Pravo intelektualne svojine

Pravo intelektualne svojineAutorsko I patentno pravoSkripta user 6/27/2011

1. Pravo intelektualne svojine terminologija, zna enje i izvoriTermin intelektualna svojina se prvi put spominje u presudi okru nog suda ameri ke savezne dr ave Massachussets iz 1845.godine koja se ujedno smatra i prvim pisanim izvorom koji sadr i naziv intelektualna svojina. Isti termin nalazimo u francuskoj pravnoj literaturi, u djelu Alfreda Niona koje datira iz 1846 godine. Sintagma pravo intelektualne svojine (vlasni tva) se koristi da se ozna i odre ena grana prava, subjektivno pravo ili posebna disciplina u pravnoj nauci. 1.1. Kao grana prava pravo intelektualne svojine ure uje dru tvene odnose koji nastaju povodom stvaranja (materijalizacije) intelektualnih tvorevima kojima dru tvo priznaje odre enu vrijednost. Pravo industrijske svojine ine op te pravne norme sadr ane u doma im i me unarodnim pravnim aktima koje nazivamo formalnim izvorima prava industrijske svojine, te pojedina ni pravni akti i pojedina ni pravni poslovi koji su na osnovu njih nastali, koje nazivamo materijalnim izvorima prava industrijske svojine. 1.1.1. Formalni izvori prava industrijske svojine su Ustav Bosne i Hercegovine, Ustav Republike Srpske, Ustav Federacihje BiH, Zakon o autorskom i srodnim pravima u Bosni i Hercegovini, Zakon o kolektivnom ostvarivanju autorskog i srodnih prava, Zakon o industrijskom vlasni tvu u Bosni i Hercegovini, Zakon o osnivanju instituta za intelektualno vlasni tvo Bosne i Hercegovine, Zakon o igu, Zakon o patentu, Zakon o industrijskom dizajnu, Zakon o za titi oznaka geografskog porijekla, Zakon o za titi topografije integriranog kola, Zakon o za titi novih sorti biljaka Bosne i Hercegovine, entitetski Zakoni o obligacionim odnosima i Zakoni o radu, me unarodne konvencije i ugovori koje je prihvatila Bosna i Hercegovina, te podzakonski akti i drugi propisi. 1.1.2. Materijalni izvori prava intelektualne svojine su pojedina ni pravni akti i pravni poslovi kojima se reguli u pojedini pravni odnosi u vezi sa nastankom, za titom i iskori tavanjem intelektualnih tvorevina koje imaju priznatu imovinsku i moralnu vrijednost. Takvi pojedina ni pravni akti su, na primjer odluka nadle nog organa o priznanju patenta, sudska odluka kojom se titi autorsko ili srodno pravo. Pravni poslovi u vezi sa zasnivanjem, za titom i iskori tavanjem intelektualnih tvorevina su naj e e ugovori (ugovor o licenci, o cesiji) i jednostrane izjave volje potput testamenta, legata. 1.2. Kao subjektivno pravo, pravo intelektualne svojine predstavlja ovla tenje koje postoje i pravni poredak (objektivno pravo) priznaje subjektima prava (fizi kim i pravnim licima). Na osnovu takvog ovla tenja titutlar prava intelektualne svojine ima pravo i mogu nost da anga ovanjem dr avnog aparata prinude sankcioni e svako nepo tovanje njegovog subjektivnog prava. Anga man dr avne prinude se naj e e inicira pokretanjem2

postupka pred sudom ili nekim drugim nadle nim organom. Pravo intelektualne svojine je predmet pravnog prometa me u pravnim subjektima putem pravnih poslova ili po samom zakonu. 1.3. Kao nau na disciplina Pravo intelektualne svojine prou ava pravo intelektualne svojine kao va e u granu prava (de lege lata), te koriste i se nau nim metodama ...sistematizira njegove op e pravne norme i propise, sagledava i vrednuje njihov u inak na razvoj dru tvenih odnosa, ispituje i analizira subjektivna prava i na in kako se ona ostvaruju i prenose, te daje upute za budu e izmjene zakonodavstva (de lege ferenda) i poduzima neformalne inicijative za unifikaciju prava na me unarodnom planu.

2. Istorijski razvoj prava intelektulane svojine2.1. Doba starih civilizacija Iako sam pojam intelektualne svojine nije stariji od dva vijeka, neke od najstarijih civilizacija posjedovale su fragmente pravila o za titi intelektualnih tvorevina koja e kasnije biti sastavni dio sistema prava intelektualne svojine kojega poznajemo danas. Vjerovatno najstariji oblici intelektualne svojine u vidu za tite patenata (izuma, pronalazaka), datiraju jo iz vremena gr kih gradova-dr ava. Tako, na primjer, stari jevrejski ( idovski) Talmud koji datira iz otprilike istog vremena, reguli e slu ajeve kra e ideja . 2.2. Sredni vijek Ipak, tek od sredine pro log milenijuma postoje dokumentovani podatci o prvim patentima ili pravilije re eno, monopolima za ekonomsko iskori tavanje izuma koji su dodjeljivali vladari. Jedan od najstarijih je monopol dodijeljen izvjesnom Johnu iz Utynama. Naime, njemu je 1449. godine engleski kralj Henry VI dodijelio isklju ivo pravo iskori tavanja nove tehnologije proizvodnje obojenog stakla na rok od dvadeset godina. Prvim zakonom, koji je regulisao pravne odnose iz oblasti oistvarivanja i za tite prava intelektualne svojine smatra se Venecijanski statut iz 1474. godine koji je pronalaza ima davao mogu nost da svoj pronalazak registruju i za tite tako to e ga prijaviti organima Venecijanske Republike. 2.3. Razvoj intelektualnog vlasni tva do kraja 19 vijeka Statute of Monopolies (Statut o monopolima) donesen u Englesnoj 1623. godine bio je prvi propis koji je regulisao za titu pronalaza a. Do dono enja ovog propisa, engleske vlasti su donosile odluke o za tititi intelektual nih tvorevina od slu aja do slu aja upotrebljavaju i posebna "patentna pisma". Patentna pisma su sadr avala kraljev nalog da se nosiocu omogu i dr anje monopola na tr i nu eksploataciju odre enog pronalska, odnosno u irem smislu , svake vrste robe. Prvo takvo patentno pismo, dao je kralj Henri VI. 1449. godine jednom flamanskom zanatliji staklaru iz Utynama. Ovakva vrsta za tite intelektualne svojine je3

esto zloupotrebljavana, jer su patentna pisma dobivala samo lica od kraljevog povjerenja kao i ona koja su to bila spremna platiti. Ovakav sistem za tite intelektualne svojine je doveo do apsurdnih monopola na poznatu i vrlo upotrebljavanu robu poput: soli, bra na, e era i sli no. Zbog pritiska od strane plemstva s jedne strane i bur oazije u nastanku s druge strane, kralj James I je bio prisiljen da otka e sva patentna pisma ograni avaju i njihovu budu u upotrebu isklju ivo na nove izume, to je i uklju eno u tekst ve spomenutog Statuta o monopolima. Uz kasnije izmjene i dopune, Statut o monopolima je bio u upotrebi sve do kraja dvadesetog vijeka kao dio britanskog common law sistema, a izvr io je i velik uticaj na druga srodna zakonodavstva, pogotovo ona u okviru Commonweltha. Prvi patent dodijeljen u SAD-u datira jo iz 1790 godine. Ameri ka federacija oformila je Patentnu komisiju, ija su prva tri lana bili Thomas Jefferson, Henry Knox i Edmund Randolph. Kasnije je tu komisiju zamijenila dana nja Patentna kancelarija (United States Patent Office ili USPTO). Prvi patentni zakon u SAD je zahtjevao da podnosilac patenta prilo i i minijaturni prototip, a prihva en je i jednostavan sistem registracije patenata na podru ju SAD. 2.4. Intelektualno vlasni tvo danas Multilateralni me unarodni ugovori iz 19. stolje a poput Madridske, Pari ke i Bernske konvencije, ubrazan razvoj nacionalnih zakonodavstva, te me unarodna saradnja u sklopu institucija poput Svjetske organizacije za intelektualno vlasni tvo (WIPO-a) ili Svjetske trgovinske organizacije (WTO-a), utrli su put homogenizaciji pravne regulative na podru ju intelektualne svojine na svjetskom nivou, ime je ovo podru je postalo zajedni ka tekovina mnogih pravnih sistema. Tehnolo ki razvijene zemlje vode i na podru ju intelektualne svojine. Podaci Svjetske organizacije za intelektualno vlasni tvo (WIPO-a) pokazuju kako je ve ina patenata i drugih oblika ekonomski interesantnog intelektualnog vlasni tva koncentrisana u nekoliko najrazvijenijih zemalja

4

3. Pojam i vrste intelektualne svojinePod pravom industrijske svojine (vlasni tva) podrazumjevamo dvije vrste subjektivnih prava i to : pravo industrijske svojine i autorsko pravo. Pravo industrijske svojine je op ti pojam za vi e subjektivnih prava: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Pronalaza ko pravo (pronalazak i know how) Pravo industrijskog dizajna (uzoraka i modela) Pravo znakova razlikovanja (robni i uslu ni igovi) Pravo topografija integrisanih kola Pravo za tite biljnih sorti Pravo za tite geografskih oznaka Pravo za tite od nelojalne konkurencije

Autorsko pravo je op ti pojam za vi e subjektivnih prava i to: 1. pravo autora na njihovim djelima iz oblasti knji evnosti, nauke i umjetnosti (tzv. isto autorsko pravo) 2. prava izvo a a, proizvo a a fonograma, filmskih producenata, organizacija za radiodifuziju, izdava a i proizvo a a baza podataka na njihovim izvo enjima, fonogramima, videogramima, emisijama i bazama podataka (tzv.srodna prava),

Pravo industrijske svojine i autorsko pravo sli nosti Predmet za tite subjektivnih prava industrijske svojine i autorskog prava su odre ene intelektualne i duhovne tvorevine koje su nastale kao rezultat kreativnog intelektualnog i duhovnog rada ovjeka od kojih zavisi tehni ki, tehnolo ki, duhovni i kulturni razvoj dru tva u cjelini. y Intelektualne i duhovne tvorevine mogu biti predmet pravne za tite tek od trenutka njihove materijalizacije, to zna i od momenta kada ideje, zamisli i koncepti njihovih stvaraoca, na bilo koji na in, budu iza li iz psihi ke sfere njihovih stvaralaca u materijalni svijet. Ova materijalizacija ideja, zamisli i koncepata nastaje izra avanjem istih u pisanoj, govornoj, pantomimskoj, elektronskoj ili nekoj drugoj formi materijalizacije, odnosno kori tenjem navedenih ideja, zamisli ili koncepata. y Monopol koji dru tvo kroz objektivno pravo priznaje titularima prava industrijskog vlasni tva, autorskih i sriodnih prava je zajedni ka osobina navedenih subjektivn ih prava. Na osnovu ovog monopola priznatog objektivnim pravom, titulari ovih subjektivnih prava mogu sprije iti svakoga da iskori tava njihove intelektualne i duhovne tvorevine. Monopol titulara prava industrijskog vlasni tva, autorskih i srodnih prava je ograni en na izvjestan vremenski period, tako da nakon proteka zakonom propisanog perioda, predmety5

za tite (na primjer pronalazak, muzi ko djelo) postaje dostupan svakome u pogledu kori tenja, pod odre enim uslovima. Predmet za tite dolazi u tzv.javni domen. Me utim, dok traje, monopol predstavlja apsolutno subjektivno pravo njegovog titualara sa pravnim dejstvom erga omnes. Kona no, samo moralno pravo stvaraoca ( na pprimjer , pronalaza a, autora i dr.) da bude ozna en tvorcem ili autorom intelektualne ili duhovne tvorevine, nikada ne zastarjeva, pa ni poslije njegove smrti.y

y

Iscrpljenje prava intelektualne svojine ili doktrina prve prodaje zna i pravni kocept kojim se ograni ava isklju ivo pravo (monopol) titulara intelektualne tvorevine. Primjenjuje se u situaciji kada patentirani proizvod ili autorsko djelo budu pu teni u promet u skladu sa zakonom i izri itom ili pre utnom saglasno u autora. Od trenutka pu tanja u promet, sticatelj mo e proizvod ili djelo i dalje nuditi, pu tati u promet ili upotrebljavati bez saglasnosti titulara, ak i u slu aju kada se ugovorom obavezao da e takvu dozvolu tra iti od titulara. Sva prva intelektualne svojine su prenosiva i prenose se pravnim poslovima inter vivos (na pr. ugovorom, javnim obe anjem nagrade i sl), ili mortis causa (na pr. testamentom, legatom), odlukom nadle nog organa (na pr.prinudnom licencom, rje enjem o izvr enju na imovinskim pravima) pa i po samom zakonu (na pr.naslje ivanjem). Moralna prava titulara intelektualne svojine su neprenosiva. Pravo intelektualne svojine je i prostorno ograni eno jer subjektivna prava intelektualne svojine va e, po pravilu, na teritoriji dr ave iji je titular prava dr avljanin ili rezident, odnosno dr ave na ijoj je teritoriji intelektualna tvorevina nastala.

Pravo industrijske svojine i autorsko pravo razlikey

y

y

y

y

Predmet za tite prava industrijske svojine je tehni ko rje enje, dizajn (oblik) ili znak razlikovanja koji je primjenljiv u industriji ili poljoprivredi, dok je predmet za tite autorskog prava autorsko djelo iz oblasti knji evnosti, nauke i umjetnosti koje ne mora biti podesno za proizvodnju ve u sebi nosi odre ene duhovne ili nau ne vrijednosti. Uslov za za titu predmeta prava industrijske svojine je novost, a predmeta autorskog prava je originalnost. Novost predmeta za tite prava industrijske svojine se ocjenjuje prema objektivnom, a originalnost autorskog djela prema subjektivnom kriteriju. Dok se autorska prava sti u i nastaju po samom zakonu im je autorsko djelo materijalizuje, prava industrijske svojine sti u se tek od trenutka podno enja uredne prijave. Za tita autorskih prava traje bez uslovljavanja bilo kakvih formalnosti ili kori tenja, dok odr avanje prava industrijske svojine zavisi od pla anja taksa i kori tenja. Objavljeno ili ustupljeno autorsko djelo se mo e povu i iz prometa i uskratiti njegovo dalje kori tenje, a licencirano pravo industrijske svojine ne mo e povu i iz prometa, ako bi to zna ilo povredu ugovora i ste enih prava.

6

4. Pronalaza ko pravo4.1. Istorijski razvoj Prvi zakoni kojim se ure uje pronalaza ko pravo doneseni su u Francuskoj 1791 godine i SAD 1792 godine. Prvi propisi iz oblasti pronalaza kog prava u jugoslovenskim zemljama datiraju jo iz dvadesetih godina pro log stolje a. FNRJ je donijela Zakon o pronalascima i tehni kim usavr avanjima. Osnovni instrument za tite pronalska je bilo tzv.pronalaza ko svjedo anstvo. Pravo na patent je bilo namjenjeno jedino stranim pronalaza ima u cilju za tite njihovih prava. Pravo doma ih pronalaza a je bilo krajnje su eno, jer se titularom prava na pronalazak smatrala dr ava. Pronalaza je imao samo moralno pronalaza ko pravo i pravo na naknadu. Doma i pronalaza i dobijaju pravo na izdavanje patenata i patentnu za titu tek na osnovu odluke Glavne dr avne arbitra e 1954 godine, kao i dono enjem Zakona o patentima i tehni kim unapre enjima 1960 godine. 1980 godine u SFRJ se donosi novi Zakon o za titi patenata, tehni kih unapre enja i znakova razlikovanja. U BiH su na snazi su Zakon o industrijskom vlasni tvu u kojem su inkorporisani standardi za tite industrijske svojine iz potpisane i ratifikovane Konvencije Pari ke unije za za titu ind.vlasni tva iz 1883 godine. Tako je uspostavljen je jednak pravni tretman stranih pravnih subjekata sa doma im subjektima u pogledu za tite prava industrijske svojine 4.2. Pojam pronalaska (izuma) Pronalazak je odre eno rje enje definisanog tehni kog problema koje je novo, ima inventivni nivo i mo e se industrijski primjeniti. 4.3. Karakteristike pronalaska su: a). Novost pronalaska se ocjenjuje objektivno, prema stanju tehnike u svijetu. Pod stanjem tehnike se podrazumjevaju svi pronalsaci koji su na bilo koji na in poznati svjetskoj javnosti. Poznatim se smatra tehni ko rje enje koje je ranije bilo opisano, izlo eno ili upotrijebljeno na takav na in da ga bilo koji stru njak na osnovu toga mo e izvesti ili upotrijebiti. Trenutak prema kojem se to ocjenjuje je trenutak podno enja zahjteva za njegovou pravnu za titu. Izuzetak postoji u slu aju izlaganja pronalska na slu beno priznatoj izlo bi (sajmu) po Konvenciji o me unarodnim izlo bama i slu aju kada je pronalazak u injen dostupnim javnosti bez pristanka pronalaza a, uz uslov da je do objavljivanja do lo 6 mjeseci prije podno enja prijave patenta. b). Pronalazak ima inventivni nivo ako se njime posti e rje enje odre enog tehni kog problema, koje za prosje nog stru njaka ne proizlazi na o igledan na in i postoje eg stanja z tehnike. c). Pronalazak je industrijski primjenljiv ako je tehni ki izvodljiv i ako se mo e proizvesti ili upotrijebiti u bilo kojoj oblasti industrije i u poljoprivredi.

7

4.4. Ne smatraju se pronalaskom u smislu podobnosti za pravnu za titu:y y y y y

otkri a, nau ne teorije i matemati ke metode; estetske tvorevine, planovi, pravila i metode za izvo enje umnih aktivnosti, igara i privrednih aktivnosti, ra unarski programi, prikazivanje informacija definisano samim sadr ajem informacija.

4.5. Znanje i iskustvo (engl. KNOW HOW) je pravo industrijskog vlasni tva sui generis koje svom titularu pru a fakti ki monopol u odnosu na konkurente koji ne raspola u odgovaraju im tehni kim znanjem i iskustvom, prouzvodnom tajnom, tehnolo kim postupcima. Subjektivno pravo Know How se u sudskoj praksi sankcioni e kroz institut poslovne tajne koja se reguli e propisima o zabrani nelojalne konkurencije. Bitni element ovog subjektivnog prava je tajnost, obzirom da know how ima svoju vrijednost i smis ao samo dok je (znanje i iskustvo) poznato uskom krugu lica. 4.6. Pravna za tita pronalska Pravna za tita pronalska se obezbje uje priznavanjem patenta i dodjelom konsensulanog patenta. Pojam i vrste patenata U irem smislu patent (osnovni patent) je subjektivno pravo odre enog lica kojim se priznaje i titi pronalazak koji ispunjava sve materijlano-pravne uslove za tite. Patent u materijalno-pravnom smislu je vremenski i teritorijalno ograni eno subjektivno pravo nosioca patenta koje djeluje prema svima (erga omnes). Materijalno pravo nosioca patenta obuhvata isklju iva prava privrednog iskori tavanja pronalaska i prava raspolaganja njime u skladu sa zakonom. Patent u formalnom smislu je isprava izdata po provedenom postupku potpunog ispitivanja i priznanja patenta od nadle nog organa uprave koja predstavlja dokaz da je lice koje je navedeno u ispravi nosilac prava iz patenta. Patent (osnovni) traje 20 godina ra unaju i od podno enja prijave. Konsensualni patent (patent sa skra enim trajanjem) je patent koji se dodjeluje licu koje je na zakonom propisan na in podnijelo Institutu za intelektualno vlasni tvo Bosne i Hercegovine (Institut), kao nadle nom organu, prijavu za priznanje patenta i koje je po proteku roka od 6 mjeseci od objavljivanja prijave u slu benom glasniku Instituta podnijelo istom organu zahtjev za odgodu sprovo enja postupka potpunog ispitivanja prijave patenta i dodjelu konsenzualnog patenta. Prijava za konsensualni patent tj. patent sa skra enim trajanjem naj e e se podnosi kada titular patetnta nema interesa za dugotrajnom za titom putem klasi nog patenta u situacijama kada pojedine tehnologija brzo zastarjevaju (ra unarska tehnika, elektronika), a naro ito ako se ima u vidu da se za odr anje patentne

8

za tite moraju stalno pla ati visoke takse. Konsensualni patnet traje 10 godina od dana podno enja prijave. Dopunski patent se izdaje u slu aju da je dopunjen ili usavr en pronalazak za koji je ve izdat osnovni patent. Mo e postojati i vi e dopunskih patenata. Dopunski patent dijeli sudbinu osnovnog patenta samo u pogledu roka trajanja. Ako je osnovni patent prestao, dopunski patent se mo e na zhtjev nosioca patenta proglasiti osnovnim patentom. Dopunski patent nije mogu e tra iti za dodijeljeni konsensualni patent sa skra enim trajanjem.

Zavisni patent je patent kojim se titi pronalazak koji se ne mo e koristiti bez kori tenja i upotreb nekog drugog ve za ti enog patenta. Zavisni patent nije regulisan na im pozitivnim pravom, ali ga poznaje pravna teorija. Povjerljivi patent ili patent za povjerljivi pronalazak je patent koji se izdaje za za titu pronalazaka koji se odnose na odbranu dr ave. Ovaj patent utvr uje nadle no ministarstvo odbrane ili ministarstvo unutra njih poslova. Patent je tajan, a mo e ga koristiti samo nadle ni dr avni organ, dok pronalaza u pripada samo pravo na jednokratnu naknadu bez obzira na to da li se pronalazak koristi u odbrambene svrhe ili ne. Patent za pronalazak ostvaren u radnom odnosu je pronalazak ostvaren u radu ili u vezi sa radom. Pronalaza je du an o pronalasku obavjestiti poslodavca i ponuditi ga na otkup (licencu). Poslodavac ima pravo pre eg otkupa, ukoliko se o ponudi zaposlenog izjasni u roku od 30 dana od dana obavje enja. Postupak patentiranja odnosno sticanja prava industrijske svojine pokre e se podno enjem prijave nadle nom Institutu za intelektualno vlasni tvo Bosne i Hercegovine. Prijavu podnosi zainteresovano lice koje mo e biti kako sam pronalaza , tako i neko drugo lice koje steklo pravo na za titu pronalaska na osnovu zakona, pravnog posla ili pak naslje ivanjem. Za podnosioca prijave va i oboriva pretpostavke da je on pronalaza ili njegov pravni sljednik , izuzev ukoliko iz prijave ili nekog drugog akta ne proisti e to drugo. Prijava se podnosi za svaki pronalazak posebno. Jednom prijavom se mo e zahtjevati za tita za vi e pronalazaka samo u slu aju tzv.jedinstva pronalaska tj. ako su pronalasci me usobno tako povezani da ostvaruju jedinstvenu pronalaza ku zamisao. Prijava mora da sadr i: Zahtjev za priznanje patenta Opis pronalska Jedan ili vi e patentnih zahtjeva Crte e na koje se pozivaju opis pronalska i patentni zahtjevi, Abstrakt Podatke o podnosiocu prijave i pravu za koje se tra i za tita Pravo prvenstva je pravo podnosioca prijave patenta u odnosu na svakog drugog podnosioca koji za isti pronalaak, znak, oblik proizvoda ili njegov dio podnese prijavu kasnije sadglasno9

maksimi prior tempore potior iure. Pravo prvenstva se ra una od datuma podnesene uredne prijave patenta, iga ili industrijskog dizajna. Potvrda o pravu prvenstva koja se u tu svrhu izdaje na zahtjev podnosioca zove se rubrum. Sajamski prioritet je pravo prvenstva lica koje na slu benoj ili slu beno priznatoj izlo bi shodno Konvenciji o me unarodnim izlo bama u BiH, ili drugim dr ama lanicama Me unarodne unije za za titiu industrijskog vlasni tva (Pari ke unije) ili Svjetske trgovinske organizacije (WTO) izlo i pronalazak odnosno oblik proizvoda ili njegovog dijela ili upotrijebi znak za ozna avanje roba i usluga, pod uslovom da je prijavu sa zahtjevom prava prvenstva i potvrdom o u e u i prvom danu izlaganja podnijelo u roku od 3 mjseca od zatvaranja izlo be (sajma) . Unijsko pravo prvenstva (unionisti ki prioritet) pripada pripadniku dr ave lanice Peri ke unije ili WTO koji je nekoj dr avi lanici Pari ke unije ili WTO podnio prvu prijavu za isti pronalazak, oblik proizvoda ili znak. Takovom podnosiocu zahtjeva e se priznati unijski prioritet u BiH ako to zatra i i to: za patent u roku od 12 mjeseci, a za industrijski dizajn ili ig u roku od 6 mjeseci, ra unaju i rokove od dana podno enja prve prijave. Ispitivanje patentne prijave se vodi po pravilima upravnog postupka, a postupak za sticanje, odr avanje, promet i prestanak prava industrijske svojine vodi Institut za intelektualno vlasni tvo Bosne i Hercegovine. Po prijemu prijave Institut ispituje da li je ita uredna, te ako nije , pozvat e podnosioca da otkloni nedostatke u roku od 90 dana. Rok se mo e produ iti na tra enje podnosioca prijave za jo 90 dana. Ako se nedostaci ne otklone, prijava se odbacuje odlukom u obliku zaklju ka. Ako je potpuna i uredna , prijava se objavljuje i ostaje dostupna javnosti 18 mjeseci od dana podno enja. Ako se utvrdi da prijava ne ispunjava uslove za patentiranje, donosi se rje enje kojim se zahjtev odbija. Svako lice mo e podnijeti zahtjev da se izvr i potpuno ispitivanje uslova za priznanje patenta (novosti pronalaska), pa i sam podnosilac prijave. Rok iznosi 4 godine i za podnosioca prijave se ra una od dana podno enja prijave, a za ostala lica od dana objavljivanja prijave. Iz izlo enog slijedi da je na e pravo prihvatilo tzv.sistem odlo enog ispitivanja prijave. Prijave za priznanje patenta za povjeriljive pronalaske se podnose nadle nim organima dr ave, odnosno ministarstvu odbrane, ako se radi o pronalasku od zna aja za odbranu dr ave ili pak ministarstvu unutra njih poslova, ako se radi o pronalascima od zna aja za bezbjednost dr ave. Protiv odluka Instituta donesenih u I stepenu dozvoljena je alba Komisiji za albe Instituta u roku od 15 dana. Protiv rje enja Komisije institute donesenog u I stepenu mo e pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine. Patenti se upisuju u registar priznatih patenata.

10

Instiutut vodi skijede e javne registre za pravo industrijske svojine: registar prijava za priznanje prava industrijske svojine, registar priznatih prava industrijske svojine i registar zastupnika za za titu industrijske svojine Osporavanje patenta se vr i tu bom, a aktivno legitimisana lica su pronalaza ili njegov pravni sljednik. Tu ba se mo e podnijeti za sve vriejme trajanja patentne za tite. U tu bi se isti e i zahtjev da tu ilac bude ogla en za nosioca patenta. Teret dokazivanja je na tu iocu. Presuda donesena po tu bi ima deklarativan karakter. Nosioci pronalaza kog prava su pronalaza , odnosno njegov pravni sljednik, jer je pronalaza ko pravo nasljedivo i prenosivo. Stoga se kao nosioci pronalaza kog prava mogu pojaviti nasljednici pronalaza a koji su to pravo nasljedili, a li isto tako i lica na koje je pronalaza pravnim poslom prenio svoje pravo. Kao nosilac pronalaza kog prava se mo e, u izvjesnom smislu, pojaviti i preduze e u kojem je pronalaza bio u radnom odnosu, ako je pronalazak nastao zajedni kim radom, praksom i iskustvom lica koji su u tom preduze u radili, tako da se ne mo e sa sigurno u utvrditi ta no odre eno lice u preduze u koje je stvorilo pronalazak. Radnici preduze a u kojem je stvoren pronalazak, ne smatraju se pronalaza ima, ali im se priznaju odgovaraju e naknade za rad na istra iva kim projektima u okviru kojih je pronalazak nastao. Promet pronalaza kih prava se vr i naslje ivanjem s jedne strane i pravnim poslovima (ugovorm o cesiji i ugovorom o licenci) , s druge strane. Sticanje pronalaza kog imovinskog prava naslje ivanjem vr i se po op tim pravilima nasljednog prava kada su u pitanju fizi ka lica ili sukcesijom, prema propisima statusnog prava kojima se reguli e sukcesija pravnih lica, kada su u pitanju pravna lica. Pronalaza ka moralna prava su nenasljediva jer su strogo vezana za li nost pronalaza a. Sticanje i promet pronalaza kog prava vr i se cesijom tj. ugovorom o ustupanju pronalaza kog imovinskog prava . Potpunom cesijom se pravo ustupa u cjelini, a parcijalnom cesijom se pronalaza ko pravo ustupa samo za odre eno vrijeme. Ugovor o cesiji mora biti zaklju en u pismenoj formi i mora biti upisan u odgovaraju i registar jer u protivnom ne e proizvoditi dejstvo prema tre im licima. Ugovor o licenci Promet pronalaza kog prava se naj e e vr i ugovorom o licenci kojim se prenosi pravo upotrebe (iskori tavanaj) patenta, pronalska, kow how-a. Radi se o dvostarno obaveznom i teretnom ugovoru koji se zaklju uje intuitu personae. Bitni elementi ugovora o licenci su predmet ugovora i naknada. Davalac licence ima obavezu da preda predmet licence, garantovati saobraznost i nepostojanje mana na predmetu licence, garantovati da postoji monopolsko prava davaoca licence na predmetu licence, te da predmet licence nema pravnih neodostataka, odnosno da na njemu ne postoje prava tre ih lica (za tita od evikcije). Sticalac11

licence ima pravo da iskori tava predmet licence i obavezu da plati naknadu za kori tenje licence. Naknada se obi no ugovara u procentu od 1-10% ostvarenog prometa ili dobiti.

Obzirom na trajanje, ugovor o licenci mo e biti vremenki ograni en ili neograni en, u kom slu aju traje dok traje predmet ugovora. Obzirom na irinu teritorije na kojoj se predmet ugovora mo e iskori tavati, ugovor o licenci mo e biti prostorno neograni en ili pak prostorno ograni en. Prema broju ovla tenja koja se prenose na sticaoca licence ugovor mo e biti isklju ivi i , neisklju ivi ugovor o licenci. Ugovorom o isklju ivoj licenci se pravo iskori tavanja predmeta ugovora isklju ivo prenosi na sticaoca. U suprotnom radi se o neisklju ivoj licenci. Prema koli ini roba koje sticalac licence na osnovu ugovora mo e proizvesti, razlikujemo kvantitaivno ograni eni ili neograni eni ugovor o licenci. Ustupanje licence mo e se vr iti po op tim pravilima ugovornog prava i ima karakter cesije ukoliko se vr i potpuno ustupanje. Podlicenca je djelimi no ustupanje prava ste enog ugovorom o licenci. Ustupanje vr i sticalac licence tre im licima. Ukoliko nije to posebno ugovoreno sticalac licence nema pravo davati podlicence. Samo sticalac isklju ive licence mo e davati podlicence. Trajanje ugovora o licenci utvr uje se ugovorom. Ograni enje pronalaza kog prava vr i se institutom prava zasnovanog na osnovu ranije upotrebe. Ovim institutom se rje ava sukob interesa nosica patenta i drugog lica koje je na savjestan na in ranije do lo do istog pronalaska i u tajnosti ga iskori tava. Prema na em pravu pravo na patent ili patent sa skra enim trajanjem ne djeluje prema lic u koje je prije datuma priznatog prava prvenstva na teritoriji BiH, u dobroj vjeri, ve otpo elo kori tenje u proizvodnji za ti enog patenta odnosno izvr ilo sve neophodne pripreme za otpo injanje takvog kori tenja. To lice ima pravo pronalazak koristiti isklju ivo u proizvodne svrhe. Pravo na kori tenje ne mo e prenijeti, osim ako ga prenosi zajedno sa preduze em u kojem je otpo elo kori tenje tog pronalska. Prinudna licenca je najva nija mjera ograni enja pronalaza kog prava ija je svrha da se omogu i pristup pronalascima, tehnologijama i proizvo a ima, kada se ovi ne koriste, pa doma a ekonomija nema od istih nikakve koristi. Za izdavanje prinudne licence isklju ivo je nadle an Sud BiH koji je izdaje na zahtjev zainteresovanog lica pod uslovima da nosil c a patenta ne iskori tava za ti eni pronalazak i kada odbija da zaklju i ugovor o licenci ili za to postavlja neopravdane uslove. Za tita pronalaza kih prava se ostvaruje mjerama krivi ne, gra anske i upravno-pravne za tite.

12

Krivi no pravna zakonodavstvom.

za tita

obuhvata

sankcije

predvi ene

krivi nim

i

prekr ajnim

Gra anskopravna za tita se ostvaruje u parni nom postupku podno enjem tu be kojom se mo e zahtjevati zabrana povrede patentnog prava u sada njosti i budu nosti, da se ukolni stanje nastalo povredom prava, naknada tete, da se sredstva i predmeti povrede prava uni te i da se presuda objavi o tro ku tu enog. U upravnom postupku za tita se ostvaruje putem carinskih organa koji mogu narediti da se roba ijim bi uvozom bila povre ena isklju iva pronalaza ka prava nosioca pronalska, oduzme ili uni ti, te da nosilac prava mo e pregledati robu koja se uvozi. Me unarodna za tita pronalaza kih prava je obezbje ena Konvencijom Pari ke unije za za titu industrijskog vlasni tva iz 1883 godine i drugim konven cijama regionalnih unija. Takve regionalne unije postoje kako u SAD tako i u Evropi. Osnovni(redovni) patent traje 20 godina, a konsensulani 10 godina. Trajanje se mo e produ iti najvi e za 5 godina, to va i samo za osnovni patent. Pravo na patent prestaje: odricanjem,nepla anjem propisanih taksa i ogla avanjem ni tavim rje enja o priznavanju patenta

5. Pravo na industrijski dizajn

Pojam i predmet za tite Industrijski dizajn je izgled cijelog ili dijela proizvoda koji je nov, pri mjenljiv i originalan. Predmet za tite prava na industrijski dizajn jeste izgled cijelog ili dijela proizvoda koji je nov i iji je individualni katrakter rezultat posebnih obilje ja linije, boja, oblika, odnosno materijala proizvoda samog po sebi ili njegovih ornamenata. Pod proizvodom treba razumjeti kako bilo koji kompletan industrijski ili zanatski proizvod (na primjer, automobil), tako i tako i dijelove namijenjene za ugra ivanje (sastavljanje) u kompleksan proizvod (na primjer, auto dijelovi). Pod proizvodom podrazumjevamo i grupe ili kompozicije proizvoda, ambala u, modne krojeve, grafi ke simbole i topografske oznake, izuzev kompjuterskih progarma i poluprovodih proizvoda.

13

Uslovi za tite prava za industrijski dizajn: novost, primjenljivost i originalnost. 5.2.1. Novost Industrijski dizjan tj. oblik cijelog ili dijela proizvoda se smatra novim ako identi an oblik cijelog ili dijela proizvoda nije bio dostupan javnosti prije podno enja prijave industrijskog dizjana odnosno ako je zahtjevano pravo prvenstva prije priznatog datuma prvenstva. Oblik cijelog ili dijela proizvoda smatra se identi nim ako se njegov sprecifi an oblik razlikuje samo u neznatnim detaljima, odnosno ako predstavlja samo kombinaciju poznatih oblika. Prema tome za za titu industrijskog dizajna je bitna distinktivnost vanjskih obilje ja, a ne na ina primjene dizajna. Distinktivnost vanjskih obilje ja zna i da se izgled jednog proizvoda bitno razlikuje od drugog upravo po specifi nim vanjskim obilje jima koji su rezultat posebne kombinacije linija, boja, oblika i materijala. 5.2.3. Primjenljivost zna i mogu nost primjene industrijskog dizjana (izgleda) u industrijskoj ili zanatskoj proizvodnji. 5.2.4. Originalnost Industrijski dizajn je originalan ako je individualni karakter izgleda cijelog ili dijela proizvoda rezultat posebnih karakteristika linija, kontura, boja oblika ili materijala samog proizvoda. U protivnom e se smatrati identi nim sa drugim dizjanom tj.plagijatom.

Uslovi za tite: novost, primjenljivost i originalnost. Industrijski dizjan tj. oblik cijelog ili dijela proizvoda se smatra novim ako identi an oblik cijelog ili dijela proizvoda nije bio dostupan javnosti prije podno enja prijave industrijskog dizjana odnosno ako je zahtjevano pravo prvenstva prije priznatog datuma prvenstva. Oblik cijelog ili dijela proizvoda smatra se identi nim ako se njegov sprecifi an oblik razlikuje samo u neznatnim detaljima, odnosno ako predstavlja samo kombinaciju poznatih oblika. Prema tome za za titu industrijskog dizajna je bitna distinktivnost vanjskih obilje ja, a ne na ina primjene dizajna. Distinktivnost zna i da se izgled jednog proizvoda bitno razlikuje od drugog upravo po specifi nim vanjskim obilje jima koji su rezultat posebne kombinacije linija, boja, oblika i materijala.

14

Primjenljivost zna i mogu nost primjene industrijskog dizjana (izgleda) u industrijskoj ili zanatskoj proizvodnji. Originalnost Industrijski dizajn je originalan ako je individualni karakter izgleda cijelog ili dijela proizvoda rezultat posebnih karakteristika linija, kontura, boja oblika ili materijala samog proizvoda. U protivnom e se smatrati identi nim sa drugim dizjanom tj.plagijatom. Isklju enje za tite Industrijskim dizajnom se ne mo e za titi cijeli ili dio proizvoda u slijede im slu ajevima: kada je njegov izgled ili upotreba protivna zakonu ili moralu; kada izgled proizvoda ili njegovog dijela sadr i dr avni ili drugi javni grb, zastavu ili amblem, naziv ili skra enicu neke zemlje ili me unarodne organizacije ili njihovo podra avanje, izuzev u slu aju ako za takav sadr aj ima odobrenje Za titi se ne mo e ni izgled cijelog ili dijela proizvoda koji u sebi sadr e lik ili ime nekog lica ili poznate li nosti, izuzev ako se za to ne pribavi saglasnost toga lica ili njegovoh nasljednika, odnosno nadle nog organa. Autor industrijskog dizajna je lice koje je u prvoj urednoj prijavi industrijskog dizajna navedeno u tom svojstvu, ako iz same prijave ne proisti e to drugo ili ako odlukom suda za autora nije odre eno drugo lice. Titularem prava na industrijski dizajn se pored autora smatra i lice koje je to pravo steklo na osnovu zakona, pravnog posla ili naslje ivanja. Prenos prava na industrijski dizajn se vr i pismenoim ugovorom o cesiji i ugovorm o licenci. Postupak priznavanja prava na industrijski dizajn se pokre e prijavom Institutu za intelektualnu svojinu koja sadr i: zahtjev za priznanje industrijskog dizajna, ime, naziv i adresu podnosioca prijave, podatke o autoru dizajna ili napomenu da autor ne li da bude naveden u prijavi, ozna enje da li se radi o pojedina noj ili vi estrukoj prijavi, stvaran i kratak naziv industrijskog dizajna i dvodimenzionlni prikaz predmeta za tite (fotografija ili grafi ki prikaz izgleda proizvoda za koji se zahtjeva za tita iz kojeg se mora vidjeti u emu se sastoji novina i originalnost Podnosiocu se na njegov zahtjev izdaje potvrda o datumu i vremenu podno enja prijave. Pravo prioriteta se sti e trenutkom podno enja prijave Institutu, odnosno sajmskim i unionisti kim na inom sticanja prioriteta.

15

Ispitivanje prijave vr i Institut za intelektualnu svojinu u upravnom postupku. Ispitivanje obuhvata urednost i osnovanost prijave, nakon ega se donose odgovaraju e odluke (zaklju ak o dopuni prijave ili odbacivanju ili pak rje enje o priznavanju ind dizajna ili odbijanju zahtjeva. Sticanje prava. Pravo industrijskog dizajna se sti e upisom u Registar prava industrijskog vlasni tva koji ima dokaznu snagu javne knjige. Osporavanje prava industrijskog dizajna se vr i tu bom za koju je aktivno legitimisan autor ind.dizajna odnosno njegov pravni sljednik. Teret dokazivanja je na tu iocu. Pravosna na presuda koja bude donesena je deklarativnog karaktera prema tu enom od trenutka dostavljanja, a konstitutivnog karaktera prema tre im licima, od trenutka upisa u registar. Zahtjev za upis u registar se podnosi u roku od 3 mjeseca od dana pravosna nosti sudske odluke. Sadr aj prava, ograni enje, trajanje Sadr aj prava na industrijski dizajn ini imovinsko pravo iskori tavanaj predmeta dizajna i pravo da se iskori tavanje predmeta dizajna ustupi drugim licima. Pod iskori tavanjem se podrazumjeva upotreba predmeta dizajna (obilika tijela, slike ili crte a) u privredne, a ne i li ne svrhe. Pravo industrijskog dizajna (prava na uzorak ili model) je jednako kao i patentno pravo, apsolutno pravo koje je vremenski, prostorno i funkcionalno ograni eno. Pravo na industrijski dizajn traje 10 godina ra unaju i od dana podno enja prijave. Ono prestaje odricanjem, nepla anjem takse ogla avanjem ni tavim rje enja o priznavanju prava.

Me unarodna za tita industrijskog dizajna Me unarodna za tita se ostvaruje odredbama me unarodnih konvencija ili na osnovu pravila o fakti kom reciprocitetu. Prema Konvenciji Pri ke unije priznaju se minimalna prava i to: unionisti ki prioritet, sajamski prioritet, nedopu tenost predvi anja nacionalnim zakodavstvima bilo kakvih sankcija zbog neiskori tavanja ili uvoza predmeta saobraznih za ti enim predmetima, nedozvoljenost uslovljaavanja priznanja za tite stavljanjem oznake ili napomene o deponovanju industrijskog uzorka ili modela i rok tolerancije

16

6.Pravo znakova razlikovanja (pravo robnih i uslu nih igova)Istorijat Pravo znakova razlikovanja ili distinktivnih znakova dobija svoje jasne obrise tek u 19 vijeku, po etkom industrijalizacije i uvo enjem kapitalisti kog na ina proizvodnje. Stvaranje velikog broja istih proizvoda od strane razli itih proizvo a a uslovljavalo je da se isti proizvodi pojedinih proizvo a a me usobno razlikuju po karakteristi nim oznakama. Materija distinktivnih znakova se prvi put, dodu e samo djelimi no, reguli e u farncuskom Zakonu o manufakturama, fabrikama i radnicima koji je donesen 1802 godine. Me utim, prvi zakonski propis koji je isklju ivo regulisao pravo znakova razlikovanja odnosno igovno pravo, bio je francuski Zakon o fabri kim i trgova kim igovima iz 1857 godine. Biv a SFRJ donosi svoj prvi Zakon o robnim i uslu nim igovima 1961 godine koji je va io sve do 1981 godine, kada se ova materija ure uje Zakonom o za titi pronalazaka, tehni kih unap re enja i znakova razlikovanja. Danas je ova materija u Bosni i Hercegovini regulisana Zakonom o igu koji je u primjeni od 01.01.2011 godine. Pojam znaka razlikovanja ( iga), predmet i uslovi za tite prava na ig Znak razlikovanja (distinktivni znak ili ig) je znak koji se mo e grafi ki prikazati i koji je podoban za obilje avanje i razlikovanje roba odnosno usluga jednog u esnika od istih ili sli nih roba odnosno usluga drugog u esnika u privrednom prometu. Osnovna osobina navedenih znakova ( igova) je njihova podobnost da u privrednom pravnom prometu roba i usluga slu e za obilje avanje i razlikovanje roba i usluga - tzv.distinktivnost. Rije je o pravnom standardu koji je namijenjen da za titi interese titulara iga i potro a a, jer se danas se ig smatra i dokazom kvaliteta proizvoda ili usluge. Takvi znakovi razlikovanja su rije i, slova, brojevi, slogani, skra enice, grafi ki prikazi, kombinacije boja i njihovih nijansi, trodimenzionalni oblici, ambala a za proizvode, te kombinacije svih navedenih znakova. Rije i od kojih je sastavljen ig mogu imati odre eno zna enje ili biti proizvod ma te. Odre ene kombinacije rije i i slova naj e e predstavljaju za ti ene igove. Naj e i su trodimenzionalni igovi koje susre emo u automobilskoj industriji (Mazda, Mercedes, Fiat i sl.) , industriji pi a (Coca Cola, Pepsi Cola) , kozmeti koj industriji (Dior, Paco Raban, Rexona) i tako dalje.

17

Razlike u odnosu na industrijski dizajn Od industrijskog dizajna, igovi se razlikuju po tome to industrijski modeli predstavljaju same proizvode tj.njihov oblik (dizajn), dok ig ne predstavlja sma proizvod ili uslugu, ve je to samo znak (simbol, tzv.trade mark, brand name) koji omogu ava da se ti proizvodi na tr i tu razlikuju od istih takvih drugih proizvoda. Poku a emo ovu razliku objasniti na primjeru fla e Coca Cole. Fla a Coca Cole mo e biti za ti ena kao model i u tom slu aju mo e se koristiti od strane svakog lica koji kupi tu fla u, aki je proizvoditi mo e samo titular prava na industrijski dizajn koji takav oblik fla e za titio kao model. Ako je oblik fla e za ti en kao ig, tako da se kao grafi ki crte mo e staviti na proizvod, onda samu fla u mo e proizvoditi bilo ko, ali staviti ig mo e samo nisilac prava na takav ig ili neko drugi uz njegovu saglasnost. Prema na im propisima, igom se ne smatraju pe at, tambilj ili punca (slu beni znak za obilje avanje dragocjenih metala, mjera i sl.) igom se ne smatraju pe at, tambilj ili punca (slu beni znak za obilje avanje dragocjenih metala, mjera i sl.) , Ne mogu se za titi igom: znaci koji se ne mogu grafi ki prikazati, znaci koji svojim ukupnim izgledom nisu podobni za razlikovanje roba odnosno usluga u privrednom prometu (dakle oni koji ne udovoljavaju standardu distinktivnosti), znaci koji u prometu slu e za ozna avanje vrste, kvaliteta, koli ine, namjene, vrijednosti, imena mjesta odnosno geografsko porijeklo proizvoda. znaci koji se sastoje isklju ivo od oznaka ili podataka koji su uobi ajeni u svakodnevnom govoru ili stru nom govoru ili koji su ustaljeni u trgova koj praksi koji su dogogodi njom upotrebom postali generi ki pojmovi ( ilet, grisini, bombone, vaka e gume i sl.), znaci odre eni vrstom ili oblikom proizvoda koji je potreban za postizanje odre enog tehni kog rezultata ili oblik proizvoda koji daje bitnu vrijednost, prevarni znaci koji svojim izgledom ili sadr ajem mogu obmanuti javnost posebno u odnosu na geo. porijeklo, vrstu, kvalitet ili neko drugo obilje je robe ili usluge,

Tako e se ne mogu za titi igom: znaci koji sadr e dr ani ili javni grb, zastavu ili amblem, naziv ili skra enicu naziva neke zemlje ili me unarodne organizacije, osim ako postoji odobrenje za kori tenje te dr ave ili organizacije, znaci koji sadr e zvani ne znakove ili punceve za kontrolu ili garanciju kvaliteta ili ih podra avaju, znaci koji predstavljaju ili podra avaju nacionalni ili religiozni simbol, znaci koji su isti sa ranijim igog za istu vrstu roba ili usluga,

18

znaci koji su za istu vrstu roba ili usluga isti sa ranijim igom ili su mu sli ni zbog ega postoji opasnost izazivanja zabune u privrednom prometu, uklju uju i mogu nost da javnost dovede u vezu prijavljeni znak sa ranijim igom, znaci koji svojimizgledom ili sadr ajem povre uju autorska prava ili druga prava industrijske svojine, znaci koji su u vrijeme podno enja prijave, op tepoznati u BiH Lik ili ime nekog lica se mo e za tititi samo uz pristanak toga lica ili njegovih nasljednika, a ime ili lik poznate istorijske li nosti samo uz odobrenje nadle nog organa.

Materijalno-pravni uslovi za tite su: mogu nost grafi kog prikazivanja znaka, distinktivnost znaka tj. vezanost za odre enu vrstu robe ili usluge, vezanost za obavljanje odre ene privredne djelatnosti, upotreba znaka u privrednom prometu (ako se znak ne upotrebljava du e od 5 godina, dolazi do prestanka prava na ig)

Sticanje iga, sadr aj i pravna priroda prava na ig U na em pravu pravo na ig se sti e na osnovu rje enja o priznavanju prava na ig i upsom praava u registar igova. U aglosaksonskom pravu, pravo na ig se sti e samom upotrebom iga u privrednom prometu. Postupak priznavanja prava na ig se pokre e podno enjem prijave Institutu za intelektualnu svojinu BiH. Za svaki znak se podnosi posebna prijava. Prijava mora da sadr i: ime, prezime i adresu, odnosno naziv i sjedi te podnosioca prijave, izgled znaka koji se eli za titi, ako se prijavljuje trodimenzionalni znak ili prikaz dvodimenzionalnog znaka sa najmanje dvije me usobno okomite projekcije, transliteraciju na latini no pismo, popis roba odnosno usluga za koje je zatra ena za tita znaka u skladu sa ni anskim Aran manom o me unarodnoj klasifikaciji roba i usluga radi registracije igova, nazna enje boje odnosno kombinacije boja, ako se tra i za tita znaka u boji

Ispitivanje, odlu ivanje i upis u registar igova Po prijemu uredne prijave Institut pristupa ispitivanju prijave u pogledu nejne urednosti i dokaza o upla enoj taksi. Ako prijava nije uredna , Institut je mo e odbaciti posebnim zaklju kom ako ne bude dopunjena u ostavljenom roku ili ako se podnosilac izjasni da od zahtjeva odustaje. Ako meritorno rje ava po prijavi, Institut e donijeti rje enje o priznanju iga ili odbijanju zahtjeva kao neosnovanog.

19

Upis prava na ig i pravo na firmu Priznato pravo na ig se upisuje u poseban registar igova koji ima svojstva javne knjige. Po izvr enom upisu podnosiocu prijave se izdaje isprava koja sadr i sve relevantne podatke o igu i njegovom nosiocu. Pravo na firmu je ja e od prava na ig, jer ig koji sadr i natpise, rije i ili kombinacije slova, ne isklju uje pravo drugog lica da pod istim natpisom, rije ima ili kombinacijama slova stavlja u promet svoju robu odnosno usluge, ako ti natpisi, rije i ili kombinacije slova predstavljaju njegovo ime, firmu ili naziv koji nisu ste eni na nesavjestan na in. Priznato pravo na ig se upisuje u poseban registar igova koji ima svojstva javne knjige. Po izvr enom upisu podnosiocu prijave se izdaje isprava koja sadr i sve relevantne podatke o igu i njegovom nosiocu. Pravo na firmu i pravo na ig Pravo na firmu je ja e od prava na ig, jer ig koji sadr i natpise, rije i ili kombinacije slova, ne isklju uje pravo drugog lica da pod istim natpisom, rije ima ili kombinacijama slova stavlja u promet svoju robu odnosno usluge, ako ti natpisi, rije i ili kombinacije slova predstavljaju njegovo ime, firmu ili naziv koji nisu ste eni na nesavjestan na in. Sadr aj i pravna priroda prava na ig Sadr aj prava na ig je isklju ivo monopolsko ovla tenja nosioca iga da svoju robu ili usluge obilje ava tim igom i tako obilje ene stavlja u pravni promet. Vrste igova i promet prava na ig Individualnim igom se titi pravo pojedinca, pravnog ili fizi kog lica oje stavlja u promet robu ili usluge na koju se ig odnosi. Kolektivnim igom titi znak odre enog udru enja proizvo a a odnosno preduze a koja pru aju usluge u privrednom prometu. Promet prava na ig je slobodan, stim to je za valjanost prenosa potrebna pismena forma ugovora kojim se vr i prenos. Licenca iga se ostvaruje pod istim uslovima kao i licenca ostalih prava industrijske svojine (patenta, ind. dizajna). Specifi nost licence iga je u injenici to se pravo na ig i njegovo kori tenje obi no prenosi u okviru nekog ugovora robnog prometa (ugovor o poslovno tehni koj saradnji, ugovor o fran izingu i sl). Trajanje prava na ig Pravo na ig traje 10 godina ra unaju i od dana podno enja prijave iga i mo e se obnavljati neograni eno. Pravo na ig prestaje odricanjem od prava na ig, nepla anjem takse i poni tenjem iga. Ono mo e prestati i smr u, ako nije pre lo na nasljednike.

20

Za tita prava na ig (doma a i me unarodna) U na em pravnom sistemu obezbje ena je krivi no-pravna, gra ansko-pravna i upravno pravna za tita prava na ig. Me unarodna za tita prava na ig se ostvaruje Konvencijom Pari ke unije za za titu industrijskog vlasni tva, builateralnim sporazumima i pravilima o fakti kom reciprocitetu. Uz Konvenciju pari ke unije, koriste i tri posebne Unije zasnovane na Konvenciji Pari ke unije. To su unije osnovane: - madridskim Aran manom, be kim Ugovorom i ni anskim Aran manom koji je potpisan u Nici 1957 godine. Aran man se odnosi na klasifikaciju roba i usluga na koje se primjenjuju fabri ki i trgova ki igovi . Njime je osnovana Ni anska unija koja okuplja oko 30 zemalja. Na ela Konvencije su: Na elo asimilacije - na osnovu koga, kada je u pitanju za tita industrijske svojine, u svakoj lanici Unije, dr avljani ostalih lanica u ivaju isti tretman kao i dr avljani te lanice. Na elo minimalne za tite ili unionisti ki tretman podrazumjeva minimum prava koja su po ovom na elu garantirana pripadnicima Unije koji obuhvata: pravo unionisti kog prioriteta, pravo sajamskog prioriteta, telle quelle za titu igova (potpuno izjedna avanje stranih registrovanih igova sa doma ima, ak i kada uslovi za tite nisu isti), nezavisnost igova ( ig koji je pravilno registrovan u nekoj zemlji smatra se nezavisnim od njegovog registrovanja u drugim zemljama rok tolerancije - naknadni rok u trajanju od najmanje 6 mjeseci koji zemlje lanice moraju ostaviti za pla anje takse za obnovu iga, zabranu paralelnog uvoza i princip da priroda proizvoda ne smije uticati na registraciju igova, za titu notornih igova koja zna i obavezu da se ex officio poni ti ili odbije registarcija ili zabrani upotreba iga iji bitan dio predstavlja reprodukciju nesumnjivo poznatog iga, te za titu uslu nih i kolektivnih igova.

21

7. Pravo topografije integrisanih kolaTopografija je na bilo koji na in prikazan trodimenzionalan raspored elemenata od kojih je najmanje jedan aktivan i me uveza i integrisanom kolu ili trodimenzionalan raspored pripremljen za proizvodnju odre enog integrisanog kola. Pod integrisanim kolom se podrazumjeva gotov proizvod ili me uproizvod u kome se ostvaruje odre ena elektronska funkcija i u kome se elementi od kojih je najmanje jedan aktivan kao i me uveze, integralno formirani u, ili na komadu materijala. Pravo topografije integrisanih kola je regulisano u BiH integriranog kola. Uslovi za tite su : novost kao objektivan kriterijum, originalnost kao subjektivan kriterijum, primjenljivost kao objektivan kriterijum i razli itost kao subjektivno-objektivni kriterijum. Nosilac prava na topografiju integrisanog kola ima ovla tenje reprodukovati za ti enu topografiju, proizvoditi integrisana kola iz kojih se topografija sastoji i komercijalno upotrebljavati za ti enu topografiju. Pravo prestaje nakon 10 godina. Zakonom o za titi topografije

8. Pravo za tite biljnih vrstaPravo za tite biljnih vrsta je pravo intelektualne svojine koje je izjedna eno sa patentom. Regulisano je doma im zakonodavstvom i to Zakonom o za titi novih sorti biljaka Bosne i Hercegovine. Regulisano je i me unarodnim sporazumima i to: Biljna zna i: Me unarodnom konvencija o za titi novih biljnih sorti, Sporazumom o trgovinskim aapektima intelektualne svoije (TRIPS) odredbama Pravilnika EU. vrsta mora ispunjavati sve uslove pronalska da bi dobila za titu putem patenta, a to uslov novosti, uslov distinktivnosti, uslov stabilnosti i homogenosti i uslov poljoprivrednu vrijednost.

22

9. Geografske oznake porijeklaGeografskom oznakom se registruju oznake koje ozna avaju porijeklo robe sa odre ene teritorije, regije ili mjesta na toj teritoriji, na kojoj se odre eni kvalitet, reputacija ili neka druga karakteristika robe mo e dovesti u vezu sa njenim geografskim porijeklom. Geografska oznaka se mo e registrovati i za naziv robe koji je dugom upotrebom u prometu postao poznat kao znak da roba poti e sa odre enog lokaliteta ili regije. Ovo pravo industrijske svojine mo e se upotrebljavati za ozna avanje prirodnih proizvoda, uklju uju i poljoprivredne, industrijske i zanatske proizvode. Predmet za tite je oznaka porijekla proizvoda se geografski nazivi proizvoda. Radi se o znacima koji se u robnom prometu koriste da ozna e proizvode koji poti u sa odre enog geografskog podru ja i koji su zahvaljuju i odre enim prirodnim uslovima (geografski faktor) i znanju i iskustvu ljudi iz te sredine (ljudski faktor) stvorili posebnu reputaciju oznake na tr i tu za proizvode svojstvenog i izuzetnog kvaliteta. Na primjer, kada su u pitanju estoka pi a tu spada naziv Konjak koji se nosi naziv jednog malog gradi a u Francuskoj smje tenog u regiji koja tako e nosi isto ime. Uslovi za tite su: distinktivnost, odre eno geografsko porijeklo i odre ene osobine koje su uzro noj vgezi sa podru jem na koje upu uje oznaka

Sadr aj prava i pravna a tita Subjektivno pravo na geografsku oznaku predstavljaju imovinsko-pravna ovla tenja korisnika, lanova udru enja, op tine ili dr avnog organa da u privrednom prometu koriste za ti enu geografsku oznaku za obilje avanje proizvoda, ambala e, poslovnih isprava i reklamnih sredstava za proizvode na koje se ona odnosi, kao i da zabrane neovla tenim licima da koriste te oznake. Tu ba za za titu prava se podnosi u subjektivnom roku od 3 godine od saznanja za povredu i u inioca i u objektivnom roku od 5 godina od u injene povrede tj. podra avanja oznake. Me unarodna za tita geografskih oznaka porijekla proizvoda je obezbje ena putem Konvencije Pari ke unije, madridskog Aran mana o suzbijanju la nih i prevarnih oznaka porijekla proizvoda i lisabonski Aran man kojim je stvorena unija za potpunu za titu geog.oznaka porijekla proizvoda. Priznavanje i registraciju vr i Institut za intelektualnu svojinu BiH.

23

10. Nelojalna konkurencijaCilj pravnih normi o za titi od nelojalne konkurencije je suzbijanje nelojalne konkurencije koja naru ava konkurentske odnose na tr i tu i za tita potro a a od stihije na tr i tu i pekulativnih radnji. U na em pravu, za tita konkurencije je ure ena Zakonom o konkurenciji BiH. Nelojalna konkurencija je radnja trgovca koja je protivna dobrim poslovnim obi ajima i zakonima kojom se nanosi ili mo e nanijeti teta drugom trgovcu, drugom pravnom licu ili potro a u. Vrste nelojalne konkurencije su: - nelojalna (neistinita, prevarna) reklama, - davanje podataka drugom trgovcu koji mogu biti tetni po njegovo poslovanje, - prodaja robe sa oznakama koje modu stvoriti zabunu u pogledu porijekla, na ina proizvodnje, koli ine i kvaliteta robe, - prikrivanje mana robe ili dovo enje kupca u zabludu na rugi na in, - ogla avanje prividne rasprodaje ili prividnog sni enja cijena robe itd. Za utvr ene slu ajeve nelojalne utakmice predvi ena je krivi no-pravna i gra ansko-pravna za tita, te inspekcijski nadzor, kao i me unarodna za tita po odredbama Konvencije Pari ke unije.

11. Pojam autorskog pravaAutorsko pravo je, gra ansko, subjektivno i isklju ivo (monopolsko) pravo odre enog lica (titulara autorskog prava) da bude ozna en tvorcem autorskog djela, da autorsko djelo iskori tava, kao i da njegovo iskori tavanje zabrani svim drugim licima. U na em pravu autorsko pravo predstavlja jedinstvo moralnih i imovinskih prava autora. (monisti ka teorija autorskog prava) U normativnom smislu, autorsko pravo predstavlja sistem pravnih pravila (propisa) kojima se reguli u dru tveni odnosi u pogledu intelektualnog stvarala tva u knji evnosti, nauci i umjetnosti.

24

12. Istorijski razvoj autorskog pravaCopyright Act koji je donesen u Engleskoj 1709 godine je bio prvi propis koji je regulisao autorsko pravo. Prema navedenom propisu, autor je imao isklju ivo pravo da svoje djelo iskori tava umno avanjem 14 godina, stim da se trajanje ovog prava moglo produ iti za jo 14 godina pod uslovom da je prvi rok istekao za ivota autora. U Francuskoj, autorsko pravo se razvija poslije bur oaske revolucije. autorsko pravo se prvi put reguli e dono enjem zakona 1793 godine. U ovoj zemlji,

Austrijski carski Patent o autorskom pravu iz 1846 godine je bio prvi propis koji je regulisao autorsko pravo u BiH, a potom Zakon o autorskom pravu iz 1895 godne. Prvi jugoslovenski zakon koji je ure ivao oblast autorskog prava je donesen u Kraljevini Jugoslaviji. 26.12.1929 godine Godine 1946, FNRJ je donijela Zakon o za titi autorskog prava po kojem su imovinska prava autora bila u potpunosti su ena. Do disolucije biv e SFRJ, primjenjivao se Zakon o autorskom pravu iz 1978 godine.

13. Predmet autorskog prava i prava srodnih autorskom pravuU Bosni i Hercegovini, od 01.01.2011 godine se primjenjuje Zakon o autorskom i srodnim pravima koji je donijela Parlamentarna Sku tina BiH 13.07.2010 godine koji, ratione materiae, ure uje: 1. Autorsko pravo - pod kojim se podrazumjevaju prava autora na djelima iz oblasti knji evnosti, nauke i umjetnosti; 2. Prava srodna autorskom pravu (srodna prava) - pod kojima se podrazumjevaju prava izvo a a, proizvo a fonograma, filmskih producenata, organizacija za radiodifuziju, izdava a i proizvo a a baza podataka na njihovim izvo enjima, fonogramima, videogramima, emisijama i bazama podataka.

14. Pojam autorskog djelaAutorskim djelom smatra se individualna duhovna tvorevina iz oblasti knji evnosti, nauke i umjetnosti bez obzira na vrstu, na in i oblik izra avanja, a naro ito: a) pisana djela (na pr.knji evni tekstovi, studije, priru nici, lanci i ostali napisi, kao i kompjuterski programi), b) govorna djela (na pr. govori, predavanja, propovijedi i druga djela iste prirode),25

c) dramska, dramsko-muzi ka i lutkarska djela - su specifi na po tome to se mogu izvoditi na sceni, tako da pod za titu spada svako zasebno izvo enje koje je originalno, stim to se mogu za titi i kao pisana djela d) koreografska i pantomimska djela, e) muzi ka djela s rije ima ili bez rije i- U ivaju za titu bez obzira na to da li su zabilje ena putem nota ili na neki drugi na in. Mogu biti izvorna ili izvedena muzi ka djela. Pod izvedenim muzi kim djelima se smatraju aran mani, varijacije ili imitacije. f) audiovizuelna djela (filmska djela i djela stvorena na na in sli an filmskom stvaranju), g) djela likovnih umjetnosti (crte i, slike, grafike, kipovi i druga djela iste prirode) mogu biti kako izvorna, tako i izvedena (aran mani i varijacije, skra enja,imitacije) uz uslov da su originalna, u kom slu aju u ivaju za itu kao da su izvorna. Ako je preneseno vlasni tvo na djelu likovne umjetnosti ( na pr. prodajom), autor ima pravo biti obavje ten o tome, kao i pravo da u estvuje u dobiti u procentu od 5% od prodajne cijene (tzv.pravo slje enja). h) djela arhitekture (skice, planovi, nacrti i izgra eni objekti), i) djela svih grana primijenjenih umjetnosti, grafi kog i industrijskog oblikovanja, j) fotografska djela i djela proizvedena postupkom sli nim fotografskom, k) kartografska djela, l) prezentacije nau ne, obrazovne ili tehni ke prirode (tehni ke skice, planovi, grafikoni, formulari, ekspertize, nalazi vje taka, prezentacije u plasti nom obliku i druga djela iste prirode). m) zbirke autorskih djela ili druge gra e (enciklopedije, zbornici, antologije, zbirke narodnih knji evnih i umjetni kih tvorevina, zbirke dokumenata, zbirke sudskih odluka, baze podataka i sl26

koje, s obzirom na izbor, raspored ili na in izlaganja svog sadr aja, predstavljaju samostalne individualne duhovne tvorevine. Dakle, autorsko djelo je svaka originalna duhovna tvorevina materijalizovana iz psihi kog svijeta autora u spoljni svijet, izra ena u bilo kojoj formi, pa ak i kada je djelo nedovr eno. Autorskim pravom nisu za ti ene slijede e tvorevine: a) ideje, koncepti, postupci, radne metode, matemati ke operacije, na ela ili otkri a, b) slu beni tekstovi iz oblasti zakonodavstva, uprave i sudstva (zakoni, uredbe, odluke, izvje taji, zapisnici, sudske odluke i sli no), c) politi ki govori i govori odr ani tokom sudskih rasprava , d) dnevne vijesti ili razne informacije, koje imaju karakter kratke vijesti sadr ane u obavje tenju za tampu, e) narodne knji evne i umjetni ke tvorevine.

15. Uslovi za tite autorskog djelaDa bi autorsko djelo imalo pravnu za titu mora ispuniti slijede e uslove: a). materijalizacija djela (izra ajna forma) Uslov materijalizacije, odnosno izra ajne forme je ostvaren, prije svega, kada autorsko djelo postoji u trajnom fizi kom obliku (tekst, elektronski zapis). Me utim, uslov postoji i kada je autorsko djelo izra eno u govornom obliku kao to je slu aj sa predavanjima ili u formi muzi kog djela bez nota (tzv.muzi ko djelo unplugged). Djelo ne mora biti dovr eno. b). Originalnost je pravni standard koji se primjenjuje u autorskom pravu za autorska djela kao duhovne tvorevine, za razliku od pravnog stadarda novosti koji se primjenjuje u pravu industrijskog vlasni tva za pronalaske, uzorke i modele, igove i druge predmete za tite industrijske svojine.27

Originalno je ono autorsko djelo koje je njegov tvorac (autor) ostvario sam, ne podra avaju i djela drugih autora .

Originalnost autorskog djela se procjenjuje prema individualuziranim, umjetni kim, dakle subjektivnim kriterijumima, za razliku od novosti predmeta industrijske svojine (pronalska, dizajna, iga i dr.), koja se procjenjuje prema objektivnim, tehni kim kriterijumima. Ako inicijalni autor nekog autorskog djela da saglasnost za reinterpretaciju njegovog djela, onda e se i takvo djelo smatrati autorskim djelom koje udovolajva pravnom standardu originalnosti. Mo emo re i, da kod autorskih djela, umjetni ka originalnost dozvoljava imitaciju tu ih djela, stim to nova kreacija tu eg autorskog djela mora sadr avati znatne izmjene koje odra avaju li nost njenog autora. Prema tome autorsko -pravnu za titu u iva svaka materijalizovana ideja, bez obzira na svoju literarnu ili umjetni ku vrijednost.

16. Titulari autorskih pravaTitulari autorskih prava mogu biti autori, koautori, nepoznati autori ( za nepoznata i djela pod pseudonimom), autori filmskih i djela sli nih filmskim djelima, autori djela stvorenih u radnom odnosu i po ugovoru o djelu. Autor je fizi ko lice koje je stvorilo autorsko djelo. Autor ne mo e biti pravno lice. Koautori su lica koja su zajedni ki stvorila autorsko djelo kojima pripada nedjeljivo autorsko pravo na djelu koje su stvorili. Udio pojedinog koautora se utvr uje prema njihovom doprinosu u stvaranju djela. Koautorsko djelo sadr i tri klju ne osobine zajedni ku inspiraciju, isti cilj i jedinstvenu cjelinu. Autori anonimnog djela i djela pod pseudonimom su lica koja nisu poznata. U tom slu aju autorsko pravo na navedenim djelima vr i lice koje je djelo izdalo. Autori filmskog djela su: pisac scenarija, re iser, glavni snimatelj. Autorom crtanog filmskog djela se, pored pisca senarija, simatelja, smatra i glavni crta . Titulari autorskog prava na djela stvorena u radnom odnosu i po ugovoru o djelu su tako e lice ili lica koja su stvorila djelo, stim to je pravo iskori tavanje djela u ograni enom trajanju preneseno na poslodavca. Nakon proteka zakonskog roka za iskori tavanje djela od strane poslodavca, pravo iskori tavanja pripada samo autoru ili autorima. Izuzetak od od ovog pravila postoji u slu aju autorstva na ra unarskom programu stvorenog u okviru radnog odnosa, u kojem slu aju pravo iskori tavanja pripada poslodavcu. U slu aju ugovora o radu, sva autorska prava, pa i pravo iskori tavanja djela, ukoliko to drugo nije ugovoreno, pripada samo autoru koji je djelo stvorio. Kolektivno autorsko djelo je djelo koje je stvoreno na podsticaj i u organizaciji nekog fizi kog ili pravnog lica ali tako da je u njegovom stvaranju u estvovao ve i broj lica i da se28

koristi pod imenom naru ioca. To je slu aj sa enciklopedijama, zbornicima, ra unarskim programima, bazama podataka. U esnici u stvaranju kolektivnog autorskog djela imaju polo aj koautora i nosilaca zajedni kog autorskog prava na tom djelu, osim ako zakonom nije druga ije odre eno. Za ostvarivanje i preno enje koautorskih prava potrebna je saglasnost svih koautora. Njihovi me usobni odnosi u pogledu podjele ekonomske dobiti se raspravljaju u skladu sa srazmjerom doprinosa svakog koautora u nastanku kolektivnog autorskog djela.

17. Sadr aj autorskih pravaU sadr ajnom smislu, autorsko pravo je jedinstveno pravo na autorskom djelu koje sadr i: isklju iva li no-pravna ovla tenja (autorska moralna prava), isklju iva imovinskopravna ovla tenja (autorska imovinska prava) i druga ovla tenja autora (druga prava autora). Isklju iva li no-pravna ovla tenja ili autorska moralna prava - tite autora u pogledu njegovih duhovnih i li nih veza s njegovim djelom. Autorsko moralno pravo podrazumjeva pravo autora da bude priznat i ozna en kao stvaralac konkretnog autorskog djela. Karakteristike autorskog moralnog prava su: - nezastarivost (autorsko moralno pravo ne mo e zastariti) - ne prestaje nevr enjem prava - neprenosivost (mo e se prenijeti samo vr enje moralnog prava, ali ne i samo pravo) - nemogu nost sprovo enja izvr enja nad moralniom pr. autora - autor se ne mo e odre i svojih moralnih autorskih prava. Sadr aj autorskog moralnog prava Autorsko moralno pravo se sastoji od : prava objavljivanja, prava na po tovanje nepovredivosti djela i autora, prava pokajanja i prava na priznanje autorstva. Pravo objavljivanja je isklju ivo pravo autora da donese odluku o prvom objavljivanju autorskog djela. Objavljivanje u irem smislu postoji kada se djelo u ini pristupa nim javnosti. Pravo na prvo objavljivanje pripada autoru i u slu aju naru enih autorskih djela, u skladu sa na elom savjesnosti i po tenja. Pravo na po tovanje nepovredivosti djela i autora - podrazumjeva ovla tenje autora da od tre ih lica zahtjeva po tovanje integriteta njegovog djela i da se usprotivi bilo kakvoj izmjeni djela, kao i svakoj upotrebi djela koja vrije a njegovu ast i ugled.29

Pravo pokajanja zna i isklju ivo pravo autora da autorsko djelo koje je povukao iz prometa ponovo stavi u promet. Raniji vlasnik primjerka autorskog djela odnosno raniji korisnik prava iskori tavanja djela, u tom slu aju ima pravo prvenstva iskori tavanja u roku 30 dana od saznanja, a najkasnije u roku od godinu dana od dana ponovnog stavljanja djela u promet. Pravo pokajanja se ne odnosi na kompjuterske programe, filmska djela i baze podataka. Pravo na priznanje autorstva je pravo autora da bude priznat i ozna en kao stvaralac autorskog djela i to pod vlastitim imenom, pseudonimom ili anonimno. Ovo pravo se zove jo i pravo paterniteta ili duhovnog o instva na djelu i sastoji se iz slijede ih ovla tenja: - pravo autora da bude priznat i ozna en kao stvaralac djela prilikom svakog saop tavanja autorskog djela javnosti; - pravo autora na sudsku za titu u slu aju uzurpiranja autorstva, izmjene djela ili upotrebe djela na na in da se vrije a njegova ast i ugled Imovinsko pravna ovla tenja (imovinska prava autora) Imovinska autorska prava podrazumjevaju isklju ivo pravo autora na iskori tavanje djela, tako da autorsko djelo mo e iskori tavati drugo lice samo uz odobrenje autora i uz ugovorenu naknadu koja pripada autoru. Imovisnko pravna ovla tenja autora su : Pravo na objavljivanje djela Pravo na reprodukciju djela podrazumjeva pravo autora da odobri umno avanje i pohranjivanje djela u elektronskoj formi. Pravo na stavljanje u promet originala ili umno avanje uklju uju i uvoz i izvoz podrazumjeva pravo autora da odobri prepu tanje originala ili kopjia djela javnosti putem prodaje ili drugih oblika prenosa svojine Pravo na iznajmljivanje djela pravo autora kompjuterskih programa, autora filmskih djela i djela ugra enih na nosa e zvuka da daju odobrenje za iznajmljivanje originala ili umno enih primjeraka djela, Pravo na predstavljanje djela i javno izvo enje pravo autora da odobre javno predstavljanje i izvo enje, te da odobre prenos predstavljanja ili izvo enja njihovih djela bilo kojim sredstvima za prenos Pravo na emitovanje djela - pravo autora da odobri emitovanje kao oblik javnog saop tavanja djela be i nim ili i anim prijenosom elektromagnetskih, elektri nih ili drugih signala na daljinu (radiodifuzija , kablovska difuzija)30

Pravo na saop tavnje javnosti - pravo autora da dozvoli stavljanje na raspolaganje javnosti autorskog djela Pravo na prevo enje Pravo na recitovanje pravo autora knji evnog djela da odobri javno recitovanje i javno preno enje recitacije njegovog djela. Pravo na iskori tavanje djela u bilo kojem drugom obliku Ograni enja imovinskih autorsko-pravnih ovla tenja Bez odobrenja autora, uz pla anje odre ene naknade i obavezu navo enja imena autora, naziva originalnog djela i porijekla pozajmice, dozvoljeno je na teritoriji BiH: reprodukovanje i javno saop tavanje pojedinih dijelova knji evnog, nau nog ili umjetni kog djela u itankama, ud benicima u svrhu nastave i nau nog rada, reprodukovanje i javno saop tavanje pojedinih djela fotografije, likovne umjetnosti, arhitekture, primjenjene umjetnosti, industrijskog dizjana i kartografije, ako se radi o ve objavljenim djelima ve eg broja autora, pre tampavanje u periodi noj tampi aktuelnih lanaka u kojima autor raspravlja o op tim pitanjima od javnog interesa, ako to autor nije izri ito zabranio. Bez odobrenja autora i bez pla anja naknade dozvoljeno je na teritoriji BiH:y y y y y

y

y

y y y

javno predstavljanje i javno izvo enje knji evnih ili umjetni kih djela u svrhu i u obliku nastave, uz uslov da umjetnici izvo a i ne dobijaju nikakvu naknadu; sekundarno emitovanje kolskih emisija putem radiodifuzije; javno predstavljanje i javno izvo enje objavljenih djela na besplatnim kolskim sve anostima, uz uslov da umjetnici izvo a i ne dobijaju nikakvu naknadu; objavljivanje izvje taja o objavljenim knji evnim, umjetni kim i nau nim djelima u kojima se sadr aj tih djela reprodukuje na originalan i skra en na in; reprodukcija umjetni kih djela izlo enih u parkovima, na ulicama i trgovima, pod uslovom da se ne koriste u trodimenzionalnom obliku ili za iste svrhe kao i prvobitno djelo, ili pak za postizanje ekonomske koristi; reprodukcija ve objavljenog djela izvr eno u svrhu li nog usavr avanja ukoliko reprodukcija nije namjenjena i pristupa na javnosti i ako posredno ne slu i drugom licu za postizanje dobiti. (Ovo ograni enje se ne donosi na djela arhitekture, djela kompjuterskih programa, baze podataka koja rade pomo u sredstava ra unarske tenike, ka ni na fiksiranje javnog saop tavanja na nosa slike ili zvuka, te na cijelu knjigu.) djela koja se nalaze na javnim izlo bama, sajmovim aukcijama ili zbikama koja a, prire iva mo e slobodno umno iti u katalozima izdatim u te svrhe; reprodukcija djela slikarstva putem vajarstva i obratno, te reprodukcija djela arhitekture putem slikarstva ili vajarstva; doslovno navo enje odlomaka (citata) uz uslov nazna enja izvora i autora i da navo enje citata bude u skladu sa dobrim obi ajima i u mjeri opravdanoj svrhom koja se eli posti i;31

kori tenje djela pred arbitra om, sudskim, upravnim ili dr avnim organima u obimu koji zahtjeva svrha izvo enja dokaza; y objavljivanje govora namjenjenih javnosti koji su odr ani u parlamentima, sudovima i drugim dr avnim organima, nau nim, umjetni kim, vjerskim i drugim organizacijama, na javnim sastancima i slu benim sve anostima putem tampe i RTV radi obavje tavanja o teku im doga ajima; y kra i izvje taji o drugim govorima, predavanjima i ostalim djelima iste prirode koji su dati u dnevnoj i povremenoj tampi i putem radiodifuzije. Ako je djelo ra unarski program dozvoljeno je licu koje je na zakonit na in pribavilo program da isti bez dozvole autora i pla anja naknade:y

instalira u memoriju ra unara i pusti ga u rad, otklanja gre ke na programu i vr i druge nu ne izmjene u njemu, sa ini rezevni prmjerak programa na trajnom tjelesnom nosa u, izvr i dekompilaciju programa isklju ivo radi pribavljanja neophodnih podataka radi postizanja interoperabilnosti tog programa sa drugim programom ili drugom ra unarskom opremom, pdo uslovom da taj podatak nije bio dostupan na drugi na in. Podataci koji su ovako dobijeni ne smisju se saop tavati drugima ili koristiti u druge svrhe, a posebno za stvaranje ili plasman drugog ra unasrkog programa kojim bi se povrijedilo autorsko pravo na prvom. Za iskori avanje narodnih knji evnih i umjetni kih tvroevina putem javnog izvo enja se pla a naknada kao za javno izvo enje autorskih djela. U svakom drugom obliku, osim javnog izvo enja, iskori tavanje pomenutih djela je slobodno.y y y y

Preno enje i zalaganje autorskih prava i izvr enje na autorskom pravu Preno enje autorskih prava nije mogu e zbog toga to su moralna autorska prava neprenosiva. Prenijeti (ustupiti) se mo e samo iskori tavanje autorskih djela, odnosno vr enje tzv.imovinsko-pravnih ovla tenja. Prenos autorskih imovinskih prava (imovinsko-pravnih ovla tenja) mo e se vr iti pravnim poslovima inter vivos i mortis causa. Imovinsko-pravna ovla tenja se mogu prenositi u cjelini ili djelimi no bilo dobro inim ili pak teretnim pravnim poslovima. Ustupljeno pravo mo e biti isklju ivog ili neisklju ivog karaktera. Ako je ustupljeno pravo isklju ivog karaktera, autor je du an da se uzdr i naknadnog daljeg ustupanja ve ustupljenog ovla tenja tre em licu. Sticalac prava iskori tavanja autorskog djela nije ovla ten da vr i dalja ustupanja naveenog prava, bez ovla tenja ustupioca, osim ako je druga ije ugovoreno.

32

18. Autorski ugovori - osobineAutorski ugovori su ugovori kojim autor prenosi svoje isklju ivo pravo na iskori tavanje autorskog djela na druga lica. Navedeni ugovori su posebno reguliosani Zakonom o autorskom i srodnim pravima, koji propis je lex specialis u odnosu na ZOO. Autorski ugovori su , po pravilu, formalni ugovori i moraju biti zaklju eni u pismenoj formi. Izuzetak postoji u slu aju ugovora o objavljivanju lanaka, crte a, bilje ki u novinama, asopisima i drugoj periodi noj tampi, koji ne moraju biti zaklju eni u pismenoj formi. Autorski ugovori su imenovani, kauzalni, dvostrano obavezni i po pravilu, teretni i formalni. Ugovori sadr i imena ugovornih strana, naziv autorskog djela koji je predmet ugovora, na in kori tenja autorskog djela, visina, rokovi i na in pla anja naknade za kori tenje djela, osim u slu aju ako je rije o dobro inom autorskom ugovoru (autorski ugovor u ustupanju prava iskori tavnja bez naknade). Predmet autorskog ugovora mo e biti i budu e autorsko djelo, ali je ni tav autorski ugovor kojim autor prenosi pravo iskori tavanja svih svojih budu ih djela. Zakonodavac, primjera radi, predvi a slijede e vrste autorskih ugovora: - Izdava ki ugovor, - Ugovor o prikazivanju, - Ugovor o izvo enju, - Ugovor o filmskom djelu, - Ugovor o emitovanju djela preko radija i televizije, - Ugovor o snimanju djela ure ajima za registraciju zvukova i slika, - Ugvoor o prera ivanju (adaptaciji) djela, - Ugovor o ustupanju prava na prevo enje djela Izdava ki ugovor je ugovor kojim titular prenosi na izdava a pravo objavljivanja autorskog djela tampanjem odnosno umno avanjem i to uz naknadu ili bez naknade. Rukopis i drugi originali ostaju vlasni tvo autora, ako druga ije nije ugovoreno. Ako autorsko djelo propadne zbog vi e sil nakon njegove predaje izdava u, autor ima pravo na naknadu koja bi mu pripala da je djelo bilo objavljeno. Izdava ki ugovor mora biti zaklju en u pismenoj formi i sadr avati slijede e klauzule:o obim i vrijeme kori tenja prava koja autor prenosi na izdava a, o rok u kojem je izdava du an objaviti djelo o visinu naknade za objavljivanje, ako je naknada ugovorena Ako se naknada za kori tenje djela utvr uje u procentu od maloprodajne cijene prodatih primjeraka autorskog djela, izdava kim ugovorm se mora odrediti i najni i iznos naknade koji je izdava du an platiti,bez obzira na broj prodatih primjeraka i rok isplate. Ugovor o33

objavljivanju lanaka, crte a i bilje ki u periodi noj tampi i novinama ne mora biti zaklj en u pismenoj formi. Prava i obaveze ugovornih strana Ako nije druga ije ugovoreno smatra se da izdava kim ugovorom preneseno na izdava a samo pravo izdavanja jednog bibliografskog izdanja djdla, odnosno pravo na samo jedno umno avanje. Isto tako, u nedostaku druga ije ugovorne odredbe, izdava je du an u slu aju novih izdanja omogu iti autoru uno enje izmjena ili pobolj anja djela pod uslovom da to ne stvraa pove ane tro kove i ne mijenja karakter djela. Izdava nije ovla ten svoje pravo prenijeti na drugog izdava a bez saglasnoti autora, jer se radi o ugovoru intuitu personae. Ukoliko nije to drugo ugovoreno, pretpostavlja se da je zaklju en izdava i ugovor isklju ivog karaktera, to zna i da za vrijeme va enja ugovora autor ne mo e ustupiti pravo objavljivanja djela na istom jeziku ustupiti tre em licu. Obaveze izdava a su : da djelo objavi (u primjerenom roku, a najkasnije od 1 godine dana od dana predaje rukopisa), da na svakom primjerku na vidnom mjestu stavi ime i prezime autora, osim ako autor ne eli da djelo bude anonimno ili ozna eno pseudonimom; platiti autoru naknadu (ako se radi o ugovoru sa naknadom); starati se o uspje nom rasturanju primjeraka autorskog djela Obaveze autora su: da preda predmet ugovora u ugovorenom roku, obimu i obliku; da garantuje izdava u za pravo koje mu je ustupio tj. da mu obezbjeti mirno i nesmetano kori tenje prava ste enih ugovorom, da se uzdr i se od uznemiravanja izdava a, da za titi izdava a od uznemiravanja tre ih lica Izdava ki ugovor prestaje:y y y y

smr u autora prije zavr etka autorskog djela, jer je rije o ugovoru intuitu personae, iscpljenjem tira a svih ugovorenih izdanja, istekom va enja ugovora, raskidom ugovora

Ovim ugovorima, autor djela prenosi na korisnika pravo jednog prikazivanja ili izvo enja autorskog djela, a korisnik se obavezuje platiti cijenu, djelo prikazati odnosno izvesti u odre enom roku, na na in i pod uslovima koji utv eni ugovorom. Ugovor je neisklju ive prirode, pa stoga autor mo e ovla tenje za prikazivanje odnosno izvo enje prenijeti na ve i34

broj korisnika, izuzev ako se ugovorom nije toga prava odrekao. Ugovor obavezno sadr i klauzule o na inu prikazivanja odnosno izvo enja i podru je na kojem se djelo mo e koristiti. Prava i obaveze ugovornih strana Korisnik ugovora o prikazivanju odnosno izvo enju du an je autoru: -omogu iti uvid prikazivanje odnosno izvo enje, -osigurati tehni ke uslove prikazivanja odnosno izvo enja djela koji omogu uju po tovanje moralnih autorskih prava, -autoru dostavljati program i povremeno obavje tavati o prihodima od prikazivanja odnosno izvo enja djela, isplatiti mu ugovorenu naknadu Autor ili njegov zastupnik du an je djelo predati korisniku i obezbjediti za titu od uznemiravanja. Rukopis, partitura ili drugi original djela ostaje vlasni tvo autora, osim ako ni ugovoreno j druga ije. Ugovor se mo e raskinuti ako ugovorn strane ne ispunjavaju ugovorene obaveze. Ako se ugovor raskine krivicom korisnika, autor ima pravo zadr ati primljenui naknadu ili pak tra iti isplatu naknade, ako mu je korisnik ranije nije isplatio. Pod ugovorima o filmskom djelu smatramo ugovore o scenariju, ugovore o filmskoj re iji, ugovore o filmskoj muzici, ugovore o filmskom djelu koji se zaklju uju saglavnim crta em, kao i ugovore o pojednim autorskim doprinosima filmskom djelu. Ugovorom o filmskom djelu autor prenosi na proizvo a a prava snimanja, reprodukcije, stavljanja u promet, javnog prikazivanja i emitovanja filmskog djela. Prava i obaveze Proizvo a ima obavezu filmsko djelo staviti u promet i autore djela obavje tavati o ostvarenom prometu djela, kao i pla ati im ugovorenu naknadu. Za vrijem trajanja ugovora autori ne mogu prava snimanja, reprodukcije,stavljanja u promet, javnog prikazivanja, emitovanja i obavje tavanja javnosti, titlovanja i dubligaranja filmskog djela prenijeti na ter e lice niti se usprotiviti kori tenju tih prava od proizvo a a, ako ugovorom nije druga ije odre eno. Autorsko pravo se mo e zalo iti, kao i originalni primjerci autorskih djela (slike, skulpture, rukopisi i sl.). Autorsko pravo ne mo e biti predmet izvr enja , ve samo imovinska korist koja se ostvaruje kori tenjem autorskog djela. Sam original autorskog djela mo e biti izlo eno prodaji u izvr nom postupku pod uslovom da je djelo bilo objavljeno i da autor nije iskoristio pravo pokajanja prije pokretanja izvr nog postupka.

35

Autorsko pravo traje za ivota autora i 70 godina poslije njegove smrti. U slu aju koautorstva, navedeni rok se ra una od smarti koautora koji je posljednji umro. Ako je nosilac imovinskog autorskog prava pravno lice, autorsko pravo prestaj po isteku 70 godina od objavljivanja djela. Ostvarivanje i za tita autorskih prava Autorsko-pravnu za titu autori ostvarju li no ili preko zastupnika. Naj e e, oni to vr e preko organizacije autora ili specilizovanog pravnog lica koj se bavi za titom autorskih prava u vidu osnovne djelatnosti. U na em pravnom sistemu obezbje ena je krivi no-pravna i gra ansko-pravna za tita autorskih prava. Za povredu autorskih prava zakonom su predvi ena krivi na djela i prekr aji, kao i odgovaraju e krivi ne i prekr ajne sankcije. Zakon o autorskom i srodnim pravima predvi a gra ansko-pravnu za titu autorskih prava koja se ostvaruje u parni nom postupku. Specifi nost je zakonsko ure enje po kojima su za povreu autorskog prava predvi eni tzv.kazneni (punitivni) iznosi naknade tete u novcu. Ovo zakonsko rjre enje je preuzeto iz Common Law. Usvajaju i tu beni zahtjev sud mo e u presudi nalo iti ne samo isplatu naknade tete proopisane zakonom, nego i uspostavu ranijeg stanja, uni tenje ili preina enje protivpravno proizvedenih primjeraka autorskog djela, uni tenje matrica, negativa, plo a i kalupa, sprava za proizvodnju, da se presuda objavi o tro ku tu enog. U postupku se mogu izricati i privremen mjere. Me unarodna za tita autorskih prava je obezbje ena Bernskoj konvenciji za za titu knji evnih i umjetni kih djela iz 1886 godine po na elu asimilacije ili nacionalnog tretmana, na elu za tite bez formalnosti to zna i da za tita nije uslovljena ispunjenjem formalnosti, na elu minimalne za tite koje predvi a minimalno trajanje za tite autorskih prava od 50 godin nakon smrti autora (25 godina ako je rije o filmskim i fotografskim djelima) Za tita autorskim prava je obezbje ena i po Univerzalnoj (svjetskoj) konvenciji potpisanoj u enevi 1955 godine. Okuplja 70 zemalja. Zasniva se na istim principima kao i Bernska konvencija.

36

19. Prava srodna autorskom pravu

Srodna prava autorskim pravima su subjektivna prava koja su bliskoj vezi sa originalnim autorskim djelom, ali koja ne spadaju u autorska prava. To su : izvo a ko pravo, pravo proizvo a a fonograma i radio difuzno pravo. 1. Izvo a ko pravo ili pravo umjetnika izvo a a Izvo a ko pravo je subjektivno pravo umjetnika izvo a a na izvo enje knji evnog ili umjetni kog djela. Umjetnik izvo a ima imovinska prava i to pravo na iskori tavanje izvo enja, tj. pravo na naknadu za izvo enje djela. On ima i moralna prava po standardima utvr enim nacionalnim zakonodavstvom i me unarodnim konvencijama. Umjetnicima izvo a ima se smatraju: glumci, pjeva i, plesa i, recitatori, pantomimi ari, pozori ni re iseri, dirigenti orkestra i hora, ton majstori i cirkuski i varijete umjetnici. Umjetnik - izvo a ima monopolsko imovinsko pravo na izvo enje kao intelektualnu tvorevinu tako da je ovla ten da daje odobrenje za:y y y y y

emitovanje izvo enja preko radija ili TV, saop tavnje javnosti izvo enja, zvu no, vizuelno ili zvu no i vizuelno snimanje izvo enja , direktno ili indirektvo umno avanje sniljenog izvo enja u cjelini i dijelimi no, stavljanje u promet originala ili umno enih primjeraka snimljenig izvo enja uklju uju i tu i njihov uvoz i iznajmljivanje

Moralnim pravima umjetnika-izvo a a smatrajue se:y y y

y

pravo da njegovo ime odnosno pseudonim beude saop ten javnosti njegovog izvo enja, na svakom snimku ili omotu snimka izvo enja; pravo da se suprostavi deformaciji, skra ivanju ili drugoj izmjeni njegovog izvo enja i sr. pravo na naknadu, ako se izvo enje koje je pu teno u prodaju koristi preko radija i TV ili drugog saop tavanja javnosti (sekundarno kori tenje) , kao to je slu aj sa pu tanjem muzike u ugostiteljskim objektima pravo na naknadu, ako se izvo enje koje je pu teno u prodaju koristi preko radija i TV ili drugog saop tavanja javnosti (sekundarno kori tenje) , kao to je slu aj sa pu tanjem muzike u ugostiteljskim objektima.

U slu aju kada je umjetnik izvo a u radnom odnosu, poslodavac mo e koristiti njegovo izvo enje bez dozvole izvo a a, ako je izvo enje nastalo u okviru radne obaveze koja proisti e iz radnog odnosa kod poslodavca. Izuzetno, kori tenje izvo enja bez dozvole izvo a a je dozvoljeno i slobodno bez naknade u slu aju upotrebe izvo enja radi nastave ili kori tenja kratkih odlomaka prilikom37

izvje tavnja o teku im doga ajima, kao i us lu aju snimanja izvo enja od organizacij za e radiodifuziju vlastitim sredstvima snimanja i samo za vlastitiu emisiju, pod uslovom da ima dozvolu za emitovanje. Umjetnik-izvo a mo e svoje pravo iskori tavanja izvo enja u potpunosti i djelimi no, uz naknadu ili bez naknade, prenijeti izdava kim ugovorom na drugo lice. Ugovor mora biti zaklju en u pismenoj formi, a ako ova forma nije ispunejna, onda ugovor ne prozvodi pravno dejstvo. Pismena forma je bitan sastojak ugovora. Ugovor sadr i i nazive ugovornih strana, vrstu i na in kori tenja izvo enja, ima autora, naziv autorskog djela koje se izvodi visinu naknade, na in i rokove pla anja. Pravo umjetnika izvo a a traje 50 godina ra unaju i: za snimljena izvo enja- 5o godina od proteka godine u kojoj su snimljena, za izvo enja koja nisu sniljena 50 godina od proteka godine u kojoj su izvedena. U pogledu za tite prava umjetnika izvo a a va i sve ono to je re eno za za titu autorskoh djela tj. da je obezbje ena krivi no-pravna i gra ansko-.pravna za tita u doma em zakonodatvstvu, te me unarodna za tita po odredbama Rimske konvencije na na elima nacionalnog tretmana (similacije) i na elu za tite minimalnih prava. a tita moralnih prava umjetnika izvo a a nije obuhva ena ovom konvencijom. Minimalni rok za tite izvo a kih imovinskih prava iznosi 2o godina od snimanja odnosno izvo enja. Pravo proizvo a a fonograma je subjektivno pravo svakog fizi kog ili pravnog lica koje prvo snimi zvukove izvo enja ili druge zvukove. Pravo proizvo a a fonograma je subjektivno pravo na osnovu kojeg isti imaju isklju ivo pravo davanja odobrenja za: umno avanje fonograma u potpunosti ili djelimi no, stavljanje u promet originala ili umno enih primjeraka svojih fonograma uklju uju i tu i njihov uvoz i iznajmljivanje, u kom slu aju proizvo a i fonograma imaju pravno na naknadu, kao i slu aju kada je fonogram iskori ten za emitovanje preko radija i TV ili drugog oblika saop tavanja. Polovina navedene naknade pripada izvo a u ija su izvo nja snimljena za kori teni fonogram. Prava proizvo a a fonograma traju 50 godina ra unaju i od kraja godine u kojoj je fonogram izdat, a ako nije izdat , onda ra unaju i od kraja godine u kojoj je snimanje izvr eno. I za tita proizvo a a fonograma obezbje ena Rimskog konvencijom uz primjenu na ela nacionalnog tretmana i na ela minimalne za tite. Prema na elu minimalnog tretmana svaka dr ava ugovornica je du na pru iti za titu proizvo a ima fonograma pod uslovom:y y y

da je prozvo a fonograma dr avljanin neke od dr ava ugovornica, da je prvo snimanje izvr eno u nekoj od dr ava ugovornica, da je fonogram prvi put objavljen u nekoj od dr ava ugovornica.38

Prema na elu minimalne za tite proizvo a i fonograma imaju ptravo zabraniti umno avanje njihovih fonograma. Trajanje za tite je 20 godina od istela godine u kojoj je izvr eno snimanje. Pored Rimske konvencije, poznata je i enevska Konvencija za za titu proizvo a a fonograma od neovla tenog reprodukovanja fonograma. Sadr i iste odredbe koje sadr i i Rimska konvencija, ali za titu po Konvenciji u ivaju samo dr avljani proizvo a i fonograma sa teritorije lanica konvencije. Radio-difuzno pravo Radio difuzija je medijum za objavljivanje i saop tavanje autorskih djela javnosti. Preduze a koja se bave radio-difuzijom emiesija i drugih autorskih djela imaju pravni za titu od nedozvoljenog reemitovanja, snimanja programa, te od nedozvoljenog javnog saop tavanja (prijema) emisij u salama, ugostitetljskim objektima, bioskopima i sli no. Preduze a za radi-difuziju imaju isklju ivo pravo da daju odobrenje za:y reemitovanje svojih emisija i anim ili be i nim putem, y snimanje svojih emisija, y unmo avanje i stavljanje u promet tako umno enih primjeraka snimaka svojih emisija, y saop tavanje javnosti svojih televizijskih emitovanja, ako takvo saop tavanje y pristupa no javnosti uz pla anje ulaznice Radio-difuzno pravo traje 5o godina ra unaju i od kraja godine emitovanja.

Me unarodno-pravna za tita se ostvaruje putem Rimske konvencije koja predvi a standard nacionalnog tretmana i standard minimalnih prava za strane radio-difuzne ustanove . Uslov za za titu je da je sjedi te ustanove na teritoriji neke druge zemlje ugovornice, i ako se emisija prenosi putem stanice koja se nalazi na teritoriji neke druge dr ave ugovornice. Za tita se iscrpljuje kroz pravo ustanova da dozvole ili zabrane reemitovanje, snimanje, umno avanje i stavljanje u promet snimaka, te saop tavanje javnosti TV emisija za koje se napla uju ulaznice. Me unarodna za tita radio-difuznih prava ustanova za radiodifuziju se ostvaruje i kroz Aran man o razmjeni programa putem TV filmova iz 1958 godine i Aran manom za za titu TV emisija iz 1960 godine. Tu spada i Evropski sporazum za sprje avanje radio-difuznih emisija izvr enih od strane radio-difuznih stanica van nacionalne teritorije iz 1965 godine. Radio-difuzno pravo traje 5o godina ra unaju i od kraja godine emitovanja. Me unarodno-pravna za tita se ostvaruje putem Rimske konvencije koja predvi a standard nacionalnog tretmana i standard minimalnih prava za strane radio-difuzne ustanove . Uslov za za titu je da je sjedi te ustanove na teritoriji neke druge zemlje ugovornice, i ako se emisija prenosi putem stanice koja se nalazi na teritoriji neke druge dr ave ugovornice. Za tita se iscrpljuje kroz pravo ustanova da dozvole ili zabrane reemitovanje, snimanje, umno avanje i stavljanje u promet snimaka, te saop tavanje javnosti TV emisija za koje se napla uju ulaznice. Me unarodna za tita radio-difuznih

Documents

Pravo intelektualne svojine