Embed Size (px)
Citation preview
Glasnik broj 10, svibanj 2014.
01
Ova publikacija je izrađena u okviru projekta BISTEC koji je sufinancirala Europska unija iz europskog fonda za regionalni razvoj Europska unija Ulaganje u budućnost
Poštovani profesori, doktorandi i studenti, poštovani suradnici!
Novi i jubilarni deseti broj našega glasnika ZNATE oslikava razdoblje intenzivnih aktivnosti u resoru istraživanja i tehnologije na Sveučilištu u Zagrebu, prije svega zahvaljujući
našim istraživačima koji se sve aktivnije organiziraju i potvrđuju na međunarodnom planu. Tu je intervju s profesorom Mrljakom s Veterinarskog fakulteta koji je osvojio prvi projekt iz programa „ERA Chairs” u Hrvatskoj koji smo najavili u prošlom broju, pa inicijative oko stvaranja konzorcija koji bi trebao biti početak razvoja nacionalnoga i regionalnoga centra izvrsnosti (regional hub) u području željezničke infrastrukture, te aktivnosti oko uključenja Sveučilišta u novi KIC za sirovine. Tu su i aktivnosti Ureda za doktorske studije i programe te nezaobilazni „Ožujak – mjesec inovacija i istraživanja“ koji se ove godine održao u sklopu aktivnosti na projektu BISTEC. Zahvaljujem svima koji nas svojim predanim radom pozicioniraju kao moderno, europsko, istraživačko i kompetentno sveučilište.
Prof. dr. sc. Melita Kovačević, prorektorica za istraživanje i tehnologiju
ZNATE LI...U okviru otvorenog poziva na dostavu projektnih prijedloga „Jačanje kapaciteta za istraživanje, razvoj i inovacije“ Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, CIRTT je pružio pomoć ukupno 12 istraživačkih grupa s osam sastavnica i Sveučilišta: FER, PMF, VEF, FBF, RGN, FSB, FOI, FPZ i Centar za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji Sveučilišta u Zagrebu.Pomoć je uključivala podršku pregovorima i sastavljanje ugo-vora o suradnji s industrijskim partnerom na projektu. Ugo-vorom su definirana pitanja provedbe, financiranja i upravlja-nja projektom te posebno pitanja upravljanja intelektualnim vlasništvom za vrijeme i nakon završetka projekta.
Predstavljeni rezultati istraživanja o dodatnim kompetencijama doktoranada
i očekivanjima poslodavaca
U sklopu projekta Modernizacija doktorske izobrazbe kroz implementaciju Hrvatskog kvalifikacijskog ok-vira (MODOC) Sveučilište u Zagrebu, u suradnji sa stručnjacima iz britanske organizacije CRAC (Vitae), provelo je istraživanja među doktorandima hrvatskih sveučilišta i hrvatskim poslodavcima koji zapošljavaju ili planiraju zaposliti doktore znanosti.Rezultati istraživanja tiskani su u obliku dviju studija: Studije o osobnim i stručnim kompe-tencijama doktoranada u Hrvatskoj te Studije o očekivanjima i percepciji hrvatskih poslodavaca o doktorandima i njihovim kompetencijama.Rezultati istraživanja provedenoga među doktorandi-ma pokazali su da doktorandi smatraju kako najbolje razvijene imaju profesionalne kompetencije, dok su nešto slabije ocjenjene upravljačke sposobnosti i spo-sobnost upravljanja ljudima i projektima. Većina dok-toranada smatra da su kompetencije razvili više kroz neformalnu izobrazbu i stjecanjem iskustva tijekom trajanja doktorskoga studija, nego kroz neki oblik for-malnoga stjecanja vještina tijekom studija.Poslodavci su ocijenili proaktivnost i odgovornost kao najvažnije kompetencije doktora znanosti, te, iako smatraju da doktori znanosti posjeduju većinu potrebnih kompetencija, neke kompetencije (npr. up-ravo proaktivnost) nisu dovoljno razvijene kod dok-toranada.Načelno, većina poslodavaca je zainteresirana za neki oblik sudjelovanja u kreiranju i implementaciji raz-voja dodatnih vještina doktoranada, ali smatraju da je trenutni odnos između sveučilišta i poslovnoga sektora vrlo ograničen, a gotovo ga i nema u područjima zapošljavanja i profesionalnoga raz-voja.Studije se mogu preuzeti i u elektroničkom obliku na internetskoj stranici projekta www.modoc.hr.
0302
Ova publikacija izrađena je uz pomoć Europske unije. Njen sadržaj isključiva je odgovornost Sveučilišta u Zagrebu i ni na koji se način ne
može smatrati da odražava gledišta Europske unije.
Prof. dr. sc. Vladimir Mrljak iz Klinike za unutarnje bolesti Veterinarskog fakulte-ta koordinator je nedavno odobrenoga projekta iz programa ERA Chairs (naziv projekta Upgrading the research perfor-mance in molecular medicine at the Fac-ulty of Veterinary Medicine University of Zagreb, akronim: VetMedZg). Više nego dobar povod za kratki razgovor.Profesore Mrljak, čestitamo na ovom velikom uspjehu. Možete li nam nešto reći o programu ERA Chairs, koja je njegova svrha i funkcija?Program ERA Chairs nova je mjera koju je Europska komisija objavila krajem 2012. u sklopu programa FP7, potprogram Kapaciteti. Naime, cilj ERA Chairs inici-jative je podrška sveučilištima i drugim istraživačkim organizacijama koje imaju mogućnost poboljšanja svoga rada, tako da značajno unaprijede svoje istraživačke i inovacijske sustave i politike pod vodst-vom vrhunskoga znanstvenika, s ciljem da postanu uspješni sudionici u broj-nim kompetitivnim programima EU-a, i tako se uspješno integriraju u Europ-ski istraživački prostor. Navedene mjere trebale bi smanjiti znanstvene i ino-vacijske razlike u Europi. Na tragu tog cilja, Europska komisija prepoznala je Veterinarski fakultet kao sastavnicu Sve-učilišta u Zagrebu s jakim istraživačkim kapacitetom, koja je spremna provoditi strukturne promjene, a sve u cilju razvoja kompetitivnoga istraživačkog okružja i povoljnih uvjeta za vrhunske istraživače.
Kolika je bila konkurencija?Konkurencija je bila doista velika. Naime, na prvi poziv dostavljeno je ukupno 111 prijedloga, od kojih je 48 prešlo evalu-acijski prag. Europska komisija odlučila je financirati 11 najboljih projekata iz 11 država. Tako se Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu našao u društvu s Institutom Jožef Štefan iz Slovenije, ili recimo Sveučilištem Falmouth iz Velike Britanije, ili s Central European Institute of Technology Sveučilišta Masaryk iz Češke Republike.Recite nam ukratko kako je zamišljen Vaš projekt VetMedZg i koji bi trebali biti ishodi toga projekta?Projekt VetMedZg zamišljen je s ciljem dodatnoga razvoja molekularne veteri-narske medicine na našem fakultetu u različitim područjima, od postgenom-skih tehnologija kao što su proteomika i metabolomika, preko komparativne analize tumora do istraživanja divljih životinja (wildlife research). Sve ove ak-tivnosti odvijale bi se pod vodstvom jed-noga vrhunskog europskog znanstveni-ka, s dokazanim liderskim potencijalom. Na Veterinarski fakultet dolaze još četiri
iskusna istraživača iz različitih područja veterinarske medicine. Ovaj projekt omogućit će podizanje istraživačke učinkovitosti Veterinarskog fakulteta
na razinu međunarodne prepoznatljivosti, pomoći provođenju strukturnih re-formi kroz povećanje siner-gije između znanstvenih i inovativnih programa, prije svega Obzora 2020 i kohezi-jskih fondova EU-a, što bi u konačnici trebalo osigurati iskorak prema izvrsnosti i
uspješnoj participaciji u Obzoru 2020. Proračun projekta od gotovo 2,4 milijuna eura kroz pet godina trebao bi osigurati postizanje ovih visoko postavljenih cilje-va.Što je sve potrebno da se napiše nesumnjivo kvalitetna prijava toga projekta? Jeste li imali neka prethod-na iskustva u tome?Da bi se napisao uspješan projekt potreb-no je mnogo, mnogo rada, mjesecima. U svakom slučaju, započeti pisati projekt prije nego što bude službeno objavljen natječaj. Što se tiče iskustva, da, mnogo mi je pomoglo iskustvo pisanja REGPOT projekta prije dvije i pol godine, kada smo dobili dobre ocjene, no nismo prošli.Program predviđa dolazak vrhunskih istraživača na Veterinarski fakultet. Mogu li se najaviti neka imena i insti-tucije s kojih dolaze?Na projekt dolaze vrhunski istraživači, no u ovom trenutku još ne mogu govoriti o imenima, ali moram priznati da već postoje vrlo zanimljive ponude za dolazak respektabilnih svjetskih istraživača u Hrvatsku na Sveučilište u Zagrebu na Veterinarski fakultet.
Veterinarskom fakultetu odobren projekt u vrijednosti 2,4 milijuna eura iz programa “ERA Chairs “ Ova manifestacija, koja se već tradicionalno održava od
2010., u organizaciji Centra za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije (CIRTT) Sveučilišta u Zagrebu, i ove je godine postala središnje mjesto okupljanja znanstvenika, studenata, poduzetnika i inovatora. Ovogodišnja manifestacija započela je 5. ožujka s radionicom „Jasno i glasno – odnosi s javnošću i partnerima” koju je vodila Ana Keglović Horvat, ekspert za komunikacije na projektu BISTEC - Building innovation support through ef-ficient cooperation network. Zbog velikoga interesa radionica je ponovljena i 2. travnja 2014. – tako da je ukupno 46 po-laznika imalo priliku proširiti svoja komunikacijska znanja i vještine. Radionica „Suradnja s industrijom – pozitivno part-nerstvo i jaki ugovori” održana je 13. ožujka i okupila je 19 sudionika. Vodili su je iskusni predavači dr. sc. Lisa Cowey, dugogodišnja konzultantica CIRTT-a i dr. sc. Darko Huljenić, voditelj tehnoloških i znanstvenih aktivnosti u tvrtki Erics-son Nikola Tesla te izv. prof. na FER-u.
U utorak, 18. ožujka 2014., održani su susreti poslovnoga umrežavanja (brokerage event) pod nazivom „Nanotehno-logije, napredni materijali i proizvodnja” koji su okupili 69 polaznika. Približno polovica bili su predstavnici zaintere-siranih tvrtki, a druga polovica istraživači sa Sveučilišta u Za-grebu i drugih istraživačkih institucija.Skup je organiziran u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo i in-vesticije te Agencijom za mobilnost i programe Europske unije.U uvodnom dijelu održana su kratka tematska predavanja, pa su tako gospođa Mirjana Vuk iz Agencije za mobilnost i programe Europske unije i prof. dr. sc. Krešo Zadro s PMF-a sudionicima pružili osnovne informacije vezane uz natječaj Nanotehnologije, napredni materijali, biotehnologija i na-predna proizvodnja i obrada u sklopu programa Obzor 2020. Nakon toga govorili su Igor Klarić iz tvrtke Klex koja se bavi razvojem aditivnih tvorevina te Miroslav Petrović koji vodi društvenu mrežu Publiconn – korisni on-line alat koji sadrži informaciju o svim natječajima i linijama financiranja EU-a, a sudionicima skupa omogućio je nastavak suradnje te komu-nikaciju i nakon samoga susreta.Nakon uvodnoga dijela održano je preko 400 poslovnih sastanaka na kojima su sudionici dobili jedinstvenu priliku da pronađu partnere za zajedničku prijavu projekata na natječaj Nanotehnologije, napredni materijali, biotehnologija i napredna proizvodnja i obrada u okviru programa Obzor
2020. Podsjetimo, ukupni proračun spomenutoga natječaja iznosi oko 500 milijuna eura za 2014. godinu, a u 2015., Europska komisija u ovaj program planira uložiti 515 milijuna eura.Riječ je o suradnjama koje su neophodne kako bi se ostvarilo financiranje znanstvenih istraživanja u razdoblju od 2014. do 2020. Osim toga, ovakvi susreti omogućuju istraživačima kontaktiranje što većega broja potencijalnih partnera u cilju realizacije različitih oblika suradnje te intenzivne razmjene informacija o projektima ili institucijama koje predstavljaju. Sudionici su ovaj susret ocijenili kao potpuni uspjeh.Sljedeće događanje bila je radionica „Upravljanje intelek-tualnim vlasništvom u istraživanju i razvoju” za biomed-icinsko i biotehničko područje. Predavačice su bile doc. dr. sc. Romana Matanovac Vučković s Pravnog fakulteta, patentna zastupnica Tatjana Sučić, te doc. dr. sc. Donatella Verbanac i Smiljka Vikić Topić s Medicinskog fakulteta. Radionica je bila održana 20. ožujka, a pohađalo ju je 26 polaznika. Mjesec inovacija i istraživanja završio je 27. ožujka 2014. s ra-
dionicom „Stvaranje vrijednosti iz znanja - uvod u uprav-ljanje inovacijama” koju su vodili dr. sc. Davorka Moslavac Forjan i Radoslav Ostermann, stručnjaci CIRTT-a zaduženi za transfer tehnologije (radionica za temeljna znanja koju je po-hodilo 26 polaznika).Iz navedenoga je lako zaključiti da je i ove, 2014. godine, naš „Ožujak –mjesec inovacija i istraživanja” bio zaista uspješan splet događanja koji je animirao i educirao oko 170 istraživača, poduzetnika i inovatora. Cijela manifestacija organizirana je u sklopu aktivnosti na projektu BISTEC - Building innovation support through efficient cooperation network.Više o svim događanjima i o projektu BISTEC potražite na cirtt.unizg.hr.
Već tradicionalni „Ožujak – mjesec inovacija i istraživanja” na Sveučilištu u Zagrebu, uspješan kao i svake godine do sada
Na susretima poslovnog umrežavanja održano više od 400 individualnih sastanaka između predstavnika industrije i znanstvenika
ZNATE LI...Na Sveučilištu u Zagrebu, u sklopu Združenog doktorskog studija Geo-Engineering and Water Management, koji zajednički organiziraju i izvode Tehničko sveučilište u Grazu, Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište u Mariboru i Budapest University of Technology and Eco-nomics, od 27. siječnja do 26. veljače 2014. održana je zimska škola.Ovogodišnja zimska škola održana je u Zagrebu i Varaždinu, a na njoj je sudjelovalo šest doktoranada. Predavanja iz predmeta Hydrogeochemistry, Monitoring systems and GIS, Ground profile characterization te Soil-structure interaction održali su profesori Sveučilišta u Zagrebu i Tehničkog sveučilišta u Grazu. Ova zimska škola treća je u nizu od početka izvođenja nastave na spomenutom združenom doktorskom studiju, a iduća bi trebala biti organizirana u Mariboru.
Na prvi poziv dostavljeno je ukupno 111 prijedloga, od kojih je 48 prešlo evaluacijski prag. Europska komisija odlučila je financirati 11 najboljih projekata iz 11 država.Profesor Vladimir Mrljak
Susreti poslovnog umrežavanja
Radionica “Stvaranje vrijednosti iz znanja - uvod u upravljanje inovacijama”
Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš i dekani četiriju sastavnica iz tehničkoga područja (Fakultet prometnih znanosti, Građevinski fakultet, Fakultet ele-ktrotehnike i računarstva, Fakultet strojarstva i brodogradnje) potpisali su 14. travnja 2014. pismo namjere s ciljem zajedničkoga djelovanja u znanstvenim istraživanjima vezanima uz željeznički promet. Istraživanja će doprinijeti razvoju željezničke infrastrukture i novih tehnologija prometa u Republici Hrvatskoj kroz pokretanje znanstvenih projekata te izradu strateških studija u ovom području.
Ovo pismo namjere predstavlja početak stvaranja konzorcija zajedno
s belgijskim istraživačkim centrom izvrsnosti Multitel iz Monsa, s ciljem razvoja istraživanja u području sigurnosti i upravljanja željezničkim prometom te implementaciji ovoga sustava na području južne i istočne Europe. Osnivači tvrtke Multitel su Katoličko sveučilište u Leuvenu i Politehnika iz Monsa. Prof. dr. sc. Melita Kovačević, prorektorica za istraživanje i tehnologiju, koordinirala je aktivnosti oko stvaranja konzorcija, potpisivanja pisma namjere i ugovora s tvrtkom Multitel, a vodit će i okrugli stol na tu temu na međunarodnoj konferenciji CETRA 2014 (Split 28.-30. travnja 2014.) što je bilo oglašeno na konferenciji za novinare 23. travnja 2014.
Kroz spomenuti konzorcij, Sveučilište u Zagrebu postaje ključna točka za osnivanje nacionalnoga i regional-noga centra izvrsnosti (regional hub) u području željezničke infrastruk-ture i tehnologije prometa, uz pose-ban naglasak na jačanju suradnje i zajedničkoga promišljanja o pitanjima željezničkoga prometa i infrastruk-ture s resornim Ministarstvom po-morstva, prometa i infrastrukture Re-publike Hrvatske, Gradom Zagrebom, Hrvatskim željeznicama te drugim institucijama i gospodarskim part-nerima.
Glavni urednik:Srđan Novak
Urednici:Sanja Galeković Melita KovačevićArijana Mihalić Slaven MihaljevićVlatka PetrovićIva Radočaj Novak
Zahvaljujemo Ini Štander i Ani Fruk na prilozima.Lektura: Maša MusulinTisak: Sveučilišna tiskara d.o.o.
CENTAR ZA ISTRAŽIVANJE, RAZVOJ I TRANSFER TEHNOLOGIJE
cirtt.unizg.hrfacebook.com/cirttunizg
linkedin.com/companies/cirttunizg
URED ZA DOKTORSKE STUDIJE I PROGRAME
www.unizg.hr/istrazivanje/doktorski_studiji
Projekt BISTEC provodi:SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
10000 Zagreb, HRtelefon: +385 1 4564 111
faks: +385 1 4830 602 www.unizg.hr
Središnja agencija za ugovaranje i financiranje
Više informacija o EU fondovima pronađite na www.strukturnifondovi.hr
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Četiri sastavnice Sveučilišta u Zagrebu stvaraju konzorcij za razvoj novih tehnologija u području željezničkoga prometa
Montanuniversitaet Leoben, zajedno s partnerima iz sedam europskih država, radi na pripremi projektnoga prijedloga za stvaranje KIC-a za sirovine (Knowl-edge and Innovation community (KIC) in the field of Raw Materials: Sustain-able Exploration, Extraction, Process-ing, Recycling & substitution). Spo-menutim pismom namjere Sveučilište u Zagrebu uključuje se u konzorcij zajedno sa zainteresiranim sastavni-cama koje su potpisale pismo namjere (Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Metalurški fakultet, Šumarski fakultet, Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Prirodoslovno-matematički fakultet) da sudjeluju u formiranju klastera za istočnu i jugoistočnu Europu. Dosadašnje aktivnosti na Sveučilištu servisirane su iz resora prorektorice za istraživanje i tehnologiju prof. dr. sc. Melite Kovačević.
KIC-evi su mreže koje obuhvaćaju
partnere iz industrije te istraživačke i visokoškolske institucije s ciljem promicanja istraživačke i obrazovne izvrsnosti kao podrške povećanju ino-vativnosti i industrijske aktivnosti i kompetitivnosti EU te odgovorima znanosti i tehnologije na društvene i gospodarske izazove vremena u ko-jem živimo. KIC-evi su sastavni dio aktivnosti Europskog instituta za tehnologiju, a financiraju se većim dije-lom iz fondova Obzora 2020. Dosad su formirana tri KIC-a: za klimu, energiju i za ICT. U 2014. trebaju izaći pozivi za još dva KIC-a: za sirovine te za zdravstvene probleme starenja (healthy ageing).
Želimo mnogo sreće svim partnerima u prijavi novoga KIC-a. Naime, očekuje se ozbiljna konkurencija drugih konzorcija, a prema propozicijama osniva se samo po jedan KIC iz određene tematike za cijelo područje EU-a, pa put do uspjeha neće biti lak.
NOVI KIC:
Knowledge and Innovation Community Raw Materials Sveučilište u Zagrebu potpisalo pismo namjere o sudjelovanju u razvoju regionalnoga klastera za istočnu i jugoistočnu Europu kao dijela budućega KIC-a
