Na osnovu čl. 92. st.2. tačka e) 126. st.4.,127. st.1.,128. st.4 ,134. st.3,142. st.3. ,144. st. 3. i

4., 146. stav 3. i 216. Statuta Univerziteta u Sarajevu, a na prijedlog Stručnog kolegija

Akademije od 11.02.2014. godine, Nastavno-umjetničko vijeće na sjednici od 05.03.2014.

godine d o n o s i

PRAVILNIK O STUDIRANJU NA AKADEMIJI SCENSKIH UMJETNOSTI

I. OPĆE ODREDBE

Član 1.

(1) Ovim Pravilnikom o studiranju (u daljnjem tekstu: Pravilnik) se pobliže odreĎuju

uvjeti i način studiranja na prvom i drugom ciklusu studija na Akademiji scenskih umjetnosti

u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Akademija).

(2) Pojmovi koji se koriste u ovom Pravilniku koji imaju rodni značaj, bez obzira jesu li

korišteni u muškom ili ženskom rodu, obuhvaćaju na jednaki način muški i ženski

rod.

(3) Prava i obaveze utvrĎene u Pravilniku odreĎuju se u skladu sa Statutom Univerziteta i

drugim općim akatima Univerziteta koji regulišu studentska pitanja i koja se takoĎer

primjenjuju u odreĎivanju prava i obaveza studenata.

(4) Studenti upisom na studije Akademije stiču prava i preuzimaju obaveze propisane ovim

Pravilnikom, procedurama i drugim općim općim aktima Akademije i Univerziteta..

II. VRSTE STUDIJA

Član 2.

(1) Visoko obrazovanje na Akademiji izvodi se u pravilu u tri ciklusa :

prvi ciklus (dodiplomski studij) na Odsjeku za režiju i Odsjeku za produkciju i

menadžment u oblasti scenskih umjetnosti, traje tri godine nakon čega se stiče 180

ECTS, a na Odsjeku za glumu i Odsjeku za dramaturgiju traje četiri godine nakon

čega se stiče 240 ECTS

drugi ciklus traje dvije godine na Odsjeku za režiju i Odsjeku za produkciju i

menadžment u oblasti scenskih umjetnosti nakon čega se stiče 120 ECTS, a

na Odsjeku za glumu i Odsjeku za režiju traje jednu godinu nakon čega se stiče 60

ECTS

treći ciklus traje tri godine i vrednuje se sa 180 ECTS bodova

(2) Na Akademiji se može organizovati integrirani studijski program prvog i drugog

ciklusa studija, u trajanju pet godina studija nakon čega se stiče najmanje 300 ECTS

bodova.

(3) Pravila studiranja na trećem ciklusu regulisat će se posebnim općim aktom Akademije.

Član 3.

(1) Studiji na Akademiji su:

- gluma na Odsjeku za glumu,

- multimedijalna režija na Odsjeku za režiju,

- dramaturgija na Odsjeku za dramaturgiju,

- audiovizuelne umjetnosti (usmjerenje) na Odsjeku za režiju i

- produkcija i menadžment u oblastu scenskih umjetnosti na Odsjeku za produkciju i

menadžment u oblastu scenskih umjetnosti

(2) Upis na studij glume planira se svake akademske godine, a ostali studiji svake druge

akademske godine.

Član 4.

(1) Akademija može organizovati različite programe necikličnog obrazovanja lica koja

nemaju status studenta, a u okviru programa cjeloživotnog obrazovanja u trajanju do

jedne školske godine.

(2) Edukacija iz prethodnog stava se realizuje iz umjetničkih oblasti za koje je Akademija

matična kao i srodnih oblasti umjetnosti.

(3) Nastava necikličnog obrazovanja se realizuje putem blok nastave/predavanja, vježbe,

seminari i praktični radovi, a izvode je akademsko osoblje kao i stručnjaci iz prakse.

(4) Po završetku programa iz st. 1. ovog člana licu koje je savladalo program izdaje se

certifikat u kojem se dokazuje stručna osposobljenost kandidata za obavljanje

odreĎenih poslova, a u kojem se navode predmeti i obim časova na kojima se temelji

certifikat.

(5) Studijski program cjeloživotnog obrazovanja donosi Senat Univerziteta, na prijedlog

Nastavno-umjetničkog vijeća Akademije.

III. STATUS STUDENATA AKADEMIJE

3.1. Redovni studenti

Član 5.

(1) Na Akademiji se u pravilu organizuje redovni studij.

(2) Status redovnog studenta koji se finansira iz budžeta ( u daljnjem tesktu: budžetski

student) planira se planom upisa na Akademiju i stiče se na temelju ostvarenih uvjeta

za upis u prvu godinu studija i u pravilu se zadržava do kraja studiju osim u

slučajevima propisanim ovim pravilnikom.

(3) Broj budžetskih studenata odreĎuje Senat Univerziteta na prijedlog Nastavno-

umjetničko vijeće.

Član 6.

(1) Status redovnog studenta koji sam finansira studij ( u daljem tekstu:

samofinansirajući student) može se steći na Akademiji u slučaju da je u planu

upisa na prvu godinu studija planiran i broj samofinansirajućih studenata.

(2) Strani studenti u pravilu imaju status samofinansirajućeg studenta, a na temelju

plana upisa studenata.

(3) Samofinansirajući student može preći u kategoriju budžetskih studenata ukoliko

položi sve ispite iz prethodne godine i ostvari opći uspjeh sa najmanjom

prosječnom ocjenom 8,5.

(4) BuĎetski student koji je dva puta obnovio istu godinu studija gubi status studenta

koji se finansira iz budžeta i može nastaviti studij u statusu samofinansirajućeg

studenta.

(5) Budžetski student na odsjecima koji upisuju studente svake druge akademske

godine obnovljena studijska godina u kojoj nije organizovana nastava ne smatra

se obnovljenom studijskom godinom u smislu stava 4. ovog člana.

(6) Budžetski student koji je obnovio istu godinu studija, prvi ili drugi put iz

objektivno opravdanih razloga (bolest, trudnoća, odsustvo radi odobrenog

odsustva i sl.) može zatražiti da zadrži status budžetskog studenta, a o čemu

odlučuje dekan nakon prethodnog odobrenja odsjeka.

(7) Student nakon dužeg prekida studija može nastaviti studiranje na Akademiji u

statusu samofinansirajućeg studenta.

3.2. . Vanredni studenti

Član 7.

(1) Vanredno studiranje je moguće na studiju: audiovizuelne umjetnosti.

(2) Vanredni studenti su studenti koji studiraju po posebnom izvedbenom planu nastave i

njihovi rezultati u nastavi imaju poseban bodovni sistem u skladu sa vrednovanjem

nastavnih obaveza tokom akademske godine.

(3) Vanredni studenti pohaĎaju najmanje jednu trećinu nastave „u učionici“ u odnosu na

obim nastave propisan za redovne studente, a prema posebnom rasporedu časova koji

se objavljuje prije početka školske godine.

(4) Vanrednom studentu se omogućava da kroz druge nastavne aktivnosti kao što su

praktični i seminarski radovi, individualne konsultacije i sl. savlada nastavni program

studija i ostvari propisane ECTS bodove.

(5) Prava i obaveze vanrednih studenata propisuju se i općim aktom Univerziteta

Član 8.

(1) Redovni student može promijeniti status i nastaviti studij kao vanredni student ako je

studijski programom predviĎa mogućnost vanrednoga studiranja.

(2) Zahtjev za promjenom statusa u studiranju podnosi blagovremeno Studentskoj službi,

a o njemu odlučuju odsjek i prodekan za nastavu i studentska pitanja.

(3) Vanredni student može zahtjevati promjenu u smislu sticanja statusa redovnog studenta

ukoliko ima mogućnosti za takvu promjenu (brojnost klase i prostor) i ako stekne uvjete

propisane čl.6. st.3. Pravilnika.

(4) Studenti koji mijenjaju status u studiranju u smislu ovog člana podnose zahtjev za ovu

promjenu najkasnije 20 dana prije početka školske godine.

(5) Redovnom studentu može se odobriti da pored osnovnog studija studira i na studijskim

programima koji predviĎaju mogućnost vanrednog studija, a u svojstvu vanrednog

studenta, a o čemu odlučuje Odsjek za režiju i prodekan za nastavu i studentska pitanja.

(6) Promjena statusa u studiranju u smislu ovog člana moguća je nakon završene prve godine

studija.

3.3. DL studij

Član 9.

(1) Studiranje na daljinu može se organizovati na odreĎenim posebnim studijskim

programima ili njihovim dijelovima, a uz pomoć savremenih sredstava informacionih

tehnologija

(2) Studenti posredstvom interneta pristupaju svim edukacionim sadržajima na način:

pristup digitalizovanim nastavnim sadržajima kroz auditivne vizuelne medije, tekstualne

medije i animirane lekcije, pristup predavanjima profesora kroz on-line video,

konferencije sa više učesnika i kroz sinhroni pristup katalogiziranim predavanjima na

računarskom serveru Akademije, zajednički rad studenata na vježbama, projektima i kroz

konsultacije uz korištenje telekomunikacijskih medija i internet tehnologije.

(3) Studiranje na daljinu podrazumjeva završnu provjeru znanja koja će se obaviti na

Akademiji.

(4) Nastavnim programom DL studija propisuje se minimalan fond sati koji se organizuje „u

učionici“ na Akademiji.

3.4. Gost student/mobilnost.

Član 10.

1) Prava i obveze gosta studenta, način podmirivanja troškova studija, eventualna

mogućnost nastavka studija na Univerzitetu i druga pitanja vezana za status gosta

studenta utvrĎuju se ugovorom, a na temelju ovog Pravilnika i općeg akta Univerziteta.

(2) PohaĎanje nastave i položeni ispiti gosta studenta posebno se evidentiraju, a nakon

završetka slušanja i polaganja odslušanih ispita daje mu se uvjerenje u kojem stoje svi

propisani podaci o pohaĎanju nastave, položenim predmetima i stečenim ECTS

bodovima.

(3) Odluku o prijemu gosta studenta na studij donosi Vijeće organizacione jedinice

uz prethodno odobrenje odsjeka na kojem će student studirati.

(4) Studentska služba vodi posebnu evidenciju o gostima studentima.

IV. UPIS NA STUDIJE AKADEMIJE

4.1. Pravo prijave i prijamni ispiti

Član 11.

(1) Upis u prvu godinu studija vrši se na osnovu konkursa.

(2) Prijedlog plana upisa na studije Akademije (studiji, broj i status studenata u studiranju)

utvrĎuje Nastavno-umjetničko vijeće na prijedlog nastavnih odsjeka i Stručnog

kolegija Akademije.

(3) Pravo učešća na konkurs i elementi konkursa utvrĎeni su Zakonom i Statutom

Univerziteta.

Član 12.

(1) Svi kandidati za upis na prvi ciklus studija obavezni su polagati prijemni ispit na

Akademiji.

(2) Prijemni ispit se u pravilu obavlja i kod upisa na drugi ciklus, na koji je moguć i

izravni upis na osnovu postignutih rezultata u prethodnom studiju i umjetničkih

radova, a što se utvrĎuje studijskim programom ili posebnim pravilnikom za svaki

studij posebno.Prijemni ispit je obavezan za upis na drugi ciklus studija glume.

(3) Dio prijemnog ispita koji se obavlja testom ili drugom pismenom formom radi se u

ovjerenom duplikatu, od čega jedna kopija ostaje Akademiji, a druga kandidatu.

(4) Akademija je obavezna čuvati testove i drugi ispitni materijal kandidata trideset dana

nakon okončanja prijemnih ispita.

(5) Kandidati koji su konkurisali za upis, a nisu pristupili ispitu kod ponovnog

konkurisanja dostavljaju novu prijavu sa prilozima kao i kod prvog prijavljivanja na

konkurs.

(6) Prijemni ispit važi samo za godinu u kojoj je kandidat konkurisao za upis.

(7) Bliže odredbe o načinu polaganja prijemnog ispita kao i program ispita utvrĎeni su

posebnim pravilnikom za svaki studij posebno.

Član 13.

Na studije Akademije mogu se upisati kandidati:

a) na prvi ciklus studija sa završenom srednjom školom u četverogodišnjem trajanju;

b) na drugi ciklus studija mogu se upisati studenti:

- na Odsjek za glumu i Odsjeku za dramaturgiju sa završenim prvim ciklusom studija

u četverogodišnjem trajanju ( 240 ECTS),

a na Odsjek za režiju i Odsjek za proidukciju i menaĎment u oblasti scenskih

umjetnosti sa završenim prvim ciklusom studija u (najmanje) trogodišnjem trajanju

(180 ECTS),

4.2. Priznavanje predmeta prethodnih studija

Član 14.

(1) Odgovarajući studij u smislu prethodnog člana je završen istoimeni dodiplomski studij

po starom „predbolonjskom“ nastavnom programu ili završen studij prvog ciklusa studija

ili dodiplomski studij iz druge naučne/umjetničke oblasti.

(2) Kandidatima iz st. 1. ovog člana porede se predmeti (obim i sadržaj) studija koji je završio

sa predmetima iz nastavnog programom studija koji upisuje pri čemu se mogu priznati

položeni ispiti ranijeg studija ako su ekvivalentni položenim ispitima studija koji upisuje.

(3) PoreĎenje u smislu prethodnog stava vrši odgovarajući odsjek koji pravi izvještaj u kojem

svojim potpisom nastavnici odgovarajućih predmeta potvrĎuju ispite koji se priznaju, a

izvještaj usvaja Nastavno-umjetničko vijeće.

(4) Na temelju usvojenog izvještaja dekan izdaje odgovarajuće rješenje, a u evidenciji

(indeks, ISSS i drugi dokumenti) se bilježe priznati predmeti ranijeg studija kao položeni

predmeti studija koji upisuje, sa pripadajućom ocjenom i ECTS bodovima.

Član 15.

(1) Na drugi ciklus studija Akademije mogu se upisati i kandidati koji su završili prvi

ciklus studija ili dodiplomski studij po starom („predbolonjskom“) nastavnom

programu koji se razlikuju od studijske oblasti koju upisuje, pod uvjetima utvrĎenim

u prethodnom članu.

4.3. Upis na studije stranih drţavljana

Član 16.

(1) Strani državljani imaju pravo upisa na studijske programe Akademije

pod jednakim uvjetima utvrĎenim Zakonom, Statutom Univerziteta i ovim pravilnikom

kao i studenti državljani BiH.

(2) Uvjeti upisa s obzirom na plaćanje studija utvrĎeni su Statutom Univerziteta i

Odlukom Vlade Kantona Sarajevo.

Član 17.

(1) Strani državljani kao i državljani BiH koji su završili prethono obrazovanje u

inostranstvu mogu se upisati kao studenti pod uvjetom da prethodno izvrše priznavanje

ranije stečene kvalifikacije.

(2) Lica iz stava 1. ovog člana prije upisa studija prvog ciklusa podnose zahtjev za

priznavanje srednjoškolske kvalifikacije Federalnom ministarstvu obrazovanja i nauke

BiH i nakon priznavanja kvalifikacije stiču uvjete za upis na studij.

(3) Lica iz stava 1. ovog člana prije upisa studija drugog ciklusa podnose zahtjev za

akademsko priznavanje završenog prethodnog stepena studija/diplome. Zahtjev se

podnosi Akademiji ili drugoj visokoškolskoj ustanovi koja je nadležna/matična za oblast

iz koje je diploma stečena.

(4) Licu kojem zahtjev za priznavanje kvalifikacije putem akademskog priznavanja nije

riješen do početka školske godine, a zbog razloga koje ovo lice nije prouzrokovalo,

može se odobriti uvjetan upis do kraja semestra koji upisuje. U slučaju da se ne izvrši

akademsko priznavanje do kraja semestra, student će biti ispisan sa Akademije.

(5) Izuzetno ovaj rok može biti produžen još 30 dana ukoliko uz zahtjev studenta i

priloženi dokaz da je razlog kašnjenja nedovršena procedure kod institucije kod koje

se vrši priznavanje diplome.

4.4. Prelaz sa studija druge visokoškolske ustanove

Član 18.

(1) Studenti drugih visokoškolskih ustanova na kojima su započeli studij ili okončali

studij iz oblasti scenske umjetnosti mogu preći, odnosno nastaviti odgovarajući studij

na ovoj Akademiji u skladu sa ovim Pravilnikom.

(2) Prelaz sa studija drugih visokoškolskih ustanova nije moguć prije završene prve

godine studija.

Član 19.

(1) Student koji prelazi da studira na Akademiju obavezan je podnijeti zahtjev najkasnije

do kraja juna za upis u narednu godinu studija. Uz zahtjev se obavezno prilaže:

a) dokument o položenim ispitima, ocjenama i stečenim ECTS bodovima,

b) nastavni plan i program studija koji je pohaĎao i

c) umjetničke radove nastavne produkcije ( printani, video ili elektronski zapis)

(2) Student iz stava 1. ovog člana obavezan je prethodno pristupiti provjeri sposobnosti za

umjetničku oblast koja je matična za studij na koji prelazi, a sadržaj i način ove

provjere odredit odgovarajući odsjek/ katedre.

(3) Studentu koji prelazi sa druge akademije/fakulteta priznaju se položeni ispiti ukoliko

postoji podudarnost nastavnih programa položenih predmeta sa predmetima na

Akademiji.

(4) Ukoliko postoji razlika u nastavnim programima predmeta, utvrĎuje se odgovarajuća

razlika predmeta ili dijelova predmeta koje je student dužan da položi.

(5) Obaveze studenta s obzirom na nastavak studija odreĎuje odgovarajući odsjek na

prijedlog odgovarajuće katedre, a na temelju čega dekan izdaje rješenje u kojem se

navode status studenta, prava i obaveze u studiranju (semestar koji upisuje, razlika

predmeta i rok za njihovo polaganje, priznati ECTS i sl.).

Član 20.

(1) Studenti drugih visokoškolskih ustanova koji su započeli studij iz drugih

naučnih/umjetničkih oblasti, a koji žele nastaviti studij na Akademiji, upisuju se na

Akademiju pod uvjetima i postupku koji je odreĎen za upis u prvu godinu studija, a

položeni ispiti na drugoj visokoškolskoj ustanovi priznat će im se kao položeni na

Akademiji ako postoji podudarnost nastavnih programa tih predmeta.

(2) Rokovi i procedure za rješavanje pitanja studenata koji prelaze na studij Akademije

rješava se na način utvrĎen u članu 19. Pravilnika.

(3) Uvjeti prelaska studenata u smislu stava 1. ovog člana primjenjuju se i na studente

Akademije koji u toku studija žele da promijene studij.

Član 21.

(1) Studenti koji su započeli studij na visokoškolskoj ustanovi u inostranstvu mogu

nastaviti studij na Akademiji pod uvjetima iz ovog Pravilnika koji propisuju

prelazak sa studija domaćih visokoškolskih ustanova, a po proceduri utvrĎenoj

Pravilnikom o priznavanju inostranih visokoškolskih kvalifikacija na Univerzitetu.

(2) Rješenjem o akademskom priznavanju započetog studija, obavezno se naznačava

priznati nivo i vrsta studija, te prava i uvjeti za nastavak započetog studija

4.5. Nastavak studija

Član 22.

(1) Student Akademije koji je prekinuo studij odnosno kome je prestao status studenta

pod uslovima utvrĎenim ovim pravilima, može ponovo steći status studenta pod

uvjetom:

a) da ima položene ispite i izvrši obaveze utvrĎene nastavnim programom, a koje su

uvjet za upis u odgovarajuću godinu studija i

b) da reguliše troškove studija kod dužeg prekida.

(2) Dužim prekidom studija se smatra prekid koji je trajao više od dvije godine na studiju

glume odnosno četiri godine na drugim studijima.

Član 23.

(1) Zahtjev za nastavak studija podnosi se do kraja maja za upis u narednu školsku

godinu.

(2) Student nastavlja studij po nastavnom planu i programu koji važi u vrijeme njegovog

ponovnog upisa.

(3) Ukoliko postoji razlika u nastavnom planu i programu studija po kojem je student

ranije studirao i nastavnog plana i programa po kojem nastavlja studij, student je

obavezan prethodno položiti utvrĎenu razliku ispita odnosno može prenijeti

nepoložene ispite u narednu godinu pod uvjetima koji su propisani za upis naredne

godine.

(4) Razliku obaveza studentu odreĎuje odgovarajući odsjek, a dekan izdaje rješenje u

kojem se utvrĎuju uvjeti nastavka studija.

V. PRAVA I OBVEZE STUDENATA

5.1. Prava i obaveze studenata

Član 24.

Student ima prava na:

a) prisustvovanje predavanjima, seminarima i drugim oblicima nastave,

b) kvalitetan nastavni proces u skladu sa usvojenim i odobrenim nastavnim planom i

nastavnim programom,

c) blagovremeno i tačno informiranje o svim pitanjima koja se odnose na studij,

d) ravnopravnost u pogledu uvjeta studija i tretmana, kao i na povlastice koje nosi

status studenta,

e) različitost i zaštitu od diskriminacije,

f) pravo na zdravstvenu zaštitu u skladu sa zakonom,

g) korištenje biblioteke i drugih usluga za studente sa kojima Akademija raspolaže,

h) konsultacije i pomoć akademskog osoblja u savladavanju nastavnog sadržaja, a

posebno pri izradi završnog rada,

i) slobodu mišljenja i iznošenja ličnih stavova u vezi sa nastavnim sadržajem u toku

realiziranja nastavnog procesa,

j) evaluaciju rada akademskog osoblja,

k) priznavanje i prenos bodova sa visokoškolske ustanove na kojoj je studirao na

temelju prava mobilnosti studenata,

l) učešće u postupku izbora za studentsko predstavnička tijela,

m) sudjelovanje u radu studentskih organizacija,

n) sudjelovanje u radu i odlučivanju tijela Akademije u skladu s općim aktom

Akademije,

o) zaštitu u slučaju povrede nekog od njegovih prava na način utvrĎen zakonom ili

općim aktima Univerziteta i Akademije,

Član 25.

(1) Student je obavezan pridržavati se:

a) općih akata Akademije i drugih općih akata Univerziteta i akademije koja ureĎuju

pravila studiranja

b) pravila kulturnog ponašanja i pristojnosti prema nastavnicima, saradnicima

Akademije, kao i prema studentima, graĎanima i drugim osobama u prostorijama

Akademije i

c) drugih obaveza utvrĎenih nastavnim programina i ovim Pravilnikom

Član 26.

(1) Studentu se, na njegov zahtjev, može odobriti mirovanje prava i obaveza najduže

dva semestra u slučajevima:

a) teže bolesti,

b) održavanja trudnoće i njege djeteta do godinu dana života (porodiljskog odsustva),

c) uključivanje u programe razmjene studenata i učešće u projektima Univerziteta

odnosno Akademije,

d) učešća u umjetničkim projektima

e) priprema za meĎunarodna takmičenja ako student ima status sportiste-

reprezentativca i

f) finansijske nesolventnosti studenta kojom je onemogućen da snosi troškove

studiranja.

(2) Postojanje opravdanih razloga za ostvarivanje mirovanja prava i obaveza student

dokazuje valjanim ispravama izdatim od nadležnih zdravstvenih ustanova ili drugih

ustanova relevantnih za svaki konkretni slučaj.

(3) Dekan rješenjem odobrava studentu status mirovanja u kojem će se naznačiti

trajanje odsustva.

(4) Dok traje mirovanje obaveza, student može polagati zaostale ispite s ciljem

stjecanja prava za upis u sljedeću godinu, ali uz uvjete da sam snosi troškove

ispita u visini odreĎenoj Odlukom Vlade Kantona.

(5) Ukoliko student ne aktivira status studenta u roku od 30 dana od isteka perioda

mirovanja smatra se da je nastupio prekid studija.

(6) Nakon prekida studija student može upisati nastavak studija po

studijskom programu po kojem nastavlja studij i odredbama koje se odnose

na nastavak studija po ovom Pravilniku.

(7) Vrijeme mirovanja ne računa se u vrijeme trajanja studija.

Član 27.

(1) Studenti glume sa prosječnom ocjenom 8 (osam) i više, ostvarenom u prvoj godini

studija, mogu u III i IV semestru učestvovati u projektima izvan Akademije ukoliko

se radi o projektima koji po procjeni šefa klase, a uz saglasnost Katedre za glumu ne

remete rad klase i mogu doprinijeti istraživanju glumačkih elemenata u profesionalnim

projektima, ne podrazumijevajući duže odsustvo iz nastavnog procesa. Od petog

semestra studenti glume mogu, uz odobrenje Katedre za glumu, učestvovati u

projektima van Akademije, bez obzira na prosječnu ocjenu.

(2) Studenti svih godina režije i produkcije i menadžmenta u oblasti scenskih umjetnosti

imaju pravo ucesća u profesionalnim projektima uz odobrenje katedre i šefa klase, a

to ucesće moze biti dio njihove ocjene iz glavnog i strucnih predmeta, ukljucujuci i

diplomski rad.

(3) Studenti prve i druge godine studija dramaturgije ne mogu učestvovati u projektima

izvan Akademije. Ovo odgraničenje odnosi se i na objavljivanja tekstova, javnog

prezentiranja i sl. Rad studenata dramaturgije od petog semestra može biti odobreno

pod uvjetima odreĎenim Pravilnikom.

(4) Rad studenata u projektima u smislu ovog člana nakon odobrava šef klase i

odgovarajuća katedre ukoliko je taj rad planiran u vrijeme koje se ne podudara sa

nastavnim obavezama.

(5) Učešće studenata režije i dramarurgije u projektima van Akademije mora nadgledati

nastavnik ili viši asistent koje odredi katedra.

Član 28.

(1) Radovi nastali u okviru umjetničko-nastavnog procesa vlasništvo su Akademije.

(2) Produkcija umjetničkih radova studenata Akademije i njihovo korištenje regulisat će

se posebnim pravilnikom.

5.2. Participiranje u troškovima studija

Član 29.

(1) Student učestvuje u troškovima studija kao i troškovima usluga koje Akademija

daje studentu u vezi su sa studiranjem, a što je odreĎeno statusom u studiranju i

cjenovniku koji je utvrĎen Odlukom Vlade Kantona.

(2) Akademija će u okviru cijene iz stava 1. ovog člana studentu omogućiti minimalno

opremanje ispitne produkcije, korištenje opreme i biblioteke Akademije po

procedurama koje utvrdi posebnim općim aktom.

(3) Student iz vlastitih sredstava učestvuje u troškovima studija u slučaju:

a) kada oprema ispitni rad (pozorišni, filmski i sl.) nakon roka predviĎenog za

završetak studija;

b) ako ispitni projekat želi da opremi iznad minimalnog opremanja koje

obezbjeĎuje Akademija;

c) ako koristi usluge Akademije (kopiranje tekstova ili za potrebe ispita i sl.)

izvan troškova nastave koje finansira Akademija.

d) vlastitog obezbjeĎenja opreme i rekvizita potrebnih za studij, a što se odreĎuje

posebnim općim aktom koji reguliše specifičnosti studija Akademije i potreba

realizacije nastavnih programa.

5.3. Pohvale i nagrade

Član 30.

(1) Studenti koji postižu naročite rezultate u nastavnom i umjetničkom programu mogu se

nagraĎivati. (2) Akademija nagrađuje studente na kraju godine, a kriteriji za nagrađivanje su: najuspješniji rad

iz glavnog stručnog predmeta, izuzetni rezultati na drugim stručno-umjetničkim predmetima

ili cjelokupan angažman i rezultati u okviru nastavnog procesa u tekućoj školskoj godini.

(3) Za pohvale, nagradne stipendije ili druga priznanja koja dodjeljuje Univerzitet ili

drugo pravno odnosno fizičko lice Akademija predlaže po kriterijima koje odreĎuje

davalac priznanja. Ukoliko je kriterij ostvarena prosječna ocjena prijedlog donosi

dekan na temelju izvještaja iz studentske evidencije, a ukoliko je kriterij uspješan

umjetnički zadatak predlaganje se vrši na način utvrĎen u stavu 2. i 3. ovog člana.

(4) Pohvale i nagrade koje student dobije na Akademiji evidentiraju se u matičnoj knjizi

studenata.

5.4. Disciplinska odgovornost

Član 31.

(1) Studenti su se obavezni pridržavati Statuta i drugih općih akata Univerziteta, ovog

Pravilnika i općih akata Akademije, etičkog kodeksa, te čuvati ugled i dostojanstvo

Akademije, studenata, nastavnika i drugih članova akademske zajednice.

(2) Disciplinska odgovornost studenta je odgovornost studenta za povrede obaveza u vezi

sa studiranjem kao i odgovornost zbog narušavanja ugleda Univerziteta odnosno

Akademije.

(3) Teže povrede obaveza su naročito:

a) krivotvorenje isprava u vezi sa studijem i ostvarivanje studentskih prava,

b) prezentiranje tuĎeg rada kao svog, krivo predstavljanje, prisustvovanje provjeri

znanja u ime druge osobe,

c) nedozvoljeni pristup informacionom sistemu Akademije ili službenim prostorijama,

d ) namjerno uzrokovana materijalna šteta na Akademiji,

e) neprilično ponašanje u prostorijama Akademije ili na drugim mjestima gdje se

izvodi nastava (izazivanje nereda, tučnjave ili sudjelovanje u neredu ili tučnjavi),

(f) učestalo ponavljanje lakših povreda,

g) ukoliko učestvuje u projektima van Akademije, a da za to nije dobio potrebno

odobrenje u skladu s ovim Pravilnikom i

h) druga djela kojima se grubo narušava ugled Aklademije odnosno Univerziteta.

(4) Lakše povrede obaveza su naročito:

a) ometanje bilo kojeg oblika nastave,

b) upotreba nedozvoljenih pomagala na provjerama znanja,

c) neprimjereno ponašanje prema nastavnicima, saradnicima, studentima i drugim

djelatnicima Akademije ili Univerziteta i

d) druga neprihvatljiva ponašanja (intoksikacija alkoholom ili drugim sredstvima,

nepoštivanje odluke o zabrani pušenja i dr.).

e) dolazak na nastavu sa zakašnjenjem ili neopravdano napuštanje nastave prije određenog vremena f) neredovno posjećivanje nastave ukoliko se time onemogućava kolektivni rad studenata

g) iznošenje netačnih podataka o radu Akademije i njenim uposlenicima.

(5) Studentu se za povredu obaveza mogu izreći sljedeće disciplinske mjere:

a) opomena,

b) opomena pred isključenje,

c) isključenje sa studija do godine dana i

d) trajno isključenje sa studija

Član 32.

(1) Disciplinski postupak pokreće dekan prema službenoj dužnosti nakon saznanja za

učinjenu povredu obaveza. Postupak je pokrenut čim dekan poduzme bilo koju radnju

u cilju voĎenja postupka.

(2) Disciplinske mjere za teže povrede studentske discipline izriče komisija za

disciplinsku odgovornost studenata (u daljnjem tekstu: komisija). Komisija ima

predsjednika i dva člana.

Predsjednika i jednog člana komisije imenuje dekan iz reda nastavnika ili saradnika, a

jednog člana iz reda studenata. Predstavnik studenata imenuje se na prijedlog

Asocijacije studenata Akademije. Komisija se odreĎuje ad hoc odnosno posebno za

svaki disciplinski postupak.

(3) U provoĎenju disciplinskog postupka komisija postupa prema pravilima upravnog

postupka. Studentu se mora u disciplinskom postupku pružiti mogućnost da se izjasni

o činjenicama i okolnostima koje su od važnosti za izricanje disciplinske mjere.

(4) O usmenoj raspravi ili drugoj važnijoj radnji u postupku sastavlja se zapisnik.

(5) Pri izricanju disciplinske mjere uzimaju se u obzir osobito: težina povrede i

posljedice, stepen odgovornosti studenta, okolnosti pod kojima je povreda učinjena,

raniji rad i ponašanje studenta te druge okolnosti relevantne za izricanje disciplinske

mjere.

(6) Odluku o disciplinskoj odgovornosti komisija je dužna donijeti najkasnije u roku

od dva mjeseca računajući od dana pokretanja postupka.

(7) Protiv odluke komisije dopuštena je žalba Nastavno-umjetničkom vijeću u roku od

15 dana od dana prijema prvostepene odluke. Odluka Nastavno-umjetničkog vijeća je

konačna.

(8) Odluke o izrečenim disciplinskim mjerama za teže povrede obaveza trajno se

pohranjuju u studentskom dosjeu.

5.5. Horizontalna mobilnost

Član 33.

(1) Studenti mogu u skladu sa studijskim programom pojedine predmete, pohaĎati i

polagati na drugom fakultetu/akademiji koja je matična za oblast kojoj predmet pripada

i koja u svom studijskom programu ima predmet podudarnog sadržaja.

(2) Nastava predmeta iz stava 1. ovog člana organizuje se na prijedlog odgovarajuće

katedre, odobrenja Nastavno-umjetničkog vijeća i u dogovoru s fakultetom/akademijom

na kojoj se predmet izvodi

(3) Predmet koji student pohaĎa na drugom fakultetu/akademiji upisuje u studentsku

evidenciju nastavnik koji je izvodio nastavu i potvrĎuje ispunjenje obveza studenta

upisom ECTS bodova i ocjene svojim potpisom u studentsku prijavu, a ostvareni ECTS

bodovi priznaju se kao da su ostvareni u okviru studija Akademije.

(4) Student može pohaĎati nastavu na drugom studiju unutar Akademije ukoliko nastavni

program matičnog studija omogućava studentu slobodan odabir izbornih predmeta i

ukoliko će se izabrani predmet izvoditi s obzirom na broj prijavljenih studenata,

kadrovske i prostorne mogućnosti.

IV. PRAVA I OBAVEZE STUDENATA KOJI STUDIRAJU PO STARIM

NASTAVNIM PROGRAMIMA

Član 34.

(1) Studenti koji su započeli studij po starom nastavnom programu odnosno koji su

upisali studij prije školske 2008/2009. godine imaju pravo dovršiti studij prema

nastavnom programu i uvjetima koji su bili na snazi prilikom upisa u prvu godinu

studija ukoliko su redovno izvršavali nastavne obaveze i ovjerili posljednji semestar

studija.

(2) Studenti iz stava 1. ovog člana koji nisu imali redovno napredovanje kroz studij što je

imalo za posljedicu prilagoĎavanje drugom nastavnom programu, imaju pravo da

završe studij po nastavnom programu koji je odreĎen rješenjem u kojem se regulisalo

prilagoĎavanje i ukoliko su ovjerili posljednji semestar.

(3) Ukoliko posljedni semestar studija student nije ovjerio iz objektivnih razloga, a iz

isprava je vidljivo da je izvršio propisane obaveze, omogućit će mu se naknadna

ovjera semestra.

(4) Ukoliko student nije ovjerio posljednji semestar jer nije izvršio nastavne obaveze i

nije dobio potpis nastavnika, obnavlja završnu godinu studija i nastavlja studij pod

uvjetima utvrĎenim u članu 35. Pravilnika.

Član 35.

(1) Studenti koji su započeli studij prije školske 2008/2009. godine, a nisu odslušali u

cijelosti nastavu po nastavnom programu po kojem su započeli studij odnosno nisu

ovjerili posljednji semestar završne godine studija imaju prava i obaveze utvrĎene

ovim Pravilnikom, a koja se odnose za studente koji nastavljaju studiranje nakon

prekida studija.

(2) Na temelju uvida u evidencije o položenim ispitima studenta i nastavni program po

kojem je studirao, odsjek na kojem student nastavlja studij vrednuje položene ispite i

preračunava u ECTS bodove

(3) Položeni predmeti koji postoje i u nastavnom programu u koji se uključuje i

nastavlja studij biti će bodovani kako je odreĎeno u aktualnom nastavnom programu,

a ECTS bodovi kod ostalih predmeta bit će odreĎena na način propisan Zakonom.

Član 36.

(1) Studenti iz čl. 33. Pravilnika mogu polagati ispite u rokovima koji su bili propisani u

vrijeme njihovog upisa na studij (januar, april, juni, septembar, novembar).

(2) Prijavljivanje ispita obavlja se preko prijavnica, a do posljednjeg dana mjeseca koji

prethodi mjesecu u kojem je ispitni rok.

(3) U slučaju da ispit nije moguće položiti kod nastavnika koji je studentu držao nastavu i

potpisao njeno uredno pohaĎanje, nadležni će odsjek odrediti odgovarajućeg

nastavnika koji će održati ispit cijeneći sadržaj programa predmeta koji se polaže.

Član 37.

(1) Student je dužan osigurati troškove za studij tj. završetak studija finansirati iz vlastitih

sredstava ( troškovi komisijskih ispita, realizacija ispitne produkcija i sl.)

(2) Visina naknade odreĎuje se prema mjerilima i kriterijima koje utvrĎuje Akademija.

Član 38.

(1) Rok za završetak dodiplomskog (predbolonjskog) studija je zaključno 30. 09. 2015.

godine.

(2) Studenti koji ne dovrše studij do roka utvrĎenog u stavu 1. ovog člana mogu

studij nastaviti i završiti prema novom nastavnom programu.

VII. NASTAVA

7.1. Nastava

Član 39.

(1) Nastavu na Akademiji čine svi oblici rada kojima se ralizuje nastavni program:

predavanja, seminar, vježbe, umjetnička praksa/javni nastupi, umjetnička nastavna

produkcija, radionice, konsultacije, ispiti

(2) U vrijeme planirano za ispite ne može biti drugih obaveza za studente osim konsultacija i

pripreme ispita.

Član 40.

(1) Predavanja su oblik nastave koji se u pravilu izvodi pretežno na teorijskim

predmetima.

(2) Predavanja na umjetničkim predmetima su teorijska osnova vježbama i ne prikazuju

se odvojeno u rasporedu časova.

(3) Predavanja mogu izvoditi samo nastavnici (docent, vanredni profesor i redovni

profesor), a predavanja na predmetima: engleski jezik i francuski jezik mogu izvoditi i

lektori.

(4) Seminar je oblik rada u nastavi u kojem je zastupljen individualni ili timski rad

studenata kojim se istraživačkim pristupom obraĎuje odreĎena tema iz nastavnog

programa koja se izlaže i o kojoj se vodi diskusija na času.

(5) Vježbe su oblik nastave putem kojeg se kroz praktične zadatke uvježbavaju znanja

stečena na predavanjima i imaju za cilj razvijaje vještina studenta. Vježbe se izvode u

grupama utvrĎenim Standardima i normativima ili po potrebi nastavnog procesa

individualno i mogu ih izvoditi nastavnici i saradnici (asistent ili viši asistent)

samostalno ili uz nadzor nastavnika.

(6) Umjetnička praksa /javni nastupi su oblik nastave koja se realizuje na način

pripremanja umjetničke nastavne produkcije i javnom izvoĎenju ispitnih umjetničkih

zadataka odnosno grupnim ili individualnim umjetničkim projektnim zadatkom.

(7) Konsultacije su oblik nastave kojima nastavnici i saradnici studentima pružaju

dodatne informacije o nastavnoj materiji i pomažu svojim uputama u savladavanju

nastavnog programa i realizaciju ispitnog zadatka. Konsultacije mogu biti organizirane

putem elektronske komunikacije i obavezno 5 časova sedmično (prosječan broj časova

u toku semestra) koje nastavnik/saradnik dogovara sa studentom.(mjesto i vrijeme). .

(8) Dodatne konsultacije se obavezno uvode ukoliko nastavnik ocjeni da klasa ili pojedini

studenti ne savladavaju nastavnu materiju na očekivanom nivou.

(9) Radionice su oblik nastave kojima se proširuju znanja i usavršavaju vještine studenata

i mogu ih izvoditi priznati stučnjaci iz prakse, a učešće studenata u radionicama

vrednuje se kao prisustvo časovima iz nastave koja je planirana nastavnim planom.

(10) Stručna praksa se provodi u odgovarajućim ustanovama radi upoznavanja sa

odreĎenim radnim procesima vezanim za produkciju umjetničkih projekata iz oblasti

scenskih umjetnosti, a u pravilu sa kojima Akademija ima dogovorenu saradnju.

7.2. Mjesto izvoĎenja nastave

Član 41.

(1) Nastava se se u pravilu izvodi na Akademiji ili u prostorima izvan Akademije koji se

naročito koriste za umjetničkonastavni, praktični rad ili praksu, a na temelju

sporazuma Akademije i institucije vlasnika prostora.

(2) Nastava u smislu pripreme ispita i konsultacija može se izvoditi izvan rasporeda

časova nastave u skladu sa potrebama savladavanja nastavnog gradiva što procjenjuje

šef klase ili predmetni nastavnik, a odobrava prodekan za nastavu (prostor, vrijeme,

potreba prisustva nastavnika, asistenta i sl.).

(3) Nastava u smislu prethodnog stava obavezno se uvodi kao konsultacije kada nastavnik

odredi da je studentima potreban dopunski rad i ukoliko njihov rad tokom redovne

nastave nije dao očekivane rezultate.

7.3. Raspored nastave

Član 42.

(1) Nastava se izvodi po semestrima i rasporedu utvrĎenom po akademskom kalendaru

Univerziteta i Akademije, kao i utvrĎenim sedmičnim rasporedom časova. Nastava se

izvodi 30 časova sedmično.

(3) Ukoliko se premet podudarnog nastavnog sadržaja izvodi na dva ili više odsjeka planirat

će se zajednički časovi iz tog predmeta.

(4) Sedmični raspored nastave na prijedlog šefa utvrĎuje odsjek, te se nakon usaglašavanja

objavljuju na oglasnim pločama i na web stranici Akademije, najkasnije deset dana prije

početka realizacije nastave, a za svako odstupanje od sedmičnog rasporeda studenti se

moraju obavijestiti 24 sata prije planiranog časa.

(5) Usaglašavanje u smislu prethodnog stava podrazumijeva provjeru meĎusobne

usklaĎenosti termina nastave na odsjecima, planiranje termina zajedničke nastave,

korištenje prostora, te usklaĎenost sa nastavnim planom studija i odlukom o rasporedu

nastavnih obaveza. UsklaĎivanje rasporeda vrše sekretari odsjeka i saradnik u

administraciji koji se bavi organizacijom nastave uz koordinaciju prodekana za nastavu i

studentska pitanja.

(6) Časovi konsultacija se ne planiraju sedmično, nego se prema potrebi studentima

omogućava da dogovaraju s nastavnicima i saradnicima konsultacije, a u obimu

propisanim Pravilnikom.

(7) Nastava se može izvoditi izvan utvrĎenog sedmičnog rasporeda, odnosno može se

izuzetno planirati u blokovima ako je takav rad uvjetovan objektivnim okolnostima

( nadoknada časova, prostor, kadrovi i sl.).

Član 43.

(1) Predmetni nastavnik obavezan je na prvom času upoznati studente s planom rada u

nastavi, informisati ih o ciljevima, sadržaju i metodama realizacije nastave iz

nastavnog predmeta, kao i o metodama praćenja njihovog rada, provjere znanja i

ocjenjivanja.

(8) Ukoliko su u nastavnom programu planirani alternativni zadaci/teme nastavnik dogovara

sa studentima početkom semestra zadatak/temu koji će se raditi tokom semestra što

postaje obaveza za studente koja se ne može promijeniti nakon početka nastave.

7.4. Obaveznost nastave

Član 44.

(1) Ostvarivanje prava i obaveza prisustvovanja svim oblicima nastavnih aktivnosti

redovni student izvršava i sa 10% izostanaka u odnosu na ukupni fond sati iz

nastavnog plana.

(2) Izuzetno, ukoliko za to postoje opravdani razlozi (kraća bolest, angažmani studenta

u projektima, naučne ili umjetničke smotre, skupovi, porodični razlozi), koji

moraju biti pisano dokumentirani, studenti mogu izostati i do 20% fonda sati

nastavnih aktivnosti na predmetu.

(3) Opravdanje za izostanak zbog bolesti uvažavat će se ako je izdato od Zavoda za

zaštitu zdravlja studenata Sarajevo.

(4) Tolerisani procenat opravdanog izostanka studenata s nastave je tri termina(dana)

na umjetničkim predmetima koji se rade u grupi (više od dva studenta) i kod kojih

se rad klase ometa izostankom studenta.

7.5. Evidencije o nastavi

Član 45.

(1) Evidencije o nastavi vode nastavnici i saradnici čime se postiže praćenje redovnosti

realizacije nastavnog programa, a prema obrascu čiji sadržaj utvrĎuje Nastavno-

umjetničko vijeće na prijedlog prodekana za nastavu.

(2) Podatke u evidenciji iz stava 1. ovog člana svojim potpisom ovjerava

nastavnik/saradnik kao i studenti čime potvrĎuju redovno prisustvo časovima

nastave.

(3) Mjesečna evidencija (kopija) iz ovog člana predaju se šefu odsjeka u roku od sedam

dana nakon isteka mjeseca, čime šef odsjeka ima redovnu informaciju o nastavnom

procesu.

(4) U slučaju da se iz evidencije utvrdi da se nastava ne održava prema rasporedu

odnosno da se časovi nastave nisu održali šef odsjeka nalaže (dogovara) nadoknadu

propuštenih časova i poslije dogovora sa nastavnikom/saradnikom obavještavaju se

studenti o nadoknadi neodržanih časova.

(5) Ukoliko nastavnik/saradnik ne održi naknadno propuštene časove obavještava se

prodekan za nastavu koji pokreće postupak odgovornosti za neizvršavanje radnih

obaveza zaposlenih nastavnika/saradnika ili se odlučuje o pokretanju postupka

raskida ugovora o djelu sa nastavnikom/saradnikom u honorarnom statusu.

(6) Šefovi odsjeka dostavljaju prodekanu za nastavu i studentska pitanja pisani izvještaj

o realizovanoj nastavi na kraju svakog semestra zajedno sa prilozima, mjesečnim

izvještajima.

Član 46.

(1) Na temelju evidencije iz prethodnog člana i evidencije nastavnika o ukupnom radu

studenta tokom semestra nastavnik potvrĎuje svojim potpisom u studentskoj ispravi/

indexu da je student izvršio nastavne obaveze propisane nastavnim programom

predmeta.

(2) Ako student nije ispunio obaveze propisane nastavnim programom tokom semestra bit

će mu uskraćen potpis iz stav 1. ovog člana.

(3) Kod predmeta kod kojih nastavu izvode dva nastavnika ovjeru pohaĎanja nastave

potpisuju oba nastavnika.

(4) U slučaju odsutnosti nastavnika, šef odsjeka svojim potpisom u indexu studenta

ovjerava izvršavanje obaveza iz stava 1. ovog člana, a na temelju evidencija koje

nastavnici vode tokom semestra.

VIII. NAPREDOVANJE KROZ STUDIJ

8.1. Ovjera semestra i upis narednog semestra

Član 47.

(1) Na kraju semestra studentska služba obavlja ovjeru semestra i ovjeru evidentira u

index studenta.

(2) Ovjera semestra je uvjet za upis narednog semestra ili naredne godine studija.

(3) Ovjera semestra se obavlja u periodu planiranom akademskim kalendarom Akademije.

Član 48.

(1) Uvjet za ovjeru semestra su dobijeni potpisi nastavnika iz svih predmeta koje je

student upisao i pohaĎao tokom semestra.

(2) Student koji obnavlja godinu studija mora ponovo pohaĎati nastavu iz nepoloženih

predmeta i na kraju semestra dobiti potpis nastavnika o pohaĎanju nastave i

ispunjenju propisanih obaveza na tim predmetima i pristupiti ovjeri semestara.

(3) Odredbe stava 2. ovog člana odnose se i na studenta završne godine studija koji ne

položi ispite u propisanim rokovima.

.8.2. Upis naredne godine studija

Član 49.

(1) Student upisuje narednu godinu studija ukoliko ostvari u tekućoj školskoj godini 60

ECTS bodova ili najmanje 54 ECTS boda.

(2) Student može upisati narednu godinu ukoliko ne ostvari u tekućoj školskoj godini

najviše šest ECTS bodova – kredita, uključujući i nepoloženi predmet/predmete ranijih

godina studija.

(3) Predmeti koji se ne mogu prenijeti u smislu prethodnog stava su glavni predmet studija

kao i predmeti čije je slušanje u narednoj godini uvjetovano položenim istoimenim

predmetom u prethodnoj studijskoj godini. Student obnavlja godinu studija ukoliko

nije položio predmete iz ovog stava bez obzira na broj ECTS kredita.

8.3. Ponavljanje studijske godine

Član 50.

(1) Student koji obnavlja godinu obavezan je ponovo pohaĎati nastavu iz nepoloženih

predmeta, ali mu se mogu u dogovoru sa predmetnim nastavnikom priznati one

obaveze koje je student izvršio pri prethodnom upisu predmeta (npr. redovno

pohaĎanje nastave, sudjelovanje u kontinuiranoj provjeri znanja, vježbama,

seminarima, kolokvijima).

(2) Na studijima: dramaturgija, režija i produkcija s menadžmentom u oblasti scenskih

umjetnosti student koji obnavlja godinu u akademskoj godini u kojoj nema

organizovane nastave za tu studijsku godinu ima pravo da polaže nepoložene ispite iz

prethodne godine studija ukoliko je stekao uvjete za izlazak na ispit. .

(3) Studentu koji obnavlja godinu preporučuje se da pohaĎa nastavu iz položenih

glavnih umjetničkih predmeta:

- na Odsjeku za glumu - Gluma,

- na Odsjeku za dramaturgiju – Dramaturgija, Pisanje za teatar i Scenarij

- na Odsjeku za produkciju i menadžment u oblasti scenskih umjetnosti –

Produkcija i Produkcija-projekat

Član 51.

(1) Student upisuje narednu godinu studija u rokovima utvrĎenim akademskim

kalendarom koji je objavljen na web stranici i oglasnoj ploči Akademije.

(2) Uvjet za upis naredne godine studija je i uredno vraćena zadužena oprema, knjige,

audio-vizuelni materijal, a prema propisanim procedurama, kao i izvršene druge

obaveze prema Akademiji ( izmireni troškovi studiranja, naknada štete i sl.).

Član 52.

Studentu prestaje status studenta ako ne upiše narednu godinu studija ili ne obnovi upis u

istu godinu studija, osim u slučaju da mu miruju prava i obaveze u studiju.

8.4. Izborni predmet

Član 53.

(1) Student ima pravo i obavezu da bira izborni predmet najkasnije tri sedmice prije

početka nastave.

(2) Izborni predmet odobrava matični odsjek i Nastavno-umjetničko vijeće koje propisuje

i minimalan broj studenata kao uvjet za organizovanje nastave izbornih predmeta.

(3) Nepoloženi izborni predmet upisan u prethodnoj godini studija može se zamijeniti

drugim izbornim predmetom na zahtjev studenta i odobrenja matičnog odsjeka i

Nastavno-umjetničkog vijeća na način i pšod uvjetima utvrĎenim u prethodnom

stavu.

(4) Izborni predmeti odobreni na način propisan u stavu 2. Ovog člana ne mogu se

mijenjati u akademskoj godini za koju su odobreni.

8.5. Upis predmete naredne studijske godine

Član 54.

(1) Student koji obnavlja godinu može zahtjevati upis, pohaĎanje nastave i polaganje

ispita iz naredne godine studija pod uvjetom da ukupno opterećenje studenta ne prelazi

30 ECTS studijskih bodova po semestru.

(2) Pravo upisa predmeta u smislu prethodnog stava isključuje: glavni predmet studija,

predmete koji su programski vezani za glavni predmet studija (temeljni predmeti

studija), te one predmete kod kojih je uvjet za pohaĎanje prethodno položen predmet

koji student nije položio.

(3) Student podnosi zahtjev sa prijedlogom pohaĎanja predmeta iz naredne godine studija

katedri kojoj predmet pripada, a katedra donosi odluku na temelju procjene

mogućnosti studenta ( rezultati studenta, preostale obaveze zbog kojih ponavlja

godinu, mogućnost uključivanja u raspored časova i sl).

(4) Na temelju odluke katedre, dekan izdaje rješenje o odobrenim predmetima, a student u

indeks upisuje odobrene predmete čije pohaĎanje se potvrĎuje i uvjet su za ovjeru

semestra.

IX. ISPITI

9.1. Vrste ispita

Član 55.

(1) Ispiti su: završni ispit predmeta (semestralni) i završni ispit studija (diplomski/MA).

(2) Nastavnim programom studija može se planirati i ispiti tokom semestra u smislu

parcijalnog/kolokvijalnog polaganja dijela nastavne materije, a što donosi studentu

propisane bodove koji utiču na sticanje ukupnih bodova i utiču na ocjenu koja se stiče

nakon završnog ispita.

(3) Ispiti se mogu polagati usmeno, pismeno, putem umjetničkog ili praktičnog rada, odnosno

kombinacijom ovih načina polaganja ispita, a što je propisano nastavnim programom

studija.

Član 56.

(1) Studenti imaju pravo i obavezu polagati ispit.

(2) Studenti mogu pristupiti završnom ispitu predmeta ukoliko su izvršili semestralne

zadatke propisane nastavnim programom predmeta, a koje su uvjet za izlazak na ispit.

Kod predmeta kod kojih student ima zadatak u kolektivnom ispitnom radu obavezan je

učestvovati u izvoĎenju ispita iako nije izvršio semestralne obaveze koje su uvjet za

pristup završnom ispitu.

(3) Uvjet za izlazak na ispit je uredno i blagovremeno prijavljen ispit, a za studente

odnosno lica koja završavaju studij nakon isteka apsolventskog roka i izmirene

obaveze u pogledu troškova polaganja ispita.

Član 57.

(1) Završni semestralni ispit se polaže pred nastavnikom kod kojeg je student pohaĎao

nastavu.

(2) Ukoliko su nastavu izvodila dva nastavnika oni zajednički obavljaju ispit i zajednički

se dogovaraju o ocjeni.

(3) Izuzetno zbog odsutnosti nastavnika ili drugih objektivnih okolnosti kada se mora

odstupiti od pravila iz stav 1. ovog člana, ispit obavlja nastavnik koji je izabran za

naučnu/ umjetničku oblast kojoj predmet pripada i kojeg odredi odgovarajuća katedra,

ili ispit obavlja komisija sastavljena od nastavnika izabranih sa srodnih predmeta koju

na prijedlog katedre odreĎuje dekan.

(4) Završnom semestralnom ispitu obavezno prisustvuje i asistent/viši asistent koji je

učestvovao u nastavi predmeta bez prava da samostalno ispituje i ocjenjuje. Asistent i

viši asistent imaju pravo da samostalno vrednuju radove tokom semestra.

(5) Ispit pred komisijom organizuje se pored slučaja iz stava 3. ovog člana i kod:

a) završnog ispita studija

b) ponovljenog ispita u slučaju prigovora studenta

c) ispita koji se nije mogao položiti pred nastavnikom nakon tri puta odnosno tri

ispitna termina

9.2. Ispiti iz teorijskih i umjetničkih predmeta

Član 58.

(1) Ispiti iz teorijskih predmeta polažu se pojedinačno kao i ispiti umjetničkih predmeta

kod kojih je to propisano nastavnim programom.

(2) Student ne može polagati završne semestralne ispite iz tekuće školske godine koji se

polažu pojedinačno dok prethodno ne položi preneseni ispit iz ranije godine studija.

(3) Studentima iz stava 2. ovog člana omogućit će se i novembarski ispitni rok.

Član 59.

(1) Na umjetničkim predmetima studenti polažu ispit i u grupi ili paru u kojem je

odreĎen njegov ispitni zadatak, a kada je takav način ispita propisan nastavnim

programom predmeta.

(2) Kolektivni/zajednički semestralni ispiti iz umjetničkih predmeta polažu se pred

nastavncima umjetničkih predmeta odgovarajuće katedre, a ispit ocjenjuje predmetni

nastavnik.

(3) Kolektivni/zajednički završni ispit studija (diplomski rad) polaže se komisijski.

(4) Studenti su obavezni da jednom u toku semestra učestvuju u ispitnim radovima iz

umjetničkih predmeta studenata drugog odsjeka prema dogovoru šefovi katedara ili

šefova klasa. Rad studenta u ispitnima studenata drugih odsjeka bit će vrednovan

putem bodova kao aktivnost u nastavi na matičnom studiju.

9.3. Mjesto i vrijeme polaganja ispita

Član 60.

(1) Ispit se polaže u pravilu na Akademiji.

(2) Ispit iz umjetničkih predmeta može se pripremati i polagati izvan Akademije na

temelju odobrenja katedre i uz nadzor šefa klase, predmetnog nastavnika ili mentora u

slučaju završnog ispita studija.

(3) Ispiti se mogu obavljati u terminima od 8 do 20 sati izuzev ispita iz glavnog stručnog

predmeta koji se obavlja na sceni ili van Akademije.

9.4. Raspored ispita

Član 61.

(1) Raspored završnih ispita predmeta utvrĎuje odsjek i objavljuje se na oglasnim pločama

kao i na web stranici Akademije, najkasnije deset dana prije početka nastave.

(2) Za svako odstupanje od sedmičnog rasporeda nastave studenti se moraju obavijestiti prije

početka ispitnog roka.

(3) Odsupanje od planiranih termina može biti samo zbog opravdanih razloga ( raspored

korištenja scene, usklaĎenost obaveze studenata koji učestvuju i u ispitnim projektima

drugih odsjeka, prilagoĎavanje korištenja termina institucija u čijim prostorima se

realizuju ispiti, spriječenost nastavnika i sl.) o čemu se studenti moraju obavijestiti prije

početka ispitnog roka.

(4) Nije dopušteno planiranje i organiziranje više od jednog ispita u istom danu niti

organiziranje ponovljenog ispita u roku kraćem od 15 dana izuzev ako je to u interesu

studenta koji je saglasan sa odstupanjem od ovog pravila.

(5) Pravilo iz satav 4. ovog člana ne primjenjuje se u slućaju učešća studenta u ispitima

studenata drugog odsjeka, jer se to učešće ne smatra ispitom.

(6) Ukoliko se u planovima odsjeka narušavaju principi utvrĎeni u ovom članu (podudaranje

termina, plan korištenja scene i sl.) studentska služba će kontaktirati odsjeke

predlagače i koordinatora nastavne produkcije oko usaglašavanja planova i pomjeranja

termina kako bi se poštovala pravila utvrĎena u ovom članu. Usaglašavanje koordinira

prodekan za razvoj, finansije i produkciju.

9.5. Ispitni rokovi

Član 62.

(1) Ispitni rokovi su redovni i popravni i obavljaju se nakon odslušanog semestra.

(2) Redovni zimski i ljetnji ispitni rokovi se u pravilu odvijaju u vrijeme dvije sedmice

nakon odslušane nastave, a na odreĎenim predmetima mogu se obaviti na posljednjem

času nastave.

(3) Popravni ispitni rokovi obavljaju se nakon redovnih ispitnih rokova i planiraju se u

dvije sedmice uz poštovanje propisanog razmaka izmeĎu ispita.

(4) Studenti imaju pravo i na dodatni ispitni rok koji traje prve dvije sedmice septembra, a

na ovaj ispitni rok mogu se prijaviti studenti koji nisu uspjeli položiti ispite u

redovnom i popravnom roku.

(5) Na umjetničkim predmetima kod kojih zbog prirode nastavnog procesa, ponavljanje

završnog ispita nije moguće organizuje se jedan ispitni termin u redovnom ispitnom

roku. Predmete sa ovim načinom ispitivanja odreĎuju Nastavno-umjetničko vijeće na

prijedlog katedara, a o čemu se studenti informišu na početku akademske godine i na

temelju oglašavanja na web stranici Akademije.

(6) Negativna ocjena iz umjetničkih predmeta iz prethodnog stava znači ponavljanje

akademske godine.

9.6. Prijavljivanje ispita

Član 63.

(1) Uvjet za izlazak na ispit je da student prijavi ispit najkasnije sedam dana prije

početka ispitnog roka.

(2) Ispit se prijavljuje elektronskim putem preko ISSS aplikacije.

(3) Studenti koji su upisali studij po starom nastavnom programu (poglavlje IV.

Pravilnika) prijavljuju ispit na način da prijavnicu dostavljaju studentskoj službi do

kraja mjeseca koji prethodi ispitnom roku.

(4) Nastavnik je obavezan pred ispitni termin provjeriti prijave studenata za ispit, a nakon

četiri dana od završetka ispita unijeti ocjenu, a sve to putem ISSS aplikacije.

9.7. Javnost ispita

Član 64.

(1) Javnost ispita se obezbjeĎuje:

c) obaveznim oglašavanjem rasporeda ispita na web stranici i po potrebi u drugim

medijima,

d) mogućnost pristupa akademskog osoblja svim ispitima i

e) javnim izvoĎenjem, emitiranjem i čitanjem ispitnih radova.

(2) Ukoliko se ispit organizuje pojedinačno ne može se obaviti bez prisustva još najmanje

jednog studenta ili nastavnika/saradnika.

(3) U slučaju opravdanih razloga kod umjetničkih predmeta može se isključiti ili

ograničiti prisutnost javnosti na ispitu izuzev prisustva akademskog osoblja koje ima

pravo i obavezu da prisustvuje ispitu.

9.8. Ocjenjivanje

Član 65.

(1) Konačan uspjeh studenta nakon svih predviĎenih nastavnih obaveza i oblika provjere

znanja vrednuje se i ocjenjuje sistemom uporedivim sa ECTS sistemom, kako slijedi:

10 (A) – (izuzetan uspjeh, bez grešaka ili sa neznatnim greškama), nosi 95–100

bodova,

9 (B) – (iznad prosjeka, sa ponekom greškom), nosi 85–94 bodova,

8 (C) – (prosječan, sa primjetnim greškama), nosi 75–84 bodova,

7 (D) – (općenito dobar, ali sa značajnijim nedostacima), nosi 65–74 bodova,

6 (E) – (zadovoljava minimalne kriterije), nosi 55–64 bodova,

5 (F, FX) – (ne zadovoljava minimalne kriterije), manje od 55 bodova.

(2) Evidenciju vrednovanja odnosno bodovanja aktivnosti i rada studenata tokom semestra

na završnom ispitu propisuje Nastavno-umjetničko vijeće i obavezni su je uredno voditi

svi učesnici u nastavnom procesu.

Član 66.

(2) U index studenta se upisuje samo prolazna ocjena, a najniža prolazna ocjena je 6.

(3) U prijavi za ispit nastavnici unose pored ocjene i broj stečenih bodova u smislu člana

66. Pravilnika

(4) Ocjena se upisuje u sve propisane evidencije u roku od sedam dana od obavljenog

ispita

(5) Kada su ispitivači nastavnici koji su zajednički držali nastavu dogovaraju se oko

zajedničke ocjene, a u slučaju da ne postoji saglasnost studentu se upisuje veća

predložena ocjena, a čija razlika ne može biti veča od 10 bodova odnosno jedne ocjene.

(6) Na završni ispit student nije obavezan izaći ukoliko je tokom nastave postigao broj

bodova koji odgovaraju prolaznoj ocjeni.

(7) Broj bodova koji se stiče tokom semestra odreĎuje se odlukom Nastavno-umjetničkog

vijeća ili nastavnim planom i programom studija.

Član 67.

(1) Student koji nije zadovoljan postignutom ocjenom može u roku od 24 sata nakon

saopćenja ocjene pismeno tražiti da se ispit ponovi pred komisijom. Zahtjev za

ponavljanje ispita mora biti obrazložen.

(2) Dekan imenuje predsjednika i još najmanje dva člana komisije u roku od 24 sata od

primanja zahtjeva ako ocijeni da je zahtjev opravdan. Članovi komisije su nastavnici

iz odgovarajuće oblasti, a nastavnik/nastavnici čijom ocjenom student nije bio

zadovoljan može/mogu biti ispitivač/ispitivači, ali ne može/mogu biti predsjednik

komisije.

(3) Dekan odreĎuje termin polaganja ispita u roku od tri dana od podnošenja osnovanog

zahtjeva studenta.

(4) U slučaju zahtjeva, iz stava 1. ovog člana, pismeni ispit ili pismeni dio ispita neće se

ponoviti pred komisijom, već će postojeći ocijenjeni pismeni rad komisija ponovo

pregledati i ocijeniti, dok je ponavljanje usmenog ispita ili usmenog dijela ispita pred

komisijom obavezno.

(5) Kod prigovora studenta na ocjenu za praktični ispit iz umjetničkih predmeta čije

polaganje nije moguće ponovo organizirati, komisija će preispitati odluku nastavnika

koji je ispit ocjenjivao i to na osnovu audio odnosno videozapisa i drugih oblika

dokumentiranja polaganja ispita, te donijeti konačnu odluku.

(6) Za predmete, iz prethodnog stava ovog člana Akademija je dužna osigurati audio

odnosno videozapis ili drugi adekvatan oblik dokumentiranja toka provjere znanja.

(7) Odluka komisije se donosi većinom glasova. Prilikom utvrĎivanja ocjene komisija će

uzimati u obzir sve verificirane rezultate rada studenta u toku nastave

(8) Student može tražiti komisijski ispit najviše dva puta u toku jedne studijske godine.

X. ZAVRŠETAK STUDIJA

Član 68.

Studij prvog i studij drugog ciklusa završavaju se izradom završnog rada ili radova studija , a

čiji sadržaj i uvjeti prijave tema su odreĎeni nastavnim programima studija, kao i posebnim

općim aktima koji će regulisati studiranje na studijima Akademije.

Član 69.

Postupak prijave, odreĎivanje mentora, odabir tema i odbrana završnog rada studija, kao i

druga pitanja regulisana su općim aktima Univerziteta: Pravilia studiranja na I ciklusu i

Pravila studiranja na II ciklusu.

XI. ZAVRŠNE ODREDBE

Član 70.

Na temelju ovog Pravilnika posebnim općim aktima regulisat će se druga pitanja studiranja na

nastavnim odsjecima Akademije.

Član 71.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osam dana od dana objavljivanja na web stranici Akademije.

DEKAN AKADEMIJE

Prof. Pjer Zalica