RR\1113296HR.docx PE589.146v03-00

HR Ujedinjena u raznolikosti HR

Europski parlament 2014-2019

Dokument s plenarne sjednice

A8-0391/2016

20.12.2016

IZVJEŠĆE

o europskom stupu socijalnih prava

(2016/2095(INI))

Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja

Izvjestiteljica: Maria João Rodrigues

PE589.146v03-00 2/41 RR\1113296HR.docx

HR

PR_INI

SADRŽAJ

Stranica

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA ................................................ 3

OBRAZLOŽENJE ................................................................................................................... 26

MIŠLJENJE MANJINE ........................................................................................................... 30

MIŠLJENJE ODBORA ZA PRAVA ŽENA I JEDNAKOST SPOLOVA ............................. 31

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U NADLEŽNOM ODBORU .......................... 40

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU ......................... 41

RR\1113296HR.docx 3/41 PE589.146v03-00

HR

PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA

o europskom stupu socijalnih prava

(2016/2095(INI))

Europski parlament,

– uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji (UEU), Ugovor o funkcioniranju Europske

unije (UFEU) i Povelju Europske unije o temeljnim pravima,

– uzimajući u obzir članak 9. UFEU-a prema kojemu EU treba promicati visoku razinu

zapošljavanja, jamčiti dostatnu socijalnu zaštitu, boriti se protiv socijalne isključenosti

te jamčiti visoku razinu obrazovanja, osposobljavanja i zaštite ljudskog zdravlja,

– uzimajući u obzir članke 151. – 156. UFEU-a,

– uzimajući u obzir Deklaraciju od 9. svibnja 1950. kojom se poziva na „ujednačavanje i

poboljšanje uvjeta života za radnike”,

– uzimajući u obzir Europsku socijalnu povelju, njezin dodatni protokol i revidiranu

verziju koja je stupila na snagu 1. srpnja 1999., posebice njezin dio I., dio II. te članke

2., 4., 16. i 27. o pravima radnika s obiteljskim odgovornostima na jednake mogućnosti

i jednako postupanje,

– uzimajući u obzir Europsku konvenciju o ljudskim pravima,

– uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom koju je EU

ratificirao 2010.,

– uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravima djeteta koja je stupila na snagu 1990.,

– uzimajući u obzir Povelju Zajednice o temeljnim socijalnim pravima radnika usvojenu

9. prosinca 1989.,

– uzimajući u obzir ciljeve održivog razvoja za 2030. koje je UN usvojio 2015. i koji se

primjenjuju na cijeli svijet, uključujući EU,

– uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2010/18/EU od 8. ožujka 2010. o provedbi

revidiranog Okvirnog sporazuma o roditeljskom dopustu koji su sklopili

BUSINESSEUROPE, UEAPME, CEEP i ETUC te o stavljanju izvan snage Direktive

96/34/EZ1,

uzimajući u obzir konvencije i preporuke Međunarodne organizacije rada,

– uzimajući u obzir Europski zakonik o socijalnoj sigurnosti Vijeća Europe i njegov

protokol, temeljni europski instrument za minimalno usklađivanje sustava socijalnog

osiguranja, koji sadržava minimalne standarde i dopušta ugovornim strankama da

nadmaše te standarde,

1 SL L 68, 18.3.2010., str. 13.

PE589.146v03-00 4/41 RR\1113296HR.docx

HR

– uzimajući u obzir izvješće neovisnog stručnjaka o svim ljudskim pravima osoba starije

dobi,

– uzimajući u obzir postojeće zakonodavstvo EU-a, mehanizme za političko usklađivanje

i financijske instrumente na području zapošljavanja, socijalne politike, ekonomske i

monetarne politike, unutarnje tržište, slobodno kretanje robe, osoba, usluga i kapitala,

Europski socijalni fond te ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju,

– uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 25. i 26. ožujka 2010. i 17. lipnja

2010. te Komunikaciju Komisije od 3. ožujka 2010. naslovljenu „Europa 2020.:

strategija za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2010)2020),

– uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 14. prosinca 2007. kojima se podupiru

opća načela fleksigurnosti i uviđa važnost stabilnog, integriranog i uravnoteženog

pristupa ključnim izazovima za modernizaciju tržišta rada,

– uzimajući u obzir preporuke i zaključke Vijeća o integraciji Roma,

– uzimajući u obzir Preporuku Komisije od 3. listopada 2008. o aktivnom uključivanju

osoba isključenih s tržišta rada (2008/867/EZ),

– uzimajući u obzir preporuku Komisije iz 2013. naslovljenu „Ulaganje u djecu:

prekidanje kruga prikraćenosti”,

– uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 7. prosinca 2015. o temi „Promicanje socijalnog

gospodarstva kao ključnog pokretača gospodarskog i socijalnog razvoja u Europi”,

– uzimajući u obzir Direktivu o jednakosti pri zapošljavanju1,

– uzimajući u obzir prijedlog Komisije za direktivu Europskog parlamenta i Vijeća o

izmjeni Direktive o rodiljnom dopustu (COM(2008)0637),

– uzimajući u obzir Direktivu o pisanoj izjavi2,

– uzimajući u obzir Direktivu o radu na određeno vrijeme3,

– uzimajući u obzir Direktivu o radu preko poduzeća za privremeno zapošljavanje4,

– uzimajući u obzir Direktivu o radu s nepunim radnim vremenom5,

1 Direktiva Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenoga 2000. o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri

zapošljavanju i obavljanju zanimanja (SL L 303, 2.12.2000., str. 16.). 2 Direktiva Vijeća 91/533/EEZ od 14. listopada 1991. o obvezi poslodavca da obavijesti radnike o uvjetima koji

se primjenjuju na ugovor o radu ili radni odnos (SL L 288, 18.10.1991., str. 32.). 3 Direktiva Vijeća 1999/70/EZ od 28. lipnja 1999. o Okvirnom sporazumu o radu na određeno vrijeme koji su

sklopili ETUC, UNICE i CEEP (SL L 175, 10.7.1999.), str. 43. 4 Direktiva 2008/104/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o radu preko poduzeća za

privremeno zapošljavanje (SL L 327, 5.12.2008., str. 9.). 5 Direktiva Vijeća 97/81/EZ od 15. prosinca 1997. o Okvirnom sporazumu o radu s nepunim radnim vremenom

koji su sklopili UNICE, CEEP i ETUC – Prilog: Okvirni sporazum o radu s nepunim radnim vremenom (SL L

14, 20.1.1998., str. 9.).

RR\1113296HR.docx 5/41 PE589.146v03-00

HR

– uzimajući u obzir Direktivu o rasnoj jednakosti1,

– uzimajući u obzir političke smjernice za Komisiju naslovljene „Novi početak za

Europu: moj program za zapošljavanje, rast, pravednost i demokratske promjene” koje

je Jean-Claude Juncker predstavio 15. srpnja 2014.,

– uzimajući u obzir Izvješće o dovršetku ekonomske i monetarne unije („Izvješće petorice

predsjednika”) od 22. lipnja 2015.,

– uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 8. ožujka 2016. o pokretanju rasprave o

europskom stupu socijalnih prava (COM(2016)0127) i njezine priloge,

– uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 2. lipnja 2016. naslovljenu „Europski

program za ekonomiju suradnje” (COM(2016)0356),

– uzimajući u obzir komunikacije Komisije o integraciji Roma (COM(2010)0133,

COM(2011)0173, COM(2012)0226, COM(2013)0454, COM(2015)299,

COM(2016)424),

– uzimajući u obzir Preporuku Komisije od 3. listopada 2008. o aktivnom uključivanju

osoba isključenih s tržišta rada (2008/867/EZ),

– uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 4. listopada 2016. o temi „Tri godine

provedbe Jamstva za mlade i Inicijative za zapošljavanje mladihˮ (COM(2016)0646),

– uzimajući u obzir Izvješće Komisije o primjeni Direktive 2008/104/EZ o radu preko

poduzeća za privremeno zapošljavanje od 21. ožujka 2014.,

– uzimajući u obzir mišljenje EGSO-a SOC 520 iz rujna 2015. o temi „Načela učinkovitih

i pouzdanih sustava socijalne skrbi”,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. srpnja 2016. o strateškim prioritetima za

program rada Komisije za 2017.2,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2013. s preporukama Komisiji o

informiranju radnika i savjetovanju s njima, predviđanju restrukturiranja i upravljanju

njime3,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. svibnja 2015. o rodiljnom dopustu4,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. siječnja 2014. o strategiji EU-a o

beskućništvu5,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. lipnja 2015. o strategiji EU-a za jednakost

1 Direktiva Vijeća 2000/43/EZ od 29. lipnja 2000. o provedbi načela jednakog postupanja prema osobama bez

obzira na njihovo rasno ili etničko podrijetlo (SL L 180, 19.7.2000., str. 22.). 2 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0312. 3 Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0005. 4 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0207. 5 Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0043.

PE589.146v03-00 6/41 RR\1113296HR.docx

HR

žena i muškaraca nakon 2015.1,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. listopada 2015. o primjeni Direktive

2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o provedbi načela

jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima

zapošljavanja i rada2,

– uzimajući u obzir dokument Europske komisije „Strateška suradnja za jednakost

spolova 2016. – 2019.”,

– uzimajući u obzir Europski pakt za jednakost spolova (2011. – 2020.),

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. listopada 2015. o smanjenju nejednakosti s

posebnim naglaskom na siromaštvo djece3,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. studenoga 2015. o strateškom okviru EU-a o

zdravlju i sigurnosti na radu 2014. – 2020.4,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. travnja 2016. o ostvarenju cilja borbe protiv

siromaštva u svjetlu rastućih troškova za kućanstva5,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. srpnja 2016. o provedbi Konvencije UN-a o

pravima osoba s invaliditetom uz poseban osvrt na zaključne napomene Odbora UN-a

za prava osoba s invaliditetom6,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. rujna 2016. o socijalnom dampingu u

Europskoj uniji7,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. rujna 2016. o stvaranju uvjeta na tržištu rada

koji pogoduju ravnoteži između privatnog i poslovnog života8,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. listopada 2016. o potrebi za europskom

politikom reindustrijalizacije u svjetlu nedavnih slučajeva Caterpillar i Alstom9,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. rujna 2015. o stvaranju konkurentnog tržišta

rada EU-a za 21. stoljeće: usklađivanje vještina i kvalifikacija s potražnjom i

mogućnostima zapošljavanja kao način oporavka od krize10,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. siječnja 2016. o politici usmjerenoj na razvoj

1 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0218. 2 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0351. 3 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0401. 4 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0411. 5 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0136. 6 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0318. 7 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0346. 8 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0338. 9 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0377. 10 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0321.

RR\1113296HR.docx 7/41 PE589.146v03-00

HR

vještina u borbi protiv nezaposlenosti mladih1,

– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. studenoga 2012. o sporazumu o socijalnom

ulaganju kao odgovoru na krizu2 te Paket mjera za socijalna ulaganja Europske komisije

od 20. veljače 2013., uključujući preporuku Komisije naslovljenu „Ulaganje u djecu:

prekidanje ciklusa prikraćenosti”,

– uzimajući u obzir svoje rezolucije o Romima3,

– uzimajući u obzir Eurofoundov Europski rječnik industrijskih odnosa,

– uzimajući u obzir izvješće Eurofounda iz 2014. o temi „Plaća u Europi u 21. stoljeću”4,

– uzimajući u obzir izvješće Eurofounda iz 2014. o temi „Pristup zdravstvenoj zaštiti u

razdoblju krize”5,

– uzimajući u obzir izvješće Eurofounda iz 2015. o temi „Pristup socijalnoj pomoći:

smanjenje odustajanja od prava”6,

– uzimajući u obzir izvješće Eurofounda iz 2015. o temi „Novi oblici zapošljavanja”7,

– uzimajući u obzir izvješće Eurofounda iz 2015. o temi „Neprimjereni uvjeti stanovanja

u Europi: troškovi i posljedice”8,

– uzimajući u obzir nadolazeći pregled izvještaja o šestom Europskom istraživanju o

radnim uvjetima (2016.) koje je proveo Eurofound,

– uzimajući u obzir studiju Međunarodne organizacije rada iz 2016. o izgradnji socijalnog

stupa za europsku konvergenciju,

– uzimajući u obzir rad Agencije Europske unije za temeljna prava (FRA), posebice

njezine studije o migrantima i manjinama te izvješća o teškom iskorištavanju radnika,

sustavima za zaštitu djece i pravu na samostalnost za osobe s invaliditetom,

– uzimajući u obzir presudu Suda u predmetu C-266/14 o organizaciji radnog vremena za

radnike bez stalnog ili uobičajenog mjesta rada,

– uzimajući u obzir presudu Suda u spojenim predmetima C 8/15 P do C 10/15 P (Ledra

Advertising i ostali) od 20. rujna 2016. kojom su osnažena temeljna prava građana u

odnosu na Komisiju i Europsku središnju banku u pogledu usvajanja memoranduma o

razumijevanju u ime Europskog stabilizacijskog mehanizma,

1 Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0008. 2 SL C 419, 16.12.2015., str. 5. 3 Usvojeni tekstovi, P7_TA(2010)0085, P7_TA(2010)0312, P7_TA(2011)2276, P7_TA(2013)0545,

P7_TA(2013)0594, P8_TA(2015)0095. 4 Eurofound (2014), Plaća u Europi u 21. stoljeću. 5 Eurofound (2014), Pristup zdravstvenoj zaštiti u razdoblju krize, 6 Eurofound (2015), Pristup socijalnoj pomoći: smanjenje odustajanja od prava, 7 Eurofound (2015), Novi oblici zapošljavanja, 8 Eurofound (2016) Neprimjereni uvjeti stanovanja u Europi: troškovi i posljedice.

PE589.146v03-00 8/41 RR\1113296HR.docx

HR

– uzimajući u obzir zajedničke analize koje su proveli europski socijalni partneri

BusinessEurope, CEEP, ETUC i UEAPME iz listopada 2007. naslovljene „Ključni

izazovi s kojima se suočavaju europska tržišta rada” i iz srpnja 2015. naslovljene

„Detaljna analiza zapošljavanja koju su proveli europski socijalni partneri”,

– uzimajući u obzir zajedničko mišljenje Odbora za zapošljavanje i Odbora za socijalnu

zaštitu o europskom stupu socijalnih prava, koje je Vijeće prihvatilo 13. listopada 2016.,

– uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

– uzimajući u obzir izvješće Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja i mišljenje

Odbora za prava žena i jednakost spolova (A8-0391/2016),

A. budući da EU mora brzo i vidljivo odgovoriti na sve veće nezadovoljstvo i zabrinutost

brojnih građana u pogledu nesigurnih životnih izgleda, nezaposlenosti, rastućih

nejednakosti i nedostatka prilika, posebice za mlade; budući da se javno savjetovanje o

europskom stupu socijalnih prava koje je Komisija provodila do prosinca 2016. razvilo

u detaljno promišljanje o postojećoj socijalnoj pravnoj stečevini i opsežnu raspravu

među socijalnim partnerima, nacionalnim vladama i parlamentima, civilnim društvom i

institucijama EU-a o budućnosti i strukturi europskog socijalnog modela za budućnost;

budući da ta rasprava može pomoći skrenuti pozornost na temeljne vrijednosti EU-a i na

činjenicu da je Europa, u usporedbi s ostatkom svijeta, unaprijedila radne i socijalne

standarde i sustave socijalne zaštite; budući da rasprava o europskom stupu socijalnih

prava i koracima koje je potrebno poduzeti u daljnjim aktivnostima također može

pomoći u postavljanju čvršćih temelja europskog projekta i povećanju osjećaja

odgovornosti za proces europske integracije među građanima;

B. budući da EU treba dodatno razvijati europski socijalni model koji je ugrađen u

socijalno tržišno gospodarstvo, osnažuje ljude i jamči održivo blagostanje i visoku

produktivnost na temelju solidarnosti, socijalne pravde i jednakih mogućnosti, pravedne

raspodjele bogatstva, međugeneracijske solidarnosti, vladavine prava, nediskriminacije,

jednakosti spolova, univerzalnih i visokokvalitetnih sustava obrazovanja, kvalitetnog

zapošljavanja i održivog rasta koji je dugoročno uključiv i donosi velik broj radnih

mjesta, u skladu sa svjetskim ciljevima održivog razvoja – model koji je doista

usmjeren na punu zaposlenost, svima jamči odgovarajuću socijalnu zaštitu i kvalitetne

osnovne usluge, usmjeren je na borbu protiv ekonomske nejednakosti, jača položaj ljudi

u osjetljivim situacijama, usmjeren je na borbu protiv siromaštva i socijalne

isključenosti, povećava uključenost u građanski i politički život te poboljšava životni

standard svih građana EU-a, i kojim se ostvaruju ciljevi i prava određena u Ugovorima

EU-a, Povelji o temeljnim pravima i Europskoj socijalnoj povelji;

C. budući da se Komisija obvezala ostvariti „socijalni AAA rejting” za EU i očekuje se da

u proljeće 2017. iznese prijedlog za europski stup socijalnih prava kojim će se promicati

funkcionalna i uključiva tržišta rada i sustavi socijalne skrbi u državama članicama

sudionicama i koji će služiti kao kompas za ponovnu uzlaznu konvergenciju (i)

ažuriranjem postojećeg zakonodavstva EU-a, (ii) unapređenjem okvira EU-a za

koordinaciju ekonomske i socijalne politike, između ostalog određivanjem referentnih

vrijednosti u socijalnim pitanjima u pogledu nastojanja za provedbu nacionalnih reformi

bez uspostavljanja neučinkovitih paralelnih struktura i (iii) jamčenjem odgovarajuće

financijske potpore na nacionalnoj i europskoj razini; budući da Parlament, koji izravno

RR\1113296HR.docx 9/41 PE589.146v03-00

HR

biraju europski građani, ima temeljnu odgovornost i ulogu u oblikovanju i usvajanju

europskog stupa socijalnih prava;

D. budući da bi gospodarske i socijalne politike trebale služiti građanima, uključujući

promicanjem održivih i socijalno odgovornih gospodarskih aktivnosti s jednakim

uvjetima za sve, i budući da su građani također najvažniji čimbenik za konkurentnost

poduzeća i pravilno funkcioniranje čitavog gospodarstva;

E. budući da socijalni dijalog može pozitivno pridonijeti rastu, zapošljavanju i

konkurentnosti; budući da je Unija obvezna prepoznati i promicati ulogu socijalnih

partnera, poticati dijalog među njima i poštovati njihovu autonomiju, među ostalim u

pogledu određivanja plaća, prava na pregovaranje o kolektivnim ugovorima, njihovo

zaključivanje i provedbu te prava na zajedničko djelovanje u skladu s nacionalnim

pravom i praksom; budući da bi europski stup socijalnih prava trebao poticati socijalne

partnere i države članice na uspostavljanje standarda koji su viši od onih dogovorenih

na europskoj razini; budući da se Komisija savjetuje sa socijalnim partnerima o

mogućem smjeru djelovanja Unije u području socijalne politike; budući da je potrebna

stalna podrška za socijalni dijalog na svim razinama;

F. budući da je ključno da se poduzeća ponašaju na socijalno odgovoran način i stvarno

uzimaju u obzir održivost i interese društva; budući da je važno uključiti radnike u

donošenje odluka; budući da poduzeća socijalne ekonomije, kao što su zadruge, pružaju

dobar primjer u pogledu postizanja kvalitetnog zapošljavanja, podupiranja socijalne

uključenosti i promicanja participativnog gospodarstva;

G. budući da se temeljna socijalna prava odnose na sve građane EU-a, a postojeće

zakonodavstvo Unije kojim se reguliraju tržišta rada, proizvoda i usluga primjenjuje se

na sve države članice; budući da su zbog gospodarske integracije države članice

međuovisne u pogledu mogućnosti jamčenja pristojnih radnih uvjeta i održavanja

socijalne kohezije; budući da je za funkcionalno jedinstveno tržište potreban čvrst

temelj socijalnih prava za radnike radi sprečavanja natjecanja na temelju uvjeta rada;

budući da načelo supsidijarnosti, kako je definirano u Ugovorima, opravdava djelovanje

na razini Unije na temelju opsega ili učinaka predloženog djelovanja; budući da

ostvarivanje socijalnih ciljeva EU-a također ovisi o nacionalnom zakonodavstvu i dobro

razvijenim nacionalnim socijalnim sustavima; budući da su regionalne razlike među

razinama plaća i sustavima socijalnog osiguranja u određenoj mjeri neizbježne, no

trebalo bi se pobrinuti da one ne prouzroče pritisak na smanjenje radnih i životnih

uvjeta; budući da je uzlazna socijalna i gospodarska konvergencija veoma važna za

pravilno funkcioniranje Unije; budući da Unija ne usklađuje nacionalne sustave

socijalnog osiguranja, nego ih koordinira, promiče njihov razvoj i potiče učinkovitu

socijalnu zaštitu ljudi koji ostvaruju svoje pravo na slobodno kretanje; budući da

regulatorni razvoj treba pratiti tehnološke i ostale inovacije kako bi se omogućila pravna

sigurnost i poticao gospodarski razvoj na temelju pravednog tržišnog natjecanja; budući

da će za provedbu europskog stupa socijalnih prava biti potrebno djelovanje na više

razina, međusektorski pristup i potpuno sudjelovanje dionika; budući da odredbe o

vremenu za odmor radnika prema potrebi trebaju uzimati u obzir zajednički tjedni dan

odmora prema tradiciji ili običajima određene države ili regije;

H. budući da je potrebno ažurirati i osnažiti europske socijalne države kako bi mogle

PE589.146v03-00 10/41 RR\1113296HR.docx

HR

podupirati uzlazni prijelaz na tržište rada i unutar tržišta rada te održavati ekonomsku

sigurnost tijekom čitavog života građana; budući da je prirodno da zbog sve veće

složenosti tržišta rada socijalna država također treba prilagoditi svoje mehanizme i

instrumente kako bi mogla ispravno upravljati raznim socijalnim rizicima koji se

pojavljuju; budući da bi taj postupak ažuriranja također trebao unaprijediti pristup

građana socijalnoj državi i njihovu interakciju sa socijalnom državom te omogućiti

primjenu mjerodavnih pravila, među ostalim za mala i srednja poduzeća; budući da je

uloga socijalnih država ipak šira od onoga što se odnosi na tržište rada; ona između

ostalog obuhvaća i upravljanje sustavima socijalnog osiguranja, borbu protiv siromaštva

i socijalne isključenosti te ulaganje u obrazovanje, skrb za djecu, zdravstvenu skrb,

socijalne usluge i druge temeljne usluge; budući da „socijalna ulaganja” koja podupiru

razvoj ljudi od ranog djetinjstva do starosti imaju ključnu ulogu u pružanju prilike

građanima da potpuno sudjeluju u društvu i gospodarstvu 21. stoljeća; budući da će za

postizanje cilja smanjenja siromaštva i socijalne uključenosti u okviru strategije Europa

2020. biti potrebni veliki napori; budući da je stanovanje goruće pitanje u brojnim

državama članicama te velik broj kućanstava troši velik dio raspoloživog dohotka na

troškove stanovanja i energije;

I. budući da se u preporuci Međunarodne organizacije rada br. 202 navodi da osnove

socijalne zaštite moraju sadržavati barem sljedeća temeljna jamstva socijalne zaštite: a)

pristup skupu roba i usluga definiranom na nacionalnoj razini, posebice osnovnoj

zdravstvenoj skrbi, uključujući zdravstvenu skrb za majke i novorođenčad, koji

ispunjava kriterije dostupnosti, pristupačnosti, prihvatljivosti i kvalitete; b) sigurnost

osnovnih prihoda za djecu, barem na nacionalno definiranoj minimalnoj razini, koja

pruža pristup prehrani, obrazovanju, skrbi i svim drugim nužnim robama i uslugama; c)

sigurnost osnovnih prihoda, barem na nacionalno definiranoj minimalnoj razini, za

osobe u aktivnoj dobi koje nisu u mogućnosti da zarade dostatan dohodak, posebice u

slučajevima bolesti, nezaposlenosti, majčinstva i invaliditeta; i d) sigurnost osnovnih

prihoda za starije osobe, barem na nacionalno definiranoj minimalnoj razini; budući da

bi europskim stupom socijalnih prava tu definiciju trebalo uzeti u obzir i nastojati

zajamčiti da se osnovne razine socijalne zaštite potpuno postignu i po mogućnosti

premaše u svim državama članicama; budući da je Europski gospodarski i socijalni

odbor znatno pridonio u tom smislu dogovorivši se o načelima učinkovitih i pouzdanih

sustava socijalne skrbi;

J. budući da su sve države članice EU-a suočene s određenim izazovima u pogledu

zapošljavanja i socijalnim izazovima; budući da ostvarivanje socijalnih prava također

ovisi o politikama i instrumentima koji podupiru teritorijalnu koheziju, osobito u

regijama s ozbiljnim i trajnim prirodnim, demografskim ili strukturnim gospodarskim

nedostacima, uključujući regije s niskom gustoćom naseljenosti i raspršenim

stanovništvom ili najudaljenije regije; budući da je regijama u nepovoljnom položaju

potrebno veće strateško ulaganje i potpora kohezije kako bi postale konkurentnije te

kako bi se poboljšala njihova socioekonomska struktura i spriječio daljnji demografski

pad; budući da se europodručje, sa svojim aktualnim makroekonomskim okvirom,

suočava sa specifičnim izazovima pri ostvarenju ciljeva u području zapošljavanja i

socijalnih ciljeva iznesenih u Ugovorima, posebice u smislu da članstvo u europodručju

umanjuje mogućnosti uporabe instrumenata makroekonomske politike na nacionalnoj

razini i stvara pritisak za bržom unutarnjom prilagodbom; budući da za ponovno

uspostavljanje primjerene socioekonomske sigurnosti kao nadoknade za tu povećanu

RR\1113296HR.docx 11/41 PE589.146v03-00

HR

unutarnju fleksibilnost mogu biti potrebni specifični socijalni ciljevi, standardi i/ili

financijski instrumenti na razini europodručja;

K. budući da se europska tržišta rada češće razvijaju prema „atipičnim” ili

„nestandardnim” oblicima zapošljavanja, kao što su privremeno zapošljavanje,

nedobrovoljni rad na nepuno radno vrijeme, povremeni rad, sezonski rad, rad na

zahtjev, ovisno samozapošljavanje ili rad preko digitalnih platformi; budući da

potražnja za radnom snagom postaje raznolikija nego u prošlosti; budući da u nekim

slučajevima to može biti korisno za produktivnost, ravnotežu između privatnog i

poslovnog života, prelazak na tržište rada i priliku za promjenu karijere onima kojima je

to potrebno; budući da neki nestandardni oblici zapošljavanja međutim podrazumijevaju

dužu ekonomsku nesigurnost i loše uvjete rada, osobito u smislu nižih i manje sigurnih

dohodaka, nedostatka mogućnosti za zaštitu vlastitih prava, nedostatka socijalnog i

zdravstvenog osiguranja, nedostatka profesionalnog identiteta, nedostatka izgleda za

razvoj karijere i teškoća pri usklađivanju rada na zahtjev s privatnim i obiteljskim

životom; budući da bi dinamičko tržište rada trebalo svima osigurati priliku da iskoriste

svoje vještine i sposobnosti u poslovnom životu, između ostalog na temelju zdravih i

sigurnih uvjeta rada, aktivnih politika tržišta rada i poboljšanja kompetencija tijekom

života redovitim i cjeloživotnim učenjem; budući da mjerodavna sudska praksa Suda

Europske unije pojašnjava načelo „radnog odnosa” i „radnika” za potrebe primjene

prava EU-a, ne dovodeći u pitanje nacionalne definicije „radnika” koje su uspostavljene

za potrebe nacionalnog zakona u skladu s načelom supsidijarnosti;

L. budući da su aktivne politike tržišta rada, odgovornost pojedinca i sudjelovanje u

cjeloživotnom učenju važni za uključivanje na tržište rada, iako nezaposlenost u većini

slučajeva proizlazi iz nedostatka slobodnih radnih mjesta ili drugih okolnosti koje su

izvan kontrole određene osobe;

M. budući da osobama koje se nalaze u osjetljivoj situaciji ili se češće suočavaju s

diskriminacijom, kao što su žene, etničke manjine, dugotrajno nezaposleni, stariji

građani i osobe s invaliditetom, mogu biti potrebne dodatne mjere za poticanje njihova

sudjelovanja na tržištu rada i jamčenja pristojnog životnog standarda tijekom njihova

života; budući da se EU obvezao na izgradnju Europe bez zapreka za procijenjenih 80

milijuna ljudi s invaliditetom u EU-u i smanjenje siromaštva u EU-u, a ciljevi u pogledu

zapošljavanja neće biti ispunjeni ako osobe s invaliditetom ne budu potpuno integrirane

u gospodarstvo i društvo; budući da je EU ratificirao Konvenciju UN-a o pravima osoba

s invaliditetom i da njezina načela trebaju biti ugrađena u stup socijalnih prava; budući

da negativni učinak krize na pristup zdravstvenoj skrbi obično dolazi sa zakašnjenjem i

mnogi građani nemaju pristup zdravstvenoj skrbi čak i kada su te usluge službeno

pokrivene, osobito zbog toga što si ne mogu priuštiti doplate ili nailaze na liste čekanja;

N. budući da se žene još uvijek suočavaju s brojnim oblicima diskriminacije u EU-u i da su

u svim područjima odlučivanja još uvijek slabo zastupljene;

O. budući da je jednakost spolova ugrađena u Ugovore EU-a i Povelju EU-a o temeljnim

pravima te da je ona temeljna vrijednost EU-a; budući da su žene, usprkos tomu,

nedovoljno zastupljene na tržištu rada u cjelini, pri čemu stopa zaposlenosti za

muškarce iznosi 75,6 %, a za žene 64,5 %, i prekomjerno zastupljene u radu na nepuno

radno vrijeme i u najslabije plaćenim sektorima, uz to što im je satnica slabije plaćena,

PE589.146v03-00 12/41 RR\1113296HR.docx

HR

što dovodi do razlike u plaći između muškaraca i žena od 16 % i razlike u mirovini od

39 %, sa znatnim razlikama među državama članicama; budući da rodno uvjetovana

diskriminacija i dalje prevladava u postupcima zapošljavanja u državama članicama

usprkos tome što su žene nadmašile muškarce kad je riječ o razini obrazovanja;

P. budući da su socijalna prava, usluge i primjereni dohodak pitanja povezana sa spolom

jer žene češće rade slabo plaćene poslove, jer su izložene većem riziku od siromaštva,

jer su ovisnije o socijalnim uslugama, kako javnim tako i privatnim, jer ispunjavaju

tradicionalnu ulogu skrbnika, kako djece tako i starijih članova obitelji, i jer imaju

glavnu odgovornost za potrebe kućanstva, što u konačnici dovodi do nižih mirovina za

žene;

Q. budući da je ostvarenje ciljeva iz Barcelone iz 2002. još daleko, a prema Povelji o

temeljnim pravima djeca imaju pravo na zaštitu i skrb, i budući da to dramatično utječe

na sudjelovanje žena na tržištu rada, jednakost spolova, ravnotežu između poslovnog i

privatnog života te na siromaštvo žena;

R. budući da Europa može znatno napredovati u razvoju skupine sektora usmjerenih na

pružanje podrške ljudskom zdravlju, znanju i mogućnosti sudjelovanja u gospodarstvu;

budući da usluge usmjerene na građane kao što su obrazovanje, zdravstvena skrb, skrb

za djecu, druge usluge pružanja skrbi te sport imaju važan potencijal za otvaranje radnih

mjesta i ne smiju se smatrati troškom za gospodarstvo, nego čimbenicima za

omogućivanje održivog blagostanja;

S. budući da je potreban strateški pristup izazovima povezanima sa starenjem i

smanjivanjem broja radno sposobnog stanovništva u EU-u, osobito što se tiče budućih

nedostataka i neusklađenosti vještina na tržištu rada EU-a i predviđenog razvoja omjera

ekonomske ovisnosti, uzimajući u obzir i državljane trećih zemalja koji zakonito borave

u EU-u; budući da je važno promicati prilike za profesionalnu mobilnost, posebice

među mladima, uključujući one koji stječu strukovno obrazovanje na temelju stručne

prakse;

1. poziva Komisiju da se nadogradi na reviziju socijalne pravne stečevine i politike

zapošljavanja i socijalne politike te ishode javnog savjetovanja iz 2016. podnošenjem

prijedloga za stabilan europski stup socijalnih prava koji se ne svodi na deklarativno

iznošenje načela ili dobrih namjera, nego jača socijalna prava konkretnim i specifičnim

alatima (zakonodavstvo, mehanizmi stvaranja politike i financijski instrumenti),

kratkoročno i srednjoročno ima pozitivan učinak na živote građana i omogućuje potporu

izgradnji Europe u 21. stoljeću učinkovitim zalaganjem za socijalne ciljeve iz Ugovora,

podupiranjem nacionalnih socijalnih država, jačanjem kohezije, solidarnosti i uzlazne

konvergencije u gospodarskim i socijalnim ishodima, jamčenjem odgovarajuće

socijalne zaštite, smanjenjem nejednakosti, postizanjem davno očekivanog napretka u

smanjenju siromaštva i socijalne isključenosti, poticanjem nastojanja u provedbi

nacionalnih reformi određivanjem referentnih vrijednosti i pomaganjem u poboljšanju

funkcioniranja ekonomske i monetarne unije i jedinstvenog tržišta EU-a;

2. smatra da bi europski stup socijalnih prava također trebao pomoći u pravilnoj primjeni

međunarodnih standarda rada i ažuriranju socijalne pravne stečevine; stajališta je da se

standardi koji će biti sadržani u europskom stupu socijalnih prava trebaju odnositi na

sve države koje sudjeluju u jedinstvenom tržištu kako bi se održali jednaki uvjeti za sve

RR\1113296HR.docx 13/41 PE589.146v03-00

HR

i da se zakonodavstvo, mehanizmi upravljanja i financijski instrumenti mjerodavni za

njihovo postizanje trebaju primjenjivati na sve države članice EU-a; naglašava da stup

socijalnih prava treba uzeti u obzir u gospodarskim politikama EU-a; smatra da je zbog

specifičnih ograničenja koja nosi članstvo u europodručju potrebno uspostaviti dodatne

specifične socijalne ciljeve i standarde te razmotriti prikladnu financijsku potporu na

razini europodručja te istodobno ostati otvoren prema državama članicama izvan

europodručja na dobrovoljnoj osnovi; ističe mogućnost uporabe mehanizma pojačane

suradnje iz članka 20. UEU-a ako to bude potrebno za izgradnju stabilnog europskog

stupa socijalnih prava;

3. naglašava da bi europski stup socijalnih prava građanima EU-a trebao osigurati bolje

načine na koje mogu zadržati kontrolu nad svojim životima, zajamčiti im dostojanstven

život i ostvarivanje njihovih težnji ublažavanjem raznih socijalnih rizika koji se javljaju

tijekom njihova života i osnaživanjem ljudi kako bi mogli potpuno sudjelovati u društvu

i prilagoditi se čestim tehnološkim i gospodarskim promjenama, uključujući

prekvalificiranje i pružanje podrške poduzetništvu; ističe da bi tržišta zahvaljujući

europskom stupu socijalnih prava trebala funkcionirati za zajedničko blagostanje,

dobrobit i održivi razvoj u kontekstu visoko konkurentnog socijalnog tržišnog

gospodarstva, usmjerenog na punu zaposlenost i društveni napredak, uz primjenu

industrijske politike na razini EU-a; smatra da bi u tu svrhu stup trebao promicati

odgovarajuće socijalne standarde i osnažiti nacionalne socijalne države da održe

socijalnu koheziju i jednakost diljem EU-a primjerenim, pristupačnim i financijski

održivim sustavima socijalne zaštite i politikama socijalne uključenosti; naglašava da bi

također trebao olakšati slobodno kretanje radnika na povezanijem i pravednijem

europskom tržištu rada; ističe da bi europski stup socijalnih prava također trebao

pridonijeti obrani načela jednakog postupanja, nediskriminacije i jednakih mogućnosti

putem politika zapošljavanja i socijalnih politika; preporučuje da se stupom stoga

omogući učinkovito ostvarivanje postojećih socijalnih prava i utvrde nova prava kada je

to opravdano na temelju tehnološkog i socioekonomskog razvoja; vjeruje da će na taj

način stup također unaprijediti legitimnost EU-a;

Ažuriranje postojećih radnih i socijalnih standarda

4. poziva socijalne partnere i Komisiju na suradnju radi iznošenja prijedloga okvirne

direktive o dostojanstvenim uvjetima rada za sve oblike zapošljavanja, čime bi se

postojeći minimalni standardi proširili na nove vrste radnih odnosa na temelju detaljne

analize učinka; smatra da bi se tom okvirnom direktivom trebala poboljšati provedba

prava EU-a, povećati pravna sigurnost unutar jedinstvenog tržišta i spriječiti

diskriminacija nadopunjavanjem postojećeg prava EU-a i jamčenjem osnovnog paketa

provedivih prava svakom radniku, neovisno o vrsti ugovora ili radnog odnosa,

uključujući jednako postupanje, zdravstvenu i sigurnosnu zaštitu, zaštitu tijekom

rodiljnog dopusta, odredbe o radnom vremenu i vremenu za odmor, ravnotežu između

poslovnog i privatnog života, pristup usavršavanju, potporu osobama s invaliditetom

koje rade, pravo na odgovarajuće informiranje, savjetovanje i sudjelovanje, slobodu

udruživanja i zastupanja, kolektivno pregovaranje i zajedničko djelovanje; ističe da bi

se ta okvirna direktiva trebala primjenjivati na zaposlenike i sve radnike u

nestandardnim oblicima zapošljavanja, bez potrebe za izmjenom već postojećih

direktiva; podsjeća da države članice primjenjuju postojeća prava radnika u skladu s

nacionalnim pravom i pravom EU-a; također poziva na djelotvorniju i učinkovitiju

PE589.146v03-00 14/41 RR\1113296HR.docx

HR

provedbu i nadzor nad postojećim radnim standardima radi bolje mogućnosti provedbe

prava i rješavanja problema neprijavljenog rada;

Radni uvjeti

5. prepoznaje da je određena raznolikost ugovora o radu korisna za učinkovito povezivanje

radnika i poslodavaca; podsjeća, međutim, na rizik od dualizma tržišta rada i opasnost

od ostanka na nesigurnim radnim mjestima bez stvarnih izgleda za napredovanje; ističe

važnost ugovora o radu na neodređeno vrijeme za socioekonomsku sigurnost i prednosti

koje takvi ugovori pružaju poslodavcima u brojnim sektorima; podupire i promicanje

poslovnih modela socijalne ekonomije; poziva Komisiju na proširenje Direktive o

pisanoj izjavi (91/533/EEZ) kako bi obuhvatila sve oblike zapošljavanja i radnih

odnosa; upućuje na to da bi okvirna direktiva o dostojanstvenim uvjetima rada također

trebala uključivati odgovarajuće postojeće minimalne standarde koji bi se trebali jamčiti

pri određenim specifičnim odnosima, posebice:

(a) odgovarajuće sadržaje za obrazovanje i usavršavanje te pristojne radne uvjete za

vježbeništvo, stažiranje i pripravništvo kako bi se zajamčilo da oni uistinu služe

kao odskočna daska u prijelazu iz obrazovanja u profesionalni život, kako je

predviđeno Preporukom Vijeća o kvalitativnom okviru za pripravništvo, te da su

ograničenog trajanja i ne zamjenjuju zapošljavanje mladih; naknada treba biti

razmjerna s obzirom na rad, vještine i iskustvo osobe te potrebu da se

vježbenicima, stažistima i pripravnicima na tržištu rada izvan obrazovnog

programa omogući da spajaju kraj s krajem;

(b) za rad preko digitalnih platformi i druge oblike ovisnog samozapošljavanja, jasno

razlikovanje, za potrebe prava EU-a i ne dovodeći u pitanje nacionalno pravo,

između onih koji su stvarno samozaposleni i onih u radnom odnosu, uzimajući u

obzir preporuku Međunarodne organizacije rada br. 198 prema kojoj je za

određivanje radnog odnosa dovoljno ispunjavanje nekoliko pokazatelja; time bi

status i osnovne odgovornosti platforme, klijenta i osobe koja obavlja posao

trebali biti pojašnjeni; također bi se trebali uvesti minimalni standardi za pravila o

suradnji uz potpuno i sveobuhvatno informiranje pružatelja usluga o njegovim

pravima i obvezama, povlasticama, povezanoj razini socijalne zaštite i identitetu

poslodavca; oni zaposleni i oni stvarno samozaposleni koji su angažirani preko

mrežnih platformi trebaju imati istovrsna prava kao u ostatku gospodarstva i biti

zaštićeni sudjelovanjem u sustavima socijalnog i zdravstvenog osiguranja; države

članice trebaju zajamčiti odgovarajući nadzor nad uvjetima radnog odnosa ili

ugovora o pružanju usluga te tako spriječiti zlouporabe dominantnog položaja

platformi;

(c) ograničenja u vezi s radom na zahtjev: ugovori bez radnog vremena ne bi trebali

biti dopušteni zbog svoje izrazite nesigurnosti;

6. prima na znanje sve manji udio rada u ukupnom dohotku u Europi tijekom proteklih

desetljeća; naglašava da je potrebna ponovna uzlazna socijalna konvergencija i

smanjenje razlike u plaći između muškaraca i žena u cijelom EU-u radi poticanja

potražnje, jamčenja održivog i uključivog razvoja i smanjenja nejednakosti; prepoznaje

da su pristojne plaće za život važne kao sredstvo za izbjegavanje siromaštva unatoč

zaposlenju; poziva Komisiju da aktivno podrži veću primjenu kolektivnih ugovora u

RR\1113296HR.docx 15/41 PE589.146v03-00

HR

skladu s nacionalnom tradicijom i praksom država članica te uz dužno poštovanje

autonomije socijalnih partnera; preporučuje uspostavu minimalnih nacionalnih pragova

za plaće, gdje je to primjenjivo, s dužnim poštovanjem praksi svake države članice i

nakon savjetovanja sa socijalnim partnerima s ciljem postupnog postizanja barem 60 %

nacionalne srednje vrijednosti plaće, ako je moguće, a barem plaće dostatne za život u

dotičnoj regiji; poziva Komisiju na pripremu pilot-verzije regionalnog izračuna plaće

dostatne za život koja će pomoći u definiranju plaća dostatnih za život, služiti kao

referentni alat za socijalne partnere i doprinijeti razmjeni najboljih praksi u tom

pogledu;

7. podsjeća na to da pravo na zdrave i sigurne radne uvjete također podrazumijeva zaštitu

od rizika na radnom mjestu kao i ograničenja radnog vremena te odredbe o minimalnom

vremenu za odmor i godišnji odmor; potiče države članice da u potpunosti provode

mjerodavno zakonodavstvo; očekuje prijedloge Komisije o konkretnim mjerama za

učinkovito jamčenje tog prava svim radnicima, uključujući sezonske radnike i radnike

na ugovor, uključujući i mjere za sprečavanje nasilja nad ženama ili uznemiravanja;

napominje da se takve mjere trebaju temeljiti na analizi učinka i da trebaju odražavati

sve trenutačno znanje o rizicima za zdravlje i sigurnost te uzimati u obzir nove načine

rada povezane s digitalizacijom i drugim tehnološkim napretkom;

8. ističe važnost prava na kolektivno pregovaranje i djelovanje kao temeljnog prava

sadržanog u primarnom pravu EU-a; očekuje od Komisije da pruži veću konkretnu

podršku jačanju i poštovanju socijalnog dijaloga na svim razinama i sektorima, posebice

u onima u kojima on nije dostatno razvijen, uzimajući istodobno u obzir različite

nacionalne prakse; uviđa koristi od uključivanja radnika u upravljanje poduzećem,

također u transnacionalnim poduzećima, i njihova informiranja i sudjelovanja te

savjetovanja s njima, također u cilju dobrog iskorištavanja novih oblika organizacije

rada, čime se osigurava da je rad smislen i nagrađujući te se predviđaju gospodarske

promjene; poziva na nadzor nad primjenom europskog zakonodavstva o europskim

radničkim vijećima te informiranje radnika i savjetovanje s njima i na učinkovite mjere

kojima se jamči da se restrukturiranje poduzeća odvija na društveno odgovoran način;

9. naglašava potrebu za sveobuhvatnim, pouzdanim i redovito ažuriranim podacima o

kvaliteti rada i zapošljavanja koji se mogu upotrebljavati za nadzor kvalitete rada i

zapošljavanja tijekom vremena i pružanja dokaza za donošenje politika o toj temi;

poziva Eurofound na daljnji razvoj aktivnosti nadziranja kvalitete radnih mjesta i

poslovnog života putem svojeg Europskog istraživanja o radnim uvjetima koje se

temelji na njegovu načelu kvalitete radnih mjesta koje obuhvaća zaradu, izglede, fizičko

okruženje, socijalno okruženje, intenzitet rada, upotrebu vještina i prosudbe, kvalitetu

radnog vremena; poziva Eurofound da dalje razvija svoje istraživanje o politikama,

sporazumima socijalnih partnera i praksama tvrtki koji podržavaju bolju kvalitetu

radnih mjesta i bolji poslovni život;

Primjerena i održiva socijalna zaštita

10. ističe da su prava socijalne zaštite individualna prava; podupire integriranije

ostvarivanje naknada socijalne zaštite i pružanje kvalitetnih socijalnih usluga kako bi

socijalna država bila razumljivija i dostupnija, a da pritom ne oslabi socijalna zaštita;

naglašava potrebu za odgovarajućom socijalnom zaštitom i socijalnim ulaganjima

PE589.146v03-00 16/41 RR\1113296HR.docx

HR

tijekom života ljudi, omogućavajući svima da u potpunosti sudjeluju u društvu i

gospodarstvu i održavaju dostojan životni standard; ukazuje na važnost informiranja

građana o socijalnim pravima i na potencijal dostupnih rješenja koja nudi e-vlada, uz

možebitnu karticu europskog socijalnog osiguranja sa snažnim jamstvima zaštite

podataka koja bi mogla poboljšati koordinaciju socijalne sigurnosti u EU-u i svjesnost

pojedinca te također pomoći mobilnim radnicima da osvijeste i čuvaju doprinose i prava

koja im pripadaju u matičnim zemljama i zemljama domaćinima i olakšaju rad

nacionalnih inspektorata rada; naglašava važnost personalizirane podrške, licem u lice,

posebno isključenim i ugroženim domaćinstvima;

11. slaže se s time da je važan univerzalan pristup pravovremenoj, kvalitetnoj i financijski

pristupačnoj preventivnoj i kurativnoj zdravstvenoj skrbi i lijekovima; to smatra pravom

koje se mora poštovati, uključujući u ruralnim područjima i prekograničnim regijama;

ističe da svi stanovnici moraju biti zdravstveno osigurani; slaže se da su povećana

zdravstvena prevencija i prevencija bolesti očigledno socijalno ulaganje koje samo sebe

isplaćuje, također kroz zdravije starenje;

12. svjestan je da sve veće očekivano trajanje života i smanjivanje radne snage predstavljaju

izazov za održivost i prikladnost mirovinskih sustava i međugeneracijsku solidarnost;

napominje da uklanjanje razlika u mirovinama između žena i muškaraca u tom pogledu

također mora biti prioritet; ponovno potvrđuje da je najbolji način reagiranja povećati

ukupnu stopu zaposlenosti s pomoću modela zapošljavanja povezanih s punim

pokrićem mirovinskog osiguranja i posvećivanjem posebne pažnje mlađim

generacijama i onima koji su najisključeniji s tržišta rada; smatra da bi dobne granice za

mirovinu osim očekivanog životnog vijeka trebale odražavati i druge čimbenike koje

treba utvrditi na nacionalnoj razini, među kojima su napredak u produktivnosti, omjer

ekonomske ovisnosti i razlike u zahtjevnosti posla; podsjeća na važnost ulaganja u

aktivno starenje i aranžmana koji omogućuju ljudima u dobi za odlazak u mirovinu da

nastave raditi željenim intenzitetom uz mogućnost primanja djelomične mirovine ako ne

rade puno radno vrijeme;

13. poziva Komisiju da provede podrobnu analizu najboljih praksi kako bi pomogla

državama članicama kod izračuna minimalnih mirovina;

14. preporučuje da svi radnici budu pokriveni osiguranjem za slučaj nezaposlenosti ili

nedobrovoljnog zaposlenja s nepunim radnim vremenom, uz pružanje pomoći u traženju

posla i ulaganje u (ponovno) osposobljavanje u skladu s uvjetima koje države članice

utvrde u suradnji sa socijalnim partnerima; podsjeća da odgovarajuće naknade za

nezaposlene poboljšavaju postupak prilagodbe i stoga su korisne za produktivnost, dok

istovremeno imaju ključnu ulogu u prevenciji i smanjivanju siromaštva; smatra da bi

europski stup socijalnih prava trebao preporučiti kvalitetna mjerila za nacionalne

sustave osiguranja za slučaj nezaposlenosti, posebice u pogledu njihova pokrića, uvjeta

aktivacije, povezanosti između trajanja potpore i prosječnog razdoblja traženja posla u

dotičnoj zemlji te kvalitete potpore koju pružaju centri za zapošljavanje;

15. ističe važnost odgovarajućeg prihoda za zadržavanje ljudskog dostojanstva te ulogu

socijalnih ulaganja koja ljudima omogućuju da se obrazuju i/ili traže posao;

16. ustraje u tome da prava osoba s invaliditetom trebaju biti ugrađena u stup socijalnih

prava s pristupom koji se temelji na ljudskim pravima u skladu s obvezama EU-a i

RR\1113296HR.docx 17/41 PE589.146v03-00

HR

njegovih država članica u okviru Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom

(CRPD); smatra da bi te odredbe trebale obuhvaćati barem:

pravo na dostojanstven rad, bez ograničenja, u potpuno uključivom, otvorenom i

pristupačnom radnom okruženju i tržištu rada;

usluge i sigurnost minimalnog dohotka prilagođenog posebnim individualnim

potrebama, koji omogućuju dostojan životni standard i socijalnu uključenost;

jamstvo slobodnog kretanja i prenosivosti usluga među državama članicama EU-a;

uključivo obrazovanje i osposobljavanje, uključujući odredbe o odgovarajućoj digitalnoj

pismenosti;

posebne odredbe o zaštiti od iskorištavanja i prisilnog rada osoba s invaliditetom,

posebice osoba s intelektualnim i psihosocijalnim invaliditetom ili osoba lišenih

poslovne sposobnosti;

17. primjećuje sa zabrinutošću da su dostupnost i financijska pristupačnost dugoročne skrbi

i dalje velik problem u Europi, koji neslužbene njegovatelje koji su članovi obitelji

zadržava kod kuće i sprečava ih da ostvare svoju karijeru; žali zbog čestih zlouporaba

njegovatelja zaposlenih posredovanjem agencija za zapošljavanje ili na neslužbenoj

osnovi; smatra da su pristup kvalitetnim i financijski pristupačnim dugoročnim

uslugama skrbi, uključujući skrb kod kuće i programe za samostalan život, pravo koje

treba poticati uz pomoć odgovarajuće kvalificiranih stručnjaka koji rade u

dostojanstvenim uvjetima; stoga smatra da bi, u cilju izbjegavanja institucionalizacije i

rizika od siromaštva, za domaćinstva, posebice ona s niskim prihodima, trebalo

uspostaviti odgovarajuće javne usluge i pomoć; ponovno poziva na donošenje propisa o

dopustu za njegovatelje radi ograničenja posljedica na pravo na naknadu i socijalnu

zaštitu ako radnici privremeno moraju skrbiti o članovima obitelji; poziva Komisiju da

donese konkretan plan djelovanja u tom području, uključujući ciljeve u pogledu skrbi o

starijim osobama, osobama s invaliditetom i drugim uzdržavanim osobama, slične

ciljevima iz Barcelone, čiji bi nadzorni instrumenti trebali mjeriti kvalitetu, dostupnost i

financijsku pristupačnost; poziva i na više dijeljenja i preuzimanja najboljih praksi u

tom području;

18. smatra da je siromaštvo djece vrlo ozbiljan problem u pogledu kojeg bi Europa trebala

poduzeti radikalne mjere; ističe pravo na sustave univerzalnog obrazovanja i

zdravstvene i socijalne skrbi kao osnovni uvjet za borbu protiv siromaštva, posebice kod

djece; imajući u vidu ovaj cilj, poziva Komisiju i države članice da zajamče brzu

provedbu preporuke iz 2013. godine naslovljene „Ulaganje u djecu: prekidanje kruga

prikraćenosti”, te da poduzmu konkretne korake radi ostvarenja jamstva za djecu u svim

državama članicama tako da svako dijete koje trenutačno živi u opasnosti od siromaštva

ima pristup besplatnoj zdravstvenoj zaštiti, besplatnom obrazovanju, besplatnoj skrbi za

dijete, pristojan smještaj i odgovarajuću prehranu; upozorava na potrebnu povezanost s

programima koji daju potporu i priliku roditeljima da izađu iz situacija socijalne

isključenosti i uključe se na tržište rada; uviđa da te politike zahtijevaju odgovarajuće

financiranje na nacionalnoj razini i potporu europskih strukturnih i investicijskih

fondova;

PE589.146v03-00 18/41 RR\1113296HR.docx

HR

19. poziva države članice da omoguće ostvarivanje prava na odgovarajući smještaj

osiguranjem pristupa kvalitetnom i financijski pristupačnom smještaju odgovarajuće

veličine za sve, te da spriječe i smanje problem beskućništva s ciljem njegova

postupnog uklanjanja; poziva ih na donošenje propisa i/ili drugih mjera prema potrebi

kako bi se omogućio pristup socijalnim stanovima ili odgovarajućim povlasticama za

stanovanje onima kojima je to potrebno, što očigledno podrazumijeva pojedince i

obitelji beskućnike, te kojima bi se osiguralo da su ugrožene skupine i oni koji žive u

siromašnim kućanstvima zaštićeni od deložacije ili da im se omogući odgovarajući

zamjenski smještaj; poziva na to da pružanje smještaja bude povezano s odgovarajućim

socijalnim uslugama kojima se podupiru socijalna i gospodarska uključenost; poziva na

provedbu učinkovitih mjera kako bi se pomoglo mladima s niskim prihodima da

zasnuju svoja vlastita domaćinstva; ističe da su ulaganja u energetski učinkovit socijalni

smještaj korisna za zapošljavanje, okoliš, smanjenje energetskog siromaštva i

ostvarivanje socijalnih prava; poziva na povećanu uporabu mjerodavnih europskih

financijskih instrumenata radi potpore urbanoj obnovi i pružanju financijski

pristupačnog, dostupnog i energetski učinkovitog smještaja te poticanja razvoja

socijalnog smještaja u regijama u kojima nije dovoljno razvijen; poziva na ukidanje svih

oblika kriminalizacije siromaštva, kao što su mjere nepravednog sankcioniranja

beskućništva i drugi oblici materijalnog uskraćivanja;

20. poziva na odgovarajuće mjere, uključujući poboljšanja propisa ako se pokaže potrebnim

nakon evaluacije, kako bi se svima zajamčio pristup kvalitetnim i financijski

pristupačnim socijalnim uslugama od općeg interesa i drugim uslugama od općeg

interesa odnosno ključnim uslugama kao što su opskrba vodom, gospodarenje otpadom,

obrazovanje, zdravstvena skrb, e-komunikacije i širokopojasne veze velike brzine,

energetske usluge, usluge javnog prijevoza i financijske usluge, kao i dostupnost svega

navedenoga; naglašava važnu ulogu dobro opremljenih pružatelja usluga u javnom

sektoru s kvalitetnim osobljem kao i socijalnih poduzeća i neprofitnih organizacija u

tom kontekstu, pod uvjetom da je njihov primarni cilj pozitivan socijalni utjecaj;

također ističe važnu ulogu poduzeća socijalne ekonomije u pružanju tih usluga i

postizanju uključivijeg tržišta rada; poziva na uklanjanje postojećih pravnih nesigurnosti

na koje nailaze javna tijela pri financiranju socijalnih usluga od općeg interesa;

podržava primjenu socijalnih kriterija u javnoj nabavi; podsjeća na to da je u ruralnim

područjima posebno potrebna kontinuirana potpora radi moderniziranja njihove

infrastrukture i održavanja gospodarske dinamičnosti; također upozorava na važnost

financijskog obrazovanja koje pomaže u sprečavanju prezaduženosti kućanstava, te

važnost pravne pomoći i drugih mehanizama potpore dužnicima i njihove zaštite od

bezobzirnih postupaka kojima im se omogućuje druga prilika;

Jednake mogućnosti i pristup tržištu rada

21. smatra da su u našem sve digitaliziranijem svijetu niskokvalificirane osobe, osim što

imaju smanjene mogućnosti zapošljavanja, podložnije dugotrajnoj nezaposlenosti i

imaju više teškoća u pristupu uslugama i punom sudjelovanju u društvu, a to je ne samo

štetno za pojedince, već i izrazito skupo za gospodarstvo i društvo kao cjelinu; stoga

podupire Jamstvo za vještine kao novo pravo za svakoga, u svim životnim fazama,

namijenjeno stjecanju osnovnih vještina za 21. stoljeće, uključujući pismenost,

matematičke vještine, digitalnu i medijsku pismenost, kritičko razmišljanje, socijalne

vještine i odgovarajuće vještine potrebne za zeleno i kružno gospodarstvo, uzimajući u

RR\1113296HR.docx 19/41 PE589.146v03-00

HR

obzir nove industrije i ključne sektore rasta i osiguravajući punu dostupnost osobama u

nepovoljnim situacijama, uključujući osobe s invaliditetom, tražitelje azila, dugotrajno

nezaposlene osobe i nedovoljno zastupljene skupine; naglašava da bi obrazovni sustavi

trebali biti uključivi, pružati kvalitetno obrazovanje cjelokupnom stanovništvu,

omogućavati ljudima da budu aktivni europski građani, pripremajući ih da budu u

mogućnosti učiti i prilagođavati se tijekom cijelog života i odgovarati društvenim

potrebama i potrebama tržišta rada; smatra da bi završetak srednjoškolskog obrazovanja

trebao biti obvezatan u Europi 21. stoljeća te da odgovarajući programi moraju biti

dostupni kako bi svim mladim ljudima koji su prekinuli osnovnoškolsko ili

srednjoškolsko obrazovanje omogućili drugu priliku; smatra da bi Jamstvo za vještine

trebalo uključiti individualiziranu procjenu potreba za učenjem, mogućnost kvalitetnog

učenja i sustavno vrednovanje stečenih vještina i kompetencija, omogućujući njihovo

lako priznavanje na tržištu rada; upozorava na potrebu da se zajamči široko

rasprostranjeni pristup širokopojasnim vezama u cilju omogućivanja digitalne

pismenosti; ističe da je Jamstvo za vještine važno socijalno ulaganje te zahtijeva

njegovu pravilnu provedbu i odgovarajuće financiranje, također uz potporu europskih

strukturnih i investicijskih fondova;

22. zabrinut je zbog širenja socioekonomske nesigurnosti i pogoršanja uvjeta rada za mnoge

radnike; uviđa da mnogi radnici koji rade na temelju netipičnih oblika ugovora imaju

teškoće u ostvarivanju svojih radničkih prava odnosno prava na naknade socijalne

sigurnosti te da su žene i migranti nesrazmjerno zahvaćeni ovim problemom; poziva

Komisiju da pomno prati provedbu i primjenu Direktive o radu na određeno vrijeme,

Direktive o radu s nepunim radnim vremenom i Direktive o radu preko poduzeća za

privremeno zapošljavanje; poziva Komisiju i države članice da poduzmu korake radi

poboljšanja prenosivosti socijalnih prava stečenih po različitim osnovama; naglašava

važnost osiguranja dovoljnih kapaciteta radi pružanja odgovarajuće socijalne zaštite na

razini država članica za osobe u svim oblicima zaposlenja, tipičnim i netipičnim radnim

odnosima kao i kod samozapošljavanja; poziva Komisiju da u tom pogledu predloži

preporuku; osobito smatra da:

(a) države članice trebale bi organizirati sustave socijalne sigurnosti na takav način da

se svim osobama u svim oblicima zaposlenja, radnog odnosa i samozapošljavanja

omogući da stječu povlastice koje im pružaju sigurnost u slučaju nezaposlenosti,

nedobrovoljnog zaposlenja s nepunim radnim vremenom, zdravstvenih problema,

starije životne dobi ili prekida karijere radi odgoja djece, drugog oblika skrbi ili

radi osposobljavanja;

(b) počevši od njihova prvog ulaska na tržište rada, sve osobe u svim oblicima

zaposlenja, radnog odnosa i samozapošljavanja trebale bi imati račun osobne

aktivnosti kojem se lako pristupa osobnim kontaktom i elektroničkim sredstvima,

koji propisno uzima u obzir potrebe osoba s invaliditetom, na kojem bi mogli

provjeriti svoje povlastice socijalnog osiguranja i druga socijalna prava koja su

stekli, uključujući pravo na cjeloživotno učenje, te na kojem bi mogle dobiti

informacije o njihovoj prenosivosti u druge zemlje, ako je to primjenjivo; takvi

računi osobne aktivnosti trebali bi biti financijski pristupačni te bi se trebala

zajamčiti odgovarajuća zaštita podataka;

(c) digitalne platforme i drugi posrednici trebali bi imati obvezu izvještavanja

PE589.146v03-00 20/41 RR\1113296HR.docx

HR

nadležnim tijelima o svim aktivnostima koje su s pomoću njih poduzete u svrhu

osiguranja odgovarajućih doprinosa i zaštite svih radnika s pomoću socijalnog i

zdravstvenog osiguranja;

23. ističe da promjene radnog mjesta zahtijevaju odgovarajuće ulaganje kako u institucijske

kapacitete javnih službi za zapošljavanje tako i za pomoć pojedincu u traženju posla i

unapređenju vještina u najranijem mogućem stadiju; smatra da su proaktivne politike

zapošljavanja kao što su osposobljavanje i pomoć pri odabiru posla vrijedan alat za

ponovnu integraciju nezaposlenih osoba u tržište rada, bez obzira na njihovu dob;

podsjeća na korisnu ulogu Europskog socijalnog fonda u pružanju potpore politikama

aktivnog tržišta rada u cijeloj Europi i Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji koji

podupire prekvalifikacije i ponovno zapošljavanje u slučaju regionalnih gospodarskih

šokova i velikih otpuštanja; nadalje podsjeća na važnu ulogu sustava socijalne

sigurnosti u pružanju potpore sigurnim prelascima na nova radna mjesta; ističe da bi

očuvanje i prenosivost povlastica socijalnog osiguranja stečenih tijekom radnog i

životnog vijeka trebali biti zajamčeni radi olakšavanja promjene posla i profesije;

24. ističe da proaktivna politika zapošljavanja podrazumijeva javnu potporu za razvoj

sektora sa znatnim potencijalnom zapošljavanja, a u mnogim zemljama i potrebu da se

proširi uloga javnih službi za zapošljavanje i da im se osiguraju dovoljni kapaciteti za

izravan doticaj s poslovnim svijetom tako da se prekvalifikacije i druga vrsta pomoći

osobama koje traže posao pružaju u skladu s profilom tih osoba i potrebama lokalnoga

gospodarstva; poziva na provedbu Jamstva za mlade za sve osobe mlađe od 30 godina, s

naglaskom na kvalitetnu ponudu i učinkovit pristup mladima koji nisu zaposleni niti su

u sustavu obrazovanja ili osposobljavanja (NEET), te provedbu preporuke Vijeća o

dugoročnoj nezaposlenosti, uključujući s pomoću razvoja dodatnih mjera potrebnih da

se zajamči dostupnost tih politika osobama kojima je potrebna potpora; naglašava da

treba uzeti u obzir potrebe starijih radnika i osoba koje traže posao te poticati suradnju

mlađih i starijih radnika; ističe da te politike predstavljaju važnu strukturnu reformu i

socijalna ulaganja kojima je potrebno odgovarajuće financiranje na europskoj i

nacionalnoj razini, uključujući financiranje iz Europskog socijalnog fonda i Inicijative

za zapošljavanje mladih i/ili drugih instrumenata;

25. podsjeća da je veća vjerojatnost da će žene imati nesigurne i nisko plaćene poslove i

prekide u karijeri te da to ostavlja posljedice na njihove živote u cijelosti; smatra da je u

području jednakosti spolova i ravnoteže između privatnog i poslovnog života hitno

potreban odlučan napredak kako bi se iskorijenili tvrdokorni oblici diskriminacije;

očekuje prijedloge Komisije u tom području kako je najavljeno u njezinu Programu rada

za 2017. godinu, posebice s obzirom na sljedeće:

(a) treba ojačati postojeće mehanizme kojima se osigurava jednako postupanje prema

ženama i muškarcima, ukloniti ukorijenjene razlike u plaćama i mirovinama

između žena i muškaraca te smanjiti profesionalnu segregaciju; u tu svrhu treba

pratiti provedbu i primjenu Direktive 2006/54/EZ, koju prema potrebi treba

revidirati; treba i dalje slijediti Europski pakt za jednakost spolova (2011. – 2020.)

i Stratešku suradnju za jednakost spolova 2016. – 2019., također s pomoću

godišnjih izvješća o jednakosti spolova;

(b) potrebne su nove učinkovite mjere na europskoj i nacionalnoj razini za

RR\1113296HR.docx 21/41 PE589.146v03-00

HR

usklađivanje poslovnog, privatnog i obiteljskog života, uključujući zakonodavne

prijedloge u pogledu rodiljnog dopusta, očinskog dopusta, roditeljskog dopusta,

dopusta za njegovatelje, pristupa kvalitetnim uslugama skrbi i fleksibilnog radnog

vremena; treba poticati jednake mogućnosti dopusta za žene i muškarce u svim

radničkim kategorijama u cilju boljeg pristupa žena tržištu rada i njihova položaja

na tržištu rada, ojačati ulogu očeva u odgoju djece i olakšati postizanje ravnoteže

između privatnog i poslovnog života; Komisija bi također trebala podupirati

države članice u dijeljenju i usvajanju dobrih praksi u tom području;

26. podsjeća da je Poveljom o temeljnim pravima Europske unije zabranjena svaka

diskriminacija na temelju spola, rase, boje kože, etničkog ili socijalnog podrijetla,

genetskih obilježja, jezika, vjere ili uvjerenja, političkoga ili bilo kojega drugog

mišljenja, pripadnosti nacionalnoj manjini, imovine, rođenja, invaliditeta, dobi ili spolne

orijentacije; ističe da bi svi ljudi trebali uživati jednake mogućnosti tijekom života,

uključujući prilikom traženja posla i na radnome mjestu; naglašava potrebu za

pravilnom provedbom Direktive o jednakosti pri zapošljavanju 2000/78/EZ i Direktive

o rasnoj jednakosti 2000/43/EZ; potiče države članice da poboljšaju provedbu, a

Komisiju da ocijeni provedbu postojećih mjera radi osiguravanja nediskriminacije i

jednakih mogućnosti te povećanja sudjelovanja na tržištu rada i socijalne integracije

nedovoljno zastupljenih skupina; poziva Komisiju da predloži nove konkretne

preporuke ili druge mjere u tom pogledu ako je to potrebno; podsjeća da Direktiva o

jednakom postupanju koja je predložena 2008. godine i koja još nije usvojena

predstavlja element koji nedostaje u zakonodavnom okviru koji se odnosi na

nediskriminaciju; upozorava na europsku i nacionalnu sudsku praksu navodeći da je u

pravu EU-a i nacionalnom pravu potrebno utvrditi obvezu razumne prilagodbe za sve

oblike diskriminacije, pod uvjetom da to ne predstavlja nesrazmjeran teret za

poslodavce ili pružatelje usluga; poziva Komisiju na praćenje zakonodavnih okvira i

politika država članica u skladu s mjerodavnim propisima EU-a kako bi se svim

osobama sa statusom izbjeglice zajamčila integracija, jednako postupanje i

dostojanstveni uvjeti rada; naglašava da bi se svim žrtvama iskorištavanja i

diskriminacije trebao omogućiti pristup pravosuđu i zaštiti;

Mobilnost na tržištu rada

27. ističe da je slobodno kretanje ljudi jedno od najvećih postignuća EU-a i da je slobodno

kretanje radnika temelj unutarnjeg tržišta koji ima važnu ulogu u poboljšanju

konvergencije i integracije među državama članicama; ističe da je mobilnost u EU-u

prilika i temeljno pravo čije se ostvarivanje mora podupirati, uključujući s pomoću

nesmetanog funkcioniranja sustava koordinacije socijalne sigurnosti; poziva na pravilnu

provedbu i primjenu pravila EU-a u pogledu mobilnosti radnika i prekograničnog

pružanja usluga; nadalje, poziva na pružanje potpore mobilnosti radne snage s pomoću

odgovarajućeg jezičnog obrazovanja na svim obrazovnim razinama, poboljšane

usporedivosti obrazovnih sustava i priznavanja stručnih kvalifikacija, lako dostupnih

informacija o pravima i obvezama mobilnih radnika, te mjera kojima se osiguravaju

dostojanstveni uvjeti rada i učinkovita suradnja javnih službi za zapošljavanje diljem

Europe; napominje da mobilnost ne bi smjela biti posljedica neodgovarajućih

mogućnosti za zapošljavanje ili neodgovarajuće socijalne zaštite u matičnim regijama

radnika jer produljeni odljev radne snage može onemogućiti gospodarsku

konvergenciju; stoga ističe važnost kohezijske politike i drugih instrumenata za

PE589.146v03-00 22/41 RR\1113296HR.docx

HR

teritorijalno uravnotežen gospodarski razvoj; smatra da mobilnost radnika ne bi smjela

biti zlouporabljena radi podrivanja socijalnih standarda zemalja domaćina s pomoću

prijevare ili zaobilaženja pravnih propisa; naglašava činjenicu da mobilni radnici obično

pridonose javnim proračunima zemalja domaćina; poziva na odgovarajuća ulaganja u

javne usluge u područjima s porastom stanovništva te upozorava na potporu koju u tom

pogledu može pružiti Europski socijalni fond;

28. poziva EU i države članice da uzmu u obzir socijalni utjecaj mobilnosti na porast broja

transnacionalnih obitelji, npr. omogućavanjem dopusta radi skrbi o članu obitelji u

drugoj zemlji te osiguravajući prenosivost i usporedivost obrazovnih sustava u pogledu

mobilnosti djece školske dobi;

29. poziva države članice da obvežu poslodavce da omoguće sklapanje ugovora o radu na

jeziku koji poznaju mobilni građani EU-a kako bi ugovori o radu radnicima bili

razumljivi;

Stvaranje sredstava za postizanje rezultata u praksi

30. poziva Komisiju da na temelju rezultata javnog savjetovanja i stajališta institucija EU-a

utvrdi jasan plan provedbe konkretnih mjera za punu praktičnu provedbu europskog

stupa socijalnih prava i potpuno ostvarivanje socijalnih ciljeva Ugovorâ; naglašava

činjenicu da bi, u cilju zaštite temeljnih socijalnih prava, odredbe kao što su članci 8., 9.

i 10. UFEU-a trebale biti primjenjivane na odgovarajući način prilikom kreiranja

politika EU-a i svih aktivnosti institucija EU-a, među ostalim s pomoću procjena

socijalnog učinka;

31. poziva države članice da potpišu i ratificiraju izmijenjenu Europsku socijalnu povelju i

Europsku konvenciju o socijalnoj sigurnosti (ETS br. 78); potiče Komisiju da ispita

korake potrebne za pristupanje Europske unije izmijenjenoj Povelji i da predloži

vremenski okvir za ostvarenje tog cilja;

32. poziva Komisiju da politiku rodne osviještenosti uvrsti kao sastavni dio u europski stup

socijalnih prava te da sustavne procjene učinka na spolove uključi u procjenu

poštovanja temeljnih prava;

33. zabrinut je zbog dugotrajnog negativnog utjecaja produljene gospodarske krize kroz

koju je Europa prošla u prvoj polovini ovog desetljeća i koja je imala veći utjecaj na

pojedine zemlje i regije; smatra da cilj uzlazne gospodarske i socijalne konvergencije

treba poduprijeti nizom ciljeva koji proizlaze iz strategije Europa 2020. i ciljeva

održivog razvoja koji služe usmjeravanju prema usklađivanju gospodarske i socijalne

politike te politike zapošljavanja u EU-u, te trebaju služiti kao kompas za europodručje

u kojem je potrebno posvetiti posebnu pažnju uzlaznoj gospodarskoj i socijalnoj

konvergenciji;

34. upozorava na dvosmjernu povezanost između socijalnih uvjeta i gospodarske

učinkovitosti; poziva da se prilikom utvrđivanja preporuka po državama članicama i

preporuke za europodručje te prilikom iskorištavanja instrumenata EU-a, izravno i

transparentno uzmu u obzir ciljevi strategije Europa 2020., postojeća ljestvica ključnih

pokazatelja zaposlenosti i socijalnih pokazatelja u Zajedničkom izvješću o

zapošljavanju te potencijalni novi kodeks konvergencije; smatra da bi u tu svrhu trebalo

RR\1113296HR.docx 23/41 PE589.146v03-00

HR

utvrditi i instrumente Europske strategije zapošljavanja i otvorene socijalne metode

koordinacije; potiče snažniju ulogu makroekonomskog dijaloga sa socijalnim

partnerima u oblikovanju kombinacije gospodarskih politika na europskoj razini; smatra

da je makrosocijalni nadzor od velikog značaja kako bi se zajamčilo da se gospodarske

neravnoteže neće smanjivati na račun zapošljavanja i socijalne situacije te kako bi se

spriječilo srozavanje socijalnih standarda u EU-u; ponavlja svoj poziv za izradu

Europskog programa za reforme i ulaganja s ciljem jačanja potencijala rasta na temelju

kvalitetnih radnih mjesta i produktivnosti radi promicanja pravednih, postojanih,

učinkovitih i održivih sustava socijalne skrbi, te poticanja održivog prelaska

gospodarstava država članica na veću resursnu učinkovitost;

35. smatra da su sudjelovanje žena na tržištu rada i njihova gospodarska neovisnost ključni

za ostvarenje cilja Europe 2020. o ukupnoj stopi zaposlenosti od 75 % i da bi to

pridonijelo porastu BDP-a; stoga poziva Komisiju i države članice da ojačaju politike i

povećaju ulaganje namijenjeno podržavanju zapošljavanja žena na kvalitetnim radnim

mjestima, osobito u sektorima i na položajima na kojima su žene nedovoljno

zastupljene, kao što su znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika, sektor zelenog

gospodarstva ili visokorukovodeće funkcije u svim sektorima;

36. napominje da su žene i djevojke nerazmjerno više pogođene siromaštvom i socijalnom

isključenošću te poziva na davanje političkog poticaja ambicioznoj europskoj strategiji

za suzbijanje siromaštva i na preuzimanje nove obveze ispunjenja europskih ciljeva

borbe protiv siromaštva za 2020.; potiče države članice da izrade detaljne nacrte

nacionalnih strateških planova protiv siromaštva, a Komisiju da istakne smanjenje

siromaštva u okviru Europskog semestra;

37. poziva države članice i Komisiju na djelovanje s ciljem osiguranja odgovarajuće razine

socijalnih ulaganja koja su ključna za socijalnu koheziju te kratkoročno i dugoročno

imaju pozitivan utjecaj na gospodarski rast (npr. odgoj djece, obrazovanje, Jamstvo za

mlade i Jamstvo za vještine); smatra da bi ocjena kvalitete javne potrošnje također

trebala odražavati tu zabrinutost;

38. ponavlja svoj poziv za održavanje zajedničkih sastanaka Vijeća za zapošljavanje,

socijalnu politiku i pitanja potrošača te Vijeća za ekonomske i financijske poslove s

ciljem promicanja usklađenijih socioekonomskih politika, kao i redovnih sastanaka

ministara rada i socijalnih poslova europodručja radi poboljšanja koordinacije politika u

europodručju i pravilnog rješavanja problema socijalnih neravnoteža;

39. naglašava činjenicu da današnji fenomen proizvodnje koja zahtijeva velike količine

kapitala i važan doprinos nematerijalne imovine za stvaranje dodane vrijednosti s jedne

strane, te visoke stope nejednakosti, nezaposlenosti, neprestani porast „netipičnih”

poslova i sve manji udio rada u ukupnom dohotku s druge strane, upućuju na potrebu za

proširenjem financijske osnove za sustave socijalne skrbi, uz fiskalnu neutralnost, radi

pružanja odgovarajuće socijalne zaštite i kvalitetnih usluga za sve; smatra da bi to

trebalo napraviti posebno prelaskom na nove izvore poreznog prihoda; potiče države

članice da u tom pogledu ocijene svoje potrebe; podsjeća da je stjecanje povlastice

socijalnog osiguranja važan aspekt pristojnog rada i značajno pridonosi gospodarskoj i

socijalnoj stabilnosti; međutim, ističe da je trenutačno porezno opterećenje na rad

moguće smanjiti i istovremeno osigurati održivost i prikladnost nacionalnih sustava

PE589.146v03-00 24/41 RR\1113296HR.docx

HR

socijalne sigurnosti; također naglašava činjenicu da je suzbijanje porezne utaje i

izbjegavanja poreza od ključnog značaja za jamčenje odgovarajuće razine javnih

ulaganja i održivosti sustava socijalne skrbi;

40. smatra da europski stup socijalnih prava može biti vjerodostojan samo ako je popraćen

odgovarajućim financiranjem na nacionalnoj i europskoj razini, čime će se državama

članicama zajamčiti da budu u mogućnosti ostvarivati zajednički dogovorene ciljeve;

ponovno poziva na ubrzanu provedbu odgovarajućih operativnih programa i prema

potrebi reviziju VFO-a za razdoblje 2014. – 2020. kako bi se moglo izaći na kraj sa sve

većim potrebama; posebno poziva na daljnje jačanje Inicijative za zapošljavanje mladih

i daljnje korake kojima će se omogućiti lakši pristup i potpuno iskorištavanje Europskog

socijalnog fonda, Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji i Fonda europske pomoći

za najpotrebitije; smatra da ti financijski instrumenti trebaju ostati dostupni svim

državama članicama i po potrebi biti poboljšani, uključujući u pogledu obrazovanja i

osposobljavanja, Jamstva za vještine, siromaštva djece i nepredviđenih novih izazova

kao što je integracija izbjeglica na tržište rada; smatra da se mora poštovati pravilo o

dodjeli 20 % nacionalnih omotnica ESF-a za borbu protiv siromaštva i socijalne

isključenosti;

41. poziva na pružanje daljnje potpore EU-a za izgradnju institucionalnih kapaciteta, npr. s

obzirom na socijalni dijalog, Europsku mrežu javnih službi za zapošljavanje,

elektroničku razmjenu podataka u sustavu socijalne sigurnosti i platformu protiv

neprijavljenog rada, što bi dugoročnije gledano moglo prerasti u europski sustav

inspektorata rada; u tom kontekstu upozorava na važnost potpore Programa za

zapošljavanje i socijalne inovacije i ESF-a odgovarajućoj izgradnji institucionalnih

kapaciteta na nacionalnoj razini;

42. poziva Komisiju i Grupu EIB-a da dalje razvijaju Plan ulaganja za Europu u cilju

jačanja ulaganja u gospodarski oporavak, stvaranja kvalitetnih radnih mjesta, održivog

razvoja i socijalnog ulaganja u sadašnje i buduće sposobnosti građana da sudjeluju na

tržištu rada;

43. smatra da bi se socijalni utjecaj gospodarske prilagodbe u okviru europodručja mogao

ublažiti, a uzlazna gospodarska i socijalna konvergencija ojačati s pomoću

odgovarajućeg financiranja, u cilju izbjegavanja daljnjeg pogoršanja u pogledu

nejednakosti i potencijala rasta država članica te izlaženja na kraj s velikim

makroekonomskim šokovima uz istovremeni porast konkurentnosti i stabilnosti

gospodarstava država članica; stoga poziva Komisiju, Vijeće i druga mjerodavna tijela

da razmotre ova pitanja u daljnjim raspravama;

44. poziva Komisiju da iznese svoje prijedloge o europskom stupu socijalnih prava prilikom

objave svoje najavljene Bijele knjige o budućnosti EU-a i ekonomske i monetarne unije;

45. poziva Komisiju, Europsku službu za javno djelovanje i države članice da nastave s

vanjskim djelovanjem u skladu s europskim stupom socijalnih prava, posebice

promičući provedbu konvencija UN-a i ciljeva održivog razvoja, konvencija

Međunarodne organizacije rada, mjerodavnih zaključaka skupine G20, mjerodavnih

konvencija Vijeća Europe i EU-ovih trgovinskih sporazuma i strateških partnerstava;

46. smatra da bi europski stup za socijalna prava trebalo usvojiti 2017. kao sporazum

RR\1113296HR.docx 25/41 PE589.146v03-00

HR

između Parlamenta, Komisije i Europskog vijeća, uključujući socijalne partnere i

civilno društvo na najvišoj razini, i da bi trebao sadržavati jasan plan provedbe; poziva

Komisiju da predloži mehanizme za odgovarajuće sudjelovanje svih relevantnih dionika

na svim relevantnim razinama u provedbi europskog stupa socijalnih prava;

47. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te

parlamentima država članica.

PE589.146v03-00 26/41 RR\1113296HR.docx

HR

OBRAZLOŽENJE

Europa je od 19. stoljeća, a posebice nakon Drugog svjetskog rata, razvila najnapredniji

socijalni model u svjetskoj povijesti, postigavši dostojanstvene radne uvjete, sveobuhvatnu

socijalnu zaštitu i razmjerno dobre javne usluge za velik dio stanovništva. Europski socijalni

model doprinio je pak znatnom povećanju produktivnosti i konkurentnosti Europe na temelju

zdrave i sposobne radne snage s pristojnom kupovnom moći za održavanje visoko razvijenog

unutarnjeg tržišta.

Naknadna proširenja EU-a omogućila su unapređenje socijalnih standarda država članica

pristupnica te su poduprla postupnu uzlaznu gospodarsku konvergenciju, među ostalim

zahvaljujući strukturnim i kohezijskim fondovima EU-a. Europski socijalni model važan je

čimbenik za uspjeh europskih integracija, zahvaljujući kojima već nekoliko desetljeća vladaju

mir, sigurnost i rasprostranjeno blagostanje. Institucije socijalne države i socijalni dijalog

također su pomogli Europi da se suoči s globalnom financijskom krizom koja je izbila 2007.

odnosno 2008. godine.

Međutim, socijalna dimenzija europskih integracija doživjela je težak udarac zbog dugotrajne

krize europodručja od 2010. Gotovo 2 bilijuna EUR novca poreznih obveznika iskorišteno je

kao državna potpora financijskom sektoru u razdoblju 2008. – 2014.1, što je u nekoliko država

članica izazvalo krizu državnog duga. Istodobno su mnoge države članice bile prisiljene

provesti oštru fiskalnu konsolidaciju i mjere unutarnje devalvacije, u velikoj mjeri zbog

nepostojanja zajedničkih stabilizacijskih mehanizama u nedovršenoj europskoj ekonomskoj i

monetarnoj uniji. Te su politike dovele do teškog socijalnog stanja koje u mnogim zemljama

još uvijek traje.

Tijekom krize europodručja brojni su građani počeli doživljavati i sam EU kao uzročnika

razlika, nejednakosti i socijalne nepravde. Projekt koji se desetljećima povezivao s

konvergencijom, prosperitetom i napretkom sada se smatra krivcem za slabljenje sustava

socijalne zaštite i prijetnjom za blagostanje stanovništva.

Europa je istodobno suočena s nizom dobro poznatih strukturnih trendova i izazova kao što su

globalizacija, demografske promjene (uključujući starenje, feminizaciju, niske stope

nataliteta, migracije), klimatske promjene i ograničenja prirodnih resursa. Također je svjedok

novoj fazi digitalne revolucije, koja snažno utječe na funkcioniranje tržišta rada.

Po mišljenju izvjestiteljice to je glavni izazov s kojim se treba pozabaviti pri definiranju

europskog stupa socijalnih prava i pri ažuriranju europskog socijalnog modela za 21. stoljeće.

Naše strukture socijalne države moraju ići u korak s demografskim promjenama,

tehnologijom, globalizacijom i nedavnim znatnim porastom socijalnih nejednakosti. U isto

vrijeme moramo prevladati štetu nastalu zbog dugotrajne gospodarske krize. Moramo odlučno

ojačati socijalnu Europu i poboljšati donošenje ekonomskih politika i dizajn ekonomske i

monetarne unije.

Kako bi se odgovorilo na taj izazov i zadovoljilo očekivanja građana, od ključne je važnosti

prepoznati i (ponovno) priznati da država ima ključnu ulogu u oblikovanju tržišta i

upravljanju socijalnim rizicima. Načini na koje država to čini među ostalim obuhvaćaju

regulativu, preraspodjelu dohotka i pružanje (ili podupiranje) kolektivnih sustava socijalnog

1 Europska komisija, Ljestvica državnih potpora za 2015., http://europa.eu/!vp68mB.

RR\1113296HR.docx 27/41 PE589.146v03-00

HR

osiguranja, programa socijalne pomoći, javnih usluga i usluga od općeg interesa. EU mora

ponovno postati potporna sila u tom pogledu, osnažujući svoje države članice i pomažući im

da promiču europski socijalni model u globalnom kontekstu. Također mora (ponovno) postati

potporna sila za bolji socijalni dijalog između poduzeća i radnika i doprinijeti osiguranju

pravedne raspodjele dohodaka i rizika čak i na tržištima koja su definirana digitalizacijom i

globalnim tržišnim natjecanjem.

Europski socijalni model, naravno, ima svoje brojne nacionalne varijacije i svaka zemlja ima

vlastito posebno uređenje, u skladu s povijesnim razvojem i načelom supsidijarnosti.

Međutim s obzirom na globalizaciju i tehnološke promjene države članice EU-a u odnosu su

snažne međuovisnosti (također i zbog zajedničke valute) i samo ako surađuju mogu svojim

građanima pružiti rasprostranjeno blagostanje. Bez zajedničkog europskog okvira države bi

članice bile u situaciji destruktivnog tržišnog natjecanja temeljenog na snižavanju socijalnih

standarda. Europski socijalni model stoga je zajednički projekt, čiji je središnji cilj uzlazna

socijalna konvergencija: trajno poboljšanje blagostanja za sve stanovnike svih zemalja EU-a,

temeljeno na održivom i uključivom gospodarskom rastu i na mjerama kojima se jamči da

nijedan pojedinac i nijedna zemlja nisu zapostavljeni i da svi mogu sudjelovati u društvu i

gospodarstvu.

Uzlaznu socijalnu konvergenciju moguće je postići samo zajedničkim djelovanjem država

članica. EU je u tu svrhu već donio zakonodavstvo kojim se reguliraju tržišta rada, proizvoda

i usluga te je uveo mehanizme usklađivanja politika i relevantne financijske instrumente. Ta

se pravna stečevina primjenjuje na sve države članice, a temeljna socijalna prava primjenjuju

se na sve osobe u EU-u; stoga bi u proces ažuriranja socijalnih standarda u okviru europskog

stupa socijalnih prava trebale biti uključene sve države članice EU-a.

Međutim, očito je da se europodručje, sa svojim aktualnim makroekonomskim okvirom,

suočava sa specifičnim izazovima pri ostvarenju ciljeva u području zapošljavanja i socijalnih

ciljeva iznesenih u Ugovorima. Pokazalo se da gubitak nekoliko nacionalnih ekonomskih

instrumenata zbog članstva u europodručju stvara pritisak za čvršćom i bržom unutarnjom

prilagodbom, npr. preko plaća, radnih uvjeta, nezaposlenosti i smanjenja socijalnih izdataka.

Stoga je, kako bi se ponovno uspostavila primjerena socioekonomska sigurnost kao

nadoknada za tu povećanu unutarnju fleksibilnost unutar europodručja, potrebno uvesti

specifične socijalne ciljeve, standarde i/ili financijske instrumente na razini europodručja.

Što su glavne težnje i očekivanja europskih građana kada je riječ o ažuriranju europskog

socijalnog modela? Građani svakako žele zadržati europski način života i žele moći imati

povjerenja u održivi razvoj Europe, koji će omogućiti dobrobit i sadašnjim i budućim

generacijama. To znači da EU i njegove države članice trebaju:

pripremiti i osnažiti građane u smislu znanja, vještina, vremena i prostora za smisleno

ekonomsko sudjelovanje;

provesti ekonomsku politiku koja pomaže u otvaranju kvalitetnih radnih mjesta i

građanima omogućuje da postignu ekonomsku sigurnost i samoispunjenje u pristojnim

radnim uvjetima;

zaštititi građane od socijalnih rizika koji se javljaju tijekom života;

smanjiti trenutačno visoku razinu socijalnih nejednakosti; i

PE589.146v03-00 28/41 RR\1113296HR.docx

HR

potaknuti aktivno sudjelovanje građana: socijalna država mora biti razumljiva i dostupna,

mora građanima pružiti osjećaj odgovornosti i ponuditi dovoljno otvorene strukture

socijalnog dijaloga i demokratske politike.

Ideje i energija mladih bit će posebno važne za ažuriranje i mijenjanje struktura socijalne

države i osiguranje raširenog blagostanja. Mladi rođeni na početku tisućljeća u prosjeku su

vjerojatno najobrazovanija generacija u Europi dosad, ali njihov je prijelaz iz obrazovanja u

svijet rada puno dulji i nesigurniji nego kod prijašnjih generacija, što uništava dio njihova

velikog potencijala. Moramo spriječiti taj veliki gubitak boljom organizacijom njihove

ekonomske, socijalne i političke uključenosti.

Svi ti izazovi i težnje iziskuju niz promjena u mehanizmima na kojima se temelji europski

socijalni model.

Pojam socijalnog ulaganja koristan je za usmjeravanje tog razvoja, na temelju spoznaje da su

prevencija i rana intervencija jeftinije od naknadnog rješavanja socijalnih problema. Socijalno

ulaganje sastoji se javnog pružanja (odnosno javne potpore pružanju) usluga kojima se svim

građanima omogućuje da sudjeluju u gospodarstvu i društvu tijekom cijelog života, npr. uz

pomoć kvalitetne skrbi za djecu, obrazovanja, cjeloživotnog učenja, zdravstvene skrbi,

aktivnih politika u području tržišta rada, socijalnog osiguranja, sustava minimalnog dohotka i

mjera za iskorjenjivanje digitalne nepismenosti. Socijalno je ulaganje neophodno za održiv

rast i blagostanje u naprednim gospodarstvima. Većinom je za njega odgovoran javni sektor,

ali poduzeća socijalne ekonomije i drugi dionici iz trećeg sektora također mogu učinkovito

provoditi socijalna ulaganja.

Europa će također morati prilagoditi svoje radno pravo i sustave socijalnog osiguranja kako bi

zajamčila pristojne i pravedne radne uvjete i socijalnu zaštitu za sve vrste radnika. Potražnja

za radnom snagom postaje više promjenjiva i raznolika, a takva će vjerojatno i ostati, što u

nekim slučajevima može pogodovati produktivnosti i ravnoteži između poslovnog i privatnog

života. Međutim, netipični oblici zaposlenja također često podrazumijevaju dužu ekonomsku

nesigurnost i neizvjesnost, što javni sektor treba riješiti.

Promjene će biti potrebne i kada je riječ o prihodima naših socijalnih država, koje se

trenutačno oslanjaju na četiri glavna mehanizma za pravednu raspodjelu ekonomske

vrijednosti:

pregovore između kapitala i radnika o raspodjeli bruto prihoda, uključujući pregovaranje o

kolektivnim ugovorima, koji se temelje na minimalnim plaćama i drugim mehanizmima s

potporom države;

sustave socijalnog osiguranja definirane zakonodavstvom i uspostavljene zahvaljujući

doprinosima radnika, poslodavaca i države;

oporezivanje i javnu potrošnju; i

regulaciju međunarodnog financijskog sustava i borbu protiv izbjegavanja poreza.

Sva su ta četiri mehanizma nužna za održivost socijalne države i za primjerenu razinu javnog

ulaganja. Međutim, u budućnosti će biti potrebno manje se oslanjati na doprinose temeljene

na radu, a više na opće oporezivanje, financijsku regulaciju i snažnu borbu protiv izbjegavanja

poreza. Akumulacija socijalnih prava kroz rad važan je aspekt dostojanstvenog rada, koji

motivira radnike i doprinosi dugoročnijoj ekonomskoj i socijalnoj stabilnosti više nego što to

RR\1113296HR.docx 29/41 PE589.146v03-00

HR

uspijevaju povlastice na temelju imovinskog stanja ili sustavi bezuvjetnog temeljnog dohotka.

Međutim, trenutačna visoka razina nejednakosti, porast atipičnih oblika zaposlenja i sve veća

intenzivnost gospodarske proizvodnje u smislu kapitala upućuju na to da je potrebno smanjiti

porezno opterećenje na rad (što uključuje i doprinose za socijalno osiguranje) i sufinancirati

sustave socijalnog osiguranja u većoj mjeri iz prihoda od drugih poreza (npr. porez na

kapitalnu dobit, bogatstvo ili zagađivanje) kako bi se svima pružila pristojna razina socijalne

zaštite.

Europsko gospodarsko upravljanje treba dodatno uravnotežiti i pri donošenju ekonomskih

politika više uzeti u obzir socijalne pokazatelje. Kada je riječ o europodručju, treba započeti

novi pozitivni krug, uz veća ulaganja koja će dovesti do otvaranja kvalitetnih mjesta, dati

građanima ekonomsku sigurnost i doprinijeti većoj ukupnoj potražnji i daljnjim ulaganjima.

Viša stopa zaposlenosti i veća pokrivenost kada je riječ o socijalnoj zaštiti također bi povećale

iznos prikupljenih prihoda i time poboljšale održivost socijalne države. Euro bi napokon

trebao postati pokretač uzlazne konvergencije.

U okviru europskog stupa socijalnih prava trebalo bi također predvidjeti kako na bolji način

iskoristiti vanjske politike EU-a za ostvarenje socijalnih prava u Europi i postizanje ciljeva

održivog razvoja diljem svijeta. Europa ima jasan strateški interes za jači socijalni dijalog,

provedbu konvencija i preporuka Međunarodne organizacije rada i unapređenje sustava

socijalne zaštite i socijalnih usluga diljem svijeta. Stoga bi trebala nastojati ostvariti te

interese uz pomoć svojih trgovinskih sporazuma, strateških partnerstava, razvojnih politika,

politike susjedstva i Europskog migracijskog programa.

Da zaključimo, europski stup socijalnih prava važna je i hitna inicijativa, koju su Europska

komisija i Europski parlament s pravom smjestili na vrh liste svojih političkih prioriteta. No

taj projekt i ideja socijalne Europe ne mogu se ograničiti na malu skupinu stručnjaka EU-a.

Socijalnu Europu proživljava svaki građanin preko svojih prava koja ima na radnom mjestu,

socijalnih usluga kojima ima pristup, socijalnih ulaganja koja prima, politika koje utječu na

njegove ekonomske izglede i socijalne zaštite na koju se može osloniti kada mu nešto u životu

pođe po krivu.

Socijalna Europa jest i mora biti namijenjena svima i mora na konkretan način poboljšavati

živote građana. Snagu europskog stupa socijalnih prava potrebno je stoga proširiti na sve

razine EU-a, uključujući općinske, regionalne i nacionalne vlasti te njihovu suradnju s

poduzećima, sindikatima i civilnim društvom.

PE589.146v03-00 30/41 RR\1113296HR.docx

HR

MIŠLJENJE MANJINE

o europskom stupu socijalnih prava (2016/2095(INI))

Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja, izvjestiteljica: Maria João Rodrigues

Mišljenje manjine koje je izložila skupina Kluba zastupnika Europe naroda i slobode

A. budući da je u govoru Jean-Claudea Junckera iz 2015. bio spomenut pojam „socijalnog

stupa”;

B. Budući da se čini da postavka na kojoj se temelji ovaj stav zahtijeva da EU „provede

promjenu paradigme prema snažnom europskom socijalnom modelu”;

C. budući da će ovaj stav uništiti 200 godina izgradnje Europe usmjerene prema

zajedničkom socijalnom modelu, koji je malo po malo svaka država uspješno

prilagodila svojim potrebama, u zamjenu za takozvanu socijalnu Europu, ali što je u

stvarnosti usklađivanje s razornim učinkom;

D. budući da je stvarnost koja se oblikuje prije svega europska dominacija nad socijalnom

zaštitom svake države članice;

E. budući da je ovaj prijedlog predmet propagande kojom se želi prikazati da je EU jedino

rješenje za probleme građana, dok je ta odgovornost na euru;

F. budući da socijalni stup nije osmišljen za građane već za spašavanje po tko zna koji put

projekta eura i europodručja;

1. Klub zastupnika ENF ne podupire rad koji su izvršili klubovi zastupnika o ovom

izvješću, koje smatra napadom na suverenost država i neopravdanim miješanjem.

RR\1113296HR.docx 31/41 PE589.146v03-00

HR

30.11.2016

MIŠLJENJE ODBORA ZA PRAVA ŽENA I JEDNAKOST SPOLOVA

upućeno Odboru za zapošljavanje i socijalna pitanja

o europskom stupu socijalnih prava

(2016/2095(INI))

Izvjestiteljica za mišljenje: Maria Arena

PRIJEDLOZI

Odbor za prava žena i jednakost spolova poziva Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja da

kao nadležni odbor u prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:

A. budući da će Komisija iznijeti prijedlog obvezujućeg europskog stupa socijalnih prava,

kojim bi se trebala ostvariti ključna socijalna prava, posebno jednakost spolova; budući da

bi se posebna pozornost trebala posvetiti skupinama izloženim višestrukim oblicima

diskriminacije kao što su pripadnici zajednice LGBTI u pogledu sustava socijalnog

osiguranja, programa socijalne pomoći i javnih usluga;

B. budući da su socijalna prava dio ljudskih prava i da su utvrđena u Ugovoru o

funkcioniranju Europske unije;

C. budući da je poštovanje temeljnih prava ključni dio socijalno pravednog društva;

D. budući da se žene još uvijek suočavaju s brojnim oblicima diskriminacije u EU-u i da su u

svim područjima odlučivanja još uvijek slabo zastupljene;

E. budući da su, prema anketi EU-a o zajednici LGBT, lezbijke, biseksualne i transrodne

žene izložene nerazmjernom riziku od diskriminacije zbog seksualne orijentacije ili

rodnog identiteta;

F. budući da je jednakost spolova ugrađena u Ugovore Europske unije i Povelju EU-a o

temeljnim pravima te da je temeljna vrijednost EU-a; budući da su žene, usprkos tomu,

podzastupljene na tržištu rada u cjelini, pri čemu stopa zaposlenosti za muškarce iznosi

75,6 %, a za žene 64,5 %, i prekomjerno zastupljene u radu na nepuno radno vrijeme i u

najslabije plaćenim sektorima, osim što im je satnica slabije plaćena, što dovodi do razlike

u plaći između muškaraca i žena od 16 % i razlike u mirovini od 39 %, sa znatnim

razlikama među državama članicama; budući da rodno uvjetovana diskriminacija i dalje

prevladava u postupcima zapošljavanja u državama članicama usprkos tome što su žene

PE589.146v03-00 32/41 RR\1113296HR.docx

HR

nadmašile muškarce kad je riječ o razini obrazovanja;

G. budući da su ekonomska kriza i mjere štednje nerazmjerno više pogodile žene, posebno

mlade žene i žene koje su žrtve višestruke diskriminacije; budući da je feminizacija

siromaštva, prouzročena također slabo plaćenim poslovima, i dalje prisutna u EU-u i da je

sve veći rizik od siromaštva i socijalne isključenosti žena, posebno samohranih majki i

djece koja žive u siromaštvu, usko povezan s proračunskim rezovima za javne usluge kao

što su zdravstvo, obrazovanje, socijalne usluge i socijalna pomoć;

H. budući da su socijalna prava, usluge i primjereni dohodak pitanja povezana sa spolom jer

žene češće rade slabo plaćene poslove, jer su izložene većem riziku od siromaštva, jer su

ovisnije o socijalnim uslugama, kako javnim tako i privatnim, jer ispunjavaju

tradicionalnu ulogu skrbnika, kako djece tako i starijih članova obitelji, i jer imaju glavnu

odgovornost za potrebe kućanstva, što u konačnici dovodi do nižih mirovina za žene;

I. budući da je napredak u postizanju jednakosti spolova spor i da brisanje razlika u

zapošljavanju među spolovima ovisi o ostvarenju osnovnih socijalnih prava i pružanju

osnovnih socijalnih usluga;

J. budući da se Europa suočava sa starenjem stanovništva, pri čemu žene imaju dulji

očekivani životni vijek, ali se suočavaju većim zdravstvenim problemima u usporedbi s

muškarcima, i pri čemu se starije žene susreću s višestrukom diskriminacijom, uključujući

na temelju svoje dobi, spola, zdravstvenog stanja i invaliditeta;

K. budući da prema Međunarodnoj organizaciji rada žene predstavljaju većinu zaposlenih u

sektoru rada u kućanstvu, uključujući sektor pružanja skrbi;

L. budući da je ostvarenje Barcelonskih ciljeva iz 2002. još daleko, a prema Povelji o

temeljnim pravima djeca imaju pravo na zaštitu i skrb, što dramatično utječe na

sudjelovanje žena na tržištu rada, jednakost spolova, ravnotežu između poslovnog i

privatnog života te na siromaštvo žena;

M. budući da usklađivanje privatnog i poslovnog života predstavlja osobit izazov za

samohrane roditelje, među kojima prevladavaju samohrane majke; budući da je čak 34 %

samohranih majki iz 28 država članica izloženo riziku od siromaštva te da djeci koja

potječu iz takvih obitelji u nerazmjerno većoj mjeri prijeti međugeneracijski prijenos

siromaštva;

N. budući da nasilje nad ženama predstavlja kršenje temeljnih prava koje utječe na sve razine

društva, neovisno o dobi, stupnju obrazovanja, prihodu, društvenom statusu i zemlji

porijekla ili boravišta te da predstavlja veliku zapreku jednakosti žena i muškaraca;

O. budući da ispunjenje ciljeva borbe EU-a protiv siromaštva za 2020. zahtijeva ambiciozan

politički poticaj i drastične mjere, pri čemu treba uzeti u obzir feminizaciju siromaštva;

budući da se ciljevi borbe protiv siromaštva ne mogu ispuniti ako se ne riješe

socioekonomske rodne nejednakosti;

P. budući da su žene i dalje suočene s diskriminacijom prilikom pristupa zapošljavanju i

zadržavanja posla, kao i s uskraćivanjem radnih prava, posebice zbog trudnoće i

majčinstva;

RR\1113296HR.docx 33/41 PE589.146v03-00

HR

Q. budući da na europskim tržištima rada postoji rodna segregacija; budući da to priznaje i

Komisija u svojoj komunikaciji od 8. ožujka 2016. o europskom stupu socijalnih prava

(COM(2016)0127, Prilog I.) navodeći da su žene „i dalje nedovoljno zastupljene na

radnim mjestima, većina su među radnicima koji rade u nepunom radnom vremenu, a

satnica im je slabije plaćena, čak i kad rade isti posao kao i muškarci, iako su prestigle

muškarce kad je riječ o formalnom obrazovanju”;

R. budući da je pristup žena tržištu rada čimbenik gospodarskog rasta; budući da će, u skladu

sa zaključcima procjene europske dodane vrijednosti, smanjenje od jednog postotnog boda

razlike u plaći između muškaraca i žena povećati gospodarski rast za 0,1 %1;

1. poziva da u okviru europskog stupa socijalnih prava postoji obvezujući mehanizam i za

praćenje i za provedbu postojećih i osuvremenjenih socijalnih prava, posebno kad je riječ

o jednakim mogućnostima, uključujući sudjelovanje žena na tržištu rada te u upravnim

odborima i na rukovodećim položajima, poštenim uvjetima rada te odgovarajućoj i trajnoj

socijalnoj zaštiti za žene; poziva Komisiju da surađuje s državama članicama kako bi se

odredile najprimjerenije mjere za uklanjanje razlika u mirovinama između muškaraca i

žena;

2. naglašava da glavne prepreke većem sudjelovanju žena na tržištu rada uključuju

nedostatak adekvatnih politika za usklađivanje poslovnog i privatnog života, fiskalne

destimulacije za primatelje drugog dohotka u kućanstvu ili pretjerano oporezivanje plaća

te stereotipove o raspodjeli kućanskih poslova, ulozi žena u društvu, području obrazovanja

i vrsti posla; ističe, nadalje, da mnoge države članice ne pružaju dovoljan broj mogućnosti

ili inicijativa za muškarce da uzimaju roditeljski dopust, zbog čega žene moraju djelovati

kao njegovateljice, što posljedično utječe na stopu zaposlenosti žena;

3. smatra da je promicanje sudjelovanja žena na tržištu rada i njihove ekonomske neovisnosti

ključno za ostvarenje cilja strategije Europa 2020. o sveukupnoj stopi zaposlenosti od

75 % te da će potaknuti rast BDP-a; stoga poziva Komisiju i države članice da ojačaju

politike i povećaju ulaganje namijenjeno podržavanju zapošljavanja žena na kvalitetnim

radnim mjestima, osobito u sektorima i na položajima na kojima su žene nedovoljno

zastupljene, kao što su znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika, sektor zelenog

gospodarstva ili visoko rukovodeće funkcije u svim sektorima;

4. ponavlja da uključivanje socijalnih pokazatelja u ciljeve i postupke ekonomskog

upravljanja, osobito u Europski semestar, ni na koji način ne mijenja osnovne ciljeve tih

mehanizama;

5. ističe da usklađivanje poslovnog i privatnog života treba biti zajamčeno kao univerzalno

temeljno pravo, u duhu Povelje Europske unije o temeljnim pravima, pri čemu trebaju biti

dostupne mjere u kojima nema elemenata diskriminacije;

6. naglašava potrebu da se razmotre višestruke diskriminacije kojima su izložene posebne

skupine žena, koje među ostalim uključuju migrantice, žene s invaliditetom, žene

pripadnice zajednice LGBTI, pripadnice manjina i starije žene;

1 http://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/etudes/join/2013/495865/IPOL-

PECH_ET(2013)495865_EN.pdf

PE589.146v03-00 34/41 RR\1113296HR.docx

HR

7. poziva Komisiju da politiku rodne osviještenosti uključi kao sastavni dio u europski stup

socijalnih prava te da sustavne procjene učinka na spolove uključi u procjenu poštovanja

temeljnih prava;

8. podsjeća da je usklađivanje poslovnog i privatnog života širok pojam koji obuhvaća sve

glavne politike zakonodavne i nezakonodavne prirode čiji je cilj promicanje odgovarajuće

i razmjerne ravnoteže među različitim aspektima života ljudi; smatra da su za postizanje

istinske ravnoteže između poslovnog i privatnog života potrebne stabilne, međusektorske,

strukturne, dosljedne i sveobuhvatne politike koje uključuju poticaje i djelotvorne mjere

za usklađivanje rada, skrbi za obitelj, provođenja vremena s obitelji te vremena za osobni

razvoj;

9. poziva na brzo odobravanje i provedbu direktive za borbu protiv diskriminacije,

uvažavajući potrebu za posebnom osjetljivošću i ciljanim mjerama za suzbijanje

višestrukih slojeva diskriminacije te potrebu za alatima za rješavanje diskriminacije na

horizontalnoj razini u svim sektorima društva;

10. žali, u tom kontekstu, zbog činjenice da nije usvojena nikakva strategija za jednakost

spolova EU-a za razdoblje od 2016. do 2020. i, ponavljajući zaključke Vijeća o jednakosti

spolova od 16. lipnja 2016., poziva Komisiju da poboljša status svoje strateške suradnje za

jednakost spolova 2016. – 2019. tako što će je usvojiti kao komunikaciju;

11. poziva da se ponovno ulože napori za provedbu Direktive o jednakosti pri zapošljavanju

radi promicanja raznolikosti i borbe protiv stereotipa i diskriminacije radne snage;

12. poziva Komisiju i države članice da u proračunskom planiranju primjenjuju načelo

jednakosti spolova kako bi osigurale da se pri donošenju proračunskih odluka uzima u

obzir rodna dimenzija te da se rješava problem različitih utjecaja;

13. poziva Komisiju da pojača napore usmjerene na povećanje zastupljenosti žena u

postupcima odlučivanja u političkoj i gospodarskoj sferi primjenom dvojnog pristupa

kojim se kombiniraju politika rodne osviještenosti i ciljane mjere;

14. poziva da se izradi sveobuhvatan, učinkovit rodno osjetljiv socijalni politički okvir kojim

će se promicati usklađenost socijalne politike, politike zapošljavanja i makroekonomske

politike, uz dosljedno provođenje rodne osviještenosti; poziva Komisiju i države članice

da usklađenost politika uvrste u studije utjecaja za socijalne i ekonomske politike;

15. poziva Komisiju da poboljša prikupljanje, analizu i prosljeđivanje sveobuhvatnih,

usporedivih, pouzdanih i redovito ažuriranih podataka o zastupljenosti žena u postupcima

odlučivanja;

16. žali zbog toga što je prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća iz 2012. o

povećanju ravnoteže spolova među savjetodavnim članovima uprava trgovačkih društava

uvrštenih na burzama te o drugim povezanim mjerama i dalje blokiran te poziva Vijeće da

konačno usvoji zajedničko stajalište o tom prijedlogu;

17. poziva Komisiju da iskoristi i bolje usmjeri Digitalni program i Strategiju jedinstvenog

digitalnog tržišta u cilju premošćivanja vrlo izraženog jaza među spolovima u sektoru

IKT-a, promicanja obrazovanja i osposobljavanja žena i djevojki u informacijskim i

RR\1113296HR.docx 35/41 PE589.146v03-00

HR

komunikacijskim tehnologijama, povećanja vidljivosti žena u digitalnom okružju,

unapređenja jednakosti spolova i sudjelovanja žena boljim pristupom financiranju te

pružanja potpore civilnom društvu i organizacijama žena u ostvarivanju uključivog

interneta;

18. apelira na Komisiju da predstavi paket zakonodavnih i nezakonodavnih mjera u vezi s

ravnotežom između poslovnog i privatnog života kako bi se ostvarila jednakost spolova,

uključujući revidiranje direktiva o rodiljnom i roditeljskom dopustu, te da predloži

direktivu o očinskom dopustu i dopustu za njegovatelje; naglašava da bi zakonodavni

prijedlozi trebali kao pravnu osnovu uključivati jednakost između muškaraca i žena;

19. žali zbog toga što i dalje postoji razlika u plaćama i mirovinama između muškaraca i žena,

koja predstavlja povredu temeljnog načela o jednakim plaćama muškaraca i žena za

jednak rad ugrađenog u članku 157. UFEU-a; poziva EU i države članice da, u suradnji sa

socijalnim partnerima i organizacijama za jednakost spolova, utvrde i provode politike

usmjerene na uklanjanje razlika u plaćama i mirovinama između muškaraca i žena;

20. poziva da se pozornost usmjeri na novonastalo siromaštvo koje pogađa najugroženije

društvene skupine, od kojih su žene najizloženije socijalnoj isključenosti, kao što su

ranjive odrasle osobe, obitelji kojima prijeti siromaštvo i radnici s niskim primanjima, za

koje bi se u okviru europskih socijalnih politika trebali predvidjeti inovativni preventivni i

proaktivni instrumenti;

21. potiče Komisiju da Vijeću podnese na odobrenje Okvirnu direktivu o europskom

programu i politici za njegovatelje;

22. naglašava da fleksibilni radni odnosi, uključujući rad na daljinu, koji su mogući

zahvaljujući napretku u digitalnoj tehnologiji također mogu pomoći u postizanju prave

ravnoteže između poslovnog i privatnog života;

23. poziva države članice da do 2020. zaista provedu Barcelonske ciljeve i da podrže

kvalitativni okvir iz 2014. o predškolskom obrazovanju i skrbi;

24. poziva Komisiju i države članice da uvedu ciljeve za skrb o starijim osobama, osobama s

invaliditetom i drugim uzdržavanim osobama, slične Barcelonskim ciljevima, čiji bi

nadzorni instrumenti trebali mjeriti kvalitetu, dostupnost i pristupačnost; poziva Eurostat,

Eurofound i Europski institut za jednakost spolova (zbog njegova indeksa o jednakosti

spolova) da prikupljaju bitne podatke i provode studije kojima se podržava taj rad;

25. poziva da se izradi europski okvir o kvaliteti dugoročne skrbi, služeći se Europskim

okvirom za kvalitetu dugotrajne skrbi, kako bi se razvile kvalitetne usluge skrbi koje

ispunjavaju sve potrebe, uključujući najsloženije slučajeve, i kako bi se promicale

mogućnosti što dulje neovisnosti osoba kojima je potrebna skrb;

26. naglašava kako tek mali broj muškaraca koristi pravo na roditeljski dopust; poziva stoga

na konkretno djelovanje kako bi se ostvarila prava na roditeljski dopust koja su

individualna i neprenosiva koliko je god to moguće;

27. ističe da je rizik od siromaštva i socijalne isključenosti među djecom snažno povezan s

položajem na tržištu rada njihovih roditelja i njihovim socijalnim stanjem;

PE589.146v03-00 36/41 RR\1113296HR.docx

HR

28. napominje da su žene u nerazmjernom broju i često protiv volje zaposlene na nesigurnim

radnim mjestima, što uključuje visoke razine rada na nepuno vrijeme i slabo plaćene

ugovore na određeno vrijeme i ugovore bez zajamčenog minimalnog broja radnih sati;

podsjeća u tom smislu da se jednakost muškaraca i žena može postići samo poštenom

raspodjelom plaćenog i neplaćenog rada te obveza povezanih s poslom, obitelj i skrbi;

29. naglašava važnost sustava minimalnog dohotka u borbi protiv siromaštva; stoga poziva

Komisiju da procijeni način i potrebna sredstva za osiguravanje odgovarajućeg

minimalnog dohotka iznad granice siromaštva od 60 % nacionalnog prosjeka u svim

državama članicama;

30. preporučuje uspostavu minimalnih nacionalnih pragova za plaće na temelju zakona ili

kolektivnog pregovaranja, s ciljem da se odrede na najmanje 60 % nacionalne prosječne

plaće te da prelaze nacionalne ili regionalne plaće dostatne za životne troškove;

31. poziva na reviziju Direktive 2006/54/EZ o provedbi načela jednakih mogućnosti i

jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada te da se

za poduzeća predvidi među ostalim obvezan zahtjev izrade mjera ili planova o jednakosti

spolova, uključujući postupke desegregacije, uklanjanje postojećih razlika u plaćama i

mirovinama između muškaraca i žena, razvoj sustava isplate i mjera za podupiranje

karijera žena; ponovno naglašava koliko je važno da države članice svojim nacionalnim

zakonodavstvom jasno zabrane svaku vrstu diskriminacije koja se temelji na seksualnoj

orijentaciji ili rodnom identitetu; smatra da bi se sadašnja pravna zaštita predviđena

Direktivom trebala proširiti na sve transrodne osobe; poziva na pridavanje najveće

pozornosti ravnoteži spolova pri izradi modela savjetovanja, sudjelovanja i informiranja

radnika u okviru postupaka korporativnog upravljanja;

32. napominje da je borba protiv razlike u plaćama i mirovinama između muškaraca i žena u

samoj srži socijalno pravednog i rodno ravnopravnog društva te stoga snažno ponavlja

poziv državama članicama da napokon počnu s aktivnom provedbom preporuke Komisije

o jačanju načela jednakih plaća za muškarce i žene transparentnošću i stalnim pozitivnim

djelovanjem, po mogućnosti zakonodavstvom, te da uvedu mjere za transparentnost plaća

i rodno neutralnu evaluaciju radnih mjesta;

33. poziva da se posebna pozornost posveti zaštiti i ponovnoj uspostavi funkcije jednakosti

mirovina iz sustava socijalnog osiguranja u okviru mirovinskih reformi, uključujući

bodovima za skrb u mirovinskim sustavima i dopuštanjem fleksibilnijih prelazaka s posla

u mirovinu;

34. poziva da se poduzmu stvarne mjere kako bi se ukinule razlike u plaći između muškaraca i

žena koje negativno utječu na socijalni i ekonomski položaj žena; poziva na djelovanje

kako bi se razvili modeli za smanjenje razlika u mirovinama između muškaraca i žena,

koje proizlaze iz razlika u zapošljavanju i plaćanju među spolovima te iz činjenice što se u

obzir ne uzima vrijeme utrošeno na brigu za djecu i druge članove obitelji;

35. preporučuje da se zajamči visoka razina zaštite radnika od svih opasnosti koje se mogu

dogoditi na radnom mjestu na temelju načela predostrožnosti;

36. preporučuje odgovarajuću zaštitu za sve veći broj netipičnih radnika u europskim

sustavima socijalnog osiguranja;

RR\1113296HR.docx 37/41 PE589.146v03-00

HR

37. podsjeća da europski stup socijalnih prava neće biti efikasan bez socijalnog ulaganja,

posebno u dostupnu i pristupačnu visokokvalitetnu infrastrukturu za skrb o djeci i drugim

uzdržavanim osobama, i bez mjera suzbijanja diskriminacije među ženama i muškarcima,

uz potporu Europskog socijalnog fonda (ESF), Europskog fonda za regionalni razvoj

(EFRR) i Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU); naglašava da je važno da se

programu Jamstvo za mlade dodijele resursi i odrede posebni ciljevi za mlade žene kako

bi im se pomoglo s integracijom na tržištu rada, osobito u područjima u kojima socijalni

pokazatelji pokazuju veću neravnotežu među spolovima;

38. ponavlja da makroekonomske politike kojima se promiču štednja i strukturne reforme koje

potiču rezove u javnom sektoru nerazmjerno više utječu na žene i djevojke, koče

gospodarski rast te pogoršavaju siromaštvo i socijalnu isključenost; ponavlja poziv

Komisiji i državama članicama da svoj makroekonomski pristup preusmjere na poticanje

socijalnog ulaganja u javnom sektoru za održiv i uključiv rast, od kojih bi profitirale

najugroženije skupine u društvu, posebno žene i djevojke;

39. naglašava da je EU, u skladu s UEU-om, obvezan boriti se protiv socijalne isključenosti i

diskriminacije te da su uklanjanje nejednakosti i promicanje jednakosti među ženama i

muškarcima ciljevi EU-a utvrđeni UFEU-om; ističe da načelo jednakosti ni na koji način

ne otežava zadržavanje ili usvajanje mjera kojima se uvode posebne pogodnosti u korist

nedovoljno zastupljenog spola, kao što je propisano člankom 23. Povelje o temeljnim

pravima;

40. poziva na donošenje i brzu provedbu Europskog akta o pristupačnosti;

41. izražava duboko žaljenje zbog činjenice da Vijeće još nije usvojilo prijedlog direktive iz

2008. o provedbi načela jednakog postupanja prema osobama bez obzira na vjeroispovijed

ili uvjerenje, invaliditet, dob ili seksualnu orijentaciju; pozdravlja činjenicu da je Komisija

tu direktivu postavila kao jedan od prioriteta i ponavlja poziv Vijeću da što prije usvoji taj

prijedlog;

42. preporučuje da se stambene jedinice prilagode potrebama starijih osoba kako bi im se

zajamčio ostanak u svome domu dokad žele;

43. napominje da su žene i djevojke nerazmjerno više pogođene siromaštvom i socijalnom

isključenošću te poziva na davanje političkog poticaja ambicioznoj europskoj strategiji za

suzbijanje siromaštva i na preuzimanje nove obveze ispunjenja europskih ciljeva borbe

protiv siromaštva za 2020.; potiče države članice da izrade detaljne nacrte nacionalnih

strateških planova protiv siromaštva, a Komisiju da istakne smanjenje siromaštva u okviru

Europskog semestra;

44. naglašava da nasilje nad ženama spada u sustavno kršenje temeljnih prava; stoga poziva

EU i njegove države članice da što prije ratificiraju Istanbulsku konvenciju te ponavlja

poziv Komisiji da podnese prijedlog Direktive EU-a o nasilju nad ženama i rodno

uvjetovanom nasilju;

45. osuđuje sve oblike diskriminacije i nasilja nad pripadnicima zajednice LGBTI;

46. poziva Komisiju i države članice da predvide mjere za zaštitu žena i pripadnika zajednice

LGBTI od seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu;

PE589.146v03-00 38/41 RR\1113296HR.docx

HR

47. poziva da svi pokazatelji i ciljevi europskog stupa socijalnih prava budu rodno osjetljivi;

48. poziva Komisiju i države članice da u politike o jednakosti spolova uključe socijalne

partnere i civilno društvo; ističe važnost odgovarajućeg financiranja takvih politika,

kolektivnih ugovora i kolektivnog pregovaranja u borbi protiv diskriminacija i promicanju

jednakosti spolova na radnom mjestu te važnost istraživanja i razmjene dobrih praksi;

RR\1113296HR.docx 39/41 PE589.146v03-00

HR

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE

Datum usvajanja 29.11.2016

Rezultat konačnog glasovanja +:

–:

0:

15

9

2

Zastupnici nazočni na konačnom

glasovanju

Daniela Aiuto, Beatriz Becerra Basterrechea, Malin Björk, Vilija

Blinkevičiūtė, Iratxe García Pérez, Anna Hedh, Mary Honeyball,

Elisabeth Köstinger, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Florent

Marcellesi, Angelika Niebler, Maria Noichl, Marijana Petir, João

Pimenta Lopes, Michaela Šojdrová, Ernest Urtasun, Elissavet

Vozemberg-Vrionidi, Jadwiga Wiśniewska, Jana Žitňanská

Zamjenici nazočni na konačnom

glasovanju

Biljana Borzan, Stefan Eck, Clare Moody, Sirpa Pietikäinen, Marc

Tarabella, Monika Vana, Julie Ward

PE589.146v03-00 40/41 RR\1113296HR.docx

HR

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja 8.12.2016.

Rezultat konačnog glasovanja +:

:

0:

34

14

4

Zastupnici nazočni na konačnom

glasovanju

Laura Agea, Brando Benifei, Mara Bizzotto, Vilija Blinkevičiūtė,

Enrique Calvet Chambon, David Casa, Ole Christensen, Martina

Dlabajová, Czesław Hoc, Agnes Jongerius, Rina Ronja Kari, Jan Keller,

Ádám Kósa, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Jean Lambert, Patrick Le

Hyaric, Jeroen Lenaers, Verónica Lope Fontagné, Javi López, Thomas

Mann, Dominique Martin, Anthea McIntyre, João Pimenta Lopes,

Georgi Pirinski, Marek Plura, Terry Reintke, Sofia Ribeiro, Maria João

Rodrigues, Claude Rolin, Anne Sander, Sven Schulze, Romana Tomc,

Yana Toom, Ulrike Trebesius, Renate Weber, Jana Žitňanská

Zamjenici nazočni na konačnom

glasovanju

Daniela Aiuto, Maria Arena, Georges Bach, Deirdre Clune, Karima

Delli, Tania González Peñas, Edouard Martin, Alex Mayer, Joachim

Schuster, Tom Vandenkendelaere, Flavio Zanonato, Gabriele Zimmer

Zamjenici nazočni na konačnom

glasovanju prema čl. 200. st. 2.

John Stuart Agnew, Adam Gierek, Maite Pagazaurtundúa Ruiz, Hannu

Takkula

RR\1113296HR.docx 41/41 PE589.146v03-00

HR

POIMENIČNO KONAČNO GLASOVANJE U NADLEŽNOM ODBORU

34 +

ALDE

EFDD

GUE/NGL

PPE

S&D

VERTS/ALE

Enrique Calvet Chambon, Maite Pagazaurtundúa Ruiz, Yana Toom

Laura Agea, Daniela Aiuto

Tania González Peñas, Patrick Le Hyaric, Gabriele Zimmer

Georges Bach, David Casa, Deirdre Clune, Jeroen Lenaers, Verónica Lope Fontagné, Sofia Ribeiro, Claude

Rolin, Anne Sander, Romana Tomc, Tom Vandenkendelaere

Maria Arena, Brando Benifei, Vilija Blinkevičiūtė, Ole Christensen, Agnes Jongerius, Jan Keller, Javi López,

Edouard Martin, Alex Mayer, Georgi Pirinski, Maria João Rodrigues, Joachim Schuster, Flavio Zanonato

Karima Delli, Jean Lambert, Terry Reintke

14 -

ALDE

ECR

EFDD

ENF

GUE/NGL

PPE

S&D

Martina Dlabajová, Hannu Takkula, Renate Weber

Czesław Hoc, Anthea McIntyre, Ulrike Trebesius, Jana Žitňanská

John Stuart Agnew

Mara Bizzotto, Dominique Martin

João Pimenta Lopes

Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Marek Plura

Adam Gierek

4 0

GUE/NGL

PPE

Rina Ronja Kari

Ádám Kósa, Thomas Mann, Sven Schulze

Značenje simbola:

+ : za

– : protiv

0 : suzdržan