-
POTRONJA VODENikolina HreljaIva LeniElis PerkoviMatea Rojni
-
vodaZnana je injenica kako se ivot razvio u vodi. Znamo i kako
bez vode nema ivota.Voda je ivot!!!!! Voda je bila izvor sveg ivota
na Zemlji i jo uvijek je osnova naeg postojanja danas. Naravno,
tako e ostati i u budunosti. Ne postoji nita to je moe
zamijeniti.
-
Voda za zdrav ivot Konzumiranje dovoljne koliine vode je
najjednostavniji nain odravanja dobrog zdravlja.
Nae tijelo ini priblino 70% vode. Da zadrimo nae tijelo u
vrhunskoj formi, trebali bi piti u prosjeku 2,5 litre tekuine
dnevno, aja ili nezaeerenog prirodnog soka.
-
Voda za zdrav ivotSkoro sve tjelesne funkcije zahtijevaju vodu
za besprijekoran rad. Krvni tlak, jetra, bubrezi, zglobovi,
probava... Sve se to pokree poput dobro podeenog stroja, dok god
postoji dovoljno vode u tijelu.
-
TO OVJEKU ZNAI VODA?ovjek bez vode moe preivjeti tek tri do
etiri dana. Mnogo vode ovjek troi za odravanje istoe tijela, odjee
i prostora, te za pripravljanje hrane. Goleme se koliine vode troe
u industriji. to je drutvo razvijenije i bogatije, to se vie troi
vode. Danas svaki etvrti stanovnik Zemlje oskudijeva vodom.
-
Potronja vodeU posljednjih 100 godina potronja se poveala osam
puta. Najvie otpada na poljoprivredu oko 69%, zatim industriju 21%
i domainstva 10%.
-
Potronja vodePrema prognozama do 2025. godine najmanje 3.5
milijardi ljudi u svijetu osjeat e nestaicu vode. Prema podacima
Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) oko 400 milijuna ljudi u
zemljama u razvoju, pati od bolesti koje su posljedica upotrebe
nedovoljno iste vode za pie (od tih bolesti dnevno umire 30 000
ljudi). iste vode je sve manje i ona je sve skuplja.
-
Potronja vodePoznato je da je za ivot i privreivanje ovjeka u
naseljenim mjestima danas potrebno 200-500 l pitke vode po
stanovniku na dan.
U nekim razvijenim zemljama, gdje je industrija veoma razvijena
i po naseljima, potronja vode prelazi preko 500 litara po
stanovniku na dan.
-
Potronja vodeJedno prosjeno europsko domainstvo potroi oko 180
litara po stanovniku na dan.
U nekim zemljama u razvoju, jedna osoba, u prosjeku, potroi 10 l
vode na dan.
-
Potronja vode u kuanstvuPotronja vode u WC-u dnevno u prosjenom
kuanstvu iznosi oko 24 litre. Ne razmiljamo o tome, no ova se
koliina vode odnekud mora pribaviti uglavnom je to javni vodovod.
Ali tko sakuplja kinicu i koristi je za potrebe u vlastitom domu
zasigurno e puno utedjeti.
-
Potronja vode u kuanstvuNajvie vode u kuanstvu potroi se na
odravanje higijene tijela i na ispiranje WC-a. Za kupanje u kadi
npr. potroimo 150-180 l vode, za tuiranje je potrebno 30 -50 l.
Neispravne slavine nepotrebno rasipaju vodu i troe novac: samo
jedna kap vode u sekundi iz neispravne slavine godinje naraste na
slap od 6.200 litara. Ako voda iz vodokotlia curi u tankom mlazu, u
sat vremena iscure i do 4 l, a u jednom danu 88 litara.
-
Potronja vode u kuanstvuZa odranje higijene WC-a troimo gotovo
jednu treinu ukupne dnevne potronje vode. Moderni vodokotlii
napravljeni su tako da se isti uinak moe postii i s dvostruko
manjom koliinom vode.
-
Potronja vode u kuanstvuSvog limenog kunog ljubimca obino
njegujemo tako da ga peremo i usput ostavimo vodu da curi. Tako se
prilikom svakog pranja uniti do 200 l pitke vode, a tlo zaprlja
ostacima ulja, ae, prainom tekih metala, sastojcima deterdenta.
Jedna liica motornog ulja npr. moe zaprljati 5.000 l litara pitke
vode...
-
Zabrinimo se1,1 milijarda ljudi, tj. jedna estina svjetske
populacije, nema pristup istoj vodi. 2,4 milijarde ljudi na
svijetu, to je oko dvije petine svjetske populacije, nemaju
adekvatne sanitarne vorove.Ukupno 6000 djece svaki dan umre zbog
nedostatka iste vode, neadekvatnih higijenskih uvjeta i sanitarnih
vorova. To je kao da se svaki dan srui 20 aviona.
-
Zabrinimo seJednu polovinu svih bolnikih kreveta u svijetu
zauzimaju bolesnici koji boluju od bolesti "iz vode.Prosjena duina
koju pjeae ene u Aziji i Africi, da bi sakupile vodu, je 6km.
-
Zabrinimo seUsporedba cijena: - U Europi se 11 milijardi $ svake
godine potroi na sladoled - U SAD-u i Europi se 17 milijardi $
potroi na hranu za kune ljubimce - U Europi se 105 milijardi $
godinje potroi na alkoholna pia To je desetostruki iznos novca sa
kojim se moe osigurati adekvatna voda, sanitarni vor i higijenski
uvjeti za sve.
-
to moemo uiniti?Za kupanje u kadi potroi se 3-4 puta vie vode
nego za tuiranje. Vodu tedimo ako se tuiramo. Ako se posluimo aom,
umjesto da ostavimo da voda curi dok peremo zube, zube moemo
kvalitetno oprati i s 2 dl vode.
Neispravna slavina i vodokotli koji curi rasipaju vodu i
novac.
Na tritu postoje jednostavni ureaji pomou kojih se regulira
koliina vode za ispiranje WC-a. Ugradnjom u vodokotli, pri svakom
ispiranju WC koljke utedi se do 5 litara vode.
-
to moemo uiniti?WC se moe oistiti spuvom, etkom i
najjednostavnijim prakom za ienje.Kemikalije za ienje zaepljenih
kanalizacijskih cijevi posebno su agresivne. Neemo ih morati
koristiti ako imamo na umu da WC nije kanta za otpatke: u WC ne
bacamo ostatke hrane, kemikalije, lijekove, opuke, uloke...Umjesto
skupog, esto obojenog i miriljivog WC papira radije se odluimo za
neobojani reciklirani papir.
-
to moemo uiniti?Deterdenti s oznakom 30 , 60 i 90 sadre veliki
broj kemikalija. Veina kemikalija nije nuna za pranje arenog i
finog rublja, neke od njih na niim temperaturama uope ne djeluju.
Tako posve besmisleno i bespotrebno troimo novac i pritom temeljito
ugroavamo ivot u vodama. Ostalo rublje moe se prati deterdentima za
pranje finog i arenog rublja s oznakom 30, 40 ,60. Oni manje
oneiuju vode.
-
to moemo uiniti?Poluprazna perilica rasipa vodu i elektrinu
energiju. Ukljuujemo je tek kad je puna. Pretpranje nije
nuno.tedljivo s deterdentom za pranje posua! Korisno je ispitati
kolika je najmanja koliina deterdenta dovoljna da posue bude isto.
esto je dovoljno mnogo manje nego to smo mislili. Vodu oneiuju i
ostaci hrane, masnoa, ulja.Staro kuhinjsko ulje ne ulijevamo u WC,
nego ga stavimo u bocu i zaepljenu bacimo u smee.Ostatke jela ne
bacamo u WC.
-
to moemo uiniti?Pranje automobila najbolje je obaviti u
praonici. Ne pretjerujmo s estim pranjem automobila. Postoje li u
gradu praonice automobila koje proiavaju otpadnu vodu i istu vodu
upotrebljavaju vie puta? Ako iz bilo kojeg razloga peremo automobil
na dvoritu, za taj posao dovoljna je kanta vode, spuva i tedljivo
doziran deterdent.
-
HVALA!!!
-
Koliko ste sluali?
-
Uskoro emo saznati!
-
Koliko % vode sadri ljudsko tijelo?
OKO 70%
-
Koliko vode dnevno treba piti?
OKO 2,5 l
-
Koliko ovjek moe preivjeti bez vode?
TRI DO ETIRI DANA
-
tedi li se sakupljanjem kinice?
Da, naravno!
-
Na to se potroi najvie vode u kuanstvu?
Na higijenu tijela i ispiranje WC-a
-
Koliko osoba nema pristup istoj vodi?
1,1 milijarda
-
Koliko km ene u Africi i Aziji moraju hodati da bi dole do pitke
vode?
6 kilometara
-
tedi li tuiranje vodu?
DA!!!!! (i to zapamtite!)
-
Gdje je najbolje prati automobile?
U praonicama
-
Koji papir je bolje koristiti; obojani i miriljavi ili
reciklirani?
Reciklirani!
-
HVALA JO JEDNOM!
