UNIVERZITET U TUZLIFARMACEUTSKI FAKULTET

NERMINA RAMIPREHRANA KOD HIPERTENZIJESeminarski rad

Tuzla, maj 2014.

UNIVERZITET U TUZLIFARMACEUTSKI FAKULTET

NERMINA RAMIPREHRANA KOD HIPERTENZIJESeminarski rad

Tuzla, maj 2014.

Naziv predmeta : BromatologijaVoditelj: Dr. sc. Midhat Jai, van.prof.Broj stranica: 9Broj slika: 1Broj literaturnih referenci: 3Saetak:Visok krvni pritisak jedan je od vodeih uzroka invalidnosti ili smrti zbog modanog udara,sranog udara,zataivanja srca,zataivanja bubrega i demencije.Uzrok visokog pritiska kod veine osoba je nepoznat.Meutim,jasno je da odreeni faktori mogu poveati opasnost od visokog pritiska.Kad znamo koji su ti faktori,moemo poduzeti potrebne korake kako bismo smanjili rizik i,po mogunosti,sprijeili pojavu bolesti. Riziko faktori na koje moemo uticati su ivotni stil, prehrambene navike,puenje i stres. Terapija hipertenzije zahtjeva medikamentozni i nutritivni tretman. Kljune rijei:HipertenzijaMedikamentozni tretmanNutritivni tretmanDASH dijeta

SADRAJ1.UVOD12 . ETIOLOGIJA I RIZIKO FAKTORI HIPERTENZIJE22.1. Nepromjenljivi riziko-faktori22.2. Promjenljivi riziko-faktori22.2.1 Stres i hipertenzija22.2.2. Spavanje i hipertenzija32.2.3. Fizika aktivnost i hipertenzija32.2.4. Prehrana i hipertenzija32.3. Medikamentozni i nutritivni tretman hipertenzije43. VODII PRAVILNE PREHRANE KOD HIPERTENZIJE63.1. Vrsta hrane koja se preporuuje kod oboljelih od hipertenzije63.2. Vrsta hrane koju treba izbjegavati64. ZAKLJUAK75. LITERATURA86. REFERENCE9

1. UVOD

Hipertenzija, povien krvni pritisak, ili arterijska hipertenzija, je hronina bolest pri kojoj je krvni pritisak u aretrijama povien. Uslijed ovog povienja, a kako bi se odrao normalni protok krvi kroz krvne sudove, potreban je snaniji rad srca. Prilikom mjerenja vrijednosti krvnog pritiska, mjeri se sistolni i dijastolni pritisak. Normalne vrijednosti sistolnog (gornjeg, tzv.sranog) krvnog pritiska u mirovanju kree se u rasponu od 100-140 mmHg, dok se vrijednosti dijastolnog (donjeg) krvnog pritiska kreu u rasponu od 60-90 mmHg. (Ljuca.F.,2010.) Povien krvni pritisak je jednak ili vei od 140/90 mmHg izmjeren vie od tri puta nedjeljno. Hipertenzija predstavlja glavni faktor rizika za razvoj modanog udara, infarkta miokarda, zatajenja srca, aneurizme arterija i hroninog oteenja bubrega.Treba znati da arterijska hipertenzija nije samo povien atrerijski pritisak i da lijeenje arterijske hipertenzije nije samo normalizovanje arterijskog pritiska.Krvni pritisak nema stalnu vrijednost. On varira ovisno o fizikoj aktivnosti, uzbuenju, vremenu dana ili noi i o emocionalnim faktorima. Veina osoba koje ne kontroliraju,a imaju visok pritisak,osjeaju se i izgledaju dobro.Upravo je zato tako vano provjeravati krvni pritisak. Dvije metode za sniavanje i kontrolu visokog krvnog pritiska svakako su promjena naina ivota i lijekovi. Najbolji i najsigurniji nain kontrolisanja pritiska jest uvoenje promjena u nain ivota,kao to su fizika aktivnost,smanjenje stresa, prehrana,odmor i kvalitetan san.Kao vodii u prehrani kod osoba sa hipertenzijom se koriste prehrambene preporuke, te pridravanje piramide prehrane. Kao dijetoterapija najee se primjenjuje DASH dijeta (Dietary Apprioaches to Stop Hypertension).

Lijekovi su esto nuni ako postoji visok pritisak koji je potrebno sniziti bre nego to promjene naina ivota daju rezultate,ili ako postoje dodatni zdravstveni problem. Lijekovi za visok pritisak nazivaju se antihipertenzivi. Povean krvni pritisak je najea bolest sa prevalencom u optoj populaciji od 20 - 60% .Postaje sve izraeniji svjestski problem zbog toga to se poveava duina ivota kao I pojava pretilosti, fizika neaktivnost i nezdrava ishrana.Temelj lijeenja arterijske hipertenzije jesu nefarmakoloke mjere trajne i konzistentne promjene ivotnoga stila hipertoniara.

2 . ETIOLOGIJA I RIZIKO FAKTORI HIPERTENZIJE

Normalni arterijski pritisak odrava se fiziolokim uticajima na nervnu aktivnost,kontraktilnost krvnih ila, vaskularni volumen, normalnu bubrenu funkciju i normalan rad srca. Dakle, kad su svi navedeni parameteri u fiziolokim granicama, moe se oekivati eljeni normalni arterijski pritisak. Normalni pritisak mogu poremetiti brojni faktori.(ivkovi.R.,2000) Etioloki hipertenzija se dijeli na primarnu (esencijalna) i sekundarnu. Primarna hipertenzija nastaje usljed sloenog meudjelovanja genetskih i vanjskih faktora. Multifaktorijalna je bolest, nepoznata uzroka. Sekundarna hipertenzija nastaje uslijed poznatog uzroka. Najei uzrok sekundarne hipertenzije su bubrene bolesti. Mogu je uzrokovati i bolesti endokrinog sistema. Drugi uzroci sekundarne hipertenzije su: gojaznost, apnea u snu, trudnoa, biljni pripravci i droge. Riziko-faktori za nastanak hipertenzije se dijele na nepromjenljive i promjenljive, odn. faktore na koje ne moemo i moemo uticati.2.1. Nepromjenljivi riziko-faktori

Spol- Mukarci obolijevaju ee do 50. godine a ene nakon menopauze Dob- Sa godinama raste rizik od povienja krvnog pritiska. Naslijee- Ako u porodici postoji historija visokog krvnog pritiska, poveava se ansa da e i potomstvo imati ovaj zdravstveni problem.

2.2. Promjenljivi riziko-faktori

ivotni stil ( ivot bez stresa i fizika aktivnost) Prehrana- Ako je ishrana bogata mastima, a siromana vlaknima i mineralima, postoji mogunost da se povea rizk nastanka hipertenzije. Osobe koje pate od hipertenzije, moraju da imaju poseban reim ishrane. Puenje- Nikotin je vazokonstriktor, suava arterije i dovodi do raznih problema vezanih za srce i krvne sudove Debljina- Osobe koje spadaju u grupu gojaznih poveavaju ansu nastanku hipertenzije. Stres- Osobe koje su pod hroninim stresom imaju visok krvni pritisak.

2.2.1 Stres i hipertenzija

Brz tempo ivota, meuljudski odnosi, dugotrajno obrazovanje, poslovna kompeticija, borba za mo, drutveni status ili golu egzistenciju, kontinuirani su izvor stresa. Kada se nalazimo u stresnim situacijama,pritisak se moe privremeno poveati ali u veini sluajeva,kad se ponemo oputati,pritisak se ponovno smanjuje. Hormoni adrenalin i kortizol koji se oslobaaju tokom razdoblja stresa podiu pritisak suavajui krvne ile i ubrzavajui rad srca. Porast pritiska zbog stresa razlikuje se ovisno o razini stresa te nainu na koji se tijelo nosi sa stresom. Kod nekih ljudi stres uzrokuje tek mali porast pritiska,kod drugih stres moe proizvesti ekstremne skokove pritiska. Uinci akutnog stresa obino su privremeni. Meutim, ako ste redovito izloeni stresu, porast pritiska koji se stvara tokom vremena oteuje arterije, srce, mozak, bubrege i oi-isto kao i uporan visok pritisak. Stres takoer moe dovesti do drugih nezdravih navika kao to su loa ishrana, upotreba alkohola, ili puenje, to moe doprineti visokom krvnom pritisku i bolestima srca. tetan uticaj hroninog stresa je mogue smanjiti vjebanjem, dovoljnom koliinom sna i pravilnom ishranom.

2.2.2. Spavanje i hipertenzija

Poremeaj sna moe da doprinese razvoju povienog krvnog pritiska (hipertenzije) ili da otea njegovo lijeenje. Krvni pritisak varira tokom dana, to je normalno, dok nou pada, kao i puls, a podie se ponovo nekoliko minuta prije buenja. Meutim nedostatak sna ili lo san praen anomalijama, vrlo esto podstiu pojavu hipertenzije ili njenu otpornost na lijekove. Normalan san smanjuje hipertenziju za 10%.2.2.3. Fizika aktivnost i hipertenzija

Redovita aktivnost moe sniziti pritisak u otprilike istoj mjeri kao i lijekovi za snienje pritiska. Glavni je razlog zato je visok pritisak tako rairen jest taj to ljudi nisu dovoljno aktivni. Umjerena aktivnost moe povoljno djelovati na pritisak i ope zdravstveno stanje, pod uvjetom da se provodi redovito. Tjelesna aktivnost od kljunog je znaenja za kontroliranje pritiska zato to jaa srce, pa srce moe pumpati vie krvi s manje otpora. to manje srce mora raditi da bi pumpalo krv, to je manji pritisak na arterije. Osim toga redovita aktivnost pomae u gubitku vika kilograma. Redovita tjelesna aktivnost moe sniziti pritisak za 5-10 mmHg. Osim toga to pomae u kontroli pritiska, redovita tjelesna aktivnost smanjuje opasnost od sranog udara, visokog holesterola, dijabetesa, osteoporoze i nekih vrsta karcinoma. Potpuna tjelesna aktivnost ukljuuje tri komponente aerobnu aktivnost koja potie rad srca i kapacitet plua (zdravlje srano-krvnoilnog sistema), vjebe za savitljivost zglobova te vjebe snage kojima se odrava kotana i miina masa. Od ove tri komponente, aerobna aktivnost ima najvei uticaj na kontroliranje pritiska. Ako se hipertenzija neadekvatno kontrolira ili u sluaju teke hipertenzije, tee bi fizike vjebe trebalo ili izbjegavati ili odgoditi dok se ne uvede odgovarajua farmakoloka terapija.

2.2.4. Prehrana i hipertenzija

Prehrana igra veliku ulogu u regulisanju krvnog pritiska.Osobe sa hipertenzijom trebaju da se pridravaju sljedeih preporuka: Smanjiti dnevni unos soli na 5 grama Smanjiti ili izostaviti unos suhog mesa, konzerviranih proizvoda, vegete i slinih zaina. Paziti na unos skrivene soli u industrijskom hljebu, tjesteninama, keksima i kolaima Smanjiti unos masnih sireva, ipsa, supe iz vreice, sendvia, hamburgera i sl. Poveanju unosa soli posebno doprinosi dodatno soljenje pripremljene hrane Izbjegavati masno i crveno meso i mlijene masnoe Izbjegavati upotrebu ivotinjskih masnoa, koristite maslinovo, sojino ili suncekretovo ulje Koristiti bijelo meso (piletina, uretina) Konzumirati ribu- Riblje ulje blago smanjuje krvni pritisak.Pored toga ono sniava trigliceride i titi krvne ile od ateroskleroze. Konzumirajte ribu barem 2 puta sedmino ili kupite kapsule sa ribljim uljem. Poveati unos kalija,kalcija i magnezija Izbjegavati unos alkohola (konzumiranje alkohola vie od 20 g dnevno povisuje krvni pritisak, posebno kod ena.) Smanjiti unos kofeina (pretpostavlja se da kofein suava krvne sudove zbog toga to blokira djelovanje adenozina,a on odrava krvne sudove rairenim) Isprati konzervirane namirnice prije upotrebe (Sheldon.G.,2005)2.3. Medikamentozni i nutritivni tretman hipertenzije

U farmakolokom tretmanu hipertenzije preporuuju se 5 glavnih grupa lijekova. Koriste se u poetnoj ili dugoronoj terapiji,sami ili u kombinaciji. To su sljedece grupe lijekova: diuretici, kalcijum blokatori, ACE inhibitori, AT1 antagonisti i beta blokatori. U nutritivnom tretmanu hipertenzije preporucuje se smanjenje unosa kuhinjske soli i povean unos voa i povra i biljnih vlakana, a smanjen unos ukupnih i zasienih masti. Poveati unos minerala kalija (nalazi se u bananama, blitvi, avokadu..) ,kalcija (mlijeko, kelj, sezam) i magnezija (zeleno lisnato povre), a smanjiti unos alkohola. Bitno je naglasiti da lijekovi djeluju na posljedice,a ne na uzrok bolesti. Najbolja prevencija hipertenzije jeste pridravanje piramide prehrane i odravanje redovne tjelesne aktivnosti.Zdrava prehrana prema DASH-u modelu je takoer dio nefarmakoloke intervencije. DASH dijeta predstavlja dijetalni prehrambeni plan sa malo masnoa, a mnogo voa, povra i niskomasnih mlijenih proizvoda, koji pokazuje smanjenje krvnog pritiska.

Preporueni dnevni unos sljedeih namirnica je : itarice i proizvodi od itarica 7-8 porcija dnevno povre 4-5 porcija voe 4-5 porcija nemasni mlijeni proizvodi 2-3 porcije meso, perad i riba 2 ili manje oraasto voe, sjemenke i suhe grahorice 4-5 porcija sedmino

Provoenjem DASH dijete sistoliki krvni tlak se smanjuje za otprilike 6 mmHg, a dijastoliki tlak za 3 mmHg.Razlikuje se od klasine piramide zdrave prehrane u poveanom unosu voa i povra (1-2 serviranja dnevno vie) i uvoenju 4-5 serviranja tjedno oraastih plodova, sjemenki i grahorica.

Slika br. 1. Lijeenje hipertenzije(Jai M., 2014)

3. VODII PRAVILNE PREHRANE KOD HIPERTENZIJE

Prehrambene preporuke (RDA, DRI, ADA ) Piramida ishrane DASH dijeta

3.1. Vrsta hrane koja se preporuuje kod oboljelih od hipertenzije riba voe povre niskomasni mlijeni proizvodi hrana s niskim udjelom zasienih masti maslinovo ulje3.2. Vrsta hrane koju treba izbjegavati slana hrana masna hrana (zasiene masnoce) meso i mesne preraevine alkohol

4. ZAKLJUAK

Povien arterijski pritisak/hipertenzija je ozbiljan javnozdravstveni problem ipredstavlja sve veu prijetnju budui da je uestalost ove bolesti u porastu.U velikoj mjeri doprinosi nastanku posljedinih bolesti, kao to su srana oboljenja, modani udar, bubreno zatajenje te prijevremena smrt.Iako se taan uzrok hipertenzije ne zna, poznati su mnogi faktori koji utiu na taj fenomen i pogoravaju ga. U te faktore spadaju:

stres gojaznost pretjerana konzumacija natrij hlorida rezistencija na inzulin pretjeran unos lipida nedostatak kalija, kalcija, magnezija pretjerana konzumacija alkohola pretjerana konzumacija nikotina pretjerana konzumacija kofeinaDa bi se smanjio rizik od hipertenzije potrebno je kontrolisati krvni pritisak nekoliko puta sedmino, odravati i teiti idealnoj tjelesnoj teini, odravati fiziku aktivnost, prestanak puenja i ogranien unos alkohola, unositi hranu bogatu kalijem,kalcijem, smanjiti unos soli i masti, kloniti se stresa.

5. LITERATURA

1. http://www.diabetes.org/2. http://www.farmakon.hr/3.http://www.snz.unizg.hr/edz/ordinacija/hipertenzija/who-ish.htm4.http://www.hranomdozdravlja.com

6. REFERENCE

1.Ljuca F.:Fiziologija ovjeka,Tuzla,Banja Luka,Foa, 2010.,502. ivkovi R.:Dijetetika,Medicinska naklada,Zagreb,2000.,125-129.3. Sheldon G.Sheps:Mayo Clinic o visokom krvnom tlaku,Medicinska naklada Zagreb 2005.

1