POVIJEST POLJOPRIVREDE U HRVATSKOJKRATKI PRIKAZ

ROBOVLASNIŠTVO ( početak nove ere)

-TIBERIJE i GAJ GRAH: Zastupaju interese siromašnog seljaštva koje je zbog sudjelovanja u brojnim ratovima ostalo bez zemlje-Ideja o agrarnoj reformi: zahtjev da država kao aparat sile intervenira u korist siromašnih i po potrebi uspostavi zemljišni maksimum. Cilj: spriječiti centralizaciju zemljišta koja je bila u rukama malog broja rimske vlastele.-Pokušaj nije uspio

KOLONATSKI SUSTAV(Zapadno Rimsko carstvo 395. g.)

-KOLONI: slobodni seljaci i oslobođeni robovi postaju nasljedni zakupci zemljišta. Dio prihoda sa zemljišta daju bogatim zemljoposjednicima, prvo u naturi, a kasnije i u novcu-LATIFUNDIJA: veliki zemljišni posjed u vlasništvu bogatog Rimljanina

FEUDALIZAM (5-17. st.)

-Dolaskom Hrvata u 7. st. na prostor današnje Hrvatske ukida se kolonatski sustav i uspostavlja:-FEUDALIZAM:1.FEUDALAC= posjeduje najveći dio zemlje i sredstava za proizvodnju2.KMET=osnovna proizvodna snaga bez sredstava za proizvodnju. Najčešće je to siromašan seljak koji obrađuje zemlju bogate vlastele. Kmet je od gospodara dobivao zemlju zvanu seli š te SELI Š TE = zemlja koja se sastoji od kuće, okućnice u selu i oranice sa livadom izvan sela.Površina selišta je 0,5 ha, a oranice s livadom 6-20 haKmet ima pravo na besplatno korištenje općinskih pašnjaka i šuma.

FEUDALIZAM I POBUNE SELJAKA

-Korištenje zemljišta: sustav tropolja: ozimi usjevi, jari usjevi i ugar ( zemlja bez usjeva)-Vlasništvo nad zemljom traje samo dok je usjev na zemljištu, a čim je pod ugarom, služi zajedničkoj ispaši-S pojavom robno-novčane privrede u kojoj novčane obaveze zamjenjuju naturalne dadžbine raste otpor seljaštva i kmetova.-POBUNE SELJAKA U EVROPI: Ustanak seljaka u Francuskoj(1358); ustanak Wata Taylora u Engleskoj (1381); pokret Jana Husa u Češkoj (1419-1434); Seljački rat u Njemačkoj -POBUNE SELJAKA U HRVATSKOJ: pobuna seljaka i pučana na Hvaru (1510-1514) pod vodstvom Matije Ivanića i Seljačka buna pod vodstvom Matije Gupca u Hrvatskom zagorju (1573)

RAZVOJ POLJOPRIVREDE U KAPITALIZMU

-1769. James Watt izumio parni stroj- razvoj industrije, prometa i poljoprivrede.-Manufaktura uništava seljački ili kućni obrt-NOVČANA PRIVREDA: novac postaje sredstvo u prometu i razmjeni dobara. Buržoazija postaje nova snaga u društvu: Francuska buržoaska revolucija 1789.-Feudalizam je srušen, zemlja je podijeljena seljacima.

1

PRILIKE U HRVATSKOJ

-1816. ukida se kolonat-1836. bivši koloni mogu na zakonit način kupiti zemlju od feudalaca, ali zbog visoke cijene zemlje zemljoradnici ostaju u modificiranom kmetskom ili kolonatskom odnosu: nadoknada zakupnine iznosi ¼ pa i ½ poljoprivrednih prinosa-1838. “NOVI URBAR”- zakon koji onemogućava protjerivanje seljaka, a omogućuje otkup zemlje-1848.odluka Hrvatskog sabora o ukidanju kmetstva (ban Josip Jelačić)

PRILIKE U HRVATSKOJ II

-1850. AGRARNA REFORMA- “Pruski put”-feudalizam u Hrvatskoj nije bio srušen revolucijama kao u Evropi, nego se seljak uz pomoć zakona oslobađao kmetstva i zaostalih kolona.-1857 “Carski patent”- dokument koji je omogućio KOMASACIJU zemljišta.-KOMASACIJA je okupljanje zemljišnih posjeda radi veće efikasnosti poljoprivredne proizvodnje.-1902-1929 komasacija obuhvatila 250 000 ha zemljišta u Hrvatskoj, Slavoniji i Srijemu.-1871. ukinuta Vojna krajina a ujedno i dvije ustanove kolektivnog vlasništva u poljoprivredi i selu: imovina općine i imovina zemljišne zajednice.

HRVATSKA POLJOPRIVREDA: 1918-1941

-1918. Završetak I. svj.rata i propast Austro-Ugarske monarhije-1929. Nastaje Kraljevina Jugoslavija-Nakon I. svj. rata provedba agrarne reforme; kmetovi koji su do tada obrađivali zemlju na velikim posjedima postali su slobodni vlasnici. Zemlju su dobili besplatno, a bivši feudalci su od države dobili odštetu za izgubljena prava-KOLONIZACIJA- jedna od pratećih mjera reforme. Podrazumijeva naseljavanje slobodnih nenaseljenih teritorija . Zemlja je raspoređivana i davana u zakup seljacima bezemljašima, posebno seljacima iz pasivnih krajeva.

HRVATSKA POLJOPRIVREDA:1918-1941

II.

-Reforma je obuhvatila oko 600 000 ha zemljišta; od toga 160 000 obradivog zemljišta podijeljeno je agrarnim interesentima-Mnoga sitna seljačka gospodarstva su se zadužila radi unapređivanja poljoprivredne proizvodnje, ali i održanja vlastite egzistencije. Tome je pridonio inflacijski period 1929-1932.-Neposredno pred II. svj. rat oko 40% poljoprivrednih gospodarstava bilo je u velikim dugovima-II. svj. rat prekinuo je otplatu dugova, te odnio velik broj ljudskih života i materijalnih dobara.

SLABOSTI I ODLIKE HRVATSKE POLJOPRIVREDE: 1918-19411.RAZDOBLJE PROSPERITETA: 1918-1933

2

-posljedica poslijeratnih nestašica poljoprivrednih proizvoda, što je izazvalo veći porast cijena i veći interes poljoprivrednika. Hrvatska izvozi na tržište zapadne Evrope viškove žitarica. Izvozna roba se uglavnom kompenzirala za industrijske proizvode.2.RAZDOBLJE SVJETSKE PRIVREDNE KRIZE: 1927-1933-niske cijene prekomorskih žitarica i velike količine tih proizvoda ubrzo su zasitile evropsko i svjetsko tržište (mehanizirana proizvodnja) što je osjetila i Hrvatska u padu cijena i smanjenju izvoza. Stagnacija i nazadovanje cijelog gospodarstva.3.RAZDOBLJE PREDRATNE KONJUKTURE-atmosfera priprema za II. svj. rat; porast potražnje prehrambenih proizvoda, porast industrijske proizvodnje; smanjenje nezaposlenosti; poljoprivreda je glavna grana gospodarstva Hrvatske

POLJOPRIVREDA HRVATSKE: 1945-1990

-3 etape razvoja:1.Likvidacija kapitalističkog sustava i njemu odgovarajućih odnosa2.Stvaranje socijalističkog sustava, državnog i društvenog vlasništva; prisilna kolektivizacija dijela vlasništva i zemljišta3.Razvitak poljoprivredne proizvodnje

1945-1990 II. dio

-Nakon završetka II. svj.rata donesen je Zakon o agrarnoj reformi i kolonizaciji kojom je oduzeta zemlja krupnim posjednicima i stranim državljanima, a dodijeljena je bezemljašima i sitnim seljacima-Zemljišni fond: 400 000 ha zemljišta od čega je 273 000 ha bilo obradive zemlje. Ta zemlja bila je raspodjeljena na socijalistički sektor: 62% i 38% ostalih.1947 stvaranje Seljačkih radnih zadruga na prisilan i birokratski način. Loše posluju i nestaju 1950-1953.-Zakonom propisani maksimum: 25-30 ha zemlje i tolika površina šume. Obitelj nezemljoradnika imao pravo na posjede veličine 3-5 ha obradive zemlje

1945-1990 III. dio

-Agrarnu reformu pratio je i Zakon o likvidaciji zemljoradničkih dugova -Nakon rata otpočela je obnova ratom razorene zemlje koju je pratio obavezan otkup poljoprivrednih proizvoda koji je potrajao do 1952.-1947. Donesen je po uzoru na Sovjetski Savez prvi Petogodišnji plan razvoja bivše zemlje s naglaskom na industrijalizaciju i izlazak iz teške ekonomske zaostalosti (52% veća proizvodnja u odnosu na 1939.)-1967. odobrena kupnja traktora individualnom seljaku

KOLEKTIVIZACIJA POLJOPRIVREDE

-U početku je bila dobrovoljna, a nakon 1948 prisilna; nikad prihvaćena-1953. II. agrarna reforma kojom je maksimum obradive površine smanjen na svega 10 ha

3

-Donesen je “Zakon o poljoprivrednom zemljišnom fondu” koji je izravno pogodio 8 000 gospodarstava. Stvoren je zemljišni fond sa oko 24 000 ha podijeljen poljoprivrednim dobrima (budućim PIK-ovima), SRZ i Zemljoradničkim zadrugama-Rast poljoprivredne proizvodnje zbog konfuzije u kolektivizaciji zemljišta bio je vrlo spor do 1957.

KOLEKTIVIZACIJA II.

-Zahvaljujući otkupu zemljišta i mjerama države u razdoblju od 1954-1963 došlo je do stvaranja velikih PIK-ova u kojima je došlo do naglog porasta poljoprivredne proizvodnje, čiji se prinosi mogu mjeriti s prinosima najrazvijenijih zemalja svijeta-“zeleni plan” i kreditiranje obiteljskih gospodarstava pridonijelo je 80-ih suradnji individualnog i društvenog sektora što se odrazilo na udvostručenje prinosa brojnih poljoprivrednih kultura i solidan standard seljaka-1988. Zakonom je uveden zemljišni maksimum u privatnom sektoru, veličine 30 ha obradivog zemljišta

4