Prekršajni zakon

www.UpravniStudenti.net

Prekrajni zakon proieni tekst zakona

PRVI DIO MATERIJALNOPRAVNE ODREDBE

Glava prva (I.) TEMELJNE ODREDBE

Odreenje prekraja lanak 1. (NN 39/13)

Prekraji i prekrajnopravne sankcije propisuju se samo za ona ponaanja kojima se tako

povreuje ili ugroava javni poredak, drutvena disciplina i drutvene vrijednosti zajamene i zatiene Ustavom Republike Hrvatske, meunarodnim pravom i zakonima ija zatita nije mogua bez prekrajnopravnog sankcioniranja, a njihova se zatita ne ostvaruje kaznenopravnom prisilom.

lanak 1.a (NN 39/13, 157/13)

Ovaj Zakon sadri odredbe usklaene sa sljedeim aktima Europske unije:

Direktivom 2010/64 od 20. listopada 2010. o pravu na tumaenje i prijevod u kaznenom postupku,

Direktivom 2012/13/EU od 22. svibnja 2012. o pravu na informaciju u kaznenom postupku,

Okvirnom odlukom Vijea 2002/946/PUP od 28. studenoga 2002. o jaanju kaznenog okvira s ciljem sprjeavanja olakavanja neovlatenog ulaska, tranzita i boravka.

Naelo zakonitosti lanak 2.

(1) Prekraji i prekrajnopravne sankcije mogu se propisivati zakonom i odlukama jedinica

lokalne i podrune (regionalne) samouprave. (2) Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave mogu propisivati prekraje i prekrajnopravne sankcije samo za povrede propisa koje ona donose na temelju svoje

nadlenosti utvrene Ustavom i zakonom i tu ovlast ne mogu prenijeti na drugoga. (3) Nitko ne moe biti kanjen niti se prema njemu moe primijeniti druga prekrajnopravna


sankcija za djelo koje prije nego je bilo poinjeno nije bilo zakonom ili meunarodnim pravom ili odlukom jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave odreeno kao prekraj i za koji zakonom ili odlukom jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave nije bilo propisano koja se vrsta i mjera prekrajnopravne sankcije poinitelju moe izrei, odnosno primijeniti.

Naelo primjene blaeg propisa i vremensko vaenje prekrajnog zakonodavstva lanak 3. (NN 39/13)

(1) Prema poinitelju se primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme kad je prekraj poinjen.

(2) Ako se propis nakon poinjenja prekraja, a prije donoenja pravomone odluke o prekraju, izmijeni jedanput ili vie puta, primijenit e se propis koji je najblai za poinitelja.

(3) Ako se u sluajevima iz stavka 2. ovog lanka izmijeni naziv ili opis prekraja ili izmijeni naziv propisa, sud e ispitati postoji li pravni kontinuitet tako da injenino stanje podvede pod bie odgovarajueg prekraja iz novog propisa pa ako utvrdi da postoji, primijenit e propis koji je blai za poinitelja. Nema prekraja ako pravni kontinuitet ne postoji.

(4) Izmijeni li se propis za vrijeme trajanja poinjenja prekraja, primijenit e se propis koji je bio na snazi u vrijeme dovrenja radnje.

(5) Propis koji je na snazi samo za unaprijed odreeno vrijeme ili unaprijed odredivo vrijeme, primijenit e se na prekraj poinjen u tom vremenu i nakon njegova prestanka vaenja ako tim propisom nije drukije propisano.

Naelo krivnje lanak 4.

Nitko ne moe biti kanjen niti se prema njemu moe primijeniti druga prekrajnopravna

sankcija ako nije kriv za poinjeni prekraj.

Vrste prekrajnopravnih sankcija

lanak 5.


(1) Prekrajnopravne sankcije koje se mogu propisati zakonom kojim se propisuje prekraj i

koje se mogu izrei odnosno primijeniti prema poinitelju prekraja su: 1. kazna (novana i zatvor), 2. zatitne mjere, sukladno lanku 50. stavku 2. ovoga Zakona. (2) Prekrajnopravne sankcije koje se propisuju ovim Zakonom su:

1. mjere upozorenja (opomena i uvjetna osuda),

2. zatitne mjere (lanak 50. stavak 1.), 3. odgojne mjere.

(3) Prekrajnopravna sankcija koja se moe propisati odlukom jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave kojom se propisuje prekraj i izrei poinitelju prekraja jest novana kazna. (4) Za svaku vrstu prekrajnopravnih sankcija propisom se odreuje njihova visina, odnosno trajanje i nijedna se prekrajnopravna sankcija ne moe propisati ni izrei, odnosno primijeniti u neodreenoj visini ili na neodreeno vrijeme, osim ako ovim Zakonom nije odreeno drukije.

Opa svrha prekrajnopravnih sankcija lanak 6.

Opa svrha propisivanja i izricanja ili primjene svih prekrajnopravnih sankcija jest da svi graani potuju pravni sustav i da nitko ne poini prekraj, te da se poinitelji prekraja ubudue tako ponaaju.

Ogranienja u propisivanju i primjeni prekrajnopravnih sankcija lanak 7.

Odreujui sadraj prekrajnopravnih sankcija i nain njihove primjene, poinitelju prekraja mogu biti ograniene njegove slobode i prava samo u mjeri koja odgovara vrsti prekrajnopravne sankcije i njezinoj svrsi odreenoj zakonom, bez prouzroenja tjelesnih ili duevnih patnji, neovjenog postupanja ili poniavajueg odnosa, uz potovanje ljudskog dostojanstva i osobnosti.

Pravo na rehabilitaciju

lanak 8.


Poinitelj prekraja koji je pravomono proglaen krivim i prema kojem je primjenjena prekrajnopravna sankcija ili je osloboen kazne ima pravo, nakon proteka odreenog vremena i pod uvjetima koji su odreeni ovim Zakonom, smatrati da nije poinio prekraj a njegova prava i slobode ne mogu se razlikovati od prava i sloboda onih koji nisu poinili prekraj.

Glava druga (II.) PRIMJENA PREKRAJNOG PRAVA REPUBLIKE HRVATSKE

Prekrajna neodgovornost djeteta

lanak 9.

(1) Osoba koja u vrijeme poinjenja prekraja nije navrila etrnaest godina ivota ne odgovara za prekraj.

(2) Kada se osoba iz stavka 1. ovoga Zakona uestalo ponaa na nain kojim ostvaruje obiljeja teih prekraja, nadleno dravno tijelo za postupanje povodom poinjenih prekraja obavijestit e o ponaanju te osobe roditelje ili skrbnike i Centar za socijalnu skrb prema njezinu prebivalitu ili boravitu njezinih roditelja ili skrbnika.

(3) Za poinjeni prekraj osobe iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se roditelj ili drugi tko je nadzire ako je taj prekraj u izravnoj vezi s proputenim nadzorom roditelja ili drugog tko je

nadzirao tu osobu.

Iskljuenje primjene prekrajnog zakonodavstva u posebnim sluajevima lanak 10. (NN 39/13)

Ako je protiv poinitelja prekraja zapoeo kazneni postupak zbog kaznenog djela kojim je obuhvaen i prekraj, ne moe se za taj prekraj pokrenuti prekrajni postupak, a ako je postupak pokrenut ne moe se dalje voditi.

Primjena materijalnopravnih odredbi Prekrajnog zakona

lanak 11.

(1) Materijalnopravne odredbe ovoga Zakona odnose se na sve prekraje propisane zakonima

i drugim propisima kojima se propisuju prekraji.

(2) Ako zakonom nije odreeno drukije, propisi o prekrajima koji se odnose na fizike


osobe primijenjuju se i na odgovorne osobe u pravnoj osobi, obrtnike i osobe koje obavljaju

samostalnu djelatnost.

Primjena prekrajnog prava Republike Hrvatske za prekraje poinjene na podruju Republike Hrvatske, njezinu brodu ili zrakoplovu

lanak 12. (NN 39/13)

(1) Prekrajno zakonodavstvo Republike Hrvatske primjenjuje se na svakoga tko poini prekraj na njezinu podruju.

(2) Posebnim zakonom moe se propisati primjena prekrajnog zakonodavstva Republike

Hrvatske i u prostoru mora u kojem Republika Hrvatska ima odreena suverena prava i pravo jurisdikcije.

(3) Za prekraj propisan odlukom jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave prekrajni e se postupak voditi ako je prekraj poinjen na podruju te jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave.

Zastara prekrajnog progona

lanak 13. (NN 39/13)

(1) Prekrajni progon zastarijeva nakon etiri godine.

(2) Prekrajni progon zastarijeva nakon tri godine za prekraje za koje je ovlateni tuitelj

obvezan izdati prekrajni nalog.

(3) Propisi o zastari odnose se i na stegovno kanjavanje tijekom prekrajnog postupka.

Tijek zastare prekrajnog progona

lanak 13.a (NN 39/13)

Zastara prekrajnog progona poinje tei danom kad je prekraj poinjen.

Zastara izvrenja prekrajnopravnih sankcija

lanak 14. (NN 39/13)


(1) Izreena prekrajnopravna sankcija ne moe se izvriti kad od pravomonosti odluke kojom je izreena, protekne tri godine.

(2) Zatitna mjera obvezno lijeenje od ovisnosti iz lanka 53. ovoga Zakona ne moe se izvriti kad nastupi zastara izvrenja kazne uz koju je izreena, odnosno kad protekne vrijeme provjeravanja iz uvjetne osude.

(3) Odredbe o zastari izvrenja prekrajnopravnih sankcija primjenjuju se i na zastaru

izvrenja stegovnih kazni koje sud izrekne tijekom postupka.

Tijek zastare izvrenja prekrajnopravnih sankcija

lanak 14.a (NN 39/13)

(1) Zastara izvrenja prekrajnopravne sankcije poinje tei danom kada je odluka kojom je prekrajnopravna sankcija izreena postala pravomona. Ako se radi o kazni zatvora iz opozvane uvjetne osude, zastara poinje tei danom pravomonosti presude o opozivu.

(2) Zastara izvrenja kazne zatvora, rada za ope dobro na slobodi odnosno zatvora kojima je zamijenjena neplaena novana kazna i zastara izvrenja zatitnih mjera ne tee za vrijeme njihova izvravanja.

Zastara izvrenja oduzimanja imovinske koristi, oduzimanja predmeta i trokova prekrajnog

postupka

lanak 14.b (NN 39/13)

Izvrenje odluke o oduzimanju imovinske koristi, oduzimanju predmeta i trokovima

prekrajnog postupka zastarijeva po proteku pet godina od pravomonosti odluke kojom je isto izreeno.

Primjena rokova zastare

lanak 14.c (NN 39/13)

Na zastaru prekrajnog progona i zastaru izvrenja prekrajnopravne sankcije primjenjuje se

rok zastare propisan u vrijeme poinjenja prekraja.


Glava trea (III.) PREKRAJ

Nain poinjenja prekraja lanak 15.

(1) Prekraj se moe poiniti injenjem ili neinjenjem. (2) Prekraj je poinjen neinjenjem ako je poinitelj koji je pravno obvezan sprijeiti nastupanje propisom opisane posljedice prekraja to propustio uiniti, a takvo je proputanje po djelovanju i znaenju jednako poinjenju tog djela injenjem. (3) Poinitelj koji je prekraj poinio neinjenjem moe se blae kazniti, osim ako se radi o prekraju koji moe biti poinjen samo neinjenjem.

Vrijeme poinjenja prekraja lanak 16.

Prekraj je poinjen u vrijeme kada je poinitelj radio ili je bio duan raditi, bez obzira na to kada je nastupila posljedica prekraja.

Mjesto poinjenja prekraja lanak 17.

Prekraj je poinjen u mjestu gdje je poinitelj radio ili bio duan raditi i u mjestu gdje je u cjelini ili djelomino nastupila posljedica prekraja, a u sluaju kanjivog pokuaja i gdje je posljedica trebala nastupiti.

Nuna obrana

lanak 18.

(1) Nema prekraja kad je poinitelj postupao u nunoj obrani. (2) Nuna obrana je ona obrana koja je prijeko potrebna da poinitelj od sebe ili drugoga odbije istodobni ili izravno predstojei protupravni napad. (3) Poinitelj koji je prekoraio granice nune obrane moe se blae kazniti.


Krajnja nuda

lanak 19.

(1) Nema prekraja kad je poinitelj ostvario njegova propisana obiljeja radi toga da od sebe ili drugoga otkloni istodobnu ili izravno predstojeu neskrivljenu opasnost koja se na drugi nain nije mogla otkloniti, a pri tom je uinjeno zlo manje od onoga koje je prijetilo. (2) Poinitelj e se osloboditi od kazne za poinjeni prekraj kad je postupao radi toga da od sebe ili drugoga otkloni istodobnu ili izravno predstojeu neskrivljenu opasnost koja se na drugi nain nije mogla otkloniti, a pri tom je uinjeno zlo jednako onom koje je prijetilo.

Sila ili prijetnja

lanak 20.

(1) Nema prekraja kad je poinitelj postupao pod djelovanjem neodoljive sile. (2) Ako je poinitelj poinio prekraj pod djelovanjem sile kojoj se moglo odoljeti ili pod djelovanjem prijetnje, primijenit e se odredba lanka 19. stavka 2. ovoga Zakona, uzimajui tu silu ili prijetnju kao neskrivljenu opasnost.

Pokuaj

lanak 21.

Pokuaj prekraja je kanjiv samo ako je to propisom o prekraju propisano.

Pojedinani poinitelj prekraja i sudionici lanak 22.

(1) Poinitelj prekraja je osoba koja vlastitim injenjem ili neinjenjem ili posredstvom druge osobe poini prekraj. (2) Sudionici u poinjenju prekraja su poticatelj i pomagatelj. (3) Supoinitelji prekraja su dvije ili vie osoba (poinitelji) koje na temelju zajednike odluke poine prekraj tako da svaka od njih sudjeluje u poinjenju ili na drugi nain bitno pridonosi poinjenju prekraja. (4) Poticatelj i pomagatelj su sudionici koji ne vladajui poinjenjem prekraja, poticanjem ili pomaganjem pridonose njegovom poinjenju.

Odgovornost i kanjavanje sudionika

lanak 23.


(1) Svaki supoinitelj odgovara u granicama svoje namjere ili nehaja. Poticatelj i pomagatelj odgovaraju u granicama svoje namjere.

(2) Stvarne ili osobne okolnosti poinitelja koje predstavljaju obiljeje prekraja ili utjeu na visinu propisane sankcije, primjenu sankcije i njezino odmjeravanje uzimaju se u obzir i

sudionicima, a strogo osobne okolnosti zbog kojih propis iskljuuje krivnju ili predvia ublaavanje kazne, mogu se uzeti u obzir samo onom poinitelju ili sudioniku prekraja kod kojega postoje.

Poticanje i pomaganje

lanak 24.

(1) Tko drugog s namjerom potakne na poinjenje prekraja ili mu pomogne u njegovu poinjenju bit e kanjen kao da ga je sam poinio, a za pomaganje se moe i blae kazniti. (2) Nema prekrajne odgovornosti poticatelja i pomagatelja ako je prekraj ostao u pokuaju

za koji nije propisana prekrajna odgovornost.

(3) Pomaganjem u poinjenju prekraja smatra se osobito: davanje savjeta ili uputa kako da se poini prekraj, stavljanje poinitelju na raspolaganje sredstava za poinjenje prekraja, te unaprijed obeano prikrivanje prekraja, poinitelja, sredstava kojim je prekraj poinjen, tragova prekraja ili predmeta pribavljenih prekrajem.

Beznaajan prekraj

lanak 24.a (NN 39/13)

Nema prekraja, iako su ostvarena njegova bitna obiljeja, ako je stupanj ugroavanja ili

povrede javnog poretka, drutvene discipline i drutvenih vrijednosti neznatan i ne postoji

potreba da poinitelj bude kanjen.

Glava etvrta (IV.) KRIVNJA

Sadraj krivnje

lanak 25.

(1) Kriv je za prekraj poinitelj koji je u vrijeme poinjenja prekraja bio ubrojiv, koji je postupao iz nehaja, a bio je svjestan ili je bio duan i mogao biti svjestan da je djelo


zabranjeno ili s namjerom, kad je propisom o prekraju propisana prekrajna odgovornost za

taj oblik krivnje.

(2) Iznimno, propisom o prekraju moe se propisati odgovornost samo za namjeru.

Neubrojivost i u znatnoj mjeri smanjena ubrojivost

lanak 26.

(1) Neubrojiva osoba nije kriva i prema njoj se ne moe izrei ili primijeniti prekrajnopravna sankcija.

(2) Neubrojiva je osoba koja u vrijeme ostvarenja propisanih obiljeja prekraja nije bila u

mogunosti shvatiti znaenje svojeg postupanja ili nije mogla vladati svojom voljom zbog duevne bolesti, privremene duevne poremeenosti, nedovoljnoga duevnog razvitka ili neke druge tee duevne smetnje.

(3) Poinitelj koji je u vrijeme poinjenja prekraja zbog nekog stanja iz stavka 2. ovoga lanka bio u znatnoj mjeri smanjeno ubrojiv moe se blae kazniti, ako do znatne mjere smanjene ubrojivosti nije dolo samoskrivljeno.

Samoskrivljena neubrojivost

lanak 27.

Ne smatra se neubrojivim poinitelj prekraja koji se svojom krivnjom doveo u stanje u kojem nije mogao shvatiti znaenje svojeg postupanja ili nije mogao vladati svojom voljom uporabom alkohola, droga ili drugih sredstava ako je u vrijeme kada se dovodio u takvo stanje

kod njega postojao nehaj glede prekraja to ga je poinio, odnosno namjera kada je propisom o prekraju propisano kanjavanje za taj oblik krivnje.

Nehaj i namjera

lanak 28.

(1) Prekraj se moe poiniti svjesnim ili nesvjesnim nehajem. (2) Poinitelj postupa svjesnim nehajem kad je svjestan da moe poiniti prekraj, ali lakomisleno smatra da se to nee dogoditi ili da e to moi sprijeiti. (3) Poinitelj postupa nesvjesnim nehajem kada nije svjestan da moe poiniti prekraj iako je prema svojim osobnim svojstvima i okolnostima bio duan i mogao biti svjestan te

mogunosti. (4) Prekraj se moe poiniti izravnom ili neizravnom namjerom.


(5) Poinitelj postupa izravnom namjerom kad je svjestan svoga prekraja i hoe njegovo poinjenje. (6) Poinitelj postupa neizravnom namjerom kad je svjestan da moe poiniti prekraj pa na to pristaje.

Zabluda o protupravnosti prekraja

lanak 29.

(1) Nije kriv poinitelj koji iz opravdanih razloga nije znao i nije mogao znati da je djelo zabranjeno.

(2) Ako je zabluda bila otklonjiva, poinitelj se za poinjeni prekraj moe blae kazniti. (3) Zabluda e biti smatrana otklonjivom ako bi svatko pa i poinitelj mogao lako spoznati protupravnost djela ili ako se radi o poinitelju koji je s obzirom na svoje zvanje, zanimanje ili slubu bio duan upoznati se s odgovarajuim propisom.

Zabluda o biu prekraja i zabluda o okolnostima koje iskljuuju protupravnost lanak 30.

(1) Nije kriv poinitelj koji u vrijeme poinjenja prekraja nije bio svjestan nekoga njegovog zakonom ili drugim propisom odreenog obiljeja. (2) Ako je poinitelj bio u zabludi o propisanim obiljejima prekraja iz nehaja, kriv je za taj prekraj.

(3) Nema prekraja iako je njegova propisana obiljeja poinitelj ostvario s namjerom, ako je u vrijeme poinjenja djela pogreno smatrao da postoje okolnosti prema kojima bi djelo bilo dozvoljeno da su one stvarno postojale.

(4) Ako je poinitelj bio u zabludi o okolnostima koje iskljuuju protupravnost iz nehaja, kaznit e se za poinjenje prekraja.

Glava peta (V.) KAZNE I KANJAVANJE

Vrste kazni

lanak 31.


(1) Za prekraj propisan zakonom moe se poinitelj kazniti: novanom kaznom ili kaznom zatvora.

(2) Za prekraj propisan odlukom jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave moe se poinitelj kazniti novanom kaznom. (3) Kazna zatvora zakonom se moe propisati samo kao stroa kazna uz propisanu novanu kaznu.

Svrha kanjavanja

lanak 32.

Svrha je kanjavanja da se, uvaavajui opu svrhu prekrajnopravnih sankcija, izrazi drutveni prijekor zbog poinjenog prekraja, utjee na poinitelja i sve ostale da ubudue ne ine prekraje, a primjenom propisanih kazni utjee na svijest graana o povredi javnog poretka, drutvene discipline i drugih drutvenih vrijednosti, te pravednosti kanjavanja

njihovih poinitelja.

Novana kazna lanak 33.

(1) Za prekraj propisan zakonom, za poinitelja prekraja pravnu osobu ne moe biti propisana ni izreena novana kazna u iznosu manjem od 2000,00 kuna ni veem od 1.000.000,00 kuna.

(2) Za prekraj propisan zakonom, za poinitelja prekraja fiziku osobu obrtnika i osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost koji je poinila u vezi s obavljanjem njezina obrta ili samostalne djelatnosti ne moe biti propisana ni izreena novana kazna u iznosu manjem od 1000,00 kuna ni veem od 500.000,00 kuna. (3) Za prekraj propisan zakonom, za poinitelja prekraja fiziku osobu ne moe biti propisana ni izreena novana kazna u iznosu manjem od 100,00 kuna ni veem od 50.000,00 kuna.

(4) Za prekraj propisan odlukom jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, za poinitelja prekraja pravnu osobu ne moe biti propisana ni izreena novana kazna u iznosu manjem od 500,00 kuna ni veem od 10.000,00 kuna. (5) Za prekraj propisan odlukom jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, za poinitelja prekraja fiziku osobu obrtnika i osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost koji je poinila u vezi obavljanja njezina obrta ili druge samostalne djelatnosti ne moe biti


propisana ni izreena novana kazna u iznosu manjem od 300,00 kuna ni veem od 5.000,00 kuna.

(6) Za prekraj propisan odlukom jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, za poinitelja prekraja fiziku osobu ne moe biti propisana ni izreena novana kazna u iznosu manjem od 100,00 kuna ni veem od 2.000,00 kuna. (7) Za najtee prekraje propisane zakonom u podruju ugroavanja prirodnih bogatstava, okolia i ouvanja prirode, sigurnosti i zdravlja na radu, rada i zapoljavanja na crno, socijalne sigurnosti, poreza, carine i financija, telekomunikacija (elektronikih komunikacija), ugroavanja trinog natjecanja, dravnih robnih priuva, bioloke raznolikosti te unoenja u okoli i stavljanja na trite genetski modificiranih organizama ili proizvoda od njih te u

podruju graditeljstva neispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu moe se propisati i izrei novana kazna u visini najvie do dvostrukih opih maksimuma propisanih stavcima 1. do 3. ovoga lanka, a za prekraj u podruju ugroavanja prirodnih bogatstava, okolia i ouvanja prirode iznimno je mogue propisati i izrei novanu kaznu do 1.000.000,00 kuna okrivljeniku fizikoj osobi. (8) Za prekraj iz koristoljublja kojim je ostvarena imovinska korist poinitelj se moe stroe kazniti, najvie do dvostruko propisane kazne za taj prekraj.

(9) Propisom o prekraju moe se, za najtee prekraje iz stavka 7. ovoga lanka, propisati i izrei novana kazna u postotku od 1% do 10% prema povrijeenoj zatienoj vrijednosti, s naznakom posebnog minimuma i maksimuma postotka novane kazne. U tom sluaju ne vrijede ogranienja o maksimumu novane kazne iz stavka 1. do 8. ovoga lanka, ni prigodom utvrivanja kazne ni prigodom izricanja ukupne novane kazne. (10) Rok za plaanje novane kazne odreuje sud u samoj presudi vodei rauna o visini novane kazne. Rok ne moe biti krai od osam dana ni dulji od tri mjeseca, a u opravdanim sluajevima (ovisno o visini novane kazne i imovinskim prilikama okrivljenika) sud moe odrediti obronu otplatu novane kazne u vremenu do est mjeseci, osim ako propisom o prekraju za to nije odreen dulji rok. Ako se radi o okrivljeniku iz lanka 136. stavka 1. ovoga Zakona, rok plaanja izreene novane kazne se moe odrediti odmah. (11) Opi minimumi novane kazne propisani ovim lankom primjenjuju se i prilikom utvrivanja novane kazne za prekraje u stjecaju.

Prisilna naplata i zamjena novane kazne lanak 34. (NN 39/13)


(1) Ako novana kazna, trokovi prekrajnog postupka i oduzeta imovinska korist nisu u cijelosti ili djelomino plaeni u roku koji je odreen u odluci o prekraju, naplatit e se prisilno, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno.

(2) Novana kazna iznad 2.000,00 kuna koja nije u cijelosti ili djelomino naplaena ni prisilno u roku od dvije godine od podnesenog zahtjeva za prisilnu naplatu zamijenit e se radom za ope dobro osuenoj fizikoj osobi.

(3) Ako osuenik ne pristane na rad za ope dobro ili ga ne izvri svojom krivnjom u roku koji je za to odreen, novana kazna zamijenit e se kaznom zatvora.

(4) Iznimno, ako teina prekraja i osobine linosti osuenika ukazuju da zamjena radom za ope dobro na slobodi nee ostvariti svrhu kanjavanja, u sluaju iz stavka 1. ovog lanka, osueniku fizikoj osobi neplaena novana kazna iznad 2.000,00 kuna odmah e se zamijeniti kaznom zatvora.

(5) Kada okrivljenik koji nema prebivalite ili stalni boravak u Republici Hrvatskoj nije

uplatio novanu kaznu u roku odreenom odlukom o prekraju, novana kazna odmah e se zamijeniti kaznom zatvora.

(6) Neplaena novana kazna zamijenit e se na nain da se svakih zapoetih tristo kuna novane kazne zamijeni s dva sata rada za ope dobro odnosno jednim danom zatvora, pri emu rad za ope dobro ne smije biti krai od est sati niti dulji od 240 sati, a zatvor ne smije biti krai od tri dana ni dulji od 60 dana.

(7) Plati li osuenik novanu kaznu nakon pravomonosti odluke o zamjeni, izvrenje rada za ope dobro ili kazna zatvora e se obustaviti. U sluaju djelominog plaanja, izvrit e se samo preostali dio rada za ope dobro odnosno kazne zatvora.

(8) Rad za ope dobro izvrava se bez naknade.

(9) Ako odluku o prekraju nije donio sud, odluku o zamjeni novane kazne donijet e nadleni sud, na prijedlog tijela koje je donijelo odluku o prekraju.

Kazna zatvora

lanak 35.


(1) Kazna zatvora se moe propisati i izrei u trajanju od najmanje tri dana do najdulje trideset dana a za najtee oblike prekraja i do ezdeset dana.

(2) Za prekraje nasilja u obitelji, druge prekraje povezane s nasiljem, teke prekraje protiv

okolia i teke prekraje vezane za zloporabu opojnih droga zakonom se moe propisati kazna

zatvora do devedeset dana.

(3) Kaznu zatvora poinitelju prekraja moe izrei samo sud. (4) Kazna zatvora izrie se na pune dane.

Ope pravilo o izboru vrste i mjere kazne lanak 36.

(1) Izbor vrste i mjere kazne poinitelju prekraja odreuje sud u granicama koje su odreene propisom za poinjeni prekraj, a na temelju stupnja krivnje, opasnosti djela i svrhe kanjavanja.

(2) Odreujui vrstu i mjeru kazne koju e primijeniti, sud e uzeti u obzir sve okolnosti koje utjeu da kazna po vrsti i mjeri bude laka ili tea za poinitelja prekraja (olakotne i otegotne okolnosti), a osobito ove: stupanj krivnje, pobude iz kojih je prekraj poinjen, ranije ponaanje poinitelja, njegovo ponaanje nakon poinjenog prekraja, te ukupnost drutvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli poinjenju prekraja. Izriui poinitelju prekraja novanu kaznu, sud e uzeti u obzir i njegovo imovinsko stanje.

Ublaavanje kazne

lanak 37. (NN 39/13)

(1) Sud moe izrei kaznu blau od propisane za odreeni prekraj kad to ovaj Zakon izriito propisuje.

(2) Blau kaznu od propisane za odreeni prekraj sud moe izrei i kad postoje naroite olakotne okolnosti, osobito ako se poinitelj pomirio s oteenikom, ako mu je u potpunosti ili veim dijelom naknadio tetu prouzroenu prekrajem, a svrha kanjavanja moe se postii i takvom blaom kaznom.

(3) Sud moe ublaiti kaznu sukladno stavcima 1. i 2. ovoga lanka u sljedeim granicama:

1. ako je za prekraj propisana novana kazna do 40.000,00 kuna ili u tono odreenom iznosu do 40.000,00 kuna ili u minimumu do 10.000,00 kuna, kazna se moe ublaiti do


opeg zakonskog minimuma kazne propisanog ovim Zakonom, za odgovarajuu vrstu okrivljenika (lanak 33. ovoga Zakona),

2. ako je za prekraj propisan minimum iznad 10.000,00 kuna ili u tono odreenom iznosu novane kazne iznad 40.000,00 kuna, kazna se moe ublaiti do etverostrukog iznosa opeg zakonskog minimuma kazne propisanog ovim Zakonom, za odgovarajuu vrstu okrivljenika (lanak 33. ovoga Zakona),

3. ako je za prekraj propisana kazna zatvora, kazna se moe ublaiti do opeg zakonskog minimuma kazne zatvora propisanog ovim Zakonom.

Osloboenje od kazne lanak 38. (NN 39/13)

(1) Sud e osloboditi od kazne poinitelja kad to zakon izriito propisuje.

(2) Sud moe osloboditi od kazne poinitelja:

1. kad ga posljedice prekraja tako pogaaju da je njegovo kanjavanje nepotrebno radi ostvarenja svrhe kanjavanja,

2. kad je otklonio ili umanjio posljedice prekraja ili naknadio tetu koju je njime prouzroio, ili je platio ili je ispunio propisanu obvezu zbog ijeg neplaanja odnosno neispunjenja je pokrenut prekrajni postupak,

3. kad se pomirio s oteenikom i naknadio tetu.

Stjecaj prekraja i produljeni prekraj

lanak 39.

(1) Ako poinitelj prekraja s jednom ili vie radnji poini vie prekraja za koje mu se istodobno sudi i sud se odluio kazniti ga, sud e za svaki poinjeni prekraj utvrditi kaznu prema zakonu a zatim e za sve te prekraje izrei ukupnu kaznu, pri tome sud je duan drati se ovih pravila:

1. ako je za svaki prekraj utvrdio kaznu zatvora, izrei e ukupnu kaznu zatvora koja je jednaka zbroju pojedinano utvrenih kazni zatvora, time da ona ne moe premaiti sto dvadeset dana,


2. ako je za svaki prekraj utvrdio novanu kaznu, izrei e ukupnu novanu kaznu koja je jednaka zbroju pojedinano utvrenih novanih kazni, time da ona ne moe premaiti dvostruke ope maksimume novane kazne propisane odredbom lanka 33. stavcima 1. do 8. ovoga Zakona (osim u sluaju iz lanka 33. stavka 9.), 3. ako je za neke prekraje utvrdio pojedinane kazne zatvora a za neke novane kazne, izrei e ukupnu kaznu zatvora i ukupnu novanu kaznu, sukladno pravilima iz toke 1. i 2. ovoga stavka,

4. u sluaju iz toke 3. ovoga stavka, ako se ukupna novana kazna zamjenjuje kaznom zatvora, ta kazna zatvora i izreena ukupna kazna zatvora skupa ne mogu premaiti stodvadeset dana.

(2) Odredbe o stjecaju prekraja nee se primijeniti kod produljenog prekraja. (3) Produljeni prekraj je poinjen kad je poinitelj poinio vie istih ili istovrsnih prekraja koja s obzirom na nain poinjenja, njihovu vremensku povezanost i druge stvarne okolnosti to ih povezuju ine jedinstvenu cjelinu.

Uraunavanje oduzimanja slobode u kaznu lanak 40. (NN 39/13)

(1) Vrijeme provedeno u uhienju, zadravanju i svako oduzimanje slobode u vezi s prekrajem uraunava se u izreenu kaznu zatvora, kaznu maloljetnikog zatvora i novanu kaznu.

(2) Prilikom uraunavanja izjednauje se svaki zapoeti dan uhienja, zadravanja i svakog drugog oduzimanja slobode te zapoetih tristo kuna novane kazne s jednim danom zatvora.

Glava esta (VI.) MJERE UPOZORENJA

Vrste mjera upozorenja

lanak 41.

Mjere upozorenja koje se propisuju ovim Zakonom jesu: opomena i uvjetna osuda.

Svrha mjera upozorenja

lanak 42.


(1) Svrha je opomene da se poinitelju prekraja uputi takva vrsta prijekora kad se s obzirom na sve okolnosti koje se tiu prekraja i poinitelja radi ostvarenja svrhe prekrajnopravnih sankcija ne mora primijeniti kanjavanje.

(2) Svrha je uvjetne osude da se poinitelju prekraja uputi takva vrsta prijekora kojom se omoguava ostvarenje svrhe prekrajnopravnih sankcija izricanjem kazne bez njezina izvrenja.

Opomena

lanak 43.

(1) Opomena je prekrajnopravna sankcija koja se kao mjera upozorenja moe primijeniti

prema poinitelju prekraja za koji je propisana kao jedina kazna novana kazna do 5.000,00 kuna ako se prema postupanju poinitelja, njegovoj krivnji i prouzroenoj posljedici radi o oito lakom obliku tog prekraja i kad se s obzirom na sve okolnosti koje se tiu poinitelja ili posebno njegova odnosa prema oteeniku i naknadi tete prouzroene prekrajem steknu uvjeti za postignue svrhe mjere upozorenja bez kanjavanja. (2) Opomena se moe primijeniti i za prekraje poinjene u stjecaju ako su se za svaki od tih prekraj stekli uvjeti iz stavka 1. ovoga lanka.

Uvjetna osuda

lanak 44.

(1) Uvjetna je osuda prekrajnopravna sankcija koja se kao mjera upozorenja sastoji od

izreene kazne zatvora ili maloljetnikog zatvora i roka u kojem se ta kazna ne izvrava pod uvjetima odreenim ovim Zakonom. (2) Sud moe primijeniti uvjetnu osudu kad ocijeni da se i bez izvrenja kazne moe oekivati ostvarenje svrhe kanjavanja, posebno imajui u vidu odnos poinitelja prekraja prema tom prekraju ili prema oteeniku i naknadi tete prouzroene prekrajem. (3) Uvjetnom osudom odgaa se izvrenje izreene kazne za vrijeme koje ne moe biti krae od tri mjeseca niti dulje od jedne godine.

Posebne obveze uz uvjetnu osudu

lanak 45. (NN 39/13)

(1) Sud moe uz uvjetnu osudu poinitelju narediti da u odreenom roku:


1. popravi tetu poinjenu prekrajem,

2. lijeenje ili nastavak lijeenja koje je nuno radi otklanjanja zdravstvenih smetnji koje mogu poticajno djelovati za poinjenje novog prekraja,

3. lijeenje ili nastavak lijeenja ovisnosti o alkoholu, drogama ili druge vrste ovisnosti u zdravstvenoj ili drugoj specijaliziranoj ustanovi ili odvikavanje u terapijskoj zajednici,

4. sudjelovanje ili nastavak sudjelovanja u postupku psihosocijalnog tretmana u zdravstvenim

ustanovama ili u pravnim ili kod fizikih osoba ovlatenih za provedbu psihosocijalnog tretmana,

5. zabranu posjeivanja odreenih mjesta, objekata i dogaaja, koji mogu biti prilika ili poticaj za poinjenje novog prekraja,

6. zabranu pribliavanja oteeniku ili nekim drugim osobama,

7. naputanje doma na odreeno vrijeme ako se radi o djelima obiteljskog nasilja,

8. redovito javljanje policijskoj upravi ili drugom nadlenom tijelu,

9. druge obveze koje su primjerene s obzirom na poinjeni prekraj.

(2) Poinitelju se ne smiju postavljati nerazumne i nemogue obveze te obveze koje vrijeaju njegovo dostojanstvo.

Izricanje posebnih obveza

lanak 45.a (NN 39/13)

(1) Sud moe izrei posebne obveze iz lanka 45. ovoga Zakona kad ocijeni da je njihova primjena nuna za zatitu zdravlja i sigurnosti osobe na iju tetu je prekraj poinjen ili kad je to nuno za otklanjanje okolnosti koje pogoduju ili poticajno djeluju na poinjenje novog prekraja.

(2) Obveze iz lanka 45. stavak 1. toke 2. i 3. ovoga Zakona mogu se izrei samo uz pristanak poinitelja.


(3) Rok iz lanka 45. stavak 1. ovoga Zakona odnosno trajanje posebnih obveza ne smije biti dulje od vremena provjeravanja, a obveze iz lanka 45. stavka 1. toke 3. i 4. ovoga Zakona mogu se izrei u trajanju do jedne godine.

Opoziv uvjetne osude

lanak 46.

(1) Sud moe opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvrenje izreene kazne ako kanjenik u vrijeme provjeravanja poini jedan ili vie prekraja za koje mu je izreena ista ili tea kazna od izreene uvjetnom osudom. (2) Kad opozove uvjetnu osudu i odredi izvrenje izreene kazne u sluajevima iz stavka 1. ovoga lanka, glede izreenih kazni postupit e sud prema odredbama ovoga Zakona o odmjeravanju kazne za prekraje u stjecaju.

(3) Kad sud ne opozove uvjetnu osudu za novi prekraj moe izrei kaznu ili primijeniti uvjetnu osudu. Ako primijeni uvjetnu osudu, sa prije izreenom i novom izreenom kaznom postupit e se prema odredbama ovoga Zakona o odmjeravanju kazne za prekraje u stjecaju, ali e se odrediti novi rok u kojem se ukupna izreena kazna nee izvriti. (4) Sud e opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvrenje izreene kazne ako osuenik tijekom provjeravanja ne izvri obveze koje su mu odreene, a mogao ih je izvriti. U sluaju da se utvrdi nemogunost izvrenja obveza, sud te obveze moe zamijeniti drugima, ili osuenika osloboditi obveza.

(5) Bez obzira na razloge za opoziv, uvjetna osuda se ne moe opozvati nakon to je protekla

godina dana od isteka vremena provjeravanja.

lanak 47. (NN 39/13)

Brisan.

lanak 48. (NN 39/13)

Brisan.

lanak 49. (NN 39/13)

Brisan.


Glava sedma (VII.) ZATITNE MJERE

Vrste zatitnih mjera

lanak 50. (NN 39/13, 157/13)

(1) Zatitne mjere su:

1. obvezno lijeenje od ovisnosti,

2. zabrana obavljanja odreenih dunosti ili djelatnosti,

3. zabrana obavljanja odreenih djelatnosti ili poslova pravnoj osobi,

4. zabrana stjecanja dozvola, ovlasti, koncesija ili subvencija,

5. zabrana poslovanja s korisnicima dravnog i lokalnih prorauna,

6. zabrana upravljanja motornim vozilom.

(2) Osim zatitnih mjera iz stavka 1. ovoga lanka, zakonom kojim se propisuje prekraj mogu se propisati i druge vrste zatitnih mjera.

(3) Zatitne mjere iz stavka 1. i stavka 2. ovoga lanka mogu se propisati u trajanju od jednog mjeseca do dvije godine.

(4) Zatitne mjere za okrivljenika fiziku osobu primjenjive su i na odgovornu osobu u pravnoj osobi, obrtnika ili osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost.

Svrha zatitnih mjera

lanak 51.

Svrha je zatitnih mjera da se njihovom primjenom otklanjaju uvjeti koji omoguavaju ili poticajno djeluju na poinjenje novog prekraja.

Naelo razmjernosti

lanak 51.a (NN 39/13)


Zatitna mjera ne smije se izrei ako nije u razmjeru s teinom poinjenog prekraja i prekraja koji se mogu oekivati, kao i sa stupnjem poiniteljeve opasnosti.

lanak 52. (NN 39/13)

Brisan.

Obvezno lijeenje od ovisnosti lanak 53. (NN 39/13)

(1) Zatitnu mjeru obveznog lijeenja od ovisnosti u trajanju od jednog mjeseca do jedne godine sud moe izrei okrivljeniku koji je prekraj poinio pod odluujuim djelovanjem ovisnosti o alkoholu, drogi ili druge vrste ovisnosti ako postoji opasnost da e zbog te ovisnosti u budunosti poiniti prekraj.

(2) Zatitna mjera iz stavka 1. ovoga lanka moe se izrei uz novanu kaznu, kaznu zatvora, maloljetnikog zatvora i uvjetnu osudu.

(3) Zatitna mjera iz stavka 1. ovoga lanka izreena uz kaznu zatvora ili maloljetnikog zatvora, ili kada je novana kazna zamijenjena zatvorom, izvrava se u okviru zatvorskog sustava ili u zdravstvenoj ili drugoj specijaliziranoj ustanovi za lijeenje ovisnosti izvan zatvorskog sustava pod uvjetima odreenim posebnim propisom. Mjera izreena uz novanu kaznu i uvjetnu osudu, ili kada je novana kazna zamijenjena radom za ope dobro izvrava se u zdravstvenoj ili drugoj specijaliziranoj ustanovi za otklanjanje ovisnosti izvan zatvorskog

sustava, a moe se, pod uvjetima odreenim posebnim propisom, izvravati i u terapijskoj zajednici ako je takvo odvikavanje dostatno za otklanjanje opasnosti.

(4) Ako je zatitna mjera iz stavka 1. ovoga lanka izreena u vremenu koje je dulje od izreene kazne zatvora, maloljetnikog zatvora, odnosno rada za ope dobro ili zatvora kojima je zamijenjena novana kazna, njezino izvravanje e se dovriti u zdravstvenoj ili drugoj specijaliziranoj ustanovi za lijeenje ovisnosti izvan zatvorskog sustava pod uvjetima odreenim posebnim propisom.

(5) Sud moe i prije isteka vremena na koje je izreena zatitna mjera iz stavka 1. ovoga lanka, obustaviti njezino daljnje izvravanje ako utvrdi da su prestali razlozi zbog kojih je izreena ili ako je njezino dosadanje i daljnje provoenje bezizgledno. Ovo sud moe utvrditi na zahtjev ustanove kod koje se zatitna mjera izvrava ili na zahtjev okrivljenika.


Zabrana obavljanja odreenih dunosti ili djelatnosti lanak 54. (NN 39/13)

(1) Zatitnu mjeru zabrane potpunog ili djelominog obavljanja odreene dunosti ili djelatnosti u trajanju od jednog mjeseca do jedne godine sud moe izrei okrivljeniku koji je prekraj poinio u obavljanju dunosti ili djelatnosti ako postoji opasnost da e zlouporabom te dunosti ili djelatnosti ponovno poiniti prekraj.

(2) Vrijeme provedeno u izvravanju kazne zatvora, rada za ope dobro ili zatvora odreenog u zamjenu za neplaenu novanu kaznu ne uraunava se u vrijeme trajanja ove mjere.

(3) Za vrijeme zabrane iz stavka 1. ovoga lanka osuenik se ne smije baviti odreenom dunosti ili djelatnosti samostalno, za drugu osobu, u pravnoj osobi, ni u ime druge osobe, niti

smije ovlastiti drugu osobu da se bavi tom dunou ili djelatnou u njegovo ime i po njegovim uputama.

(4) Ako poinitelj ne postupi prema zabrani obavljanja odreene dunosti ili djelatnosti kad je izreena uz uvjetnu osudu moe se postupiti prema lanku 46. stavku 4. ovoga Zakona.

(5) Sud e o pravomono izreenoj mjeri obavijestiti tijelo nadleno za voenje upisnika osoba koje obavljaju odreene dunosti ili djelatnosti.

(6) Zatitna mjera iz stavka 1. ovog lanka ne moe se izrei maloljetniku.

Zabrana obavljanja odreenih djelatnosti ili poslova pravnoj osobi lanak 55. (NN 39/13)

(1) Zatitnu mjeru zabrane potpunog ili djelominog obavljanja odreene djelatnosti ili poslova u trajanju od tri mjeseca do jedne godine sud moe izrei okrivljenoj pravnoj osobi koja je prekraj poinila u obavljanju djelatnosti ili poslova ako postoji opasnost da e obavljanjem tih djelatnosti ili poslova ponovno poiniti prekraj.

(2) Sud e o pravomono izreenoj mjeri obavijestiti nadleni sud kod kojeg je pravna osoba upisana u sudski registar.

(3) Zabrana obavljanja odreenih djelatnosti ili poslova ne moe se izrei jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave i politikim strankama.


(4) Na mjeru zabrane obavljanja odreenih djelatnosti ili poslova na odgovarajui se nain primjenjuje lanak 54. stavak 3. ovoga Zakona.

Zabrana stjecanja dozvola, ovlasti, koncesija ili subvencija

lanak 55.a (NN 39/13)

(1) Zatitnu mjeru zabrane potpunog ili djelominog stjecanja dozvola, ovlasti, koncesija ili subvencija u trajanju od tri mjeseca do jedne godine sud moe izrei okrivljenoj pravnoj osobi koja je prekraj poinila u postupku stjecanja dozvola, ovlasti, koncesija ili subvencija ili njihovog koritenja, ako postoji opasnost da e stjecanjem dozvola, ovlasti, koncesija ili subvencija ponovno poiniti prekraj.

(2) Sud e o pravomono izreenoj mjeri obavijestiti nadlena tijela za izdavanje dozvola, ovlasti, koncesija i subvencija.

Zabrana poslovanja s korisnicima dravnog i lokalnih prorauna

lanak 55.b (NN 39/13)

(1) Zatitnu mjeru zabrane potpunog ili djelominog poslovanja s korisnicima dravnog ili lokalnog prorauna u trajanju od tri mjeseca do jedne godine sud moe izrei okrivljenoj pravnoj osobi koja je prekraj poinila u poslovanju s korisnicima dravnog ili lokalnog prorauna ako postoji opasnost da e poslovanjem s korisnicima dravnog ili lokalnog prorauna ponovno poiniti prekraj.

(2) Sud e o pravomono izreenoj mjeri obavijestiti nadleni sud kod kojeg je pravna osoba upisana u sudski registar.

lanak 56. (NN 39/13)

Brisan.

lanak 57. (NN 39/13)

Brisan.


Zabrana upravljanja motornim vozilom

lanak 58. (NN 39/13)

(1) Zatitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od jednog mjeseca do

dvije godine sud moe izrei poinitelju prekraja protiv sigurnosti prometa kad postoji opasnost da e upravljajui motornim vozilom ugroziti sigurnost prometa. Zabrana se izrie u odnosu na sve vrste ili kategorije ili u odnosu na samo odreene vrste ili kategorije motornih vozila.

(2) Mjera iz stavka 1. ovoga lanka poinje tei sljedeim danom kada je okrivljeniku nadleno tijelo uredno dostavilo obavijest o upisu izreene mjere u evidenciju izdanih vozakih dozvola, a vrijeme provedeno na izdravanju zatvora ne uraunava se u vrijeme trajanja mjere.

(3) Ako okrivljenik ne postupi prema zabrani iz stavka 1. ovoga lanka kad je izreena uz uvjetnu osudu, sud moe postupiti prema lanku 46. stavku 4. ovoga Zakona.

(4) Vrijeme privremenog oduzimanja vozake dozvole uraunat e se u vrijeme zabrane upravljanja motornim vozilom.

(5) Zabrana upravljanja motornim vozilom izreena osueniku koji ima stranu dozvolu za upravljanje motornim vozilom sastoji se u zabrani njezina koritenja na podruju Republike Hrvatske kao i u zabrani izdavanja mu vozake dozvole Republike Hrvatske. Ako protiv presude kojom je izreena mjera nije podnesena alba, mjera poinje tei od dana pravomonosti presude. Ako je protiv presude podnesena alba o kojoj je odluivao albeni sud, mjera poinje tei od uredne dostave drugostupanjske odluke osueniku.

Glava osma (VIII.) PRIMJENA PREKRAJNOG PRAVA REPUBLIKE HRVATSKE

PREMA PRAVNIM OSOBAMA I S NJOM IZJEDNAENIM SUBJEKTIMA

Prekrajna odgovornost pravnih osoba i odgovornih osoba u pravnim osobama

lanak 59.

(1) Ovim se Zakonom odreuju pretpostavke za prekrajnu odgovornost pravnih osoba te odgovornih osoba u pravnim osobama.


(2) Prekrajna odgovornost pravne osobe prestaje prestankom njezina postojanja, a u sluaju postojanja njezina pravnog sljednika, za prekraj odgovara njezin sveopi pravni sljednik. Ako je sljednika vie, sud e utvrditi koji od njih, s obzirom na narav sljednitva, odgovara za prekraj.

(3) Prestane li pravna osoba postojati nakon pravomonosti odluke o prekraju, prekrajne sankcije izvrit e se u odnosu na pravnog sljednika. Pojedine sankcije nee se u tom sluaju izvrit ako to oito ne bi bilo pravino. O izvrenju prekrajne sankcije protiv pravnog sljednika sud e donijeti posebno rjeenje. (4) Odredbe ovoga Zakona kao i drugih propisa koji se odnose na prekrajnu odgovornost

pravne osobe i u njoj odgovorne osobe primjenjuju se i na s njima izjednaene subjekte: podrunice i predstavnitva domaih i stranih pravnih osoba, druge subjekte koji nemaju pravnu osobnost ali samostalno nastupaju u pravnom prometu te na odgovorne osobe u tim

subjektima.

Temelj odgovornosti pravne osobe i odgovorne osobe u pravnoj osobi

lanak 60.

(1) Pravna osoba i njezina odgovorna osoba prekrajno su odgovorni za skrivljene povrede

propisa o prekraju.

(2) Propisom o prekraju moe se za prekraj propisati prekrajna odgovornost samo pravne

osobe.

(3) Sud e utvrditi prekrajno odgovornom pravnu osobu i u sluaju kada se utvrdi postojanje pravnih ili stvarnih zapreka za utvrivanje odgovornosti odgovorne osobe, ili se ne moe utvrditi tko je odgovorna osoba.

Odgovorna osoba

lanak 61.

(1) Odgovorna osoba u smislu ovoga Zakona je fizika osoba koja vodi poslove pravne osobe ili joj je povjereno obavljanje odreenih poslova iz podruja djelovanja pravne osobe. (2) Propisom o prekraju moe se odrediti koja odgovorna osoba u pravnoj osobi odgovara za

odreeni prekraj. (3) Odgovorna osoba prekrajno odgovara za poinjeni prekraj i u sluaju ako nakon poinjenja prekraja prestane raditi u pravnoj osobi ili ako je nakon poinjenja prekraja pravna osoba prestala postojati.


Iskljuenje i ogranienje odgovornosti pravnih osoba lanak 62.

(1) Republika Hrvatska ne moe prekrajno odgovarati.

(2) Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave odgovaraju za prekraje koji su poinjeni radnjama koje ne ulaze u izvravanje njihovih javnih ovlasti. (3) Prekrajna neodgovornost dravnih tijela i jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave prema stavku 1. i 2. ovoga lanka, ne iskljuuje mogunost prekrajne odgovornosti odgovorne osobe za taj prekraj u tijelima iz stavka 1. i 2. ovoga lanka.

Glava deveta (IX.) PRIMJENA MATERIJALNOPRAVNIH ODREDBI OVOGA

ZAKONA PREMA MALOLJETNIM POINITELJIMA PREKRAJA

Primjena prekrajnoga materijalnog zakonodavstva prema maloljetnicima

lanak 63.

Prema maloljetnim poiniteljima prekraja primjenjuju se materijalnopravne odredbe ovoga Zakona osim ako odredbama ove glave nije drukije propisano.

Pojam maloljetnika

lanak 64.

(1) Maloljetnik je osoba koja je navrila etrnaest a nije navrila osamnaest godina ivota. (2) Mlai maloljetnik je osoba koja je navrila etrnaest a nije navrila esnaest godina ivota. (3) Stariji maloljetnik je osoba koja je navrila esnaest a nije navrila osamnaest godina

ivota.

Vrste sankcija

lanak 65.

(1) Prema osobi koja je prekraj poinila kao maloljetnik, kao prekrajnopravne sankcije primjenjuju se odgojne mjere, zatitne mjere i kazne (novana kazna i maloljetniki zatvor). (2) Prema osobi koja je poinila prekraj kao mlai maloljetnik, kao prekrajnopravne sankcije za poinjeni prekraj mogu se primijeniti samo odgojne mjere.


(3) Prema osobi koja je poinila prekraj kao stariji maloljetnik, kao prekrajnopravne sankcije za poinjeni prekraj mogu se primijeniti odgojne mjere, a uz uvjete predviene ovim Zakonom mogu se izrei novana kazna i maloljetniki zatvor. (4) Zatitne mjere prema maloljetnim poiniteljima prekraja mogu se primijeniti uz uvjete odreene ovim Zakonom.

Svrha odgojnih mjera i maloljetnikog zatvora lanak 66.

Uz opu svrhu prekrajnopravnih sankcija, svrha je posebnih maloljetnikih sankcija pruanjem zatite, brige, pomoi i nadzora te osiguranjem ope izobrazbe maloljetnog poinitelja prekraja utjecati na njegov odgoj, razvijanje njegove cjelokupne linosti i jaanje njegove osobne odgovornosti.

Vrste odgojnih mjera

lanak 67.

(1) Odgojne mjere su:

1. sudski ukor,

2. posebne obveze,

3. upuivanje u centar za odgoj. (2) Odgojne mjere iz stavka 1. ovoga lanka primjenjuju se kada je potrebno utjecati na maloljetnikovu linost i ponaanje mjerama upozorenja, usmjeravanjem ili drugim primjerenim mjerama.

Sudski ukor

lanak 68.

(1) Sud e primijeniti sudski ukor ako se iz maloljetnikovog odnosa prema poinjenom prekraju i njegovoj spremnosti da ne ini prekraje moe zakljuiti da e i samim prijekorom biti postignuta svrha odgojne mjere.

(2) Pri primjeni ukora sud e maloljetniku ukazati na drutvenu neprihvatljivost i tetnost njegova ponaanja te da mu se za sluaj ponovnog poinjenja prekraja moe primijeniti i tea sankcija.


Posebne obveze

lanak 69.

(1) Sud moe maloljetniku odrediti jednu ili vie posebnih obveza ako ocijeni da e njihovom primjenom pozitivno utjecati na maloljetnika i njegovo ponaanje.

(2) Sud moe maloljetniku odrediti obvezu:

1. da se ispria oteeniku, 2. da prema vlastitim mogunostima popravi ili nadoknadi tetu nastalu prekrajem, 3. da se uzdri od posjeivanja odreenih mjesta i kloni drutva odreenih osoba koje na njega tetno utjeu, 4. da se uz suglasnost maloljetnikovoga zakonskog zastupnika podvrgne odvikavanju i

lijeenju od droge ili drugih ovisnosti, 5. da se radi uenja ili provjere znanja prometnih propisa uputi u nadlenu ustanovu za osposobljavanje vozaa, 6. da se ukljui u rad humanitarnih organizacija ili na poslove komunalnog ili ekolokog znaenja, 7. da se ukljui u rad portskih i drugih sekcija uz pedagoki nadzor u koli, 8. da se ukljui u pojedinani ili skupni rad u savjetovalitu za mlade. (3) Odreene posebne obveze mogu trajati najdulje est mjeseci i ne smiju ometati maloljetnikovo kolovanje ili zaposlenje.

(4) U okviru obveze iz stavka 2. toke 2. ovoga lanka sud e odrediti oblike i nain popravljanja naknade tete, no pri tome osobni rad maloljetnika ne smije trajati vie od 20 sati

unutar roka od mjesec dana i mora biti tako rasporeen da ne ometa kolovanje ili zaposlenje maloljetnika.

(5) Pri odreivanju posebnih obveza sud e maloljetnika posebno upozoriti da ga se zbog skrivljenog neispunjavanja obveza moe uputiti u centar za odgoj.

(6) Izvrenje posebnih obveza provodi se uz nadzor centra za socijalnu skrb koji o tome

izvjetava sud.

(7) Centar za socijalnu skrb duan je voditi posebnu evidenciju za svakog maloljetnika prema

kojem je sud primijenio odgojnu mjeru.

Upuivanje u centar za odgoj lanak 70.


(1) Sud e primijeniti mjeru upuivanja maloljetnika u centar za odgoj kada ocijeni da je za ostvarenje svrhe odgojnih mjera potrebno pojaanim mjerama utjecati na njegovu linost i ponaanje.

(2) Maloljetnika prema kojem je primijenjena mjera iz stavka 1. ovoga lanka sud moe uputiti u centar:

1. na odreen broj sati tijekom dana u trajanju od najmanje osam, a najdulje etrnaest dana, 2. na neprekidni boravak u trajanju od osam dana.

(3) Pri primjeni mjere iz stavka 1. ovoga lanka pazit e se da radi njezina izvrenja maloljetnik ne izostane s redovitog kolovanja ili s radnog mjesta.

(4) Boravak maloljetnika u centru mora biti ispunjen djelatnostima primjerenim njegovim

osobinama i usmjeren na razvijanje osjeaja odgovornosti.

Novana kazna lanak 71.

(1) Novanu kaznu sud moe izrei poinitelju prekraja starijem maloljetniku koji ostvaruje osobne prihode vlastitim radom ili imovinom ako utvrdi da s obzirom na narav i teinu

poinjenog prekraja treba izrei tu kaznu. (2) Neplaena novana kazna ne moe se zamijeniti mjerom zatvora ni radom za ope dobro na slobodi, ali e se prisilno naplatiti na imovini maloljetnika, njegova roditelja ili druge osobe koja za njega skrbi.

Maloljetniki zatvor lanak 72. (NN 39/13)

(1) Poinitelju prekraja starijem maloljetniku moe se izrei kazna maloljetnikog zatvora za prekraj za koji je zakonom propisana kao tea kazna zatvor, ako sud utvrdi da je s obzirom

na narav i teinu prekraja i visok stupanj krivnje potrebno izrei tu kaznu. (2) Kazna maloljetnikog zatvora izrie se u okviru kazne zatvora propisane za odreeni prekraj, time da ne moe biti kraa od tri dana ni dulja od petnaest dana. (3) Prije izricanja kazne maloljetnikog zatvora, sud mora prethodno pribaviti miljenje nadlenog centra za socijalnu skrb o primjerenosti te kazne.

Primjena odgojnih mjera za stjecaj prekraja

lanak 73.


(1) Za prekraje u stjecaju za koje odlui primijeniti odgojne mjere sud e primijeniti samo jednu odgojnu mjeru.

(2) Prema odredbi stavka 1. ovoga lanka sud e postupiti i kada nakon primijenjene odgojne mjere utvrdi da je maloljetnik prije ili poslije njezine primjene poinio prekraj.

Izricanje kazne maloljetnikog zatvora za prekraje u stjecaju lanak 74.

(1) Za prekraje u stjecaju sud e izrei ukupnu kaznu maloljetnikog zatvora u granicama iz lanka 72. stavka 2. ovoga Zakona bez prethodnog utvrivanja kazne za svaki pojedini prekraj. Ako smatra da za neki prekraj maloljetnika treba kazniti kaznom maloljetnikog zatvora, a za drugi primijeniti odgojnu mjeru, sud e izrei samo kaznu maloljetnikog zatvora.

(2) Kad sud nakon izricanja kazne maloljetnikog zatvora utvrdi da je maloljetnik prije ili poslije izricanja te kazne poinio neki prekraj, postupit e po odredbi stavka 1. ovoga lanka.

Izricanje novane kazne za prekraje u stjecaju lanak 75.

(1) Za prekraje u stjecaju sud e izrei ukupnu novanu kaznu prema pravilu iz lanka 39. stavka 1. toke 1. ovoga Zakona a bez prethodnog utvrivanja kazne za svaki pojedini prekraj. Ako smatra da za neki prekraj maloljetniku treba izrei novanu kaznu, a za drugi primijeniti odgojnu mjeru, sud e izrei samo novanu kaznu. (2) Ako smatra da za neki prekraj maloljetniku treba izrei novanu kaznu, a za drugi kaznu maloljetnikog zatvora, sud e izrei samo kaznu maloljetnikog zatvora. (3) Kad sud nakon izricanja novane kazne utvrdi da je maloljetnik prije ili poslije izricanja te kazne poinio neki prekraj postupit e po odredbi stavka 1. i 2. ovoga lanka.

Glava deseta (X.) ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI, ODUZIMANJE

PREDMETA, REHABILITACIJA, PODACI IZ PREKRAJNE EVIDENCIJE I

PRAVNA POSLJEDICA OSUDE


Uvjeti i nain oduzimanja imovinske koristi lanak 76. (NN 39/13)

(1) Imovinska korist oduzet e se sudskom odlukom kojom je utvreno da je poinjen prekraj. Imovinska korist oduzet e se i od osobe na koju je prenijeta ako nije steena u dobroj vjeri.

(2) Ako je oteeniku dosuen imovinskopravni zahtjev koji po prirodi i sadraju odgovara pribavljenoj imovinskoj koristi, oduzet e se dio imovinske koristi koji prelazi dosueni imovinskopravni zahtjev.

(3) Sud e oduzeti imovinsku korist i ako oteenika uputi da imovinskopravni zahtjev moe ostvariti u parnici.

(4) Kada se utvrdi nemogunost oduzimanja stvari ili prava ostvarenih kao imovinska korist u cijelosti ili djelomino, sud e obvezati okrivljenika na isplatu odgovarajue protuvrijednosti u novanom iznosu. Plaanje se moe odrediti obrono.

(5) Oduzeta imovinska korist nee se umanjiti za iznos sredstava uloenih u kriminalnu djelatnost.

(6) Posebnim se zakonom moe propisati nain izrauna ostvarene imovinske koristi poinjenim prekrajem.

Oduzimanje predmeta

lanak 76.a (NN 39/13, 157/13)

(1) Predmeti i sredstva koji su bili namijenjeni ili uporabljeni za poinjenje prekraja ili su nastali njegovim poinjenjem oduzet e se ako postoji opasnost da e se ponovno uporabiti za poinjenje prekraja. Sud moe oduzeti predmete i sredstva i kada je njihovo oduzimanje potrebno radi zatite ope sigurnosti, javnog poretka, zatite zdravlja ljudi ili iz moralnih razloga.

(2) Ako su ispunjene pretpostavke iz stavka 1. ovoga lanka, sud e oduzeti predmete i sredstva i kada postupak nije zavren osuujuom presudom.


(3) Predmeti koje prema zakonu okrivljenik ili druga osoba ne moe posjedovati ili predmeti

ije je posjedovanje ili promet zabranjen ili ogranien ili predmeti namijenjeni prometu, ali se u promet mogu pustiti samo pod posebnim uvjetima (s nadzornim markicama i slino), oduzet e se i kad postupak nije zavren osuujuom presudom. Sud moe na prijedlog ovlatenog tuitelja narediti njihovo unitenje i prije zavretka postupka.

(4) Oduzeti predmeti i sredstva postaju vlasnitvo Republike Hrvatske. To ne utjee na pravo treih osoba za naknadu tete prema poinitelju zbog oduzetog predmeta ili sredstva. Vlasnik oduzetog predmeta ili sredstva koji nije poinitelj djela ima pravo na povrat predmeta i sredstva ili naknadu njihove trine vrijednosti iz dravnog prorauna, osim ako je najmanje krajnjom nepanjom pridonio da predmet ili sredstvo bude namijenjeno ili uporabljeno za

poinjenje prekraja ili da nastane njegovim poinjenjem ili ako je pribavio predmet ili sredstvo znajui za okolnosti koje omoguuju njegovo oduzimanje.

(5) Zakonom se moe propisati obvezno oduzimanje predmeta ili sredstva, u kojem sluaju vlasnik nema pravo na naknadu iz dravnog prorauna, ako posebnim zakonom nije drukije odreeno.

(6) Sud moe na prijedlog ovlatenog tuitelja narediti unitenje predmeta ili sredstava i prije

zavretka postupka ako utvrdi da predstavljaju izravnu opasnost za ivot i zdravlje.

(7) Ministar nadlean za pravosue u suradnji s ministrom nadlenim za financije pravilnikom e urediti nain postupanja s oduzetim predmetima u prekrajnim postupcima koji su postali vlasnitvo Republike Hrvatske.

Rehabilitacija

lanak 77.

(1) Nakon izdrane, oprotene ili zastarjele kazne zatvora odnosno maloljetnikog zatvora, osuenik ima sva prava utvrena Ustavom, zakonom ili drugim propisom i moe stjecati sva prava osim onih koja su mu ograniena zatitnom mjerom, a jednako se to odnosi i na poinitelja prekraja kojem je primijenjena mjera upozorenja ili je odlukom o prekraju osloboen kazne. (2) Protekom tri godine od pravomonosti odluke o prekraju poinitelj prekraja smatra se neosuivanim po toj odluci o prekraju i svaka uporaba tih podataka o njemu kao poinitelju prekraja zabranjena je i nema nikakav pravni uinak. Rehabilitirani osuenik ima pravo


nijekati prijanju osuivanost i zbog toga ne moe biti pozvan na odgovornost niti moe imati bilo kakve pravne posljedice.

(3) Rehabilitacija iz stavka 1. i 2. ovoga lanka nastupa po sili zakona.

Podaci iz prekrajne evidencije

lanak 78.

(1) Podaci iz prekrajne evidencije mogu se dati samo sudovima, tijelima dravne uprave koja

vode prekrajni postupak i dravnim tijelima ovlatenim tuiteljima kad se radi o

prekrajnom postupku protiv poinitelja prekraja za kojeg se trae podaci. (2) Podaci iz prekrajne evidencije mogu se dati i drugim dravnim tijelima na njihov

obrazloeni zahtjev kad se radi o povjeravanju odreenih poslova i zadataka u dravnoj slubi ili kada je to potrebno za ostvarivanje odreenih prava osobe za koju se trae podaci kod tijela dravne uprave ili tijela lokalne i podrune (regionalne) samouprave u upravnom postupku iz njihove nadlenosti. U postupku javne nabave tijela koja je provode mogu zatraiti podatke iz

prekrajne evidencije samo putem nadlenog tijela dravne uprave.

(3) Prekrajnom evidencijom mogu se u okviru svoje zakonske ovlasti koristiti i tijela

unutarnjih poslova radi otkrivanja poinitelja prekraja. Navedeni podaci smatraju se slubenom tajnom.

(4) Nitko nije duan podnositi dokaze o svojoj prekrajnoj osuivanosti ili neosuivanosti. (5) Svatko ima pravo traiti podatke iz prekrajne evidencije za sebe samo ako dokae da su

mu ti podaci potrebni radi ostvarivanja prava u stranoj dravi.

(6) Podaci o prekraju za koji je nastupila rehabilitacija ne mogu se nikome dati a ni koristiti

za bilo koje potrebe.

Pravne posljedice osude

lanak 79.

(1) Pravne posljedice osude, koje se sastoje od gubitka ili zabrane stjecanja odreenih prava, propisuju se zakonom.

(2) Pravna posljedica osude koja se sastoji u stjecanju negativnih prekrajnih bodova

propisuje se zakonom.

Propisivanje negativnih prekrajnih bodova

lanak 80.


(1) Negativni prekrajni bodovi kao pravna posljedica osude mogu se propisati za poinitelja koji je pravomono proglaen krivim za osobito teke prekraje. (2) Pravna posljedica negativni prekrajni bodovi nastupa danom pravomonosti odluke kojom je utvreno da je poinjen prekraj za koji su zakonom propisani negativni prekrajni bodovi.

(3) Za jedan prekraj moe se propisati najvie do tri negativna prekrajna boda.

Primjena pravne posljedice negativnih prekrajnih bodova

lanak 81.

(1) Nakon proteka dvije godine od dana pravomonosti odluke na temelju koje je poinitelj prikupio negativne prekrajne bodove, ti se bodovi prestaju uraunavati. (2) Za izvrenje posljedice prema stavku 1. ovoga lanka smisleno se primjenjuju odredbe o zastari izvrenja prekrajnopravnih sankcija prema ovom Zakonu.

Documents

Prekršajni zakon