniara i historia-ra. Posljednja njegova knjiga pjesama 'Morija', knjiga je o svetim stvarima, o tajnim poslovima smrti, o epidemiji koja u miru obrau-nava s onima koje ne posijee rat, o novovjekoj kugi. O tome kako je smrt moda nasljedna i kako se iri poput zaraze. Matematiki tono ovaj lucidni arheolog vremena i due, biljenik uda i udesa, vjero-jatno najartikuliraniji glas kulture pamenja i veleposjednik najmar-kantnije lirske dikcije na bosanskohercegovakoj pjesnikoj sceni, i ovdje, kao uostalom i u prijanjim knjigama, zastupa ideju pjesnitva koja je natkrilila vie od dvije dekade bosansko-hercegovakoga pje-snitva. Ona, naime, zvui istodobno otmjeno i huliteljski: 'Pjesma mora biti tona po svemu, a precizna u izrazu.'

Pored mene je ovjek koji je ivi primjer jedne paradigme koja je izgubila svoje vrijeme. Naime, danas su pisci ljudi koji su istjerani iz javnog prostora. Oni gotovo da nemaju svoj drutveni glas. Pisac ni-kako da udovolji industriji zabave, nikako da nadie tu svoju drutve-no-kulturnu poraznost injenice da su pisci danas autisti stjerani u prostor vlastitog teksta koji ne komunicira sa svijetom. S nama je je-dan od rijetkih ljudi, primjer ovjeka koji se othrvao toj i takvoj dija-gnozi Abdulah Sidran, najavljujui Sidrana kao pjesnika a spomi-njui i njegov ljudski, misaoni utjecaj na nas Bonjake, kazao je Jahi.

Iako, ako smijem tako rei, ima kamaru bolesti, on uspijeva izraziti svoj stav o vremenu, upozoriti na jad i emer drutvene po-

ISLAMSKA TRIBINA DR. SULEJMAN MAOVI VEER S AKADEMIKOM ABDULAHOM SIDRANOM

Pjesnik ljudske prapatnje

zornice u kojoj ivi i na neki nain potvrditi smisao i svrhu pisca koji kritiki ogovara vrijeme, misli. Mnogi e rei zanovijeta. Ali, nizom polemika u posljednje vrijeme pokazao je i dokazao iznimnu intelektualnu kondiciju, pokazao se kao tabadija da iskoristim tu uliarsku rije i uspio se poorati sa odreenim klanovima i unu-tar kulture u kojoj djeluje, dekontaminirati na neki nain stvari i postaviti ih na pravo mjesto. Oni koji ga vole kau da 'kada Sidran hoda Ferhadijom, kao da Bosna s njime hoda'! Fino to lijee i stoji i uz Sidranovu graansku i spisateljsku osu. Tako i oni koji ga vole, ali i oni koji ga osporavaju, nikad, ba nikada, ne osporavaju kakvou i snagu Sidranovu. Abdulah Sidran je svjetsku slavu stekao kao film-ski scenarist izvodei jugoslavensku kinematografiju iz uskih bal-kanskih okvira. I to s filmskim scenarijima za dva filma: 'Sjea li se Doly Bell' i 'Otac na slubenom putu'. Ali je prije svega i ponad sve-ga, po vokaciji i po svom izvornom glasu pjesnik, podsjetio je Jahi. Nee biti teko sloiti se oko jedne definicije, kritike nalje-pnice koja mu pristaje, kako je Sidran bio jedan od ponajveih pje-snika poraza, ljudske prapatnje. Pjesnik negativne ontologije. Ono to je za ljude iz knjievnosti vano, a to Sidran nosi kao svoj iden-tini, samorodni, samonikli duh i dah, u knjievnosti jeste be-skrajna jasnoa, kao i vrlo kompleksni slojevi koje ta jasnoa podra-zumijeva u poeziji.

Morate mi oprostiti to sam pisao samo remek-djela!

Vrlo malo sam objavljivao knjige, nisam bio puno pisac, a kada se svaam, to je potvrda mog lijepog, vitalnog duha. To se kae, brate, biti ters svaalica. A to sam postao zadnjih desetak godina. Sm sam sebi kazao: 'Bilo bi bolje da si se takav i rodio nego to sam 50 godina trpio sve to se nije trebalo trpiti', najavljujui tu veer svoju osebujnu osobnost i stvaralatvo obeao je Sidran kroki onoga to je uradio u knjievnosti. Ispunivi uitkom i dijalo-gom sat i pol te tribine. Kad me rue, grde, panjkaju, kada me na-padaju to nemam opus, svojim negatorima, osporavateljima ka-em: 'Morate mi oprostiti to sam pisao samo remek-djela! Ono izmeu sam preskak'o!', naalio se armantno, u svom satirino-pehlivanskom, eretsko-lucidnom stilu Abdulah Sidran.

Abdulah Sidran i Ervin Jahi

BONJACI U HRVATSKOJ

6 PREPORODOV JOURNAL 174

Sve to sam napisao i sve to se na to moe kazati imalo je ansu, ali epoha u kojoj ivjeh, socijalne okolnosti koje su bile ovakve i onakve, nisu mi omoguile da mjeru svoje darovitosti u punom smi-slu iscrpim i da sve ono to je moda bilo mogue i ostvarim. Stihovi su pametniji od autora, estitiji, ne daju se iskvariti nastavio je Si-dran i svoje je svete trenutke ganua podijelio s publikom, krenuvi s govorenjem prve svoje napisane pjesme u kojoj je naao svoj glas, pjesme Slijepac pjeva svome gradu. Nastavio je s pjesmom iz inti-me koju gledatelji djelomino poznaju iz scenarija Otac na slube-nom putu, a i jednom profetskom koja je naslutila ratni kaos i koju je odsanjao na makedonskom jeziku. Pjesma je to Mora u kojoj je, objasnio je Sidran, opet progovorio Bojim glasom.

Dosta toga sam pisao u razdoblju 1992. 1993. godina. Ervin Ja-hi je naslovio svoju nagraivanu, reprezentativnu antologiju ratne i poratne bosanskohercegovake lirike 'Zato tone Venecija' jednom od tada napisanih pjesama. Nastala je 1993. godine, prvih dana sep-tembra, na filmskom festivalu u Veneciji, a kamo sam otiao iz Sara-jeva uz pomo Amerikanaca u nekom vojnom transporteru. Iskrcali su me kod Bona, s mukom sam stigao u Veneciju da bih bio u iriju, kao nekadanji pobjednik tog Festivala. Na pola Festivala, bio je e-tvrtak, kao i danas, u noi od etvrtka na petak, doivio sam tu pje-smu. Sutradan sam zamolio domaina da me oslobodi obaveze iri-ranja jer idem kui - u Sarajevo. Imao sam osjeaj da proklinjem tom pjesmom bezduni Zapad, da piem molitvu. Ponekad se napravi neto i to pjesnik nije hotio, objasnio je Sidran jezgrovito. Nesa-lomljivi je duh Sarajlija iz tog vremena Sidran vjeto prenio publici pripovijedajui nekoliko tragikominih skeeva. A i svoju osobnu mu-ku i odvano hrvanje s brojnim tekim boletinama. Spomenuta je i nedavno tiskana Sidranova knjiga Morija, knjiga u kojoj je 56 pri-mjera, kako Sidran ree i koja se sama pisala, o udesima smrti. O smrti koja ubija one koje rat nije posjekao.

ovjek svuda mora udjenuti dokaz o vedrini

Sa margina itanja te poezije spominjali ste, apostrofirao je Ervin Jahi u oputenom dijalogu sa Sidranom, Bosnu kao kvin-tesenciju svoga iskustvenog doivljajnog svijeta. Na jednom mjestu dogodio se i udesno precizan, sidranovski, komentar: Historija Bo-sne je historija otimanja za Bosnu!, podsjetio je pjesnika Jahi. Suoili ste se tada s jednom vrstom ideolokog uma koji je vrlo operativan, agilan, radio je po svim linijama; dolazilo je sa sveuili-ta, kojekakve insinuacije od na alost sveuilinih profesora, de-nuncijanata. Na neki ste nain ekologizirali drutveni prostor, do-tad neprofitan i autoritaran, kakav samo moe biti kad se klanovski

ABDULAH SIDRAN (Sarajevo, 1944.), pisac rijetke dramatinosti i eminentne vizualnosti poznat je iroj javnosti ponajprije po filmskim sce-narijima za nagraivane u svijetu filmove: Sjea li se Dolly Bell (1981.) i Otac na slubenom putu (1985.). Napisao je i scenarije i za filmove: I to e proi (1985.), Kuduz (1989.), a iste godine i Povratak Katarine Koul, potom Praznik u Sarajevu (1991.), Savreni krug (1997.), (A)Torzija (2002.), te Prvi put s ocem na izbore (2006.).

Osnovnu kolu, gimnaziju i Filozofski fakultet Sidran polazi u Sara-jevu i zarana poinje pisati i ureivati omladinske listove i asopise, vodi tribine. Do poetka rata u Bosni i Hercegovini bio je zaposlen na TV BiH kao dramaturg. U knjievnosti se javio s pjesmama u generaci-ji pjesnika koju nazivaju ezdesetosmakom. Neke od tih pjesama su: ahbaza, Sarajevska zbirka, Bolest od due, Zato tone Ve-necija, Morija... Izuzetno priznanje primio je za pjesme objavljene tokom rata u Bosni i Hercegovini za Sarajevski tabut nagraen je Nagradom slobode" PEN-centra Francuske. Izbor iz njegove poezije prevoen je na brojne svjetske jezike. Spomenuo je ponosno i talijan-sko dvojezino izdanje za koje je dobio nagradu Premio letterario 1996 della Fondazione Laboratorio Mediterraneo.

Abdulah Sidran je lan Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Her-cegovine. A voli istaknuti i da je majstorski kandidat u ahu. Zadnjih je godina ivio u Goradu, sada opet u Sarajevu.

Sidran je pjesnik koji trai dijalog pa u svojoj poeziji zamilja su-govornika kojem poruuje svoje stihove, a tu je rije o priopavajuoj poeziji", zapisuju Sidranovi suvremenici, kao pjesnik Marko Verovi. U Islamskom centru u Zagrebu, na tribini odranoj 16. travnja 2015., imao je vrsnog sugovornika Ervina Jahia, a i publika se s velikim zani-manjem ukljuila u taj njihov dijalog. q

i klijentalistiki organizira grupa ljudi. Naoko je to knjievna pria, ali ima reperkusije po cijelo drutvo, pa i za ono to zovemo regija.

Napisao sam o tome i jedan ozbiljniji tekst, a koji se zove 'Ora-nje mora'. Taj posao ja i zovem - oranje mora. to si radio cijeli i-vot, Avdo? Or'o more!, zorno je objasnio uzaludnost promjena, ali i upornost s kojom knjievnici i drugi kreativni ljudi pokuavaju promijeniti na bolje ovaj na svijet.

Rijei je te veeri bilo i o Sidranovoj prozi, o knjizi Otkup sirove koe. To je svojevrsna vaa duhovna biografija. Nepravedno bi bilo ne spomenuti i va odnos prema jeziku, neemu to traje nepune tri godine, a to se zvalo 'Vee sa Sidranom', na TV Sarajevu, a gdje ljudi kupe ulaznice i gdje ih vi provedete kroz kola svojih pjesama. I uvi-jek je sala bila puna, unosilo se i dodatne stolice. Podsjetio je Ervin Jahi na Sidranovo kazalino razdoblje popularnosti. ovjek svuda mora udjenuti dokaz o vedrini. Nitko ne voli, a teko je na svoje jade primati izvjetaje o tuim jadima..., komentirao je Abdulah Sidran. Jedna od najradosnije primanih dionica u tim mojim programima bilo je polusatno moje kazivanje o stanju i situaciji naeg bosanskog jezika. Ispriao je Sidran publici tu veer i o svom osmogodinjem samovanju u Goradu. U svata je, eto, nadasve duhoviti Sidran, ka-ko je i sam vie puta ponovio udijevao svoj dokaz vedrine, svoju, a i bonjaku, duhovnost i nesalomljivost. q

Edina SMAJLAGIBrojni posjetitelji na tribini u zagrebakom Islamskom centru

BONJACI U HRVATSKOJ

7TRAVANJ 2015.

U organizaciji Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, Nauno-istraivakog instituta Ibn Sina iz Sarajeva, Sveuilita u Zagrebu i Medlisa Islamske zajednice Zagreb, od 23. do 25. travnja 2015. u Zagrebu je odran Meunarodni simpozij na temu Islam i mediji.

Jedna od sredinjih tema suvremenoga svijeta odnos je masme-dijskih proizvoaa globalnih tendencija prema islamu. Svjedoci smo stalne proizvodnje nesporazuma, stavljanja islama u kontekst koje-mu ne pripada, te skrivenih ili otvorenih poistovjeivanja islama sa stavovima i aktivnostima koje veina i islamskoga svijeta osuuje i odbacuje. Takoer smo svjedoci pozivanja na islam od strane onih koji kre temeljna naela islama kao religije mira i tolerancije. Stoga su organizatori Meunarodnog simpozija Islam i mediji eljeli pro-pitati mehanizme masmedijskog posredovanja islama i nain na koji masmediji sudjeluju u oblikovanju iskrivljene slike islama u svijetu. Osim toga, namjera je bila i sueljavanje razliitih, ponekad i suprot-stavljena miljenja o temi koja ulazi u samu bit suvremene pozicije islama u svijetu, a samim tim i u temelje odnosa Istoka i Zapada. Osobito je vano pitanje sustava medijskih posredovanja stavova i miljenja kako samih sljedbenika islama, tako i onih koji govorei ne-gativno o islamu globalnim medijskim projektima kreiraju razliite oblike i razine straha od islama. Takoer, namjera organizatora bilo je analitiko propitivanje kulturoloke dimenzije (samo)prezentacije islama: da li su muslimani dovoljno uinili da se islam u pravom svje-tlu predstavi svijetu?

Tokom odravanja Meunarodnog simpozija Islam i mediji u Islamskom centru i Rektoratu Sveuilita u Zagrebu predstavljeno je 28 radova znanstvenika iz podruja (mas)medijske problematike, novinara, aktivista, teoretiara medija, strunjaka srodnih podruja i ljude vjere, iz sedam zemalja: Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slove-nije, Srbije, Irana, Alira i Tunisa. Njihovi referati bit e objedinjeni u zbornik, svojevrsno referentno tivo koje analizira tretiranje islama u medijima, kao i percepciju uloge medija kod muslimana.

Teme i uesnici Meunarodnog simpozija Islam i mediji

U veernjim satima, u etvrtak, 23. travnja 2015., uprilieno je sve-ano otvorenje simpozija u Kongresnoj dvorani Hadi Salim abi Islamskog centra u Zagrebu. Prisutnima su se obratili zagrebaki muf-tija dr. sc. Aziz ef. Hasanovi, predsjednik Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, prof. dr. sc. Damir Boras, rektor Sveuilita u Zagrebu, dr. sc. Rouhollah Ghaderi Kangavari, direktor Naunoistraivakog institu-ta Ibn Sina iz Sarajeva, ime Jeri, ravnatelj Ureda Komisije za odno-se s vjerskim zajednicama i Berislav ipu, ministar kulture RH.

Sljedeeg dana, u petak, 24. travnja 2015., u dva dijela, u Rek-toratu Sveuilita u Zagrebu i Kongresnoj dvorani Islamskog centra u Zagrebu (panel rasprava), uslijedili su referati sljedeih uesnika Meunarodnog simpozija Islam i mediji:

muftija evko ef. Omerbai, Zagreb, Hrvatska: Uloga medija u obnovi Islamske zajednice;

dr. sc. Rouhollah Ghaderi Kangavari, Naunoistraivaki insti-tut Ibn Sina, Sarajevo, BiH, Maryam Roientan, Iran: Medij-ska diplomacija i islamski medij u meunarodnim odnosima;

MEUNARODNI SIMPOZIJ ISLAM I MEDIJI (ZAGREB, 23.-25. TRAVNJA 2015.)

Velika odgovornost medija

Vahid Parast Ta, mr. Maryam Rezaeian Ramsheh, Sveuilite u Isfahanu, Iran: Mjesto i uloga duhovne diplomacije u islamskom svijetu;

prof. dr. sc. Inoslav Beker, Sveuilite u Dubrovniku, Hrvat-ska: Progresivna i regresivna uporaba novih medija sa strane nekih pokreta u muslimanskom svijetu;

prof. dr. sc. Foad Izadi, Sveuilite u Teheranu, Iran: Islamo-fobija u globalnim medijima;

prof. dr. sc. Abderrazak Sayadi, Filozofski fakultet Sveuilita u Manubi, Tunis: Arapski mediji spram 'Arapskog proljea': pogled iz Tunisa;

mr. sc. o. Jos Mara Cantal Rivas, Drube Misionara Afrike, Oran, Alir: Kranska medijska prisutnost u muslimanskoj zemlji: iskustvo Katolike crkve u Aliru;

dr. sc. Fahira Gejzi engi, Fakultet politikih nauka, Sarajevo, BiH: Samoprezentacija muslimana prezentacija islama;

panel rasprava na temu Medijska iskustva u posredovanju religijskih sadraja (moderator mr. sc. Augustin Bai, novi-nar na HRT-u; sudionici rasprave Salahudin Feti, predstav-nik Media centar Sandak pri Islamskoj zajednici u Srbiji, Mir-sad Ovina, urednik i novinar Radija BIR, mr. sc. Mirnes Ko-va, novinar islamskih informativnih novina Preporod iz Sarajeva i dr. sc. Suzana Vrhovski Peran, glavna urednica In-formativne katolike agencije).

U subotu, 25. travnja 2015., u Kongresnoj dvorani Hadi Salim abi Islamskog centra u Zagrebu prezentirani su sljedei referati:

dr. sc. Suzana Vrhovski Peran, Hrvatska; Prikaz islama u hr-vatskim katolikim medijima;

mag. comm. Ivan aravanja, HINA, Hrvatska: Percepcija isla-ma kroz moderne medije;

dr. sc. Ibrahim Kajan, Univerzitet Deman Bijedi, Mostar, BiH: Od promiljenog do sektakog ('unutarnje', 'vanjsko' i 'in-tegralno' u tematskom izboru internetskih pristupa islamu);

Sveano otvorenje Meunarodnog simpozija Islam i mediji

BONJACI U HRVATSKOJ

8 PREPORODOV JOURNAL 174

mr. sc. Mirnes Kova, Preporod Sarajevo, BiH: Kako odgo-voriti na brutalnu zloupotrebu islama na Istoku i rastuu isla-mofobiju na Zapadu?;

prof. dr. sc. Hasan Rahimpour Azgadi, Sveuilite u Komu, Iran: Mediji i islamski svijet;

prof. dr. sc. Mario Plenkovi, Sveuilite u Mariboru, Sloveni-ja: Utjecaj medija na vjersku toleranciju i povjerenje meu narodima;

Nevzet Pori, Ljubljana, Slovenija: Mediji i islam u Sloveniji; mr. sc. Mirza ef. Mei, Zagreb, Hrvatska: Islam i muslimani

u hrvatskim medijima; mr. sc. Saeid Abedpour, Naunoistraivaki institut Ibn Sina

Sarajevo, BiH: Religijski ekstremizam i mediji na Balkanu; mr. sc. Nadir Daci, mr. Sami Deko, Srbija: Mediji i irenje

vjerskog ekstremizma u Sandaku; dr. sc. Stjepan Malovi, Zagreb, Hrvatska: Vrijeme je za 'spo-

ro novinarstvo'"; prof. dr. sc. Gordana Vilovi i doc. dr. sc. Igor Kaniaj, Fakultet

politikih nauka Sveuilita u Zagrebu, Hrvatska: Uloga obra-zovanja novinara u promicanju razliitosti;

mr. sc. Nenad Vertovek, Sveuilite u Zadru, Hrvatska: Ra-zotkrivanje masmedijskih predodbi o islamu kao kritika glo-balnih aspekata masmedijske manipulacije;

mr. sc. Vesna Ivezi, Zagreb, Hrvatska: Vjetar u kosi razma-tranje fenomena 'islamske marame' u procjepu izmeu za-padnog i nezapadnog diskursa;

prof. dr. sc. Lino Veljak, Filozofski fakultet Sveuilita u Zagre-bu, Hrvatska: Kako metafizike predrasude postaju zbiljske snage?;

dr. sc. Tomislav Kova, Katoliki bogoslovni fakultet Sveuili-ta u Zagrebu, Hrvatska: (Ne)mogua uloga medija u kran-sko-muslimanskom dijalogu;

mr. sc. Augustin Bai, HRT, Hrvatska: Poeci religijske kultu-re na HRT (sijeanj 1991. do danas);

prof. dr. sc. Sead Ali, Sveuilite Sjever, Hrvatska: Kadrira-nje islama;

prof. dr. sc. Remzija Hadiefendi Pari, Zagreb, Hrvatska: Islam u medijima s lingvostilistikog aspekta;

muftija dr. sc. Aziz ef. Hasanovi, Zagreb, Hrvatska: Mediji i misija vjere.

U nastavku izvjetaja sa Meunarodnog simpozija Islam i me-diji detaljnije emo obraditi etiri referata, razliite tematike, izla-gaa iz Hrvatske, BiH i Irana, koji zajedno daju vrlo dobru sliku sta-nja u muslimansko-islamskom svijetu, kao i odnosa medija prema tim procesima.

Posebno je opasno uvlaenje u sektaki sukob na relaciji iiti suniti

Mr. sc. Mirnes Kova, novinar islamskih informativnih novina Preporod iz Sarajeva, u referatu pod nazivom Kako odgovoriti na brutalnu zloupotrebu islama na Istoku i rastuu islamofobiju na Zapadu? uvodno je istaknuo kako smo na politikoj geografiji Bli-skog istoka svjedoci treeg vala geopolitike, koji se deava od zavr-etka Hladnog rata (09.11.1989., ruenje Berlinskog zida). Pritom zadnjih 20-30 godina Zapad nastupa s priom u meunarodnim odnosima kojeg imenuje, odnosno najavljuje kao proces demo-kratizacije i liberalizacije Bliskog istoka.

Ono to u posljednje vrijeme, tanije od ramazana prole go-dine imamo na sceni ovog regiona jeste rast tzv. 'Islamske drave' (ISIL, ISIS, IS), koji kao pojava predstavlja najporazniju posljedicu ovih geopolitiki preslojavanja. A u smislu islama kao svjetske vje-re, njegove kulture, doktrine, njegovih sljedbenika i naroda ovo se sigurno moe okarakterizirati kao jedan od najeih udara na njegove temeljne postulate, uenja, odnosno njegovu zloupotre-bu. Danas je pred muslimanskim drutvima posebno pred ue-njacima islama izazov borbe protiv ove poasti. Jer ovaj 'teroristiki entitet' za svoje politike ciljeve, za mutantnu militaristiku utopi-ju, anti-westfalski koncept ureenja za kojeg tvrde da je 'obnov-ljeni hilafet' zasnovan na 'metodu poslanstva' koristi temeljne islamske tekstove Kur'ana, hadisa, uenjaka islama i primjere/uzo-re iz muslimanske historije. Odmah na poetku treba primjetiti jed-nu veoma indikativnu stvar: ovoj grupi do sada nije pristupio niti jedan znaajniji, poznatiji, ugledni islamski uenjak bez obzira koliko taj uenjak, recimo, bio radikalnih stavova ili tumaenja, naglasio je Kova.

Govorei o nainu borbe protiv tzv. Islamske drave, protiv nji-hovih ideja, nastranosti, irenja i propagiranja, u kontekstu prosto-ra i poloaja (Balkana i Europe), Kova je istaknuo kako je kljuna stvar razumijevanje porijekla i privlanosti/priziva koji ova ideolo-gija ima, posebno na mlade. ISIL danas koristi sve najsavremenije tehnoloke alate da pvirue to vie podrke i mladih regruta. Sada je globalni izazov to e se desi i kada se ta grupa porazi, smatra Kova, koji pritom postavljana i nekoliko sutinskih pitanja. Da li e se, kada i gdje pojaviti jo radikalnija i jo opasnija? Kako neutrali-zirati vie od 50.000 zaluenih zealota? Da li je uope mogue vra-titi ljude koji se jednom otisnu u tu nepredvidivu avanturu? Na koji nain odgovoriti na njihovu sveprisutniju propagandu na dru-tvenim mreama?

Drim da mi imamo itekako velike, ali, naalost, neiskoritene resurse. Smatram da Islamska zajednica nije ni svjesna, niti kod rele-vantnih sektora postoji spremnost da se shvati ozbiljnost ove situa-cije i uine strateki koraci kako bi se protiv ove poasti nainili valja-ni odgovori. Ipak, na te korake e nas natjerati budui razvoj dogaa-ja. Taj izazov je ono to je opasno za nau budunost u EU i NATO-u. Svakako nestabilna politika situacija, zastoj u EU i NATO integracija-ma, veoma krhka dravna struktura, predrasude u regionu i Evropi prema najbrojnijem stanovnitvu Bosne muslimanima. Sve ovo su dodatni razlog da muslimani u Bosni, ali i muslimanske zajednice u regionu Balkana, moraju ostati mudri, jasni i precizni kada su u pita-nju ti konflikti na Bliskom Istoku. Svako stavljanje na bilo koju stranu moe biti pogubno i na domaem nivou, ali i dugorono u odnosu prema Islamskom svijetu. Posebno je opasno 'uvlaenje' u sektaki sukob na relaciji iiti suniti. Globalni problem je nepostojanje do-voljne svijesti o opasnosti trenutnog razvoja ove situacije, nepozna-vanje osnovnih stvari i zbunjivanje javnosti problemima u ovom regi-

BONJACI U HRVATSKOJ

9TRAVANJ 2015.

onu. Sve to globalno stvara vie nego idealnu klimu za bujanje i rast islamofobije od koje e negativne posljedice imati svi muslimani koji ive u zapadnoj hemisferi. Put muslimana ovog regiona, a ovdje prvenstveno mislim na muslimane Bonjake, put je znanja i uvanja svog stoljeima utemeljenog i verificiranog vjerodostojnog tumae-nja islama i razvijanje institucionalnog uvanja vjere, obreda, obia-ja. Openito, tradicije tumaenja i ivljenja islama u skladu sa vreme-nom i prostorom koja je ovdje utemeljena, priznata i prepoznata kao sasvim adaptirana na savremene tokovo ivljenja i meuvjerskog razumijevanja, zakljuio je mr. sc. Mirnes Kova.

Dva izazova: urota islamofobije i smutnja ekstremizma i tekfira

Dr. sc. Rouhollah Ghaderi Kangavari, direktor Naunoistraivakog instituta Ibn Sina iz Sarajeva, u referatu pod nazivom Medijska di-plomacija i islamski medij u meunarodnim odnosima uvodno je ista-knuo kako smo u vremenu globalizacije suoeni s pojavom eksplozije informacija, od koji su mnoge netone i nepouzdane. Razliite drave na meunarodnoj sceni nastoje producirati i nametnuti svoju inter-pretaciju meunarodnih zbivanja, koristei se pritom brojnim oblici-ma informativnog i medijskog inenjeringa. Manipulacija slikom ili in-enjering slike u kontekstu javne diplomacije javlja se u etiri zamisliva vida: u graenju vlastite slike o sebi, slike drugoga o sebi, vlastite slike o drugome i slike drugoga o drugome. Naglasio je kako je svijet islama danas suoen s dva velika problema i izazova: s jedne strane, urota islamofobije, a s druge, smutnja ekstremizma i tekfira.

Pojedini mediji u muslimanskim zemljama poput ratnih trublji tekfirijskih skupina ire mrnju, strah i netrpeljivost, dolijevajui ulje na vatru islamofobije, s jedne, i sektatva, s druge strane. Za koga i radi ega? U najboljem su sluaju ti mediji plaenici bez naknade i smutljivci bez nauma. Kaemo, u najboljem sluaju, svjesni da stvari nisu tako optimistine, rekao je direktor sarajevske Ibn Sine.

Istaknuo je kako usprkos postojanju najsofisticiranijih oblika ko-municiranja i informiranja, muslimanska ulema i danas ima svoju vanu, tradicionalnu ulogu u drutvu, naroito u zajednicama vjeru-juih ljudi. Hutba kao medij jo je kod muslimana veoma utjecajan initelj oblikovanja javnoga miljenja. Tome svakako treba dodati i fetve, saopenja, apele, otvorena pisma i slino. Ghaderi Kangavari je naglasio kako je taj utjecaj i obaveza i odgovornost muslimanske uleme u aktualnim okolnostima, jer oni mogu mnogo toga uiniti na buenju svijesti i moralne odgovornosti ne samo kod naroda, ve i kod politikih elita. Naime, njihovo pregnue u formi onoga to da-nas nazivamo duhovnom diplomacijom bilo bi od velike koristi.

Korijeni duhovne diplomacije kod muslimana seu jo u vri-jeme Poslanika islama i njegovih pisama tada najmonijim svjet-skim imperatorima, a takvu praksu u novije vrijeme nalazimo u pismu imama Homeinija Gorbaovu, osamdesetih godina prolog stoljea, ili u najnovijem otvorenom pismu ajatolaha Hameneija omladini na Zapadu. Analizirajui stanje u svijetu islama, u pro-losti i sadanjosti, sa aljenjem konstatiramo da je uzrok svih mu-slimanskih problema uglavnom bilo odsustvo znanja i pravilnog razumijevanja stvari, s jedne, te religijski puritanizam i politiki konformizam i snishodljivost, s druge strane. A u ivotu i praksi naega Poslanika nalazimo sasvim dovoljno inspiracije za ivot i djela u kojima e se zrcaliti i meusobno nadopunjivati istinska vjera, razboritost, moralnost i ljepota humanog odnosa prema sebi i drugome. Ali, danas je u mnogim sferama upravo suprotno; injenje dobra na naoj je vrijednosnoj skali ustupilo mjesto zlu! Kolika je i kakva uloga muslimanskih medija u svemu ovome, pro-sudite sami, rekao je dr. sc. Rouhollah Ghaderi Kangavari.

Masovni masakri predstavljaju i neku vrstu propagande i komunikacijskog sredstva

Mr. sc. Saeid Abedpour, iz Centra za balkanoloke studije Nau-noistraivakog instituta Ibn Sina u Sarajevu, u referatu pod nazi-vom Religijski ekstremizam i mediji na Balkanu istaknuo je kako je militantni ekstremizam produkt zapadne politike, dok je religijski ekstremizam produkt arapske politike.

Posebno se osvrnuo na tzv. selefijske medije u Bosni i Hercegovini, koji djeluju na tri ravni. Mnoga printana i internetska izdanja bosan-skohercegovakih muslimana imaju moderne i katkad selefijske pri-stupe. Ali ovi pristupi ne odaju duh nasilja i militarizma. U nekim sele-fijskim izdanjima moe se primijetiti odsustvo tolerancije, ali ova izda-nja vode rauna o tome da suprotstavljanje drugaijem miljenju i stajalitu ne prevri mjeru. Ekstremistiki mezhebski mediji, meutim, imaju drugu prirodu i sutinu. Ekstremistiki religijski mediji koji su uglavnom dostupni na internetu smatraju ga najbrim sredstvom pla-siranja poruka. Internet stvara jedno specifino ozraje u kojem stu-denti teologije, promotori vehabizma i vojni dobrovoljci postaju 'novi-nari'. Internet je opasno sredstvo u rukama religijskih ekstremista. In-ternet kada se radi o religijskim ekstremistima predstavlja terorizam i u situaciji kada postoji zakonski vakuum, posebno na internetu, tada internetska pisanja muslimanskih ekstremista slue u svrhu izazivanja mrnje prema drugome, irenje sistematskih lai te za 'intelektualno ispiranje' mladih, rekao je Abedpour.

Naglasio je kako se moderno novinarstvo temelji na kritici, pro-svjeenosti, plasiranju informacije i komuniciranju s recipijentom. Meutim, internetski mediji su bazirani na monologu i ne komuni-ciraju sa realnim drutvom. Oni plasiraju svoje lane poruke, sta-jalita, vijesti i informacije pri tome ne pruajui odgovore na izne-sena stajalita. U velikom broju sluajeva nije jasno u ije ime dje-luju ovi ekstremistiki mediji. U drugim sluajevima ekstremistiki mediji ne odraavaju realna stajalita i miljenja svojih recipijenata i ne suoavaju se sa razliitim grupama i slojevima drutva. Vlada je neto to ne postoji za internetske mezhebske ekstremiste. Njima ne treba realno drutvo. Oni su na internetu oformili 'islamski ummet' i njihovo imaginarno drutvo za njih je realnije od realno-sti. Za ekstremiste realnost nije toliko vana koliko je bitna ideolo-gija. U novinarstvu i djelovanju slobodnih medija novinari imaju odgovornost u prezentiranju realnosti. Meutim, ekstremisti su potisnuli realnost tragajui za nekom svojom 'realnou'. Oni od-bacuju onu realnost koja se kosi sa njihovom ideologijom i njiho-vim mentalnim sklopom. Razliiti oblici teroristikog djelovanja kojeg izvode muslimanske ekstremistike religijske skupine pred-stavljaju jednu prezentaciju i jednu vrstu komunikacijskog sred-

BONJACI U HRVATSKOJ

10 PREPORODOV JOURNAL 174

stva. Teroristiko djelovanje ili masakr, kako objanjava Alex Smith, primjenjuje se s ciljem potvrde egzistiranja grupe. Masovni masa-kri koje izvode muslimanske ekstremistike skupine, osim to izazi-vaju strah, predstavljaju i neku vrstu propagande i komunikacij-skog sredstva, zakljuio je mr. sc. Saeid Abedpour.

Zapadni mediji uvijek i iznova dovode u pitanje kompatibilnost islama s opeprihvaenim zapadnim vrijednostima

Zagrebaki imam mr. sc. Mirza ef. Mei, u referatu pod nazi-vom Islam i muslimani u hrvatskim medijima, uvodno je naglasio kako svi vaniji svjetski mediji, pa tako i hrvatski, u posljednjih ne-koliko desetljea pokazuju sve vee zanimanje i interes za islam i muslimane. Mnogobrojni su razlozi zato zapadni mediji sve vie istrauju i propituju prirodu i sadraj islama, a inicirani irokim ras-ponom tema od politike i sigurnosne situacije na Bliskom istoku, do karikatura poslanika Muhammeda, s.a.v.s. demografskih pro-mjena na europskom kontinentu. Pritom sa svakim novim skanda-lom, teroristikim napadom, smrtnom kaznom ili prijetnjom napa-da, krenjem ljudskih prava, bilo gdje u svijetu, u kojima su glavni akteri po imenu muslimani, zapadni mediji uvijek i iznova dovode u pitanje kompatibilnost islama s opeprihvaenim zapadnim vri-jednostima, odnosno propituju stupanj lojalnosti europskih/za-padnih muslimanskih graana demokratskim i pluralistikim vred-notama zapadnih demokratskih drava. Pritom se postavljaju slje-dea pitanja: da li se muslimanima moe vjerovati ili ne; je li uspje-la integracija muslimana unutar zapadnih demokratskih drutava; svjedoimo li tihoj islamizaciji Europe; jesu li muslimani faktor nestabilnosti i potencijalna opasnost po sigurnost europskih i za-padnih drutava; je li svaki musliman zapravo potencijalni terori-sta; ugroavaju li muslimani zapadni nain ivota?

Mei je istaknuo kako po pitanjima vijesti iz islamskog svijeta mediji u zemljama poput Hrvatske uglavnom informacije kreiraju na temelju onoga to im serviraju velike i mone svjetske medijske kue. Neoprezno i izvan konteksta, najznaajniji hrvatski mediji, preuzimajui vijesti iz baze najmonijih svjetskih medija, esto ne-spretno koriste termine kojima indirektno ocrnjuju islam i vrijeaju vjerske osjeaje muslimana. Jednom prosjenom hrvatskom gle-datelju/sluatelju, koji o islamu zna malo ili nimalo, servirati termi-ne poput 'islamskog terorizma', 'islamizma', 'dihadizma', 'islamo-faizma samo dodatno poveava i onako sveprisutno neznanje i fobiju od islama i muslimana naslijeenu jo od davnih vremena jo od sveprisutne osmanske prijetnje. Sve to rezultira novim pre-drasudama, nerazumijevanjem, nepovjerenjem i novim strahom na obje strane. Zato, tvrdim da su termini 'islamizam', 'dihadist', 'islamski terorizam', 'islamski ekstremizam' i slino velika podvala i kao takvi predstavljaju uvredu za muslimane. Ja osobno ne pri-stajem na njihovu upotrebu. Svaki izam je u temelju lo. Svi izmi su, na kraju krajeva, produkt Zapada, a ne islamskog svijeta. Zato je izazov koji postavljaju globalni mediji ogroman i ozbiljan. Nita ne moe biti razornije za sliku jedne istaknute religije poput islama nego da bude reducirana na kategorije 'terorizma' i 'fanatizma'. A to je pravo ono emu se klevetnici islama nadaju da e postii kroz njihovu opu kampanju protiv islama, rekao je imam Mei.

Kada su u pitanju dravni mediji ili tzv. javni medijski servis po-put Hrvatskog radija i televizije, u emisijama poput Ekumene, Duhovnih izazova, Duhovne misli, U susret dijalogu i Religij-skog foruma, njihovi urednici i novinari nastoje ponuditi objektiv-nu sliku islama i muslimana redovito pratei i izvjetavajui o naj-

PRIOPENJE S MEUNARODNOG SIMPOZIJA ISLAM I MEDIJI

Imajui u vidu nezaobilaznu ulogu religije u privatnom i javnom ivotu i djelovanju velike veine svjetske populacije, u vremenu izu-zetno razvijenih informacijskih tehnologija, njoj svakako pripada zna-ajno mjesto u globalnom medijskom prostoru to potvruje i sva-kodnevna praksa. Meutim, ovo masovno prisustvo religije u mediji-ma nosi sa sobom i rizike razliitih nerazumijevanja, pogrenih inter-pretacija i zloupotreba, kako od strane medijskih kua, tako i od stra-ne onih koji u nastojanju da ostvare vlastite ciljeve zlorabe i medijski prostor i samu religiju, a danas se to uglavnom odnosi na islam. Naj-drastiniji primjer takve prakse je nasilje koje se toboe ini u ime Boga i zarad ouvanja islama, a u stvari ima pogubne uinke i po islam i po muslimane. Ovakvo stanje doprinosi produbljivanju jaza iz-meu kultura i civilizacija te potie negativnu percepciju islama. Nije rijedak sluaj da se upravo na negativnoj percepciji islama jaa isla-mofobija koja prerasta i u antiislamizam, to se opet koristi kako u dnevno-politike, tako i u predizborne svrhe.

U cilju prevencije i sprjeavanja ovih negativnih pojava nuno je pokrenuti procese koji e ukljuivati edukaciju zaposlenih u medijima i njihovo upoznavanje s izvornim nauavanjima islama, ali i podizanje razine medijske kulture kod samih muslimana, kao i razvijanje kulture unutarmuslimanskog i dijaloga muslimana s pripadnicima drugih reli-gija. S tim u vezi, nuno je inzistirati na irenju obzorja kroz meusob-no upoznavanje, promicanje zajednikih vrijednosti i izgradnju kvali-tetnog moralnog i duhovnog ozraja utemeljenog na univerzalnim vrijednostima. Sami mediji mogu znaajno doprinijeti ovim procesima na nain da zadre svoj objektivan pa i kritiki pristup, ali ne i senzaci-onalizam kojim se samo dodatno raspiruju razliite fobije i nanosi te-ta miru i stabilnosti. Otvorenost religijskih zajednica medijima, kao i njihova ustrajnost u preveniranju razvoja devijantnih tumaenja vje-re, namee se kao preduvjet za uspjenost spomenutih procesa. q

vanijim aktivnostima Islamske zajednice. Pozitivan primjer je i Hr-vatski katoliki radio.

Naalost, u Hrvatskoj postoje i one medijske kue, dnevne i tjedne novine i asopisi, a pogotovo bojni web portali koji, eljni senzacionalizma, o religiji openito, a o islamu kao medijskoj posla-stici, posebno iskljuivo govore u negativnom kontekstu, odnosno uglavnom govore ili piu o skandalima unutar odreene vjerske zajednice. Misija takvih medija, naalost, nije uvijek promicanje istine u svijetu i univerzalnih vrijednosti nego trgovina prodati to prije i to vie, rekao je Mei, te naglasio kako se teme koje zani-maju takve medije uglavnom odnose na dihad, terorizam, nasilje i ubojstva, krenje ljudskih prava Pritom se univerzalne i afirmativ-ne teme, poput duhovnosti i morala, ljubavi prema blinjem, vri-jednosti braka, obiteljskih veza, doprinosa islama znanosti uope ne spominju.

Tanka je linija izmeu objektivnog medijskog izvjetavanja ko-jeg nema bez slobode govora i vrijeanja neijih vjerskih osjeaja. Uspjeni mediji su oni koji prepoznaju tu liniju. Muslimani su jak osjetljivi na svoju religiju. Svako krivo tumaenje islama a posebno uvreda islamskih svetinja kod muslimana izaziva reakciju. Muslima-ni se u tome vjerojatno razlikuju od velike veine drugih jer svoju vjeru shvaaju kao najveu ivotnu vrijednost koju imaju i koju ne ele ni rtvovati niti 'prodati' za uspjeh globalizacije. Muslimanima jednostavno nije doputeno da ostanu pasivni na obezvrjeivanje vjere, ali isto tako nije im doputeno da nasilnim akcijama i ugroa-vanjem tuih prava, a posebno tuih ivota brane svoju vjeru te samoinicijativno uzimaju pravdu u svoje ruke. Muslimanima je, ka-da je u pitanju njihova uzviena vjera, relevantno ono to kae Bog u asnom Kuranu, a ne mediji, svakojaki tumai ili promicatelji in-teresa krupnog kapitala, zakljuio je mr. sc. Mirza ef. Mei. q

Ismet ISAKOVI

BONJACI U HRVATSKOJ

11TRAVANJ 2015.

U prostorijama Narodne knjinice i itaonice Vlado Gotovac u Sisku ogranak Caprag, Sredinja knjinica nacionalne manjine Bonjaka, u utorak, 28. travnja 2015., odrana je promocija djeje slikovnice Baula moga djetinjstva autorice mr. Azre Mehi, pro-fesorice francuskog jezika i knjievnosti, pedagoginje i glavne ured-nice djejeg asopisa Jasmin, koji izlazi u nakladi KDBH Prepo-rod. Pored autorice, o slikovnici je govorila i mr. sc. Ajka Tiro Sre-brenikovi, profesorica bosanskog jezika i knjievnosti, pjesnikinja i tajnica KDBH Preporod.

Autorica Azra Mehi je obrazloila kako je slikovnica nastala na osnovu isprianih pria u njenom djetinjstvu koje joj je najvie pripo-vijedao njen otac. 60-ak uenika 3. razreda Osnovne kole Viktoro-vac iz Siska pozorno je slualo njezine rijei, a onda su je obasuli pi-tanjima i iznimno pozitivnim komentarima. O slikovnici je govorila i mr. sc. Ajka Tiro Srebrenikovi, profesorica bosanskog jezika i knji-evnosti, pjesnikinja i tajnica KDBH Preporod, koja je istaknula ka-ko su stare bonjake prie kroz ovu slikovnicu dobile novo ruho. Na njeno pitanje da li znaju to to znai titiz, a to domet nijedno prisutno dijete nije znalo znaenje ovih rijei. Pojasnila je kako titiz znai krtog ovjeka, a domet onoga koji rado dijeli s drugima ono to ima. Ajka Tiro Srebrenikovi je objasnila prisutnoj djeci kako do-bar ovjek uvijek bude nagraen za svoja djela za razliku od ovjeka s loim osobinama koji uvijek bude kanjen.

Slikovnica Baula moga djetinjstva se sastoji od dvije prie: udotvorni prsten" i Titiz i domet. Druga pria, Titiz i domet, dramski je i uprizorena te izvedena pred sisakim osnovnokolci-ma, koji su se pokazali kao odlina, iskrena i iznimno zahvalna pu-blika. Mali zagrebaki glumci, Faruk i Timur Krkali, uenici 1. i 3. razreda osnovne kole, uz pomo akademskog glumca Draena ivka, dobitnik niza priznanja hrvatskog glumita, odlino su odi-grali predstavu. Njihovi sisaki vrnjaci pozorno su promatrali do-godovtine titiza/krtice i dometa/nesebinog dobrotvora i na kraju ih nagradili burnim pljeskom.

Autorica Azra Mehi iz baule (krinje, kovega, sehare) svoga djetinjstva izvadila je dio starih pekira, arobni zlatovez koji je e-kao da se pokae u najljepim bojama dananjoj publici. Put do pouno-edukativne Baule moga djetinjstva nije bio lagan jer, ka-ko bi se neki projekt realizirao potrebni su i neki novci. Kad je imala ideju, Azra je zamolila svoje prijateljice da joj pomognu oko izrade djeje slikovnice. etiri mlade djevojke primile su se posla bez ikakve nadoknade, samo ih je vodila velika ljubav prema djeci. One su zaslune to su dvije bonjake prie Titiz i domet i udotvorni prsten sada ukoriene, ilustrirane, otrgnute od za-borava i to im svako dijete s radou prilazi.

Krenulo je od misli i ideje preko rijei do izvedenog djela. Pri-hvativi izazov krenula je suradnja u kojoj su se nale etiri kreativ-ke. Kako sluajnosti ne postoje, ve se sve dogaa s dobrim razlo-gom tako se i ovaj pionirski projekt pokrenuo i poluio vidljive re-zultate. Osobno sam uvjerena da je samo jedan u nizu ostalih koji predstoje, bilo da je rije o zajednikom ili individualnom. Nepre-suno vrelo prirode i kulture ivljenja daje nam prilike i prostor za izgradnju kvalitetnih sadraja koji su od posebne vanosti u izgrad-nji generacija koje dolaze. Znaajna motivacija u realizaciji slikovni-

KAZALINA PREDSTAVA I PREDSTAVLJANJE DJEJE SLIKOVNICE BAULA MOGA DJETINJSTVA U SISKU

Poslastica za najmlae

ce bila je i ostat e ljubav prema tradiciji, narodnim obiajima i du-hovnom bogatstvu predaka koje se 's koljena na koljeno' prenosilo, oblikovalo i dograivalo. Da ne ostane u zaboravu prolosti, vrijed-nosti treba njegovati kroz osvjeavanje ve gotovog sadraja, formi i oblika sa dodatkom 'ruha' sadanjosti, za Preporodov Journal izjavila je Alma Medi, ilustratorica prve prie arobni prsten.

Stvarati i raditi sa djecom pravo je bogatstvo, neiscrpna inspira-cija, izmamiti njihov osmjeh i dobiti njihovo povjerenje kroz novona-stali lik najbolja je nagrada. Ti jo doda malo sebe pa lik u djejem svijetu postaje iv i stvaran. Kroz njega uvodi dijete u aroban svijet mate prie, bajke, drame nekog stvarnog dogaaje tako prie po-staju blie i razumljivije i drae, izjavila je Hana erimagi Sari, aka-demska slikarica, ilustratorica druge prie Titiz i domet.

Drago mi je to sam sudjelovala u nastanku slikovnice, jer smo uspjele stare narodne prie obui u neto novo i tako doprinijeti njihovom ouvanju, rekla je diplomirana informatiarka, grafika urednica Amela Mihali.

Veliko otkrie za prisutne sisake osnovnokolce bio je i Ja-smin, koji su zahvaljujui Azri prvi puta vidjeli, ali i po jedan primje-rak dobili na poklon. Ujedno su dobili poziv na suradnju u kreiranju Preporodovog djejeg asopisa. Zbog deficitarnog budeta i po-manjkanja snaga djeici u Sisku, umjesto slatkia, podijelili smo aso-pis 'Jasmin', hranu za duu. U dananjem materijalnom svijetu, kada su djeca nezadovoljna s velikim poklonima, maliani u Sisku su nas sve oduevili jer su sa veseljem itali 'Jasmin' i postavljali pitanja. Koliko je to tono svjedoi i jedan mail u kojem nam je uenica iz Si-ska, Nina B., poslala pjesmu. Bilo je jasno da je misija promocije ispu-njena i jo jedanput se pokazalo da sav trud ima smisla. Nije sve u novcu i vjerujem da bi mi svi ponovno sudjelovali u slinom projektu jer je emocionalna nagrada neizmjerna. Neprocjenjivo je kad zna da radi neto za ouvanje svoje tradicije i batine. Sretna sam jer sam dobila priliku stvarati za dobrobit zajednice, rekla je Azra Mehi na-kon iznimno uspjene sisake promocije. q

Ismet ISAKOVI

Baula moga djetinjstva u Sisku

BONJACI U HRVATSKOJ

12 PREPORODOV JOURNAL 174

Zahvaljujui financijskoj potpori Ministarstva kulture RH, KDBH Preporod je bogatiji za jo jedan naslov knjige. Bratska pisma su nastala na osnovu korespondencije dvojice prijatelja, sarajevskog knjievnika Izeta Sarajlia i talijanskog knjievnika Erri De Luce, koji je desetine puta bio ukljuen u humanitarne konvo-je i sam vozei kamione pomoi za unesreene na ovim prostorima. U vie navrata je za vrijeme naj-eih borbi bio u Vukovaru, Sarajevu i Hercegovi-ni. Kako je naglasio Gianluca Paciucci humanitar-na pomo je bilo najmanje to je jedan zapadnjak mogao uiniti a to neki/e od nas nisu uinili/e, uraunavi i mene, zaahurena u politoloku ana-lizu onoga to se deavalo s druge strane Jadrana, ali nipoto oran kad je vapaj ljudskih bia dopro i do mene.

Erri De Luca je korespondenciju s prijateljem Izetom objavio na talijanskom jeziku. Zahvaljuju-i prevoditelju Tvrtku Klariu koji je od samog poetka podravao ovaj projekt, prevedena su na bosanski jezik. Knjiga je obogaena i fotogra-fijama autora Danila De Marka. Ovom prilikom zahvaljujemo De Marku, Borisu Nazanskom, Ro-sandi Tometi i Vinku Fiteru koji su bez ikakve novane nadokna-de dali svoj doprinos u realizaciji ovog projekta, kao i Erriju De Luci i Tamari Sarajli Slavni koji su ustupili autorska prava, ali i Gianluci Paciucciu koji je napisao predgovor za knjigu.

Pisma, eseji, memoari, (auto)biografije, dnevnici itd., iako nefiktiv-ni tekstovi, u sebe apsorbiraju niz toaka koje su izvan realnog, tako i u ovom sluaju. U teoriji knjievnosti postoje miljenja da svaki tekst pi-san u prvom licu je i autobiografski, ali i miljenja koja potpuno poriu postojanje autobiografskog pisma (Paul de Man). Barthes je miljenja kako svaki tekst, ne samo onaj pisan u prvom licu, je autobiografski i da se knjievna pisma meusobno razlikuju tek po slabijem ili sna-nijem stupnju hinjenosti i zamaskiranosti pripovjedaeva ja.

Ova knjiga je znaajna zbog rubnog anra, ali i njenog kulturalnog konteksta. Korespondencija dvojice prijatelja, koja u poetku nije po-drazumijevala itateljsku publiku, korespondira i sa socioloko-psiho-lokim kontekstom, gdje je pria jednom nogom u fikciji, a drugom u ivotu, istovremeno je i dokument ivota i literarna injenica. Doku-ment i literarna injenica koje naoko ne mogu ii zajedno, u anru pi-sma se na neki nain nadopunjavaju jer pismo uvlai ivot u narativnu nomenklaturu, koja podnosi razliite oblike autorovog iskaza (komen-tar, opis, promiljanje itd.). Narativne instance autor pripovjeda lik u anru pisma nalaze se u jednoj osobi, cilj pisanja je apsolutna istinitost, ne dojam stvarnog nego slika stvarnog. Pismo je slika ivota, u kojem pria pojedinca postaje javnim interesom, u sluaju Bratskih pisama to je slika rata i poraa u BiH, sagledana iz perspek-tive dvojice ljudi, ali jedne vizure gledanja.

ovjek postmodernog vremena, vie nego u ranijim povijesnim razdobljima, nastoji razumjeti i shvatiti onaj drugi identitet te zbog toga i postmoderna knjievna teorija i kritika poklanjaju vie interesa nefiktivnim anrovima u kojima se zrcali objektivna slika onog dru-gog. Suvremeni itatelj u Bratskim pismima ima mogunost upo-

BRATSKA PISMA, NOVA KNJIGA U NAKLADI KDBH PREPOROD

Slika rata i poraa u BiH znati dvojicu knjievnika, iz razliitih kulturnih sredina, ali ta razliitost nije ih prijeila da osnovne postulate ivota, dobroinstvo, humanost, umjetnost, dobro, zlo, rat, izdaju itd. doivljavaju na slian, skoro pa istovjetan nain.

U predgovoru knjige Gianluca Paciucci je naveo kako nakon grijeha socijalistike Jugoslavije uslije-dila je kazna rata, koji je svjedoio ponovnom nasil-nikom raanju nacionalizama vrijednih prezira, poevi od proglasa akademika i pjesnika, u Beo-gradu i drugdje, koji su zatekli plodno tlo u kritikim ekonomskim uvjetima osamdesetih godina; i taj se rat pokazao odvratnijim upravo ondje, u Bosni i Hercegovini, gdje se pobratimstvo inilo najuspjeli-je.... Ali, ...dogodilo se puno toga besmislenog i otrcanog, ali u ljudskim biima postoje nesvodive slobode koje nikakva opsada i nikakav zatvor ne mogu (za)drati unutra. Tome slue bratska pisma ove nae dvojice koje toliko volimo da nas nepre-stance oslobaaju. Samo beskrajna ljubav prema Bosni, njenom narodu i Sarajevu je sprijeila Izeta Sarajlia, da u kijametskom nevremenu napusti vo-ljeni grad i njegove ljude, iako je od prijatelja sa svih

strana svijeta dobivao kartu za izlazak iz grada u kojem je opsada bila najdua u povijesti ratovanja. To je najbolji argument kako se i pod ci-jenu vlastitog ivota i ivota obitelji, ostaje dosljedan odreenim ivot-nim principima. Neki su u toplini domova, negdje u tuem svijetu, igra-li na kartu bosanskog domoljublja, ne iz koristi prema Bosni, nego za vlastitu dobit. A Izet je u turbulentnom vremenu iz Sarajeva, svome prijatelju Erriju napisao: U oekivanju Tvojeg prevoditelja na bosan-ski, nisam proitao ni jednu Tvoju knjigu, a otkako sam te upoznao, i-tao sam Hrabala kao da itam tebe. To jest: i ti si meu brojnim suvre-menim piscima koji svoje knjige ne piu pljuvakom, ve tintom. q

Ajka TIRO SREBRENIKOVI

U Bosni su pucali na Boga. Protiv damija, crkava, groblja sruila se zasipnost topnikog streljiva. Vidio sam ruevine minareta, samostana, kao da su istureni strateki poloaji. U tvojoj zemlji Bog je bio vojni cilj. Bog onog drugog. Tko puca po tvojim svetinjama, taj eli vie nego ubi-ti te: eli sa zemljom sravniti tvoju prolost, tvoje svetkovine, iskorijeni-ti iz kamena kosti tvojih predaka, razvrgnuti brakove, spaliti matice ro-enih, biblioteke, sastrugati tvoje vjekove s ovoga svijeta. q

(Erri De Luca u pismu Izetu Sarajliu 21. listopada 1996.)

Erri De Luca i Izet Sarajli

HRVATSKA

13TRAVANJ 2015.

Najavljeni prosvjedni mar poetkom travnja pod nazivom Za jednakost, pravednost i slobodu (Stop teroru 'atoraa') nije se odrao zbog izuzetno malog odaziva na poziv organizatora Pokreta Occupy Croatia. Likovale su atordije koje ve mjesecima bora-ve ispred Ministarstva branitelja, no slab odaziv ne znai kako Za-grepani i drugi graani Hrvatske bespogovorno podravaju ovu, mora se rei, skupinu koja ba ne poznaje demokratske uzuse, a nisu im ba simpatine ni nacionalne manjine u Hrvatskoj.

Predsjednik Udruge slobodarskih aktivista Draen Heroi, re-kao je kako oito da ljudi atordije u Savskoj ne doivljavaju kao opasnost i oekuju da e ih zatiti neke institucije, pouzdajui se u stranke. Na novinarski upit o malom odazivu na njihov prosvjedni skup, predsjednik Udruge slobodarskih aktivista Draen Heroi, re-kao je kako ljudi oito to to se dogaa (u Savskoj) ne doivljavaju kao opasnost i oekuju da e ih zatiti neke institucije, pouzdaju se u stranke i misle da oni to rade za neto dobro. On je poruio kako je taj prosvjed trebao biti usmjeren na samoproglaenu nadpoli-tiku instituciju 'ator-grad' u Savskoj 66 koja namee njima pri-hvatljive ultranacionalistike, teoloke i drutvene vrijednosti, a gui univerzalne vrijednosti jednakosti, pravednosti i slobode. Iste vrijednosti negira, smatra Heroi, i sudac upanijskog suda u Za-grebu Ivan Turudi koji otvarajui put totalitarizmu traei da se propie kazna od tri ili pet godina zatvora za javno poricanje oslo-bodilake prirode Domovinskog rata. " atoru u Savskoj se mogu nai i ostale 'vrijednosti' koje unitavaju nae drutvo: pohlepa, korupcija, kriminal i klijentelizam, zakljuio je Heroi.

ansa Milanoviu da se urazumi

No ako graani nisu htjeli podizati prainu, jesu politiki akteri u zemlji. Najprije je tih dana predsjednica Republike Kolinda Gra-bar Kitarovi odredila termine i pozvala predstavnike politikih partija, sindikata i poslodavaca da dou na Pantovak kako bi raz-govarali o stanju u zemlji. Iz SDP-a su odmah odbili njezin poziv.

Iz Ureda predsjednice priopeno je da je predsjednica pozivom na sastanak htjela iskazati namjeru postizanja zajednitva te, stavljaju-i osobne tatine i ego na stranu, sjesti i razgovarati o tome kako Hr-vatskoj dati bolju budunost. Predsjednica izraava nadu da e dravni interesi prevagnuti nad osobnima jer Hrvatska u ovome trenutku tre-ba zajednitvo, neovisno o stranakoj pripadnosti. Iz Ureda su porui-li kako nije rije o konzultacijama, ve o razgovoru o bitnim drutvenim pitanjima, a predsjednica Republike o tome eli razgovarati sa svim dionicima, politikim strankama, sindikatima i poslodavcima. Cilj je uvrstiti osnove drutvene stabilnosti, kako bi se kreirao okvir za to povoljniji razvoj svih segmenata drutva i gospodarstva.

Predsjednik Hrvatskoga sabora i Glavnog odbora SDP-a Josip Le-ko zamjerio je predsjednici Grabar Kitarovi da nije naznaila to je konkretan cilj sastanka na Pantovaku i to se njime eli postii. Na-jave da Milanovi nee ii na Pantovak komentirala je predsjednica Republike izjavivi da Milanoviu treba dati ansu da se urazumi. Predsjednik Hrvatskog sabora je rekao da na sastanak s Grabar Kita-rovi iz SDP-a ne bi smio ii nitko drugi osim predsjednika stranke. Ako ide, ide predsjednik stranke. On predstavlja i zastupa stranku i

NOVA SVAA PANTOVAKA I MARKOVOG TRGA: PREMIJER ODBIO POZIV PREDSJEDNICE NA SASTANAK

Duboke podjele u drutvu

odgovoran je za kreiranje politike, kao i druga stranaka tijela. Ali, on je osoba koja ima legitimitet da s drugima razgovara i dogovara, a onda prenosi to to se dogovori i za to trai miljenje u stranci. To radi predsjednik stranke, objasnio je Leko. On je dodao kako je osobno sudjelovao u nizu sastanaka na kojima su bili Grabar Kitaro-vi i Milanovi te kako je suradnja dravnih institucija na temama i politikama na kojima je suradnja potrebna normalna.

Poruku kako premijeru treba dati ansu da se urazumi ocijenio je nekorektnom. To smatram nekorektnim. Ako eli graditi odnose, ini mi se da je ishitrena takva ocjena. Volio bih da je predsjednica inzistirala na ciljevima koje eli postii u koordinaciji s politikim strankama, a injenica da to nije uinila joj je minus, rekao je Leko.

Ugroen ustavni poredak?!

I zaista, niti Milanovi niti bilo tko drugi iz SDP-a nisu se pojavili u zakazanom terminu na Pantovaku. Kolinda Grabar Kitarovi bilo je vidno ljuta te se obratila medijima napavi premijera. pomalo pretje-rano ocijenila je kako je on svojim nedolaskom na sastanak u pitanje doveo dravne institucije i volju graana te mu poruila da interese drave stavi ispred osobnih. Ovakvo postupanje predsjednika Vlade u normalnim civiliziranim dravama, da se uope ne odaziva pozivu

Kolinda Grabar Kitarovi i Zoran Milanovi (nama ljubavi izmeu Kolinde i Zokija)

Kolinda Grabar Kitarovi i Radimir ai

HRVATSKA

14 PREPORODOV JOURNAL 174

predsjednice Republike, sasvim je nezamislivo. Time Milanovi do-vodi u pitanje institucije drave kao i volju graana, rekla je. Gos-podinu Milanoviu poruujem da interese drave stavi ispred vlasti-tih interesa i da pone obnaati odgovorno dunost predsjednika Vlade prema svim graanima Hrvatske, dodala je predsjednica RH.

Graanima je, pak, poruila da e i dalje raditi u njihovom in-teresu kao predsjednica svih graana, da e i dalje brinuti o gos-podarskom i socijalnom stanju drave. Nikome, ni jednom poje-dincu neu dopustiti da iz vlastitog hira dovodi u pitanje ustavno-pravni poredak Hrvatske i smjer u kojem drava ide. Vjerujem u ovu zemlju, u sve graane, vjerujem da Hrvatska moe i mora bo-lje, poruila je Grabar Kitarovi graanima.

Podsjetila je da je Milanovia kao premijera pozvala na Pantov-ak odmah prvih dana po stupanju na dunost predsjednice Republi-ke. Kazala je da nitko od njegovih suradnika nije nazvao i ispriao njegov nedolazak ili zatraio neki drugi termin. to se tie razloga nedolaska mogu samo zamisliti da mu je ili osobna sujeta prijeila da normalno, odgovorno i uljueno obnaa svoje dravnike dunosti ili pak da Milanovi nema to rei na ovom sastanku o izlasku iz krize. Ne znam to je gore, ustvrdila je Grabar Kitarovi. alosno je, doda-la je, da emo kao drava uskoro iz Bruxellesa ponovno sluati ocje-ne o vrlo loem gospodarskom stanju u dravi, a da mi meusobno nismo u stanju o tome razgovarati i zajedniki traiti izlazak iz krize. Jer to je jedina motivacija zato elim razgovarati s njime kao i s ostalim dionicima politikog procesa, politikim strankama, ali i po-slodavcima i sindikatima i drugima, naglasila je Grabar Kitarovi.

elnik Narodne stranke - reformista Radmir ai doao je na Pantovak. Izjavio je nakon razgovora kako je njegov dojam da predsjednica zaista eli utjecati na pozitivne pomake i dinamizaciju procesa razrjeenja krize u kojoj se Hrvatska nalazi. Predsjednica u potpunosti razumije trenutak u kojem se drava nalazi i mislim da ima jedan pozitivan interes, elju i energiju da pokua usmjeravati te procese prema reformama. To je moj dojam, kazao je ai. Grabar Kitarovi vidi kao osobu koja e pozvati "i poziciju i opozici-ju na realizaciju tih reformi". Uloga predsjednice je da cijeli demo-kratski spektar predstavljen u Saboru pozove na podrku takvim potezima. Zato ne treba prozivati Vladu, za to treba traiti konsen-zus i pitati 'tko je protiv toga?', dodao je ai.

Predsjednici je, kae, kao glavne reforme koje je potrebno pro-vesti predstavio uvoenje kriterija mjerljivosti u javnoj upravi i pra-vosuu te zakonodavni okvir kojim hrvatska politika samu sebe izu-zima iz mogunosti dnevnog utjecaja na voenje javnih i dravnih tvrtki. To su kljune stvari za koje mislim da u zemlji postoji kon-senzus u smislu identifikacije problema, ali do danas ne postoji odlu-ka ni jedne Vlade, ne samo Milanovieve, da te probleme zaista i rjeava na nain na koji se moraju rijeiti", rekao je Radimir ai.

Odazvali su se i drugi, predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko rekao je da se s veseljem odazvao pozivu.

Koji su efekti tih sastanaka, nije ba jasno, no zato je bila jasna predsjednica Hrvatskih laburista Nensi Tireli koja je, poput SDP-ova-ca, odbila doi na sastanak. Sastanak je sazvan radi postizanja su-glasja o rjeavanju kljunih drutvenih problema i poticanja eljenog razvoja Hrvatske, a dobili smo pola sata, istie Tireli neprimjerenim ocjenjujui nain na koji je sve organizirano. Trebamo se odazvati u roku od 24 sata kao da je rije o pozivu na mobilizaciju ili raport, a to je neprimjereno s obzirom na to da se eli razgovarati o rjeavanju problema u dravi i postizanju konsenzusa. Mislim da rjeavanje kljunih problema kojih u Hrvatskoj ima previe ne smije biti parada i hodoae na Pantovak. Ako se uistinu eli postii suglasje onda je, po mom miljenju, trebalo poslati poziv svim strankama da dou u

isto vrijeme, zatvoriti nas na Pantovak i ne pustiti nas dok to sugla-sje ne postignemo, rekla je elnica Laburista.

Bandi u Jasenovcu kao gradonaelnik

Moda je najsretniji tih dana bio zagrebaki gradonaelnik Milan Bandi, najvaniji akter u USKOK-ovoj istrazi Agram. On ponovo moe obavljati gradonaelniku dunost. Naime, Izvanraspravno vi-jee upanijskog suda u Zagrebu djelomino je prihvatilo njegovu albu na rjeenje suca istrage kojim je odbio prijedlog obrane da mu se ukinu izreene mjere opreza. Tako i dalje egzistira mjera zabrane uspostavljanja ili odravanja veze sa svjedocima koji jo nisu ispitani u istrazi, dok je istovremeno ukinuta zabrana obavljanja profesional-ne djelatnosti gradonaelnika Grada Zagreba. Pritom ostaje na snazi

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarovi polutajno u Jasenovcu

Dravni vrh RH na komemoraciji u Jasenovcu (osim predsjednice Kolinde Grabar Kitarovi)

Premijer Zoran Milanovi polae vijenac na spomen-obiljeju u Jasenovcu

HRVATSKA

15TRAVANJ 2015.

jamstvo u iznosu od 15 milijuna kuna kao garancija da nee ometati istragu koja se vodi protiv njega. Ovo rjeenje uslijedilo je nakon odluke Ustavnog suda kojom je Bandi puten na slobodu te je cjelo-kupni postupak vraen u stadij u kojem je vijee moralo ponovo raz-matrati izreene mjere opreza, objavio je sud.

Tako se Bandi vratio u politike vode i jo jednom je dokazao kako ga se ne smije otpisati s politike karte u Hrvatskoj. Pogotovo je to vano jer prema najavama, on bi trebao na slijedeim parla-mentarnim izborima biti na elu svoje nove stranke i ne bi ga se smjelo unaprijed otpisati. To je, uostalom, ve nekoliko puta poka-zao. Osim njega, na izbore e navjerojatnije izai i bivi predsjednik Republike Ivo Josipovi sa svojom strankom.

A Bandi je predvodio izaslanstvo Zagreba na komemoraciji po-vodom 70. godinjice proboja logoraa iz zloglasnog ustakog logo-ra u Jasenovcu. Logorai su izvrili proboj 22. travnja 1945., a po-krovitelj ovogodinjeg prisjeanja na taj dogaaj i sve stradale lo-gorae bio je Hrvatski sabor. Zanimljivo je da je predsjednica Repu-blike Grabar Kitarovi nekoliko dana ranije polutajno pohodila Ja-senovac i odala potovanje prema rtvama. Nije u potpunosti jasno zato je to uradila, no na samoj komemoraciji nju je predstavljao Branko Lustig, idov koji je jo kao dijete bio zatoen u logoru.

Prisustvovali su jo i predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko, predsjednik Vlade Zoran Milanovi, potpredsjednica Vlade i mini-strica vanjskih i europskih integracija Vesna Pusi, ministri Orsat Miljeni, Berislav ipu i Tihomir Jakovina, saborski zastupnici, predsjednik Saveza antifaista Hrvatske Franjo Habulin, izaslanstva upanija, predsjednik zagrebake gradske skuptine Darinko Kosor, predstavnici vjerskih zajednica, diplomatskog zbora u Republici Hr-vatskoj, nacionalnih manjina, antifaistikih udruga te gosti iz ino-zemstva. U ime Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske komemoraciji su prisustvovali predsjednik Savjeta Aleksandar Tol-nauer, potpredsjednik Savjeta Veselko aki, te saborski zastupnici nacionalnih manjina i lanovi Savjeta Milorad Pupovac, Mile Hor-vat, Veljko Kajtazi i predsjednik Kluba zastupnika nacionalnih ma-njina u Hrvatskom saboru Nedad Hodi.

1.143 Bonjaka ubijena u Jasenovcu

Svi su oni odreda osudili zvjerstva koja su poinjena u ovom logoru, ali i ideologiju koja je uzrokovala ta zvjerstva. ore Miho-vilovi iz Memorijalnog centra Jasenovac za Preporodov Journal je izjavio da u bazi imaju upisano 83.767 osoba koje su izgubile i-vot. Od toga smo 1.143 osobe svrstali u kategoriju Bonjaka, tj. bosanskohercegovakih muslimana gledano u kontekstu vremena. Koliko ih je jo bilo zatoeno, a preivjelo, nije do danas istraeno. Valja dodati da je na popisu i nekoliko stotina Roma muslimanske vjeroispovijesti, i to uglavnom sa podruja Bosanske Gradike i Te-nja. Spomen-podruje Jasenovac ne moe izrei procjenu broja r-tava. Popis smo radili iz svih dostupnih izvora i literature i u njemu ima nedostataka, ali vrlo vjerojatno i greaka. Na cilj nije da se na temelju njega tvrdi da je u Jasenovcu stradalo ovoliko ili onoliko ljudi, ve da to vie imena ostane zabiljeeno kako bi ih oteli zabo-ravu", za Preporodov Journal je rekao ore Mihovilovi.

Inae, prema objavljenim podacima od kolovoza 1941. do 22. travnja 1945. ubijeno je (prema dosadanjem istraivanju) 47.627 Srba, 16.173 Roma, 13.116 idova, 4.255 Hrvata i mnogih drugih, a koliko su bile stravine posljedice moda najbolje pokazuje poda-tak da je ubijeno vie od 20.000 djece. U sastavu logora u Jasenov-cu bili su jo i logori u Broicama, Krapju, Staroj Gradiki. q

Edis FELI

KOMEMORACIJA U JASENOVCU: GOVOR MILORADA PUPOVCA, PREDSJEDNIKA SRPSKOG NARODNOG VIJEA

Prije 70 godina zatoenici ustakog koncentracijskog logora smrti krenuli su u proboj. Nisu ekali oslobodioce, ve su odluili da se pri-drue snagama slobode. Birali su izmeu neizvjesne slobode i mnogo izvijesnije smrti. Prije 70 godina ujedinjena antifaistika Evropa pobi-jedila je nacistiki reim i njegove kvislinke reime, poput ustakog. Tada su Evropljani znali to je nacifaizam. Danas i ovdje, nakon 70 godina, zbog onih 600 koji su krenuli u proboj i zbog onih dosad popi-sanih gotovo 100.000 rtava trebamo postaviti pitanje: znamo li to mi dananji i ovdanji to je nacifaizam. Znamo li ga prepoznati i znamo li mu kad treba rei ne.

Znaju li i mogu li znati uenici osnovnih kola u naoj zemlji da je ovdje postojao djeji dio logora u kojem je usmreno oko 20.000 dje-ce do 14 godina? Znaju li za druge logore za djecu poput onih u Sisku, Jastrebarskom, Krievcima i akovu u koje su dovoena idovska i srpska djeca te izgladnjivana i usmrivana samo zato to su im rodite-lji bili idovi i Srbi? Znaju li da romska djeca nisu imala ni tu 'privilegiju' da dospiju u logor nego su s roditeljima ubijana po dolasku u ovaj lo-gor smrti? Znaju li i mogu li znati za Dianu Obexer Budisavljevi, Au-strijanku udatu za zagrebakog Srbina koja je sa svojim prijateljima, prije svega s voditeljom Crvenog kria Kamilom Brsslerom, spasila 12.000 njihovih vrnjaka izvlaei ih iz logora.

Moe li se odrati znanje o tome to se ovdje dogaalo od augusta 1941. do aprila 1945. ukoliko e se u javnosti davati vie prostora onima koji tvrde da je ovo mjesto izmiljotina komunistika i jugoslavenska? Moe li se sauvati sjeanje na ovo strano mjesto i jo straniju zami-sao drave, kakva je bila ustaka NDH, ukoliko ni predstavnici ni pravo-sua, ni mnogi opasno u predstavnici politike ne vide nita sporno a kamo li opasno u stadionskom skandiranju Za dom - spremni!? Kakva mogu biti sjeanja i kakva moe biti svijest o dravi koja je ozakonila, organizirala i provodila istrebljenja idova, Roma i Srba samo zato to je stvorena u ideji rasno, vjerski i etniki iste drave a da neki od dana-njih predstavnika drave izbjegavaju imenovati nosioce te ideje i odgo-vornost za njihove zloine prebacuju na sile Osovine?

Moemo li mi dananji koji se ovdje okupljamo i drugi koji ovdje dolaze doivjeti ovo mjesto stradanja uz ovakav postav muzeja i ova-kav program njegova rada? Znamo kako su nastala ova dva jezera iz-meu kojih prolazimo? Znamo li da su nastala tako to su prvi zatoe-nici, od kojih su neki dovedeni iz Jadovna, kopali glinu kako bi mogli praviti cigle za logorski zid? Znamo li po emu je ova humka uz lijevo jezero razliita od humke uz desno jezero? Jer su ispod nje kosti onih koji su ubijeni. Ako ne znamo, taj doivljaj ne moemo stei.

Na kraju, zapitajmo se danas i ovdje: moemo li, moe li nae dru-tvo prepoznati znakove narastanja atmosfere faizacije i nacizacije? Hoe li obnova nacionalizma i antikomunizma, kao to je to ve jednom u Evropi posluilo prije Drugog svjetskog rata, ponovo posluiti da se zaboravi sve ovo i hoemo li smoi snage da pozovemo one koji proi-zvode strah, da prozovemo one koji promoviraju netoleranciju i da pro-zovemo one koji rade na zaboravu umjesto na osloboenju i iskupljenju zbog strahote koja se dogodila na ovom mjestu. Mnogo je pitanja, a ne veinu od njih neemo odgovarati ovdje. Ali ovdje emo rei odgovor koji je mogue rei - neka je slava martirima jasenovakim. q

Milorad Pupovac u Jasenovcu

HRVATSKA

16 PREPORODOV JOURNAL 174

U etvrtak, 16. travnja 2015., u zgradi Vlade RH, Trg sv. Marka 2 u Zagrebu, odrana je 62. sjednica Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske, krovnog tijela nacionalnih manjina na drav-noj razini koji povezuje institucije i interese nacionalnih manjina u Hrvatskoj.

Na sjednici je usvojeno Godinje izvjee o utroku sredstava osiguranih u Dravnom proraunu RH za 2014. godinu, kao i Odlu-ka o rasporedu sredstava osiguranih u Dravnom proraunu za 2015. godinu (potpore za programe ostvarivanja kulturne autono-mije nacionalnih manjina). Osim toga, raspravljalo se i o nekoliko vrlo vanih informacija i dogaanja vezanih uz nacionalne manjine, kao npr. o spornom uratku Ureda za udruge, estoko kritiziranoj vladinoj Uredbi o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za ope dobro, koja znatno oteava djelovanje udruga nacionalnih manjina.

Trischler i Shahini, nove lanice Savjeta za nacionalne manjine RH

Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manji-ne RH, uvodno je naglasio kako se radi o prvoj sjednici u novom sazivu. Naime, na temelju lanka 36. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina RH, na sjednici odranoj 12. oujka 2015. Vla-da Republike Hrvatske je donijela Rjeenje o imenovanju dijela la-nova Savjeta za nacionalne manjine RH u mandatnom razdoblju 2014.-2018.

Za lanove Savjeta za nacionalne manjine RH, iz reda osoba ko-je predlau Vijea nacionalnih manjina, s danom 27. oujka 2015. imenovani su: mr. sc. Renata Trischler (na prijedlog Vijea njema-ke nacionalne manjine), Darko onc (na prijedlog Vijea slovenske nacionalne manjine), Marija Semenjuk Simeunovi (na prijedlog Vijea ukrajinske nacionalne manjine), Angel Mitrevski (na prijed-log Vijea makedonske nacionalne manjine), Zvonko Kostelnik (na prijedlog Vijea rusinske nacionalne manjine) i Branka Baksa (na prijedlog Vijea slovake nacionalne manjine).

Za lanove Savjeta za nacionalne manjine RH, iz reda kulturnih, znanstvenih, strunih i vjerskih pripadnika nacionalnih manjina ko-je predlau manjinske udruge i druge organizacije manjina, vjerske zajednice, pravne osobe i graani pripadnici nacionalnih manjina, s danom 27. oujka 2015. imenovani su: Aleksandar Tolnauer (pred-stavnik idovske nacionalne manjine), Suada Shahini (predstavnica albanske nacionalne manjine), Veselko aki (predstavnik srpske nacionalne manjine), dr. sc. Nives Rittig Beljak (predstavnica au-strijske nacionalne manjine) i dr. sc. Radomir Pavievi (predstav-nik crnogorske nacionalne manjine).

Na istoj sjednici Vlada RH je donijela Rjeenje o imenovanju predsjednika i potpredsjednika Savjeta za nacionalne manjine. Za predsjednika je imenovan Aleksandar Tolnauer, a za potpredsjed-nike Veselko aki i Renata Trischler.

Dakle, kadrovski nije dolo do velikih promjena, razlika je u dvi-je nove lanice. Umjesto Nikole Maka, dosadanjeg potpredsjedni-ka Savjeta za nacionalne manjine iz reda njemake nacionalne ma-njine, imenovana je mr. sc. Renata Trischler, izvrna predsjednica

62. SJEDNICA SAVJETA ZA NACIONALNE MANJINE REPUBLIKE HRVATSKE

Vie novaca za bonjake udruge

DG Osijek i urednica asopisa Deutsches Wort. Takoer, umjesto Bashkima Shehua, dosadanjeg lana iz reda albanske nacionalne manjine, imenovana je Suada Shahini.

Podsjetimo se, Savjet za nacionalne manjine RH ukupno ima 19 lanova. Pored 11 lanova koje je Vlada RH imenovala Rjeenjem od 12.03.2015., lanovi novog saziva su i dalje, do sljedeih parla-mentarnih izbora, osmorica manjinskih zastupnika u Hrvatskom saboru: prof. dr. sc. Milorad Pupovac, prof. Dragan Crnogorac, dipl. iur. Mile Horvat, dr. sc. Furio Radin, Vladimir Bilek, prof. andor Juhas, Veljko Kajtazi i dipl. ing. Nedad Hodi.

Aleksandar Tolnauer je istaknuo kako je novi saziv Savjeta za nacionalne manjine RH prilagoen novim europskim kriterijima ka-da je rije o rodnoj ravnopravnosti. Ako se izuzmu saborski zastu-pnici, lanovi Savjeta su estorica mukaraca i ak petero ena, to je visok prosjek od skoro 50%.

Detaljno i precizno Godinje izvjee o utroku sredstava za 2014. godinu

U proloj godini smo sufinancirali 80 udruga nacionalnih ma-njina u RH. Za programe kulturne autonomije ukupno je utroeno 33.635.888,25 kuna od odobrenih 33.698.000,00 kuna. Mi smo u Dravni proraun vratili 6.671 kunu, to znai da smo racionalno radili, da nismo probili... Vraena sredstva odnose se na jedan seminar koji se iz tehnikih razloga nije mogao odrati. Ostala vra-ena sredstva, koja nisu s tih pozicija, iznose 68.773 kune. Taj no-vac su neke udruge vratile ili se radi o sredstvima koje je utedjela Struna sluba Savjeta za nacionalne manjine na zajednikim pro-gramima. Na preporuku Dravnog ureda za reviziju u ugovorima emo od sada morati specificirati maksimalni iznos po vrstama trokova, kao i novu metodologiju koju emo morati donijeti u ro-ku od est mjeseci. Osim toga, ovisno o financijskim mogunostima uvest e se informatiki sustav prijave programa putem interneta, a u drugoj fazi i predaja izvjea putem interneta. Sadanja izvjea predstavljaju veliki problem jer se njihova teina mjeri u desetina-ma kilograma. Tako nam, na primjer, maarske udruge alju izme-

HRVATSKA

17TRAVANJ 2015.

u 25 i 30 kilograma izvjea. To je davno prevazien sustav, re-kao je predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH.

Aleksandar Tolnauer se osvrnuo i na visinu reijskih trokova. Struna sluba Savjeta je uoila da dosadanji propisani iznos od 20% nije dostatan za normalan rad udruga. Od strane Dravnog ureda za reviziju dana nam je preporuka da se ovo pitanje uredi, budui da je nalazima utvreno da se u 2013. godini potroilo 1.300.376,00 kuna vie za reijske trokove nego to je bilo odo-breno. Stoga se predlae, a mi emo s tim krenuti ove godine, da se u ugovorima i novoj metodologiji odredi da za ovu vrstu trokova maksimalni limit bude 30%, rekao je Tolnauer, koji je istaknuo ka-ko su nacionalne manjine specifine po visini odvajanja financijskih sredstava za reijske trokove. Na primjer, kod udruga civilnog drutva postotak se kree od 10-15%. Treba doi na 30% jer udru-ge jedino tako mogu opstati i nesmetano obavljati svoju redovnu djelatnost iz podruja kulturne autonomije, rekao je Tolnauer.

Naglasio je da Godinje izvjee o utroku sredstava osiguranih u Dravnom proraunu RH za 2014. godinu vrlo detaljno i precizno napravljeno tabelarno za svaku nacionalnu manjinu: tko je, gdje, kada i zato troio novac. Tolnauer se osvrnuo i na miljenje Dr-avnog ureda za reviziju nakon provedene revizije financijskih iz-vjetaja udruga i ustanova nacionalnih manjina i poslovanja Stru-ne slube Savjeta: Nakon skoro dvomje