PREGLED POLITIKA ZAPOŠLJAVANJA U BOSNI I HERCEGOVINI … · Uprkos ozbiljnim ekonomskim teškoćama tokom proteklog perioda, valutni odbor je uspješno funkcionisao i njegova stabilnost

Bosna i Hercegovina

Agencija za rad i zapošljavanje

Bosne i Hercegovine

S A R A J E V O Bosnia and Herzegovina

Labor and Employment Agency of

Bosnia and Herzegovina S A R A J E V O

Босна и Херцеговина

Агенција за рад и запошљавање

Босне и Херцеговине

С А Р А Ј Е В О Bosnia and Herzegovina

Labor and Employment Agency of

Bosnia and Herzegovina S A R A J E V O

PREGLED POLITIKA ZAPOŠLJAVANJA

U BOSNI I HERCEGOVINI ZA 2010. GODINU

Sarajevo, maj 2011. godine

2

PREDGOVOR

Izvještaj pod nazivom „Pregled politika zapošljavanja u

Bosni i Hercegovini za 2010. godinu” je pripremljen u

skladu sa ciljevima i smjernicama Bukureštanske

deklaracije, koju su potpisali ministri zemalja jugoistočne

Evrope odgovorni za oblast rada, zapošljavanja i

socijalne politike i Preporukama iz CREP izvještaja za

Bosnu i Hercegovinu sa Treće ministarske konferencije o

zapošljavanju i socijalnoj politici u jugoistočnoj Evropi

održanoj u Budvi, Republika Crna Gora.

Ovaj izvještaj predstavlja pregled najvažnijih aktivnosti

na tržištu rada nadležnih javnih institucija u oblasti

aktivnih politika zapošljavanja u 2010. godini.

„Pregled politika zapošljavanja u Bosni i Hercegovini za

2010. godinu” je uradio zajednički tim sastavljen od

predstavnika Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i

Hercegovine, Federalnog zavoda za zapošljavanje,

Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske i Zavoda za

zapošljavanje Brčko distrikta BiH.

3

S A D R Ž A J

PREDGOVOR 2

I. GENERALNI PREGLED MAKROEKONOMIJE 4

II. ANALIZA SITUACIJE NA TRŽIŠTU RADA 7

III. ANALIZA ZAPOŠLJAVANJA I POLITIKE TRŽIŠTA RADA 22

IV. RAD SLUŽBI/AGENCIJA ZA ZAPOŠLJAVANJE 44

V. SLUŽBE ZA ZAPOŠLJAVANJE I OSJETLJIVE GRUPE NA TRŽIŠTU RADA 52

VI. RADNA MOBILNOST U REGIJI I ULOGA AGENCIJE ZA RAD I ZAPOŠLJAVANJE

BOSNE I HERCEGOVINE 54

VII. REZIME NAJVAŽNIJIH ZAKLJUČAKA O POLITIKAMA ZAPOŠLJAVANJA I

PRIJEDLOG MJERA KOJE JE POTREBNO PREDUZETI 58

4

I. GENERALNI PREGLED MAKROEKONOMIJE

Početak oporavka evropske ekonomije u 2010. se tek djelomično odrazio na

bosanskohercegovačku ekonomiju koja je stagnirala uprkos početku oporavka izvoza. To je prema

kratkoročnim indikatorima bio rezultat pada finalne potrošnje, investicija i uvoza s jedne, te porasta

izvoza s druge strane. Nastavak negativnih trendova na tržištu rada, te pad novčanih priliva iz

inostranstva su doveli do pada raspoloživog dohotka po domaćinstvu, koji je uz skroman porast javnih

prihoda rezultirao padom privatne i javne potrošnje. Pored toga, problemi u finansiranju, te povećana

rizičnost investicija su rezultirali nastavkom prošlogodišnjeg pada investicija. Ovakav pad domaće

tražnje je neminovno doveo do pada uvoza koji čak ni uz djelomičan oporavak izvoza nije bio dovoljan

da nadjača negativan doprinos rastu domaće tražnje. U prilog stagnaciji ekonomske aktivnosti takođe

govore i indikatori iz realnog sektora privrede. Naime, u 2010. godini je zabilježen tek blagi porast

industrijske proizvodnje (0,9%), pad građevinskih radova (od približno 17%), te realni pad

maloprodaje, stagnacija trgovine, te određeni porast turizma i ugostiteljstva.

Period od 2000. godine do 2008. godine je u Bosni i Hercegovini bio obilježen ekonomskim

rastom i makroekonomskom stabilnošću, dok je u 2009. i 2010. godini globalna ekonomska kriza, koja

se osjetno reflektovala na stanje ekonomije, značajno usporila ekonomske aktivnosti u Bosni i

Hercegovini. Početak oporavka evropske ekonomije u 2010. godini tek se djelomično odrazio na

bosanskohercegovačku ekonomiju koja je u ovoj godini stagnirala. GDP po glavi stanovnika u 2010.

godini nešto je niži nego u 2009. godini. Ukupan GDP prema procjenama Centralne Banke BiH za

2010. godinu iznosi 16.758 miliona USD. U 2010. godini rast GDP-a na godišnjem nivou iznosio je

0,9%1, a GDP „per capita” je 4.361,00 USD.

Izvor: Agencija za statistiku BiH, Centralna banka BiH, podaci za 2010. godinu su preliminarni.

1 Centralna Banka Bosne i Hercegovine – “Osnovni makroekonomski indikatori” – predhodni podaci. 2 Centralna Banka Bosne i Hercegovine - “Osnovni makroekonomski indikatori” – predhodni podaci, broj stanovnika je procjena Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine.

Tabela 1. Bosna i Hercegovina, osnovni makro-ekonomski indikatori23

Godina 1990 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002

Nominalni GDP (u milionima USD) 13.500 -- -- -- 4.901 4.743 5.307 6.177

GDP po stanovniku(u USD) 2.000 546 800 1020 1.316 1.254 1.397 1.614

Realni GDP (stopa rasta %) -- 61,9 30,0 15,6 10,0 5,5 4,5 5,5

Stopa rasta cijena na malo (%) -- -- -- -- 3,7 4,8 3,1 0,4

Bilans tekućeg računa (u % GDP) -- -27,29 -30,06 -18,37 -10,2 -8,4 -14,1 -19,1

Bilans robne razmjene (u % GDP) -- -- -- -- -67,3 -58,4 -55,8 -53,7

Iznos vanjskog duga (u milionima KM) -- -- -- 2.239 3.745 4.055 4.421 4.290

Servisiranje vanjskog duga (u % izvoza roba i usluga)

-- -- -- -- 6,7 5,9 5,0 7,0

Stopa registrovane nezaposlenosti (%) -- -- -- 38,0 39,3 39,7 40,3 40,9

Stopa anketne nezaposlenosti (%) -- -- -- -- -- -- -- --

Broj stanovnika (u mil.) 4,4 -- -- -- 3,725 3,781 3,798 3,828

Godina 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010*

Nominalni GDP (u milionima USD) 8.367 10.020 10.889 12.346 15.222 18.481 17.054 16.758

GDP po stanovniku (u USD) 2.184 2.607 2.834 3.212 3.962 4.810 4.438 4.361

Realni GDP (stopa rasta %) 3,0 6,3 3,9 6,1 6,2 5,7 -2,9 0,9

Stopa rasta cijena na malo (%) 0,6 0,4 3,8 6,1 1,5 7,4 -0,4 2,1

Bilans tekućeg računa (u % GDP) -19,4 -16,3 -17,1 -7,8 -10,4 -15,1 -7,5 -5,2

Bilans robne razmjene (u % GDP) -49,5 -45,6 -45,2 -34,6 -37,2 -38,2 -27,8 -25,7

Iznos vanjskog duga (u milionima KM) 4.014 4.032 4.338 4.071 3.961 4.240 5.234 6.249

Servisiranje vanjskog duga (u % izvoza roba i usluga)

6,7 4,9 4,1 3,8 2,9 2,5 3,2 3,3

Stopa registrovane nezaposlenosti (%) 42,0 43,1 44,1 44,2 43,4 41,1 41,7 43,1

Stopa anketne nezaposlenosti (%) -- -- -- 31,1 29,0 23,4 24,1 27,2

Broj stanovnika (u mil.) 3,832 3,842 3,843 3,843 3,842 3,842 3,843 3,843

5

Cijene u decembru 2010. godine u odnosu na decembar 2009. godine u prosjeku su više za

3,1%. Dvanaestomjesečno kretanje cijena u 2010. godini u poređenju sa 2009. godinom u prosjeku je

bilo više za 2,1%.

Kamatne stope su u posljednjih nekoliko godina bilježile značajan pad. U 2009. godini došlo je

do njihovog povećanja, da bi u 2010. godini ponovo bio zabilježen njihov pad. Prosječne kamatne

stope na kratkoročne kredite stanovništvu u decembru 2010. manje su za 0,21% u odnosu na 2009.

godinu i iznosile su 9,67% (9,78% u decembru 2004.), dok su za preduzeća smanjene za 0,26% i

iznosile su 7,84% (9,92% u decembru 2004.).

Kamatne stope na dugoročne kredite stanovništvu u decembru 2010. iznosile su 9,10% i one su

se značajno smanjile u odnosu na prošlu godinu i to za 1,23% (10,78% u decembru 2004.), dok su za

preduzeća dostigle nivo od 8,25% i veće su u odnosu na prošlu godinu za 1,45% (8,23% u decembru

2004.). Kamatne stope na dugoročne depozite preduzećima su smanjene sa 3,60% u decembru 2009.

godine na 3,38% u decembru 2010. (2,42% u decembru 2004.), a kamatne stope na dugoročne depozite

stanovništvu smanjene su sa 3,57% u decembru 2009. na 2,89% u decembru 2010. (4,02% u decembru

2004.).

Tabela 2. Kretanje kamatnih stopa u Bosni i Hercegovini u periodu 2002-2010.4

KREDITI U KM DEPOZITI U KM

Mjesec

Kamatne stope na kratkoročne kredite u KM

Kamatne stope na dugoročne kredite u KM

Kamatne stope na depozite po viđenju u KM

Kamatne stope na oročene i štedne depozite u KM

Privatnim preduzećima i udruženjima

Stanovništvu


Stanovništvu


Stanovništvu


Stanovništvu

2002 12. 12,07 - 10,59 - - 1,44 - 4,38

2003 12. 10,54 - 9,18 - - 0,96 - 3,40

2004 12. 9,92 9,78 8,23 10,78 0,54 0,77 2,42 4,02

2005 12. 9,03 9,32 7,70 9,90 0,45 0,63 3,41 3,63

2006 12. 7,66 9,55 7,39 9,34 0,37 0,49 3,75 3,48

2007 12. 7,03 10,54 7,10 9,97 0,33 0,35 3,65 3,98

2008 12. 7,42 9,14 7,16 11,09 0,37 0,32 2,99 3,61

2009 12. 8,10 9,88 6,80 7,87 0,30 0,25 3,60 3,57

2010 12. 7,84 9,67 8,25 9,10 0,17 0,15 3,38 2,89

Izvor: Centralna banka BiH

Kako je tržišna transformacija BiH došla do nivoa održavanja makroekonomske stabilizacije,

zemlja uživa stabilnost tzv. nominalnih ekonomskih indikatora (stabilnost i konvertibilnost domaće

valute, fiksiran devizni kurs i niska stopa inflacije). Nasuprot nominalnim, realni ekonomski indikatori

pokazuju ekonomsko zaostajanje zemlje (konstantno visoka stopa nezaposlenosti, visok deficit

trgovinskog i platnog bilansa, održivost vanjskog duga uz međunarodnu pomoć i transfere iz

inostranstva) i stopa ekonomskog rasta nedovoljna je za dostizanje nivoa privrednog razvoja vodećih

evropskih zemalja.

Iako je zabilježen stalni trend povećanja prosječnog GDP-a „per capita“, životni standard

većine stanovništva u BiH i dalje je na niskom nivou. Prema Anketi o potrošnji domaćinstava u Bosni i

Hercegovini za 2007. godinu, stopa apsolutnog siromaštva se povećala u odnosu na 2004. godinu i

sada iznosi 18,6%5. Najmanja stopa apsolutnog siromaštva je u Federaciji BiH (17,4%), zatim u

Republici Srpskoj (20,2%) i u Brčko distriktu BiH (25,0%). Ovo istraživanje je međutim pokazalo, da

4 Izvor: Centralna Banka Bosne i Hercegovine – Statistika finansijskog sektora (www.cbbh.ba). 5 Saopštenje Agencije za statistiku BiH, Sarajevo, 01.12.2008. godine.

6

ekstremno siromaštvo ne preovladava. Među najsiromašnijim grupama stanovništva u BiH su:

domaćinstva sa troje i više djece, izbjegla i raseljena lica i nezaposleni (ILO klasifikacija).

U BiH, kao režim monetarne politike, primjenjuje se valutni odbor koji se zasniva na fiksnom

deviznom kursu i zakonom eksplicitno utvrđenim pravilima. Osnovna svrha pravila je uspostavljanje

kredibiliteta Centralne banke i izbjegavanje eventualnih gubitaka zbog donošenja nekonzistentnih

odluka nosilaca ekonomske politike, koje bi mogle štetiti osnovnim makroekonomskim kretanjima u

zemlji.

Uprkos ozbiljnim ekonomskim teškoćama tokom proteklog perioda, valutni odbor je uspješno

funkcionisao i njegova stabilnost nije bila ugrožena. Centralna banka BiH je nastavila da dosljedno

provodi zakonom zacrtana pravila i osigurava punu konvertibilnost domaće valute, tako da je održan

visok stepen povjeranja javnosti u domaću valutu.

Reforme trgovinskih politika su bile vrlo izražene, uz usvajanje najliberalnijeg trgovinskog

režima u regionu i pregovore o bilateralnim trgovinskim sporazumima sa zemljama jugoistočne

Evrope. U 2007. godini je BiH pristupila Centralno-evropskoj zoni slobodne trgovine (CEFT-i), što

stvara pretpostavke za povezivanje tržišta zemalja centralne i jugoistočne Evrope, ali u isto vrijeme

privreda Bosne i Hercegovine izložena je konkurenciji na domaćem tržištu iz drugih zemalja.

Prošlogodišnji izvoz BiH bio je oko 7,3 milijarde KM, što je za 1,65 milijardi KM ili 29,44 %

više u odnosu na 2009. godinu, dok je uvoz iznosio oko 13,3 milijarde KM i viši je za 10,78 % u

odnosu na 2009. Ukupan spoljnotrgovinski deficit u ovom periodu znatno je smanjen i iznosio je šest

milijardi KM, što je za 5,66 % manje u odnosu na 2009. godinu.

Tržište rada u BiH i dalje karakteriše visok udio neformalne zaposlenosti, te visoka neaktivnost

radno sposobnog stanovništva. Isto tako, tržište rada u BiH je nefleksibilno, a mobilnost radne snage je

veoma niska. I dalje je prisutan trend rasta broja nezaposlenih lica, a potražnja za radnom snagom je

još uvijek na nižem nivou nego u vremenu prije recesije, iako je zabilježen trend rasta. Stanje na tržištu

rada po pravilu kasni za kretanjima u privredi, a pošto su trenutno svi makroekonomski pokazatelji

privrede BiH u pozitivnom trendu, očekuje se da će u 2011. godini doći do postepenog oporavka stanja

na tržištu rada.

Proces privatizacije u početnoj fazi nije uspio da pokrene proizvodno-programsko

restrukturiranje preduzeća. Restrukturiranje je ograničeno, kako u ključnoj industrijskoj bazi, tako i u

javnim preduzećima i infrastrukturi. Firme koje su privatizovane vaučerima i certifikatima su pokazale

slabo interesovanje za restrukturiranje i veću produktivnost. U 2010. godini proces privatizacije

preduzeća u BiH je gotovo potpuno zamro, prvenstveno zbog: nedostatka investitora, političke volje da

se privatizacija izvrši, kao i zbog toga što su na listi ostale mahom neatraktivne firme koje su više puta

bezuspješno nuđene na prodaju.

Recesijom izazvan snažan dvocifreni pad investicija iz 2009. godine je nastavljen u 2010. i to

skoro nepromjenjenim intenzitetom. Ovakav pad je rezultat smanjenja kako privatnih, tako i javnih

investicija. Kao glavni uzroci se pripisuju slabi poslovni rezultati preduzeća u protekle skoro dvije

godine, povećani rizici investiranja obzirom na pad i spori oporavak izvozne tražnje, te skroman porast

javnih prihoda. Finansiranje privatnih investicija je dodatno otežano uslijed reducirane dostupnosti

bankarskih kredita, te pada direktnih stranih ulaganja koji prisutni skoro od samog početka svjetske

finansijske krize. Direktna strana ulaganja u BiH su od 1994. godine do polovine 2010. godine

dostigla nivo od 7,611 milijarde KM.

7

Tabela 3 : Priliv stranih direktnih investicija (SDI) u Bosni i Hercegovini po godinama

U 000 KM

Period Iznos - neto % učešća 1994 - 1997. 83.330 1,11 I - XII 1998. 117.436 1,56 I - XII 1999. 324.533 4,31 I - XII 2000. 310.098 4,12 I - XII 2001. 274.198 3,64 I - XII 2002. 604.319 8,03 I - XII 2003. 330.812 4,39 I - XII 2004. 1.209.348 16,06 I - XII 2005. 474.752 6,30 I - XII 2006. 356.815 4,74 I - XII 2007. 2.393.804 31,79 I - XII 2008. 577.792 7,67 I - XII 2009. 472.997 6,28 I - VI 2010. 81.150 1,07

UKUPNO - TOTAL 7.611.384 100,00

Izvor: MOFTER - Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH

U BiH trenutno ima 145.249 registrovanih pravnih subjekata, što pokazuje da otprilike svaki

26. stanovnik BiH ima registrovanu firmu6. U Federaciji BiH su registrovane 84.633 firme, a u

Republici Srpskoj 56.089, dok je u Brčko distriktu BiH 4.527 preduzeća. Međutim, mnogi smatraju da

ovo istraživanje ne pokazuje realno stanje u oblasti preduzetništva u BiH, a suština je u tome da veliki

broj registrovanih firmi ne funkcioniše, ali su ipak i dalje ostale registrovane zbog komplikovane

procedure u vezi s gašenjem preduzeća. Dugotrajna i složena procedura dobivanja kredita, uz kratke

rokove otplate kredita i relativno nedovoljne iznose, dodatno otežavaju poslovanje svih preduzeća.

II. ANALIZA SITUACIJE NA TRŽIŠTU RADA

Tržište rada kao nerazdvojni element tržišne privrede, isto kao i tržište roba i kapitala u osnovi

predstavlja razmjenu između ponude i tražnje zainteresiranih subjekata na određenom prostoru ili

nivou. Specifičnosti tržišta rada definiraju rad kao jednu od osnovnih ljudskih vrijednosti, zbog čega je

potrebno da ono bude regulisano i organizovano tržište, ali i da ima određeni segment svoje slobode.

Kao generalnu ocjenu stanja, možemo reći da tržište rada u BiH karakteriše veoma niska stopa

formalne i visok udio neformalne zaposlenosti, te visoka nezaposlenost i neaktivnost radno sposobnog

stanovništva.

Podaci o tržištu rada u Bosni i Hercegovini, entitetima i Brčko distriktu BiH mogu se prikupiti

iz dva izvora: administrativni podaci i Anketa o radnoj snazi (ARS). Administrativni izvori temelje se

na podacima o registrovanim zaposlenim i nezaposlenim licima iz statističkih evidencija i relevantnih

ustanova na tržištu rada, dok se Anketa o radnoj snazi provodi jednom godišnje na uzorku

domaćinstava, u skladu s metodološkim pravilima Međunarodne organizacije rada (MOR) i Evropskog

statističkog ureda (Eurostata).

II – 1. ADMINISTRATIVNI PODACI

Potencijali za povećanje ukupne proizvodne aktivnosti, uz ostale jednake uslove, veći su sa

većim brojem stanovništva. U poslovnom procesu učestvuje kao proizvodni faktor samo aktivni dio

stanovništva (radni kontigent stanovništva), dok u potrošnji učestvuje ukupno stanovništvo

(aktivno i izdržavano). Prema posljednjim procjenama Agencije za statistiku BiH, Bosna i

Hercegovina ima oko 3,843 miliona stanovnika, a radni kontigent stanovništva se procjenjuje na oko

67% od ukupnog broja stanovništva (67,82% u FBiH, 64% u Republici Srpskoj i 65,30% u Brčko

distriktu BiH).

6 Prema istraživanju koje je sprovela kompanija “New Market Consulting” iz Sarajeva.

8

Tabela 4. Stanje tržišta rada u BiH u 2010. godini - prosjek

Bosna i Hercegovina

Federacija BiH Republika Srpska Brčko distrikt BiH

Ukupno registrovana zaposlenost 700.251 438.949 244.453 16.849

Ukupno registrovana nezaposlenost 529.951 360.512 157.454 11.985

Stopa registrovane nezaposlenosti 43,1% 45,1% 39,2% 41,6%

Izvor: Agencija za rad i zapošljavanje BiH, Federalni zavod za zapošljavanje, Zavod za zapošljavanje Republike Srpske i Zavod za


Zaposlenost

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, Federalnog zavoda za statistiku i Republičkog

zavoda za statistiku Republike Srpske, u Bosni i Hercegovini je u decembru 2010. godine bilo

evidentirano 699.296 zaposlenih lica, što u odnosu na prošlu godinu predstavlja smanjenje za

13.252 lica ili 1,93%. Prosječan broj zaposlenih lica u BiH u 2010. godini iznosio je 702 hiljade lica i

posmatrano za dvanaest mjeseci 2010. godine veći je za 0,6% u odnosu na isti period 2009. godine.

Gledajući stanje po entitetima, rast broja zaposlenih lica na godišnjem nivou u Federaciji BiH je bio

12.393 ili 2,9%, dok je u Republici Srpskoj zabilježen pad zaposlenosti od 14.181 ili 5,5%. U Brčko

distriktu BiH u 2010. godini broj zaposlenih lica zabilježio je rast od 754 ili 4,7%.

Izvor: Agencija za statistiku BiH

U 2010. godini broj zaposlenih u Bosni i Hercegovini imao je trend smanjenja do pred kraj

godine kada je došlo do povećanja broja zaposlenih lica, tako da se godišnji prosjek zaposlenih u 2010.

godini povećao u odnosu na prošlogodišnji prosjek. Analizirajući zaposlenost kroz glavne djelatnosti,

oblast koja je imala najveći rast zaposlenih lica u 2010. godini je finansijsko posredovanje (7,8%),

zatim prevoz, skladištenje i veze (7,4%), sektor obrazovanja (3,1%) i sektor zdravstvene zaštite (2,0%).

Najveće smanjenje broja zaposlenih lica u odnosu na prethodnu godinu bilo je u sektoru hoteli i

restorani (7,4%). Druge oblasti koje su imale pad broja zaposlenih lica su građevinarstvo (7,0%),

prerađivačke industrije (3,8%), poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge (2,5%).

U Federaciji Bosne i Hercegovine, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u 2010.

godini prosječno je bilo zaposleno 438.949 radnika, što je u odnosu na prosjek 2009. godine (426.557)

manje za 12.392 radnika, odnosno 2,90%. Broj zaposlenih u 1991. godini na području koje je sada

Tabela 5. Registrovana zaposlenost u Bosni i Hercegovini prema sektorima djelatnosti –XII/ 2010.

A Poljoprivreda, lov i šumarstvo 17. 801

B Ribarstvo 472

C Rudarstvo i vađenje ruda i kamena 19.610

D Perađivačka industrija 136.121

E Opskrba električnom energijom,plinom i vodom 23.429

F Građevinarstvo 38.926

G Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala te predmeta za ličnu upotrebu i kućanstvo 130.723

H Hoteli i restorani 29.309

I Prijevoz, skladištenje i veze 50.649

J Finansijsko posredovanje 16.330

K Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 27.177

L Javna uprava i odbrana; obavezno socijalno osiguranje 71.948

M Obrazovanje 59.448

N Zdravstvena i socijalna zaštita 46.917

O Ostale društvene, socijalne i lične uslužne djelatnosti 26.405

P Djelatnosti kućanstva 0

Q Izvanteritorijalne organizacije i tijela 0

U K U P N O : 699.296

9

Federacija BiH iznosio je 631.020, tako da je nivo zaposlenosti u 2010. godini (424.206) dostigao

67,23 % nivoa iz 1991. godine. Prosječna administrativna stopa zaposlenosti radno sposobnog

stanovništva u Federaciji BiH u 2010. godini bila je 30,4%. Prema Anketi o radnoj snazi u 2010.

godini, koju je provela Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, stope aktivnosti i zaposlenosti su

iznosile 44,6% i 32,5% dok su u 2009. godini bile 41,6% i 30,9%. Stope su bile znatno više za

muškarce nego za žene.

Tabela 6. Registrovana zaposlenost u Federaciji BiH prema sektorima djelatnosti

Broj zaposlenih

2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010*

Poljoprivreda, lov i šumarstvo 10.134 10.265 10.089 10.044 9.468 9.487 9.364 9.010

Ribarstvo 179 189 175 151 156 166 172 180

Rudarstvo 16.288 16.132 16.170 16.232 15.343 15.129 14.990 14.649

Prerađivačka industrija 90.397 88.641 84.720 82.507 85.093 87.695 82.010 84.064

Snabdjevanje elektr. Energijom, plinom i vodom 14.558 14.299 14.906 14.691 13.346 13.216 13.191 13.451

Građevinarstvo 24.503 23.616 23.007 23.923 26.167 27.526 26.134 26.024

Trgovina; popravak mot. vozila, motocikla, predmeta za vlastitu upotrebu

51.230 51.163 53.124 54.633 68.689 76.959 76.809 80.969

Ugostiteljstvo 14.425 14.840 15.086 13.875 15.656 17.641 17.848 17.084

Prevoz, sklad. i veze 28.752 27.784 27.525 27.662 28.434 28.898 28.631 29.756

Finansijsko posredovanje 7.533 7.703 8.019 8.396 8.981 9.989 10.310 11.040

Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i posl. usluge 9.362 8.667 9.761 10.642 14.581 16.108 15.791 18.232

Javna uprava i odbrana, obavezno soc. osiguranje 49.429 48.542 47.233 47.024 46.623 45.069 46.138 46.873

Obrazovanje 32.915 33.079 33.773 34.526 34.751 35.413 36.446 37.324

Zdravstvena i socijalna zaštita 26.938 27.405 28.088 27.970 27.272 27.855 28.846 29.235

Ostale javne društvene, socijalne i vlastite uslužne djelatnosti

10.738 12.856 13.588 14.206 15.917 16.123 16.439 17.199

Privatna domaćinstva sa zaposlenim licima 0 72 90 75 58 114 8 21

Eksteritorijalne org. i tijela 0 913 1.140 1.140 1.184 1.279 892 773

Neraspoređeno po djelatnostima KD 0 2.144 1.924 1.904 1.957 2.078 2.537 3.065

Ukupno 387.381 388.310 388.418 389.601 413.676 430.745 426.556 438.949

Izvor: Federalni zavod za statistiku

U proteklih sedam godina (2003.-2010.) u Republici Srpskoj broj zaposlenih je povećan za

3,39%. Nova radna mjesta su najviše otvarana u sektorima saobraćaja, skladištenja i veza,

obrazovanja, zdravstva, zatim vađenja rude i kamena i električne energije i gasa.

Tabela 7. Registrovana zaposlenost u Republici Srpskoj prema sektorima djelatnosti

Broj zaposlenih

2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010

Poljoprivreda i šumarstvo 9.567 8.816 8.453 8.074 8.098 8.918 8.869 8.632

Ribarstvo 311 304 262 261 282 315 317 288

Vađenje rude i kamena 3.800 3.537 3.272 3.561 4.348 4.970 4.759 5.022

Prerađivačka industrija 63.270 59.107 56.893 51.590 50.490 58.356 55.117 49.014

Elektr. energija i gas 9.454 9.415 9.701 9.188 8.959 9.347 9.494 9.515

Građevinarstvo 12.249 11.815 12.079 12.078 12.700 14.447 15.012 12.774

Ukupno proizvodne djelatnosti 98.651 92.994 90.660 84.752 84.877 96.353 93.568 85.245

Trgovina na malo i veliko 37.090 40.272 43.736 47.036 50.688 53.081 53.327 46.839

Hoteli i restorani 13.309 13.709 13.146 14.649 15.598 14.685 14.010 11.895

Saobraćaj, sklad. i veze 14.653 14.510 14.768 15.205 16.089 15.078 15.396 19.983

Finansijsko posredovanje 2.815 2.604 2.666 2.792 3.272 3.890 5.227 5.108

Aktiv. u vezi nekretnina 5.408 5.688 8.317 9.204 10.173 9.500 9.295 8.039

Državna uprava 20.411 19.892 18.670 19.405 20.245 21.092 22.797 22.552

Obrazovanje 15.272 16.018 16.724 17.111 17.692 18.196 18.886 19.611

Zdravstvo 14.331 14.396 15.306 15.800 15.926 15.692 16.145 16.525

Ostale komunal.i lične usluge 14.498 16.156 18.631 22.185 23.676 11.638 9.983 8.656

Ukupno uslužne djelatnosti 137.787 143.245 151.964 163.387 173.359 162.852 165.060 159.208

Ukupno 236.438 236.239 242.624 248.139 258.236 259.205 258.634 244.453

Izvor: Republički zavod za statistiku Republike Srpske

10

Međutim, u 2010. godini, došlo je do pada broja registrovanih zaposlenih lica i to za 14.181

lice ili 5,5% u odnosu na predhodnu godinu. Najveći pad zabilježen je u sektorima trgovine na malo i

veliko, prerađivačke industrije, građevinarstva, zatim hotela i restorana i ostalih komunalnih i ličnih

usluga.

U Brčko distriktu BiH, broj zaposlenih lica u 2010. godini veći je u odnosu na 2009. godinu

za 631 lice ili 3,89%. U posmatranom periodu broj zaposlenih lica imao je trend laganog rasta sve do

2010. godine, tako da je u odnosu na 2003. godinu, registrovana zaposlenost veća za 4.998 lica ili

30,82%. Najveći broj registrovanih zaposlenih je u sektoru trgovine i ugostiteljstva (37,58%), u

poljoprivrednoj i prerađivačkoj industriji (19,29%).

Tabela 8. Registrovana zaposlenost u Brčko distriktu BiH prema sektorima djelatnosti

Broj zaposlenih

2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010

Poljoprivreda i prerađivačka industrija

1.694 1.576 1.686 2.677 3.263 3.300 3.117 3.250

Trgovina i ugostiteljstvo 1.476 1.705 2.078 2.554 5.612 5.882 5.962 6.332

Saobraćaj i veze 649 660 452 490 879 924 932 916

Javna uprava 1.235 1.407 1.419 1.591 1.493 1.645 1.768 1.821

Obrazovanje 784 804 868 910 920 801 983 1.044

Ostale djelatnosti 1.810 1.860 2.042 1.238 2.956 3.616 3.456 3.486

Ukupno 11.851 12.521 13.196 14.118 15.123 16.168 16.218 16.849

Izvor: Agencija za statistiku BiH.

Svjetska ekonomska kriza je i u 2010. godini imala određenog uticaja na stanje zaposlenosti u

BiH. Glavni razlog je spor ekonomski oporavak, uz činjenicu da će smanjena investiciona ulaganja

svakako utjecati na stanje tržišta rada u BiH i u 2011. godini. Za očekivati je da se broj zaposlenih neće

smanjivati kao u 2009. godini, odnosno da će trend rasta nezaposlenih lica biti zaustavljen, ali se

sigurno u narednoj godini ne može očekivati ni neko značajnije povećanje zaposlenosti. Ako

pogledamo strukturu registrovane zaposlenosti na nivou Bosne i Hercegovine i na nivou entiteta,

evidentno je dugogodišnje smanjivanje broja zaposlenih u proizvodnom sektoru. Ovakva situacija je

pogoršana uticajem globalne ekonomske krize, koja je samo dodatno otežala već postojeću tešku

situaciju u industrijskom sektoru koji je svakako imao veoma spor oporavak.

Plate

U BiH je u 2010. godini zabilježen rast plata, koji je značajno usporen u odnosu na ranije

godine. Prosječna neto plata u BiH je iznosila 798 KM, što je nominalno povećanje od 0,1% u odnosu

na 2009. godinu. Najveći doprinos rastu plata u BiH bio je u okviru sektora rudarstva i vađenja ruda

8,5%, dok je u okviru javnog sektora, sektora trgovine, sektora snadbijevanja električnom energijom i

ostalih društvenih socijalnih, i ličnih uslužnih djelatnosti to povećanje iznosilo oko 6%.

Tabela 9. Nominalni rast plata u Bosni i Hercegovini za period 2006.- 2010. godina

Nominalni rast plata

2006. 7.7%

2007. 12.2%

2008. 16.6%

2009. 5.1%

2010. 1,0%


11

Neto plate u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu BiH u 2010. godini su bile

ujednačene. Tako je prosječna neto plata u Federaciji BiH iznosila 804 KM, u Republici Srpskoj 784

KM, dok je u Brčko distriktu BiH iznosila 796 KM, sa stopama rasta od 1,5% u Federaciji BiH i 3,5%

u Brčko distriktu BiH i negativnom stopom od 0,5% u Republici Srpskoj.

Tabela 10. Iznos prosječne neto plate u Bosni i Hercegovini, entitetima i Brčko distriktu BiH za period 1998-2010.7

1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010

BiH 296 343 372 408 446 484 505 538 586 630 752 790 798

Federacija BiH

329 374 413 444 483 524 534 558 603 662 751 792 804

Republika Srpska

170 216 275 309 347 379 423 465 521 585 755 788 784

Brčko distrikt BiH

- - - - 676 695 707 676 674 685 729 769 796


U 2010. godini u Republici Srpskoj došlo je do izmjene iznosa minimalne plate. Opštim

kolektivnim ugovorom u Republici Srpskoj od jula 2010. godine definisana je minimalna plata u

iznosu od 370 KM (15,6% više u odnosu na 2009. godinu), osim za grane tekstila i obuće gdje je kao i

prethodne godine ostala 320 KM. U Federaciji BiH u 2010. godini minimalna plata, ostala je

nepromjenjena u odnosu na prošlu godinu i iznosi 343,6 KM (prema dogovorenoj minimalnoj satnici

od 1,95 KM), a minimalna osnovica za obračun plata i doprinosa je 360 KM.

Nezaposlenost

Kao i prethodne godine, tržište rada u Bosni i Hercegovini u 2010. godini bilo je pod uticajem

ekonomske krize. U 2010. godini nastavljen je trend rasta registrovane nezaposlenosti iako je bio

znatno usporeniji nego u prethodnoj godini, kada je broj registrovanih nezaposlenih lica bilježio ubrzan

rast koji je za godinu dana iznosio 5,7%. Na kraju 2010. godine povećanje broja nezaposlenih lica u

odnosu na isti period 2009. godine iznosilo je 2,3%.

7 Izvor: Agencija za statistiku BiH, Federalni zavod za statistiku i Zavod za statistiku Republike Srpske

12

Prema zvaničnim podacima Federalnog zavoda za zapošljavanje, Zavoda za zapošljavanje

Republike Srpske i Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta BiH, zaključno sa 31.12.2010. godine u

Bosni i Hercegovini je registrovano 522.052 nezaposlena lica, što u odnosu na 31.12.2009. godine

predstavlja povećanje za 11.472 lica ili 2,25%.

Tabela 11. Registrovana nezaposlenost - BiH / entiteti – decembar 2010. godine

Bosna i Hercegovina

Federacija BiH Republika Srpska Brčko distrikt BiH

Registrovana nezaposlenost - 31.12.2010. 522.052 364.929 145.620 11.503

Registrovana nezaposlenost - 31.12.2009. 510.580 354.577 145.396 10.607

Indeks 31.12.2010./ 31.12.2009. 102,25 102,92 100,15 108,45

Izvor: Agencija za rad i zapošljavanje BiH, Federalni zavod za zapošljavanje, Zavod za zapošljavanje Republike Srpske i Zavod za zapošljavanje

Brčko distrikta BiH.

U strukturi lica koja traže zaposlenje u BiH, zaključno sa 31.12.2010. godine, NKV radnika je

160.166 ili 30,68%, PKV 13.980 ili 2,68%, KV 185.247 ili 35,48%, VKV 4.051 ili 0,78%, NSS 2.009

ili 0,38%, SSS 127.584 ili 24,44%, VŠS 7.201 ili 1,38% i VSS 21.814 ili 4,18%. Najveći broj

evidentirane nezaposlenosti čine lica sa trećim stepenom obrazovanja KV radnici 35,48%, te NKV

radnici 30,68%.

Prema polnoj strukturi registrovanih nezaposlenih lica, muškarci čine 49,87%, dok po procjeni

demografa u ukupnom stanovništvu učestvuju sa oko 48%. Učešće žena u registrovanoj nezaposlenosti

je 50,13%, a u ukupnom stanovništvu oko 52%.

Tabela 12. Kvalifikaciona i polna struktura registrovane nezaposlenosti sa 31.12.2010. - BiH / entiteti

Red. Stepen Bosna i % Federacija % Republika % Brčko %

broj obrazovanja Hercegovina BiH Srpska distrikt BIH

1 NKV svega 160.166 30,68% 117.544 32,21% 39.606 27,20% 3.016 26,22%

žene 82.990 31,71% 63.580 34,01% 17.654 25,70% 1.756 28,99%

2 PKV svega 13.980 2,68% 11.051 3,03% 2.737 1,88% 192 1,67%

žene 5.846 2,23% 4.345 2,32% 1.384 2,01% 117 1,93%

3 KV svega 185.247 35,48% 126.886 34,77% 54.307 37,29% 4.054 35,24%

žene 74.762 28,57% 52.283 27,97% 20.856 30,36% 1.623 26,79%

4 VKV svega 4.051 0,78% 2.300 0,63% 1.688 1,16% 63 0,55%

žene 522 0,20% 277 0,15% 233 0,34% 12 0,20%

5 NSS svega 2.009 0,38% 836 0,23% 1.173 0,81% 0 0,00%

žene 1.355 0,52% 762 0,41% 593 0,86% 0 0,00%

6 SSS svega 127.584 24,44% 86.739 23,77% 37.397 25,68% 3.448 29,97%

žene 77.822 29,74% 52.884 28,29% 22.800 33,19% 2.138 35,29%

7 VŠS svega 7.201 1,38% 4.610 1,26% 2.447 1,68% 144 1,25%

žene 4.439 1,70% 2.970 1,59% 1.400 2,04% 69 1,14%

8 VSS svega 21.814 4,18% 14.963 4,10% 6.265 4,30% 586 5,09%

žene 13.969 5,34% 9.849 5,27% 3.777 5,50% 343 5,66%

9 Ukupno: svega 522.052 100% 364.929 100% 145.620 100% 11.503 100%

žene 261.705 50,13% 186.950 51,23% 68.697 47,18% 6.058 52,66%

Izvor: Agencija za rad i zapošljavanje BiH, Federalni zavod za zapošljavanje, Zavod za zapošljavanje Republike Srpske i Zavod za zapošljavanje

Brčko distrikta BiH.

13

FEDERACIJA BIH

Prosječan broj nezaposlenih u 2010. godini iznosio je 360.513 i u odnosu na prosjek 2009.

godine (347.146) veći je za 3,85%. Prosječna stopa nezaposlenosti8 u Federaciji BiH u 2010. godini

iznosila je 44,88% i ima blagu tendenciju rasta (0,38%) u odnosu na prethodnu godinu. Stopa

nezaposlenosti u Federaciji BiH u 2010. godini, prema Anketi o radnoj snazi, bila je 27,2% (25,6% za

muškarce i 29,9% za žene), što je za 1,5% više u odnosu na 2009 godinu9.

Tabela 13. Pregled osnovnih pokazatelja o nezaposlenosti u Federaciji BiH u 2010. godini

Pokazatelji Jan Feb Mar Apr Maj Jun Jul Aug Sep Okt Nov Dec

1. Broj zaposlenih 424.160 423.557 422.950 423.875 424.008 423.875 423.735 422.576 425.279 426.217 426.297 424.598

2. Lica koja traže zaposlenje - UKUPNO

357.664 358.410 358.487 357.115 355.604 357.781 361.654 363.537 363.143 363.411 364.416 364.929

2.1. Žene 182.921 183.094 183.232 183.112 182.892 183.864 185.887 187.184 186.510 186.606 187.034 186.950

3. Stručna lica 227.080 227.681 227.867 226.782 225.632 227.838 231.937 234.121 233.845 234.249 235.253 235.498

4. Nestručna lica 130.584 130.729 130.620 130.333 129.972 129.943 129.717 129.416 129.298 129.162 129.163 129.431

5. Lica koja traže zaposlenje prvi put

167.209 166.935 166.656 165.785 164.822 166.507 168.651 167.494 169.578 141.085 166.359 169.306

6. Prijavljeni na evidenciju u toku mjeseca

9.148 6.923 7.239 7.199 5.782 9.201 10.654 8.726 8.153 7.698 7.253 7.946

7. Zaposleni sa evidencije

2.994 3.080 3.903 5.111 4.643 4.077 3.998 3.701 5.685 4.077 2.902 4.004

8. Prekinut radni odnos

2.359 1.524 1.811 1.683 1.486 1.638 1.885 2.143 1.687 1.300 1.324 2.334

9. Brisani sa evidencije u toku mjeseca

6.061 6.177 7.162 8.571 7.293 7.024 6.781 6.843 8.547 7.431 6.248 7.433

10. Prijave o potrebama za radnicima

969 1.008 1.358 1.855 1.437 1.299 1.322 1.066 459 1.186 1.407 1.292

11. Realizirane prijave u toku mjeseca

1.943 1.932 2.489 3.385 2.998 2.777 2.625 2.210 2.385 2.226 1.390 2.168

12. Korisnici novčane naknade

10.228 10.938 11.393 10.676 10.150 8.722 8.272 8.720 8.310 8.996 7.417 7.837

13. Korisnici zdravstvenog osiguranja

204.223 205.649 206.789 205.680 204.359 204.159 205.049 205.886 207.856 208.913 210.561 211.742

14. Demobilizirani branioci

73.264 73.598 73.092 71.779 71.111 70.749 70.652 68.945 70.103 69.778 69.103 69.537

Izvor: Federalni zavod za zapošljavanje

8 Stopa nezaposlenosti je procenat učešća nezaposlenih u ukupnom broju (zbiru) zaposlenih i nezaposlenih osoba. 9 Krajem aprila 2010. godine u Bosni i Hercegovini je provedena Anketa o radnoj snazi na uzorku od 10.502 domaćinstva, od čega u Federaciji BiH 5.897,

u Republici Srpskoj 3.603 i u Brčko distriktu BiH 1.002 domaćinstva

14

- Nezaposlenost po kantonima u Federaciji BiH

Povećanje broja nezaposlenih lica u odnosu na 2009. godinu evidentirano je u Unsko-sanskom

kantonu za 6,14%, Posavskom kantonu za 1,69%, Tuzlanskom kantonu za 4,11%, Zeničko-dobojskom

kantonu za 4,47% i u Bosansko-podrinjskom kantonu 0,53%. Veći broj nezaposlenih u odnosu na

prosjek iz 2009. godine zabilježen je i u Srednjobosanskom kantonu i to za 2,24%, u

Zapadnohercegovačkom kantonu broj nezaposlenih lica je povećan za 1,90%, u Kantonu Sarajevo za

4,77%, a u Kantonu Livno za 2,32%.

- Učešće žena u registrovanoj nezaposlenosti

Broj nezaposlenih žena u Federaciji BiH u 2010. godini iznosio je 184.941, što je više za 5.773

ili 3,22% u odnosu na prethodnu godinu. Posmatrano po kantonima, evidentirano je povećanje broja

nezaposlenih žena u svim kantonima osim, u Bosansko-podrinjskom, gdje je broj nezaposlenih žena

manji za 0,10%. Najveće povećanje zabilježeno je u Unsko-sanskom kantonu za 4,14%, Kantonu

Sarajevo 3,88% i Hercegovačko-neretvanskom kantonu za 3,45%.

- Kvalifikaciona struktura evidentiranih nezaposlenih

U odnosu na 2009. godinu, broj stručnih lica koja traže zaposlenje u Federaciji BiH u 2010.

godini veći je za 6,45%. Posmatrano po stručnoj spremi, broj stručnih lica koja traže zaposlenje veći je

u svim stepenima stručnosti. Povećan je broj nezaposlenih kvalifikovanih lica (KV), zatim sa srednjom

stručnom spremom (SSS) i visokom stručnom spremom (VSS). Broj nestručnih lica koja traže

zaposlenje u Federaciji BiH u 2010. godini, u odnosu na 2009. godinu, manji je za 0,47%. Smanjen je

broj nezaposlenih nekvalifikovanih lica (NKV), polukvalifikovanih (PKV) i lica sa nižom stručnom

spremom (NSS).

- Promjene u evidenciji nezaposlenih

U skladu sa Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih

osoba i Pravilnikom o evidencijama u oblasti zapošljavanja, sa evidencije kantonalnih službi za

zapošljavanje, po raznim osnovama, u 2010. godini u Federaciji BiH brisano je 85.524 lica. U odnosu

na 2009. godinu to je manje za 2,14%. U istom periodu prijavljeno je 95.993 lica, što je u odnosu na

prethodnu godinu manje za 7,16%.

Na evidencijama nezaposlenih u Federaciji BiH najbrojnija su bila sljedeća zanimanja:

III stepen (KV) – prodavač, automehaničar, bravar, kuhar

IV stepen (SSS) – ekonomski tehničar, maturant gimnazije, mašinski tehničar, medicinska

sestra

VI stepen (VŠS) – ekonomista, pravnik, nastavnik (raznih smjerova)

VII stepen (VSS) – diplomirani pravnik, diplomirani ekonomist, diplomirani socijalni radnik i

diplomirani kriminalist.

Kao i prethodnih godina, među nezaposlenim osobama sa visokom stručnom spremom

najbrojniji su diplomirani pravnici i diplomirani ekonomisti, ali se oni najbrže i zapošljavaju. I dalje je

izražena slaba pokretljivost radne snage u Bosni i Hercegovini.

- Tražnja radne snage

Prosječna mjesečna tražnja radne snage registrovana u kantonalnim službama za zapošljavanje

u toku 2010. godine iznosila je 1.222, što je manje za 9% u odnosu na 2009. godinu. Od toga su

registrovane 454 tražnje na neodređeno vrijeme, što je manje za 18,49%, a 767 tražnji na određeno

vrijeme, što je manje za 2,41%.

15

Prosječna mjesečna zadovoljena tražnja radne snage10

registrirana u kantonalnim službama za

zapošljavanje u toku 2010. godine iznosila je 2.377, što je manje za 0,16% u odnosu na 2009. godinu.

Od toga je registrovano 940 tražnji na neodređeno vrijeme, što je manje za 13,36% u odnosu na

prethodnu godinu, te 1.438 tražnji na određeno vrijeme (više za 10,95%). Zapošljavanje lica sa

evidencije premašuje registrovanu tražnju, jer poslodavci nemaju zakonsku obavezu da službama za

zapošljavanje prijavljuju slobodna radna mjesta, te se ukupna tražnja radne snage na tržištu rada u

Federaciji BiH ne registruje u kantonalnim službama za zapošljavanje. Evidentna je tražnja za

diplomiranim inženjerima informatike i elektronike i malo ih je na evidenciji nezaposlenih, kao i

diplomiranih inženjera telekomunikacija, saobraćaja, geodezije, geologije i građevine. Analiza oglasa u

službama za zapošljavanje, internet-portalima i štampi pokazuje da su na tržištu rada traženi farmaceuti

(magistri farmacije), pravnici, ekonomisti, komercijalisti, menadžeri prodaje i prodavači, IT stručnjaci,

a veliko zanimanje je i za knjigovođama, računovođama i raznim drugim ekonomskim zanimanjima,

kao i za ljekarima, nastavnim kadrom, inžinjerima različitih profila. U većini oglasa, osim radnog

iskustva, kao uslov za zasnivanje radnog odnosa tražena su dodatna znanja i vještine, kao što je

poznavanje rada na računaru i stranog jezika, uglavnom engleskog, ali i vozačka dozvola B kategorije.

-Zapošljavanje lica sa evidencije službi za zapošljavanje

U 2010. godini službe za zapošljavanje su posredovale u zapošljavanju za 45.027 osoba sa evi-

dencije nezaposlenih. Posmatrano po kantonima, broj posredovanja se kreće od 560 u Posavskom, 571

u Bosansko-podrinjskom, 790 u Zapadnohercegovačkom, 913 u Livanjskom, 3.831 u Unsko-sanskom,

4.114 u Hercegovačko-neretvanskom, 4.954 u Srednjobosanskom, 6.565 u Zeničko-dobojskom, 11.267

u Tuzlanskom do 11.462 u Kantonu Sarajevo.

REPUBLIKA SRPSKA

Stanje na evidenciji nezaposlenih lica je od 2007. godine imalo tendenciju blagog pada do kraja

2008. godine. Tokom 2009. godine broj nezaposlenih porastao je na 145.396 lica, a nakon marta 2010.

godine broj evidentiranih nezaposlenih lica stalno je opadao, da bi sa 31.12.2010. godine na evidenciji

bilo 145.620 lica, odnosno 224 nezaposlena lica ili 0,2% više nego na kraju 2009.godine.

Tabela 14. Pregled stanja registrovane nezaposlenosti u Republici Srpskoj po filijalama – 31.12.2010. Stepen stručne

spreme Banja Luka Bijeljina Doboj Prijedor I.Sarajevo Trebinje Ukupno

NK 10.303 9.019 8.822 6.266 2.595 2.601 39.606

PK-NSS 914 1.265 893 385 299 154 3.910

KV 16.211 10.401 9.376 8.015 5.294 5.010 54.307

SSS 10.881 7.332 5.706 4.712 4.838 3.928 37.397

VKV 473 353 271 194 242 155 1.688

VŠS 595 553 330 349 251 369 2.447

VSS 2.313 1.186 561 477 958 770 6.265

Ukupno 41.690 30.109 25.959 20.398 14.477 12.987 145.620

Žene 19.872 14.548 11.496 8.996 7.235 6.550 68.697

% žena 47,7% 48,3% 44,3% 44,1% 50,0% 50,4% 47,2%

Izvor: Zavod za zapošljavanje Republike Srpske


Podaci o promjenama obrazovne strukture upućuje na zaključak da je došlo do poboljšanja

kvaliteta ponude radne snage. U tom smislu treba ukazati na sljedeće:

- Duži niz godina evidentan je kontinuiran pad broja i relativnog učešća, u ukupnom broju

nezaposlenih lica, niskokvalifikovana, polukvalifikovana i lica niže stručne spreme. Ova grupa

lica je druga po broju u ukupnom broju nezaposlenih; 10 Ukupna registrirana zadovoljena tražnja za radnom snagom ostvarena na osnovu objavljenih oglasa, prijava dostavljenih službama za zapošljavanje i drugih oblika zapošljavanja koje su poslodavci dali na uvid službama za zapošljavanje ili su službe u radu i obradi određenih podataka došle do saznanja o

tome

16

- Lica III stepena obrazovanja čine najbrojniju grupu u ukupnom broju nezaposlenih lica i u

posmatranom periodu se kreće između 37,91% i 37,29%;

- Učešće lica četvrtog stepena obrazovanja (SSS) u ukupnom broju nezaposlenih lica ima

tendenciju blagog rasta u posmatranom periodu, od 24,26% u 2007. godini do 25,68% u 2010.

godini;

- Lica petog stepena, visokokvalifikovani radnici, u posmatranom periodu bilježe pad i relativne

i apsolutne zastupljenosti;

- Lica više stručne spreme u relativnoj zastupljenosti pokazuju opadajući trend od 2007. godine,

a u apsolutnom iznosu kreću se između 2.565 i 2.447 lica, što je realno jer obrazovni sistem

više ne daje lica ovog stepena obrazovanja;

- Lica visoke stručne spreme imaju tendenciju stalnog povećanja od 2.762 lica u 2007. godini do

6.265 u 2010. godini, uključujući 109 magistara (mastera) i četiri doktora nauka;

- U ukupnom broju registrovanih nezaposlenih lica učešće žena kreće se oko 47%, dok je njihova

zastupljenost u direktnoj srazmjeri sa ukupnim brojem registrovanih nezaposlenih lica u

pojedinim stepenima obrazovanja.

Tabela 15. Pregled kvalifikacione strukture nezaposlenih lica u Republici Srpskoj 2007.-2010.

Stepen stručnog

obrazovanja

Godina

2007 2008 2009 2010

Broj % Broj % Broj % Broj %

NK 39.387 29,35 39.273 29,51 41.077 28,25 39.606 27,20

PK-NSS 4.137 3,08 4.124 3,10 4.207 2,89 3.910 2.69

KV 50.872 37,91 49.539 37,23 54.483 37,47 54.307 37,29

SSS 32.560 24,26 32.799 24,65 35.951 24,73 37.397 25,68

VKV 1.924 1,43 1.734 1,30 1.806 1,24 1.688 1,16

VŠS 2.565 1,91 2.491 1,87 2.623 1,80 2.447 1,68

VSS 2.742 2,04 3.090 2,32 5.198 3,58 6.152 4,22

magistri 20 0,01 23 0,02 50 0,03 109 0,07

doktori 0 0,00 1 0,00 1 0,00 4 0,00

Ukupno 134.207 133.074 145.396 145.620


I u 2010. godini, kao i prethodnih godina prisutna je nepromijenjena zastupljenost i rang

pojedinih zanimanja, po broju registrovanih nezaposlenih lica. U trećem stepenu (KV) najviše

registrovanih lica je u sljedećem strukama i zanimanjima: trgovci i srodni (9760), metalci (9167),

mehaničari i mašinisti (6609), ugostitelji i srodni (5473), električari i energetičari (4215), tekstilci

(3505), vozači i srodni (3397), prerađivači drveta (2045), vršioci ličnih usluga, frizeri i sl. (1668),

građevinari (1543).

U četvrtom stepenu (SSS) najviše registrovanih lica je u sljedećim strukama i zanimanjima:

finansijski radnici i ekonomski tehničari (7159), mehaničari i mašinisti (5225), maturanti gimnazije

(4499), električari i energetičari (3267), poljoprivredni tehničari (1646), zdravstveni radnici (1970),

ugostitelji i srodni (1615), građevinari (1332), adminstratori (1124). U ovom stepenu obrazovanja broj

evidentiranih nezaposlenih lica u odnosu na prethodnu godinu povećao se u zanimanjima: finansijski

radnici i ekonomski tehničari, mehaničari i mašinisti, maturanti gimnazije, električari i energetičari,

ugostitelji i srodni i građevinari, a smanjio se broj kod poljoprivrednih tehničara, zdravstvenih radnika

i administratora.

17

U petom stepenu obrazovanja (VKV) najviše je registrovano nezaposlenih lica u sljedećim

strukama i zanimanjima: metalci (446), mehaničari i mašinisti (298), električari i energetičari (180),

trgovci i srodni (176), vozači i srodni (178), ugostitelji i srodni (159), građevinari (57), tekstilci (41),

monteri i instalateri (25), i prerađivači drveta (27).

U šestom stepenu (VŠS) registrovano je najviše lica u sljedećim strukama i zanimanjima:

finansijski radnici i ekonomisti (881), ing. organizacije rada i srodni (226), pedagozi i andragozi (172),

zdravstveni radnici (192), pravnici (186), mehaničari i mašinisti (164), tekstilci (77), radnici prirodnih

nauka (77) i ing.poljoprivrede (49).

U sedmom stepenu obrazovanja (VSS) najviše nezaposlenih lica je registrovano u sljedećim

strukama i zanimanjima: finansijski radnici i dipl.ekonomisti (1853), pedagozi i andragozi (1108),

dipl.pravnici (754), radnici društvenih nauka (359), radnici prirodnih nauka (178)

dipl.ing.poljoprivrede (322), dipl.ing. mašinstva i sl. (139), zdravstveni radnici (133), dipl.ing.

elektrotehnike i energetike (127) i hemičari (100). U ovom stepenu obrazovanja brojno stanje

pojedinih zanimanja je teško uporedivo sa stanjem prethodnih godina osim kod finansijskih radnika i

dipl.ekonomista, iz razloga što je kod nekih zanimanja došlo do „usitnjavanja“, kao što su prosvetni

radnici, koji su sada razvrstani po predmetima u obrazovnom sistemu, zdravstveni radnici i radnici

drugih društvenih nauka, kod kojih se sada u većem broju pojavljuju novinari, socijalni radnici,

sociolozi i politikolozi. Ovi studijski programi u Republici Srpskoj već imaju svršene studente

četvorogodišnjeg studija.

- Registrovana nezaposlenost prema dužini čekanja na zaposlenje

Kada se podatak o dužini čekanja na zaposlenje dovede u vezu sa godinama starosti i nivoima

obrazovanja nezaposlenih lica, uočava se sva složenost aktivnosti koje se odnose na zapošljavanje u

Republici Srpskoj. Po standardima MOR-a, lica na evidenciji koja čekaju na zaposlenje duže od jedne

godine spadaju u grupu teško zapošljivih lica, jer se sa dužinom čekanja na zaposlenje gube znanja i

vještine. Ovaj problem je izraženiji kod lica nižih stepena obrazovanja i starijih godišta. Uočava se da

se učešće lica koja na zaposlenje čekaju do jedne godine kreće između 26,6% i 27% u 2010. godini.

Evidentna je tendencija stalnog opadanja relativnog učešća lica koja na zaposlenje čekaju od 1-3

godine, a riječ je o skoro jednoj trećini nezaposlenih lica. Učešće lica koja na zaposlenje čekaju od 3-5

godina se kreće oko 19% od ukupno nezaposlenih lica. Učešće lica koja na zaposlenje čekaju od 5 do

7 godina ima tendenciju povećanja sa 7,0% na 12,3%. Evidentan je rast relativnog i apsolutnog učešća

lica koja na zaposlenje čekaju od 7 do 9 godina i to sa 4,6% na 6,4%. Visoko je učešće, i apsolutno i

relativno, lica koja na zaposlenje čekaju preko 9 godina, i još uvijek imaju tendenciju rasta.


Tabela 16. Registrovana nezaposlenost po dužini čekanja na zaposlenje i starosti – 31.12.2010.

Dužina čekanja na zaposlenje

God.starosti 0- 1 god 1-3 god 3 -5 god 5 -7 god 7 -9 god preko 9 god

ukupno žena ukupno žena ukupno žena ukupno žena ukupno žena ukupno žena ukupno žena

15-29 17.924 8.035 14.498 6.736 5.581 2.934 3.107 1.794 1.345 831 530 339 42.985 20.669

30-44 12.837 5.706 13.503 6.715 8.335 4.166 7.597 4.127 4.474 2.582 8.792 5.133 55.565 28.429

45-54 6.389 2.623 8.073 3.590 6.262 2.980 5.482 2.634 2.649 1.262 6.306 3.031 35.161 16.120

55-65 2.156 615 2.946 884 2.121 653 1.793 564 877 245 2.016 518 11.909 3.479

Ukupno 39.306 16.979 39.047 17.925 22.299 10.733 17.979 9.119 9.345 4.920 17.644 9.021 145.620 68.697

18

- Prijava na evidenciju nezaposlenih i brisanje sa evidencije nezaposlenih –

U 2010. godini na evidenciji nezaposlenih lica evidentirano je ukupno 63.095 novoprijavljenih

lica, dok se po osnovu različitih razloga prestanka radnog odnosa prijavilo 38.433 lica. Sa druge strane,

ukupno je sa evidencije nezaposlenih u 2010. godini brisano 64.216 lica.

- Zapošljavanje sa evidencije

U 2010. godini zaposleno je 11% lica više u odnosu na 2009. godinu u kojoj je ukupno

zaposleno 22.575 lica. Analiza zapošljavanja na mjesečnom nivou pokazuje porast zapošljavanja od

maja mjeseca 2010. godine u odnosu na isti period 2009. godine. Od maja do decembra 2010. godine

prosječno se mjesečno zapošljavalo preko 2.300 lica.


Zapošljavanje po stepenima stručne spreme odnosno po kvalifikacionoj strukturi pokazuje da je

najveći broj lica zaposlen u III stepenu – KV radnici 9.200 (36,7%) i lica srednje stručne spreme 7.136

(28,5%) koji su i najbrojniji u ukupnom broju nezaposlenih na evidenciji. U poređenju sa prethodnim

godinama trend zapošljavanja po stepenima stručne spreme ostao je skoro isti, osim u VII stepenu

stručne spreme gdje je ostvaren značajan porast zapošljavanja lica sa visokom stručnom spremom.

Broj zaposlenih lica visoke stručne spreme u 2010. godini veći je za 9,6% u odnosu na 2007. godinu

kada je učešće visoke stručne spreme u ukupnom broju zaposlenih sa evidencije iznosilo 8% a u

2010.godini 17,6%. Analizirajući zapošljavanje po djelatnostima može se konstatovati da je u 2010.

godini najveći broj lica zaposlen u oblasti prerađivačke industrije 6.020, zatim slijedi trgovina 4.675 i

građevinarstvo 2.506. U društvenim, socijalnim, uslužnim i ostalim javnim djelatnostima zaposleno je

2.274 radnika, u oblasti ugostiteljstva 1.889 i u obrazovanju 1.759 lica.

BRČKO-DISTRIKT BiH

U Brčko distriktu BiH, sa 31.12.2010. godine bilo je evidentirano 11.503 nezaposlena lica, što

je u odnosu na isti period prošle godine smanjenje za 896 lica ili 8,45%, što je nastavak dugogodišnjeg

trenda smanjenja broja registrovano nezaposlenih lica u Brčko distriktu BiH. U ukupnoj nezaposlenosti

učešće žena je nadpolovično (52,66%).


U kvalifikacionoj strukturi registrovane nezaposlenosti u Brčko distriktu BiH, najveće je

učešće kvalifikovane radne snage (KV) sa 35,24% od ukupnog broja nezaposlenih. Relativno veliko

učešće je i radnika SSS sa 29,97% i NKV radnika sa 26,22%.

Tabela 17. Pregled broja zaposlenih lica u 2010. godini sa evidencije Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske po filijalama i načinu zasnivanja radnog odnosa

FILIJALA UKUPNO Obavljanje

privatne djel. Zaposlenje

Po načinu zasnivanja radnog odnosa

Neodređeno Određeno Sezonski

BANJA LUKA 8.878 250 8.628 3.208 4.805 2

BIJELJINA 4.703 106 4.597 1.093 3.129 1

DOBOJ 4.272 66 4.206 2.059 1.997 32

PRIJEDOR 3.006 85 2.921 961 1.839 7

I.SARAJEVO 2.614 14 2.600 890 1.412

TREBINjE 1.581 56 1.525 610 713 21

Z A V O D 25.054 577 24.477 8.821 13.895 63

36,0% 56,8% 0,3%

19

Tabela 18. Registrovana nezaposlenost u Brčko distriktu BiH po kvalifikacionoj strukturi – 31.12.2010.

R/b Aplikacija - obilježja Ukupno %

1. NKV Svega: 3.016 26,22%

Žene 1.756 15,27%

2. PKV Svega: 192 1,67%

Žene 117 1,02%

3. KV Svega: 4.054 35,24%

Žene 1.623 14,11%

4. VKV Svega: 63 0,55%

Žene 12 0,10%

5. NSS Svega: 0 0,00%

Žene 0 0,00%

6. SSS Svega: 3.448 29,97%

Žene 2.138 18,59%

7. VŠS Svega: 144 1,25%

Žene 69 0,60%

8. VSS Svega: 586 5,09%

Žene 343 2,98%

Ukupno:

Svega: 11.503 100,00%

Žene 6.058 52,66%

Izvor: Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH

- Prijava na evidenciju nezaposlenih i brisanje sa evidencije nezaposlenih

U 2010. godini, na evidenciji nezaposlenih lica evidentirano je ukupno 4.719 novoprijavljenih

lica. Sa druge strane, sa evidencije nezaposlenih u 2010. godini brisano je ukupno 5.574 lica, od čega

je po osnovu posredovanja u zapošljavanju brisano sa evidencije 975 lica.

Tabela 19. Pregled lica brisanih sa evidencije nezaposlenih po različitim osnovama u Brčko distriktu BiH

2007. 2008. 2009. 2010.

1. Brisanje po osnovu zaposlenja 1.475 1.698 937 975

2.

Brisani po drugim osnovama (odustalo od traženja posla, rad na crno, promjena mjesta prebivališta, odlazak u penziju, odlazak na školovanje, brisanje po osnovu smrti i sl.)

3.869 3.677 4.094 4.599

S v e g a : 5.344 5.375 5.031 5.574

Izvor: Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH

Evidentno je da se u 2010. godini nešto povećao broj lica zaposlenih sa evidencije i to

povećanje u odnosu na 2009. godinu je za 38 lica ili 4,06%. Broj lica brisanih sa evidencije po drugim

osnovama kao što su lica koja su odustala od traženja posla, rad na crno, promjena mjesta prebivališta,

odlazak u penziju, odlazak na školovanje, brisanje po osnovu smrti i sl. povećao se u odnosu na 2009.

godinu za 505 lica ili 12,33%.

II -2. ANKETA O RADNOJ SNAZI11

Kako bi dobili međunarodno uporedive podatke o tržištu rada, Agencija za statistiku BiH,

Federalni zavod za statistiku i Republički zavod za statistiku Republike Srpske su od 2006. godine

počele provoditi na godišnjem nivou Anketu o radnoj snazi zasnovanu na standardima MOR-a i

EUROSTAT-a.

11 Izvor: Agencija za statistiku BiH, Anketa o radnoj snazi, 2010.

20

Prema rezultatima Ankete o radnoj snazi za 2010. godinu, u BiH radnu snagu (ekonomski

aktivno stanovništvo) je činilo 1.157.940 lica, dok je broj neaktivnih iznosio 1.438.761 lice. U okviru

radne snage zaposlenih je bilo 842.831 i 315.110 nezaposlenih lica. Anketna stopa nezaposlenosti je

značajno manja od registrovane i na nivou BiH za 2010. godinu iznosi 27,2%. Stopa zaposlenosti

manja je u odnosu na 2009. godinu za 0,6% i u 2010. godini je 32,5%.

1.438.761

315.110

842.831

1.157.941

2.596.701

0 500000 1000000 1500000 2000000 2500000 3000000

Neaktivno

stanovništvo

Nezaposleni

Zaposleni

Aktivno

stanovništvo

Radno sposobno

stanovništvo (15+)

ANKETA O RADNOJ SNAZI 2010. - RADNO SPOSOBNO

STANOVNIŠTVO PREMA AKTIVNOSTI U BIH

U više od 2,5 miliona radno sposobnih lica, preko 1,1 milion se klasificira kao ekonomski

aktivno, a nešto iznad 1,4 miliona kao ekonomski neaktivno. Podaci pokazuju da je manje od polovine

radno sposobnog stanovništva iznad 15 g. starosti u BiH aktivno sa uočljivim razlikama među

polovima. Stopa aktivnosti od 44,6% još uvijek je vrlo niska po međunarodnim standardima.

Broj aktivnih i neaktivnih lica koji čine radno sposobno stanovništvo se povećao u odnosu na

2009. godinu. Radna snaga – aktivno stanovništvo povećala se za 2,3%. Broj zaposlenih lica manji je

za 1,9%, dok se broj nezaposlenih lica povećao za 15,7% u odnosu na 2009. godinu.

Neaktivnost pogađa više od polovine radno sposobnog stanovništva u BiH (55,4% u 2010.), a

posebno žene, odnosno 66,8% radno sposobnih žena u BiH. Stopa neaktivnosti žena različita je među

entitetima i kreće se u 2010. g. od 61,4% u RS-u do 71,4% u Brčko distriktu BiH. Neaktivnost žena

nije dovoljno istražen problem u BiH, ali se svakako može povezati sa niskim stepenom obrazovanja i

kulturološkim i ekonomskim odlukama koje žene donose unutar domaćinstva.

Tabela 20. Anketa o radnoj snazi – mjere aktivnosti stanovništva u BiH i entitetima (%)

BiH Federacija BiH Republika Srpska Brčko distrikt BiH

Stopa aktivnosti (%)

2006. 43,1 43,1 43,3 37,6

2007. 43,9 42,3 47,0 39,0

2008. 43,9 42,4 47,0 36,8

2009. 43,6 41,6 47,4 38,1

2010. 44,6 42,9 47,9 40,6

Stopa zaposlenosti (%)

2006. 29,7 29,1 30,9 23,7

2007. 31,2 29,2 35,1 23,4

2008. 33,6 31,8 37,3 25,1

2009. 33,1 30,9 37,2 27,0

2010. 32,5 30,4 36,6 25,8

Stopa nezaposlenosti (%)

2006. 31,1 32,4 28,5 37,1

2007. 29,0 31,1 25,2 40,0

2008. 23,4 25,0 20,5 31,9

2009. 24,1 25,7 21,4 29,2

2010. 27,2 29,1 23,6 36,4

Izvor: Agencija za statistku BiH.

21

Prema ovoj Anketi, polna struktura nezaposlenih je: 57,9% muškaraca i 42,1% žena.

Obrazovna struktura nezaposlenosti pokazuje da najveći udio 71,2% čine lica sa završenom srednjom

školom, 21,2% su lica sa osnovnim obrazovanjem i niže, dok je 7,6% završilo višu školu, fakultet,

akademiju, magisterij ili doktorat.

Obrazovanje

Institucionalna slika obrazovnog sektora u Bosni i Hercegovini logičan je odraz specifičnog

ustroja države i shodno tome, Ustavom i zakonima utvrđenih odgovornosti konstitutivnih jedinica i

države Bosne i Hercegovine u oblasti obrazovanja. Ministarstvo civilnih poslova Bosne i

Hercegovine jedino je ministarstvo na nivou Bosne i Hercegovine koje, pored ostalih nadležnosti, ima

u nadležnosti i oblast obrazovanja. Ministarstvo civilnih poslova je nadležno za utvrđivanje osnovnih

principa koordinacije aktivnosti, usklađivanje planova entitetskih organa i drugih vladinih tijela, te za

definisanje strategija na međunarodnom planu u oblasti obrazovanja. Obzirom da nema izvornih

ustavnih nadležnosti u oblasti obrazovanja, Ministarstvo civilnih poslova svoje zakonom definisane

nadležnosti, poslove i zadatke vrši u bliskoj i kontinuiranoj saradnji sa entitetskim, kantonalnim i

obrazovnim vlastima Brčko distrikta BiH. Odgovornost za upravljanje obrazovnim sektorom na nivou

entiteta, kantona i Brčko distrikta BiH imaju nadležna ministarstva obrazovanja, odnosno Odjeljenje za

obrazovanje u Vladi Brčko distrikta BiH.

U području obrazovanja u 2010. godini postignut je izvjestan napredak. Mehanizam

koordinacije na državnom nivou je postao djelotovorniji. Devetogodišnji plan i program se provodi u

velikom broju škola širom zemlje. Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta je

pridruženi član Evropskog udruženja za osiguranje kvaliteta u visokom obrazovanju. Sprovedene su i

određene odredbe okvira za kvalifikacije u visokom obrazovanju. Završen je i početni državni okvir

za kvalifikacije u cjeloživotnom učenju. U okviru Ministarstva civilnih poslova uspostavljen je odsjek

za statistiku i informatiku čiji je zadatak da pomaže u statističkom izvještavaju o obrazovanju u skladu

sa standardima Eurostat-a. Povezanost između zapošljavanja i obrazovne politike je slaba. Okvirni

zakon o srednjem stručnom obrazovanju i obuci na državnom nivou se ne provodi u potpunosti. Ni

entiteti niti Brčko distrikt nemaju koncepte za cjeloživotno učenje. U Federaciji je postignut napredak

u usaglašavanju kantonalnih zakona sa okvirnim zakonima o visokom obrazovanju. Određeni kantoni

su usvojili zakone o predškolskom obrazovanju i zakone o stručnom obrazovanju. Osam od deset

kantona je usvojilo zakone o visokom obrazovanju. U Republici Srpskoj je usvojen Zakon o

obrazovanju odraslih i Zakon o visokoškolskim obrazovnim ustanovama.

22

III. ANALIZA ZAPOŠLJAVANJA I POLITIKE TRŽIŠTA RADA

I pored preduzetih mjera za stimulisanje zapošljavanja i ublažavanje krize u BiH u 2010. godini

prisutan je trend rasta broja nezaposlenih lica, iako je on značajno usporen u odnosu na 2009. godinu.

Pored promjena u broju nezaposlenih lica, došlo je do promjena u kretanjima i drugih pokazatelja

stanja na tržištu rada. U periodu 2004.—2008. godina primjetan je bio rast broja zaposlenih sa

evidencija zavoda i službi zapošljavanja u BiH. U 2008. godini zbog uticaja ekonomske krize, koji se

osjetio krajem godine, zabilježeno je manje povećanje nego u 2007. godini, dok je u 2009. godini

registrovano smanjenje broja lica zaposlenih sa evidencija zavoda i službi zapošljavanja i to za 23.092

ili 25,4%. Ipak, uz svu ovu otežanu situaciju na tržištu rada, uzrokovanu još uvijek osjetnim uticajem

ekonomske krize, povećanim prilivom nezaposlenih i smanjenom ponudom slobodnih radnih mjesta, u

periodu januar-decembar 2010. godine sa evidencija Federalnog zavoda za zapošljavanje, Zavoda

za zapošljavanje Republike Srpske i Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta Bosne i Hercegovine

zaposleno je 73.628 lica, što je u odnosu na isti period prošle godine više za 5.725 ili 8,43%.

U Bosni i Hercegovini je složen sistem institucija u oblasti rada i zapošljavanja koji slijedi

ustavno-pravno uređenje. U skladu sa postojećim zakonskim propisima, aktivne politike zapošljavanja

sprovode:

- Federalni zavod za zapošljavanje i kantonalne službe zapošljavanja (u Federaciji BiH),

- Zavod za zapošljavanje Republike Srpske i

- Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH.

Sve provedene aktivnosti, a posebno mjere aktivne politike zapošljavanja, su u saglasnosti sa

osnovnim ciljem Strategije zapošljavanja u Bosni i Hercegovini 2010.-2014., a to je da se poveća

kvalitet i kvantitet radnih mjesta i istovremeno promoviše socijalna uključenost i borba protiv

nejednakosti među polovima. Strategijom zapošljavanja u Bosni i Hercegovini 2010.-2014. su u tački

3.2. posebno utvrđeni prioritetni ciljevi, a to su:

1. Promocija inkluzivnog i zapošljavanjem bogatog rasta i smanjenje deficita produktivnog

zaposlenja i dostojanstvenog rada,

2. Unaprijeđenje zapošljivosti žena i muškaraca, a naročito iz najugroženijih grupa,

3. Unaprijeđenje djelotvornosti, efikasnosti i upravljanja politikama i institucijama tržišta

rada.

U okviru trećeg cilja date su mjere koje se odnose na povećanje raspoloživosti aktivnih mjera

posebno za dugoročno nezaposlene, mlade u nepovoljnom položaju i niskokvalifikovana lica i

predloženi programi aktivnih mjera koji bi obuhvatili:

23

Subvencirano zapošljavanje da se omogući sticanje radnog iskustva za dugoročno

nezaposlene i grupe koje su odvojene od tržišta rada;

Programe samozapošljavanja ciljane na mlade u nepovoljnom položaju i žene podržane

poreskim olakšicama i drugim podsticajnim mjerama kao što su savjetovanje i biznis

obuka;

Intervencije u stručnoj obuci radi usavršavanja vještina i omogućavanja integracije u

tržište rada lica sa niskim obrazovnim nivoima;

Usluge zapošljavanja za dugoročno nezaposlena lica.

FEDERACIJA BiH

Aktivna politika zapošljavanja provodi se u skladu s članom 50. Zakona o posredovanju u

zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, Odlukom o raspodjeli sredstava Federalnog

zavoda za zadovoljenje potreba u oblasti zapošljavanja, Strategijom zapošljavanja 2009-2013 i

Akcionim planom zapošljavanja u Federaciji BiH za period 2010.-2013. godina.

U 2010. godini, kao što je i planirano Programom rada Federalnog zavoda za zapošljavanje,

započeta je realizacija programa sufinansiranja zapošljavanja i obuke posebnih grupa nezaposlenih

lica: mladih bez radnog iskustva, povratnika u prijeratno prebivalište, nezaposlenih pripadnika romske

populacije, lica s invaliditetom, te žena, koji su ujedno Akcionim planom zapošljavanja identifikovani

kao ciljne grupe u narednom periodu. Također, pored programa koji su obuhvatali pomenute ciljne

grupe, krajem godine objavljen je Javni poziv poslodavcima za učešće u Programu sufinansiranja

zapošljavanja mladih lica bez radnog iskustva, koji je izazvao veliko interesovanje poslodavaca i

nezaposlenih mladih lica.

Tokom cijele godine, i pored obaveza u obezbjeđenju sredstava za realizaciju pasivnih mjera,

nastojalo se jačati glavne komponente aktivne politike zapošljavanja: posredovanje – aktivno

povezivanje i usklađivanje ponude i potražnje na tržištu rada, obuku i pripremu za tržište rada, radi

unapređenja i prilagođavanja znanja i vještina onih koji traže posao, podsticanje samozapošljavanja i

zapošljavanja kod poslodavaca.

Programi podsticaja zapošljavanja u kantonalnim službama za zapošljavanje (sufinansiranje

programa tržišta rada – dokvalifikacija, prekvalifikacija i podrška zapošljavanju određenih

ciljnih grupa)

Od 18 programa zapošljavanja koje su kantonalne službe za zapošljavanje realizovale od 2008.

do 2009. godine, u 2010. godini je, uplatom drugog preostalog dijela sredstava u iznosu od 87.578

KM, okončana realizacija posljednjeg programa „Posao za sve“, koji je realizovala Služba za

zapošljavanje Kantona Sarajevo, a na osnovu kojeg je posao dobilo 308 osoba. U okviru programa

poticanja zapošljavanja kantonalnih službi za zapošljavanje realizirani su i programi obuke,

dokvalifikacije i prekvalifikacije za poznatog poslodavca radi obučavanja, dokvalifikacije i

prekvalifikacije osoba prijavljenih na evidenciju nezaposlenih, kao i zaposlenih osoba da bi se

spriječilo povećanje nezaposlenosti. Aktivnostima opšte obuke u dodatnim znanjima i vještinama

(strani jezik, informatička obuka i sl.), dokvalifikacije i prekvalifikacije (sticanje stručnih znanja u vezi

sa zvanjem/zanimanjem, dodatno obrazovanje u okviru istog zanimanja ili za drugo zanimanje u

odnosu na postojeće, ali u okviru istog ili višeg stepena obrazovanja) nastoji se povećati tržišna

konkurentnost određenog broja lica sa nižim kvalifikacijama i srednjom stručnom spremom.

Subvencije se odobravaju u visini do 1.500 KM (nastava i materijalni troškovi, troškovi

naknade za ishranu, prijevoz, osiguranje na poslu i sl.) za obuku koja traje najduže do tri mjeseca. Ovaj

program započet je u 2009. godini, ali je zbog dinamike realizacije nastavljen i u 2010. godini.

24

Tabela 21. Pregled sufinansiranja programa obuke, dokvalifikacije i prekvalifikacije

Red. br.

Kanton

Naziv programa

Broj obuhvaćenih osoba

Isplaćeno ukupno sredstava u KM

Isplaćeno sredstava u 2010. u KM

1. Unsko-sanski Program dokvalifikacije, prekvalifikacije i obuke

100 150.000,00 75.000,00

2. Posavski Program zapošljavanja nezaposlenih djelatnika

131 196.500,00 0

3. Tuzlanski - - - -

4. Zeničko-dobojski

1. Edukacijom do zaposlenja 2. Program stručne obuke deficitarnih

zanatskih zanimanja (zavarivači) 3. Stručna obuka – rukovanje i

programiranje CNC strugova

270 405.500,00 202.500,00

5. Bosansko-podrinjski Program sufinansiranja zapošljavanja kroz stručnu obuku, prekvalifikaciju i dokvalifikaciju nezaposlenih osoba

60 78.000,00 33.000,00

6. Srednjobosanski Program prekvalifikacije, dokvalifikacije i doobuke određenih ciljnih grupa sa evidencije nezaposlenih

150 225.000,00 112.500,00

7. Hercegovačko-neretvanski Program sufinansiranja zapošljavanja kroz stručnu obuku, prekvalifikaciju i dokvalifikaciju nezaposlenih osoba

100 150.000,00 75.000,00

8. Zapadnohercegovački Program sufinansiranja prekvalifikacije, dokvalifikacije i stručnog osposobljavanja

50 75.000,00 37.500,00

9. Kanton Sarajevo Program finansiranja i sufinansiranja stručne obuke i drugih oblika sticanja znanja i vještina nezaposlenih osoba

140 210.000.00 105.000,00

10. Kanton 10 (Livno) Program prekvalifikacije, dokvalifikacije i stručnog osposobljavanja

100 75.000,00 0

UKUPNO 1.101 1.565.000,00 640.500,00

Program sufinansiranja zapošljavanja mladih lica bez radnog iskustva koji direktno realizuje

Federalni zavod za zapošljavanje

Programom sufinansiranja mladih lica bez radnog iskustva12

iz 2009. godine omogućeno je

zapošljavanje, tj. sticanje prvog radnog iskustva za 291 mlado lice (160 sa visokom, devet sa višom, 67

sa srednjom stručnom spremom III stepena i 55 osoba sa srednjom stručnom spremom IV stepena) kod

167 poslodavaca. Za realizaciju ovog programa u 2010. godini utrošeno je 968.751 KM.

Program sufinansiranja zapošljavanja lica sa invaliditetom i drugih teže zapošljivih grupa

nezaposlenih osoba koji direktno realizuje Federalni zavod za zapošljavanje

Ovim programom je predviđeno zapošljavanje lica s procentom invaliditeta od najmanje 60% i

lica sa smetnjama u psihičkom razvoju/mentalnom retardacijom, te žena žrtava nasilja, i to na osnovu

zapošljavanja i samozapošljavanja kod poslodavaca.

Za te namjene predviđena su bespovratna finansijska sredstva Federalnog zavoda, i to:

za sufinansiranje zapošljavanja nezaposlenih lica s invaliditetom i žena žrtava nasilja kod

poslodavaca 700 KM mjesečno po licu, u trajanju od 12 mjeseci i uz obavezu poslodavca da

osobu zaposlenu po Programu zadrži u radnom odnosu najmanje 12 mjeseci;

za sufinansiranje samozapošljavanja 8.400 KM po licu, uz obavezu obavljanja registrovane

djelatnosti u trajanju od najmanje 12 mjeseci.

12 Javni poziv za realizaciju Programa objavljen je 1.6.2009. godine

25

Realizacija Programa sufinansiranja zapošljavanja lica sa invaliditetom i drugih teže zapošljivih

grupa nezaposlenih lica počela je krajem 2009. godine, nastavila se u 2010. godini, a završiće se

polovinom 2011. godine. Programom je zaposleno 167 nezaposlenih osoba: 53 kao fizička lica

(samozapošljavanje), a 114 zapošljavanjem kod 83 pravna subjekta. Od toga je 90 muškarca (54%) i

77 žena (46%). Prosječan postotak invaliditeta kod programom zaposlenih lica je 70%, a prosječna

dužina prijave na evidenciji službi za zapošljavanje je 44 mjeseca (3,8 godina). Prema kvalifikacionoj

strukturi po Programu je najviše zastupljena SSS (36%), zatim KV (32%) i NKV (17%), a najmanje

VSS (5%). Među korisnicima sredstva za samozapošljavanje su dvije žene žrtve nasilja. Za realizaciju

Programa u 2010. godini isplaćena su sredstva u iznosu od 1.149.400,00 KM.

Tabela 22. Pregled broja zaposlenih i samozaposlenih po kantonima

Red. br.

Kanton Broj poslodavaca Broj zaposlenih Broj samozaposlenih Odobreno u KM

1. Unsko-sanski 7 9 8 142.800

2. Posavski 13 15 4 159.600

3. Tuzlanski 16 18 7 210.000

4. Zeničko-dobojski 5 5 7 100.800

5. Bosansko-podrinjski 9 9 5 117.600

6. Srednjobosanski 1 2 1 25.200

7. Hercegovačko-neretvanski 6 22 0 184.800

8. Zapadnohercegovački 13 13 3 134.400

9. Kanton Sarajevo 13 21 13 285.600

10. Kanton 10 (Livno) 0 0 5 42.000

UKUPNO 83 114 53 1.402.800

Program zapošljavanja i samozapošljavanja povratnika

Programom samozapošljavanja i zapošljavanja povratnika u 2010. godini daje se podrška u

stvaranju uvjeta za održivi povratak, te je predviđeno zapošljavanje nezaposlenih lica (povratnika) po

dva osnova:

sufinansiranjem poslodavaca radi podsticanja zapošljavanja povratnika koji su prijavljeni na

evidenciju nezaposlenih, u iznosu od 3.000 KM bespovratno po licu, sa obavezom poslodavca da

lice zaposleno po Programu zadrži u radnom odnosu najmanje 12 mjeseci;

sufinansiranjem samozapošljavanja nezaposlenih povratnika u iznosu od 4.000 KM do 5.000 KM

bespovratno po licu, sa obavezom da se ne može prijaviti na evidenciju biroa za zapošljavanje

narednih 12 mjeseci od dana dobivanja odobrenih finansijskih sredstava, i to za pokretanje:

o poljoprivredne djelatnosti (5.000 KM),

o zanatske djelatnosti (4.500 KM),

o seoskog turizma ili druge vrste malog biznisa (4.000 KM).

Za realizaciju Programa u 2010. godini odobrena su sredstva u iznosu od 2.189.000 KM, i to

899.000 KM za samozapošljavanje 185 lica sa evidencije nezaposlenih i 1.290.000 KM za

zapošljavanje 430 lica kod 100 poslodavaca. Od realizacije samozapošljavanja odustalo je 11

povratnika (kojima je odobreno 53.000 KM) i četiri poslodavca (kojima je odobreno 12.000 KM za

zapošljavanje četiri povratnika). Jedan poslodavac je zaposlio tri umjesto 40 povratnika. Posao su

dobila 563 povratnika. Do kraja 2010. godine realizirano je 938.210 KM, odnosno ukupno 2.290.000

KM zajedno sa obavezama po ugovorima po istom programu iz 2009. godine. Ostatak odobrenih a

nerealiziovanih sredstava usmjerit će se u podsticaj zapošljavanja po osnovu novih programa u 2011.

godini.

26

Program zapošljavanja i samozapošljavanja Roma

Federalni zavod za zapošljavanje je, u skladu sa Memorandumom o razumijevanju za

implementaciju Akcionog plana Bosne i Hercegovine za rješavanje problema Roma u oblasti

zapošljavanja, donio Program zapošljavanja i samozapošljavanja Roma u 2009. godini. U 2010. godini

je nastavljena realizacija ovog programa, odnosno odobrenih sredstava.

Red. br.

Kanton Broj poslodavaca Broj zaposlenih Broj samozaposlenih Odobreno

sredstava u KM.

1. Unsko-sanski 7 8 30 176.000

2. Posavski 2 2 13 62.000

3. Tuzlanski 11 17 3 91.500

4. Zeničko-dobojski 2 3 0 13.500

5. Bosansko-podrinjski 0 0 0 0

6. Srednjobosanski 2 2 6 33.000

7. Hercegovačko-neretvanski 0 0 0 0

8. Zapadnohercegovački 0 0 0 0

9. Kanton Sarajevo 5 7 7 64.000

10. Kanton 10 (Livno) 0 0 0 0

UKUPNO 29 39 59 440.000

Raspoloživa finansijska sredstva u iznosu od 440.000 KM, predviđena za podršku

zapošljavanja i samozapošljavanja Roma u Federaciji BiH, usmjerena su za:

sufinansiranje poslodavaca radi zapošljavanja Roma sa evidencije nezaposlenih u iznosu od

4.500 KM po licu, od čega se 3.000 KM odnosi na opremanje radnog mjesta i 1.500 KM na

osposobljavanje/obuku za radno mjesto;

sufinansiranje samozapošljavanja Roma u iznosu od 4.000 KM do 5.000 KM po licu za:

o zanatstvo ili srodnu djelatnost (stari zanati, domaća radinost, proizvodno i uslužno

zanatstvo) u iznosu od 5.000 KM,

o sakupljanje sekundarnih sirovina u iznosu od 4.500 KM,

o poljoprivredu (plastenička proizvodnja, pčelarstvo ili druga grana poljoprivrede) ili drugu

djelatnost u iznosu od 4.000 KM.

U 2010. godini realizirano je ukupno 346.050 KM, a ovim programom je zaposleno 98

pripadnika ciljne grupe, od čeka je 27 žena. Sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH,

entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje Brčko distrikta BiH 15.11.2010.

godine potpisan je Memorandum o razumijevanju za implementaciju Akcionog plana Bosne i

Hercegovine za rješavanje problema Roma u oblasti zapošljavanja za 2010. godinu, kojim su za

Federaciju BiH predviđena finansijska sredstva u iznosu od 440.000 KM, a Odlukom Vlade Federacije

BiH za zapošljavanje Roma izdvojena su sredstva u iznosu od 100.000 KM.

Projekat podrške mrežama za socijalnu sigurnost i zapošljavanje (SSNESP)

Cilj Projekta podrške mrežama za socijalnu sigurnost i zapošljavanje (SSNESP) jeste pružanje

podrške u posredovanja pri zapošljavanju za one koji aktivno traže posao, a izgube pravo na novčana

primanja ili su socijalno ugroženi. U periodu od 2010. do 2014. godine planirano je da se ovim

projektom obuhvati oko 6.000 ugroženih nezaposlenih osoba, i to: nezaposlene osobe registrovane kod

službi za zapošljavanje u Federaciji BiH kojima prestane pravo na primanje gotovinskih transfera, kao

Tabela 23. Pregled zaposlenih i samozaposlenih po kantonima

27

što su lica sa onesposobljenjem (civilne, ratne vojne, žrtve rata) i demobilisani borci, te lica koja

aktivno traže posao, registrovani kod službi za zapošljavanje u Federaciji BiH i identifikovani kao

ugrožene i teško zapošljive kategorije (žene i muškarci nezaposleni duže od 15 mjeseci; žene i

muškarci preko 40 godina; mladi od 15 do 24 godine sa niskim stepenom obrazovanja ili prekinutim

srednjim obrazovanjem; mladi od 15 do 24 godine sa nižim i srednjim stepenom obrazovanja;

nezaposleni duže od šest mjeseci; lica za višim i visokim stepenom obrazovanja nezaposleni duže od

12 mjeseci; povratnici; socijalno ugrožena lica, odnosno korisnici prava iz socijalne zaštite).

Projekat se finansira iz sredstava Federalnog zavoda i kredita kod Međunarodne asocijacije za

razvoj (IDA), u saradnji sa Federalnim ministarstvom rada i socijalne politike – Jedinicom za

implementaciju projekata socioekonomske podrške, obuke i prezapošljavanja (PIU SESER), a

realizuju ga kantonalne službe za zapošljavanje. Od ukupno 1.233 lica obuhvaćena ovim projektom

62% su muškarci, a 38% su žene. Do 31.12.2010. godine Federalni zavod za zapošljavanje je uplatio

250.000 KM, a ukupna vrijednost obaveza po Projektu u 2010. godini za samozapošljavanje, obuku uz

rad i zapošljavanje, obuku nezaposlenih i mobilnost radne snage je 1.972.605,70 KM.

Program dugoročnih plasmana za podsticaj zapošljavanja

Programom dugoročnih plasmana za podsticaj zapošljavanja iz sredstava revolving kreditne

linije promijenjen je pristup i koncept kreditiranja iz vlastitih namjenskih sredstava, čime su ta sredstva

postala dostupna većem broju korisnika. Sredstva revolving kreditne linije se koriste posredstvom

Razvojne banke Federacije Bosne i Hercegovine (RB FBiH), u svrhu pružanja posebnih uslova za one

korisnike koji imaju mogućnost i potrebu da novim zapošljavanjem radne snage ili

samozapošljavanjem doprinesu ublažavanju problema nezaposlenosti. Iznos kredita je:

za industriju 25.000 KM po novozaposlenom radniku,

za zanatstvo i usluge 15.000 KM po novozaposlenom radniku,

za poljoprivrednu proizvodnju 10.000 KM po novozaposlenom radniku.

Rok otplate kredita je do sedam godina za industriju, zanatstvo, usluge i poljoprivrednu

proizvodnju, uključujući grace period. Na zahtjev korisnika kredita, rok otplate kredita može biti i

kraći. Grace period je do 12 mjeseci za industriju, zanatstvo, usluge i poljoprivrednu proizvodnju, a

dvije godine za poljoprivrednu proizvodnju – zasadi. Kamatne stope za kreditnu liniju gdje rizik snosi

banka su 4% za industriju, zanatstvo i usluge (2% kamata RB FBiH + 2% kamata poslovne banke) i

3% za poljoprivrednu proizvodnju (1,5% kamata RB FBiH + 1,5% kamata poslovne banke). Kamatne

stope za kreditnu liniju namijenjenu za zapošljavanje nezaposlenih demobilisanih boraca, gdje rizik

snosi Federalni zavod za zapošljavanje, jesu 4% za industriju, zanatstvo i usluge (kamata RB FBiH u

skladu sa Ugovorom o komisionim poslovima) i 3% za poljoprivrednu proizvodnju (kamata RB FBiH

u skladu sa Ugovorom o komisionim poslovima).

U izvještajnom periodu po kreditnoj liniji ZZ-260/revolving realizirano je šest novih kredita, u

ukupnom iznosu od 1.710.000 KM (uz obavezu zapošljavanja 70 novih lica), a po kreditnoj liniji ZZ-

266/zapošljavanje demobilisanih boraca nije raliziran ni jedan kredit. Od početka realizacije Programa

do kraja 2010. godine po kreditnoj liniji ZZ-260/revolving odobreno je 140 kredita za zapošljavanje

1.224 nova i zadržavanje 4.194 postojeća radnika. Do kraja 2010. godine po ovoj kreditnoj liniji

otplaćeno je 39 kredita u ukupnom iznosu od 4.574.143,21 KM sa naplaćenom redovnom i zateznom

kamatom od 377.456,80 KM. Istovremeno, po kreditnoj liniji ZZ-266/zapošljavanje demobilisanih

boraca odobreno je 46 kredita za zapošljavanje 171 novog i zadržavanje 171 postojećeg zaposlenika.

Do 31.12.2010. godine po ovoj kreditnoj liniji otplaćena su tri kredita, u ukupnom iznosu od 45.000

KM naplaćene glavnice i 3.405,31 KM redovne i zatezne kamate.

28

Program sufinansiranja mladih bez radnog iskustva koji se realizira posredstvom kantonalnih

službi za zapošljavanje

Ovim programom planirano je zapošljavanje nezaposlenih lica bez radnog iskustva mlađih od

30 godina koji imaju visoku, višu ili srednju stručnu spremu III stepena i IV stepena. Njihovo

zapošljavanje stimulirano je kod poslodavaca na osnovu:

sufinansiranja 250 lica sa SSS – III stepena u trajanju od šest mjeseci u bruto iznosu od 450

KM mjesečno;

sufinansiranja 151 lica sa SSS – IV stepena u trajanju od šest mjeseci u bruto iznosu od 500

KM mjesečno;

sufinansiranja 23 lica sa VŠS u trajanju od 12 mjeseci u bruto iznosu od 550 KM;

sufinansiranja 100 lica sa VSS u trajanju od 12 mjeseci u bruto iznosu od 600 KM mjesečno.

Ukupno je zaposleno 869 lica, i to 487 VSS, 57 VŠS, 181 SSS IV stepena i 144 SSS III

stepena, a do 31.12.2010. godine realizovana su sredstva u iznosu od 2.577.050 KM.

Program zapošljavanja lica sa invaliditetom i drugih teže zapošljivih grupa nezaposlenih koji se

realizuje posredstvom kantonalnih službi za zapošljavanje

Programom je predviđeno da se u 2010. godini sufinansira zapošljavanje nezaposlenih lica sa

invaliditetom od najmanje 60%, lica sa smetnjama u psihičkom razvoju/ mentalnom retardacijom, te

žena žrtava nasilja, i to na osnovu zapošljavanja kod poslodavaca i samozapošljavanja. Bespovratnim

finansijskim sredstvima Federalnog zavoda omogućeno je:

- sufinansiranje zapošljavanja lica iz ciljne grupe kod poslodavaca u iznosu od 700 KM mjesečno

po licu, u trajanju od 12 mjeseci i uz obavezu poslodavca da lice zaposlenu po Programu zadrži

u radnom odnosu najmanje 12 mjeseci,

- sufinansiranje samozapošljavanja 8.400 KM po licu, uz obavezu obavljanja registrovane

djelatnosti u trajanju od najmanje 12 mjeseci, i to za: poljoprivrednu i zanatsku djelatnost,

domaću radinost, seoski turizam ili druge djelatnosti.


R. br.

Kanton Broj poslodavaca Broj zaposlenih Broj samo-zaposlenih

Odobreno u KM Uplaćeno u KM

1. Unsko-sanski 7 7 5 100.800,00 50.400,00

2. Posavski 8 8 0 67.200,00 67.200,00

3. Tuzlanski 21 37 7 193.200,00 193.200,00

4. Zeničko-dobojski 20 21 15 336.000,00 168.000,00

5. Bosansko-podrinjski 8 8 3 92.400,00 46.200,00

6. Srednjobosanski 4 4 8 100.600,00 100.600,00

7. Hercegovačko-neretvanski 7 18 0 159.600,00 79.800,00

8. Zapadnohercegovački 10 10 0 84.000,00 42.100,00

9. Kanton Sarajevo 20 20 5 210.000,00 105.000,00

10. Kanton 10 (Livno) 1 2 2 336.000,00 16.800,00

UKUPNO 106 135 45 1.679.800,00 869.300,00

Iz ciljne grupe ukupno je zaposleno 180 lica, od čega su tri žene žrtve nasilja. Do 31.12.2010.

godine realizovana su sredstva u iznosu od 869.300 KM.

29

Program zapošljavanja i samozapošljavanja žena koji se realizuje posredstvom kantonalnih


Programom je predviđeno da se u 2010. godini pruži podrška u zapošljavanju nezaposlenih

žena preko 30 godina, bez obzira na stepen obrazovanja, a koje su prijavljene na evidenciju

nezaposlenih u Federaciji BiH najmanje šest mjeseci. Za realizaciju Programa predviđena su

bespovratna finansijska sredstva, i to za:

- sufinansiranje poslodavaca, radi zapošljavanja nezaposlenih žena iz ciljne grupe u iznosu od

3.000 KM po licu, uz obavezu poslodavca da lice zaposleno po Programu zadrži u radnom

odnosu najmanje 12 mjeseci,

- sufinansiranje samozapošljavanja žena u iznosu od 4.000 KM do 5.000 KM po licu, i to za

obavljanje registrovane djelatnosti, uz obavezu obavljanja registrovane djelatnost u trajanju od

najmanje 12 mjeseci (poljoprivredna djelatnost 5.000 KM, zanatska djelatnost 4.500 KM,

seoski turizam ili druga djelatnost 4.000 KM).


R. br.

Kanton Broj poslodavaca Broj zaposlenih Broj samo-zaposlenih

Odobreno u KM

Uplaćeno u KM

1. Unsko-sanski 15 29 22 197.000,00 197.000,00

2. Posavski 15 29 5 112.000,00 112.000,00

3. Tuzlanski 21 44 17 208.500,00 191.500,00

4. Zeničko-dobojski 54 77 60 485.500,00 485.500,00

5. Bosansko-podrinjski 8 13 19 171.500,00 171.500,00

6. Srednjobosanski 22 42 30 257.500,00 257.500,00

7. Hercegovačko-neretvanski 11 23 21 189.000,00 189.000,00

8. Zapadnohercegovački 10 10 2 39.500,00 39.500,00

9. Kanton Sarajevo 14 33 56 440.000,00 440.000,00

10. Kanton 10 (Livno) 9 9 38 214.000,00 107.000,00

UKUPNO 179 309 270 2.314.500,00 2.190.500,00

Za zapošljavanje 579 žena u 2010. godini utrošeno je 2.190.500 KM.

Programi obuke, dokvalifikacije i prekvalifikacije koji se realiziraju posredstvom kantonalnih


Sufinansiranje programa obuke, dokvalifikacije i prekvalifikacije za poznatog poslodavca, te

nezaposlenih lica za tržište rada, jedna je od najvažnijih aktivnosti koju provode javne službe za

zapošljavanje. Za tu namjenu predviđena su bespovratna finansijska sredstva, i to za: sufinansiranje

informatičke obuke u iznosu do 300,00 KM po licu, te sufinansiranje obuke, dokvalifikacije i

prekvalifikacije u iznosu do 1.500,00 KM po licu u trajanju do tri mjeseca, za poznatog poslodavca, uz

obavezu poslodavca da zaposli lice čija se obuka, dokvalifikacija i prekvalifikacija sufinansira,

odnosno već zaposleno lice nakon obuke, zadrži u radnom odnosu u trajanju od najmanje 12 mjeseci

(ukoliko uvodi nove tehnologije i sl.). Federalni zavod za zapošljavanje je u protekloj godini

sufinansirao takve programe u iznosu od 962.977 KM, čija se neposredna realizacija odvijala

prosredstvom kantonalnih službi za zapošljavanje. Zaključno sa 31.12.2010. godine, programom

informatičke obuke obuhvaćena je 901 nezaposlenih lica, dok je nakon stručne obuke zaposleno 287

lica sa evidencije nezaposlenih, a 167 zaposlenih lica je zadržalo postojeće radno mjesto.

Programi kantonalnih službi za zapošljavanje

Pored sredstava koje je obezbijedio Federalni zavod za zapošljavanje, za realizaciju mjera

aktivne politike zapošljavanja u 2010. godini, kantonalne službe za zapošljavanje su svojim sredstvima

ili uz pomoć drugih institucija implementirale programe prikazane u tabeli 26.

30

Tabela 26. Pregled aktivnosti kantonalnih službi za zapošljavanje

Služba za

zapošljavanje (kanton/županija)

Vrsta mjere/poticaja – Naziv programa

Ciljna grupa

Izvor finansiranja

Broj

1. Zeničko-dobojski Program poticaja zapošljavanja VSS pripravnika

Sve osobe, član 28. Zakona o radu Vlada Zeničko-dobojskog kantona 100

2. Bosansko-podrinjski

Program zapošljavanja nezaposlenih osoba sa evidencije bez radnog iskustva sa završenom VSS i VŠS kroz volontiranje

Nezaposlene osobe sa VSS i VŠS Služba za zapošljavanje Bosansko-podrinjskog kantona

24

Poticaj zapošljavanja nezaposlenih osoba sa evidencije Službe za zapošljavanje Bosansko -podrinjskog kantona bez radnog iskustva sa završenom VSS i VŠS kroz volonterski rad

Nezaposlene osobe sa VSS i VŠS Vlada Bosansko-podrinjskog kantona 22

3. Srednjobosanski kanton Program poticaja zapošljavanja ili volontiranja mladih u 2010. godini

Nezaposlene osobe sa VSS i VŠS Služba za zapošljavanje Srednjobosanskog kantona 38

4. Hercegovačko-neretvanski kanton

Program poticaja zapošljavanja „Posao za invalide“

Osobe sa invaliditetom, prijavljene na evidenciju nezaposlenih

Služba za zapošljavanje Hercegovačko-neretvanskog kantona

6

Program poticaja zapošljavanja mladih osoba sa VSS bez radnog iskustva

Nezaposlene osobe sa VSS 85

Program poticaja zapošljavanja mladih osoba sa VSS bez radnog iskustva

Nezaposlene osobe sa VSS 43

5. Kanton Sarajevo

Sufinansiranje zapošljavanja pripravnika sa VSS, VŠS, SSS i KV

Pripravnici

JU „Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo“

418

Posao za sve Nezaposlene osobe sa radnim iskustvom

383

Javni radovi Socijalno ugrožene osobe, osobe sa blagom retardacijom i osobe koje nisu dugo bile u radnom odnosu

519

Program sufinansiranja zapošljavanja osoba sa invaliditetom

Osobe sa invaliditetom, prijavljene na evidenciju nezaposlenih

10

6. Kanton 10 (Livno)

Program poticaja zapošljavanja pripravnika sa VSS

Mlade osobe bez radnog iskustva, prijavljene na evidenciju nezaposlenih Županijski zavod za upošljavanje

15

Program poticaja zapošljavanja pripravnika sa VŠS

Mlade osobe bez radnog iskustva, prijavljene na evidenciju nezaposlenih

4

UKUPNO 1.667

Ostale aktivnosti Federalnog zavoda za zapošljavanje i kantonalnih službi zapošljavanja

Projekat „Socijalna, poduzetnička i e-inkluzija žena 40+“

Federalni zavod za zapošljavanje je zajedno sa Vanjskotrgovinskom komorom Bosne i

Hercegovine - Institutom za edukaciju (ECOS) i Fondacijom za socijalno uključivanje finansirao i

realizovao projekat „Socijalna, poduzetnička i e-inkluzija žena 40+“. Cilj Projekta, kojim je

obuhvaćeno 200 žena starijih od 40 godina sa evidencije nezaposlenih Službe za zapošljavanje

Kantona Sarajevo iz četiri opštine Grada Sarajevo te Ilidže i Vogošće, bio je smanjenje isključenosti

žena sa tržišta rada. U okviru Projekta održane su dvije vrste obuke: informatičko opismenjavanje kroz

ECDL Start školu računara, koja ima za cilj osposobljavanje polaznika i potpuno savladavanje rada na

računaru, te pohađanje Škole malog biznisa, kroz koju se stiče znanje o tome kako registrovati

preduzeće ili zanat, napraviti biznis plan, dobiti novac za realizaciju ideja, te kako aktivno tražiti

posao. Ukupna vrijednost Projekta je 126.500 KM, a Federalni zavod za zapošljavanje je osigurao

37.500 KM, od čega je u 2010. godini realizovano 30.000 KM, jer je realizacija Projekta nastavljena u

2011. godini.

Pilot projekat Virtualno preduzeće

Projekat Virtualno preduzeće realiziran je u Kantonu Sarajevo kao pilot projekat koji je

uspješno završilo 15 nezaposlenih lica. Ovaj projekat podrazumijeva desetosedmičnu obuku za mlade

nezaposlene u sklopu virtualne firme u kojoj kroz vježbu, uz mentorsku firmu iz realnog sektora, stiču

iskustva i praktična znanja radi lakšeg uključivanja na tržište rada iz oblasti kao što su komercijala,

31

osnove računovodstva, marketing, nabavke i sl. Poslovanje Virtualnog preduzeća se odvija u okviru

mreže od oko 6.500 virtualnih firmi širom svijeta. Ovaj metod osposobljavanja nezaposlenih mladih

lica je u zemljama Evropske unije uobičajen, te se pokazao uspješnim. U narednom periodu se očekuje

implementacija ovog projekta i u ostalim kantonima.

Program zapošljavanja i zadržavanja mladih u Bosni i Hercegovini (YERP)

U 2010. godini započeta je realizacija Programa zadržavanja i zapošljavanja mladih u Bosni i

Hercegovini (YERP), koji, u saradnji sa javnim službama za zapošljavanje, realiziraju: Razvojni

program Ujedinjenih nacija (UNDP), Fond Ujedinjenih nacija za djecu (UNICEF), Volonteri

Ujedinjenih nacija (UNV), Međunarodna organizacija za migracije (IOM), Fond Ujedinjenih nacija za

stanovništvo (UNFPA), Fond za ostvarivanje milenijskih ciljeva razvoja (MDG-F). Jedan od ciljeva

Programa jeste jačanje kapaciteta javnih službi za zapošljavanje i stvaranje preduvjeta za pružanje

profesionalnih i efikasnih usluga mladim nezaposlenim osobama, Federalni zavod i kantonalne službe

za zapošljavanje su sa Razvojnim programom Ujedinjenih nacija (UNDP) potpisale Memorandum o

razumijevanju kojim su definirane aktivnosti i obaveze svih strana u okviru druge komponente

Programa zapošljavanja i zadržavanja mladih u Bosni i Hercegovini (YERP). U okviru tog projekta

planirano je formiranje centara za informiranje, savjetovanje i obuku (CISO) u službama za

zapošljavanje Federacije BiH. U toku 2010. godine određene su lokacije i izvršena rekonstrukcija i

opremanje prostora za sedam CISO (Sarajevo, Bihać, Mostar, Zenica, Vitez, Tuzla, Orašje). U 2011.

godini se očekuje rekonstrukcija prostora u Goraždu i Livnu. Organizirane su višednevne obuke za

zaposlenike CISO o informiranju i savjetovanju u zapošljavanju.

Korisnici usluga CISO su nezaposlena lica do 30 godina života, učenici pred izborom daljeg

obrazovanja i zanimanja, poslodavci i drugi zainteresovani. U CISO će se moći dobiti informacije o

obrazovnom sistemu, programima zapošljavanja, slobodnim radnim mjestima, poslodavcima, legalnim

migracijama, a bit će organizovani grupno i individualno savjetovanje o načinima aktivnog traženja

zaposlenja, razvoju karijere, izrada individualnih planova zapošljavanja, obuke za rad na računarima i

kursevi stranih jezika i dr. Zvanično otvaranje ovih centara planirano je za početak marta 2011. godine,

kada će se pokrenuti i aktivnost podrške zapošljavanju više stotina mladih bez radnog iskustva kod

poslodavca.

Projekat zapošljavanja mladih (YEP)

Projekat zapošljavanja mladih u BiH (YEP) finansiraju Švicarska agencija za razvoj i saradnju

(SDC) i Austrijska razvojna agencija (ADC), a realizira ga njemačka konsultantska firma GOPA sa

četiri partnerske kompanije iz BiH (Agencijom Spektar Banjaluka, Development Studiom d.o.o.,

poznatijim kao www.posao.ba, Promente Sarajevo i Taldi Tuzla), a u saradnji sa Federalnim zavodom

za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje Republike Srpske. Projekat se sastoji od četiri

komponente fokusirane na aktivne mjere zapošljavanja, prvenstveno kroz karijerne centre u odabranim

školama, preduzetničku obuku, savjetodavno djelovanje na mlade koji traže zaposlenje i razvoj

saradnje između zavoda za zapošljavanje i privatnih agencija koje se bave zapošljavanjem, što treba

dovesti do pozitivnih promjena na tržištu rada. Polazeći od činjenice da je zapošljavanje mladih ljudi

jedan od prioriteta djelovanja javnih i privatnih subjekata u oblasti zapošljavanja, pokrenute su

aktivnosti na uspostavljanju klubova za traženje posla, čija je osnovna namjena da mladim osobama,

koje se na evidenciji nezaposlenih nalaze najmanje šest mjeseci, pomognu da u što kraćem roku

ovladaju tehnikama aktivnog traženja posla i steknu potrebno samopouzdanje radi uspješnog

pronalaska zaposlenja. Do kraja 2010. godine na osnovu Projekta je zaposleno 450 mladih osoba, a u

okviru interaktivnih radionica posjetioci su educirani o zapošljavanju, samozapošljavanju, traženju

posla, omladinskim preduzećima i napredovanju u karijeri.

32

Sajmovi zapošljavanja

U 2010. godini Federalni zavod je podržao održavanje Sajma za zapošljavanje u Vitezu na

kojem je učestvovalo 50 preduzeća sa područja Srednjobosanskog kantona, a posao je dobilo oko 150

nezaposlenih lica. Također, u organizaciji Službe za zapošljavanje Kantona Sarajevo održan je sajam

zapošljavanja u Sarajevu koji je posjetilo više od 7.000 nezaposlenih lica. Oko 50 poslodavaca na

ovom sajmu nudilo je 380 slobodnih radnih mjesta. Najviše je bilo tražnje za zaposlenicima u oblasti

komercijale. Među posjetiocima Sajma najbrojnije su bile osobe koje su završile fakultete društvenog

smjera, ali je tražnja za tim profilom zanimanja bila neznatna. Radi jačanja saradnje sa poslodavcima i

drugim socijalnim partnerima, Federalni zavod je sa Udruženjem poslodavaca Federaciji BiH, u skladu

sa Sporazumom o saradnji, pripremio projekat Sajmovi zapošljavanja u Federaciji BiH u 2011. godini

s ciljem promocije ponude i tražnje na tržištu rada, saradnje sa poslodavcima i obrazovnim

institucijama, te razvoja privrede u Bosni i Hercegovini.

Profesionalna orijentacija i selekcija

Profesionalna orijentacija u Federalnom zavodu i kantonalnim službama za zapošljavanje

temelji se na načelima Rezolucije o cjeloživotnoj karijernoj orijentaciji, prema kojoj se karijerna

orijentacija odnosi na raspon aktivnosti koje građanima bilo koje dobi i u bilo kojem trenutku njihova

života omogućavaju da prepoznaju svoje sposobnosti, kompetencije i interese. Korisnici usluga

profesionalne orijentacije su nezaposlena lica koja aktivno traže posao ili se pripremaju za

zapošljavanje i programe obuke, učenici pred izborom daljeg obrazovanja, te poslodavci koji žele

zaposliti nove radnike.

Kao nastavak aktivnosti koje je inicirao i finansirao Federalni zavod za zapošljavanje u okviru

realizacije projekta Centar za osposobljavanje stručnih radnika i razvoj i implementaciju aktivne

politike zapošljavanja, u 2010. godini su javne službe za zapošljavanje u Federaciji BiH intenzivirale

rad sa nezaposlenim licima i tražiteljima zaposlenja kroz tri vrste seminara: jednodnevne informativne

seminare, dvodnevne motivacijske seminare i program pripreme za zapošljavanje„Uspjet ću!“. Tokom

2010. godine na 1.210 jednodnevnih informativnih seminara bilo je prisutno 15.013 nezaposlenih

osoba (od toga 7.102 muškarca i 7.911 žena) na kojima se nastojalo postići što veći stepen saznanja

nezaposlenih osoba o pravima i obavezama koje imaju u skladu sa svojim statusom nezaposlene osobe,

kao i o aktuelnim programima zapošljavanja. Na 75 dvodnevnih motivacijskih seminara, namjenjenih

lakše zapošljivim kategorijama nezaposlenih osoba, učestvovalo je 789 nezaposlenih lica (321

muškarac i 468 žena). Dvodnevnim programom nastojalo se produbiti saznanja nezaposlenih osoba o

vještinama aktivnog traženja zaposlenja kao što su: samoprocjena, razvijanje mreže socijalnih

kontakata, vještine pisanja biografije, propratnog pisma, vještine samopredstavljanja kod potencijalnog

poslodavca i sl. Program „Uspjet ću!“ namijenjen je teže zapošljivim grupama nezaposlenih osoba.

Pojedinačni seminari traju četiri sedmice, tokom kojih nezaposlene osobe, pored vještina aktivnog

traženja zaposlenja prolaze i poseban psihosocijalni program kojim se nastoje reintegrirati na tržište

rada. U 2010. godini Federalni zavod je sufinansirao realizaciju ovog programa u službama za

zapošljavanje Srednjobosanskog i Hercegovačko-neretvanskog kantona, a Služba za zapošljavanje

Kantona Sarajevo nastavila je samostalno izvođenje i finansiranje ovog programa. Za realizaciju ovog

programa utrošeno je 131.864 KM. Na 123 održana seminara učestvovale su 1.374 nezaposlena lica

(542 muškarca i 832 žene).

Federalni zavod je u saradnji sa kantonalnim službama za zapošljavanje proteklih godina

koordinirao i djelovao na uspostavljanju sistema redovnog profesionalnog informiranja u osnovnim i

srednjim školama u Federaciji BiH. Te aktivnosti su preventivnog djelovanja sa ciljem informiranja

učenika o značaju izbora daljeg obrazovanja i uključivanja na tržište rada. Također, Federalni zavod i

kantonalne službe za zapošljavanje redovno dostavljaju svoje statističke biltene i rezultate ispitivanja

tržišta rada ministarstvima obrazovanja na svim nivoima, radi kreiranja upisne politike. U toku 2010.

godine u aktivnosti profesionalnog informiranja uključeno je 196 osnovnih i 113 srednjih škola,

odnosno oko 20.000 učenika završnih razreda osnovnih i srednjih škola bilo je uključeno u ove

aktivnosti.

33

Koordinatori aktivnosti profesionalne orijentacije iz Federalnog zavoda i Službe za

zapošljavanje Srednjobosanskog kantona učestvovale su u nastavku realizacije regionalnog projekta

„Prelazak mladih u svijet zanimanja na zapadnom Balkanu“. Projekat ima za cilj unapređenje sistema

profesionalne orijentacije u zemljama zapadnog Balkana, prema uzoru na austrijski sistem, a

finansiralo ga je Njemačkog društva za tehničku saradnju (GTZ). U sklopu ovog projekta, održana je

obuka o petofaznom modelu za 16 nastavnika i pedagoga iz četiri pilot škole sa područja Federacije

BiH. Nastavnici i pedagozi su implementirali ove aktivnosti u osnovnim školama u kojima su

zaposleni. Također, izrađeni su „Priručnik za nastavnike osnovnih škola i omladinske lidere –

Petofazni model profesionalne orijentacije“ i „Profesionalna orijentacija – pet koraka do odluke o

školi i zanimanju“.

Ispitivanje tržišta rada

U okviru redovnih aktivnosti Federalnog zavoda i kantonalnih službi za zapošljavanje, krajem

2010. godine u svim kantonima Federacije BiH provedeno je ispitivanje tržišta rada. Anketirano je

2.569 poslodavaca koji zapošljavaju deset i više zaposlenika. Rezultati anketiranja će poslužiti kao

osnova za planiranje odgovarajućih mjera i aktivnosti za unapređenje sektora tržišta rada i

zapošljavanja, te za jačanje saradnje sa obrazovnim institucijama. Analiza ispitivanja tržišta rada će biti

objavljena u prvoj polovini 2011. godine.

Projekat „Unapređenje aktivnih mjera tržišta rada u Bosni i Hercegovini“ (IALM)

U 2010. godini započela je realizacija projekta „Unapređenje aktivnih mjera tržišta rada u

Bosni i Hercegovini“ – IALM (EuropeAid/127017/C/SER/BA), koji se provodi s ciljem unapređenja

stanja u oblasti aktivnih mjera zapošljavanja u Bosni i Hercegovini. Provedene su brojne aktivnosti-

obuka iz preduzetništva, upravljanja promjenama, dizajniranje i provođenje aktivnih mjera

zapošljavanja, kojima je do sada obuhvaćeno oko 100 zaposlenika Federalnog zavoda i kantonalnih

službi za zapošljavanje. U toku je osposobljavanje savjetodavaca radi opšteg unapređenje

savjetodavnog rada u birou za zapošljavanje i jačanja saradnje sa poslodavcima.13

Rad migracionog servisnog centra – promocija regularnih migracija u regionu Z. Balkana

U okviru Migracionog servisnog centra otvorenog u Federalnom zavodu za zapošljavanje kao

dijelu regionalne mreže migracionih servisnih centara, nastavljeno je sa pružanjem informacija u vezi

sa promocijom regularnih migracija u zemlje Evropske unije i druge zemlje, kao i mobilnost između

država na Balkanu. Klijenti su se najviše interesirali za informacije o mogućnostima migracije u druge

zemlje po osnovu zaposlenja i školovanja. Migracioni servisni centar je pružao informacije o

mogućnosti emigracije u zemlje Evropske unije, Sjedinjene Američke Države, Australiju, Novi Zeland

i Kanadu. Uvođenjem bezviznog režima za Bosnu i Hercegovinu u saradnji sa Međunarodnom

organizacijom za migracije pokrenuto je ažuriranje informacija o zemljama Evropske unije. Također, u

okviru novog projekta (MIDWEB), kao nastavka projekta AENEAS, u sklopu kojeg je i osnovan

Migracioni servisni centar, nastavit će se sa otvaranjem novih centara u Bihaću i Sarajevu.

REPUBLIKA SRPSKA

Realizacija programskih aktivnosti Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske u protekloj

godini odvijala se u dosta složenim uslovima u kojima je privreda bila pod snažnim uticajem posljedica

ekonomske recesije. To se svakako odrazilo i na mogućnosti otvaranja novih radnih mjesta i ukupnu

potražnju na tržištu rada. U takvim uslovima Zavod za zapošljavanje Republike Srpske je težište

aktivnosti usmjerio na realizaciju mjera aktivne politike i unapređenje usluga prema poslodavcima i

13 Biro za zapošljavanje Zenica je izabran kao primjer biroa u kojem će se uspostaviti i primjenjivati tehnologije rada u skladu sa standardom i zahtjevima

Evropske unije.

34

nezaposlenim licima. Jedna od ključnih aktivnosti Zavoda odnosila se na realizaciju funkcije

posredovanja što spada u najobimnije i najsloženije poslove Zavoda. Pored konkretnog posredovanja

(dovođenje u vezu poslodavca i nezaposlenog lica) koje se odnosilo na realizaciju iskazanih potreba,

funkcija posredovanja realizovana je i kroz druge aktivnosti koje se prije svega odnose na mjere

aktivne politike. Brze promjene na tržištu rada kao i potrebe prilagođavanja evropskim standardima

uticale su na intenziviranje aktivnosti u tom dijelu što je doprinijelo proaktivnom djelovanju i

podizanju nivoa kvaliteta usluga poslodavcima i nezaposlenim licima. U 2010. godini posredstvom

Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske zaposleno je ukupno 25.054 lica sa evidencije, što u osnovi

predstavlja 11% lica više u odnosu na 2009. godinu u kojoj je ukupno zaposleno 22.575 lica.

Od ukupnog broja zaposlenih 24.477 zaposleno je u različitim sektorima dok je 577 lica

zaposleno po osnovu obavljanja privatne djelatnosti. Ako analiziramo način zasnivanja radnog odnosa

13.895 lica ili 56,8% zasnovalo je radni odnos na određeno vrijeme, a 36% ili 8.821 lice na neodređeno

vrijeme. Svega 0,3% zasnovalo je sezonski radni odnos a 6,9% lica ili 1.698 zasnovalo je radni odnos u

svojstvu pripravnika. Ovi pokazatelji upućuju na još uvijek prisutnu opreznost poslodavaca kod

zapošljavanja na neodređeno vrijeme tako da je znatno više lica zaposleno na određeno vrijeme.

Zapošljavanje po stepenima stručne spreme odnosno po kvalifikacionoj strukturi pokazuje da

je najveći broj lica zaposlen u III stepenu – KV radnici 9.200 (36,7%) i lica srednje stručne spreme

7.136 (28,5%) koji su i najbrojniji u ukupnom broju nezaposlenih na evidenciji. U poređenju sa

prethodnim godinama trend zapošljavanja po stepenima stručne spreme ostao je skoro isti, osim u VII

stepenu stručne spreme gdje je ostvaren značajan porast zapošljavanja lica sa visokom stručnom

spremom. Broj zaposlenih lica visoke stručne spreme u 2010.godini veći je za 9,6% u odnosu na

2007.godinu kada je učešće visoke stručne spreme u ukupnom broju zaposlenih sa evidencije iznosilo

8% a u 2010.godini 17,6%.

Analizirajući zapošljavanje po djelatnostima može se konstatovati da je u 2010.godini najveći

broj lica zaposlen u oblasti prerađivačke industrije 6.020, zatim slijedi trgovina 4.675 i građevinarstvo

2.506. U društvenim, socijalnim, uslužnim i ostalim javnim djelatnostima zaposleno je 2.274 radnika, u

oblasti ugostiteljstva 1.889 i u obrazovanju 1.759 lica. Stopa zapošljavanja prema nivoima obrazovanja

u 2010. godini pokazuje da je najveća stopa zapošljavanja ostvarena u visokoj i višoj stručnoj spremi

(u visokoj 41,8% i u višoj spremi 19,2%), a najmanja kod nekvalifikovanih i polukavalifikovanih

radnika. Stopa zapošljavanja kvalifkovanih radnika (14,9%) i lica srednje stručne spreme (16,02%)

nije u srazmjernom odnosu sa učešćem lica ovog stepena obrazovanja u ukupnom broju nezaposlenih.

Tabela 27. Pregled broja zaposlenih lica sa evidencije Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske u 2009. i 2010. godini

Mjesec 2009. godina 2010. godina Indeks 2:1

1 2

januar 1.505 1.002 66,58

februar 1.955 1.375 70,33

mart 2.192 2.014 91,88

april 2.341 2.125 90,77

maj 1.968 2.156 109,55

jun 2.117 2.990 141,24

jul 1.796 2.270 126,39

avgust 1.602 1.957 122,16

septembar 2.267 3.010 132,77

oktobar 1.788 2.716 151,90

novembar 1.546 1.961 126,84

decembar 1.498 1.478 98,66

Ukupno zaposlenih

22.575

25.054

110,98

35

Efikasnije djelovanje na tržištu rada podrazumijeva dalji razvoj mjera aktivne politike, a u

ovkiru toga projekti zapošljavanja čine značajan dio aktivnosti. Zavod za zapošljavanje Republike

Srpske je u prošloj godini pripremio i realizovao sljedeće projekte:

Projekat zapošljavanja pripravnika visoke stručne spreme u Republici Srpskoj „Prvi

posao“;

Projekat podrške zapošljavanju Roma u Republici Srpskoj,

Program podrške zapošljavanju povratnika u Republici Srpskoj.

Projekat zapošljavanja pripravnika visoke stručne spreme u Republici Srpskoj „Prvi posao“

Imajući u vidu dosadašnja stečena iskustva na tom polju kao i opredjeljenje društvene zajednice

da u značajnoj mjeri pruži podršku obrazovanim, mladim ljudima Zavod je, uz finansijsku podršku

Vlade Republike Srpske, u toku 2010. godine pripremio i otpočeo sa realizacijom Projekat

zapošljavanja pripravnika sa visokom stručnom spremom u Republici Srpskoj „Prvi posao“. Pomenuti

Projekat je izazvao izuzetno veliko interesovanje kako poslodavaca u Republici Srpskoj tako i

nezaposlenih lica. Na predloženi Projekat Vlada Republike Srpske je dala saglasnost i obezbijedila

finansijska sredstva za njegovu realizaciju. Cilj Projekta je zapošljavanje 1.500 mladih i stručnih lica

sa evidencije Zavoda u svojstvu pripravnika, odnosno lica koja nemaju radnog iskustva u svom

zanimanju, a isto im je potrebno kao uslov za zasnivanje radnog odnosa i polaganje pripravničkog

ispita. Takođe, Projektom se omogućava brži proces radne i socijalne integracije mladih ljudi, te njihov

ostanak u Republici Srpskoj kao i podizanje nivoa kvaliteta ponude radne snage na tržištu rada. Ciljna

grupa Projekta su lica sa VSS prijavljena na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske koja

nemaju radnog iskustva u struci.

Ukupna vrijednost sredstava potrebnih za realizaciju Projekta iznosi 14.874.120,00 KM od

kojih je Vlada Republike Srpske izdvojila 60% odnosno 8.924.400,00 KM dok preostalih 40% u

iznosu 5.949.720,00 KM obezbjeđuju poslodavci koji angažuju pripravnike. Aktivnostima Projekta se,

između ostalog, sufinansiraju plate pripravnika u iznosu 70% prosječne plate ostvarene u Republici

Srpskoj u 2009. godini uvećane za odgovarajući iznos poreza i doprinosa iz ličnih primanja. Sa

31.12.2010. godine radni odnos u svojstvu pripravnika po ovom Projektu zasnovalo je 1491 lica.

S obzirom na veliku zainteresovanost koja vlada za ovaj Projekat kako od strane poslodavaca

tako i pripravnika, očekuje se njegova uspješna realizacija.

Tabela 28. Pregled realizovanih zahtjeva poslodavaca za finansiranje pripravničkog rada u 2010.godini po filijalama

Filijala REALIZOVANO

Poslodavaca Pripravnika Sredstva (KM)

Banja Luka 210 475 2.636.154,46

Bijeljina 111 299 1.714.693,35

Doboj 58 178 1.021.531,87

I.Sarajevo 124 321 1.854.847,78

Prijedor 42 85 432.886,23

Trebinje 56 133 771.323,94

UKUPNO 601 1491 8.431.437,63

36

Projekat podrške zapošljavanju Roma u Republici Srpskoj

Zavod za zapošljavanje Republike Srpske je u toku 2010. godine okončao realizaciju „Projekta

podrške zapošljavanju Roma u Republici Srpskoj“ koji je započet u 2009. godini. Za ovaj Projekat

sredstva je obezbijedilo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH u iznosu od 702.000,00 KM i to

u okviru „Akcionog plana za rješavanje problema Roma u oblasti zapošljavanja, stambenog

zbrinjavanja i zdravstvene zaštite“, od čega se na Republiku Srpsku odnosilo 220.000,00 KM. Nosilac

realizacije Projekta bio je Zavod za zapošljavanje Republike Srpske. Odnosi između Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske i Ministarstva za ljudska prava i

izbjeglice BiH, vezani za implementaciju ovog Projekta definisani su Memorandumom o

razumijevanju o implementaciji „Akcionog plana Bosne i Hercegovine za rješavanje problema Roma u

oblasti zapošljavanja“ potpisanog u julu 2009. godine.

Cilj Projekta je stvaranje povoljnijih uslova za samozapošljavanje Roma, stimulisanje

poslodavaca na zapošljavanje Roma, ekonomska i socijalna integracija romske populacije na području

cijele Republike Srpske. Realizacija Projekta počela je u avgustu 2009.godine i u istoj godini zbog

neutroška sredstava raspisan je ponovni Javni poziv koji je bio otvoren do utroška istih. Od 220.000,00

KM ukupno je odobreno 200.500,00 KM i to: za samozapošljavanje šest lica i zapošljavanje kod

poslodavaca 73 lica, što je ukupno 79 lica iz ciljne grupe Projekta.

Od tog broja zaposleno je 18 lica (pet lica samozapošljavanje i 13 lica zaposlenih kod

poslodavaca) i realizovana su sredstava u iznosu od 47.500,00 KM. Zavod za zapošljavanje

Republike Srpske je na sjednici Upravnog odbora od 20.07.2010. godine donio Odluku o zatvaranju

Javnog poziva za korišćenje sredstava po „Projektu podrške zapošljavanju Roma u Republici Srpskoj“

sa 31.07.2010. godine, iz razloga utvrđivanja novih kriterija za dodjelu sredstava. Pregled ukupno

odobrenih i realizovanih zahtjeva poslodavaca po „Programu podrške zapošljavanju Roma u Republici

Srpskoj“ dat je u sljedećoj tabeli:

Tabela 29. Pregled odobrenih i realizovovanih zahtjeva poslodavaca

Filijala

ODOBRENO REALIZOVANO

Samozapošljavanje Zapošljavanje kod

poslodavca Samozapošljavanje

Zapošljavanje kod poslodavca

radnika sredstava radnika sredstava radnika sredstava radnika sredstava

Banja Luka - - 64 160.000,00 - - 6 15.000,00

Bijeljina 2 6.000,00 1 2.500,00 1 3.000,00 - -

Doboj - - - - - - - -

I.Sarajevo - - 1 2.500,00 - - - -

Prijedor 4 12.000,00 7 17.500,00 4 12.000,00 7 17.500,00

Trebinje - - - - - - - -

UKUPNO 6 18.000,00 73 182.500,00 5 15.000,00 13 32.500,00

Iz tabelarnog pregleda uočava se da su odobrena sredstva za sufinansiranje zapošljavanja 79

Roma u ukupnom iznosu od 200.500,00 KM i to: za šest lica za samozapošljavanje u iznosu od

18.000,00 KM i 73 lica za zapošljavanje kod poslodavaca u iznosu od 182.500,00 KM. Po navedenom

Projektu radni odnos je zasnovalo 18 lica i realizovana su sredstva u ukupnom iznosu od 47.500,00

KM i to: pet samozapošljavanja u iznosu od 15.000,00 KM i 13 zapošljavanja kod poslodavaca u

iznosu od 32.500,00 KM.

37

"Projekat podrške zapošljavanju Roma u Republici Srpskoj“ nije ostvario očekivane efekte.

Osnovna poteškoća u realizaciji Projekta je bila, kako je već istaknuto, složenost ciljne grupe gledano

kroz njenu nisku i izuzetno nepovoljnu kvalifikacionu strukturu, a uočeno je i da se lica romske

nacionalnosti ne prijavljuju na evidenciju ili se prilikom prijavljivanja ne izjašnjavaju kao pripadnici

romske nacionalnosti. Takođe, treba uzeti u obzir da je realizacija Projekta počela u vrijeme kada je

globalna ekonomska kriza bila na samom vrhuncu i kada su recesioni trendovi diktirali i tokove u

oblasti zapošljavanja. U skladu sa „Akcionim planom za rješavanje problema Roma u oblasti

zapošljavanja“ aktivnosti se nastavljaju i u 2011. godini, a iz prethodno navedenih razloga u 2010.

godini pripremljen je novi Projekat i predloženi su novi kriteriji u smislu visine dodijeljenog granta pri

zapošljavanju Roma.

Zavod za zapošljavanje Republike Srpske je 18.11.2010. godine sa Ministarstvom za ljudska

prava i izbjeglice BiH potpisao novi Memorandum o razumijevanju o implementaciji „Akcionog plana

Bosne i Hercegovine za rješavanje problema Roma u oblasti zapošljavanja“. Ovim Memorandumom

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH se obavezalo da će za potrebe zapošljavanja Roma u

Republici Srpskoj u 2010. godini izdvojiti 220.000,00 KM koja se uvećavaju za iznos neutrošenih

sredstava iz 2009. i 2010. u iznosu od 173.541,66 KM što ukupno iznosi 393.541,66 KM.

Sredstva za realizaciju Projekta koja se prenose u 2011. godnu biće dodijeljivana prema novim

kriterijima i to:

a) za sufinansiranje poslodavaca za svakog zaposlenog Roma u trajanju:

- 12 mjeseci u iznosu od 5.000,00 KM.

- 24 mjeseca u iznosu od 8.000,00 KM.

- 36 mjeseci u iznosu od 12.000,00 KM.

b) sufinansiranje samozapošljavanja Roma na period od 24 mjeseca u iznosu 12.000,00 KM.

Program podrške zapošljavanju povratnika u Republici Srpskoj

Polazeći od dosta složene situacije u oblasti zapošljavanja, a posebno složenosti zapošljavanja

povratničke populacije, Zavod za zapošljavanje Republike Srpske je u decembru 2008. godine

pripremio, a tokom 2010. godine okončao realizaciju „Programa podrške zapošljavanju povratnika u

Republici Srpskoj“.

Tabela 30. Pregled odobrenih i realizovanih zahtjeva poslodavaca po „Programu podrške zapošljavanju povratnika u Republici Srpskoj“

Filijala

ODOBRENO REALIZOVANO

Samozapošljavanje Zapošljavanje kod

poslodavca Samozapošljavanje Zapošljavanje kod

poslodavca

radnika sredstava radnika sredstava radnika sredstava radnika sredstava

Banja Luka 9 27.000,00 34 68.000,00 7 21.000,00 24 48.000,00

Bijeljina 21 63.000,00 151 302.000,00 18 53.400,00 59 112.966,67

Doboj 18 54.000,00 68 136.000,00 18 54.000,00 67 132.900,00

I.Sarajevo 4 12.000,00 4 8.000,00 4 12.000,00 4 8.000,00

Prijedor 13 39.000,00 88 176.000,00 13 39.000,00 43 82.400,00

UKUPNO 65 195.000,00 345 690.000,00 60 179.400,00 197 384.266,67

38

Za navedeni Program Vlada Republike Srpske je dala saglasnost i izdvojila sredstva u iznosu

od 1.000.000,00 KM po ekonomsko-socijalnoj komponenti Razvojnog programa Republike Srpske.

Cilj ovoga programa je, između ostalog, implementacija Aneksa 7. Dejtonskog mirovnog sporazuma,

stvaranje povoljnijih uslova za samozapošljavanje povratnika, stimulisanje poslodavaca na

zapošljavanje povratnika, te ekonomska održivost procesa povratka na cijelom području Republike

Srpske.

Projektom je obuhvaćeno zapošljavanje 400 lica – povratnika koji se nalaze na evidenciji

nezaposlenih i to: sufinansiranje samozapošljavanja 200 povratnika u iznosu od 3.000,00 KM i

sufinansiranje zapošljavanja kod poslodavaca 200 povratnika u iznosu od 2.000,00 KM po jednom

nezaposlenom licu. Iz tabelarnog pregleda uočljivo je da su odobrena sredstva za sufinansiranje

zapošljavanja 410 povratnika u ukupnom iznosu od 885.000,00 KM i to:

- za samozapošljavanje 65 lica u iznosu od 195.000,00 KM,

- za zapošljavanje 345 lica povratnika kod poslodavaca u iznosu od 690.000,00 KM.

Posmatrajući ukupan iznos odobrenih sredstava u odnosu na realizovan, vidljivo je da situacija

nije zadovoljavajuća, jer je od odobrenih 410 lica njih 257 zasnovalo radni odnos. Razlog tome leži u

činjenici da je Program počeo sa realizacijom kada se već počeo osjećati znatan uticaj svjetske

ekonomske krize, što je dovelo do velike opreznosti poslodavaca pri prijemu novih radnika. Od

ukupno odobrenih 885.000,00 KM po Programu, utrošeno je 563.666,67 KM od čega za

samozapošljavanje 179.400,00 KM i za zapošljavanje ovih lica kod poslodavaca 384.266,67 KM.

Realizacijom utvrđenog Programa ostvareni su efekti koji se ogledaju u sljedećem:

Po Programu radni odnos je zasnovalo 257 lica povratnika;

Realizacijom Programa je omogućeno zapošljavanje povratnika različite starosne dobi i

kvalifikacione strukture;

Kroz zapošljavanje određenog broja lica iz utvrđene ciljne grupe omogućena je ekonomska

reintegracija povratnika i mogućnost daljeg ekonomskog razvoja;

Realizacija Programa doprinjela je stvaranju povoljnijih uslova za samozapošljavanje i razvoj

preduzetništva.

Ostale aktivnosti Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske

Projekat zapošljavanja mladih u BiH - YEP

Osim navedenih projekata zapošljavanja Zavod u saradnji sa drugim organizacijama i

partnerima realizuje sljedeće projekte Projekat zapošljavanja mladih je trogodišnji projekat (2009.-

2011.godina), koga finansira Švajcarska agencija za razvoj i saradnju (SDC) i Austrijska agencija za

tehničku saradnju (ADC), a implementira ga njemačka organizacija GOPA. Projekat se sastoji od četiri

komponente koje su fokusirane na aktivne mjere zapošljavanja, razvoj karijernih centara u odabranim

školama, preduzetničku obuku, savjetodavni rad sa mladima koji traže zaposlenje kao i razvoj saradnje

između zavoda za zapošljavanje i privatnih agencija za zapošljavanje. Realizacija navedenih aktivnosti

bi trebala dovesti do pozitivnih promjena na tržištu rada. Treća komponenta navedenog Projekta je

direktna podrška Zavodu za zapošljavanje Republike Srpske za aktivno djelovanje na tržištu rada i

poboljšanje usluga nezaposlenih lica i poslodavaca. Cilj Projekta je stvaranje povoljnijih uslova za

zapošljavanje mladih kroz jačanje kapaciteta službi za zapošljavanje putem partnerstva sa privatnim

agencijama za zapošljavanje.

Dosadašnji ostvareni efekti Projekta ogledaju se u:

- Otvaranju ,Kluba za traženje posla u Banja Luci koji prestavlja nov i poseban pristup

nezaposlenim licima;

- Izradi nove web-stranice Zavoda za zapošljavanje RS koja će omogućiti kvalitetniju i

efikasniju saradnju sa poslodavcima i bolje informisanje nezaposlenih lica;

39

- Obuci radnika Zavoda za savjetodavni rad sa nezaposlenim licima i

pripremuodgovarajućih materijala.

Program zapošljavanja i zadržavanja mladih (YERP)

Program zapošljavanja i zadržavanja mladih zajedno provode Razvojni program Ujedinjenih

nacija (UNDP), Fond Ujedinjenih nacija za djecu (UNICEF), Volonteri Ujedinjenih nacija (UNV),

Populacijski fond Ujedinjenih nacija (UNFPA) i Međunarodna organizacija za migracije (IOM) u

partnerstvu sa Ministarstvom civilnih poslova BiH, entitetskim ministarstvima nadležnim za pitanja

rada i zapošljavanja, zavodima za zapošljavanje, osnovnim i srednjim školama, opštinama,

kompanijama i udruženjima iz oblasti privatnog sektora, kao i organizacijama civilnog društva od

nivoa lokalne zajednice do dijaspore. Saglasnost na ovaj program dala je Vlada Republike Srpske.

Trajanje projekta je 3 godine uz približan iznos budžeta od 6,000,000 USD. Ciljna grupa su mladi od

15 do30 godina starosti (nezaposleni mladi ljudi sa srednjom stručnom spremom ili nižim stepenom

obrazovanja).

Cilj ovoga Projekta je da se poveća kapacitet obrazovnog sistema i uloga lokalnih zajednica za

poboljšanje zapošljavanja mladih i da se ojačaju kapaciteti Zavoda za zapošljavanje. Aktivnosti

Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske u protekloj godini bile su vezane za pripreme početka rada

centara za informisanje, savjetovanje i obuku mladih (CISO).

Zavod je obezbjedio prostor za pet CISO centara i to u filijalama Istočno Sarajevo, Banja Luka,

Doboj, Prijedor i Bijeljina dok su pripreme za iznalaženje prostora u filijali Trebinje u toku. Svaki

centar ima prostor za informisanje, prostor za savjetovanje i prostor za obuku. Centri raspolažu sa 10-

15 računara, pristupom internetu, namještajem i ostalom neophodnom opremom. U okviru priprema

za početak rada izvršena je obuka savjetodavaca koji će biti primarana podrška nezaposlenim licima, a

prošli su obuku za potrebna znanja i vještine.

Projekat unapređenja aktivnog tržišta rada u BiH – IALM

Sa ovim Projektom se počelo u 2010.godini, a njegova realizacija se nastavlja i u 2011.godini.

Rad se odvija u okviru tri komunikacijska centra u kojima učestvuju predstavnici Zavoda i predstavnici

resornog ministarstva.Rasprave su vođene o sljedećim temama:

- Razvoj politika zapošljavanja, gdje je pažnja usmjerena na identifikaciju i izbor onih politika

zapošljavanja koje će biti najproduktivnije;

- Proceduralni i pravni razvoj u okviru kojeg se vode rasprave u pravcu definisanja normativno-

pravnog okvira u kojem će se utvrđene politike zapošljavanja najefikasnije provoditi, i

- Izgradnja kapaciteta i obuka, čiji je fokus definisanje metoda i sadržaja obuke menadžmenta i

onih radnika Zavoda koji će neposredno raditi sa nezaposlenim licima.

Takođe, dio ovog projekta je posvećen medijskoj promociji rada i rezultata djelovanja Zavoda

za zapošljavanje Republike Srpske. Promocija će se odvijati u okviru radio i TV debata povodom

uspješnih primjera realizacije mjera aktivne politike. Sve ove aktivnosti će se odvijati u prvoj polovini

2011.godine.

Sajmovi zapošljavanja

Jedan od načina unapređenja funkcije posredovanja je i održavanje sajmova zapošljavanja.

Inače sajmovi zapošljavanja kao jedna od aktivnih mjera omogućavaju nezaposlenim licima kontakt sa

većim brojem poslodavaca istovremeno kao i mogućnost da sa istim obave intervju i neposredno

predaju svoj CV – biografiju. Pored promocije svoje djelatnosti poslodavci su bili u mogućnosti da

direktno izaberu kandidate za slobodna radna mjesta, a navedene aktivnosti su svakako u funkciji bržeg

40

zapošljavanja. Programom rada za 2010. godinu bilo je planirano organizovanje sajmova u svim

filijalama Zavoda što nije u potpunosti realizovano. Zbog ograničenog broja potreba u pojedinim

djelatnostima i nemogućnosti da se istvoremeno prikupi veći broj potreba, sajam je u prošloj godini

organizovan samo u filijali Istočno Sarajevo. Na ovome sajmu bilo je prisutno 16 poslodavaca,

iskazane su potrebe za zapošljavanjem oko 150 lica, a uglavnom se radi o poslovima u ugostiteljstvu i

turizmu. Sajam je posjetilo preko 500 nezaposlenih lica, a poslodavcima je predato oko 400 biografija

– CV-a nezaposlenih lica koja su konkurisala na određena radna mjesta.

Istraživanje tržišta rada

Tržište rada u Republici Srpskoj je zadnjih decenija doživjelo dramatične promjene i još uvijek

je nastabilno i podložno brzim promjenama. Imajući u vidu parametre koji ga karakterišu kao i dosta

složenu situaciju o ovoj oblasti, nameće se potreba stalnog praćenja tržišta kao i praćenje promjena

koje ga uslovljavaju. Slijedeći pravce razvoja utvrđene Prijedlogom Strategije zapošljavanja Republike

Srpske 2010-2014 godina kao i pravce razvoja službi zapošljavanja razvijenih zemalja, Zavod za

zapošljavanje opredijelio se za anketiranje poslodavaca kroz godišnje sagledavanje potreba u Republici

Srpskoj, u cilju analize stanja i preduzimanja mjera na tržištu rada. Istraživanje i praćnje tržišta

utemeljeno je i kao programska aktivnost Zavoda za zapošljavanje jer se na taj način blagovremeno

obezbjeđuju informacije o stanju na tržištu rada, a rezultati istražiovanja su osnov preduzimanja mjera i

djelovanja Zavoda kao jednog od značajnih aktera tržišta rada.

Osnovni cilj anketiranja poslodavaca je sagledavanje stanja na tržištu rada sa apekta iskazanih

potreba i mogućnosti zapošljavanja, sagledavanje eventulanih viškova radne snage i blagovremeno

preduzimanje mjera čiji je krajnji cilj podizanje efikasnosti i kreiranje aktivnih mjera djelovanja na

tržištu rada.

Najvažniji nalazi istraživanja su pokazali sljedeće:

Anketirano je ukupno 2.289 poslodavaca koji zapošljavaju 119.676 radnika što čini 47.3% od

ukupnog broja zaposlenih u Republici Srpskoj;

Broj trenutno zaposlenih radnika kod anketiranih poslodavaca, u odnosu na 2008. godinu

manji je za 1.151 radnika.U predhodnoj godini oni su zaposlili 7.573 nova radnika dok je kod

istih bez posla ostalo 8.918 radnika;

Od ukupnog broja zaposlenih radnika u predhodnoj godini, najveći broj su kvalifikovani

radnici 39,6%, zatim slijede radnici srednje stručne spreme17,2% i nekvalifikovani

radnici16,6%. Među otpuštenim radnicima takođe je najviše KV radnika i lica bez zanimanja,

odnosno NK radnika;

Od ukupno 2.289 anketiranih poslodavaca njih 917 ili 40,1% je iskazalo potrebe za

zapošljavanjem novih radnika, dok 1.372 ili 59,9% nema potreba za zapošljavanjem;

U 2.010. godini iskazane su potrebe za ukupno 4.939 radnika od kojih je 2.609 (52,8%) na

neodređeno i 2.330 (47,2%) na određeno vrijeme. Od 2.609 potreba na neodređeno vrijeme

1.761 su novootvorena radna mjesta a 848 slobodna radna mjesta;

Od 2.289 anketiranih poslodavaca 1.725 ili 75,4%, u ovoj godini ne očekuje višak zaposlenih

radnika, dok 547 ili 23,9% poslodavaca predviđa višak zaposlenih radnika, a 42 ili 1,8%

poslodavaca nije dalo odgovor na navedeno pitanje;

Kada je u pitanju zadovoljavanje potreba za određenim kadrovima, od 2.289 anketiranih

poslodavaca 1.887 ili (82,4%) smatra da na tržištu rada može doći do potrebnih kadrova dok

njih 360 ili (15,7%) ističe da na tržištu rada ne mogu obezbijediti potrebne kadrove;

Analiza istraživanja pokazala je da je u prošloj godini 66,8% poslodavaca, od ukupno

anketiranih, ostvarilo saradnju sa Službom zapošljavanja i u najvećoj mjeri su zadovoljni

pruženim uslugama dok 32,8% nije sarađivalo sa Službom zapošljavanja.

41

Materijalno pravna zaštita za vrijeme nezaposlenosti

Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti nezaposlena lica

ostvaruju pravo na:

- novčanu naknadu,

- penzijsko-invalidsko osiguranje,

- penzijsko-invalidsko osiguranje u trajanju do tri godine, ukoliko sa tim stažom osiguranja

ispunjava uslov za starosnu penziju,

- zdravstveno osiguranje,

- posredovanje u zapošljavanju,

- informisanje o mogućnostima i uslovima zapošljavanja,

- savjetovanje o izboru zanimanja,

- stručno osposobljavanje i pripremu za zapošljavanje.

Članom 36. Zakona o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti

propisano je da nezaposleno lice kome je, u smislu Zakona o radu, prestao radni odnos bez njegovog

zahtjeva, saglasnosti ili krivice, a koje ima najmanje osam mjeseci neprekidnog staža osiguranja u

posljednjih 12 mjeseci ili 12 mjeseci sa prekidima u posljednjih 18 mjeseci ima pravo na :

- novčanu naknadu,

- zdravstveno osiguranje i

- penzijsko i invalidsko osiguranje.

Novčanu naknadu nezaposleno lice ostvaruje u Zavodu, a zdravstveno i penzijsko i invalidsko

osiguranje u nadležnom fondu u skladu sa zakonom. Ova prava nezaposleno lice ostvaruje pod

uslovom da je za vrijeme propisanog minimuma staža osiguranja uplaćen doprinos za osiguranje od

nezaposlenosti za sve radnike, ili su ti doprinosi uplaćeni iz budžeta, odnosno namjenskih fondova i

ostalih izvora. Dužina trajanja prava na novčanu naknadu zavisi od dužine staža osiguranja

nezaposlenog lica, odnosno najmanje jedan a najviše 12 mjeseci. Novčana naknada za nezaposleno lice

koje ima do 15 godina staža osiguranja iznosi 35% od prosječne plate koju je nezaposleno lice

ostvarilo u posljednja tri mjeseca rada, a za nezaposleno lice koje ima više od 15 godina staža

osiguranja 40% od prosječne plate koju je nezaposleno lice ostvarilo u posljednja tri mjeseca. U 2010.

godini za novčanu naknadu izdvojeno je 16.245.296,54 KM. Od ukupno izdvojenih sredstava za

ostvarivanje ovog prava na redovnu novčanu naknadu odnosi se 13.529.485,41 KM, dok je za

novčanu naknadu po osnovu stečaja izdvojeno 2.715.811,13 KM, što je nešto više u odnosu na 2009.

godinu, kada je po osnovu stečaja za novčanu naknadu izdvojeno 2.621.174,07 KM.

U skladu sa članom 37. Zakona o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme

nezaposlenosti nezaposlenom licu pripada pravo na penzijsko i invalidsko osiguranje u trajanju do tri

godine, ukoliko sa tim stažom osiguranja ispunjava uslov za starosnu penziju. Ovo prvo nezaposleno

lice ostvaruje u nadležnom fondu u skladu sa zakonom. U 2010. godini ovo pravo ostvarilo je

prosječno 1.352 nezaposlena lica, što je neznatno više u odnosu na 2009. godinu. Za ostvarivanje ovog

prava Zavod je u 2010.godini izdvojio 2.209.129,03 KM.

Pravo na zdravstveno osiguranje sa 31.12.2010. godini ostvarilo je 133.245 nezaposlenih lica

na teret Budžeta. Na osnovu iznesenih pokazatelja vidljivo je da je za prava po osnovu nezaposlenosti

u 2010. godini izdvojeno ukupno 18.454.425,57 KM, što je za 16% manje u odnosu na 2009.godinu.

BRČKO DISTRIKT BiH

Provođenje programa i mjera aktivne politike zapošljavanja je jedna od ključnih aktivnosti

Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta BiH u 2010.godini, koja ima za cilj smanjenje stope

nezaposlenosti kroz podršku programima poslodavaca za novo zapošljavanje i organizovanje stručnog

osposobljavanja, obuke i pripremu za zapošljavanje. Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH je u

42

predhodnim godinama provodio programom rada predviđene aktivne mjere, kao i mjere aktivne

politike zapošljavanja koje je finansirala Vlada Brčko distrikta BiH iz budžetskog granta. Po osnovu

aktivnih mjera kojima je finansirano novo zapošljavanje iz ovih aktivnih ugovora radno je angažovano

843 lica.

Program zapošljavanja pripravnika

Mladi kao posebno izdvojena ciljna grupa u Brčko distriktu BiH, kroz ovaj programski zadatak

su dobili šansu za sticanja potrebnih znanja i radnog iskustva u svom zanimanju kroz obavljanje

pripravničkog staža. Poslodavci su iskazali najveći interes za zapošljavanje pripravnika sa VII

stepenom obrazovanja, dok je interesovanje za kadrovima sa VI i IV stepenom obrazovanja znatno

manje. Ovakav interes poslodavaca rezultirao je zapošljavanjem 597 pripravnika za čije zapošljavanje

je utrošeno oko 6.500.000,00 KM. Interes poslodavaca za ovakvim oblikom aktivne politike

zapošljavanja je iznad očekivanja, uz visoku ocjenu da je dobro što je sama procedura odabira

pripravnika stvar njihovog izbora. Ovaj program su zajednički provodili i finansirali Vlada Brčko

distrikta BiH i Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH.

Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH je u 2010. godini provodio i Program zapošljavanja

pripravnika u trajanju od 18 mjeseci, gdje je Zavod finansirao platu i doprinose novozaposlenim

pripravnicima u trajanju od 12 mjeseci, dok je poslodavac finansirao preostalih 6 mjeseci. U 2010.

godini ukupno je prema ovom programu zaposleno 39 pripravnika i za tu namjenu je izdvojeno

350.461,00 KM.

Program zapošljavanja lica starije starosne dobi

Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH je pripremio i programe zapošljavanja lica starije

starosne dobi i to muškaraca starosne dobi preko 55 godina i žena starosne dobi preko 50 godina, kao

teže zapošljive ciljne grupe. Cilj ovog programa je da se ovoj teže zapošljivoj ciljnoj grupi pomogne u

zapošljavanju i sticanju radnog staža u cilju sticanja uslova za penziju. Ukupno je posao putem ovog

Programa u 2010. godini našlo 45 lica.

Tabela 31. Pregled realizacije programa zapošljavanja pripravnika koji su provedeni u 2008. i 2009. godini od strane Vlade Brčko distrikta BiH i Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta BiH

2009. 2010.

Broj

korisnika Finansijska

sredstva (KM) Broj

korisnika Finansijska

sredstva (KM)

Program zapošljavanja pripravnika 476 4.440.523 597 6.500.000

Tabela 32. Pregled realizacije Program zapošljavanja lica starije starosne dobi koji su provedeni u 2009. i 2010. godini od strane Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta BiH

2009. 2010.

Broj korisnika Finansijska

sredstva (KM) Broj korisnika

Finansijska sredstva (KM)

Program zapošljavanja lica starije starosne dobi (Muškarci – preko 55 godina, žene – preko 50 godina)

28 151.200 45 324.000

43

Iako iz godine u godinu raste broj korisnika, evidentno je da se mali broj lica ove ciljne grupe

zaposli putem ovog programa. Njaveći razlog leži u tome da lica iz ove ciljne grupe nisu atraktivna

poslodavcima, ali Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH će i u budućem periodu planirati

programe zapošljavanja lica ove ciljne grupe.

Program pripreme za tržište rada

U 2010. godini, Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH je provodio Program pripreme

novog zapošljavanja. Ovaj program su odnosio na provođenje ECDL Start obuke za sticanje certifikata

za poznavanje rada na računarima i obuke za vođenje poslovnih knjiga. Ukupno je ovim programom

obuhvaćeno 80 lica, a finansijska implikacija programa je bila 60.000 KM.

Program zapošljavanja dugoročno nezaposlenih lica

Ovaj program je realizovan u 2010. godini i odnosi se na zapošljavanje lica koja su prijavljena

na evidenciju nezaposlenih lica duže od 5 godina. Za realizaciju ovog programa ukupno je u prošloj

godini potrošeno 234.000,00 KM i zaposlena su 72 lica.

Program zapošljavanja Roma

U 2010. godini, uz podršku Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, implementiran je

projekat zapošljavanja i samozapošljavanja romske populacije u Brčko distriktu BiH. Ukupno je u

2010. godini ovim programom obuhvaćeno 9 lica i utrošeno je 45.000,00 KM.

Osnovni problem u realizaciji Projekta je bila sama složenost ciljne grupe kroz nepovoljnu

kvalifikacionu strukturu i pojavu da se lica prilikom prijavljivanja ne izjašnjavaju kao pripadnici

romske nacionalnosti.

Ostale aktivnosti Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta BiH

Novčana naknada

Materijalno - pravno obezbjeđenje, odnosno novčanu naknadu po osnovu nezaposlenosti

ostvaruju lica kojima je radni odnos prestao bez njihovog zahtjeva, saglasnosti ili krivice i koja imaju

najmanje osam mjeseci neprekidnog staža osiguranja u poslednjih 12 mjeseci, ili 12 mjeseci s

prekidima u poslednjih 18 mjeseci, pod uslovom da je poslodavac najmanje za minimum staža

osiguranja uplaćivao doprinose za slučaj nezaposlenosti za sve zaposlene.

U zadnje tri godine prisutan je trend rasta broja korisnika novčane naknade i u 2010. godini

porastao je na 1.028 korisnika, što je za 14,73 % ili 132 korisnika više. Ukupno izdvojena finansijska

sredstva za ovu namjenu su iznosila 1.238.281 KM. Prosječan mjesečni broj korisnika prava na

novčanu naknadu u 2010. godini iznosio 266 korisnika, a prosječan broj mjeseci po jednom korisniku

je 4,8 mjeseci.

Tabela 33. Pregled izdvajanja za novčanu naknadu u 2009. i 2010. godini od strane Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta BiH

Aplikacija -obilježja

Izvršenje 2009.

Izvršenje 2010.

1. Broj korisnika novčane naknade 896 1.028

2. Ukupan bruto iznos novčanih naknada 1.132.514 1.238.281

44

Zdravstvena zaštita

Pravo na zdravstveno osiguranje u 2010. godini ostvarilo je prosječno mjesečno 6.061 korisnik,

što je u odnosu na 2009. godinu (5.462) više za 599 lica ili 10,97%.

Penzijsko i invalidsko osiguranje

Članom 27. stav 3. Zakona o zapošljavanju Brčko distrikta BiH, omogućeno je da se

nezaposlenim licima sa evidencije Zavoda kojima nedostaje do tri godine do sticanja uslova za odlazak

u starosnu penziju, osigura penzijsko i invalidsko osiguranje. U 2010. godini ovo pravo je ostvarilo 49

lica (u 2009. je bilo 72 lica), sa finansijskom implikacijom 316.723 KM, odnosno prosječnim

iznosom od 6.463 KM po korisniku.

IV. RAD SLUŽBI / AGENCIJA ZA ZAPOŠLJAVANJE

Sistem organizacije službi zapošljavanja slijedi princip organizacije Bosne i Hercegovine,

utvrđen Ustavom Bosne i Hercegovine. Na nivou Bosne i Hercegovine, u oblasti rada i zapošljavanja,

uspostavljena je Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, a zavodi za zapošljavanje

organizovani su na nivou entiteta i kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine, a u Republici Srpskoj

Zavod za zapošljavanje Republike Srpske je centralizovana institucija koja ima šest područnih ureda i

biroe u opštinama. U Brčko distriktu BiH od 01.04.2004 godine, zakonom je osnovan Zavod za


Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine formirana je 2003. godine kao

samostalna upravna organizacija u okviru institucija Bosne i Hercegovine, Zakonom o Agenciji za rad

i zapošljavanje Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH”, broj 21/03 i Zakonom o izmjenama i

dopunama zakona o Agenciji za rad i zaposljavanje Bosne i Hercegovini (Sluzbeni glasnik BiH, broj

43/09.), gdje su utvrđene slijedeće nadležnosti Agencije:

a) u oblasti zapošljavanja iz svoje nadležnosti predstavlja Agenciju i sarađuje sa nadležnim

agencijama, institucijama, i međunarodnim organizacijama u tim oblastima;

b) u koordinaciji sa Ministarstvom civilnih poslova Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu:

resorno ministarstvo BiH), izvršava preuzete međunarodne obaveze iz oblasti zapošljavanja, a

sarađujući sa nadležnim entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje

Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zavod za zapošljavanje Brčko

distrikta);

c) prati primjenu međunarodnih standarda i politika u oblasti zapošljavanja i u saradnji sa

entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje Brčko distrikta, učestvuje u

njihovom sprovođenju;

d) inicira zaključivanje međunarodnih ugovora u oblasti zapošljavanja i učestvuje u vođenju

pregovora za zaključivanje međunarodnih ugovora u oblasti socijalnog osiguranja za dio

nezaposlenosti i prati njihovo provođenje u saradnji sa zavodima za zapošljavanje entiteta i

Brčko distrikta;

e) koordinira aktivnosti u domaćim i međunarodnim projektima u oblasti zapošljavanja koji su od

interesa za Bosnu i Hercegovinu i sarađuje sa entitetskim zavodima za zapošljavanje i

Zavodom za zapošljavanje Brčko distrikta u njihovoj realizaciji;

f) prikuplja strane i domaće zahtjeve i informacije o ponudi i potražnji domaće i strane radne

snage i u saradnji sa entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje Brčko

Distrikta realizira ih u granicama svojih nadležnosti i mogućnosti tržišta rada u Bosni i

Hercegovini;

g) prati, analizira i istražuje privredna, društvena i druga kretanja, stanje zaposlenosti i

nezaposlenosti, te njihove međusobne uticaje u saradnji sa entitetskim zavodima za

zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje Brčko distrikta, na osnovu čega predlažu potrebne

mjere i aktivnosti na unapređivanju zapošljavanja;

45

h) inicira potrebne aktivnosti kod entitetskih zavoda za zapošljavanje i Zavoda za zapošljavanje

Brčko distrikta da se zajednički i u saradnji sa poslodavcima, sindikatima, obrazovnim

ustanovama i drugim udruženjima organizuju i provode programi profesionalnog usmjerenja i

obrazovanja s ciljem većeg zapošljavanja i drugih oblika aktivne politike zapošljavanja;

i) koordinira u zapošljavanju bosanskohercegovačkih građana u inostranstvu u granicama svojih

zakonskih nadležnosti i u saradnji sa entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom za

zapošljavanje Brčko distrikta;

j) provodi potrebne analize i sastavlja izvještaje i dokumente iz oblasti zapošljavanja, sačinjava

nacrte, prijedloge i radne materijale dokumenata koje usvajaju i donose organi vlasti Bosne i

Hercegovine po iskazanim zahtjevima Vijeća ministara BiH i resornog ministarstva BiH, po

potrebi uz saradnju sa entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje

Brčko distrikta;

k) predlaže Vijeću ministara BiH dugoročni, srednjoročni i godišnji plan o smjernicama politika

tržišta rada i aktivnim mjerama zapošljavanja u Bosni i Hercegovini zajedno sa entitetskim

zavodima za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje Brčko distrikta, a posredstvom

resornog ministarstva BiH;

l) u saradnji sa entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje Brčko

distrikta, daje resornom ministarstvu BiH mišljenje i prijedloge za zapošljavanje stranaca u

Bosni i Hercegovini (kvote);

m) u saradnji sa entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje Brčko

distrikta, obezbjeđuje potrebne podatake u oblasti nezaposlenosti, posebno onih koji se odnose

na izvršavanje međunarodnih obaveza;

n) dostavlja svoje redovne godišnje izvještaje o radu i godišnje programe rada Vijeću ministara

BiH;

o) provodi obuku i osposobljavanje svog kadra kako bi se odgovorilo zahtjevima i izazovima

međunarodnih obaveza i integracijskih procesa, te inicira isto kod entitetskih zavoda za

zapošljavanje i Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta.

Posebnu pažnju na međunarodnom planu Agencija je u 2010. godini posvetila razvoju

regionalne saradnje u oblasti rada i zapošljavanja, što je jedan od uslova koje Bosna i Hercegovina

treba da ispuni na putu ka Evropskoj uniji. Kao rezultat kontinuirane regionalne saradnje u ovoj

oblasti, na poziv Izvršnog sekretarijata Svjetske asocijacije javnih službi za zapošljavanj (WAPES-a) i

Državne službe za zapošljavanje Ukrajine, delegacija Agencije je učestvovala na radionici čija tema je

„Globalna kriza: uloga evropskih javnih službi za zapošljavanje“, kao i u radu Upravnog odbora

WAPES-a koji su održani u Kijevu januara 2010. godine. Na poziv potpredsjedništva evropske regije

WAPES-a iz Brisela predstavnici Agencije su prisustvovali sastanku čija je svrha bila planiranje novih

i osvrt na protekle događaje koji su održani u okviru WAPES-a prema dogovoru sa Frankfurtskog

procesa. Sastanak je održan 25. avgusta 2010. godine u Briselu, Kraljevina Belgija i na sastanku su

doneseni slijedeći dokumenti: Strateški akcioni plan WAPES-a za 2010-2012. godinu, Ažurirani plan

evropskih aktivnosti za period 2010-2012. godina i dati su prijedlozi novih aktivnosti za rad WAPES-a

u narednom periodu u oblasti sinergija/komplementarnost sa drugim mrežama javnih službi za

zapošljavanje (JSZ) (program rada HoPES, CPESSEC itd.). Predstavnici Agencije su u vremenu od

16.11.2010.-19.11.2010. u Bernu prisustvovali sastanku WAPES-a na temu “Usluge javnih službi za

zapošljavanje u periodu oporavka: Monitoring tržišta rada u cilju unapređenja usluga JSZ“. Na poziv

WAPES-a delegacija Agencije je učestvovala na sastanku Upravnog odbora WAPES-a i WAPES-ovoj

radionici koji su održani u periodu od 22-25 novembra 2010. godine u Marakešu. Na Upravnom

odboru je: usvojen novi Statut WAPES-a, usvojen završni budžet za 2009. godinu, donešen novi plan

komunikacija (uključujući opštu image brošuru i newsletter), usvojen je opšti plan provedbe WAPES-a

za 2011. godinu i izrada budžeta za Strateški plan WAPES-a za 2010-2012. godinu. U periodu 23. i 24.

novembra 2010. godine održana je WAPES-ova radionica na temu „Poduzetničke vještine za mlade“

sa podtemama „Potencijal poduzetništva“, „Motivacijske mjere kao podrška kreiranju mikro biznisa“ i

„Trening i pomoć kao podrška kreiranju mikro biznisa“. Delegacija Agencije je aktivno učestvovala na

radionici u vidu prezentacija i diskusija na zadate teme.

46

Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine je u 2010. godini učestvovala u radu

Centra javnih službi za zapošljavanje zemalja jugoistočne Evrope. U skladu sa tim, delegacija Agencije

je u periodu od 27. – 28. maja 2010. godine prisustvovala V ekspertskoj i VI direktorskoj konferenciji

Centra javnih službi za zapošljavanje zemalja Jugoistočne Evrope konferenciji, pod predsjedavanjem

Agencije za zapošljavanje Republike Bugarske, u Sofiji na temu „Razvoj javnih službi za

zapošljavanje nakon krize – pogled u budućnost“. Delegacija Agencije je podnijela i referat na zadatu

temu i aktivno učestvovala u diskusiji i odgovarala na pitanja prisutnih medija.

U okviru projekta zapošljavanja mladih lica (YERP), Agencija je sarađivala sa Međunarodnom

organizacijom za migracije (IOM) u okviru komponente koja za cilj ima maksimiziranje pozitivanog

uticaja migracije mladih i minimiziranje negativanog uticaja neregularnih radnih migracija, uvođenjem

šeme cirkularnih radnih migracija uz saradnju sa vladinim i nevladinim sektorom.

Predstavnici Agencije su u 2010. godini učestvovali u radu Radne grupe za izradu Strategije

zapošljavanja BIH za period 2010-2014. godina, koja je usvojena 14. jula 2010. godine na 128.

sjednici Savjeta ministara Bosne i Hercegovine.

Kao dio serije aktivnosti nazvanih „Učenje za odrasle“ u okviru IPA Programa za zajedničko

učenje, ETF je, u periodu od 12 - 15.10.2010. godine, u Gracu, Republika Austrija, organizovao

studijsku posjetu i radionicu na temu “Aktivacija sa posebnim fokusom na dugoročnu nezaposlenost,

dobre prakse obuke na tržištu rada i uloga javnih službi za zapošljavanje“, u kojoj je učestvovao i

.predstavnik Agencije. Ciljevi ove studijske posjete i radionice su bili da se nauče i primjene dobre

prakse u aktivaciji nezaposlenih lica sa posebnim osvrtom na dugoročnu nezaposlenost, kao i efektivne

pristupe obukama na tržištu rada i samoj ulozi javnih službi za zapošljavanje u ovome procesu.

Direktor Agencije i direktor Zavoda za zapošljavanje Crne Gore su 08.06.2010. godine potpisali

Operativni protokol o sprovođenju Sporazuma o socijalnom osiguranju između Bosne i Hercegovine i

SRJ (koji je preuzela i primjenjuje Crna Gora odlukom o proglašenju nezavisnosti). Protokolom su

dvije institucije u okviru svojih nadležnosti, dogovorile mjere za efikasno provođenje Sporazuma o

socijalnom osiguranju u oblasti osiguranja za slučaj nezaposlenosti i definisali pitanja koja se odnose

na sadržaj i formu obrazaca, potvrđivanje perioda osiguranja i postupak izdavanja potvrda.

Direktor Agencije i direktor Nacionalne službe za zapošljavanje Republike Srbije su

02.10.2010. godine potpisali Operativni protokol o sprovođenju Sporazuma o socijalnom osiguranju

između Bosne i Hercegovine i SRJ . Protokolom su dvije institucije u okviru svojih nadležnosti,

dogovorile mjere za efikasno provođenje Sporazuma o socijalnom osiguranju u oblasti osiguranja za

slučaj nezaposlenosti i definisali pitanja koja se odnose na sadržaj i formu obrazaca, potvrđivanje

perioda osiguranja i postupak izdavanja potvrda.

Agencija je, u saradnji sa Federalnim zavodom za zapošljavanje, Zavodom za zapošljavanje

Republike Srpske, Zavodom za zapošljavanje Brčko distrikta BiH u 2010. godini sačinila četiri

kvartalna izvještaja o izdatim radnim dozvolama stranim državljanima u Bosni i Hercegovini i

dostavila ga Ministarstvu civilnih poslova. Isto tako, zajednička radna grupa sastavljena od

predstavnika Agencije, Federalnog zavoda za zapošljavanje, Zavoda za zapošljavanje Republike

Srpske, Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta BiH je u oktobru 2010. godine sačinila „Prijedlog

godišnje kvote radnih dozvola u Bosni i Hercegovini za 2011. godinu“ i dostavila ga Ministarstvu

civilnih poslova na dalju proceduru. Na zahtjev Ministarstva bezbjednosti BiH, Agencija je

učestvovala u izradi Migracionog profila BiH u dijelu koji se odnosi na podatke o izdatim radnim

dozvolama stranim državljanima u BiH. Zbog činjenice da je izdavanje radnih dozvola u nadležnosti

entitetskih zavoda za zapošljavanje i Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta BiH, Agencija je u

koordinaciji sa pomenutim institucijama sačinila tabele o izdatim radnim dozvolama stranim

državljanima za 2009. godinu, po zemljama porijekla, kvalifikacionoj strukturi i godinama starosti i

dostavila ih Ministarstvu bezbjednosti BiH.

47

Agencija je u 2010. godini aktivno učestvovala u realizaciji dva projekta: Projekat

unaprijeđivanja aktivnih tržišta rada u BiH (IALM) i Projekat zapošljavanja i zadržavanja mladih

(YERP). Takođe, Agencija je, u saradnji sa Ministarstvom civilnih poslova i drugim institucijama i

oblasti rada i zapošljavanja u BiH, definisala projektne ideje za dobijanje sredstava iz IPA fondova u

2011. godini za slijedeće projekte:

- Jačanje kapaciteta javnih službi za zapošljavanje i realizacija Strategije o zapošljavanju u BiH

i strategija entiteta i Brčko distrikta BiH,

- Harmonizacija domaćeg zakonodavstva iz oblasti zaštite i zdravlja na radu sa EU

zakonodavstvo (acquis communautaire),

- Izgradnja i jačanje kapaciteta javnih službi i centara za obuku i prekvalifikaciju, odnosno

obrazovanje odraslih,

- Stručno usavršavanje i provođenje rehabilitacije teško zapošljivih kategorija.

U saradnji sa Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, Agencija je 22.09.2010. godine u Sarajevu

organizovala konferenciju „Priprema i izrada projekata za korištenje sredstava IPA fondova za

prekograničnu saradnju – primjeri dobre prakse”. Osnovni cilj konferencije je bio upoznati zavode i

službe zapošljavanja u BiH sa iskustvima dobre prakse u prekograničnoj saradnji između filijala

Hrvatskog zavoda za zapošljavanje sa zavodima za zapošljavanje u Mađarskoj i Sloveniji, te

povezivanje prekograničnih zavoda za zapošljavanje Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine u cilju

izrade zajedničkih regionalnih projekata za korištenje finansijskih sredstava iz IPA fondova.

Agencija je, u saradnji sa Federalnim zavodom za zapošljavanje, Zavodom za zapošljavanje

Republike Srpske i Zavodom za zapošljavanje Brčko distrikta u 2010. godini sačinila „Plan o

smjernicama politika tržišta rada i aktivnim mjerama zapošljavanja u Bosni i Hercegovini za 2011.

godinu” i poslala ga Ministarstvu civilnih poslova BiH na dalju proceduru.

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

Federalni zavod za zapošljavanje osnovan je Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i

socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba (“Službene novine Federacije BiH”, broj 41/00 i 22/05) za

područje Federacije Bosne i Hercegovine za oblast rada i zapošljavanja, a u kantonima su osnovane

javne ustanove – kantonalne službe za zapošljavanje.

U okviru sektora rada i zapošljavanja u Federaciji BiH djeluju sljedeće institucije:

Federalni zavod za zapošljavanje – djeluje na nivou Federacije BiH kao institucija sa

posebnim pravnim subjektivitetom uz ograničene nadležnosti, odnosno nadležan je, prije svega,

da:

a) prati i predlaže mjere za unapređenje zapošljavanja i socijalne sigurnosti nezaposlenih osoba;

b) prati i osigurava provođenje utvrđene politike i mjera u oblasti rada i zapošljavanja na teritoriji

Federacije i o tome obavještava nadležna tijela Federacije;

c) upravlja sredstvima za osiguranje materijalne sigurnosti za vrijeme nezaposlenosti, u skladu sa

ovim zakonom;

d) prati, usklađuje i koordinira rad službi za zapošljavanje na provođenju utvrđene politike i mjera

u oblasti zapošljavanja i socijalne sigurnosti nezaposlenih osoba iz nadležnosti Federacije;

e) prati i predlaže mjere za unapređenje zapošljavanja invalidnih osoba i njihovu profesionalnu

rehabilitaciju i osigurava ispunjavanje uvjeta za njihovo zapošljavanje u suradnji sa službama

za zapošljavanje;

f) pruža pomoć u realiziranju programa profesionalne orijentacije, obuke i prekvalifikacije za

nezaposlene osobe i njihovo ponovno zapošljavanje na odgovarajućim poslovima;

g) objedinjuje i vodi zbirne evidencije u oblasti rada i zapošljavanja od interesa za Federaciju i

predlaže mjere i potrebna sredstva za razvoj i funkcioniranje jedinstvenog informacionog

sistema u ovoj oblasti;

48

h) prati provođenje međunarodnih ugovora i sporazuma iz oblasti rada i zapošljavanja koji se

odnose na Federaciju;

i) predstavlja službe za zapošljavanje u odnosima s organima i službama Bosne i Hercegovine,

Federacije i Republike Srpske;

j) odobrava zapošljavanje stranih državljana i osoba bez državljanstva na prijedlog službe za

zapošljavanje, u skladu sa Zakonom o zapošljavanju stranaca.

kantonalne službe za zapošljavanje – djeluju na kantonalnom nivou u Federaciji BiH kao

institucije sa posebnim pravnim subjektivitetom u čijim je organizacijskim sastavima 78 biroa

za zapošljavanje, pri čemu su, između ostalog, nadležne za:

a) posredovanje u zapošljavanju;

b) prikupljanje i dostavljanje podataka o nezaposlenim osobama Federalnom zavodu;

c) informiranje o mogućnosti zapošljavanja;

d) saradnju sa obrazovnim ustanovama radi usklađivanja obrazovnih programa sa kadrovskim

potrebama poslodavaca;

e) provođenje programa profesionalne orijentacije, obuke i prekvalifikacije nezaposlenih osoba i

njihovo ponovno zapošljavanje na odgovarajućim poslovima;

f) utvrđivanje prava osobama za slučaj nezaposlenosti;

g) izdavanje radnih dozvola stranim državljanima i osobama bez državljanstva;

h) donošenje i provođenje programa mjera za brže zapošljavanje određenih kategorija

nezaposlenih osoba čije je zapošljavanje otežano;

i) druge poslove utvrđene ovim i drugim zakonima.

Kantonalne služba za zapošljavanje organizuju prikupljanje, razmjenu i objavljivanje podataka

o zaposlenim osobama koje traže promjenu zaposlenja, kao i druge podatke koji mogu biti od značaja

za obavljanje osnovne djelatnosti službe za zapošljavanje. Kantonalna služba za zapošljavanje

periodično obavlja ocjenjivanje tržišta rada prema instrukcijama Federalnog zavoda, u cilju dobijanja

podataka i pružanja informacija o kretanjima na tržištu rada.

U protekloj godini uspješno je okončana realizacija projekta Centar za osposobljavanje

stručnih radnika i za razvoj i implementaciju programa aktivne politike zapošljavanja, koji je

bio usmjeren ka razvoju novih pristupa u rješavanju problematike nezaposlenosti u Federaciji BiH. Od

provedenih aktivnosti potrebno je izdvojiti:

uspostavljanje Centra za razvoj i implementaciju programa aktivne politike zapošljavanja pri

Federalnom zavodu (CAPZ) radi izrade jedinstvenog okvira aktivne politike zapošljavanja u

Federaciji BiH,

osposobljavanje i obuku trenera aktivne politike zapošljavanja kantonalnih službi za zapošljavanje

za provođenje projekta „Uspjet ću!“,

obuku trenera aktivne politike zapošljavanja kantonalnih službi za zapošljavanje pri prenošenju

stečenog znanja na savjetodavce: šalter, plan zapošljavanja i individualni razgovor/intervju,

izradu prijedloga jedinstvene doktrine rada javnih službi za zapošljavanje.

U 2010. godini je nastavljeno objavljivanje oglasa o slobodnim radnim mjestima posredstvom

internet stranice Federalnog zavoda www.fzzz.ba, čime je dat doprinos boljem funkcioniranju tržišta

rada u Bosni i Hercegovini, te olakšan put nezaposlenim osobama u zapošljavanju. Do kraja 2010.

godine na internet stranici je objavljeno 2.952 oglasa, kojima je oglašena potreba za zapošljavanjem

4.640 osoba. Takođe je u 2010. godini završena realizacija drugog ciklusa Programa podsticaja

zapošljavanja stručnih saradnika u kantonalnim službama za zapošljavanje u Federaciji BiH, koji je za

cilj imao poticaj zapošljavanja saradnika za profesionalnu/karijernu orijentaciju i saradnika za

održavanje informacionog sistema. Za te namjene u 2010. godini utrošena su sredstva u iznosu 20.400

KM za zapošljavanje po jednog lica u Službi za zapošljavanje Kantona Sarajevo i Službi za

zapošljavanje Livno, a dva lica u Službi za zapošljavanje Bosansko-podrinjskog kantona.

http://www.fzzz.ba/

49

Radi jačanja institucionalnih kapaciteta Federalnog zavoda a u skladu sa Politikom kvaliteta i

Planom edukacije zaposlenika, te povećanja nivoa opšteg i stručnog znanja i kompetentnosti provodi

se osposobljavanje i usavršavanje zaposlenika. Ovaj segment obuhvata spektar aktivnosti s obzirom na

to da su educirani kadrovi uvjet za ostvarivanje programskih ciljeva i pružanja kvalitetnih usluga

korisnicima. Provedene sveobuhvatne edukacije zaposlenika u oblastima: Menadžerska obuka,

Poslovna komunikacija, Projektni menadžment, Evaluacija i monitoring projekata aktivnih mjera za

zapošljavanje, Organizacija rada, Informatička edukacija po programu ECDL, te stručne obuke iz

oblasti finansija i računovodstva te pravnih poslova. Federalni zavod aktivno je učestvovao u pripremi

projekata u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć 2011 (IPA), te u izradi najvažnih strateških

dokumenata za Bosnu i Hercegovinu, za period 2010-2014. godina. Takođe, poseban doprinos dat je

izradi odgovarajućeg Akcionog plana zapošljavanja u Federaciji BiH za period 2010-2013, koji je

izrađen u skladu sa Strategijom zapošljavanja Federacije BiH 2009-2013.

Federalni zavod je sa Udruženjem poslodavaca Federacije BiH potpisao Sporazum o saradnji,

koji predviđa da javne službe za zapošljavanje poslodavcima, kao korisnicima usluga i partnerima na

tržištu rada, obezbijede informacije o stručnoj spremi, zanimanjima, posebnim znanjima i vještinama

nezaposlenih osoba, kao i druge informacije značajne za poslodavce, te besplatnu ponudu radne snage,

posredovanje u zapošljavanju, stručnu i finansijsku pomoć pri zapošljavanju posebnih kategorija

nezaposlenih osoba, kroz programe zapošljavanja, korištenje usluga u profesionalnoj selekciji

kandidata i oglašavanje radnih mjesta. Obaveze Udruženja poslodavaca Federacije BiH ogledaju se u

dostavljanju Federalnom zavodu oglasa/konkursa o slobodnim radnim mjestima, kao i podataka o

zaposlenju nezaposlenih osoba. Takođe, predviđene su i zajedničke aktivnosti na suzbijanju rada na

crno, kao i zalaganje za zakonito zapošljavanja, te plaćanje obaveznih poreza i doprinosa za

zaposlenike.

Značajno je napomenuti i aktivno sudjelovanje predstavnika Federalnog zavoda u realizaciji

brojnih međunarodnih razvojnih projekata, koji za cilj imaju unapređenje tržišta rada u Bosni i

Hercegovini, kao što su: „Zajedničko učenje – zajednica prakse“ (ETF), „Učenje o poduzetništvu u

obrazovnim sistemima u Bosni i Hercegovini“ (EU), „Obrazovanje odraslih u BiH“ (GTZ) i dr.

U okviru realizacije projekta Stručna rehabilitacija kao metoda za integraciju osoba sa

invaliditetom na tržište rada u Federaciji BiH i Republici Srpskoj u saradnji sa Centrom za

profesionalnu rehabilitaciju (BBRZ) iz Linca razvijen je prijedlog modela rehabilitacije za Federaciju

BiH, koji objedinjuje individualne (psihološke), zdravstvene i ekonomske potrebe osoba sa

invaliditetom. U okviru izrade i realizacije Akcijskog plana za uvođenje gender odgovornih

budžeta u Federaciji Bosne i Hercegovine za period 2010 -2013. intenzivirana je saradnja sa Gender

centrom Federacije BiH u više različitih područja, a posebno u okviru obuke za uvođenje gender

odgovornog budžetiranja, uvođenja indikatora i analize specijalnih mjera. Kao i prethodnih godina,

uspješna saradnja je nastavljena sa Njemačkim društvom za tehničku saradnju u okviru projekata

Reforma srednjeg stručnog obrazovanja u Bosni i Hercegovini i Tranzicija mladih u svijet rada na

zapadnom Balkanu.

REPUBLIKA SRPSKA

U cilju prevazilaženja problema kojima je opterećeno tržište rada u Republici Srpskoj, Narodna

skupština Republike Srpske je 17. marta 2010. godine donijela novi Zakon o posredovanju u

zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti14

. Zakon predstavlja sistemski propis kojim se

uređuje posredovanje u zapošljavanje, osiguranje za slučaj nezaposlenosti, poslovi i način finansiranja

službe zapošljavanja, prava nezaposlenih lica i uslovi za njihovo ostvarivanje, organizovanje i

zapošljavanje na javnim radovima, kao i druga pitanja od značaja za organizovano i produktivno

zapošljavanje u Republici Srpskoj. U skladu sa usvojenim zakonom Zavod za zapošljavanje je

transformisan u Javnu ustanovu Zavod za zapošljavanje Republike Srpske, čime je započeo proces

reforme i jačanje funkcije posredovanja u zapošljavanju.

14 "Sl. gl. RS ", broj 30/10

50

U skladu sa Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti

resorno ministarstvo je donijelo Pravilnik o uslovima koje moraju ispunjavati pravna i fizička lica koja

se bave poslovima posredovanja u zapošljavanju15

i Pravilnik o aktivnom traženju posla16

. U decembru

2010. godine na snagu je stupio i Statut JU Zavod za zapošljavanje Republike Srpske na koji je Vlada

prethodno dala saglasnost17

.

JU Zavod za zapošljavanje Republike Srpske organizovan je na centralnom, regionalnom i

lokalnom nivou, tačnije organizaciju Zavoda čine Centralna služba, šest filijala i 56 biroa. U Zavodu je

zaposleno 267 radnika i to u Centralnoj službi 44, Filijali Banja Luka 61, Filijali Bijeljina 41, Filijali

Doboj 31, Filijali Istočno Sarajevo 29, Filijali Prijedor 32 i i Filijali Trebinje 29. Analizirajući

kvalifikacionu strukturu zaposlenih evidentno je da je ona posljednjih godina znatno poboljšana, tako

da je sada zaposleno 129 radnika sa visokom stručnom spremom (48,31%), 29 radnika sa višom

(10,86%), 85 radnika sa srednjom stručnom spremom (31,84%), a ostali radnici su sa nižim stepenom

obrazovanja. Od ukupnog broja u Zavodu je zaposleno 76 muškaraca i 191 žena.

Od ukupnog broja zaposlenih 156 radnika radi na poslovima sa nezaposlenim licima, kao

organizatori poslova biroa i referenti za posredovanje, a u toku su aktivnosti na izradi novog Pravilnika

o unutrašnjoj organizaciji, kojim će se uvesti radno mjesto savjetodavca i na taj način akcenat staviti na

funkciju posredovanja u zapošljavanju, savjetovanja i kvalitetnijeg rada sa nezaposlenim licima i

poslodavcima. Upoređujući broj zaposlenih radnika sa brojem nezaposlenih lica koja se nalaze na

evidenciji Zavoda može se uočiti da jedan zaposleni radnik u birou u prosjeku radi sa 1300

nezaposlenih lica, što je ispod svakog prosjeka u odnosu na zemlje Evropske unije. Ovaj broj je

međutim znatno veći u pojedinim biroima gdje se na evidenciji nalazi više lica, dok se u biroima gdje

je evidentiran manji broj lica kreće u prosjeku od 300 do 500.

Zavod za zapošljavanje Republike Srpske je u 2010. godini aktivno učestvovao u izradi

Strategije zapošljavanja Republike Srpske 2011-2015. godina, čiji je prijedlog upućen u dalju

proceduru.18

U proteklom periodu Zavod za zapošljavanje Republike Srpske je težište aktivnosti usmjerio na

realizaciju mjera aktivne politike i unapređenje usluga prema poslodavcima i nezaposlenim licima.

Jedna od ključnih aktivnosti Zavoda odnosila se na realizaciju funkcije posredovanja što spada u

najobimnije i najsloženije poslove Zavoda. Pored konkretnog posredovanja koje se odnosilo na

realizaciju iskazanih potreba, funkcija posredovanja realizovana je i kroz druge aktivnosti koje se prije

svega odnose na mjere aktivne politike. Usmjerenost ka korisnicima usluga ogledala se u konkretnom

radu sa nezaposlenim licima i poslodavcima.

Zavod je u proteklom periodu uzeo aktivno učešće i u kreiranju upisne politike, a posebno sa

aspekta stanja i potreba tržišta rada. Ostvaren je izvjestan napredak i na poslovima koji se odnose na

profesionalno informisanje i savjetovanje, odnosno na funkciju karijerne orijentacije. U saradnji sa

njemačkim društvom za tehničku saradnju realizovana je obuka trenera za rad sa nastavnicima završnih

razreda i pedagozima, koji kroz svoj rad osposbljavanju učenike za odlučivanje u procesu izbora

zanimanja. Inače saradnja sa institucijama sistema obrazovanja i drugim subjektima doprinosi

preventivnom djelovanju kada je u pitanju nezaposlenost ali i blagovremenom preduzimanju mjera na

tržištu rada.

Efikasnije djelovanje na tržištu rada podrazumijeva dalji razvoj mjera aktivne politike, a u

okviru toga projekti zapošljavanja čine značajan dio aktivnosti. Kada je u pitanju realizacija projekata

potrebno je istaći da su se aktivnosti na tom planu realizovale u dva pravca i to projekti zapošljavanja

15 "Sl. gl. RS ", broj 93/10 16 "Sl. gl. RS ", broj 93/10 17 "Sl. gl. RS ", broj 131/10 18 Narodna skupština Republike Srpske usvojila je Strategiju zapošljavanja Republike Srpske 2011-2015. godina na sjednici održanoj 24.03.2011.

godine.

51

koje priprema i realizuje Zavod za zapošljavanje i projekti koji se realizuju u saradnji sa drugim

partnerima i organizacijama, uglavnom međunarodnim. U okviru realizacije navedenih aktivnosti

održano je preko 30 radionica sa nezaposlenim licima i više okruglih stolova sa poslodavcima. U

saradnji sa Agencijom Spektar i drugim partnerima u okviru implementacije „Projekta zapošljavanja

mladih – YEP“ organizovane su radionice u filijalama Istočno Sarajevo, Bijeljina i Trebinje. U okviru

implemetacije „Projekta zapošljavanja mladih - YEP“ u Banja Luci je opremljen i otvoren prvi Klub

za traženje posla – Job Club (prvi u BiH). Osnovna funkcija Kluba je da nezaposlenim licima starosti

od 18 do 30 godina, koji su na evidenciji duže od jedne godine, pruži pomoć i osnovne smjernice u

traženju posla.Nezaposlena lica članovi Kluba imaju mogućnost korišćenja interneta i baze privrednih

subjekata, obučavaju se za aktivno traženje posla i pisanje CV-a. Takođe imaju mogućnost korištenja

savjetodavnih usluga zaposlenih u Klubu kao i edukativnih materijala.

U Republici Srpskoj uspostavljen je i Zavod za obrazovanje odraslih koji je u okviru svojih

aktivnosti pripemio Program za obuku iz preduzetništva na osnovu koga bi se u narednom periodu

organizovala obuka iz preduzetništva.

U okviru realizacije aktivnih mjera u 2010.godini ostvaren je izvjestan napredak i na poslovima

koji se odnose na profesionalno informisanje i savjetovanje odnosno na funkciju karijerne

orijentacije. U saradnji sa Njemačkim društvom za tehničku saradnju (GTZ) iz oblasti stručnog

obrazovanja i usavršavanja, realizovan je pilot projekat na regionalnom nivou „Osmišljavanje prelaska

mladih u svijet rada na Zapadnom Balkanu“ ( West Balkan Project). Osnovni cilj projekta je

unapređenje profesionalne orijentacije u zemljama zapadnog Balkana, gdje se proces profesionalne

orijentacije odvija u pet faza, tzv. „Petofazni model“. Kao rezultat završene obuke i rada sa

nastavnicima, pripremljen je „Priručnik za multiplikatore“ i „Priručnik za nastavnike“. Priručnici su

distribuirani u škole koje su učestvovale u Projektu i sigurno će doprinijeti uspješnijem razvoju

profesionalne orijentacije. Implementacija projekta sa školama u Istočnom Sarajevu počela je u

novembru 2009. godine, a završena je u maju 2010. godine.

BRČKO-DISTRIKT BOSNE I HERCEGOVINE

Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH je provodio aktivnosti na tržištu rada Brčko

distrikta BiH, polazeći od vlastite uloge ustanovljene Zakonom o zapošljavanju i pravima za vrijeme

nezaposlenosti Brčko distrikta BiH („Službeni glasnik Brčko distrikta BiH“ br.33/04,19/07 i 25/08),

utvrđenih programskih zadataka Zavoda i Programa aktivnih mjera zapošljavanja Vlade Brčko distrikta

BiH za 2010. godinu. Takođe, i u 2010. godini su nastavljene aktivnosti na stvaranju uslova za

prostorno proširenje u cilju stvaranja optimalnih uslova rada zaposlenih u skladu sa standardima

zemalja EU-e, normativnoj dogradnji u cilju unapređenja rada Zavoda i kadrovskom kompletiranju

Zavoda u cilju jačanja funkcije Zavoda u sektoru savjetodavne uloge i uloge profesionalne orjentacije.

Programski zadaci uglavnom opredjeljuju aktivnosti Zavoda kroz provođenje Zakona o

zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti Brčko distrikta BiH („Službeni glasnik Brčko

distrikta BiH“ br. 33/04,19/07 i 25/08), a u vezi sa ostvarivanjem prava nezaposlenih lica za vrijeme

nezaposlenosti i to:

posredovanje u zapošljavanju,

obavještavanje o mogućnostima i uslovima za zapošljavanje,

profesionalnu orijentaciju i savjetovanje o izboru zanimanja,

organizovanje stručnog osposobljavanja, obuke i pripreme za zapošljavanje,

sprovođenje programa i mjera aktivne politike zapošljavanja.

52

V. SLUŽBE ZA ZAPOŠLJAVANJE I OSJETLJIVE GRUPE NA TRŽIŠTU RADA

Situacija na tržištu rada, koju ilustruje ovaj izvještaj, a koju karakterišu visoka nezaposlenost, u

kojoj dominiraju strukturna i dugoročna nezaposlenost, velika su prepreka za brže i masovnije

zapošljavanje nekih ciljnih grupa, a posebno osjetljivih grupa na tržištu rada u Bosni i Hercegovini.

Poslijeratni period i teška ekonomska situacija smanjuje mogućnosti zaposlenja nezaposlenih lica i

niko od njih se ne može posebno svrstati u ''osjetljive grupe''. Ali, kao lica koje se posebno teško

zapošljavaju mogu se istaći:

- Lica starijih starosnih grupa koja duže čekaju na zaposlenje,

- Lica sa invaliditetom,

- Manjinske grupe (Romi),

- Izbjegla lica i povratnici,

- Lica bez zanimanja (NKV radnici).

Na osnovu potpisanog Memoranduma o razumijevanju za implementaciju Akcionog plana

Bosne i Hercegovine za rješavanje problema Roma u oblasti zapošljavanja za 2009. godinu, Federalni

zavod za zapošljavanje, Zavod za zapošljavanje Republike Srpske i Zavod za zapošljavanje Brčko

distrikta BiH su u 2010. godini nastavili sa realizacijom svojih programa zapošljavanja i

samozapošljavanja Roma. Cilj ovih programa je stimuliranje poslodavaca za zapošljavanje

nezaposlenih Roma uz osposobljavanje/obuku za radno mjesto i stvaranje povoljnijih uslova za

samozapošljavanje, čime će se djelimično smanjiti nezaposlenost, poboljšati materijalni položaj i

pospješiti ekonomska i socijalna integracija romske populacije u društvene tokove.

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

U skladu sa Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih

osoba FBiH („Službene novine Federacije BiH”, broj 41/00 i 22/05), sve nezaposlene osobe imaju

pravo da se prijave na evidenciju nezaposlenih i pod istim uslovima da ostvaruju svoja prava na

području Federacije Bosne i Hercegovine. Federalni zavod i kantonalne službe zapošljavanja provode

svoju zakonsku obavezu o nediskriminaciji i na evidenciji nezaposlenih se nalaze osobe bez obzira na

nacionalnu, vjersku ili drugu pripadnost, a sve osobe su ravnopravne u dobivanju zaposlenja, bilo u

okviru redovnog obavljanja posredničke uloge Zavoda, bilo u okviru sufinansiranja programa novog

zapošljavanja. Programi koje su provodili Federalni zavod i kantonalne službe zapošljavanja u 2010.

godini, a koji se dijelom, ili u cijelosti, odnose na zapošljavanje osjetljivih grupa su:

Programi sufinansiranja mladih osoba bez radnog iskustva,

Program samozapošljavanja i zapošljavanja povratnika,

Program zapošljavanja i samozapošljavanja Roma,

Projekat podrške mrežama za socijalnu sigurnost i zapošljavanje (SSNESP),

Projekat „Socijalna, poduzetnička i e-inkluzija žena 40+“.

Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i zapošljavanju osoba s invaliditetom u

Federaciji BiH (“Službene novine Federacije BiH", broj 9/10) donesen je u februaru 2010. godine.

Ovim zakonom lica sa invaliditetom zapošljavaju se i rade na tržištu rada pod opštim i posebnim

uvjetima. Profesionalna rehabilitacija, osposobljavanje i zapošljavanje osoba s invaliditetom od

posebnog je javnoga interesa i spada u oblast socijalne zaštite. Pod opštim uvjetima zapošljavaju se

lica sa invaliditetom na otvorenom tržištu rada, u državnim organima, organima pravosuđa, organima

lokalne uprave, javnim službama, ustanovama, fondovima, javnim preduzećima, privrednim društvima

i drugim pravnim licima koja nisu osnovana za zapošljavanje lica sa invaliditetom u skladu sa

zakonom. Prednost pri zapošljavanju u subjektima u okviru javnog sektora imaju lica sa invaliditetom,

ako pored općih ispunjavaju i posebne uvjete za radno mjesto. Pod posebnim uvjetima zapošljavaju se

lica sa invaliditetom u ustanovi ili privrednom društvu koja su osnovana radi zapošljavanja lica sa

invaliditetom. U toku je procedura uspostavljanja pretpostavki za početak rada Fonda za profesionalnu

rehabilitaciju i zapošljavanje invalidnih osoba.

53

Fond će nadzirati ostvarivanje prava invalidnih osoba, vršiti isplate novčanih nadoknada i

stimulansa, refundaciju sredstava uplaćenih doprinosa, poreza na dohodak i dijela plata za invalidna

lica u zaštitnim radionicama. Ova će se institucija finansirati iz Budžeta FBiH, sredstvima posebnog

doprinosa iz članova 18. i 19 Zakona, kao i sredstvima Federalnog zavoda za zapošljavanje u visini od

10 posto sredstava planiranih njegovim finansijskim planom za aktivnu politiku zapošljavanja u

tekućoj godini, kao i novcem kantonalnih službi zapošljavanja od pet posto od visine planiranih

sredstava za aktivnu politiku zapošljavanja.

REPUBLIKA SRPSKA

Članom 3. Zakona o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti

propisano je da se nezaposlenim licima bez obzira na rasu, boju kože, pol, jezik, religiju, političko i

drugo mišljenje i opredjeljenje, etničku ili socijalnu pripadnost i porijeklo, imovinsko stanje, članstvo

ili nečlanstvo u sindikatu, političkoj organizaciji ili udruženju kao i stanje fizičkog ili mentalnog

zdravlja garantuje ravnopravnost ostvarivanjem prava na zapošljavanje. Istim članom je regulisano da

je u suprotnosti sa ovim zakonom svaka diskriminacija zasnovana na polu u procesu ponude

zapošljavanja, otvorenog oglasa, postupka ponude slobodnih radnih mjesta, radnog odnosa i otkaza

radnog odnosa. Zavod za zapošljavanje Republike Srpske je u 2010. godini posebnu pažnju usmjerio

na ciljne grupe koje čine mladi sa visokom školskom spremom bez radnog iskustava, povratnici i

nacionalne manjine (Romi). Programi koje je provodio Zavod za zapošljavanje Republike Srpske u

2010. godini, a koji se dijelom ili u cijelosti odnose na zapošljavanje osjetljivih grupa su:

Projekat sufinansiranja zapošljavanja pripravnika u Republici Srpskoj

Projekat podrške zapošljavanju povratnika u Republici Srpskoj,

Projekat podrške zapošljavanju Roma u Republici Srpskoj.

Zapošljavanje invalida regulisano je putem Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji,

osposobljavanju i zapošljavanju invalida (“Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 54/09), kojim je

osnovan Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje invalida Republike Srpske.

Obaveznim zapošljavanjem invalida podrazumijeva se zapošljavanje invalida u organima

državne uprave, organima pravosuđa i drugim državnim organima, organima lokalne uprave, javnim

službama, ustanovama i fondovima, te preduzećima u vlasništvu ili u većinskom vlasništvu Republike

Srpske.

Ovim zakonom predviđeno da firma u većinskom državnom vlasništvu na svakih 16 radnika

mora zaposliti i jednog invalida, a ukoliko ne ispuni ovu obavezu onda je dužna da svakog mjeseca

prilikom isplate plata uplaćuje Fondu za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa

invaliditetom poseban doprinos u visini 0,2 % od isplaćene mjesečne bruto plate svih zaposlenih.

Privatni poslodavci, ukoliko nemaju zaposlenih invalida, moraju svakog mjeseca u Fond uplaćivati

doprinos u iznosu 0,1 % iznosa isplaćene mjesečne bruto plate svih zaposlenih.

BRČKO DISTRIKT BIH

Članom 5. Zakona o zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti obezbjeđuje se

jednakost svih onih koji traže zaposlenje, bez obzira na rasu, etničko porijeklo, boju kože, pol, jezik,

religiju, političko i drugo mišljenje i opredjeljenje, socijalnu pripadnost i porijeklo, imovinsko stanje,

članstvo ili nečlanstvo u Sindikatu i političkoj organizaciji. Najugroženije kategorije nezaposlenih lica

u Brčko distriktu BiH su lica starija od 50 godina, mladi sa niskom kvalifikacionom strukturom, lica sa

posebnim potrebama i nacionalne manjine (Romi). Zato Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH u

narednom periodu planira posebne programe namijenjene ovim grupama u cilju zapošljavanja i

poboljšanja njihove pozicije na tržištu rada. Programi koje je provodio Zavod za zapošljavanje Brčko

distrikta BiH u 2010. godini, a koji se dijelom ili u cijelosti odnose na zapošljavanje osjetljivih grupa

su:

54

Program zapošljavanja pripravnika,

Program pripreme za tržište rada,

Program zapošljavanja lica starije starosne dobi,

Program zapošljavanja lica koja na evidenciji zavoda čekaju na zaposlenje duže od pet

godina,

Program zapošljavanja Roma.

VI. RADNA MOBILNOST U REGIJI I ULOGA AGENCIJE ZA RAD I ZAPOŠLJAVANJE

BOSNE I HERCEGOVINE

Politika Evropske unije prema zemljama regiona jugoistočne Evrope ima za cilj da ohrabri

potencijalne kandidate za ulazak u EU za uspostavljanje regionalnih integracija i podsticanje saradnje

između država u regionu. U tom cilju, Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine je, u

saradnji sa entitetskim zavodima za zapošljavanje, inicirala nekoliko veoma važnih aktivnosti uz

učešće predstavnika iz oblasti rada i zapošljavanja zemalja regiona.

Imajući u vidu ekonomsku krizu koja je pogodila svjetsko tržište, potražnja stranih poslodavaca

za radnom snagom iz Bosne i Hercegovine veoma je smanjena. U zahtjevima koji se dostavljaju se

traže uglavnom radnici građevinske struke, metalci, ali i pojedinačni zahtjevi za određenim profilima

koji su deficitarni i u Bosni i Hercegovini. Bitno je istaći da se veliki broj građana iz Bosne i

Hercegovine za posao u inostranstvu javlja na oglase inostranih firmi u novinama, te da u privatnim

aranžmanima odlaze na rad u druge zemlje.

Predstavnici Agencije su u 2010. godini učestvovali u pegovorima za zaključivanje slijedećih

međunarodnih ugovora o zapošljavanju sa Republikom Slovenijom, Republikom Srbijom i Državom

Katar i to:

- „Sporazum između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Slovenije o

zapošljavanju državljana Bosne i Hercegovine u Republici Sloveniji“,

- „Sporazum između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Srbije o

privremenom zapošljavanju državljana Bosne i Hercegovine u Republici Srbiji i državljana

Republike Srbije u Bosni i Hercegovini„

- „Sporazum između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Države Katar o regulisanju

zapošljavanja državljana Bosne i Hercegovine u Državi Katar“.

U 2010. godini Agencija je zaprimila 1.117 predmeta koji se odnose na sprovođenje sporazuma

o socijalnom osiguranju u dijelu koji se odnosi na oblast nezaposlenosti, a riješen je i završen 601

predmet. Gledajući po zemljama porijekla, broj primljenih i riješenih zahtjeva je:

- Republika Srbija - 816 primljenih predmeta, riješeno 490,

- Republika Crna Gora - 20 primljenih predmeta, riješeno 10,

- Republika Slovenija – 277 primljenih predmeta, riješeno 97,

- Republika Austrija - 4 primljena predmeta, riješeno 4.

Takođe, Agencija za rad i zapošljavanje BiH je inicirala i izmjenu člana 5. Sporazuma o

socijalnom osiguranju između Bosne i Hercegovine i Republike Slovenije, koji se odnosi na

ostvarivanje prava radnika na novčanu naknadu po osnovu nezaposlenosti. Sporazum o izmjenama i

dopunama Sporazuma o socijalnom osiguranju između Bosne i Hercegovine i Republike Slovenije je

potpisan u Ljubljani, 17.12.2010. godine. Stupanjem na snagu Izmjena i dopuna Sporazuma o

socijalnom osiguranju između Bosne i Hercegovine i Republike Slovenije bit će izmijenjeni uslovi za

isplaćivanje novčane pomoći za vrijeme nezaposlenosti, što do sada nije bilo regulirano, kao i

isplaćivanje troškova za sahrane, novčane pomoći porodici umrlog ili posmrtnina. Građani Bosne i

Hercegovine ova prava moći će da ostvaruju tek nakon što Sporazum bude ratifikovan u obje zemlje.

55

U cilju što efikasnije provedbe Sporazuma između Bosne i Hercegovine i Savezne Republike

Jugoslavije o socijalnom osiguranju u dijelu koji se odnosi na oblast nezaposlenosti, predstavnici

Nacionalne službe za zapošljavanje Srbije i Agencije za rad i zapošljavanje BiH su 02.11.2010. godine

u Beogradu, potpisali izmjenjeni Operativni protokol. Novina koju donosi novi Operativni protokol

jeste definisanje izjave za ona lica koja ne posjeduju radnu knjižicu ili nemaju upisan ili zaključen staž

osiguranja. Izjava se može dobiti u nadležnim entitetskim službama za zapošljavanje u Bosni i

Hercegovini, a ovjeravaju je u Bosni i Hercegovini opštinski organi, a u Republici Srbiji Nacionalna

služba za zapošljavanje. Svi podaci će se provjeravati i dostavljati drugoj državi ugovornici najduže u

roku od 60 dana od dana prijema zahtjeva u drugoj državi ugovornici. Također, dogovoreno je da

Bosna i Hercegovina i Republika Srbija, na godišnjem nivou, međusobno razmjenjuju obavještenja o

broju primljenih zahtjeva i potvrda o periodima osiguranja ostvarenim u državama potpisnicama.

Direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH i direktor Zavoda za zapošljavanje Crne Gore su

08.06.2010. godine potpisali Operativni protokol o provođenju Sporazuma o socijalnom osiguranju

između Bosne i Hercegovine i SR Jugoslavije (koji je preuzela i primjenjuje Crna Gora odlukom o

proglašenju nezavisnosti). Protokolom su dvije institucije u okviru svojih nadležnosti, dogovorile

mjere za efikasno provođenje Sporazuma o socijalnom osiguranju u oblasti osiguranja za slučaj

nezaposlenosti i definisali pitanja koja se odnose na sadržaj i formu obrazaca, potvrđivanje perioda

osiguranja i postupak izdavanja potvrda.

Prema dogovoru postignutom između Savezne agencije za rad SR Njemačke i Agencije za

program ferijalnog rada u SR Njemačkoj u 2010. godini odobreno je ukupno 250 mjesta za ferijalnu

praksu studenata iz Bosne i Hercegovine kod njemačkih poslodavaca. Od 110 kandidata koji su

aplicirali njih 87 su stekli sve uvjete za učešće u programu, a 60 ih je dobilo ponude za rad u 2010.

godini.

U skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, oblast rada i zapošljavanja, pa tako i zapošljavanje

stranaca u Bosni i Hercegovini, povjerena je na nadležnost entitetima, koji su pravno regulisali ovu

oblast posebnim zakonima. Na nivou Bosne i Hercegovine, Zakonom o kretanju i boravku stranaca i

azilu („Sl.glasnik BiH“, broj 36/08.), okvirno su regulisani uslovi i način boravka stranaca u Bosni i

Hercegovini po osnovu rada. U skladu sa Zakonom o kretanju i boravku stranaca i azilu, Agencija za

rad i zapošljavanje je pokrenula aktivnosti na izradi Prijedloga godišnje kvote radnih dozvola za 2011.

godinu. Zajednička radna grupa sastavljena od predstavnika Agencije za rad i zapošljavanje BiH,

Federalnog zavoda za zapošljavanje, Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske i Zavoda za

zapošljavanje Brčko distrikta BiH je u oktobru 2010. godine sačinila „Prijedlog godišnje kvote radnih

dozvola u Bosni i Hercegovini za 2011. godinu“ i dostavila ga Ministarstvu civilnih poslova na dalju

proceduru.

U Bosni i Hercegovini u 2010. godini ukupno su izdate 2.325 radne dozvole stranim

državljanima, od čega je u Federaciji Bosne i Hercegovine izdato 1.154 dozvola, u Republici Srpskoj

895 i u Brčko distriktu BiH 276 radnih dozvola.

Tabela 34. Pregled izdatih radnih dozvola stranim državljanima u Bosni i Hercegovini, entitetima i Brčko distriktu BiH u 2010. godini po kvalifikacionoj strukturi

NKV PKV KV VKV NSS SSS VŠS VSS Ukupno:

Bosna i Hercegovina 113 138 233 12 17 711 110 991 2.325

Federacija BiH 60 102 104 7 6 324 45 506 1.154

Republika Srpska 46 27 79 5 11 196 59 472 895

Brčko distrikt BiH 7 9 50 0 0 191 6 13 276

56

Tabela 35. Pregled izdatih radnih dozvola stranim državljanima u Bosni i Hercegovini entitetima i Brčko distriktu BiH u 2010. godini po zemljama porijekla

Država porijekla

Broj izdatih radnih dozvola

Bosna i

Hercegovina Federacija

BIH Republika

Srpska Brčko distrikt

BiH 1 Afganistan 1 1 0 0

2 Albanija 3 3 0 0

3 Argentina 1 0 1 0

4 Armenija 2 2 0 0

5 Australija 3 3 0 0

6 Austrija 73 45 26 2

7 Belgija 3 2 1 0

8 Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija 59 43 9 7

9 Bjelorusija 2 0 2 0

10 Brazil 1 1 0 0

11 Bugarska 2 2 0 0

12 Crna Gora 77 51 16 10

13 Češka Republika 4 0 4 0

14 Danska 2 0 2 0

15 Dominikanska Republika 2 0 2 0

16 Egipat 10 9 1 0

17 Francuska 9 7 2 0

18 Grčka 3 1 2 0

19 Holandski Antili 1 0 1 0

20 Honduras 1 0 1 0

21 Hrvatska 207 164 36 7

22 Indija 23 23 0 0

23 Indonezija 1 1 0 0

24 Iran (Islamska Republika) 18 17 1 0

25 Italija 43 21 20 2

26 Jordan 3 3 0 0

27 Kanada 2 1 1 0

28 Kina (uključujući Hong Kong i Makau) 341 71 98 172

29 Kolumbija 1 1 0 0

30 Kuvajt 4 4 0 0

31 Libijska Arapska Džamahirija 3 3 0 0

32 Lihtenštajn 2 0 2 0

33 Litvanija 16 0 16 0

34 Mađarska 3 3 0 0

35 Malezija 3 3 0 0

36 Moldova, Republika 2 2 0 0

37 Mongolija 1 0 0 1

38 Nepal 3 3 0 0

39 Nizozemska 6 5 1 0

40 Norveška 1 0 1 0

41 Njemačka 64 44 20 0

42 Pakistan 1 1 0 0

43 Palestinska teritorija (Zapadna obala i Pojas Gaze) 1 1 0 0

44 Poljska 3 1 1 1

45 Rumunija 24 2 21 1

46 Ruska Federacija 78 3 75 0

47 Saudijska Arabija 4 4 0 0

48 Senegal 1 1 0 0

49 Singapur 1 1 0 0

50 Sirijska Arapska Republika 7 4 0 3

51 Sjedinjene Američke Države 28 20 8 0

52 Slovačka Republika 8 4 3 1

53 Slovenija 71 50 20 1

54 Srbija, uključujući Kosovo/UNSCR 1244 806 283 485 38

55 Španija 5 5 0 0

56 Švedska 5 5 0 0

57 Tajland 1 0 1 0

58 Turska 250 220 1 29

59 Ujedinjeno Kraljevstvo 12 6 5 1

60 Ukrajina 12 3 9 0

61 Uzbekistan 1 1 0 0

Ukupno: 2.325 1.154 895 276

57

U Federaciji BiH, Zakonom o zapošljavanju stranaca (“Službene novine Federacije BiH”, broj

8/99), utvrđeni su način i uslovi zapošljavanja stranog državljanina i lica bez državljanstva za područje

Federacije Bosne i Hercegovine. Radna se dozvola izdaje strancu pod uslovom da ima odobrenje za

stalno nastanjenje ili privremeni boravak u Federaciji BiH i da u evidenciji službe za zapošljavanje

među nezaposlenim licima nema lica koje ispunjavaju uslove koje poslodavac zahtijeva za sklapanje

ugovora o radu ili ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova.

Zapošljavanje stranih državljana u Republici Srpskoj regulisano je Zakonom o zapošljavanju

stranih državljana i lica bez državljanstva („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj: 97/04, 96/05,

123/06 i 24/09.). Prema navedenim propisima, da bi poslodavac zaposlio stranog državljanina ili lice

bez državljanstva, obavezan je da podnese zahtjev nadležnoj filijali Zavoda za zapošljavanje Republike

Srpske prema svom sjedištu. Po prijemu zahtjeva sa kompletnom dokumentacijom rukovodilac filijale

u roku od 30 dana rješava zahtjev. Filijala ne može izdati radnu dozvolu ako na evidenciji nezaposlenih

prema sjedištu poslodavca ima nezaposlenih lica koja ispunjavaju sve uslove tražene prijavom

poslodavca. Radna dozvola se može izdati najduže na vrijeme za koje je odobren boravak, najčešće na

6, odnosno 12 mjeseci.

U Brčko distriktu BiH, novim Zakonom o zapošljavanju stranaca Brčko distrikta BiH

(“Službeni glasnik Brčko distrikta Brčko distrikta” broj 15/09.,19/09.), predviđeno je da izdavanje

radnih dozvola pređe u nadležnost Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta BiH. Zakonom je

definisano da Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH ne može izdati stranom državljaninu radnu

dozvolu ako na evidenciji nezaposlenih lica u Brčko distriktu BiH ima lica koja ispunjavaju uslove

koje zahtijeva poslodavac.

Sistem informisanja o mogućnosti zapošljavanja u Bosni i Hercegovini iz godine u godinu se

sve više razvija. Nezaposlena lica informacije o novim radnim mjestima traže, osim u biroima službi

zapošljavanja, u sredstvima javnog informisanja, putem lične neposredne komunikacije i putem

privatnih agencija za zapošljavanje.

Kada vršimo analizu ravnopravnosti nastupa javnog i privatnog sektora na tržištu rada i u tom

pravcu posmatramo normativni i institucionalni okvir moramo poći od činjenice postojanja u ovoj

oblasti raspodjele ustavnih nadležnosti između države, entiteta i distrikta, a u FBiH između entiteta i

kantona. I u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj se od 2008. godini kroz zakonske i podzakonske akte

radi na na unapređenju okvira za aktivnije učešće privatnog sektora u posredovanju u zapošljavanju.

Tabela 36. Pregled zakonske i podzakonske regulative u oblasti rada privatnih agencija za zapošljavanje u Bosni i Hercegovini

Federacija BiH

Zakon o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba („Sl. novine Federacije BiH“, br.55/00;41/01;22/05;9/08).

Uredba o privatnim agencijama za posredovanje u zapošljavanju (“Sl.novine Federacije BiH“, br.28/09).

Republika Srpska

Zakon o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti („Sl. glasnik Republike Srpske”, br.30/10).

Pravilnik o uslovima koje moraju ispunjavati pravna i fizička lica koja se bave poslovima posredovanja u zapošljavanju („Sl. glasnik Republike Srpske” br.93/10).

Na temelju podataka o registraciji, u BiH je sredinom 2010. godine registrovano 23 privatnih

agencija, koje su posredovanje u zapošljavanju prijavile kao svoju osnovnu ili sporednu djelatnost.

Interesantno je naglasiti da su unutar ove kategorije svrstane i bivše studentske zadruge/servisi, koje

obavljaju djelatnost posredovanja u povremenom zapošljavanju studenta. Ukoliko njih izuzmemo sa

liste klasičnih posrednika u zapošljavanju, kojima oni i ne pripadaju, konačan broj privatnih agencija u

58

BiH je 19. Međutim, u punom kapacitetu samo nekoliko privatnih agencija radi poslove posredovanja

u zapošljavanju kao primarnu aktivnost. Te agencije posjeduju i odgovarajuće web portale, kao što su:

www.posao.ba, www.agencijaspektar.com, www.boljiposao.ba, www.prviposao.ba,

www.pokreniposao.ba, www.posaomarket.net, gdje nezaposleni mogu naći informacije o ponudi

poslova u Bosni i Hercegovini, kreirati svoju biografiju (CV) i gdje poslodavci mogu istaknuti potrebu

za radnom snagom. Takođe, na web stranici Federalnog zavoda za zapošljavanje (www.fzz.ba) takođe

je uvedena opcija on line ponude i potražnje poslova, dok je u toku uvođenje istog servisa i u Zavodu

za zapošljavanje Republike Srpske (www.zzrs.org) i Zavodu za zapošljavanje Brčko distrikta BiH

(www.zzzbrcko.org).

VII. REZIME NAJVAŽNIJIH ZAKLJUČAKA O POLITIKAMA ZAPOŠLJAVANJA I

PRIJEDLOG MJERA KOJE JE POTREBNO PREDUZETI

Obaveze koje proističu iz ispunjenja uslova za prijem Bosne i Hercegovine u Evropsku

uniju, zahtjevaju povećanje efikasnosti i smanjenje upravnog aparata i administracije, što će

neminovno tražiti i reorganizaciju zavoda i službi za zapošljavanje. Problem implementacije evropskih

i svjetskih standarda posebno je važan za oblast zapošljavanja, počev od evidentiranja i statističke

obrade podataka o zaposlenosti i nezaposlenosti, informisanja o mogućnostima i uslovima zaposlenja,

uključivanja nezaposlenih lica u neke od mjera aktivne politike zapošljavanja, posredovanja u

zapošljavanju,ostvarivanja prava po osnovnu nezaposlenosti, a sve kroz implementaciju konvencija

Međunarodne organizacije rada i svih drugih konvencija i povelja o ljudskim pravima.

U dosadašnjim aktivnostima, Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, Federalni

zavod za zapošljavanje i kantonalne službe zapošljavanja, Zavod za zapošljavanje Republike Srpske i

Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH su dali akcenat na preduzimanje mjera u cilju boljeg

funkcionisanje tržišta rada na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine i većoj saradnji u regionu, a

prvenstveno ispunjavanju obaveza oko uključenja Bosne i Hercegovine u EU. U kontekstu novih

izazova koji se očekuju na tržištu rada, predlaže se nadležnim institucijama u Bosni i

Hercegovini da i dalje unaprijeđuju slijedeće aktivnosti:

- Nastaviti aktivnosti na uspostavljanju Ekonomsko-socijalnog savjeta na nivou Bosne i

Hercegovine;

- Nastaviti aktivnosti na reformi obrazovnog sistema s ciljem prilagođavanja sadašnjim i budućim

potrebama tržišta rada;

- Unaprijediti sistem statističkih indikatora tako što će se koristiti međunarodna klasifikacija i

metode;

- Nastaviti aktivnosti na smanjivanju svih vidova diskriminacije na tržištu rada;

- Pristupiti izmjenama postojećih zakonskih rješenja kojima bi se zavodi i službe zapošljavanja

oslobodili socijalnih funkcija;

- Nastaviti dalje jačanje kadrovskih kapaciteta i modernizaciju javnih institucija iz oblasti rada,

zapošljavanja i socijalne sigurnosti;

- Bolje definisati ciljne grupe u svrhu preduzimanja mjera za stimulisanje zapošljavanja;

- Promovisati programe kojima se pospješuje mobilnost radne snage na cijeloj teritoriji BiH;

- Jačati ulogu i uticaj relevantnih partnera na tržištu rada (sindikat-poslodavci-vlada) u rješavanju

problema u oblasti zapošljavanja;

http://www.posao.ba/

http://www.agencijaspektar.com/

http://www.prviposao.ba/

http://www.pokreniposao.ba/

http://www.posaomarket.net/

http://www.fzz.ba/

http://www.zzrs.org/

59

- Unaprijediti saradnju sa zavodima za zapošljavanje zemalja EU i jugoistočne Evrope, sa

Međunarodnom organizacijom rada (MOR), WAPES-om, Delegacijom Evropske unije u BiH,

Stalnim visokim komitetom Savjeta Evrope i Savjetom za regionalnu saradnju.

Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, Federalni zavod za zapošljavanje, Zavod

za zapošljavanje Republike Srpske i Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH imaju dobru

međusobnu saradnju. Osoblje zaposleno u ovim službama dobro sarađuje i kontinuirano se obrazuje

kroz provođenje zajedničkih projekata, seminara, radionica, stručnih predavanja i studijskih posjeta. To

omogućuje primjenu evropskih i svjetskih standarda u oblasti rada i zapošljavanja, koji neminovno

zahtijevaju poboljšanje kvalifikacione strukture zaposlenih u službama za zapošljavanje, ali i

neprekidno obrazovanje uz rad, te pripremu i održavanje seminara na raznim nivoima i o

najaktuelnijim temama.

Pošto se Bosna i Hercegovina nalazi na svom putu uključenja u Evropsku uniju, očekujemo još

veću stručnu i tehničku pomoć međunarodnih institucija i organizacija u cilju harmonizacije tržišta

rada u BiH sa standardima EU.

* * * * *

Documents

PREGLED POLITIKA ZAPOŠLJAVANJA U BOSNI I HERCEGOVINI … · Uprkos ozbiljnim ekonomskim teškoćama tokom proteklog perioda, valutni odbor je uspješno funkcionisao i njegova stabilnost