postdisciplinaran znanstveno-stručni časopispubweb.carnet.hr/hdzi/wp-content/uploads/sites/171/2013/...Holon, 2 (3):1-4, 2012., Zagreb 1 ošto Àani čitateljice i čitatelji, kao

I

Holon postdisciplinaran znanstveno-stručni časopis

2 (3):1-137, Zagreb, 2012.

UDK 001 ISSN 1848-3518

II

Holon postdisciplinaran znanstveno-stručni časopis

Holon postdisciplinary scientific-professional journal

Izdavač / Publisher:

Glavni i odgovorni urednik / Editor-in-Chief: Vanja Borš (Zagreb, HRV)

Uredničko vijeće / Editorial Council:

Irfan Hošić (Bihać, BIH), Hajrudin Hromadžić (Zagreb/Rijeka, HRV), Goranka

Lugomer Armano (Zagreb, HRV), Armano Srbljinović (Zagreb, HRV)

Znanstveno vijeće / Scientific Council:

Juraj Božičević (Zagreb, HRV), Ivan Cifrić (Zagreb, HRV), Želimir Jakšić (Zagreb,

HRV), Martin Neumann (Koblenz, DEU), Jasminka Pavelić (Zagreb, HRV), Lino

Veljak (Zagreb, HRV), Michael E. Zimmerman (Boulder, USA)

Adresa uredništva / Editor's address:

Hrvatsko društvo za integralnost, Križanićeva 9, 10 000 Zagreb, Hrvatska,

[email protected]

Časopis izlazi dva puta godišnje / The journal is published twice a year

mailto:[email protected]

III

Prilozi objavljeni u časopisu referiraju se u / The journal is indexed

(abstracted) in: CEEOL, HRČAK, Index Copernicus

Korektura i redaktura / Proofreading and editing: Lovre Čulina

Prijevod na engleski jezik / English language translations: Anja Đorđević

Izrada UDK / UDC codes: Jelena Paurić

Dizajn i prijelom / Design and layout: VB

Fotografija na naslovnici / Photo on the front page: Silvestarski krateri (Etna)

(autorica / author: Silva Kalčić)

Bez obzira na to što podržavamo različitost mišljenja i kritički diskurs ipak želimo istaknuti kako

mišljenja i stavovi izneseni od strane autora/ica priloga u časopisu Holon ne moraju nužno biti i

stavovi članova/ica uredničkog i znanstvenog vijeća časopisa kao ni Hrvatskog društva za

integralnost. Autori/ce su odgovorni/e za sadržaj svojih priloga. / Although we support diversity of

opinion and critical discourse, we would nevertheless like to point out that the opinions and

attitudes presented by authors of contributions published in Holon do not necessarily reflect those

of the members of the journalˈs Editorial and Scientific Council, nor of the Croatian Integral

Society. The authors are solely responsible for the content of their contributions.

IV

Holon

postdisciplinaran znanstveno-stručni časopis

ISSN 1848-3518

2(3), 2012., STR. 1-137 ZAGREB, PROSINAC 2012.

SADRŽAJ

UVODNA RIJEČ UREDNIKA .............................................................. 1

MISLITI PLURALNO, MISLITI MNOŠTVO: KRATKI PRILOG TEZI O

VAŽNOSTI OBRANE TRADICIJE PROSVJETITELJSTVA ........................ 5

(Hajrudin Hromadžić) izvorni znanstveni rad

POPULARNI TELEVIZIJSKI ŽANROVI KAO REFLEKSIJA SUVREMENOG

DRUŠTVA ..................................................................................... 18

(Helena Popović) pregledni rad

MULTIJEZIČNI MOZAIK U STIHOVIMA ĐORĐE BALAŠEVIĆA ........... 44

(Panajiotis Asimopulos) stručni rad

PJESNIČKI KUTAK: MOJ JA, KAŽU BOG JE MRTAV, PJESMA ............ 94

(Magdalena Janžić)

PRIJEVOD: POSTOJI LI »SVIJEST«? (WILLIAM JAMES) ..................... 97

(Damir Đirlić)

V

STUDENTSKI KUTAK: STUDIRANJE U INOZEMSTVU (LITVA,

ŠVEDSKA).. ................................................................................. 114

(Artūras Morkūnas, Constance Ekdahl)

UPUTE AUTORIMA/CAMA .......................................................... 119

VI

Holon postdisciplinary scientific-professional journal ISSN 1848-3518

2(3), 2012, 1-137 PP ZAGREB, DECEMBER 2012

CONTENTS

EDITOR'S FOREWORD ..................................................................... 1

THINKING PLURAL, THINKING MULTITUDE: A SHORT CONTRIBUTION

TO THE THESIS ABOUT THE IMPORTANCE OF DEFENSE OF THE

ENLIGHTENMENT TRADITION ......................................................... 5

(Hajrudin Hromadžić) original scientific paper

POPULAR TELEVISION GENRES AS A REFLECTION OF

CONTEMPORARY SOCIETY ............................................................ 18

(Helena Popović) review paper

MULTILINGUAL MOSAIC IN THE VERSES OF ĐORĐE BALAŠEVIĆ ..... 44

(Panajiotis Asimopulos) professional paper

POETRY CORNER: MY OTHER, THEY SAID GOD WAS DEAD, THE

SONG ........................................................................................... 94

(Magdalena Janžić)

TRANSLATION: DOES 'CONSCIOUSNESS' EXIST? (WILLIAM

JAMES)……………………………………………………………………….……………….97

(Damir Đirlić)

VII

STUDENT CORNER: STUDYING ABROAD (LITHUANIA, SWEDEN) .. 114

(Artūras Morkūnas, Constance Ekdahl)

GUIDELINES FOR AUTHORS ......................................................... 119

Holon, 2 (3):1-4, 2012., Zagreb

1

oštovani čitateljice i čitatelji,

kao što u prošlom broju najavih, težeći što većoj izvrsnosti ovim izdanjem Holon,

nakon godinu dana izlaženja i tri objavljena broja, postaje znanstveno-stručni

postdisciplinaran časopis. Dakle, časopis u kojem će se objavljivati teorijski, istraživački i

metodologijski radovi (izvorni znanstveni radovi, prethodna priopćenja, pregledni radovi i

izlaganja sa znanstvenih skupova) koji podliježu recenziji (minimalno dvije anonimne

recenzije) kao i oni koji ne podliježu tom postupku; i to temeljno radovi iz humanističkih i

društvenih znanosti, ali i radovi iz svih znanstvenih područja koji se temelje na inter-, multi-

ili transdisciplinarnosti. Od ovog će broja Holon izlaziti dva puta godišnje, u pravilu unutar

prvih šest mjeseci i krajem kalendarske godine. Naravno, nastaviti ćemo objavljivati i

nekategorizirane radove, kao što su: recenzije (relevantnih izdanja objavljenih u zadnje tri

godine, računajući od dana primitka rada u uredništvu, u Hrvatskoj i inozemstvu), osvrte,

prikaze, prijevode, izvještaje (javna predavanja, znanstveni skupovi i sl.), novosti, intervjue,

umjetničke radove, bibliografije itd. (vidi str. 119, 120 itd.). U svakom slučaju, navođenjem

pojma postdisciplinaran, u podnaslovu časopisa, želimo istaknuti da smo svojim

metapristupom temeljno podjednako otvoreni disciplinarnosti, multidisciplinarnosti,

interdisciplinarnosti i transdisciplinarnosti. Naravno, uz navedeno, Holon i dalje ostaje

službenim glasnikom Hrvatskog društva za integralnost koje je njegov pokretač i nakladnik.

Upravo smo zbog navedene preobrazbe proširili uredništvo te smo osnovali znanstveno

vijeće časopisa u koje smo uključili ugledne hrvatske znanstvenike/ce. Prilikom izbora

članova/ica znanstvenog vijeća težili smo kvaliteti, izbjegavajući puko neprincipijelno

gomilanje. Tako da smo u navedeno tijelo, za sada, u načelu uključili po jednog/u

eminentnog/u stručnjaka/inju iz pojedine znanstvene discipline. Osim toga, u znanstvenom

su vijeću uključeni i ugledni/e kolege iz inozemstva, sve u cilju poboljšanja kvalitete časopisa.

P

Uvodna riječ urednika

Uvodna riječ urednika Holon, 2 (3):1-4, 2012., Zagreb

2

Naravno, i na ovaj način koristim priliku zahvaliti svima koji su se odazvali i prihvatili funkciju

člana/ice uredničkog i znanstvenog vijeća Holona.

Osim toga, kao što je to u impresumu i navedeno, naš je tajnik, student, Lovre Čulina

zadužen za korekturu, dok je naša članica, studentica, Anja Đorđević zadužena za prevođenje

na engleski jezik. Isto tako, zahvaljujem se i kolegici Jeleni Paurić koja će nam pomagati

izradom UDK oznaka za recenzirane članke. Nadalje, kao što je to iz impresuma vidljivo, za

sada se referiramo u tri baze podataka a jasno je kako ćemo vremenom nastojati ući u čim

više njih, odnosno i u one najcjenjenije. Naravno, u tome nam možete pomoći jedino vi,

poštovani/e čitatelji/ce, slanjem svojih kvalitetnih znanstvenih radova.

Što se tiče samog sadržaja, u ovom nam se broju priključio docent dr. sc. Hajrudin Hromadžić

sa zanimljivim člankom u kojem ističe važnost očuvanja i njegovanja tradicije

prosvjetiteljstva, odnosno pluralizma mišljenja te kritički prosvijećenog uma, i to posebice u

kontekstu suvremenih, često agresivnih, neoliberalnih i neokonzervativnih zastranjivanja.

Također, kolegica dr. sc. Helena Popović pridružuje se svojim člankom u kojem analizira vrlo

aktualnu tematiku međuutjecaja televizijskih žanrova i suvremenog društva, odnosno

opširno prikazuje suvremene televizijske žanrove i njihove posebnosti. Naposljetku, u rubrici

recenziranih radova priključuje nam se i kolega Panajiotis Asimopulos iz Grčke. Profesor

Asimopulos u svom radu obrađuje vrlo zanimljivu, i na našim prostorima slabo obrađivanu,

tematiku, odnosno analizira posuđenice u stihovima poznatog kantautora Đorđe Balaševića.

Rad je izvorno pisan na ekavici, no s obzirom na to da se radi o posebnosti tematike nismo ga

u cijelosti kroatizirali a što vjerujem kako neće ometati prilikom čitanja, odnosno u

spoznavanju autorove poruke.

U rubrici pjesnički kutak svojom se lirikom predstavlja talentirana pjesnikinja Magdalena

Janžić. O njoj naš član i njezin kolega pjesnik Vigor Vukotić navodi: »Magdalena Janžić mlada

je zagrebačka pjesnikinja. Njezina poezija odiše originalnošću, odbijanjem prihvaćanja

nametnutih normi i pravila. Čitatelja uvlači u svoje pjesme koje tada postaju, prema

očekivanju pjesnikinje i svjedočanstvu čitatelja, interaktivna kazališna predstava. Uspješno


3

balansira između vizije idealnog svijeta i iskušenja svakodnevice. Ona je nepopravljivi sanjar

kojeg stvarni svijet uporno povlači natrag u monotoniju. Za sebe kaže da piše ,oduvijekʼ, a

osim poezije, velika joj je ljubav i kazalište. Nema izraženih književnih uzora, ali mnogim

velikim umjetnicima dopušta svraćanje u svoje pjesme, dajući im ulogu aktivne publike. Dva

je puta bila u užem izboru za nagradu na Goranovom proljeću, a za svoju poeziju jednostavno

kaže da ,piše pjesme kakve bi voljela čitatiʼ.«

Nadalje, student Damir Đirlić, dobitnik nagrade za izvrsnost u studiju 2012., i to na Katedri za

antropologiju kao i na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prilaže

nam svoj kvalitetan prijevod, prvotno rađen u sklopu obveza za kolegij Evolucija kulturne

svijesti, William Jamesovog eseja »Postoji li ,svijestʼ?« (Does 'Consciousness' Exist?). Radi se o

izrazito važnom eseju, odnosno filozofskom i psihološkom klasiku, kojeg James prvotno

objavljuje 1. rujna 1904. u osamnaestom svesku prvog godišta Časopisa za filozofiju,

psihologiju i znanstvene metode, na 477. do 491. stranici, tiskanom u New Yorku te

objavljenom u nakladi The Science Pressa, što ga (časopis) je uredio njegov osnivač filozof

Frederick J. E. Woodbridge. Naravno, prilika je za podsjetiti kako je William James (1842.-

1910.) slavan američki psiholog (npr. utemeljitelj prvog američkog laboratorija

eksperimentalne psihologije), filozof (jedan od utemeljitelja pragmatizma te doktrine koju je

nazivao radikalnim empirizmom), medicinar (anatom i fiziolog) i harvardski predavač. Svoje

je stvaralaštvo prvenstveno usmjeravao na područja psihologije, religije, metafizike i etike,

dok su neka od Jamesovih poznatijih djela: monumentalni klasik Načela psihologije, Volja za

vjerovanjem i drugi eseji u popularnoj filozofiji, slavna serija predavanja Raznolikosti

religijskog iskustva: studija ljudske prirode, Pragmatizam: novo ime za neke stare načine

mišljenja, Pluralistički svemir, Značenje istine: nastavak »Pragmatizma«, postumno uređena i

objavljena kolekcija Eseji u radikalnom empirizmu (u kojoj se nalazi i esej »Postoji li

,svijestʼ?«) itd.

U priloženom je prijevodu eseja (»Postoji li ,svijestʼ?«) James vrlo jasno iznio perenijalnu

ideju nedvojstva te, po prvi puta javno, prikazao navedenu doktrinu radikalnog empirizma. U

svakom slučaju, za Jamesa svijest kao entitet ne postoji, nego je ništa drugo do označitelj


4

jednosti neposrednog iskustva. Uz navedeno, te činjenicu kako su tijekom povijesti mnogi/e

ugledni/e mislitelji/ce ukazivali/e na važnost i ulogu ovog eseja (primjerice, Bertrand Russell

u svojoj Povijesti zapadne filozofije), stava sam kako prvi hrvatski prijevod kolege Đirlića

predstavlja i više nego vrijedan doprinos akademskoj zajednici.

Također, započinjajući s nizom kratkih, čisto orijentacijskih, informativnih i kritičkih

studentskih osvrta o studiranju u inozemstvu, u ovom broju prilažemo, zahvaljujući njihovom

dobrom prijateljstvu s našim Lovrom Čulinom, prikaze kolege Artūrasa Morkūnasa iz Litve te

kolegice Constance Ekdahl iz Švedske. Stava sam kako takve izravne, makar djelomične,

informacije i promišljanja, posebice u vrijeme sve većih sklonosti za međunarodnom

međusveučilišnom, međufakultetskom i sl. suradnjom što potiče veću mobilnost

studenata/tica, nastavnika/ca i sl., mogu biti od koristi, odnosno mogu pružiti zanimljive

uvide. U svakom slučaju, kolegica Anja Đorđević i kolega Lovre preveli su pristigle tekstove.

I u konačnici, želim navesti kako naslovnicu broja koji je pred vama krasi fotografija što ju je

na oko 1.950 metara nadmorske visine učinila naša članica i povjesničarka umjetnosti Silva

Kalčić.

Naravno, uz želju da nam se pridružite sa svojim prilozima koristim priliku svima zaželjeti sve

najbolje u novoj godini.

Vanja Borš

Holon, 2 (3):5-17, 2012., Zagreb Izvorni znanstveni rad

UDK Primljeno: 4. 10. 2012.

141.113:165.65 Prihvaćeno: 5. 11. 2012.

5

Hajrudin Hromadžić

MISLITI PLURALNO, MISLITI MNOŠTVO

Kratki prilog tezi o važnosti obrane tradicije prosvjetiteljstva

Sažetak

Tekst pokušava ukazati na važnost obrane tradicije pluralizma mišljenja i kritički prosvijećenog uma u

kontekstu recentnijih ataka političko-ekonomskog modela neoliberalizma i raznih oblika vjerskih

neokonzervativizama. Pritom filozofiju pluralizma razumijemo kao filozofiju mnoštva i njegovu

konceptualiziranju pristupamo preko Negri-Hardtove multitude i Virnovog mnoštva, s posebnim

akcentom na Badiouov koncept generičkog mnoštva. Ključna je teza u tekstu kako je primarni

intelektualni zadatak današnjice obrana prava na istinu mnoštva bez Jednog, dakle promocija

heterogenog, kontingentnog mnoštva.

Ključne riječi: Badiou, mnoštvo, multituda, pluralizam, prosvjetiteljstvo

1. Uvod

Povijesnoj stranici našeg vremena, ovoj koju još uvijek živimo, već je moguće – u globalnom

političko-ekonomskom kontekstu – školski odrediti njezin najširi problemski kontekst. Ova se

vremenska epoha naime jasno prepoznaje u modelu/tendenciji aktualnog neoliberalnog

modela i njegovoj aspiraciji ka totalitetu, odnosno hegemoniji jednoga – globalnog

ekonomskog tržišta zasnovanog na zakonitostima logike funkcioniranja Kapitala. Iz teorijsko-

epistemološkog rakursa, ambicija neoliberalne doktrine – koja praktično operira na

principima planetarno rasprostranjenog multikorporativizma i tržišnog fundamentalizma –

Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Sveučilišna avenija 4, HR-51 000 Rijeka, [email protected]


Hajrudin Hromadžić Holon, 2 (3):5-17, 2012., Zagreb

Misliti pluralno, misliti mnoštvo…

6

jest nadilaženje svih opozicijskih suprotstavljenosti. Radi se o nevjerojatno širokom

kapacitetu i moći spomenute hegemonijske matrice da sebi prilagodi, učini inherentnim

svaki model mogućeg mijenjanja. Drugim riječima, svjedočimo o svojevrsnoj apsorpciji,

kooptaciji potencijala za stvarne mogućnosti promjene postojećeg političko-ekonomskog,

socijalnog, odnosno općedruštvenog sistema.

Marx je već u prvoj knjizi Kapitala (prvi put objavljenoj 1867.) prepoznao i anticipirao takvu

tendenciju kapitalizma, te ju je imenovao »formalnom supsumpcijom«, označavajući tom

sintagmom sposobnost kapitalističkog sistema da u svoje produkcijske odnose uključi i radne

prakse koje ne izviru neposredno iz njegovog domena. Time neposredno svjedočimo o

institucionalizaciji opozicijskih margina, točki otpora i promjene, o ugroženosti dijalektičke

misli uma, odnosno rečeno zajedno s Marcuseom (1989:103) »kritičke svijesti koja rastvara

zatvoreni univerzum rasuđivanja«. Također i Gramsci, kroz koncepte hegemonije i

protuhegemonije (counter-hegemony), primjećuje nastojanja hegemonističkog poretka da u

svoju strukturu apsorbira protuhegemonističke potencijale. Upravo u kontekstu aktualnih

ekonomskih determinanti sveopće tržišne logike i njezinih supsumpcijskih, komodifikacijskih,

kooptacijskih i reaproprijacijskih potencijala, kriju se neki od ključnih elemenata za našu

današnju »krizu utopija«, to jest krizu vizija i ideja koje bi sezale onkraj granica globalnog

kapitalističkog sustava, te tomu posljedičnom zatvaranju horizonta mišljenjâ.

Dakle, u aktualnoj verziji prethodno tek skiciranog modela neoliberalnog sustava susrećemo

se s različitim varijacijama procesâ komercijalizacije, komodifikacije, aproprijacije, unifikacije

suprotnosti i asimilacije heterogeno različitih pozicija u uniforman suvremeni hegemonijski

model. Takvom inkorporacijom, supsumpcijom i apsorpcijom svake potencijalnosti promjene

u pojednostavljeno monistički realitet – bilo da se radi o, već desetljećima na različite načine

artikuliranom i aktualiziranom, konceptu jednodimenzionalnog društva (Marcuse, 1989) ili

njegovoj osuvremenjenoj verziji Imperija (Hardt i Negri, 2003) – iščezava subverzivna snaga

što nastoji očuvati neophodnu dualističku, pluralističku, humanističku i emancipacijski

razvojnu paradigmu – dijalektički antagonizam. Odnosno, u terminologiji nekih od



7

Badiouovih koncepta, s kojima ću se uskoro detaljnije pozabaviti, umjesto klasične dinamike

dijalektičkog materijalizma koja »jedno rascijepi na dvoje«, u ovom primjeru svjedočimo o

sintezi, »dva se udružuju u jedno« (Badiou, 2005:78-89).

Metodologija realizacije prezentiranog modela jest primjereno široka, ali i prepoznatljivo

jasna: sveopća dominacija i inauguracija ekonomsko-tržišne logike kreiranja profita kao

neupitne vrhovne vrijednosne varijable; svođenje politike i institucija nacionalne države na

puke administrativno-birokratske mehanizme u kreiranju, donošenju i provođenju Kapitalu

ugodnih zakona; pretvorbe javnog u privatno i identitetske transformacije iz građanina u

potrošača; dogma o neupitnosti konstantnog rasta životnog standarda najvećeg dijela

populacije tzv. Prvog svijeta; akceleracijski ritam kreacije, produkcije i ponude novih

potrošačkih obrazaca i kroz to stvorenih korisničkih navika; marketinški mehanizmi

produkcije potrošačkih želja i žudnji; te na svemu tome baziran neprekidni razvoj kulture

trošenja i njemu sukladan masovni pop-konzumerizam itd. No, na bazičnoj razini socijalnih i

kulturnih kulisa optočenih prividno atraktivnim i privlačnim šarenilom »potrošačkog raja«

neoliberalnog sustava, nalazi se hegemonijski model ideološke unifikacije. Jedan od zadataka

suvremene kritičke teorije društva jest upravo dekonstruirati takvu jezgru neoliberalne

hegemonije.

Također, živimo u epohi sveobuhvatnih eksperimentiranja po pitanju genetskog inženjeringa

i sveopćeg posezanja biološko-medicinskih i kemijskih znanstvenih disciplina u strukturu

samog ustroja čovjeka, onu ontološku dimenziju primarno ljudskog, gdje postaje mogućom

ne samo manipulacija novim tvorbama nastalim iz kombiniranja tehnološkog i organskog,

već je na sceni i pokušaj da se široki spektar atributa koji upravo tvore klasičnu ontološku

dimenziju ljudskog, poput naših emocionalnih stanja radosti, sreće, ljubavi, mržnje, strasti ili

patnje, objasni pukim utjecajima biološko-mehanicističkih zakonitosti djelovanja naših

neurona i genetskom strukturom DNK. Radi se o, Žižekovim (2005:122) riječima,

»naturalističkoj redukciji ljudske subjektivnosti«. U tom kontekstu, zadatak suvremene

kritičke teorije društveno-humanističke provenijencije nije, kako to naivno misle neki klasični



8

teoretičari, braniti dignitet nekakve »za vjekove vjekova« nepromjenjive biti čovjeka, već

upravo suprotno: neprekidno i iznova, a u vremenu intenzivnih promjena naročito,

uspostavljati nove kriterije, načela, strukture na osnovu kojih će biti moguće konstantno

preispitivati paradigme čovjeka i ljudske zajednice. Ovaj problem je na tragu poznate

Sloterdijk-Debatte od prije nekoliko godina.1 Niz društvenih i humanističkih znanosti, a

filozofija posebice, znanstvena su polja unutar kojih se moraju neprekidno redefinirati

konteksti u kojima se pojavljuju i promišljaju spomenuti problemski motivi.

2. Filozofija pluralizma

No, ako prethodno skicirane globalne socijalno-ekonomske i znanstveno-eksperimentalne

tendencije, a sve u sprezi sa snažnim naletima najrazličitijih aktualnih političkih i vjerskih

neokonzervativizama, to jest reanimacijama klasičnih dogmatizama, prevedemo na razinu

filozofske perspektive, potom ćemo dospjeti do zaključka da ono što je primarno ugroženo s

promocijom takvog tipa svjetonazorskih vrijednosti jest zapravo model pluralističke

misaonosti kritički prosvijećenog uma. Pluralizam, najopćenitije rečeno, nastupa kao pravac

u povijesti mišljenja koji je pozicioniran nasuprot monističkoj viziji svijeta, te na njegovo

mjesto nudi model beskonačne perspektive mogućeg subivanja najrazličitijih tipova

1 Poznata Sloterdijk-Debatte seže na kraj 90-ih godina 20. stoljeća i bila je obilježena oštrim tonovima upućenim

Peteru Sloterdijku nakon predavanja pod nazivom Pravila za ljudski park. Odgovor Pismu o humanizmu, koje je

ovaj poznati filozof održao u srpnju 1999. Osnovna Sloterdijkova teza koju je iznio na predavanju bila je da su

klasične metode antičkog i novovjekovnog humanizma, baštinjene na vrijednostima poput odgoja, klasičnoj

naobrazbi, knjizi ili ljudskome razumu, sve s ciljem pripitomljavanja navodno zlu sklone ljudske prirode,

doživjele poraz, te da će njihovu ulogu u bliskoj budućnosti preuzeti genetska tehnologija i inženjering. Pritom

je terminologija kojoj je Sloterdijk pribjegao – izrazi poput »uzgoj« i »selekcija« – naišla na posebice snažnu

osudu Sloterdijkovih kritičara poput Jürgena Habermasa. Optužili su ga za fašistoidnost, za promicanje

pojmovnika karakterističnog za fašističku eugeniku i Auschwitz. Sloterdijk im, naravno, nije ostao dužan.

Obrušio se na cijelu ljevičarsko-liberalnu kritičku teoriju za koju smatra da vlada poslijeratnom filozofskom

scenom Njemačke i kao takva, iako ju Sloterdijk smatra impotentnom i mrtvom, ima ključan utjecaj na

njemačke novinare i medije općenito. Pritom se Sloterdijk posebice osvrnuo na svog najžešćeg kritičara

Habermasa kojemu je predbacio volju za moć umjesto bavljenje bitnim filozofskim temama.



9

partikularnosti. Filozofija i pluralizam su u svojevrsnom suodnosu međusobne uvjetovanosti,

odnosno sinergijskog spoja: filozofija, kao bastion humanistike, posjeduje osnovna

konceptualna oruđa za pluralističko mišljenje, ali je istovremeno i primarno polje na kojemu

se praksa pluralizma – praksa mišljenja u modalitetima različitosti – neposredno manifestira i

artikulira. Pluralističko mišljenje je, dakle, elementarni preduvjet i za samu filozofiju: to je

filozofija kao okosnica kritičke misli društva, antipod dogmatizmima najrazličitijih tipova.

Sagledana kroz pojednostavljenu etimološku prizmu, filozofija pluralizma jest zapravo

filozofija mnoštva.

Iako je povijest ispreplitanja filozofije i pluralističkih modela misaonosti veoma duga i seže

već u osvit rane grčke filozofije (primjerice, Demokritov atomistički princip u

mehanicističkom ustroju svijeta, odnosno kozmosa), a potom i u epohu tzv. novovjekovne

filozofije (Leibnizov koncept o beskonačnom mnoštvu jednostavnih nedjeljivih supstanci –

monada, kao temelja svijeta), u tekstu se detaljnije posvećujem nekim tezama unutar

suvremene filozofije koje se svojim konceptima direktno odnose na praksu filozofije

pluralizma, to jest filozofije mnoštva. U drugoj polovici 20. stoljeća pojavljuju se naime

određeni filozofski pravci bazirani na principima »horizontalne strukture mišljenja«, na

svojevrsnoj ontologiji strukture, odnosno polju što otvara perspektivu pluralističke misaone

igrivosti najrazličitijih partikularnih kontingentnosti.

Također je i izvjesno da su afirmacije niza »filozofijâ pluralizma« u 20. stoljeću tek ona

pozitivnija, svjetlija strana nasljeđa tradicije prosvjetiteljstva u perspektivi povijesne geneze

europskog mišljenja. Utemeljeni su naime i kritički uvidi o tamnoj strani iste, na što nas

upozoravaju teze nekih relevantnih teoretičara 20. stoljeća. Takve analize su recimo,

Foucaultova (npr. 1982; 2005 i sl.) teorija biopolitičkog modela biovlasti koji je, po njegovom,

ali i mišljenju nekih kasnijih teoretičara (Agamben, 2004), ona prava pozadina u

tehnologijama vladanja nastalih s prosvjetiteljskim obratom, ili nešto ranija Adornova i

Horkheimerova (1989) kritika instrumentalizacije ljudskog uma uspostavljene upravo s

pomoću prosvjetiteljskog mita. Zanimljivo je pritom da Foucaultova teza o biopolitičkom



10

modelu biovlasti i biomoći, izuzetno popularizirana tijekom posljednja dva desetljeća kroz

najrazličitije teorijske pristupe, nikada nije bila eksplicitno i detaljno razvijena od strane

njezinog tvorca.2 S obzirom da model biopolitike nije primarni fokus ovog teksta, njega

spominjem tek kao uzgredan primjer kojim želim naglasiti da ukoliko artikulacija i afirmacija

prosvjetiteljskih ideala, oslikanih kroz revolucionaran obrat: od Hobbesovog ljudstva ka

Negri/Hardtovoj (2003) multitudi ili Virnovom (2004) mnoštvu, ukazuju na progresivnu

stranu ere prosvjetiteljstva, potom Horkheimerovi, Adornovi, Foucaultovi, te Agambenovi

koncepti i raščlambe upozoravaju da postoji i regresivan pol istog nasljeđa.

Dakle, u tekstu se želim detaljnije odrediti spram onih filozofskih pristupa iz druge polovice

prošloga stoljeća koji na neki način artikuliraju mogućnost filozofije pluralizma mišljenja, a

time i neupitan značaj, bez obzira na utemeljenost prethodno spomenutih kritika, nasljeđa

epohe prosvjetiteljstva u današnjem času. U kontekstu tog vremena – druge polovice 20.

stoljeća – dakle u brojnosti međusobno vrlo srodnih i brojnih koncepata pluralističkog tipa

filozofske misaonosti (Deleuzeova (1987) ravan rizomatične imanencije, Foucaultova (2001)

genealoška struktura u perspektivi arheologije epistemea, Nancyjev (2004) singularni pluralni

2 Foucault se više puta na nekoliko mjesta približava analizi koncepta biopolitike, biovlasti i biomoći, a

vjerojatno najizričitije u zaključnom poglavlju prvoga dijela Povijesti seksualnosti. Ukratko, s konceptom

biopolitike Foucault označava najširi spektar disciplinarnih i regulacijskih praksi koje, za razliku od

monarhističkog modela kasno srednjovjekovne vlasti koji suverenu dodjeljuje pravo da odlučuje o životu i smrti

njegovih podanika, uvode drugi model – model biovlasti, odnosno biomoći. Biopolitički model biovlasti, čije

početke Foucault prepoznaje već u klasicističkom 17. stoljeću, a stvarnu artikulaciju u drugoj polovici 18.

stoljeća, dakle u eri prosvjetiteljstva, u fokus svoga interesa postavlja pitanja koja se tiču samoga života najšire

populacije. Tako se biopolitika i biovlast zanimaju za demografske probleme koji se dotiču problema nataliteta i

mortaliteta, reprodukcije i plodnosti stanovništva, stanja i uvjeta njegovog zdravlja, dugovječnosti i slično. U

stvari, dešava se svojevrsna medikalizacija društva, najšira populacija počinje bivati sagledavana kao ogromno

»tijelo« s parcijalnim »organima« koje je potrebno nadzirati, promatrati, brinuti se o njemu itd. Primjereno

tome, razvija se i cijeli institucionalni okvir namijenjen biopolitičkoj praksi promocije biovlasti: bolnice, škole,

kasarne, koledži, zatvori s novim, panoptikonskim modelima kontrole itd. Biopolitika, zapravo, označava

kompleksnu i proračunatu strategiju upravljanja životom populacije.



11

bitak, ili već spomenuti koncepti Negri-Hardtove multitude i Virnovog mnoštva itd.),

akcentiram na Badiouov koncept generičkog mnoštva, odnosno »generičkog postupka

mnoštvenosti biti neke istine«, kojeg Badiou prvi put ispostavi u djelu Bitak i događaj (L'être

et l'êvênement) 1988. godine, a potom dodatno razradi u knjizi Manifest za filozofiju

(Manifeste pour la philosophie), objavljenoj godinu dana kasnije. U kontekstu Badiouvog

koncepta, koji u svojoj temeljnoj osnovici brani stajalište ne samo o opstojnosti, već i o općoj

nužnosti filozofije i važnosti njezinog poslanstva danas, namjeravam preispitati tek neke od

konsekvenci nastalih aktualnim atacima suvremenih neokonzervativnih strujanja na

višestoljetno nasljeđe pluralističke filozofije kritički prosvijećenog uma.

3. Koncept mnoštva (Hardt, Negri, Virno)

No, prije nego što se upustim u razlaganje Badiouovog koncepta, imajući pritom u vidu da

sam već na početku jasno ispostavio tezu po kojoj filozofija pluralizma zapravo označava

filozofiju mnoštva, iz spomenutih bi razloga bilo potrebno približiti i definirati sam koncept

mnoštva. Ovaj je koncept, iako različito imenovan, izuzetno aktualiziran posljednjih godina,

naročito u okvirima suvremene političke i socijalne filozofije. Zasigurno dvije najutjecajnije

konceptualizacije ovog fenomena su spomenuti Negrijev i Hardtov koncept multitude –

zasnovanog na temeljima koje je već Spinoza postavio – kao novog političkog subjekta, koji je

po prvi put predstavljen u njihovoj utjecajnoj studiji Imperij, te potom dodatno razrađen u

djelu Multitude, svojevrsnom nastavku Imperija. Drugu značajnu konceptualizaciju mnoštva

nalazimo kod Virna koji, u također dobro prihvaćenoj knjizi Gramatika mnoštva objavljenoj

2001., dakle samo godinu dana nakon prvog izdanja Imperija, referira na veoma bliske

problemske motive, ali se pritom, znakovito, niti na jednom mjestu ne osvrće na Negrijevu i

Hardtovu interpretaciju mnoštva. Zajedničko ovim autorima jest da promišljaju koncept

mnoštva, odnosno multitude, u povijesnom kontekstu, ali to čine na različite načine. Ono što

se može pronaći kao djelomice im zajedničko je da mnoštvo/multitudu postavljaju u

dihotomnu relaciju prema suprotnom polu na kojem se nalazi – ljudstvo.



12

Pritom je za Negrija i Hardta multituda u dvostrukoj opoziciji. Prvo, ona predstavlja

svojevrsnu istinsku produkcijsku silu našeg društva koja nastupa nasuprot Imperija, tog

»parazitskog, vampirskog« aparata koji preživljava i jača upravo crpeći energiju iz vitalnosti

multitude. Kao drugo, za razliku od multitude koja simbolizira mnoštvenost, razinu

singularnosti, otvorenog mnoštva odnosa i nezavršen, konstituirajući odnos, koja nije

homogena ili identična niti sa samom sobom, ljudstvo je na drugoj strani, slijedeći Negriju i

Hardtu, a pritom se jasno referirajući na Hobbesov model monarhističkog suvereniteta,

konstituirana sinteza spremna na suverenost, ona osigurava zajedničku volju i djelovanje.

Znači, ovdje multituda nastupa kao vječno otvorena, pokretna struktura, dok je ljudstvo

statična, teritorijalna kategorija. Ukratko, jedno/ljudstvo nasuprot mnoštvu/multituda.

Pritom se nude jasne reference na Deleuzeove koncepte deteritorijalizacije i

reteritorijalizacije, autora kojemu Negri i Hardt podosta duguju prilikom oblikovanja svojih

ključnih teza u Imperiju. Za Virna, po drugoj strani, mnoštvo nije postavljeno nasuprot

jednoga, već je mnoštvo ono koje to jedno, dakle ljudstvo, uspijeva redefinirati. Za razliku od

ljudstva, kojemu je inherentno promicanje od atomiziranih individua prema jedinstvu

političkog tijela, znači suverenosti, za mnoštvo je, slijedeći Virnu, karakterističan suprotan

pravac: od jednoga ka mnogim.

Na tom se mjestu nadaje ključna poveznica između Virnovog koncepta i Badiouove teze kojoj

ću se posvetiti u nastavku teksta. Jedinstvo, koje je karakteristično za mnoštvo, smatra Virno,

jest entitet kojemu je svojstvena unutarnja heteronomija sastavljena iz »općih mjesta« duha,

to jest jezično-spoznajnih sposobnosti koje pripadaju općem intelektu (general intellect,

koncept kojega Virno očito preuzima od Marxa). Na taj način postane jasna Virnova

konceptualizacija ove problematike unutar njegove teze o postfordističkom, to jest

postindustrijskom društvu današnjice. Bez obzira na elaborirane razlike između Negri-

Hardtovog koncepta multitude i Virnovog koncepta mnoštva, ostaje im zajednička osnovica

koju možemo prepoznati u ne direktno izrečenom, ali latentno prisutnom svojevrsnom

progresivističkom pristupu, oslikanom na način da u mnoštvu/multitudi prepoznaju onu



13

revolucionarnu snagu koja prelama s kasno srednjovjekovnim, monarhističkim modelom

vlasti i suverenosti, te kao takva čini okosnicu u promociji prosvjetiteljskih ideala.

4. Koncept generičkog mnoštva (Badiou)

Time je trasiran put koji omogućava povratak primarnoj odrednici ovog teksta – filozofiji

pluralizma kao filozofiji mnoštva – i to preko već naznačenog Badiouovog koncepta

generičkog mnoštva. Ni na Badioua kao autora, niti na njegov koncept generičkog mnoštva,

prvi put elaboriranog u djelu Bitak i događaj, a potom razrađenog u knjizi Manifest za

filozofiju, ne referiraju ni Negri i Hardt, kao ni Virno, iako se čini da njegove teze upravo

pripadaju nasljeđu problemske tradicije kojom se bave autori Imperija i Gramatike mnoštva.

Rekao bih da je osnovna karakteristika Badiouove filozofije to da samoj filozofiji vraća

dignitet koji joj pripada, ispostavivši pritom ne samo vjeru u njezinu mogućnost već, štoviše,

naglasivši njezinu aktualnu nužnost za suvremeno društvo, a sve to preko (re)aktualizacije

nekih od temeljnih, klasično filozofskih, čak i metafizičkih, problema kakva su pitanja bitka,

istine, etike i subjekta. Badiou je zapravo filozof ontologije, ali one ontologije koja izrasta

kroz produktivan kritički dijalog neomarksizma s nekim pravcima suvremene filozofije, poput

strukturalizma, te posebice u relaciji s teorijskom psihoanalizom lakanovske provenijencije.

Podsjetimo se, jedna od temeljnih kategorija Badiouove filozofije jest koncept Događaja,

kojeg razumije, pojednostavljeno rečeno, kao ono što je trenutačno imanentno, ali

istovremeno i preseže danu situaciju. Događaj je rez, trenutačni šav s kontekstom situacije,

njezin munjevit prerez koji u oštrini svoga bljeska situaciji za djelić trenutka prizove moment

istine. Četiri su moguća uvjeta, smatra Badiou (2001), koji omogućavaju artikulaciju

Događaja, odnosno četiri generička postupka koja su uvjet za filozofiju i koja su sposobna

proizvesti istinu. To su: znanost/matem, umjetnost/poezija, politika/politička invencija i

ljubav. Etička zadaća subjekta koji prepozna, kojeg »zahvati« moment istine, artikuliran

preko bilo kojeg od četiri generička postupka, jest ostati vjeran momentu istine. Na tom

mjestu postane razvidno koliki je značaj Lacanove teze o »rasredištenom, praznom«

subjektu, subjektu kao »madežu«, »rupi« u lancu označitelja unutar normativnog



14

simboličkog poretka realnosti itd. za Badioua i njegovu filozofiju. Badiou uostalom Lacanu

jasno pripiše ključno mjesto četvrtog generičkog postupka – pitanja ljubavi, kao i tezu da je

antifilozof Lacan jedan od uvjeta za renesansu filozofije. Na jednome mjestu u Manifestu za

filozofiju čak zapiše, »filozofija je danas moguća zato što je komposibilna Lacanu« (Badiou,

2001:64).

Badiou (2001:88) eksplicitno iznosi tvrdnju da je »bitak mnoštven«, te da »na nebitak

Jednoga, na bezgraničnu moć mnoštvenoga, više se ne možemo vraćati« (Badiou, 2001:87),

pri čemu je naš današnji prijelaz – prijelaz platonizma mnoštvenoga. Pritom je središnja

kategorija – kategorija koja utemeljuje platonizam mnoštva – generičko mnoštvo koje

omogućava misliti istinu kao rezultat mnoštvenosti neponovljivog postupka i čini mogućim

prihvatiti ontologiju »čistoga mnoštva ne odustajući od istine« (Badiou, 2001:89). Badiouova

je teza da je koncept generičkog mnoštva najprije proizveden u polju matematike, kod Paula

Cohena s početka šezdesetih godina prošloga stoljeća. Ukratko, Badiou (2001:90) tvrdi da je

»generičko mnoštvo način opstojnosti istine...čisto mnoštvo, mnoštvo-bez-Jednoga...«. S

obzirom da je bitak situacije njezina nestalnost, smatra Badiou (2001:91), »istina toga bitka

predočit će se kao bilo kakva mnoštvenost, anonimni dio, stvarnost svedena na

predočavanje kao takvo...«. Pritom je istina – istina nekog mnoštva, ne da bi se pritom

pozivala na transcendencu Jednoga. I na tom je mjestu Badiou, za njega karakteristično,

manifestno direktan i beskrupulozan u svojim pristupima – upisuje se u dugu

»desakralizacijsku« filozofsku tradiciju koja prelama s neupitnim, svetim autoritetima,

počevši sa (da li je uopće moguće drugačije?) institucijom Boga.

5. Zaključak

Na ovom bih mjestu napravio zadnji zaokret u tekstu te ga, posredstvom ukratko sumirane

Badiouove teze o generičkom mnoštvu, uz asistenciju Negrija/Hardta i Virna, priveo

zaključku ponavljajući pitanje nakratko spomenuto na početku ovog spisa: gdje je značaj ovih

koncepata u kontekstu aktualnih ataka neokonzervativnih strujanja na višestoljetno nasljeđe

pluralističke filozofije kritički prosvijećenog uma? Rekao bih da je u kontekstu recentnih,



15

globalnih neokonzervativnih pokreta, bilo da se radi o militantnim fundamentalizmima bilo

koje religijske provenijencije, ili o suptilnijim akademsko-intelektualnim teorijama poput

kreacionizma ili teorije inteligentnog nacrta, to jest inteligentnog dizajna (intelligent design)3,

a kojima je zajednička osnovica dogmatsko vjerovanje u istinu homogenog Jednog – dakle

božjeg autoriteta na jednoj strani, kao i neoliberalnih ekonomsko-političkih tendencija koje

sve agresivnije promoviraju neupitan primat nekog drugog Jednog – zakona kapitalističkog

tržišta kao rubnog okvira u našem općem ustroju svijeta; primarni intelektualni zadatak

današnjice upravo obrana prava na istinu mnoštva bez Jednog, dakle heterogenog,

kontingentnog mnoštva. Inzistiranjem na takvom stajalištu, ustrajavamo na obrani

povijesnog nasljeđa i postignuća kritički prosvijećenog uma, te svijetle strane tradicije

prosvjetiteljstva. Nasljeđa za koje se čini da je danas ponovno beskrupulozno napadnuto i

opasno ugroženo.4

3 Kreacionizam polazi od klasične biblijske dogme i kao takav zagovara tezu da su počeci čovječanstva i svijeta,

slijedeći Bibliju, božje djelo staro svega 10.000 godina. Shodno tome, glavna meta kritike i napada kreacionista

jest Darwinova teorija evolucije. S tom su namjerom zagovornici kreacionizma, čije su vodeće akademske figure

smještene na nekim američkim sveučilištima i institutima, većinom u Kansasu, Pensilvaniji i Novom Meksiku,

skovali koncept inteligentnog dizajna koji promovira teoriju o božjoj kreaciji svijeta, koja bi kao takva navodno

trebala predstavljati znanstvenu alternativu darvinizmu. Cijela je polemika postala globalnom temom unatrag

nekoliko godina, čemu je posebice pridonio slučaj iz 1999. godine kada su članovi kanzaškog Savjeta za školstvo

donijeli odluku kojom je termin evolucija izbrisan iz školskog programa te američke države. Njihova je odluka

poništena 2002. godine, no pristaše inteligentnog dizajna su još uvijek uporne i glasne u svojim zahtjevima da

im se u znanstvenim i školskim programima dodijeli mjesto koje je barem ekvivalentno poziciji zagovornika

biološkog evolucionizma. Teorija kreacionizma i inteligentnog dizajna je očigledno jedan od produkata globalno

aktualnog trenda reanimacije neokonzervativnih svjetonazorskih vrijednosti pod okriljem evangelističkih

fundamentalista.

4 Znakovita je, u ovom kontekstu, polemika koju je u siječnju 2007. pokrenuo francuski književnik i esejist Pascal

Bruckner. Bazirajući svoju optužbu na konkretnim primjerima tekstova Iana Burume i Timothyja Gartona Asha,

u kojima su se autori kritički osvrnuli na angažman bivše zastupnice somalijskog podrijetla u nizozemskom

parlamentu, Ayaan Hirsi Ali, koja je bila prijateljica ubijenog nizozemskog redatelja Thea van Gogha i kojoj su

militantni islamisti također prijetili smrću, Bruckner je prozvao spomenute autore da putem ideologije

multikulturalizma zapravo promoviraju suvremeni oblik aparthejda. Polazeći sa stanovišta podrške klasičnim

prosvjetiteljskim idealima, poput »hrabrosti služiti se vlastitim razumom«, Bruckner u stavovima Burume i Asha



16

Literatura:

Agamben, Giorgio (2004). Homo sacer, Suverena oblast in golo življenje, Ljubljana:

Študentska založba (Knjižna zbirka Koda)

Badiou, Alain (1996). Etika, Razprava o zavesti o Zlu, Ljubljana: Analecta

Badiou, Alain (2001). Manifest za filozofiju, Zagreb: Naklada Jesenski i Turk

Badiou, Alain (2005). 20. stoletje, Ljubljana: Analecta

Deleuze, Gilles; Guattari, Felix (1987). Tisoč platojev, Problemi. Literatura, 25 (2):195-216

Foucault, Michel (1982). Istorija seksualnosti, Beograd: Prosveta

Foucault, Michel (2001). Arheologija vednosti, Ljubljana: Studia Humanitatis

Foucault, Michel (2005). Rađanje Biopolitike, Novi Sad: Svetovi

Hardt, Michael; Negri, Antonio (2003). Imperij, Zagreb: Multimedijalni institut: Arkzin

Horkheimer, Max; Adorno, Theodor (1989). Dijalektika prosvjetiteljstva, Sarajevo: Logos

Marcuse, Herbert (1989). Čovjek jedne dimenzije, Sarajevo: Logos

Nancy, Jean-Luc (2004). Dva ogleda: Razdjelovljena zajednica, O singularnom pluralnom

bitku, Zagreb: Multimedijalni institut: Arkzin

Virno, Paolo (2004). Gramatika mnoštva, prilog analizi suvremenih formi života, Zagreb:

Naklada Jesenski i Turk

Polemika o paradoksima multikulturalizma (2007). Zarez, Zagreb, 3 (204):21-29

Žižek, Slavoj (2005). Kako biti nihče, Ljubljana: Analecta

prepoznaje osnovne paradokse suvremenog multikulturalizma koji po njegovom mišljenju »na jednak način

tretira sve zajednice, ali ne i ljude koji je čine, jer im ne dopušta slobodu da se oslobode vlastite tradicije«.

Uslijedili su odgovori prozvanih autora, kao i reakcije nekih drugih intelektualaca koji su se uključili u polemiku.

Zagrebački dvotjednik za kulturu i društvena zbivanja Zarez u svom je 204. broju od 18. travnja 2007. objavio

temat »Polemika o paradoksima multikulturalizma« u okviru kojeg je objavljen inicijalni Brucknerov tekst i

reakcije na njega koje su potom uslijedile.



17

Hajrudin Hromadžić

THINKING PLURAL, THINKING MULTITUDE

A short contribution to the thesis about the importance of defense of the

Enlightenment tradition

Abstract

The text tries to emphasize the importance of defense of tradition of pluralism of thinking and

critically enlightened mind within the context of more recent political and economic attacks of

neoliberal model and various forms of religious neo-conservatism. If we accept a philosophy of

pluralism as a philosophy of multitude then it is possible to conceptualize it through Negri's and

Hardt's, as well as Virno's concept, with a special emphasis on the concept of generic multitude by

Badiou. A key point of the text is the thesis that the primary intellectual task today is defense of the

right of the truth: that is multitude without One, therefore it means promotion of heterogeneous,

contingent multitude.

Key words: Badiou, multitude, pluralism, Enlightenment

Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Rijeka, Sveučilišna avenija 4, HR-51 000 Rijeka,

[email protected]


Holon, 2 (3):18-43, 2012., Zagreb Pregledni rad


316.774:654.172 Prihvaćeno: 29. 12. 2012.

18

Helena Popović

POPULARNI TELEVIZIJSKI ŽANROVI

KAO REFLEKSIJA SUVREMENOG DRUŠTVA

Sažetak

U radu se analiziraju žanrovi i načini konstrukcije žanrovskih kategorija s posebnim fokusom na

televizijske žanrove i njihove specifičnosti. Vrši se komparacija klasifikacije televizijskih žanrova od

Raymonda Williamsa iz 1973. te Creebera i suradnika iz 2008. godine prema kojoj je vidljiva promjena

uloge televizije, od medija informiranja i educiranja prema mediju kojim dominiraju zabavni sadržaji.

Suvremenu televiziju karakterizira proliferacija zabavnih žanrova poput sapunica, situacijske komedije,

kviza, talk-showa i reality televizije koji, svaki na svoj način, nose određene ideološke implikacije.

Središnje mjesto zauzima ono obično i svakodnevno, naglasak je na osobnom, emotivnom i intimnom,

te se promiče individualizam i kompetitivnost pri čemu se slava nagovještava kao ultimativni uspjeh

pojedinca. Temeljne vrijednosti koje se iz toga mogu iščitati su populizam i antielitizam, legitimnost

nejednake distribucije moći kroz individualizam i osobni uspjeh koji se definira kroz materijalno

stjecanje i slavu.

Ključne riječi: žanr, klasifikacija, televizijski žanrovi, popularni žanrovi, ideologija

»Svi se slažu da je žanr multi-dimenzionalni fenomen i da njegove

dimenzije uključuju sustave očekivanja, kategorije, etikete i imena,

diskurse, tekstove i korpuse tekstova, i konvencije koje ih sve

usmjeravaju. Neki naglašavaju primarnost očekivanja, drugi

primarnost teksta, a treći pak primarnost kategorija, korpusa, norme

koje uključuju, tradiciju koju utjelovljuju i formule koje ih obilježavaju.

Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Lepušićeva 6, HR-10 000 Zagreb, [email protected]


Helena Popović Holon, 2 (3):18-43, 2012., Zagreb

Popularni televizijski žanrovi…

19

Jasno je da sve navedene dimenzije treba uzeti u obzir. Ono što je

također jasno jest, da postoji potreba da se [žanrovi] razlikuju jedan

od drugog.« (Neale, 2000:26)

1. Uvod

Aristotel (2005) u Poetiki raspravlja o vrstama pjesničkog umijeća, ističući kako se razlike

između vrsta postižu oponašanjem različitim sredstvima, različitim predmetima ili različitim

načinima, no bez obzira o kojoj se vrsti pjesničkog umijeća radi, sve se »može označiti kao

oponašanje« Od tada su se diversificirala različita »umijeća« ― od pjesništva koje se u

Aristotelovo doba komuniciralo neposredno, do različitih medijski posredovanih »umijeća«

― koja uključuju književnost, glazbu, film, a od polovice dvadesetog stoljeća i novije audio i

audio-vizualne forme kreirane za radio i televiziju ― no i dalje je primjenjiva Aristotelova

(2005) teza da »oponašatelji oponašaju ljude u akciji«. U tom smislu, vrste ili žanrovi

oponašaju određene segmente života koji su ljudima iskustveno bliski. Danas svjedočimo

nizu promjena koje se događaju u tekstualnoj produkciji ― u posljednjih stotinjak godina

razvoj i diversifikacija medijskih tehnologija rezultirala je multiplikacijom različitih medijskih

sadržaja, a mediji su zauzeli centralno mjesto u društvenoj svakodnevici. Dominacija medijski

posredovane »stvarnosti« rezultirala je time da je postala »realnija« od stvarnosti same:

riječima Bernarda Edelmana (2005:352) koji se fokusira na televiziju, »…ono što se gleda na

televiziji ,istinitijeʼ je od onoga što se živi: stvarnosni je učinak napustio stvarni svijet kako bi

se sklonio drugdje, u sliku, u informaciju.« Možemo reći da publike, upravo zbog centralnosti

medija u suvremenom društvu, »oponašaju oponašatelje koji oponašaju ljude u akciji«.

Upravo je zbog dijalektičkog odnosa između medijski konstruirane društvene »realnosti« i

strukturalnih značajki realnih društvenih odnosa, analiza medijskog teksta korisna u detekciji

ideoloških implikacija koje nosi. U tom su smislu žanrovi i njihove konvencije povijesno

promjenjiva kategorija, a njihov nastanak, promjena ili nestanak reflektiraju određeni

Zeitgeist. U ovom tekstu centralno mjesto zauzimaju televizijski žanrovi, prvenstveno zato jer

je televizija i dalje najpopularniji medij, ali i stoga jer su televizijski žanrovi vrlo specifični po

svom karakteru. Posebna pažnja posvetit će se promjenama koje su se, u formiranju žanrova,



20

dogodile u posljednjih nekoliko desetljeća te ideološkim implikacijama koje novonastali i

širokoj publici atraktivni žanrovi u sebi nose.

2. Žanr – između konvencija i invencija, produkcije i recepcije

Žanr uključuje klasifikaciju kulturnih tekstova prema nekim zajedničkim karakteristikama,

koje su za njih specifične i prema kojima se razlikuju u odnosu na druge žanrove. U

pronalaženju zajedničkih karakteristika Tom Ryall (Neale, 2000) ističe važnost

»obrasca/forme [i] stila/strukture« a u najširem smislu se žanrovi »određuju prema

temi/sadržaju, cilju te situaciji u kojoj je nešto izraženo« (Bakhtin, 1999:152). Kategorizacija ili

tipologizacija medijskih tekstova služi kao predložak i u procesu produkcije i u procesu

konsumpcije, a u samoj konstrukciji žanra sudjeluju producenti, distributeri, kritičari i publike,

iako je moć imenovanja i kategoriziranja u većoj mjeri u sferi produkcije a manje recepcije.

U procesu kategorizacije važan je način na koji je neki tekst strukturiran pomoću kodova i

konvencija. John G. Cawelti konvencije naziva formulom, koju definira kao »konvencionalni

sistem za strukturiranje kulturnih proizvoda« (Berger, 1992:29). To uključuje aspekte poput

narativa, vremena, lokacije, heroja i heroina, negativaca, sekundarnih likova, kostimografije,

ikonografije, tema, fabule itd. koji su organizirani u određene prepoznatljive obrasce. Cawelti

konvencijama dodaje važan element invencije, odnosno momenta koji predstavlja nešto

novo, nešto inovativno. Osim toga, uzajamno djelovanje konvencije (repeticije) i inovacije

temeljno je za žanr jer određuje širu teorijsku perspektivu koja se zauzima u definiranju

žanra: kao statične strukture ili kao otvorene dinamične kategorije koja je stalno podložna

promjeni.

Ravnoteža između konvencija i invencija važna je u kreiranju kulturnih tekstova koji na taj

način ispunjavaju »horizont očekivanja« (Jauss, 1978) samih publika, s obzirom na njihova

prijašnja iskustva. Prepoznavanja obilježja žanra znanje je koje nastaje izloženošću publike

kulturnim proizvodima ali i putem širih interesa i aktivnosti publike (Neale, 2000). Žanrovi su

društveno prepoznatljivi formati te u određenoj mjeri kako to Benwell tvrdi »pretpostavljaju



21

određen stupanj institucionalizacije...jer njihovo postojanje ovisi o ponavljanju unutar

definiranog okvira.« (O’Keeffe, 2006:19). Ovaj širi aspekt žanra važan je, jer se odmiče od

strukture i obilježja samog teksta i otkriva kako se žanr »ugovara« i kako se klasifikacija odvija

u širem sociokulturnom kontekstu.

Sama klasifikacija koja implicira »čistoću« kategorija je problematična: Tudor – koji analizira

filmske žanrove – smatra da smo »uhvaćeni u [zatvoreni] krug koji prvo iziskuje izdvajanje

nekog filma, za što je potreban određeni kriterij, koji bi pak, trebao izniknuti iz empirijski

formiranih zajedničkih karakteristika određenih filmova« (citirano u Neale, 2000:18). U praksi

se ova dilema uzročnosti previđa u dinamičnom procesu pregovaranja između teksta i

konvencija žanra. Problem kategorizacije izazvao je kritike koje se odnose i na način

definiranja granica žanra. Tony Bennett (2007) drži da je klasifikacija žanra problematična i

više štetna nego korisna jer se žanr ne može definirati prema njegovim pozitivnim kriterijima

koji nam kazuju što žanr jest, jer se »ta pozitivnost uvijek pretvara u relacijski odnos

koncipiran kao set razlika u odnosu na obilježja drugih žanrova, čiji se definirajući atributi ―

za koje se pretpostavlja da su dani u svrhu definiranja žanra ― također teoretiziraju isključivo

kao set razlika od drugih žanrova.« (Bennett, 2007:30).

Stoga problem kategorizacije ne leži samo u njezinoj relacijskoj prirodi, već u samom

suodnosu između generalizacije i specijalizacije kategorija, odnosno njihovom opsegu: što je

veći set atributa koje pripisujemo određenom žanru, manji je broj tekstova koji se mogu

uvrstiti u tu kategoriju; alternativno, što je manji broj pripisanih atributa, to je veći broj

tekstova. Oba primjera pokazuju poteškoće u čvrstom definiranju žanrovskih obilježja, i

njihovo statično omeđivanje kao fiksne kategorije na određenoj razini općenitosti. Upravo

zato žanrove moramo razumjeti kao dinamične kategorije koje su propulzivne. Dodatna

kompleksnost pojavljuje se u samom procesu signifikacije koja se često oblikuje prema vrlo

različitim kriterijima ― neki se tekstovi kategoriziraju prema osjećaju koji se pobuđuje,

(primjerice triler, od to thrill, koji izaziva jezu); drugi se kategoriziraju prema samoj temi



22

kojom se bave (ratni film, špijunski film ili vestern), a treći pak prema mjestu zbivanja (road

movie, ili televizijska bolnička drama).

3. Specifičnost televizije kao medija: žanrovsko kategoriziranje ili »tok sekvenci«?

Kategorije žanrova mijenjaju se s obzirom na vrstu medija kojemu je neki tekst namijenjen,

no vuku korijene iz književnosti gdje se primjerice, rodovi poput proze, poezije i drame dalje

dijele u potkategorije. Proza se dalje klasificira kroz jednostavnije oblike poput mitova,

legendi, bajki, saga, viceva, zagonetki i poslovica ili složenije oblike poput novele i romana a

poezija se dalje može klasificirati kao lirska i epska (koja ima daljnje podvrste); dok su

dramske vrste tragedija i komedija (Solar, 1987).

Jane Feuer (1992) ističe kako je tradicionalna konceptualizacija žanra koja se koristi u studiju

književnosti ograničene upotrebe kod analize filma i televizije, jer se radi o proizvodima

popularne kulture koje karakterizira kulturno specifični i vremenski limitirani sadržaj (Feuer,

1992:139). Osim toga, kao što ističe Neale (2000) još jedna bitna razlika između književnih i

filmskih žanrova jest u tome što se književni žanrovi uglavnom definiraju kroz formalne

karakteristike, dok se filmski žanrovi u većoj mjeri kreiraju s obzirom na sadržaj.

Bitna razlika između književnog teksta i televizije i filma jest u tome što je polje interpretacije

mnogo šire u književnim tekstovima, upravo zato što nam lingvistički znak otvara prostor

mašti prilikom zamišljanja i uprizorivanja onoga o čemu čitamo, dok se kod televizije i filma, u

kombinaciji zvuka i slike, sužava prostor imaginacije. Prilikom čitanja književnog teksta nudi

nam se više ― u Iserovoj terminologiji ― »neodređena mjesta« (gaps) (Iser, 1974:283) koja

popunjavamo kao čitatelji/ce.

No, postoji značajna razlika i između filma i televizije. Feuer (1992:157) ističe da se teorija

žanra bolje može aplicirati na film, jer su kategorije jasnije i manje problematične od

televizijskih, upravo zato jer je film sadržajno i formalno organiziran u »koherentan sistem

koji se prepoznaje od strane interpretativne zajednice«. Za razliku od toga, televizijski



23

program je raznolik u sadržajnom i formalnom smislu. Raymond Williams (1974) naglašava da

se televizijske forme razvijaju i proizlaze iz ranijih formi, odnosno da se radi o ekstenziji

ranijih oblika koji su se pojavljivali u tisku, kazalištu, sportskim stadionima itd., a to su: vijesti,

argument i diskusija, edukacija, drama, film, varijete, sport, oglašavanje, zabava i igre. No,

Williams također smatra da je televizija razvila i vlastite inovativne forme koje su specifične

baš za medij televizije. Forme koje Williams (1974) ocjenjuje kao kvalitativno drugačije i

inovativne su:

drama-dokumentarac: gdje se miješa »fiktivno« i »faktualno« ― prikaz stvarne

situacije ali posredovano i uokvireno od strane medijskih profesionalaca. Williams

(1974:70-71) navodi primjer američke televizijske serije An American Family iz 1973.,

koja je prikazivala život stvarne američke obitelji, bez očiglednog rezanja materijala,

što zapravo predstavlja rani oblik reality televizije;

edukacija putem viđenja: primjerice, učenje jezika ili zemljopisa (gledajući putopise,

omogućeno nam je, medijski posredovano, upoznavanje određenih mjesta);

diskusije: nove forme poput talk-showa ili chat showa gdje je interakcija sudionika

javno dostupna. Dimenziju »realnosti« omogućuje fizička prisutnost sudionika,

gestikulacija, direktna interakcija između sugovornika itd. (Williams, 1974:72);

televizijski prilog (features): kombinacija eseja, časopisa i dokumentarca, koji može

imati oblik kratke jedinice, skeča, najave (trailer), reklame i sl.;

nešto što Williams (1974:75) naprosto naziva »televizija«: vizualna mobilnost, koja je

posebno primjetna i dostupna kada isključimo zvuk, a omogućuje ju sama

tehnologija.

Specifičnost gledanja televizije kao praktičnog, svakodnevnog iskustva jest u tome što se

različiti žanrovi stapaju u ono što Williams naziva »sekvence« ili »mobilni koncept toka«.

Williams (1974:91) smatra da televizijski program ne možemo promatrati kao odvojene

sekvence programa već kao tok sekvenci (sequence as flow) u kojemu se izmjenjuju serije,

najave, reklame i ― što smatra posebno značajnim ― najave vlastitih programskih sadržaja s



24

ciljem zadržavanja pažnje gledatelja. Taj je tok dostupan u bilo koje doba dana, on je gotovo

neprekinut. Dakle, Williams smatra da je gledanje televizije aktivnost koja nadilazi biranje

određenog tipa preferiranog programa ili žanra; radi se o »cjelovečernjoj aktivnosti« gledanja

koja uključuje različite sadržaje koji se planiraju gledati kao cjelina a ne kao sekvenca

određene programske jedinice (Williams, 1974:93).

4. Dimenzije u konstrukciji žanrovskih kategorija

Analiza samih žanrovskih kategorija pokazuje da se ― bez obzira na razlike i pojave novih

žanrova ― prilikom kategoriziranja i označavanja televizijskih sadržaja rukovodi s nekoliko

dimenzija: prije svega, u kategorizaciji važnu ulogu igra odnos teksta prema realnom čemu se

najčešće suprotstavlja fiktivno. Prema Philipu Elliottu (vidi McQuail, 1987) različiti televizijski

sadržaji u većoj ili manjoj mjeri prikazuju društvenu realnost: stupanj pristupa društvenoj

realnosti obrnuto je proporcionalan stupnju intervencije samih medijskih djelatnika. Elliott

razvija tipologiju različitih produkcijskih formi i mjere do koje isti prenose društvenu realnost

― tako se, na jednom kraju kontinuuma, nalaze sadržaji koji omogućuju potpuni pristup

društvenoj realnosti (poput prijenosa različitih aktivnosti političkih stranaka), dok se na

drugom kraju kontinuuma nalaze sadržaji koji u potpunosti onemogućuju pristup realnosti

(poput televizijske drame). U sredini kontinuuma nalaze se sadržaji koji reprezentiraju

društvenu realnost ali također uključuju intervenciju medijskih djelatnika s obzirom da prema

određenim kriterijima biraju i uokviruju te sadržaje (poput vijesti i dokumentaraca).

U evaluaciji žanrova, implicitno i eksplicitno daje se veća važnost i vrijednost »realnim«

žanrovima, koji se vezuju uz demokratsku ulogu medija u informiranju i educiranju građana,

za razliku od fiktivnih žanrova koji se vezuju uz zabavu. Ova se dihotomija danas napušta iz

više razloga ― prije svega jer je selekcija samog sadržaja koji će se emitirati već intervencija u

»realno«, i stoga što se određeni sadržaj nužno uokviruje na određen način čime se ―

eksplicitno ili implicitno ― prenosi određena ideološka pozicija. Kao što ističe Williams

(1974:71): »Pokušaj da se održi tvrda linija između apsolutno odvojenih kategorija [realnog i

fiktivnog] temeljen je, čini se, [na] fikciji o realnosti samoj…temelji [se] na konvenciji da



25

,faktualnaʼ televizija naprosto prikazuje, neutralno, što se događa.«. Medijska reprezentacija

nužno je partikularna i redukcionistička. A upravo se, kao što ističe Roland Barthes (vidi Fiske

i Hartley, 1992), u žanrovima koji imaju pretenziju reprezentirati realnost, krije najveća

ideološka snaga. Različiti žanrovi definiraju se kao »realni« ― od vijesti1 i dokumentarnih

filmova do »reality televizije«. Ideja o objektivnom i neutralnom medijski posredovanom

prenošenju »realiteta« je dekonstruirana, što je vidljivo i u samoj promjeni terminologije:

sve se više koristi termin »ne-fikcijski« i »fikcijski« a pojavljuje se i termin »fakcija« (faction)

gdje se miješaju činjenice sa fikcijskim elementima.

Prilikom kategorizacije u obzir se uzima i sama tema ili sadržaj koji se obrađuje u tekstu: on

može biti vezan uz određena šira polja poput religije, umjetnosti, politike ili ekonomije (češće

povezano s javnim servisom), a najčešće se koristi u organiziranju filmskih žanrova (vestern,

ratni, špijunski) ili televizijskih serija (kriminalistička, bolnička itd.).

U određivanju žanrova važna je i funkcija: najpoznatija trodioba funkcija koja se odnosi na

medijske sadržaje, prema viziji Johna Reitha, uključuje informiranje, educiranje i zabavljanje.

Ovdje se vijesti povezuju s funkcijom informiranja; dokumentarni, dječji, i drugi obrazovni

program povezuje se s educiranjem, dok se najveći broj suvremenih televizijskih sadržaja

vezuje uz zabavu: kvizovi, talk show, sport, glazba, sapunice, reality televizija, situacijska

komedija itd. No, striktna povezivost funkcije s određenim tipom sadržaja polako se rastvara

jer se te funkcije u većoj mjeri poklapaju a i ovise o recepciji samih publika: prilog iz središnjih

vijesti nekome može biti i zabavan, element iz serijala edukativan, a moment iz neke

1 Čak se otvoreno u prilozima vijesti ubacuju segmenti fikcijskog filma, koji vizualno pojačavaju samu

informaciju, i uokviruju vijest/priču. Primjerice, u Dnevniku HRT-a (8. 4. 2009.) u prilogu je prikazana optužba

koju je plasirao Ivan Zvonimir Čičak za Hrvatski helsinški odbor o tome da su Josip Boljkovac i Josip Manolić

odgovorni za egzekucije nakon Drugoga svjetskog rata. Istovremeno uz prilog prikazane su scene iz filma

Katina, s eksplicitnim likvidacijama, nakon čega se kamera premješta na ured HHO-a i I. Z. Čička. Isti dan na

Novoj TV u sklopu priloga istog sadržaja također je prikazan kratki isječak iz istog filma. Na Novoj TV je isječak iz

filma usmeno najavljen dok je na HRT-u najavljen u pisanoj formi na ekranu.



26

dokudrame informativan. Osim toga sve je učestalija rekombinacija žanrova kojima se

tradicionalno pripisivala određena funkcija, što se odražava i u novim terminima poput

infotainmenta (information + entertainment) koji označava miješanje informacije i zabave ili

infomerciala (information + commercial) koji označava reklamu u duljem trajanju od

uobičajenih reklama, u kojoj se pruža više informacija o proizvodu ili usluzi itd.

Kategorizacija se vrši i prema vremenu emitiranja: koje se organizira s obzirom na

strukturalnu umještenost različitih kohorti u društvu. Sadržaji se, s obzirom na očekivanu

publiku dijele na dnevni, večernji (udarni termin) i noćni program, pri čemu se najveći broj

gledatelja okuplja oko ekrana predvečer. Dnevni je program predviđen za djecu i mlade, žene

domaćice i umirovljenike, to jest za sve one koji nisu u radnom odnosu; udarni termin

predviđen je za radno aktivno stanovništvo koje nakon povratka s radnog mjesta, najčešće

kao vid odmora u večernjim satima, gleda televiziju (u prime-timeu). Noćni termin je, pak,

predviđen za »marginalce« ― često se sadržaji koji se smatraju neprimjerenima za većinsku

populaciju prikazuju u kasnovečernjim satima ― bilo da se radi o nasilju, seksu ili drugim

sadržajima koji se, iz različitih razloga, definiraju kao »nepodobni« ili se procjenjuje da će

imati manji broj gledatelja (poput art filmova).

Sadržaj se žanrovski kategorizira i s obzirom na populaciju kojoj je namijenjen ― ovdje se

posebna pažnja posvećuje sadržaju koji je namijenjen djeci i mladima, jer se radi o segmentu

populacije koji je posebno osjetljiv. Stoga i reguliranje takvih sadržaja zauzima važno mjesto u

konstruiranju javnih medijskih politika. Osim dobi, važna su i druga socio-demografska

obilježja, jer se organizacija i raspored emitiranja u velikoj mjeri temelji na idejnoj konstrukciji

ciljane publike.

Na koncu, određeni sadržaji klasificiraju se prema strukturi: film, serija, serijali, mini-serije.

Definiranje strukture James Monaco (2009) temelji na otvorenom ili zatvorenom kraju te

organizacijskim aspektima koji se odnose na to radi li se o statičnoj situaciji (kao u serijama i

sitcomu); o fabuli koja se razvija (kao u serijalima i sapunicama), ili o jednokratnoj,



27

zaokruženoj cjelini (poput filma). Ovdje važnu ulogu igra i duljina trajanja određenog teksta:

dok je situacijska komedija ograničena na 30 minuta, serije i serijali ograničeni su na 40-60

minuta, a film obično traje dulje od 60 minuta.

5. Televizijski žanrovi: promjene u kategorizaciji

Williams (1974) naglašava da se televizijski program slaže u vremenski organizirane jedinice,

koje uključuju raznolike sadržaje. Ovakva programska shema aplikativna je kod tradicionalne

ideje javne televizije kojoj je cilj i obaveza upravo ponuditi raznoliki sadržaj koji, prije svega,

uključuje informativne i edukativne, ali i zabavne sadržaje. No, pozicija javne televizije

promijenila se od sedamdesetih godina kada je Williams pisao o televiziji: sve je snažnija

uloga komercijalnih televizija koje nude sadržaje dominantno zabavnog karaktera što ― u

bitci za medijske publike i putem njih za oglašivače ― mijenja i sadržaje i djelovanje javne

televizije. U današnjem kontekstu pojavile su se nove platforme koje također nagrizaju

tradicionalni koncept javne televizije koja u svom sadržaju nudi raznolikost: digitalizacija, koja

je omogućila proliferaciju specijaliziranih kanala koji uključuju samo jednu vrstu sadržaja,

kabelska i satelitska televizija, interaktivne aplikacije koje omogućuju gledanje sadržaja u bilo

koje vrijeme (video-na-zahtjev) sve su više dostupni te omogućuju gledanje preferiranih

žanrova na specijaliziranim kanalima (BBC news: vijesti, Fox Crime: kriminalističke serije,

Cinemax: filmove, History Channel ili National Geographic: dokumentarne filmove itd.).

Ukoliko usporedimo dvije klasifikacije žanrova pisane u tradiciji medijskih studija u Velikoj

Britaniji ― onu od Williamsa iz sedamdesetih godina (točnije 1973.) i suvremenu klasifikaciju

sadržaja (iz 2008. godine) koju nude Creeber et al., ― primjetno je da su neke kategorije

ostale iste: vijesti, dokumentarci, drama i dječji program. No, komparacija također pokazuje

bitne razlike: Williams navodi kategorije koje su vezane uz šira polja, koja oponašaju određeni

aspekt javnog života, poput religijskog sadržaja, kulture i umjetnosti, te obrazovnog

programa (sadržaji koji reflektiraju ideju televizije kao javnog medija koji ima važnu funkciju

informiranja i educiranja u društvu); s druge strane u Creeberovoj klasifikaciji vidljiva je

proliferacija različitih novih žanrova koji su karakteristični za suvremenu televiziju. Tako su



28

sapunice i komedija (prije svega situacijska komedija) dobile zasebno mjesto dok su u

Williamsovoj kategorizaciji implicirane u kategoriji »drama – igrokaz, serije i serijali«.

Uvedena je i kategorija reality televizije koja je u posljednja dva do tri desetljeća zadobila na

popularnosti. I prva i druga klasifikacija uključuje kategoriju nazvanu »opći zabavni program«,

»lagana zabava« ili »popularno-zabavni program« koja uključuje više žanrova. Kod Williamsa

se ona sastoji od glazbenog sadržaja, kviza i talk-showa, dok Creeber ovu kategoriju proširuje

(vidi tablicu 1). Zbog popularizacije i proliferacije različitih tipova talk-showa, on ovdje

uvrštava i celebrity talk show i ispovjedni talk show. Osim toga, Creeber tu smješta i širu

kategoriju koju naziva »televizija svakodnevnice« koja na različite načine uključuje živote

»običnih« ljudi te dnevni program, koji je namijenjen populaciji djece, umirovljenika i žena-

domaćica. Osim toga, dok Williams sport i reklame zasebno kategorizira, Creeber ih uvrštava

u kategoriju »popularna zabava«.

Tablica 1. Klasifikacija televizijskih sadržaja (Williams, 1973; Creeber et al., 2008)

WILLIAMS (1973) CREEBER ET AL. (2008)

drama: igrokaz, serije i serijali drama:

televizijska drama

vestern

akcijska serija

kriminalistička serija

bolnička drama

znanstvena fantastika

drama-dokumentarac

mini serija

kostimirana drama

tinejdžerska serija

postmoderna drama

vijesti i sadržaji od javnog interesa (magazini, diskusije,

politički talk show itd.)

vijesti

dokumentarci dokumentarci



29

dječji program (animirani film,2 edukacijski program) dječji program

opći zabavni program (lagana zabava; light

entertainment):

glazbeni show

varijete

igre i kvizovi

talk show

popularna zabava:

kviz

celebrity talk show

ispovjedni talk show

sport

TV glazba (MTV)

televizija svakodnevnice (ordinary television)

dnevni program (daytime TV)

reklame

film sapunice

umjetnost i glazba komedija

obrazovni program reality televizija

sport (prijenosi i diskusije) animacija

religijski program

interne najave i promidžbe

propagandne poruke

Razlike u ovim dvjema klasifikacijama reflektiraju promjene koje su nastale i u produkciji ali i

recepciji televizijskih formi u posljednjih nekoliko desetljeća. Vidljiv je daljnji rast i širenje

zabavnih sadržaja i to već starijih žanrova poput sapunica, situacijske komedije i talk showa,

kao i novih zabavnih žanrova poput reality televizije. Uobičajena »argumentacija« koja se

uglavnom pojavljuje od strane medijske industrije, uključuje zdravorazumsko naglašavanje da

»pružaju ono što publike traže« kako bi privukli oglašivače i generirali profit. Ova se

»argumentacija« nekritički prihvaća u kontekstu sveprisutne komercijalizacije i jačanja 2 Status animiranog filma bitno se promijenio u posljednja dva desetljeća. Ta se promjena odražava i u

klasifikaciji u kojoj Williams (1973) animirane sadržaje klasificira unutar dječjeg programa dok Creeber et al.

(2008) odvaja animaciju od forme rezervirane za dječji uzrast. Animacija je danas prepoznata kao relevantna

umjetnička forma koja se sve više koristi u kreiranju sadržaja i za odrasle (primjerice film Persepolis, 2007).

Osim toga, animacija se pokazala uspješnom u kreiranju suvremene televizijske satire. Komedije poput The

Simpsons (Fox, emitira se od 1989.), South Park (Comedy Central, emitira se od 1997.), Monkey Dust (BBC 3,

emitirala se od 2003. do 2008. godine) zadobile su široku popularnost.



30

statusa privatnih medija, čime se medijski proizvodi tretiraju kao bilo koja druga roba na

tržištu, a medijske organizacije kao one koje prije svega trebaju generirati profit. Ovo,

dakako, rezultira proizvodnjom i promoviranjem jeftinijih sadržaja koji se plasiraju u prime-

timeu te time privlače širu populaciju.

6. Suvremeni trendovi u žanrovskom formiranju: dekonstrukcija žanra ili nova

klasifikacija?

Kao što je ranije naglašeno, pretapanje realnog i fiktivnog, miješanje zabave, informacije i

edukativnog sadržaja i preplitanje različitih konvencija »starih« žanrova, relativno su novi

fenomeni. Od devedesetih godina svjedočimo pojavljivanju novih označitelja koji ukazuju na

porast rekombinacije žanrova, odnosno miješanje konvencija različitih žanrova. Suočeni smo,

primjerice, sa kombinacijom dokumentarnog filma i drame – dokudrama3; s kombinacijom

3 Prema Pagetu (2004), elementi se dokumentarnog filma i drame miješaju te nastaje televizijski žanr

dokumentarna drama (dokudrama). To uključuje kombinaciju dviju suprotnih tehnika (svjetlo, postavke kamere

itd.). Glavna konvencija koju uzima od dokumentarnog filma jest direktna referenca na stvarne događaje, koji

se kontekstualiziraju kroz titlove (captions), ili putem naratora koji gledatelje/ice uvodi u temu, koriste se

stvarni materijali koji doprinose prividnoj autentičnosti, te se koriste neke tehnike karakteristične za snimanje

dokumentaraca. S druge strane, prepoznatljiva konvencija drame prisutna u ovom hibridu (sub-žanru) odnosi

se na linearnost narativa kojom se postiže dinamičnost, a materijali se montiraju, uređuju i mijenjaju kako bi se

događaji jasnije i jednostavnije strukturirali. U dokudrami se pojavljuju dva tipa realnosti, eksterni ili stvarni

događaji koje kamera nije registrirala, te simulacija te realnosti glumljenjem tog istog događaja. Dakle, fiktivni

dio popunjava praznine stvarnih događaja koje kamera nije uspjela registrirati. Upravo se, zbog prividne

autentičnosti koja je zapravo simulirana, kod dokumentarnih drama često na samom početku ograđuje,

ukazujući na parcijalnosti verzije događaj koji se prikazuje. No, ovaj se hibridni žanr popularizirao, zbog nekih

prednosti koje pruža: primjerice mogućnost kreiranja narativa u situacijama u kojima nedostaju neki segmenti

stvarnih zapisa događaja, te zbog istovremenog iniciranja emocionalnog i intelektualnog angažmana (Paget,

2004). Ovaj žanr najčešće problematizira neke teme od šireg značaja, te se njime pokušava ukazati na određeni

problem. Paget (2004) na terminološkoj razini razlikuje dramadok koji je karakterističan za Britaniju, i

dokudrama, karakterističan za SAD, no smatra da su žanrovske konvencije iste.



31

drame i komedije – dramedija, komedije i dokumentarca – mockumentary (od engl. mock:

ismijavati).4

Osim kombinacije konvencija iz različitih žanrova, učestalo je i poigravanje narativom ― koji

se prema Bordwell i Thompson definira kao »lanac uzročno-posljedičnih odnosa koji se

odvijaju u određenom vremenu i prostoru« (citirano u Gillespie i Toynbee, 2006:81). Umjesto

linearnog narativa, učestalo je poigravanje s temporalnom dimenzijom pri čemu se razbija

navedena linearnost narativa te se subvertiraju kauzalni odnosi. Ovi, sve češći motivi različitih

medijskih sadržaja, čitav proces interpretacije čine otvorenim. Nesigurnost i nedostatak

»zatvaranja« priče te odsustvo poruke pripisuju se »postmodernim« elementima koji su sve

prisutniji u medijskim sadržajima.

Dinamizaciji i propulzivnosti žanrovskih kategorija doprinosi i intertekstualnost5 ― koju

Norman Fairclough (1992:73) definira kao svojstvo teksta koji sadrži »…reference iz drugih

tekstova, koje mogu biti eksplicitno razgraničene, ili utopljene u postojeći tekst, koje tekst

može asimilirati, kontrirati, ironično odjekivati itd.« Faircloughov (1992) koncept

intertekstualnosti koristi ne samo kao svojstvo teksta u kojemu možemo prepoznati

reference iz drugih tekstova, pri čemu je fokus stavljen na produkciju, već ga aplicira i na

distribuciju, prilikom koje se tekst transformira od jednog tipa ka drugome, i konačno na

konsumpciju koja naglašava ulogu interpretatora i tekstova koje oni evociraju u procesu

interpretacije.

Bennett i Woollacott (1987) razlikuju ove dvije razine: dok se termin »intertekstualnost«

pripisuje referencama koje se nalaze u samom tekstu (korištenje drugih fiktivnih sadržaja u

4 Primjerice na web stranici Internet Movie Database, u žanrovskoj klasifikaciji filma braće E. i J. Coena Spaliti

nakon čitanja (Burn after reading) iz 2008., navedene su tri kategorije koje su sadržajno vrlo različite, kao »

komedija, kriminalistički film i drama«.

5 Koncept je skovala Julia Kristeva 1966., temeljeći svoj rad na Bakhtinu. Od tada je u širokoj upotrebi različitih

autora a označava neograničenu transpoziciju značenja.



32

određenom tekstu: primjerice kada u televizijskoj komediji Will i Grace glavni likovi spominju

»četiri žene koje piju koktele i pričaju o seksu« što možemo prepoznati kao Seks i grad; ili

kada se u animiranoj satiričnoj seriji South Park referira na The Simpsons6), razdvajanje

termina, odnosno korištenje poveznice »inter-tekstualnost« odnosi se na ovaj širi aspekt

međupovezanosti između različitih tekstova koja nastaje kao relacija između produkcije i

konsumpcije (Couldry, 2000). Primjerice, sama komedija South Park reproducira se na

različite načine i kroz različite medije: pojavljuje se na webu, u novinskim člancima,

suvenirima, reklamama, posterima, na forumima itd.

Vrsta interteksta je i parodija: imitacija i redikulizacija stila, teksta ili žanra. Kod parodiranja

žanra, uzimaju se osnovne konvencije žanra, podvrgava se formi ali sa ironijskim odmakom,

čime se te konvencije iskrivljuju i zadobivaju novo značenje. Ova strategija oslanja se na

prepoznavanju stilskih ili žanrovskih konvencija od strane publike koje je potrebno da bi se

prepoznala parodija.7 Parodiranje žanra način je da se propituju zdravorazumske ideje koje

određeni žanrovi impliciraju: vijesti i dokumentarci implicitno reprezentiraju »istinu«, ono što

je »relevantno« i »činjenično«; policijska drama implicira »red«, »stabilnost« i »autoritet«

itd. Redikulizacija žanrovskih konvencija kroz parodiranje, uzdrmava »horizont očekivanja«

(Jauss, 1978) publike.

Neale i Krutnik (citirano u Gray, 2006:44) ističu da »parodija ima vlastite tehnike i metode, ali

nema specifičnu formu ili strukturu«. Na temelju toga Jonathan Gray (2006:44) smatra da

iako parodije koriste žanr kao izvor, »parodija je više intertekstualni i generički proces nego

6 Za iscrpan prikaz The Simpsons i intertekstualnosti vidi: Gray, Jonathan (2006). Watching with the Simpsons:

Television, Parody, and Intertextuality, London: Routledge.

7 Parodija se često pojavljuje u komedijama gdje se preuzima određeni žanr ali s komičnim, pretjeranim

elementima. Način označavanja određenih komedija u sebi sadrži nazive žanrova. Primjerice, Brass Eye se

naziva »satiričnim lažnim dokumentarcem« (Wikipedia, Brass Eye), South Park i The Simpsons su američki

»animirana situacijska komedija« (Wikipedia, South Park; Wikipedia, The Simpsons), Da Ali G Show je »satirični

talk-show« (Wikipedia, Da Ali G Show).



33

samostalni žanr.« Gray parodiju povezuje sa konceptom intertekstualnosti kojeg vezuje uz

proces, no između ova dva pojma postoji razlika: intertekstualnost je superordiniran pojam

parodiji: dok se parodija može ubrojiti u tip interteksta, sama intertekstualnost se odnosi na

šire označavanje procesa beskrajne transpozicije značenja u webu kulturnih tekstova. Za

razliku od toga, parodija ima uže značenje koje implicira odabir određenog postojećeg

kulturnog teksta, »naseljavanje« njegove strukture s ciljem kreiranja novog teksta.

Intertekstualnost se kao pojam često koristi u karakterizaciji »postmoderne« ― kao što ističe

Jim Collins (1992:335) ― »intertekstualne reference su tipične za hiper-osviještenost

postmoderne popularne kulture: hiper-osviještenost samog teksta, njegovog kulturnog

statusa, funkcije i povijesti, kao i uvjeta njegove cirkulacije i recepcije.«

7. Obilježja popularnih zabavnih žanrova

Bez obzira na nove kovanice koje ukazuju na rekombinaciju žanrova, Miller (u Creeber et al.,

2008:159) ističe da u posljednja tri desetljeća svjedočimo pojavljivanju i širenju zabavnih

žanrova koji su često degradirani kao manje vrijedni u kontekstu hijerarhije ukusa, te koji su

kritizirani zbog populizma i komercijalnih aspiracija. U te žanrove ubrajaju se oni

najpopularniji, poput sapunice, situacijske komedije, talk-showa, kviza i reality televizije.

Televizijski žanr koji ne gubi na popularnosti je situacijska komedija, koju karakterizira mali

broj stalnih likova koji se najčešće nalaze u domu ili na radnom mjestu. Pažnja je na običnom,

svakodnevnom životu u kojemu likovi nailaze na određeni problem ili situaciju koji se do

konca svake epizode rješavaju, čime se sugerira statičnost i nepromjenjivost odnosa.

Situacijske komedije uglavnom imaju konzervirani smijeh, odnosno unaprijed snimljeni

smijeh publike koji se ubacuje na pojedina mjesta u svakoj epizodi, čime se publici ukazuje

kada se i čemu trebaju smijati. Jane Feuer (1992) prati razvoj situacijske komedije koja se

pojavljuje 60-ih godina 20. stoljeća. Analizira razvoj tog žanra i način na koji se mijenjao

ovisno o društvenim i kulturnim promjenama: tako je šezdesetih godina dominirao ruralni

sitcom, u ranim sedamdesetim godinama naglasak je bio na društvenim i političkim temama,



34

dok se u drugoj polovici sedamdesetih, s porastom konzervativnosti, razvija bezbrižni

tinejdžerski sitcom Osamdesete te sitcom koji prikazuje obiteljske odnose (Cosby Show), dok

u devedesetim dominiraju prikazi profesionalnog okruženja mladih urbanih profesionalaca

(Murphy Brown, Seinfeld), a paralelno se javljaju i situacijske komedije koje problematiziraju

društveni i politički život vremena (Roseanne: jedan od rijetkih sitcomova koji prikazuje

radničku obitelj; The Simpsons i sl.). Razvoj karakterizacije likova te promjena i razvoj likova

kroz vrijeme je karakteristika kontinuiranih serijala koji su se počeli pojavljivati redovito u

kasnim 70-im kao nova narativna paradigma za televiziju. Slijedeći poziciju Bertolta Brechta,

Feuer (1992) ukazuje na to da je kompleksna karakterizacija likova kvaliteta koju cijene

publike koje zauzimaju više pozicije na društvenoj ljestvici. Ona omogućuje identifikaciju sa

likovima, što je, u suštini, reprezentacija buržoaskih vrijednosti, dok se kod slabe

karakterizacije likova pažnja premješta na samu konstrukciju teksta i na potencijalnu

artikulaciju određene društvene kritike.

Još jedan televizijski žanr koji također prikazuje svakodnevni život je sapunica. Sapunice su se

izvorno pojavile na radiju 1930-ih godina 20. stoljeća, a vuku korijene u serijalizaciji

popularne fikcije u tiskovinama 19. stoljeća (Livingstone, 1998). Prema Livingstone (1998),

ovaj tipično televizijski žanr, kombinira elemente novele, romantične melodrame i socijalno

realistične drame, a karakterizira ga moralna polarizacija, snažne emocije i prikazivanje

personalnih odnosa. Upravo se kroz prikazivanje svakodnevne interakcije ljudi u nekoj

zajednici, čije su okosnice međuljudski odnosi (posebno između muškaraca i žena), fokus

stavlja na mikrorazinu, na personalno i emotivno: razina koja je potpuno odvojena od širih

struktura i sistemskih problema poput nejednake distribucije moći, stratifikacije ili društvene

ekskluzije. Sapunice se uglavnom bave intrigama i svakodnevnom interakcijom članova neke

zajednice, te ima više paralelnih narativa. Uvijek imaju cliffhanger koji poziva gledatelje da

ponovno pogledaju slijedeću epizodu (Livingstone, 1998). Privlačnost sapunica sastoji se u

njihovoj jednostavnoj narativnoj strukturi i u plošnom prikazivanju životnih izazova u crno-

bijeloj perspektivi koja je prisutna u mitovima i pričama. No za razliku od moguće

identifikacije heroja/heroine u mitovima i pričama, u sapunici je fokus na više likova, na



35

zajednici i na međuljudskim odnosima, a ne na nekom središnjem liku (Livingstone, 1998).

Često se kritizira zbog loše produkcije, slabe glume a smatra se konzervativnim žanrom koji

perpetuira stereotipe u društvu. No, upravo je zbog pretežno ženske populacije koja prati

sapunice, ovaj žanr privukao pažnju teoretičarki koje su nastojale re-evaluirati žanr, i to, kako

ih navode Abercrombie i Longhurst (2007:321), na tri načina: ukazuju na jeftinu produkciju

koja je razlog slabe kvalitete sapunica; sapunice uključuju teme koje su ženama važne te se

radi o otvorenom tekstu koji dopušta različite interpretacije i evaluacije; sama popularnost

pripisuje se i podudarnošću sapunica sa svakodnevnim ritmom života žena.

Talk-show je žanr koji je također karakterističan za televiziju. Postoje različiti talk-showovi,

poput »ispovjednog talk-showa«, »celebrity talk-showa«, »tabloidnog talk-showa«, no

zajedničke su im karakteristike da uključuju voditelja/icu i jednog ili više gostiju koji pred

publikom koja se također nalazi u studiju, na neformalan način raspravljaju o određenim

temama. U debatu se često uključuje i sama publika. Gosti su eksperti, slavne osobe ali i

»obični« ljudi koji imaju nekakvo iskustvo značajno za samu temu koja je u fokusu. Ovaj se

žanr često kritizira zbog trivijalnih tema i otkrivanja intimnih detalja kao i zbog tabloidnog

formata i senzacionalističkog stila koji ga karakteriziraju. Ipak, Joshua Gamson (1999) drži da

je tabloidni talk show (poput Jerry Springer Showa) u velikoj mjeri doprinio razbijanju

društvenih tabua te vidljivosti i senzibilizaciji za pitanja transrodnih osoba, biseksualaca,

gayeva i lezbijki, te transseksualnih osoba. Carl Bernstein (1994) pak daje pozitivan primjer

Oprah Showa u kojoj je voditeljica popularizirala čitanje, te otvorila raspravu o određenim

društvenim problemima poput položaja žena u društvu, nasilja, poticala dobrotvoran rad, te

»običnim« ljudima pružila priliku da svoja iskustva podijele sa drugima.

Kviz kao žanr u sebi nosi elemente karnevalske igrivosti (posebno vidljivo u ikonografiji) ali i

discipline (Fiske, 1987). U kvizu se traže različiti tipovi znanja, pri čemu Fiske ističe da osim

činjeničnog znanja koje se u najvećoj mjeri stječe akademskim kapitalom, sve više postaju

popularni kvizovi koji traže »ljudsko znanje«, koje uključuje poznavanje određene individue

ili traži nekakav oblik socijalne inteligencije. Rast popularnosti potonjeg ukazuje na, kako



36

Fiske ističe, demokratizaciju znanja, drugim riječima poziva širu populaciju da se uključi u

natjecanje. Temeljna struktura kviza leži u formi igre i rituala. Elementi igre u kvizu očituju se

u tome što sudionici imaju jednake početne pozicije a diferenciraju se kao pobjednici i

gubitnici na kraju, dok se elementi rituala prepoznaju na početku prilikom predstavljanja, i

na kraju prilikom ritualnog nagrađivanja. Prema Fiskeu kviz nosi u sebi elemente

kapitalističke ideologije gdje se ideja o jednakosti šansi promovira kao stvarna, isto kao što

se promovira ideja da su određeni pojedinci naprosto sposobniji, te trebaju biti nagrađeni

materijalnim beneficijima. Ovim se, smatra Fiske reproducira ideja o diferencijaciji kao

posljedici prirodnih razlika.

Nova značajna promjena u tipu znanja koje se traži vidljiva je u kvizu Trenutak istine koji više

ne uključuje tipove znanja koje Fiske (1987) navodi ― a koji se odnose na neki društveni

segment, testiraju činjenično znanje ili ljudsko znanje ― već se prvi puta pojavljuje

postavljanje pitanja koja se tiču samog sudionika koji je istovremeno i subjekt i objekt

analize. Točnost odgovora definira stroj, te nije provjerljiva izvan matrice sudionik-detektor

laži (primjerice, pitanja poput »Jeste li ikada poželjeli ubiti supruga?«), što iz temelja mijenja

karakter kviza koji više nije društvena igra, već se formira kroz ekshibicionizam individue koja

voajerskoj publici nudi sebe.

Ekshibicionizam i voajerizam karakteristike su još jednog žanra koji je stekao veliku

popularnost u posljednja dva desetljeća a to je reality televizija. Ona uključuje različite tipove

showova: od eliminacijsko kompeticijskih igara (poput Big Brothera) i natjecanja

neotkrivenih talenata (poput Pop Idola) do showova gdje je samo uključivanje protagonista u

emisiju već rezultat svojevrsne »pobjede« ― prikazuju se, primjerice, intima obiteljskog

života poznatih osoba (Dvornikovi); drastične promjene uvjeta života (Mijenjam ženu); fizičke

transformacije »pobjednika/pobjednica« (makeover) itd. Sam je naziv reality televizija

nastao upravo zbog uključenosti kamera 24 sata dnevno, no same su situacije u kojoj se

sudionici nalaze fabricirane, zadaci su unaprijed osmišljeni, sudionici su odabrani pomno



37

prema određenim karakteristikama, što sve dovodi u pitanje ideje o »realnom« u reality

televiziji.

Reality ima »demokratski« karakter u smislu da uključuje »obične« ljude koji se žele

natjecati. I reality televizija dijeli neke elemente kviza kao žanra: također uključuje

natjecanje, no ovdje se ne radi o provjeri tipova znanja već o stjecanju popularnosti od

strane žirija i gledatelja, i dobivanju ultimativne nagrade: slave. Reality show se temelji na

karakteristikama samodopadnosti sudionika, generiranju profita proizvođača i publika koji

»ziheraški« uživaju u para-socijalnoj interakciji. Privlačnost za sudionike sastoji se u tome što

vjeruju da mogu steći popularnost svojim karakternim osobinama, a za nagradu dobivaju ne

samo novac nego i slavu. No, sama slava kratko traje ― kao što ističe Ignacio Ramonez

(2005:371) »...medijski sustav, usred konkurencijskog rata, pomamno hlepi za zvijezdama.

Želi ih proizvesti brzo, kao što čini Big Brother, i iskoristiti dok su još vruće. I spreman ih se

jednako brzo riješiti, da napravi mjesto za nove i svježije.« Slavne postaju osobe koje su, kao

što je vizionarski još 1962. istaknuo Daniel Boorstin, »poznate po svojoj ,poznatostiʼ (well-

knownness)«. S treće strane, gledatelji uživaju u voajerizmu, u zavirivanju u intimu aktera,

bez zahtjeva za reciprocitetom. Procjenjuju, komentiraju i tračaju sudionike, što sve podsjeća

na stvarne socijalne interakcije, ali ne nosi rizik emotivnog angažiranja izloženosti jednakom

tretmanu. Publike se, prilikom negativnog evaluiranja pojedinih sudionika i demonstriranja

moći u igri eliminacije, ne izlažu potencijalno negativnim reperkusijama koje takvi odnosi sa

sobom nose u stvarnim društvenim relacijama.

Reality televizija s jedne strane promovira ideju o tome da svi mogu participirati. U tom

smislu se i ovom žanru pripisuje »demokratičnost«, no kao što ističu kritičari, doprinosi i

eroziji sfera intimnog i privatnog, trivijalizaciji javnih dijaloga, te promoviranju nekog oblika

socijalnog darvinizma i razumijevanju slave kao ultimativnog uspjeha pojedinca.



38

8. Zaključak

Prema klasifikaciji televizijskih žanrova koju sedamdesetih godina iznosi Williams (1973) a

više od tri desetljeća kasnije Creeber et al.(2008), vidljiva je promjena paradigme u

razumijevanju funkcije televizije u društvu. Suvremena televizija prije svega ima ulogu

zabaviti: ovo se očituje u multiplikaciji različitih žanrova i pod-žanrova zabavnog karaktera

koji dominiraju udarnim terminima televizijskih kuća. Pred očima publike izmjenjuju se

sapunice, talk-showovi, sitcomovi, reality show, life-style televizija (kulinarske emisije,

uređenje interijera i sl.), ezo-tv (koja uključuje tarot, astro-show i sl.). Kao što ističe Richard

Dyer (2002) zabava se više ne odnosi na ideju o tome koliko život može biti lijep, već na

obećanje da je život, onakav kakav jest, zabava.

Popularni žanrovi koji dominiraju televizijom u velikoj mjeri pojednostavljuju kompleksnost

društvenih odnosa, te su u većoj mjeri usmjereni na iskazivanje osobnog i emotivnog. Prema

Johnu Hillu (vidi Gillespie i Toynbee 2006) individualizacija iskustava ― naglasak na moralnim

strukturama i sve češće uključivanje »ljudskih priča« (human interest stories), te uključivanje

emocija poput ljubavi i mržnje ― rezultira time što se iz vidokruga gube društvena, politička i

ekonomska struktura. U kontekstu naglašavanja osobnog, nerijetko se u javnosti iznose

intimni detalji protagonista koji su donedavno pripadali privatnoj sferi. Oblici svojevrsnog

ekshibicionizma i voajerizma omogućeni su unapređivanjem tehnologija čime granice između

privatne i javne sfere erodiraju.

Otvara se prostor za ono svakodnevno: televizija se otvara prema »običnim« ljudima, dakle

za razliku od nekadašnje »arheo-televizije« ― kako je naziva Umberto Eco (vidi u Ramonez,

2005) ― koja je dominirala do 1980-ih godina, gdje je trebalo »zaslužiti« pojavljivanje na

televiziji, nakon 1980. godine dominira neo-televizija, kada se pristup otvara široj javnosti bez

posebne zasluge. Ne samo da nije potrebno zauzeti istaknuto mjesto u društvu temeljeno na

nekom postignuću, nego se slavi »običnost«: pri čemu se ključ popularnosti treba tražiti u

mogućnosti osobne identifikacije publika sa protagonistima koji su prikazani na televiziji. No,

uključivanje »običnih ljudi« nije rezultat promicanja ideje egalitarnosti, jer se u žanrovima



39

koji su navodno otvoreni za širu publiku redovito radi o različitim oblicima kompeticije,

pobjede i nagrađivanja, čime se ― kao što je već naglašeno ― promovira ideja slave i uspjeha

kao ultimativni cilj čovjekove egzistencije te se reproducira mit o »američkom snu« u kojemu

svatko može uspjeti ukoliko pokaže određene kompetencije, čime se naturaliziraju

hijerarhijske razlike u društvu.

Šira debata uključuje popularne tekstove i njihov »demokratski« potencijal koji se navodno

otvara u ovom novom kontekstu. Pozitivni aspekti uključuju vidljivost i participaciju

subordiniranih identiteta, pluralnu upotrebu medijskih sadržaja, otvaranje mogućnosti izbora

slobodnog građana u demokratskom društvu. Neologizam democratainment Johna Hartleya

(1999) upravo opisuje ovaj »demokratski« odnos između medija i publika. Prema Hartleyu

(vidi Turner, 2006) novi medijski formati »bliži« su i razumljiviji građanima, promoviraju javnu

debatu te nude nove oblike participativnosti građana, smanjuju razliku između publike i

pozornice (stagea), odbacuju elitističko veličanje ekspertize i buržoaske edukacije, te

omogućuju običnim građanima da postanu slavni dok se istovremeno odbacuju stari oblici

privilegija. Popularni tekstovi omogućuju učenje kroz medijsku konsumpciju i slobodnu

selekciju medijskih sadržaja što replicira izbor slobodnog građanina (Do-It-Yourself citizens ili

DIY citizens) u demokratskom društvu.

Joke Hermes (2006:10) također kroz koncept »kulturalnog građanstva«, kojeg definira kao

»proces povezivanja i izgradnje zajednice i refleksija tog povezivanja koja je implicitna u

sudjelovanju u praksama čitanja, konzumiranja, slavljenja i kritiziranja u sferi popularne

kulture«, ističe pozitivne aspekte suvremenih trendova, ističući povezivanje, društvenu

koheziju i inkluzivnost koja je rezultat konsumpcije popularnih tekstova. Upravo se tu, prema

njoj, ogleda demokracija na djelu.

Naglašavanje negativnih aspekata suvremenih trendova uključuje činjenicu da je entuzijazam

koji se odnosio na kritiku elitističke definicije kulture i fokusa na svakodnevicu koja je u

središtu imala klasno iskustvo, završio, prema McGuigan, u »nekritičkom slavljenju masovne



40

popularne kulturne konsumpcije« (citirano u Turner, 2006:188) unutar kojeg se

neutemeljeno prenaglašava stupanj slobode individualnog subjekta. Nekritički populizam i

naglasak na »običnim ljudima« je sentimentalan i time apolitičan, a naglašavanje moći

publika u odabiru i interpretaciji tekstova drži se naivnim poimanjem moći i politike, prije

svega zato što se stvara privid nestanka klasnih razlika i nejednake distribucije moći (Curran,

2006). Navodna participativnost i inkluzivnost drugo je ime za instrumentalizaciju,

eksploataciju i manipulaciju ljudi od strane medijske industrije i oglašivača.

Kao što naglašava Nick Couldry (2003) otvaranje prema marginaliziranim skupinama koje nisu

imale pristup medijima i nisu bile reprezentirane jest neupitno, no kako ističe, ovdje se ne

radi o »demokratskom obratu« ('democratic turn') već o populističkom narodnom obratu

('demotic turn') koji uključuje pozitivne aspekte pristupačnosti, raznolikosti i pravo na

reprezentaciju. No, Couldry upozorava na činjenicu da je zabava zapravo prioritet a

demokratizacija nusprodukt jer medijska industrija i dalje kontrolira simboličku ekonomiju, te

kao cilj uvijek ima interese kapitala.

Debate o popularnim žanrovima koji dominiraju na suvremenoj televiziji nužno uključuju

dublja pitanja koja se odnose na fundamentalne promjene poimanja javnog i privatnog,

realnog i fiktivnog, racionalnog i afektivnog, što ukazuje na duboke strukturalne promjene

suvremenog društva i potrebu da se one kritički evaluiraju.

Literatura:

Abercrombie, Nicholas; Longhurst, Brian (2007). Dictionary of Media Studies, London:

Penguin

Aristotel (2005). O pjesničkom umijeću, Zagreb: Školska knjiga

Bakhtin, Mikhail (1970/1999). Speech Genres and Other Late Essays, Austin: University of

Texas Press



41

Bennett, Tony (2007). Critical Trajectories: Culture, Society, Intellectuals, Oxford: Blackwell

Publishing

Bennett, Tony; Woollacott, Janet (1987). Bond and Beyond: The Political Career of a Popular

Hero, London: Macmillan Education

Berger, Arthur Asa (1992). Popular Culture Genres: Theories and Texts, Thousand Oaks: SAGE

Publications

Bernstein, Carl (1994). Talk Show Nation, New Perspectives Quarterly, 11, (Summer):22-7

Collins, Jim (1992). Postmodernism and Television, in Allen, C. Robert (ed.). Channels of

Discourse, Reassembled, New York: Routledge, pp. 327-345

Couldry, Nick (2000). Inside Culture: Re-imageing the Method of Cultural Studies, London:

SAGE

Couldry, Nick (2003). Media rituals: a critical approach, London: Routledge

Creeber, Glen (ed.) (2008). The Television Genre Book, London: BFI, Palgrave Macmillan

Curran, James (2006). Media and Cultural Theory in the Age of Market Liberalisation, in

Curran, James; Morley, David (eds.). Media and Cultural Theory, New York: Routledge, pp.

129-148

Dyer, Richard (2002). Only Entertainment, London: Routledge

Edelman, Bernard (2005). Četiri noge da, dvije noge ne. Big Brother: nova funkcija

autora, Europski glasnik, 10 (10):351-361

Fairclough, Norman (1992). Discourse and Social Change, Cambridge: Polity Press

Feuer, Jane (1992). Genre Study and Television, in Allen, C. Robert (ed.). Channels of

Discourse, Reassembled, New York, Routledge, pp. 138-161

Fiske, John (1987). Television Culture, New York: Routledge

Fiske, John; Hartley, John (1992). Čitanje televizije, Zagreb: Barbat i Prova

Gamson, Joshua (1999). Taking the Talk Show Challenge: Television, Emotion and the Public

Spheres, Constellatons, 6(2):190-205

Gillespie, Marie; Toynbee, Jason (eds.) (2006). Analysing Media Texts, New York: Open

University Press



42

Gray, Jonathan (2006). Watching with the Simpsons: Television, Parody, and Intertextuality,

London: Routledge

Iser, Wolfgang. (1974). The Implied Reader: Patterns of Communication in Prose Fiction from

Bunyan to Beckett, Baltimore: Johns Hopkins University Press

Jauss, R. Hans (1978). Estetika recepcije: izbor studija, Beograd: Nolit

Livingston, Sonia (1998). Making Sense of Television: The Psychology of Audience

Interpretation, London: Routledge

McQuail, Denis (1987). Mass Communication Theory: An Introduction, London: Sage

Publications

Monaco, James (2009). How to read a film: Movies, Media and Beyond – Art, Technology,

Language, History, Theory, Oxford: Oxford Universtiy Press

Neale, Steve (2000). Genre and Hollywood, London: Routledge

O’Keeffe, Anne (2006). Investigating Media Discourse, London: Routledge

Paget, Derek (2004). Codes and Conventions of Dramadoc and Docudrama, in Allen, C.

Robert; Hill, Annette (eds.). The Television Studies Reader, Routledge, New York, pp. 196-208

Ramonez, Ignacio (2005). Big Brother ili konformizam gnusobe, Europski glasnik, 10

(10):363-371

Solar, Milivoj (1987). Teorija književnosti, Zagreb: Školska knjiga

Turner, Graeme (2006). Celebrity, the Tabloid and the Democratic Public Sphere, in Marshall,

P. David (ed.). The Celebrity Culture Reader, London: Routledge, pp. 487- 500

Wikipedia, Brass Eye, http://en.wikipedia.org/wiki/Brass_Eye, (28. 11. 2012.)

Wikipedia (imdb), Da Ali G Show, http://www.imdb.com/title/tt0367274/, (28. 11. 2012.)

Wikipedia, South Park, , http://en.wikipedia.org/wiki/South_Park, (28. 11. 2012.)

Wikipedia, The Simpsons, , http://en.wikipedia.org/wiki/The_Simpsons, (28. 11. 2012)

Williams, Raymond (1973/2003). Television: Technology and Cultural Form, London:

Routledge

http://en.wikipedia.org/wiki/Brass_Eye

http://www.imdb.com/title/tt0367274/

http://en.wikipedia.org/wiki/South_Park

http://en.wikipedia.org/wiki/The_Simpsons



43

Helena Popović*

POPULAR TELEVISION GENRES AS A REFLECTION OF CONTEMPORARY

SOCIETY

Abstract

This paper analyses genre and the way genre categories are constructed, with a special focus on

television genres and their peculiarities. A comparison is made between Raymond Williams’s television

genre classification from 1973 and Creebers’ and others classification from 2008. The comparison

reflects the apparent transformation of the role of television: from a medium supposed to serve the

purpose of information and education to a medium dominated by entertainment. Contemporary

television is characterized by a proliferation of entertainment genres such as soap opera, situation

comedy, quiz show, talk show and reality television, each of which carries specific ideological

implications. The main focus is placed on the ordinary and everyday life, the personal, emotional and

intimate. In addition, individualism and competitiveness are promoted, while fame is promoted as the

ultimate success of the individual. The fundamental values implied are populism and anti-elitism; the

unequal distribution of power is legitimized through individualism and personal success - defined as

material wealth and fame.

Key words: genre, classification, television genres, popular genre, ideology

* Faculty of Political Science, University of Zagreb, Lepušićeva 6, HR-10 000 Zagreb, [email protected]


Holon, 2 (3):44-93, 2012., Zagreb Stručni rad


81'373.45=163.41:78Balašević Prihvaćeno: 19. 12. 2012.

44

Panajiotis Asimopulos*

MULTIJEZIČNI MOZAIK U STIHOVIMA ĐORĐE BALAŠEVIĆA

Sažetak

Predmet ovog rada je analiziranje 1.200 leksičkih posuđenica s tvorbeno-semantičkog aspekta i

sinkrona stanovišta koje se u velikoj učestalosti pojavljuju u neusporedivom nadahnuću kantautora

Đorđe Balaševića. Ključnim ciljem smatra se etimološko definiranje i semantičko rasvjetljavanje

stranih leksema koji vode do harmonične koegzistencije s autentičnim srpskim riječima i prema tome

se u suvremenom srpskom ne tretiraju kao zasebne leksičko-stilske cjeline. Kriterijski podaci za

klasifikaciju odrednica u skupinama usklađeni su sa njihovim tematskim raščlanjenjem.

Ključne riječi: pjesme Đorđe Balaševića, popularna glazba, jezični kontakt, posuđenica, srpski jezik

1. Uvod1

1.1. Predmet i korpus istraživanja

Osnovni predmet ovog rada jest podrijetlo i tumačenje leksičkih posuđenica u suvremenom

srpskom jeziku, a koje u značajnoj mjeri u svojim stihovima veoma uspješno upotrebljava

Đorđe Balašević. Bogati korpus za analizu predstavljalo je djelo samog umjetnika Dodir svile, a

i mnoge različite web stranice država bivše Jugoslavije, ali i inozemstva, koje su posvećene

svestranoj ličnosti novosadskog stvaraoca.

* Grčka vojna akademija, Vari, GR- 16 673 Atena, [email protected]

1 Posebnu zahvalnost dugujem Jeleni Smiljanić, Jovani Pejović, Uni Ružić, Koraljki Crnković

i Miljani Barjamović

na velikoj pomoći i suštinskoj podršci.


Panajiotis Asimopulos Holon, 2 (3):44-93, 2012., Zagreb

Multijezični mozaik u stihovima …

45

1.2. Život i glazbena karijera

Đorđe Balašević rođen je 1953. godine u Novom Sadu. Prvi je uspeh postigao 1977. godine s

popularnim hitom »U razdjeljak te ljubim«. Uskoro će uslijediti uspjesi s pjesmama »Prva

ljubav«, »Panonski mornar« i album Odlazi cirkus. Solo karijeru započinje 1982. godine s

albumom Pub. Okušao se i u glumi; snima film Celovečernji the Kid, a 1989. godine

oduševljava publiku s pločom i istoimenim romanom Tri posleratna druga. U počecima ratnih

strahota u bivšoj Jugoslaviji izdaje album Marim ja…, u 1997. godini roman Jedan od onih

života, a 2001. godine album Dnevnik starog momka. Na kraju, 2004. objavljuje album Rani

mraz, a 2010. godine snima film po istoimenom scenariju Kao rani mraz (Wikipedia: Đorđe

Balašević).

2. O jezičnom kontaktu i posuđenicama

Do jezičnog kontakta dolazi kada jedna osoba na uspješan način koristi dva ili više jezika. Ta

dijakronična pojava u značajnoj je mjeri uslovljena geografskom bliskosti između jezičnih

kodova. Tako dolazi do koegzistencije dvaju ili više jezika u okviru jedne jezične zajednice, čiji

govornici po potrebi koriste te jezike. »Znanstveno-lingvistička analiza jezika bavi se

istraživanjem utjecaja specifičnih jezičnih i vanjezičnih faktora kontakta« (Bußmann,

2002:624). Hermann Paul (1966:390) to definira kao »utjecaj jednog jezika na drugi koji se

skoro ili u potpunosti ne koristi, ali je tako snažno izdiferenciran da se mora posebno naučiti«.

Haugen (1950) se također bavi važnosti dvojezičnosti kod preuzimanja posuđenica. On ističe

da svaki govornik reproducira već stečene jezične strukture kako bi se s jasnoćom izrazio u

novim jezičnim situacijama. Te jezične strukture vuku podrijetlo iz stranog jezika, ali se koriste

samo u kontekstu materinskog jezika. »Posuđena riječ za razliku od neposuđene, domaće

baštinjene iz starijeg stupnja jezika, znači skraćeni postupak u leksikologijskom procesu. Dok

domaća baštinjena mora preći dug put u semantičkom razvitku, kako bi se konačno ustalila i

iskristalizirala kao termin za izvjestan predmet ili pojam, dotle posuđena riječ taj put skraćuje,

i to znatno. Ona donosi u jezik termin utvrđen u stranom jeziku. Domaćoj treba uvijek duži ili

kraći period vremena da postane stalan termin. To jest zvučni simbol za izvjesnu grupu

oznaka, koje karakteriziraju predmet.« (Skok, 1951:445)



46

3. Strani jezici u pjesmama Đorđe Balaševića

Čuveni njemački pjesnik i filozof Johann Wolfgang von Goethe isticao je da »tko ne zna strane

jezike, ne zna ništa o vlastitom«.2 Izgleda da je mudrost te dragocjene rečenice shvatio i

uspješno utjelovio i Balašević, koji u svojim pjesmama na majstorski način kombinira riječi iz

raznoraznih jezičnih izvora. »A jezik Balaševićev je u mnogim pesmama tendenciozno mesni –

govor Salajke, Novog Sada i šire, govor Bačke i Vojvodine. Jezik po kome bi svako mogao da

prepozna Balaševićev Novi Sad i njega kao kantautora sa visokom, stečenom i razvijanom,

kompetencijom za mesni govor.« (Dražić i Lazić-Konjik, 2011:517-518)

Zanimljivo je kako Balašević svoje inspiracije uspijeva pretvoriti u jedinstvene stihove izražene

posuđenicama iz jezika zemalja koje izravno ne graniče sa Srbijom. Oslobođen predrasuda,

Balašević predstavlja portret univerzalnog čovjeka ― umjetnika koji uživa u tom

multijezičnom, interkulturnom šarenilu, očaran tim putovanjem kroz vrijeme i prostor koji ga

inspiriraju u stvaranju pjesama ― često nalik na kazališne predstave, koje neminovno

oduševljavaju slušaoce izazivajući u njima nezaboravno ushićenje. Balaševićeve pjesme

karakteriziraju »motivi ljubavi, prijateljstva, slobode, prolaznosti, života i smrti, ali i aktuelne

političke prilike, socijalna društvena zbivanja.« (Dražić i Lazić-Konjik, 2011:517)

4. Koncepcija rječnika

Rječnik koji se prilaže u ovom radu sastavljen je na temelju Balaševićevih pjesama koje su

dostupne na njemu posvećenoj web stranici (balasevic.info) i na web stranici Cušpajz.com, i to

tako da je prvo navedena odrednica (riječ, izraz), te njeno etimološko podrijetlo i oblik u

nekim europskim jezicima, a zatim slijedi značenje. Imenice se nalaze u nominativu jednine,

osim takozvanih pluralia tantum. Pridjevi i glagolski pridjevi radni navedeni su u nominativu

jednine muškog roda, neodređenog oblika. Glagoli se navode u infinitivu svršenog ili

nesvršenog oblika u skladu s pronađenim oblikom u pjesmama. Brojevi su dati u nominativu

jednine muškog roda.

2 Wer fremde Sprachen nicht kennt, weiß nichts von seiner eigenen.



47

Uz svaku odrednicu navedeno je i njeno podrijetlo. U tom su kontekstu korištene skraćenice:

alb. (albanski), arap. (arapski), austral. (australski), češ. (češki), fr. (francuski), grč. (grčki), hebr.

(hebrejski), tal. (talijanski), jap. (japanski), jevr. (jevrejski), lat. (latinski), mađ. (mađarski), nem.

(njemački), nlat. (novolatinski), norv. (norveški), pers. (perzijski), port. (portugalski), rus.

(ruski), sanskr. (sanskrtski), sinh. (sinhalski), šp. (španjolski) i tatar. (tatarski). Navedeni podaci

o značenju i podrijetlu odrednica utvrđeni su na osnovu sljedećih rječnika: Bußmann (2002),

Ćirilov (1982), Esih (1942), Ivić et al. (1979), Klajn (1992), Loma et al. (2003), Skok (1971, 1972,

1973) i Vujaklija (1961). Također, od ključnog je značaja, za opširnu etimološku i semantičku

ilustraciju tuđicama, i doprinos Hrvatskog jezičnog portala.

Ako leksem ima više značenja, ona su navedena pod istom odrednicom, a obilježena su

odgovarajućim arapskim brojevima. Na primjer:

blok: fr.bloc // engl. block

1. čvrsta cjelina od kamena 2. veliki komad 3. niz zidanih zgrada koje čine četverokut 4. savez država

ili političkih stranaka 5. način obrane u odbojci 6. bilježnica sastavljena od listova papira

7. knjižica karata za prijevozna sredstva

RJEČNIK

A

ad acta lat. ad acta 1. odlaganje spisa u arhiv 2. ostaviti nešto na stranu

admiral arap. amfr al – bahr = zapovednik mora

// fr. amiral

najviši čin u ratnoj mornarici

adresa fr. adresse 1. 1. natpis na pismu koji kazuje mesto stanovanja i ime onoga

kome se pismo upućuje 2. pismena predstavka

aeroplan grč. aer = vazduh + planos = koji luta,

koji krstari

sprava za plovljenje vazduhom

agronom grč. agronomos < agros = polje + nomos

= zakon

poljoprivredni stručnjak

akademac grč. Akademija, prema Akademovom

gaju

1. pitomac Vojne Akademije 2. student na visokoj školi

akord ital. accordo // fr. accord // lat.

accordare = uskladiti

1. prijatno sazvučje tri ili više tonova 2. saglasnost



48

akter fr. acteur // lat. actor = izvršilac 1. glumac 2. učesnik u nekoj radnji ili događaju

aligator ital. alligatore // šp. el lagarto = gušter američki krokodil

alka tur. halka // arap. ḫalqa 1. beočug, prsten, karika 2. zvekir 3. viteška igra

alkohol arap. al - qohllu 1. 1. prečiščen špiritus izlučen iz vina 2. opojno piće 3. naziv za

spojeve ugljovodika sa hidroksilnim skupinama

amater fr. amateur// lat. amator = koji voli koji se bavi nečim iz ljubavi

ambicija lat. ambitio 1. slavoljublje 2. snažna volja da se nešto postigne

ambis grč. abyssos = ponor 1. bezdan, ponor, provalija 2. velika opasnost, propast

amidža tur. amca // arap. amm = stric stric, starac, deda

amin hebr. amen = tako će biti 1. tako neka bude! 2. gotovo!, svršeno!

anakonda sinh. henakandayā 1. tropska zmija 2. podvodna udavka

anđeo grč. aggelos = vesnik 1. anđeo, Božji glasnik 2. ljupka, bezazlena, dobra osoba

andrak pers. andrak = nesreća, jad 1. đavo, vrag 2. nesreća, jad

ante portas lat. ante = pre, ranije, pred + porta =

kapija

jako blizu

antički lat. antiquus = star, drevan strari, starovremenski, starodrevni, arhajiski

antihrist grč. anti = protiv + Hristos =Hristos đavo

antitalenat grč. anti = protiv + talanton = urođena

sposobnost

nespretna osoba, koji je bez nadarenosti za nešto

apatija grč. a- = bez, ne + pathos = strast ravnodušnost, hladnokrvnost, neosetljivost

april lat. aperio = otvoriti april, četvrti mesec u godini

apoteka grč. apotithimi = sačuvati 1. radnja ili trgovina lekovima 2. skladište

aranžirati fr. arranger = urediti, srediti 1. uređivati, rasporediti, udesiti 2. planirati, stvarati plan

arčiti tur. harç // arap. ḫarǧ 1. rasipati novac 2. nestajati tako što se troši

arhanđeo gr. arhi - = prvi + anđeo = vesnik arhanđeo, anđeo višeg reda

armija lat. arma = oružje 1. oružana sila 2. vojska 3. veliki broj ljudi

armiran lat. arma = oružje koji je pojačan armaturom

artist ital. artista // fr. artiste // lat. ars =

umetnost

1. umetnik, veštak, poznavalac umetnosti 2. koji nastupa u

varijeteima, noćnim lokalima

as lat. as = rimski novac // nem. As 1. novac 2. kec ( u kartama) 3. prvak

asfalt grč. asphaltos = zemljana smola 1. paklina za pravljenje trotoara 2. bitumen 3. sloj ulice pokriven

asfaltom 4. sve što asocira na grad

asistent lat. assistens 1. 1. pomoćnik, pomagač 2. igrač koji dodaje loptu saigračima u

poziciji za šut

aspirin engl. a(cetyl) + spir(aeic acid) naziv za acetilo-salicilnu kiselinu

astragan tur. haci = hodočasnik + tarhan=

besporezni

krzno jaganjaca sa kovrčastom vunom iz Astrahana u Rusiji



49

atar tur. attar // arap. aṭṭār = prodavač trava

i mirodija

1. miris, ekstrakt od cveća ili biljke 2. piljar, drogar 3. zemljište,

područje

atelje fr. atelier = radionica umetnikova soba za rad

audicija lat. auditio < audio = slušati slušanje, provera, probni nastup glumca-pevača

autobus grč. autos = sam + omnibus = svima automobil omnibus

autonomaš grč. autonomija = samozakonodavstvo,

samouprava

1. koji je samoupravni, koji je samostalan 2. on koji hoće da se

otčepi

autostop engl. auto-stop < grč. autos = sam, jedini

+ engl. stop = zaustavljanje

autostopiranje, autostop, zaustavljanje automobila podignutim

palcem ruke radi besplatnog prevoza

avantura fr. aventure 1. pustolovina 2. opasni poduhvat 3. kratkotrajna ljubavna veza

avet arap. aft // tur. afet = nesreća sablast, utvara, priviđenje

avlija tur. avli 1. kućno dvorište ograđeno zidom 2. dvor

aždaja tur. ejderha // pers. e derhā < Aži Dāhaka

= ime mitskog zmaja u mazdaističkoj

mitologiji

1. zmaj, neman 2. zla, opaka žena

B

bȁba tur. baba = otac, deda 1. otac 2. istočnjačka titula za poštenog starca 3. titula derviškog

šeha

badava tur. bedava // perz. bādihäwā < bād= loš

+ häwā = zrak

1. besplatno, vrlo jeftino 2. uzalud 3. nema druge, tako je to

bager hol. bagger jaružar, sprava za vađenje peska sa rečnog dna

baja arap. abā 1. grubo platno od valjane vune, abahija, baja 2. gornji deo

muške odeće od takvog platna 3. muška jaka faca

bakšiš tur. bahşiş // pers. bahšiš < bahšīden =

dati, darovati

1. dar, poklon 2. napojnica

baksuz tur. bahtsiz 1. nesreća, nevolja 2. osoba koja nema sreće

baksuzan tur. bahtsiz nesrećan, zlosrećan čovek

bal fr. bal // ital. ballo <ballare = plesati 1. igranka, zabava sa igrankom 2. svečani ples

balada fr. ballade // ital. ballata = pesma uz igru 1. lirsko-epska pesma 2. vokalska – instrumentalna kompozicija

3. savremena narativna pesma

balanser fr. balancer//nem. balancieren =

održavati ravnotežu

osoba koja uspeva održati ravnotežu ili se oprezno snalazi u

konfliktnim situacijama

balerina ital. ballerina< ballo = ples umetnica u igranju, plesačica baleta

baletan fr. ballet // ital. balletto plesač baleta, balarin, član baletnog ansambla

Balkan tur. balkan = planina 1. 1. Balkansko poluostrvo 2. Balkanske zemlje 3. surova ili

primitivna sredina

balon ital. ballone < balla = kugla 1. 1. šuplje, okruglo telo 2. balun, dečja igračka 3. neupravljivi



50

aerostat

banalan fr. banale 1. običan, izveštao 2. bezvredan 3. konvencionalan

banda ital. banda // fr. bande 1. četa, odred 2. gomila 3. družina bandita

bank ital. banco // nem. Bank 1.dugački sto na trgovini, tezga 2. školska klupa

bar engl. bar 1. krčma, livnica, noćni zabavni lokal 2.bife

barbika engl. Barbie (prema imenu kćerke Ruth

Handler)

1. popularna lutka 2. devojka koja izgleda poput barbike

barikada fr. barricade 1. brana, pregrada 2. izložen položaj 3. demir-kapija

barka fr. barque // ital. barca čun , ladica, brodić, čamac

baron fr. baron // ital. barone 1. titula između grofa i plemića 2. moćna osoba koja kontroliše

veliku industriju, medije

baruština grč. bórboros = blato 1. močvara 2. sredina u kojoj nema plodnih događaja

barut tur. bārūd prah za vatreno oružje, eksplozivni materijal

bas ital. basso = nizak, dubok 1. najdublji muški glas 2. oznaka za najdublji deo kompozicije

3. gudaći instrument, kontrabas 4. dugmad za izvođenje akorda

na harmonici

basamak tur. basamak 1. prečaga na lestvama 2. drveni stub unutar kuće

baškariti se tur. baska 1. odmarati se ležeći 2. živeti bezbrižno 3. praviti se važan

bašta (bašča) tur.bahçe, baǧçe // pers. bāǧçe vrt

baza grč. basis = podnožje 1. temelj 2. utočište 3. ekonomska osnova društva 4. hidroksid

5. mesto za smeštaj vojnika i opreme

Bečkerek tur. Beckerek Zrenjanin

bećarac tur. bekar = samac, bekrija, lola, veseljak 1. tip narodnog kola 2. melodija koja prati veselu pesmu 3. tekst

takve pesme sa erotskim dvosmislenostima

bedž engl. badge ukrasni plastični predmet koji prikazuje logotipe, značka

begeš mađ. bögö vrsta kontrabasa, berde, bajs

bekrija arap. bukraiyy // tur. bekri pijanica, lola, bekrijaš

belaj ara. bälā // tur. bela 1. nesreća, zlo, jad, muka, neprilika 2. vrag, đavo

bend engl. band banda, manji instrumentalni sastav

berberin tur. berber brijač

bermude engl. bermuda kratke, lagane pantalone, popularna letnja odeća

berza fr. bourse // ital. borsa = koža, krzno,

tulum za vino // lat. bursa

1. mesto za poslovni i trgovački svet radi zaključivanja poslova

2. tržište vrednosnih papira (deonica)

beštija ital. bestia 1. zver, životinja 2. okrutan čovek 3. žena-zmija

beton fr. beton // lat . bitumen smesa od čljunka i cementa

bež fr. beige 1. koji je bledosmeđe boje 2. tkanina prirodne boje

bicikl engl. – fr. bicycle // lat. bis = opet, dva vozilo sa dva točka, pokreće se potiskivanjem pedala



51

puta + grč. cyclus = krug

bife fr. buffet // ital . buffetto 1. tezga u krčmi 2. orman za stono posuđe

biologija grč. bios = život + logos = govor nauka o životu

bioskop grč. bios = život + skopeo = gledati 1. aparat koji pokazuje žive slike 2. kino, kinematograf

birokratija fr. bureau = pisaći sto + grč. kratos =

vlada, moć

tesnogruda vlada činovništva

biter engl. bitter = gorak // nem. Bitter alkoholno ili bezalkoholno piće gorkog ukusa

blef engl. bluff 1. izmišljotina 2. obmana, prevara

blic nem. Blitz = munja 1. svetlost pri fotografisanju 2. munja, grom 3. blesak, sevanje,

sjaj 4. nešto na brzinu, iznenada

blok fr. bloc // engl. block 1. čvrsta celina od kamena, betona 2. veliki komad 3. niz zidanih

zgrada koje čine četvorougao 4. savez država ili političkih

stranaka 5. način odbrane u odbojci 6. beležnica sastavljena od

listova papira 7. knjižica karata za prevozna sredstva, račune

blonda fr. blondine plavokosa, devojka ili žena sa plavom kosom

bluz engl. blue notes bluz, svetovna pesma američkih crnaca

bluza fr. blouse // nem. Bluse 1. gornji deo ženske odeće 2. deo sportske odeće

boem fr. boheme = izbeglica iz Bohemije (14.

vek) koji je lutao poput Cigana u

zaprežnim kolima bez stalnog boravišta

1. nesređen, lutalački, ponekad i neodgovoran čovek 2. osoba,

intelektualac, umetnik koji se ističe načinom života u kojem se ne

trudi steći materijalna dobra, socijalnu sigurnost i komfor

boja tur. boya 1. boja, farba 2. boja sa nijansama 3. utisak koji ljudski glas

izaziva na čulo sluha 4. svaka od četiri serije figura u kartama

bokal fr. bocal // ital. boccale 1. posuda bez poklopca, širokog otvora u kojoj se vino i voda

donose na sto 2. pehar, vrč

boljševik rus. bol'shevik 1. boljševik, član ruske socijaldemokratske radničke partije 2.

sovjetski komunist

bonvivan fr. bon vivant životni sladokusac, hedonista

bostan tur. bostan 1. lubenice i dinje 2. vrt, bašta

božur arap. busur dugogodišnja zeljasta biljka, duhovska ruža

brigada fr. brigade // ital. brigata 1. jedinica sastavljena od dva puka istog roda 2. grupa radnika

koji rade na izvršenju nekog zadatka

brilijant fr. brillant = sjajan, blistav dijamant uglačan dijamantskim prahom

briljirati fr. briller // ital . brillare sijati, blistati

bronzan fr. bronze // ital . bronzo // pers. birinǧ 1. tuč, legura bakra, cinka i gvožđa 2. bronzana medalja

bucov mađ. buczo vrsta rečne košljoribe

budala tur. budala ludak, glupak

budžak tur. bucak ugao, ćošak



52

buket fr. bouquet 1. uređena kita prirodnog ili veštačkog cveća 2. više igrača

uskoku na malom prostoru

bulevar fr. boulevard 1. šetalište 2. široka i lepa ulica zasađena drvećem

bumerang austral. woomera // engl. boomerang 1. bacaljka australijskih domorodaca za lov i borbu 2. sredstvo

koje osvećuje onome koji se njim služi

bura ital. borea // lat. borealis = severni 1. severoistočni vetar 2. događaj koji unosi nemir

burek tur. börek vrsta pite sa sirom, mesom, jabukama

burleska fr. burlesque // ital. burlesco = šaljiv <

burla = šala

smešan , šaljiv, lakrdijaški komad

burza fr. bourse // ital. borsa = koža, krzno,

tulum za vino

mesto za poslovni i trgovački svet radi zaključivanja poslova

buržuj fr. bourgeois 1. stanovnik grada 2. pripadnik buržoaske klase 3. malograđanin,

filistar

butikaš fr. boutique vlasnik prodavnice sa modnom odećom

C

celofan lat. cella + grč. fanos = svetao // nem.

Zellophan, Cellophan // fr. cellophane

veštačka, tanka, prozirna plastična masa

centar lat. centrum // grč. kentron = središte 1. tačka koja je jednako udaljena od svih tačaka obima 2. središte

3. ustanova koja objedinjuje srodne delatnosti 4. tačka igrališta,

odakle počinje igra 5. mesto velike koncentracije neke delatnosti

centarfor eng. centre - forwards vođa navale , centarfor (u fudbalu)

centrala lat. centralis = središni 1. glavni grad 2. središte vrhovne vlasti 3. mesto gde su glavna

postrojenja tehničke ustanove

cifra arap. ṣifr = znamenka, ništica 1. brojka, brojni znak 2. cifranik

ciganin grč. a- = ne + thigano = pipnuti 1. Ciganin, Rom 2. koji se stalno seli, nomad 3. koji je sklon

sitnim prevarama

cigara šp. cigarro 1. ručno umotani duvanski listovi za pušenje 2. cigareta

ciklama grč. kyklos = krug // nem. Zyklamen //

lat. cyclamen

1. šumska i ukrasna biljka 2. nijansa ljubičaste boje

cilindar grč. kylindros = valjak 1. valjak, oblica 2. visoki tvrdi šešir u obliku valjka 3. šuplje telo

valjkastog oblika 4. geometrijsko telo koje nastaje pomakom

kruga

cimbal grč. kýmbalon // nem. Zymbal muzički instrument

cimnuti ital. cima = konop koji se prebacuje kad

se brod veže

1. zatezati, vući 2. mamiti, vabiti

cinober grč. kinnabaris = zmajeva krv //

lat. cinnabaris // nem. Zinnober

1. rumenica, živin sulfid žutocrvene boje 2. žućkastocrvena

nijansa



53

cipovka mađ. cipó beli kruščić

cirkončić pers. zargun = zlatan dragi kamen

cirkus lat. circus = krug, obruč // grč. kirkos =

soko koji kruži u vazduhu

1. ograđen kružni prostor za razna nadmetanja 2. okruglo mesto

za artističke produkcije 3. bučno šaljiv prizor 4. pometnja, zbrka

citadela ital . cittadella 1. tvrđava za odbranu varoši 2. sastav oklopne zaštite vitalnih

brodskih delova

citat lat. citatum < citare = pozvati mesto doslovno navedeno iz knjige ili spisa

citron grč. kitron = limun // lat. citrus limun (drvo i plod)

cug nem. Zug 1.voz, železnice 2. povorka 3. gutljaj 4. potez (u šahu)

cugati nem. zug piti, pijuckati

cverglan nem. Zwergel < Zwerg = patuljak domaća patuljasta kokoš

cviker nem. Zwicker naočare

Č

čarapa tur. corap // arap. gäwräb // pers. gūrāb pleteni ili platneni deo obuće koji obuva stopalo, nogu do kolena

ili celu nogu

čarda mađ. csárda gostionica izvan naselja

čardak tur. cardak 1. letnjikovac 2. prostorija na spratu 3. koš na stubovima za

sušenje kukuruza 4. stražarnica na granici

čardaš mađ. csardas mađarski narodni ples

ček engl. cheque bankovna uputnica

čelik tur. celik vrsta metala, nado, ocal

čempres lat. cipressus < grč. kypárissos zimzeleno crnogorično stablo, cipres

čerez rus. = kroz, preko kroz

čerga tur. cerge ciganski šator

čilaš tur. çilat = pegav, šaren konj 1. konj sa šarenim pegama 2. žerav

čingara grč. kýmbalon // nem. Zymbal 1. zvono prepoznatljivog zvuka što se veši stoci o vrat

2. klepetuša, medenica

čivija tur. çivi = čavao 1. drveni klin 2. kuka koja ima navoj

čiviluk tur. çivilik vešalica za haljine

čizma mađ. csizma // tur. fizme 1. kožna cipela sa visokom sarom 2. gruba vojnička vlast

čoban/ica tur. çoban // pers. šubān 1. pastir 2. onaj koji napasa stoku na nomadski način 3. sirov

čovek, geak

čokot tur. çotuk = koren stabla na površini

zemlje

1. struk loze sadnice, grm loze na jednom koren 2. klip kukuruza

čoporativno mađ. csoport u čoporu, kolektivno, masovno, zajedno

čorba tur. çorba, şorba // pers. šūrbā, šūrbaǧ gusto jelo s komadima mesa ili ribe i povrća



54

čorda mađ. csorda krdo

čuka alb. çukë 1. vrh brda 2. brdo s jedne strane strmo, s druge blaže nagnuto

čukun- tur. kökün = koren drugi stepen krvnog srodstva u uzlaznoj i silaznoj liniji

Ć

ćef arap. kayf // tur. keyif 1. radost 2. raspoloženje 3. uživanje

ćilim tur. kilim // pers. kilim sag, tepih, zastirač za podove i zidove

ćorisati tur. kör < körluk = zaslepljenost 1. biti slep na jedno oko, biti ćorav 2. krasti, mažnjavati

ćošak tur. köse // pers. kūše ugao, kut

D

dahija tur. dayi ujak = janičarski starešina silnik koji je nedisciplinovan u odnosu na vlast

daire arap. da'ira = krug // tur. daire udaraljka, vrsta udaračkog instrumenta

dama fr. dame // ital. dama // lat. domina 1. gospođa, gospa,plemićkinja, vlastelinka 2. ženska osoba

partner kavaljeru 3. figura (u kartama) 4. igra sa pločicama na

ploči crno-belih polja

damast ital. damasto < lat. Damascus // grč.

Damaskós // arap. Dimišq

svileni, vuneni ili platneni materijal sa cvetovima

dar grč. doron 1. dar, poklon 2. prirodna sposobnost

darmar tur. tarumar // pers. tār-u mār metež, zbrka, nered

dasa sanskr. dāsa = rob čovek, muškarac, muškarčina

datum lat. datum podatak o vremenu, mestu, danu, mesecu

debilan lat. debilis 1. maloumni, slaboumni 2. koji boluje od debilnosti

decembar lat. decem = deset decembar, dvanaesti mesec u godini

dekor fr. decor < lat. decoratio = ukras 1. nakit, ukras 2. lepota, ures 3. opremljenost pozornice

delinkvent lat. delinquere = činiti krivo prestupnik, zločinac

demokratija grč . demos = narod + kratos = vlada demokratija

demon grč. daimon = stvar božanske prirode 1. božanstvo 2. natprirodno biće, duh 3. dobar ili zao genij

4. pali anđeo, zli duh

demonstracija lat. demonstratio < demonstrare =

pokazati

1. javno prikazivanje 2. deo nastavnog procesa 3. manifestacija

deranžirati fr. deranger uznemirivati, remetiti, ometati

detalj fr. detail pojedinost, podrobnost, sitnica

deterdžent lat. detergere = očistiti hemijsko sredstvo za čišćenje i pranje

diferencijacija lat. differentia = razlika razlikovanje

dijamant fr. diamant // grč. adamas 1. kristalisan ugljenik 2. izuzetrni talenat

dijapazon grč. Dia- = kroz + pas = sav obim jednog glasa ili instrumenta

diksi lat. dicere = reći, kazati 1. rekao sam, gotov sam 2. pravac u džezu



55

dil engl. deal 1. dogovor, sklopljeni posao 2. naziv za sve poslove u vezi sa

drogom

dilema grč. dilemma < di- = dvojni + lemma =

premisa

1. nedoumica, nedoumlje 2. dvočlana pretpostavka

dinamit grč. dynamis = moć, sila 1. razorna materija, eksploziv razorne snage 2. onaj koji je

živahan, dinamičan

dinar lat. denarius = 10 kao novčić 1. novčana jedinica 2. novac uopšte

dinastija grč. dynasteia = vlast, moć 1. vladalačka loza 2. sled moćnih osoba 3. oni koji prenose ili

nasleđuju privilegije

diploma grč. diploma = dvostruko pismo 1. povelja o imenovanju, odlikovanju 2. uverenje o položenim

ispitima

dirigent lat. dirigens 1. upravljač, upravnik, rukovodilac 2. onaj koji diriguje orkestrom

3. u sportu igrač koji organizuje igru

disk grč. diskos 1. okrugla ploča od kamena, železa ili drveta 2. pločica izgrađena

od hrskavice 3. sredstvo za čuvanje podataka (u kompjuteru)

displej engl. display 1. pisane poruke koje se odnose na funkcije uređaja kojem

pripadaju 2. veliki ekran na kojem se emituju oglasne poruke

divan tur. divan 1. turski državni savet 2. carinarnica 3.sofa sa jastucima

divaniti tur. divan = zbirka spisa, članaka,

pesama

1. govoriti 2. pričati, razgovarati

dizel nem. Diesel 1. motor sa unutrašnjim sagorevanjem visokog stepena

kompresije na naftu 2. tečno gorivo za strojeve sa Dieselovim

motorom

doktor lat. doctor 1. učen čovek ,naučnik 2. lekar

dolar engl. dollar novčana jedinica

dolče ital. dolce slatko, umilno

dolma tur. dolma 1. nasip 2. nadev od mlevenog mesa i riže

dom, domaći fr. dome // ital. duomo // lat. domus 1. saborna crkva čiji je krov izrađen u kubetima 2. svaka

građevina sa takvim krovom 3. kuća

dominirati lat. dominari = savladati 1. vladati, imati prevlast 2. gospodariti

Don šp. Don gospodin, titula kneževa i sveštenika

donacija lat. donatio < donare = darovati 1. poklanjanje 2. ukupnost predmeta koji su darovani

dosije fr. dossier naslon, zavoj, svežanj akata

drama grč. drao = činiti, raditi 1. pesnička vrsta 2. događaj sličan drami

drap fr. drap // ital. drappo // nem. Drap =

tkanina slična koži

1. čoha, sukno 2. koji je boje peska

driblati engl. driblle manevrirati loptom, varakati u fudbalu



56

druid lat. druides sveštenik svetog hrasta kod starih Kelta

drum grč. dromos = ulica, put ulica, put

dubler fr. doubleur lice u pozorištu koje zamenjuje glavnog junaka u izvođenju

opasnih scena, dvojnik, kaskader

dućan tur. dükkyan // arap. duhkān 1. trgovačka radnja 2. trgovina

dućandžija tur. dükkyan // arap. duhkān vlasnik dućana

dud tur. dut // pers. tut 1. murva 2. sisa

dugme pers. tukme // tur. diigme puce na odevnom predmetu

dukat grč. doukas // ital. ducato = vojvoda 1. zlatni i srebrni novac 2. vojvodstvo, kneževina

dupli lat. duplum dvostruki, dupli

dušman tur. düşman // pers. dušmen neprijatelj, protivnik

DŽ

džabe tur. caba 1. besplatno, badava 2. vrlo jeftino 3. uzalud

džambo engl. jumbo četvoromotorni avion

džandar tur. canta lopov tašni

džep, džeparac arap. giayb 1. platnena kesica prišivena u odelu za nošenje stvari 2. novac

(kao količina)

džet engl. jet mlaznjak

džidža tur. cici 1. dečja igračka 2. imitacija pravog nakita

džin, džinovski arap. ginn // tur. cin div, gorostas, ispolin

džipadžija engl. jeep vlasnika džipa (vrsta malih, lakih automobila)

džoging engl. jogging sporo trčanje

džoker engl. joker // lat. jocus = igra 1. figura u kartama 2. ključni argument u diskusiji 3. ono što se

može upotrebiti kao zamena

džudo jap. judo < rou = meko + do = put, način

+ ka =osoba

japanska borilačka veština

džukac tur. cühela // arap. ǧuhälā 1. psina, gadan pas skitnica 2. lenjivac 3. loš čovek

džumbus tur. cümbüs // pers. ǧunbiš 1. zabava, igra, nered 2. vreva, galama, graja

Đ

đakon grč. diakonos 1. pomoćnik biskupa 2. đakon, najniži stepen svešteničkog reda

đavo grč. diavolos = klevetnik 1. demon, đavo, satana 2. zlo, opak 3. zla osoba

đeram tur. cereme = kazna 1. kazna, nadoknada 2. lenjivac 3. vrsta bunara

đerdan tur. gerdan // pers. gerdȃn = vrat ogrlica kao deo narodne nošnje

đilkoš mađ. gyilkos = ubojica mlad čovek, pun snage, kicoš, danguba

đinđuvati se mađ. gyöngy = biser šminkati se, doterivati se, ulepšavati se

đurđevak ital. giorgina biserni cvet, carsko cveće, baber, gumbelija



57

đuskati tur. güsmek = naljutiti 1. udarati s vremena na vreme nogom o tlo 2. u narodnim kolima

igrati tako da se čuju udarci nogom o tlo

E

ekran fr. esgap 1. platno na koje se projektuju slike sa filmske trake 2. deo

televizora na kome se pojavljuje slika

ekspesan lat. expressus = istisnut 1. izrečan, jasan 2. hitar, brz, brzovozni

elan fr. elan polet, zamah, ushićenje, zanos, oduševljenje

elegantan lat. elegans = ukusan, probirljiv gospodski, lep, fin, sa puno ukusa

elektro- grč. elektron = ćilibar putem elektriciteta

elemenat lat. elementum (počelo prema poretku

slova l m n: el em en)

1. osnova, načelo, bitan deo 2. sastavni deo 3. osoba loših

postupaka 4. osnovni matematički pojam

eliminirati lat. limen = prag izbaciti, isterati, udaljiti, izostaviti

emigrant lat. emigrans < emigrare = preseliti 1. iseljenik 2. onaj koji pobegne iz otadžbine

emocija nlat. emotio < e - + lat. movere =

pokrenuti

uzbuđenje, uzrujanost, afekat

epizoda grč. epeisodion = umetak, dodatak 1. samostalni deo u romanu 2. sporedna radnja

epoleta fr. epaulette < épaule = rame naramenica na kojoj stoji znak vojnog čina

era lat. aera doba, vreme, razdoblje

erotski grč. eros = spolna ljubav erotski

eskivirati fr. esquiver = izbeći vešto izbeći protivnikov napad

etnički grč. ethnikos = narodni narodni, nacijski

F

fabrika lat. faber = izrađivač tvornica

faca lat. facies = lice 1. lice, izgled 2. uočljiva ličnost

fajront nem. Feierabend prestanak sa radom

fakat lat. facere = činiti , factum = delo delo, događaj, činjenica

fakir arap. faqir // tur. fakir = siromah vrsta akrobate istočnog porekla

faks lat. facultas = sposobnost 1. prirodna sposobnost 2. fakultet 3. fax

faktor lat. facere = činiti, factor = faktor činilac, činitelj

falš nem. falsch 1. pogrešan, rđav, lažan 2. krivotvoran

falta nem. Falte bora, nabor, falda

familija lat. familia 1. porodica 2. mafijaška banda

fan engl. fan < fanatic = zadrt, fanatičan odani pristalica, navijač

fanfaron fr. fanfaron // šp. fanfurrón 1. brbljavac, razmetljivac 2. ljuta paprika

fank engl. funk vrsta naglašenog ritma



58

fantom fr. fantome // grč. fantasma = prikaz 1. avet 2. varljiva slika, utvara 3. opasna osoba manijakalnih

sklonosti

farba nem. Farbe boja

fasada fr. facade < lat. facies = lice 1. prednja strana, lice (građevine) 2. spoljašnji izgled

fašista ital. fascista < lat. fascia = svežanj pristalica fašizma

fazon fr. facon // lat. factio = činjenje 1.rad, izrada 2. kroj, način nošnje 3. spoljašnji izgled 4. šala, fora

federalan lat. foederalis < foedus = savez savezni

felga nem. Felge 1. kotao automobila (metalno kolo bez gume) 2. naplatak,

oplatnica

fenjer grč. phanari // tur. fenar svetiljka

fer engl. fair besprekoran, pristojan, častan

ferija fr. féerie 1. priča bajkovitog sadržaja 2. odmor, raspust

feš nem. fesch pristao, elegantan, skladan

fićok nem. Viertel = četvrti deo 1. staklena bočica od pola decilitra obično za rakiju 2.raklec,

čokanj

figurica lat. figura= lik, oblik, slika 1. lik 2. pojava, prilika 3. stas 4. zadana kretnja u plesu

fijaker fr. fiacre < hotel St. Fiacre u Parizu kočije u službi uličnog saobraćaja po gradovima

filc nem. Filz 1. vrsta netkanog tekstila 2. fini mulj

filigran fr. filigrane < lat. filum = nit + granum =

zrno

1. umetnički mrežast rad od zlatne ili srebrne žice 2. vođeni žig

na hartiji

film engl. film 1. nežna kožica 2. filmski komad 3. traka za snimanje

fin fr. fin // nem. fein tanan, utančan, sitan, odličan, čist, prepreden

finans lat. finis = granica, kraj // fr. finance finansijski službenik koji suzbija krijumčarenje

finta ital. finta < lat. fingere 1. pretvaranje 2. prevara, podvala

firanga nem. Vorhang prozorska zavesa, zastor

firma ital. firma = potpis 1. trgovačka kuća, preduzeće 2. natpis nad radnjom 3. osoba

poznata po lošim osobinama 4. poznat brend

fizički, fizika grč. physis = priroda nauka o prirodi

flaša nlat. flasco // nem. Flasche boca

fluid lat. fluidum < fluere = teći tečnost, tečno telo

fobičan, fobija grč. fobos = strah patološki strah

fol ital. fola = priča, zagonetka laž, obmana, prevara

foler ital. fola = priča, zagonetka on koji izmišlja, koji udvara

fond fr.fond // lat. fundus = temelj osnovni kapital, suma novca

forinta mađ. forint // ital. fiorino novčana jedinica

forma lat. forma = oblik oblik, uzor, kalup, obrazac



59

forsirati fr. forcer // nem. forsieren ubrzati posao, prisiliti, nagnati, iznuditi

fosfor grč. fos = svetlost + fero = nositi svetlonosac, hemijski elemenat

fosil lat. fossilis = iskopan okamenjena biljka ili životinja

fotograf grč. fos = svetlost + grafo = slikati izrađivač fotografskih slika

fotografija grč. fos = svetlost + grafo = slikati 1. snimak 2. postupak kojim se izrađuju slike predmeta

frajer nem. frei privlačan momak

frei nem. frei slobodan, besplatan

frajl(ic)a nem. Fraulein gospođica

freska ital. fresco = svež slika izrađena vodenim bojama na zidovima u crkvama i

manastirima

frišak nem. frisch = svež svež, prohladan

front fr. front // lat. frons = čelo 1. spoljašnja strana 2. prvi borbeni red

frtalj nem. Viertel < vierter = četvrti + teil =

deo

1. firtl 2. četvrtina, kvarat

fruštuk nem. Friihstuck doručak

fudbal, fudbalica engl. football 1. nogometna lopta 2. nogomet

funkcija lat. functio = vršenje rad, radnja, služba, zadatak

furati nem. Fuhre = vožnja 1. voziti se 2. nositi se 3. odevati 4. provoditi, pristajati

5. zabavljati se sa nekim

furešt ital. forestiere stranac

furuna tur. furun 1. lomena peć 2. zemljana pekara

G

gajba ital. gabbia 1. krletka, kavez 2. premala soba ili stan 3. rešetkast sanduk za

prenošenje voća i pića 4. zgoditak u fudbalu

gajde tur. gayda muzički instrument sa mešinom

gajtan tur. gaytan, kaytan 1. svilena upredena ili pletena vrpca za porubljivanje i

ukrašavanje odeće 2. izolirane žice presvučene gumom

gala ital. ,fr., šp. gala 1. svečani ukras 2. svečana nošnja 3. svečana priredba

galija ital. galea trgovački i ratni brod na vesla, galera

galop fr. galop // ital. galoppo 1. trk konja pri čemu se konj kreće napred u skokovima 2. brzi

društveni ples

gangster engl. gangster 1. član razbojničke i ucenjivačke družine 2. nitkov, varalica

3. pripadnik mafije

garancija fr. garantie 1. jemstvo, osiguranje 2. sigurnost 3. jamstveni list

garderoba fr. garde-robe 1. soba ili orman gde se čuva odelo ili rublje 2. prostorija u

pozorištu za pripremu glumaca



60

gas engl. gas 1. plin 2. ubrzavanje

geg engl. gag 1. šala u slici 2. prevara, podvala, smicalica

gej engl. gay homoseksualac

gemišt nem. Gemischt < mischen = mešati 1. razna vrsta prerađevina od mesa u narezu 2. vino sa gaziranom

vodom

gen grč. genos = rod strukturalna jedinica nasleđa

generacija lat. generatio = rođenje, narastaj 1. postajanje, pokolenje 2. produkcija, proizvodnja 3. stepen

tehnološkog razvoja u kompjuteru

general(an) lat. generalis = opšti opšti, glavni,vrhovni

genij lat. genius = duh // fr.genie čovek urođene snage duha koja dolazi do izražaja kao originalna

moć shvatanja

genijalac lat. genius // fr.genie jako pametan

genijalan lat. genialis 1. koji je po svojim urođenim duhovnim osobinama izvanredno

jak 2. koji je izuzetno napravljen

geografski grč. geographikos < geo- = zemlja +

grafo = pisati

zemljopisni

gest lat. gestus < gerere = vršiti // nem. Geste 1. pokret koji se pravi telom ili rukom pri govoru 2. čin dobre

volje i pažnje

geto ital. ghetto < gettare = bacati deo varoši koji su vlasti u Italiji, Nemačkoj određivale Jevrejima za

stanovanje

gimnazijski grč. gymnasion = vežbalište 1. mesto gde su mladići vršili telesna vežbanja, igralište 2. vezan

za gimnaziju

gitara šp. guitarra // fr. guitare // ital. chitarra

// grč. kithara

muzički žičani instrument

glečer lat. glaciarium // nem. Gletscher lednik, ledenjak

globus lat. globus 1. slika zemljine lopte 2. zemaljska kugla

goblen fr. gobelins 1. vez tehnikom polukružića kojim se izrađuju slike i ukrasni

predmeti 2.umetnički ćilim

granata lat. granum // ital. granata // nem.

Granate

valjkasto zrno sa jakim razornim punjenjem

grandoman lat. grandis = velik + grč. maino = biti lud golemaš, čovek koji boluje od ludila veličine

grafit grč. grapho = pisati 1. mek, mastan ugljenik 2. ulična zidna umetnost

gramofon grč. gramma = slovo + foni = glas aparat pomoću koga se reprodukuju zvukovi

gratis lat. gratis = slobodno badava, besplatno, džabo

gravitacija lat. gravitas = težina privlačna sila između materijalnih delića u vasioni, pod čijim se

uticajem vrše kretanja nebeskih tela

griz nem. Gries 1. krupno samleveno brašno 2. vrsta jela sa mlekom



61

grof nem. Graf plemićka titula

groš nem. Groschen // lat. grossus = debeli srebrni novac razne vrednosti

grupa fr. groupe // ital. gruppo skupina, skup, gomila, muzički ansambl

gustirati ital. gusto < lat. gustus = ukus piti polako sa uživanjem

H

hacijenda šp. hacienda < lat. facienda: koje treba

napraviti

1. veće imanje, dobro 2. raskošna kuća 3. vikendica

hajdučija arap. haydud = skrenuti s pravog puta //

haydu = vojnik, odmetnik, razbojnik

1. život hajduka 2. skrovište hajduka 3. razbojništvo

haos grč. chaos zbrka, nered, darmar

harati tur. haram // arap. haram 1. pustošiti,razarati 2. pljačkati 3. vladati (o bolestima)

harlekin ital. arlecchino 1. lakrdijaš, pajac 2. šaljiv tip iz italijanske komedije

harmonika grč. harmonia = sklad 1. nauka o zakonima po kojima se vezuju akordi 2. predmet ili

vozilo koje u sebi ima pomični deo nalik na harmoniku 3. muzički

instrument sa tipkama

heklati nem. heckeln 1. plesti iglom kukačom, kukičati 2. teturati, posrtati 3. praviti

stalno iste nesvesne pokrete rukom

hemija, hemijski grč. heo = liti nauka koja se bavi promenama u materiji

hepiend engl. hapi = srećan + end = kraj prijatan završetak

herc nem. Herz 1. srce 2.srce (u kartama) 3. hrabrost

Herend mađ. Herend mali grad u Mađarskoj čuven po porcelani

heretik grč. heresis = izbor jeretik, apostat

heroj grč. heros = junak junak, hrabar čovek

hetero grč. heteros = drugi predmetak u složenicama sa značenjem: drugi, razni

hibridan lat. hibrida = melez melezni, nastao ukrštanjem više vrsta

hijeroglif grč. hieros = sveti + glifo = vajati 1. hijeroglifsko pismo 2. nečitko, nerazumljivo

hiljada grč. khilias hiljada, tisuća

hipici engl. hip = potištenost, čemer hipici

hipohondar grč. hipo = ispod + hondros = hrskavica onaj koji se boji bolesti

hit engl. hit = pogodak, udarac muzičko ili književno delo sa velikom popularnošću

hitlerski nem. Hitler nacionalsocijalistički

honorar lat. honorarium < honor = čast, ugled novčana nagrada (lekarima, nastavnicima, piscima)

horda tur. ordu = vojska 1. administrativno-vojni oblik organizacije turskih i mongolskih

naroda 2. divlja, neobuzdana rulja

horor lat. horror = uzaš 1. groza, jeza, uzaš, gnušanje 2. film strave

horoskop grč. hora = čas + skopeo = posmatram, proricanje sudbine po položaju zvezda u času rođenja nekog



62

gledam čoveka

hohštapler nem. Hochstapler otmena varalica

hotel fr. hotel moderno uređena gostionica sa sobama za prenoćište

hrizantema grč. hrysos = zlato + anthos = cvet zimska ruža, ivanjska ruža

hronika, hroničan grč. hronikos = vremenski letopis

humoreška lat. humor = vlaga // engl. humor šala, vedro raspoloženje

husar mađ. huszár lako naoružan mađarski konjanik

I

ideal(an) grč. idea = pojava, lik, svojstvo uzor, savršenstvo

idol grč. eidolon = slika predmet slepog obožavanja i poštovanja

ikebana jap. ikebana = živo cveće veština aranžiranja cveća

ikona grč. eikon = slika slika nekog božanstva ili svetitelja

ilegala lat. illegalis = nezakonski skrivanje

iluzija lat. illusio < illudere = igrati se,

ismejavati, varati

čulna obmana, varka, uobraženje

imbecil lat. imbecillus = slab koji je duševno ili telesno slab, maloumnik

impotentan lat. impotens = koji nema snage nemoćan, nesposoban muškarac

inat tur. inat // arap. inād prkos, tvrdoglavost

incident lat. incidens < incidere = dogoditi se,

upasti

1. slučaj, događaj 2. primedba, upadica

index lat. index = pokazivač 1. spisak, registar, popis 2. studentska knjižica

indiskretan lat. indiscretus = nerazlučen 1. suviše radoznao 2. nerazborit, nesmotren

infantilan lat. infantilis = nezreo dečji, detinjast, maloletan, nedorastao

institucija lat. institutio 1. ustanova, zavod 2. dugotrajno ustaljeni običaj 3. temeljan deo

ili propis života zajednice; status, uredba

intarzija ital. intarsia < arap. tarşi = sklop umetničko ukrašavanje predmeta od drveta

intelektualac lat. intellectus < intellegere = razumeti 1. obrazovan čovek, čovek posvećen duhovnom ili naučnom radu

2. inteligentan čovek

interpretacija lat. interpretatio < interpretare =

tumačiti, posredovati

1. tumačenje, objašnjavanje, izlaganje 2. prikazivanje

intervju engl. interview razgovor, ispitivanje

inžinjer fr. ingenieur < lat. ingeniare = opremiti,

nacrtati

1. izrađivač ratnih oružja 2. obrazovan tehničar koji rešava

zadatke podizanja mostova, građevina 3. fakultetski obrazovan

čovek tehničke i tehnološke orijentacije

J

jakna nem. Jacke kratak muški ili ženski gornji kaput, jaka, kaputić



63

januar lat. Janus (bog) januar, prvi mesec u godini

jaran tur. yaran // pers. yārān < yār = prijatelj 1. prijatelj, drug 2. ljubavnik

jeftin grč. phtenos < euthenos = uspešan 1. koji nije skup 2. slab, loš 3. vulgaran, prostački

jelek tur. yelek prsluk, deo narodne muške ili ženske odeće bez rukava

jogurt tur. joghurt vrsta kiselog mleka u tečnom stanju

jul lat. Julius < Julije Cezar jul, sedmi mesec u godini

jun lat. Junius < Juno (boginja) jun, šesti mesec u godini

juriš tur. yürüyüş < yürümek = hodati navala, napad

K

kačket fr. casquette < casque = kaciga kapa sa štitom, oficirska kapa

kadar fr. cadre < lat. quadrus službeništvo, činovništvo

kadenca ital. cadenza 1. odmor na poslednjem slogu 2. ritam 3. završni ton

kadet fr. cadet // mem. kadett 1. pitomac vojne akademije 2. sportista mlađeg uzrasta

kafa arap. qahwa // fr. cafe kafa (drvo-plod)

kafanski tur. kahvehane mesto, radnja u kojoj se kuva kafa

kafe fr. cafe kafa ( roba-piće ), kafana

kafeterija engl. cafeteria kafeterija

kaiš tur. kayış 1. remen, kožni opasač 2. obruč

kajsija tur. kaysi vrsta voća

kaktus grč. kaktos = bodljikava trava bodljikava mesnata biljka

kaleidoskop grč. kalos = lep + eidos = vid, oblik +

skopeo = gledati

optička naprava koja pokazuje umnožene predmete

kalendar lat. calendae = prvi dan u mesecu 1. tablica, popis dana i meseci 2. godišnjak 3. raspored obaveza

4. način računanja vremena

kalkulant nlat. calculatio = računavanje 1. onaj koji kalkuliše 2. računar

kalup tur. Kalıp // arap. qāleb, qālib // pers.

kālib, kālbud

1. obrazac, model, forma, oblik 2. omot, futrola

kamara tur. kamara = hrpa, gomila 1. gomila, hrpa 2. plast

kamdžija tur. kamci bič, korbač potreban pri vođenju konjske zaprege

kamera lat. camera < grč. kamara = nadsvođena

soba

1. sprava za snimanje slika 2. deo televizijskog sastava prenosa

kamin grč. kaminus = peć peć, furuna, sobno ognjište

kamuflirati fr. camoufler 1. prerušiti 2. obojiti ratni materijal

kanal lat. canalis = oluk, brazda veštačka reka, vodovod, oluk

kanap tur. kınap // arap. qinnäb // lat.

cannapis, cannabis = konoplja

konopac, vrpca, uzica



64

kandilo grč. kandilos // lat. candela svetiljka u kojoj gori žižak u ulju, uljanica

kantar tur. kantar vaga, sprava za određivanje težine tela

kantri engl. country vrsta muzike

kapa lat. cappa 1. kaluđerski ogtrač sa širokim rukavima i kapuljačom 2. odevni

predmet za pokrivanje glave

kapela ital. cappella crkvica

kapetan fr. capitaine // ital. capitano 1. poglavica, starešina 2. vojni čin u mornarici

kara tur. kara = crn crn

karabin fr. carabine // ital. carabina puška

karakteran grč. charakter = znamenje, značaj ispravan, pošten, valjan

karaš nem. Karausche // nlat. carassius slatkovodna riba srodna šaranu

karavan nem. Karawane // ital. carovana // pers.

kārwān

1. privatni automobil posebne konstrukcije; karavan 2. prikolica

za stanovanje koju vuče automobil

kardiovaskularan grč. kardia = srce + lat. vascularis = sudni koji se tiče srca i krvnih sudova

karijera fr. carriere = trkalište // lat. carraria

(via) = (staza) za kola

1. profesionalni životni put 2. zanimanje, profesija

3. napredovanje, uspešno uzdizanje u stručnosti

kariran fr. carré četvrtast, kockast, koji je ukrašen kvadratima

karmin arap. karmez // ital. carmino 1. jako crvena boja, crveno mastilo 2. ruž za usne

karner ital. carniera 1. kožna lovačka torba 2. volan, nabor; nabrana traka od tankog

materijala kao ukras na ženskoj odeći

karo fr. carreau // nem. karo 1. karta za igranje 2. kvadratni uzorak na platnu

karta grč. khartes = list papirusa 1. kruto parče papira 2. posetnica, dopisnica 3. mapa

kasa lat. capsa = kovčeg // ital. cassa 1. blagajna 2. metalni ormar gde se čuva novac

kasarna fr. caserne // nem. Kaserne //

lat. quaterna = grupa od četiri vojnika

1. zgrada u kojoj stalno stanuje vojska 2. mnogoljudna zgrada za

stanovanje

kasirka lat. capsa // ital. cassa blagajnica

kašmir sskr. kacmira // fr. cachemir mekana tkanina izrađena od kostreti kašmirskih koza

kataklizma grč. kataklysmos = poplava 1. potop 2. prevrat, slom

katedrala grč. kathedra = sedište glavna, saborna crkva

kavez pers. qafes // tur. kafes 1. krletka 2. rešetke na prozorima 3. mesto gde nema slobode

kavurma tur. kavurma 1. čorba od iznutrica 2. ovčije ili svinjsko meso sa zalivenom

mašću

kej fr. quai //engl. quay 1. ozidana obala 2. železnički peron

kerefeke mađ. kerepelö 1. čegrtanje, brbljanje 2. glupiranje 3. preterane manifestacije

bez unutrašnje vrednosti

kerem sepe mađ. kérem szépen molim lepo

kesa pers. kīse // tur. kese 1. vreća, džačić, torba 2. papirna i plastična vrećica



65

kesten grč. kastanon // lat. castanea drvo i plod kestena

kibicer nem. Kibitz 1. radoznao posmatrač i savetnik nekog igrača pri igri karata

2. gledalac

kibicovati nem. kibitzen posmatrati druge pri igranju karata

kiks nem. kickser // engl. kick 1. pogrešan ton duvačkog instrumenta 2. pogreška, omaška

3. promašaj lopte

kila grč. chilio- + grammarion kilogram

kinta alb. kintar ( 1 / 100 od leka) novac, pare, lova

kis mađ. kis mali

kitnikes nem. Quittenkäse želatinozan pekmez od dunje

klapa alb. kllapë društvo koje se često sastaje

klasa lat. classis = razred 1. razred, kolo 2. vrsta, odeljenje

klasika lat. classicus = koji pripada prvoj ili

najvišoj klasi // fr. classique // nem.

klassisch

1. ukupnost onoga što je vezano uz svet antike 2. trajno

priznata vrijednost 3. stilsko razdoblje muzike 4. ono što se

radi kao navika ili običaj

klaustrofobičan lat. claudere = zatvoriti + phobos = strah koji pati od straha zbog zatvorenih prostora

klavir, klavirski lat. claviarium // fr. clavier // nem.

Klavier

klavir, instrument sa dirkama i žicama

klip engl. clip = komad 1. klip, kratkometražni film za reklamiranje 2. ogoljeni deo

kukuruza

ključ grč. kleis // lat. clavis 1. predmet kojim se brava otvara ili zatvara 2. alat kojim se steže

3. violinski ključ

klovn engl. clown komedijaš, lakrdijaš

klub engl. club uže društvo i mesto gde se takvo društvo sastaje

kobra port. cobra // lat. colubra umija otrovnica

kod fr., engl. code // lat. codex = knjiga međunarodni naziv za sistem znakova za signalizaciju i

sporazumevanje

kofer grč. kophinos = korpa // fr. coffre putnički sanduk, kovčeg, skrinja

kojot šp. coyotl // engl. coyote životinja između lisice, kurjaka i psa

koka šp. coca 1. biljka čije mirišljavo i gorkog ukusa lišće žvaću radi njegovog

stimulativnog dejstva 2. kokain 3. zrela žena

koleginica lat. collega < cum = sa + legere = čitati drugarica sa posla ili sa studija

kolekcija lat. collectio < colligere = skupljati 1. zbirka 2. izbor uzoraka

komad grč. kommation 1. odeljen deo celine 2. pojedini primerak klase ili skupa

3. muzička ili literarna kompozicija 4. zgodna žena

komandant ital. comandante // lat. commendare =

komandirati

zapovednik grada, tvrđave, vojne jedinice



66

kombinat lat. combinare = spojiti organizaciono povezivanje preduzeća

kombinezon fr. combinaison // lat. combinatio =

kombinacija

žensko donje rublje

komedijaš grč. komodia // lat. comoedia šaljivdžija

komotan lat. commodus = prostran, udoban prijatan, ugodan

kompas nem. Kompass // ital. compasso sprava u obliku kutije sa magnetnom iglom, služi za određivanje

strana sveta

komšijski tur. komşu susedni

komšiluk tur. komşu susedstvo

koncert lat. concertare = takmičiti se javna muzička priredba

konfrontirati lat. confrontare < cum = sa , protiv +

frons = čelo // nem. konfrontieren

suočiti, suočavati, uporediti

konkretan lat. concretus < concernere = razabirati stvaran, koji se može opaziti čulima

konkurencija lat. concurrentia < concurrere < cum = sa

+ currere = trčati

nadmetanje, suparništvo, takmičenje

kontinent lat. continens = držeći < cum + teneo=

držati

deo sveta, kopno

kontrola nem. Kontrolle // fr. contrôle 1. dvostruki registar 2. nadzor, nadgledanje, pregled

konzulat lat. consulatus 1. zvanje konzula 2. kancelarija konzula

kopija lat. copia = bogatstvo, obilje prepis, otisak, snimak, precrt

koral šp. corral morski organizam koji taloženjem stvaraju sprudove

korzo ital. corso // lat. cursus 1. trk, trčanje, tok 2. ulica 3. ljudi koji šetaju 4. iskićena i svečana

povorka

kosmos grč. kosmos = svet svet, svemir, vasiona

kostim fr. costume // nem. Kostüm 1. odelo, nošnja 2. odeća glumaca 3. odeća u sportovima

košmar fr. cauchemar 1. mora, težak san , bunilo 2. zbunjenost, nejasnost misli

kozački tatar. kozak = lako naoružan vojnik kozački

kravata fr. cravate (prema imenu Hrvat, jer su ih

nosili hrvatski plaćenici u francuskoj

vojsci)

vratna marama, mašna, posa

kredit lat. credere = verovati // fr. credit 1. suma predviđena budžetom 2. poverenje u neku osobu da

svoje novčane obaveze može ispuniti

kreker engl. cracker hrskavi slani keks

krem fr. crème // lat. cremor lactis 1. nadev za torte i kolače 2. elita, najviši sloj 3. žitka smesa

raznih sastava za lekovite svrhe

kremlj rus. kremlj 1. gradska tvrđava 2. sedište sovjetske vlade

krevet tur. kerevet // grč. krábbatos ležaj, postelja



67

kristalan grč. krystallos = led 1. providan , savršeno bistar, čist 2. koji je od kristala

kritičar grč. kritikos < krino = oceniti ocenjivač, sudija

kritika grč. kritike < krino = oceniti 1. ocenjivanje 2. prosudba stava 3. književna vrsta

kriza grč. krisis // lat. crisis // nem. Krise 1. preokret, obrt 2. poremećaj, zbrka

krmenadla nem. Karmenadel kotlet, komad mesa sa rebarcem

krokodil grč. krokodeilos // lat. crocodilus krokodil, vrsta grabljivog guštera

kruna lat. corona = venac 1. znak vladarskog dostojanstva 2. novčana jedinica

kufer nem. Koffer = činovnik koji se stalno seli putnički sanduk, kovčeg, skrinja

kulisa fr. coulisse // nem. Kulisse 1. pokretni zid na pozornici 2. vođice 3. skup berzanskih

posrednika

kursni lat. cursus = tok // fr. cours tok, putanja, pravac

kurva fr. courbe // lat. curvus = kriv 1. krivina, kriva linija 2. prostitutka

kusur arap. qusur // tur. kusur 1. ostatak novca koji prodavač vraća kupcu 2. pogreška, propust

kutijica grč. kition = udubljenost // tur. kutu mala kutija

kvart lat. quartum četvrt

kvartet ital. quartetto kompozicija za četiri instrumenta ili četiri glasa

L

lager nem. Lager < liegen = ležati stovarište, smestište, skladište

laik grć. laikos = narodni, pučki svetovno lice, neiskusan čovek, nestručnjak

lajt engl. light lak, lagan

lala tur. lala 1. Vojvođanin 2. vrsta cveta

laloški tur. lala vojvođanski

lavanda ital. lavanda < lavare = prati lavanda (biljka)

lavirint grč. labyrinthos 1. nejasnost, zamršenost, zapleteno 2. meandrasti splet aleja

3. unutrašnje uvo 4. geometrijski lik u formi zamršenih spirala

5. legendarna građevina na Kritu

lekcija lat. lectio = čitanje nastava, obučavanje, predavanje, čas

legalan lat. legalis < lex = zakon zakonski, zakonit, pravovaljan

legenda lat. legere = čitati 1. bajka, gatka 2. životopis svetaca

legija lat. legio < legere = birati velika množina vojske, četa, odred

lemon ital. limone limun

lepeza tur. elpeza 1. predmet kojim se ljudi hlade na vrućini 2. šarolikost

lezbejka grč. Lesbos žena koja se seksualno zadovoljava sa drugom ženom

lider engl. leader upravnik, vođa

liferant nem. Lieferant snabdevač, nabavljač , isporučilac

lila fr. lilas = jorgovan // arap. lilak 1. jorgovan, ljiljak 2. otvorena plavo-rumenkasta boja



68

limen grč. limen = luka luka, zaliv, pribežište

linija lat. linea = crta, potez 1. crta, potez 2. pravac 3. niz, red 4. bojni red, front

lista fr. liste // ital. lista katalog, spisak, lista, popis imena

litra grč. litra jedinica za merenje zapremine tečnosti

livada grč. livadion livada, pašnjak

locirati lat. locare < locus = mesto 1. smestiti, metnuti 2. otkriti

logičan grč. logikos = razuman usklađen sa zakonima mišljenja

logor nem. Lager 1. uređeno privremeno prebivalište 2. mučilište ratnih

zarobljenika

lojalan fr. loi = zakon veran, iskren, odan, čestit

lokal lat. locus = mesto prostor, mesto, prostorija

lokalan lat. localis = mesni mesni, prostorni

lovor lat. laurus zimzeleni šib ili drvo primorskih krajeva

lozinka nem. Losung 1. ugovorena tajna reč kao znak prepoznavanja 2. kratka izreka

kojom se izražava rukovodna ideja

lucidan lat. lucidus < lux = svetlost jasan, svetao, blistav, pronicljiv

lula tur. lula lula

lupa fr. loupe instrument koji uvelićava predmete, povećalo

lutrija fr. loterie 1. igranje srećkama 2. sreća

luzer engl. loser = gubitnik 1. koji gubi 2. defetist

M

mađijati grč. mageia = čaranje čarati, zavesti

magacioner ital. magazziniere upravnik, nadzornik, rukovodilac ili radnik magacina

magičan grč. mageia čaroban, čarobnjački

magija grč. mageia čarolija, vradžbina

maj lat. Maius < Maja (boginja) maj, peti mesec u godini

major lat. maior < magnus = velik 1. stariji od dva brata 2. upravnik 3. čin oficira

majoruša lat. maior < magnus = velik supruga majora

majstor nem. Mejster // lat. magister = učitelj 1. zanatlija 2 . umetnik 3. veštak 4. maher

maler nem. Malheur nesreća, neprilika; smola, peh

maltretirati lat. male tractare // fr. mal = loše +

traiter = postupati, ophoditi se

zlostavljati, mučiti

manastir grč. monasterion = kuća monaha samostan, manastir

mandarina port. mandarin vrsta slatke i sitne naranče, mandarina

mandat lat. mandatum < mandare = dati

nekome u ruku

nalog, naredba, punomoć, ovlašćenje



69

manir fr. manière // ital. maniera 1. ponašanje 2. umetnički potez

mansarde fr. mansarde (prema francuskom

arhitektu N. F. Mansartu)

1. potkrovnica, potkrovlje 2. tip krova

mantil lat. mantellum // nem. Mantel 1. ženski ogrtač sa kapuljačom 2. laganiji dug kaput

mapa lat. mappa mundi = karta sveta geografska karta, plan

marama arap. miqrama šal, rubac, peškir

marka nem. Marka // fr. marque 1. znak, obeležje 2. nemačka moneta

maršal nem. Marschal // ital. mariscalco 1. konjušar 2. nadzornik 3. vojni čin

marš(irati) fr. marche ritmički hod, hodanje, koračanje

mart lat. Martius < Mars mart, treći mesec u godini

masa lat. massa = testo, gruda //fr. masse 1. gomila, mnoštvo, puk 2. telo bez određenog oblika

maska fr. masque 1. obrazina 2. kamuflaža, prikrivanje 3. prerušena ličnost

4. prednji deo oplate na vozilima

maskiran fr. masque prerušen, preobučen, sakriven

mastika gr. mastiche bledožuta mirišljava smola

mašala arap. ma ša' allah kako Bog hoće!

mašina grč. mechane 1. oruđe za rad 2. lokomotiva 3. čovek bez duha

matura lat. maturus = zreo 1. zrelost 2.viši tečajni ispit, ispit zrelosti

maturant lat. maturare = dozrevati učenik završnog razreda srednje škole

me sem čoro rom. siromah sam, jadan ja

meč engl. match = ogledati se utakmica, borba, takmičenje

medaljon fr. medaillon // ital. medaglione = velika

medalja

1.velika spomenica, krupna medalja 2. ženski nakit

medij lat. medium = posrednik, sredstvo 1. sredina, srednji put 2. posrednik

memoari lat. memoria = pamćenje pismeno izlaganje života istaknutog čoveka

menadžer engl. manager 1. reditelj 2. upravnik 3. Poslovođa 4. poslovan čovek

menuet fr. menuet, pas menu = mali korak svečani ples

menza lat. mensa = sto 1. sto, trpeza 2. javna kuhinja 3. interni restoran 4. glavni deo

oltara

meračiti tur. merak = zanos, strast, žudnja jako želeti

mermer grč. maramaros mramor

mesing nem. Messing slitina, metalna masa bakra sa cinkom

metalik nlat. metallicus = rudarski 1. koji je od metala 2. metaliziran

metar grč . metron = mera 1. mera za dužinu 2. mera stiha

metronom grč. metron = mera + nomos = zakon kratko fizičko klatno za davanje takta (u muzici)

mider nem. Mieder 1. steznik, uteg 2.oklop od kože koji se stavlja oko trupa



70

milja engl. mile // lat. mille = tisuća jedinica za merenje dužine

milion ital. millione = velika tisuča milion

milioner fr. millionnaire bogataš, truli gazda

minirati fr. miner 1. potkopati, praviti podzemne hodnike 2. postaviti mine

ministar lat. minister = sluga državni službenik

minus lat. minus = manje manje

minut lat. minuta pars = umanjen deo minut

miraz arap. mi'rat // tur. miras pokretna i nepokretna imovina koju žena donosi u brak

mis engl. miss 1. gospođica 2. titula lepotice

misija lat. mittere = poslati nalog, zadatak

mističan grč. mystikos = koji je u vezi sa

misterijama

1. tajan, tajanstven 2. skriven 3. zagonentan

miš grč. mys 1. kućni glodar 2. spoljašnja kompjuterska komponenta

miting engl. meeting skup, sastanak, zbor

moba engl. mob skupljanje ljudi na zajedničkom obavljanju poslova

moda lat. modus = način ćud, ukus, običaj, način nošnje

model ital. modello // lat. modulus = modul,

uzorak

obrazac, uzorak

moderan fr. moderne = moderan 1. sadašnji, savremen 2. koji je u skladu sa modom

momenat lat. momentum < moveo = kretati trenutak, čas

monstrum lat. monstrum 1. neman, čudovište, ala 2. nakaza, nakarada

monumentalan lat. monumentalis = veličanstven 1. koji pripada spomeniku 2. veličanstven

motiv nlat. motivus = koji služi pokretanju //

ital. motivo

pobuda, povod, podstrek, podsticaj

moto ital. motto jezgrovita misao, poslovica

motor lat. motor < moveo = pokrenuti 1. pokretač, pogonski mehanizam 2. motocikl 3. uređaj koji

pretvara električnu struju u mehaničku

mozaik fr. mosaique // šp. mosaico slika ili ornamenat izrađen od kamičaka

munđati nem. Mund = usta 1. mrmljati, govoriti nejasno 2. mutiti, vrdati, petljati

mustra nem. Muster 1. uzorak tkanine, muštra 2. neradnik, šarlatan

muškatla nlat. muscatellum ukrasna biljka, pelargonija

muzika grč. musike = umetnost muza tonska umetnost

muzikant ital. muscante svirač i pevač

N

nacija lat. natio < nascor = roditi se narod

nafta arap. naft // grč. naphtas = kameno ulje sirovi petrolej, zemno ulje



71

napraforgo mađ. napra = prema suncu + forgó =

koji skreće

suncokret

narkos grč. narke = opijenost koji je odan strasti za uživanjem u opojnim sredstvima

negativan lat. negativus = odrečan 1. odrečan 2. nepovoljan, loš, neprihvatljiv

nerv lat. nervus // grč. neuron živac

nervni lat. nervus // grč. neuron zivčani, koji se odnosi na nerve

nijansa fr. nuance // lat. nubes = oblak 1. postupno prelivanje boje 2. fina i neosetna razlika

nišan tur. nişan // pers. nišān 1. znak 2. meta u koju se gađa

nobles fr. noblesse 1. plemstvo 2. otmenost, u pežorativnom smislu

noć lat. nox 1. noć 2. tama

nomad grč. nomas = stada na ispaši 1. pastirski narod bez stalnog boravišta 2. skitalac

normalan lat. normalis = napravljen u skladu sa

drvodjelskim kvadrom

1. pravilan, propisan, redovan, uzoran 2. tipičan 3. koji je

duševno i telesno zdrav

nota lat. nota = znak, beleška 1. znak, oznaka, podsetnik, zabeleška 2. napomena, primedba

3. muzički znak

notaroš lat. notarius < notare = beležiti notar, seoski beležnik, javni pisar

nov lat. novus // grč. neos 1. nov 2. koji je tek nastao 3. koji smenjuje koga ili što

novela ital. novella // lat. novellus 1. mala pripovetka u prozi 2. kraći roman

novembar lat. novem = devet novembar, jedanaesti mesec u godini

nula lat. nullus = nijedan 1. ništica, ništavilo 2. nulta oznaka

O

oberst nem. Oberst 1. pukovnik 2. pavlaka na mleku

objektivan lat. obiectivus 1. predmetni, objektni 2. stvaran, istinski

odžak tur. ocak 1. dimnjak, ognjište 2. domaćinstvo 3. bogati stambeni objekat

turskih feudalaca

ofanziva nem. Offensive // fr. offensive < lat.

offendere = udariti

1. nastupanje, napad velikih strateških razmera 2. pokušaj širenja

uticaja

oficirski lat.officium = dužnost, služba koji je vezan za vojno lice

ofsajd engl. off side nepravilnost u fudbalu

ofucan nem. Pfutze = bara istrošen, bez svežine

okean lat. oceanus // grč. okeanos 1. veliko svetsko more 2. bezbroj

oker grč. ochros = bled, žućkast 1. ilovača žuta od gvožđa oksida 2. zagasito žuta boja

oklagija tur. oklagu drvena oblica za razvijanje testa

okno rus. oknó 1. vertikalan otvor, jama u rudniku 2. prozor

okupator lat. occupare = osvajati osvajač, okupator

opatica ital. abbadessa 1. igumanija katoličkog manastira 2. časna sestra



72

opereta ital. operetta mala opera, obično šaljive sadržine

oponirati lat. opponere = suprotstaviti protivstaviti, biti protivan, sporiti

ordenje lat. ordo = red odlikovanje, odličje

ordinaran lat. ordinarius = redni, uobičajen redovan, običan, pravilan

oreol fr. aureole // lat. aureola corona = zlatna

kruna

sveti venac oko glave svetitelja

organ grč. organon = oruđe 1. alatka, naprava 2. ud , deo tela 3. predstavnik

orkestar grč. orchestra < orchos = ples 1. mesto ispred pozornice u starogrčkim teatrima 2. skup

svirača

otoman arap. Utman, Osman tursko nisko kanabe, divan

P

pacijent lat. patiens = strpljiv bolesnik, onaj koji pati

pajac ital. pajazzo 1. lakrdijaš, šaljivčina 2. dečja igračka

pajtaš mađ. pajtas // pers . pāydāš = drug drug, drugar, prijatelj

pajzl nem. Beisel < beisen = prigristi 1. krčma 2. prljava, neuredna prostorija

paketić fr. paquet // ital. pacchetto // nem.

Packet

rukovet, svežanj

palanka fr. palanque // mađ. palank 1. malo utvrđenje od stabala 2. varoš

paničiti grč. Pan (bog) // fr. panique imati veliki strah, histerisati

panika grč. Pan (bog) // fr. panique iznenadna vika i galama , zbunjenost

papir grč. papyros // nem. Papier 1. biljna materija na kojoj se piše, hartija 2. pismeni dokument

službenog karaktera

papuča pers. papus < pa = noga + pusiden =

pokriti

laka, plitka, otvorena obuća

par lat. par = jednak 1. jednak, ravan 2. dvoje

para pers. pare // tur. para 1. sitan novac 2. stoti deo dinara

parada fr. parade // lat. parata // šp. parada =

zaustavljanje

1. svečanost, svečana priredba 2. svečana smotra 3. poseban

pokret u mačevanju

paragraf grč. paragraphos = linija ili crta sa strane 1. odsek, odeljak teksta 2. član zakona, uredbe

parastos grč. parastasis = stajanje uz koga 1. služba za pokoj duše umrlog, panihida 2. rekvijem

parazit grč. parasitos = koji jede pokraj onaj koji živi na račun drugog

pardon fr. pardon oproštenje, pomilovanje, izvinjenje

park engl. park šetalište, gradski vrt zasađen cvećem

parola fr. parole // ital. parola 1. poučna izreka 2. reč, govor 3. lozinka, geslo

partija fr. partie // engl. party 1. stranka 2. društvo 3. jedna cela igra

partner engl. partner // fr. partenaire ortak, bliska osoba u ljubavi ili poslu



73

pasent nem. Passend // fr. passer zgodan, podesan, prikladan

pasoš fr. passeport // mađ. paszus // nem.

Pass

putna isprava za slobodno putovanje, putovnica

patetičan grč. pathetikos strastan, osećajan, uzbudljiv, ganutljiv

patetika grč. pascho = patiti 1. strašna uzvišenost i dirljivost 2. zanos, uzbudljiv ton

patos grč. patos = put, staza pod

patrola fr. patrouille 1. izviđačka akcija kojom se nadzire neko područje i brine za

njegovu sigurnost 2. izvidnica, vojnički odred

paž fr. page // grč. paidion = detence skutonoša, mladi plemić na službi kod vladaoca

peder grč. pais = dete + ero = ljubiti homoseksualac, muškarac koji oseća spolni nagon prema

osobama istog pola

pedigre engl. pedigree = rodoslov rodoslov, rodoslovno stablo

pegaz grč. Pegasos 1. krilati konj 2. sazvežđe 3. simbol pesničkog nadahnuća

pejdžer engl. pager mali prenosni elektronski aparat koji zvučnim signalom

upozorava vlasnika da se javi na radno mesto, pozivnik

pejsaž fr. paysage = predeo 1. predeo, slika predela 2. crtež, krajolik 3. opis neke situacije

pelerina fr. pelerine // lat. peregrinare = putovati ogrtač bez rukava, sa kapuljačom

penal lat. poenalis = kazneni 1. svota novca koja se plaća u slučaju neispunjenja ili kršenja

ugovora 2. kazneni udarac

pendžer pers. pengere // tur. pencere prozor

perfektan lat. perfectus 1. gotov, svršen, besprekoran 2. odličan, majstorski

periferija grč. periphereia = peri = oko + fero =

nositi

1. obim, opseg 2. kraj, ivica 3. deo grada koji je udaljen od

centra, predgrađe

period grč. peri = oko + odos = put 1. obilaženje 2. složena rečenica 3. deo vremena, doba

peron fr. perron 1. slobodan trem pred kućom 2. mesto na stanicama sa koga

se ulazi u voz i na koji se izlazi iz voza.

perspektiva lat. perspectiva ars = optička znanost 1. slika predmeta u daljini 2. pogled u budućnost

pigment lat. pigmentum = boja boja, bojena materija

pijaca ital. piazza // lat. platea = ulica trg, tržište

pihtije grč. pihti = supa od svinjskog mesa sok od raskuvana mesa, ohlađena supa

pik fr. pique = šiljak koplja 1. koplje sa dugačkim kopljištem 2. crni list (u kartama)

pikirati fr. piquer // ital. piccare 1. bosti, peckati, uvrediti 2. proizvesti više tonova jednim

prevlačenjem gudala 3. imati namere prema nekoj osobi

4. obrušiti se vertikalno na cilj

piksla nem. Buchse // grč. pyhis = kutija od

šimširovine

pepeljera

piratiran lat. pirata // grč. peirates < peiraomai = opljačkan, ukraden



74

pokušavati, napadati

pištolj fr. pistolet // ital. pistola ručno vatreno oružje, revolver

plac nem. Platz = mesto, prostor 1. pijaca, trg, tržište 2. gradilište 3. deo zemljišta u privatnom

vlasništvu

plakat nem. Plakat 1. oglas, objava 2. proglas na zidu

plan lat. planum 1. nacrt, crtež građevine 2. oblik regulisanja i ostvarivanja

reprodukcije

planeta grč. planaomai = lutati nebesko telo

platan lat. platanus // grč. platys = širok visoko drvo sa glatkom korom, istočni javor

platina šp. platina < plata = srebro 1. metalni elemenat 2. ploča u satu ili u bravi

plaža fr. plage // lat. plagia = obala // plagios

= kos, postrani

obala, kupalište, žalo

plebiscirati lat. plebiscitum = odluka naroda glasati javno

pleh nem. Blech 1. tanka ploča 2. tepsija, plitka limena posuda za pečenje

pliš nem. Plisch // engl. plush //

lat. pilus // fr. peluche

somot, kadifa od pamuka, velur

plišan nem. Plisch // engl. plush //

lat. pilus

somotni

policija grč. politeia = državna uprava, ustav ogranak državne vlasti koji se stara o održanju javnog poretka i

bezbednosti

politika grč. politike < polis =grad 1. način vladanja državom 2. ponašanje, odnosi i način

odnošenja države 3. zastupanje interesa nke države,

društvenog sloja

pomahnitati tur. muannit divljati, ludovati, ponašati se besno

porcelan ital. porcellana= vrsta puža čija je kućica

slična porculanu // nem. Porzellan

1. smesa od kaolina i sitno istucanog feldspata 2. najfinija vrsta

keramike 3.posuđe od takve mase

porcijaš lat. portio = udeo, deo // nem. Portion 1. on koji pravi porcije 2. on koji sitničari i odmerava količinu

jela (umesto da se svi služe koliko žele)

porculanski ital. porcellana porculanski

porta lat. porta 1. vrata 2. kapija 3. ulaz u crkvu

porto lat. portare = nositi čuveno portugalsko crveno vino

portret fr. portrait // nem. Porträt 1. slika, poprsje osobe 2. veran opis ličnosti

poštar ital. , šp. posta // fr. poste 1. poštanski službenik 2. raznosač poštanskih pošiljaka

pozicija lat. positio 1. položaj 2. raspored 3. stanje, mesto

pozitivan lat. positivus 1. potvrdan 2. utvrđen 3. siguran 4. realan

praksa grč. praxis = radnja, delo 1. vršenje, obavljanje rada 2. vičnost, iskusnost

praktičan grč. praktikos = delatan 1. iskusan, izvežban, podesan 2. vičan



75

preferans fr. préférence vrsta igre karata za 32 karte i tri igrača

prekardašiti tur. kardas = drug, prijatelj preći normalnu granicu

premija lat. praemium // lat. prämie 1. nagrada 2. zgoditak u lutriji 3. iznos koji plaća osiguranik

osiguravajućem društvu

prepotentan lat. praepotens = koji ima veću moć 1. nadmoćan, vrlo moćan 2. ohol, drzak

presing engl. pressing = hitan, vrlo potreban iznenadan prodor, veliki pritisak

prim lat. primus = prvi 1. instrumenat udešen za prvi, vodeći glas 2. jutarnji čas za

molitvu

prima lat. primus = prvi 1. najbolja vrsta neke robe 2. prvi ton jedne oktave 3. prva

menica

princ lat. princeps = prvi, glavni vladarev sin, knez

princeza fr. princesse vladareva kći, kneginja

princip lat. principium = početak, izvor, razlog //

nem.Prinzip

1. početak, poreklo, izvor 2. osnova 3. pravilo i kodeks

ponašanja

problem grč. problema < proballo = baciti napred 1. teorijsko ili praktično pitanje, zadatak koji čeka rešenje

2. težak zadatak, teškoća

proces lat. processus <procedere = napredovati 1. razvitak, postupak 2. sudski spor, parnica

producent lat. producens = koji proizvodi proizvođač, fabrikant, koji proizvodi

profesor lat. professor = javni učitelj nastavnik srednje škole ili univerziteta

profil fr. profil // ital. profilo < profilare =

ocrtati

poprešan presek, izgled sa strana

profitirati fr. profiter // ital. profittare //

lat. profectus = napredak

1. izvući korist iz čega 2. zaraditi

program grč. programma = pismena javna

obznana

1. raspored 2.spisak predmeta 3. načela političke stranke

proleter lat. proletarius = građanin najniže klase 1. građanin najnižeg reda 2. najamni radnik

promenada fr. promenade // lat. prominare = terati

(stoku) ispred sebe

1. šetnja, šetanje 2. šetalište

prošek ital. prosecco slatko dezertno vino od suvog grožđa

protest lat. protestus < protestare = svedočiti 1. čin izražavanja nezadovoljstva 2. individualni ili organizovani

javni skup

protin < prota grč. protos = prvi koji je vezan za prvog sveštenika

provincija lat. provincia 1. osvojena oblast 2. pokrajna, unutrašnjost

psalm grč. psalmos = udaranje u ziče pobožna pesma u slavu Božju

psiha grč. psyche = duša 1. duša, duh 2. načelo života

psihijatar grč. psyche + iatros = lekar lekar za duševne bolesti

psihijatrija grč. psyche + iatros = lekar nauka o duševnim bolestima



76

psihopat grč. psyche + pathos = bolest onaj koji je duševno poremećen, umobolnik

pubertetski lat. pubertas < pubes = zrelost, stidne

dlake

koji je vezan za spolno sazrevanje, spolnu zrelost

publika lat. publicus = narodni, pučki 1. svet, narod, ljudi 2. gledaoci, slušaoci

puder fr. poudre // lat. pulvis = prah // nem.

Puder

brašnjavo belilo za lice

pufnica engl. puff // fr. pouf 1. jastučić za puderisanje 2. reljefni okrugli ukras

pulover engl. pullover pletena, obično vunena bluza bez rukava

punđa mađ. punty frizura od podignute, začešljane i pričvršćene kose

purpur lat. purpura // grč. porphyra = purpurni

puž

1. ljubičastocrvena boja 2. purpurna odeća

R

rabin hebr. rabbi < rabbī = moj gospodar jevrejski sveštenik, jevrejski veroučitelj

radio lat. radius = zrak uređaj za odašiljanje elektromagnetskih talasa

raja arap. raa'ya = stado // tur. raya 1. nemuslimanski podanik u nekadašnjoj Turskoj 2. sirotinja,

prezreni stalež

rajh nem. Reich država, carevina

raketa nem. Rakete // ital. rocchetto = vreteno 1. projektil sa reaktivnim motorom 2. projektil na vlastiti pogon

mlaza plinova nastalih izgaranjem goriva

rakija arap. arak // tur. aräq alkoholno piće dobiveno destilacijom provrele, fermentirane

komine voća, biljaka ili žitarica

ram nem. Rahmen 1. okvir slike 2. okvir bicikla, koštur bez točkova

ranč šp. rancho = koliba 1. salaš sa razvijenim stošarstvom 2. vikendica i manji posed

izvan grada

rapidan lat. rapidus = brz, nagao brz, hitar, nagao, žustar

raport fr. rapport 1. izveštaj, saopštenje 2. dostava, izjava

rapsodija grč. rapsodia < rapto = šivati + oide =

pesma

1. odeljak Homerovih pesama 2. kompozicija slobodne

strukture i naglašene emotivnosti

raub nem. Raub 1. pljačka, otimačina, plen 2. vrsta kartaške igre 3. udičarski

pribor sa živim mamcem

razmontirati fr. monteur = onaj koji montira rastavljati

rebus lat. res = stvar 1. zagonetka u slikama 2. nepoznanica

refren fr. refrain < refraingre = povratni

zapljuskaj vala

napev, pripev, dopevak , deo pesme koji se ponavlja

rege engl. reggae < rege - rege = kavga, svađa

(jamajčki)

savremena muzika koja je nastala na Jamajci



77

regiment nlat. regimentum 1. puk, teritorijalna jedinica 2. veliko mnoštvo, svetina

regruteski fr. recrue = prinova, podmladak // ital.

recruta // nem. Rekrut

1. vojnik novajlija, novka 2. početnik

reklama lat. reclamare = glasno vikati javno isticanje dobrih svojstava robe

rekvijem lat. requies = mir, počinak svečano podušje

relacija lat. relatio < referre = ponovo doneti 1. odnos, veza 2. izveštaj, priča

remorker fr. remorqueur 1. vučni brod, vučni motorni brod 2. vučna kola

reportaža fr. reportage = reportaža izveštavanje, dostavljanje novosti u dnevnim listovima

reporter engl. reporter novinar, dopisnik

repovati engl. rap = kucanje, udaranje svirati i igrati rep muziku

respekt lat. respectus = obaziranje, obzir 1. poštovanje, priznanje 2. obziran stav, ustručavanje ili bojazan

restoran fr. restaurant veće ugostiteljsko mesto gde se posluzuju obroci

reš nem. Rosch ispečen da vruska, vruskav, rskavo ispečen

rever fr. revers // lat. reversus = okrenut zadnja strana, naličje, poleđina

revija fr. revue = smotra // engl. review 1. smotra 2. prikazivanje 3. pozorišno delo 4. književno-

umetnički časopis

revolver engl. revolve = okretati obrtni pištolj

rezerva fr. reserve < reservare = sačuvati 1. zadržano pravo 2. zaliha 3. dopunska vojska

rezervacija lat. reservatio < reservare = sačuvati zadržavanje prava, osiguranje prava napred

rezime fr. résumé = zbir sažetak, kratak pregled, izvod

rezon fr. raison // lat. ratio 1. um, razum 2. razlog, povod 3. pravo, pravda

režija fr. regie = uprava < lat. regere = vladati 1. uprava koja gazduje državnim privrednim preduzećima

2. rashodi 3. pripremanje filmskog dela

režiser fr. regisseur < regie = uprava 1. lice koje rukovodi pripremama i izvođenjem svečanosti

2. računovođa 3. reditelj

ribizle nlat. ribes // arap. ribas 1. žbun sa grozdastim plodovima 2. plod u obliku crvene

kiselkaste bobice; ribizla

rima, rimovanje fr. rimer = rimovati slikovanje, slik, stih

ring engl. ring // nem. Ring 1. prsten, kalup 2. prostor za bokserske i rvačke borbe

ringišpil nem. Ringelspiel vrteška, obrtaljka, okretaljka

ringla nem. Ringel = kolut kolut koji se kombinuje s drugim kolutima kao delovima železne

ploče šporeta na drva

ritam grč. rhytmos = mera vremena, takt 1. ravnomerno kretanje 2. naizmenično dizanje i spuštanje glasa



78

rizling nem. Riesling 1. vrsta belog grožđa 2. vino od takvog grožđa

roba ital. robba // nem. Robe = haljina 1. proizvod namenjen za tržište 2. odevni predmeti, odeća

3. proizvod tkanja, tkanina

rok(erski) engl. rock = tresti, ljuljati vrsta muzike

roletna nem. Rollette savitljiva drvena, metalna, plastična zavesa

rolka engl. roll = valjati, kotrljati odevni predmet sa produženim delom za vrat

roman fr. roman < lat. Romanus = rimski 1. prozni tekst koji obuhvata veliki krug pojava i odnosa

2. zanimljiv događaj, naročito ljubavni

romansa ital. romanzo // fr. romance 1. epsko-lirska pesma vedrijeg sadržaja 2. romansa

3. sentimentalan ljubavni doživljaj

rubin ital. rubion // šp. rubin //

lat. rubens = crven

proziran crveni dragi kamen

rulet fr. roulette = kotačić 1. točak sreće, obrtna okrugla ploča 2. sreća, hazard

rum engl. rum vrsta fine i jake rakije od šećerne trske

runda engl. round // nem. Rounde 1. deo borbe ili utakmice 2. naručivanje pića za sve oko stola

rutinski fr. routine 1. vičnost u radu 2. mehanički način rada

ruzmarin lat. rosa marina zimzeleni poludrvenasti sredozemni grm; morska rosa

ruž fr. rouge (à lèvres) = crvenilo za usne 1. crven, rumen, rujan 2. rumenilo 3. karmin za usta

S

safir lat. sapphirus // arap. safir plavi dragi kamen

sako ital. sacco // lat. saccus = kesa, vreća kratak muški kaput

saks engl. sax (Adolphe Saks = Belgijski

izrađivač ) + grč. phone = glas, zvuk

saksofon, metalan duvački instrumenat sa klarinetskim piskom i

kupastom cevi

salaš mađ. szállás poljsko imanje sa potrebnim zgradama, stokom i spravama za

racionalno obrađivanje

saldo ital. saldo 1. stanje računa, obračun 2. rezultat neke akcije

samit engl. summit meeting = sastanak onih

koji su na vrhu

1. vrh, vrhunac 2. konferencija najviših predstavnika

sanduk arap. sanduq // tur. sandik drveni kovčeg ili škrinja

santa ital. santa < lat. sanctus = sveti 1. sveta 2. veliki komad leda

sarma tur. sarma = ono što je zamotano vrsta jela od mlevenog mesa uvijenog u list kiselog kupusa,

vinove loze

saten fr. satin // ital. setino // arap. zaitūn =

zajtunski, po kineskom gradu Zaitun

vrsta svilene tkanine, satin, atlas

sedef(an) arap. ṣadäf 1. unutrašnji biserasti sloj u školjke, sedef 2. dugme od sedefa

sef engl. safe = siguran 1. gvozdeno ili čelično sanduče 2. prostorija u banci u kojoj se

nalaze takvi pregraci



79

sektaš lat. secta = utrta staza, pravac kretanja,

škola mišljenja

1. pristalica neke sekte 2. onaj koji se odvaja od grupe kojoj

pripada

sekunda lat. secundus = drugi seždeseti deo vremenske minute

selektor lat. selector < selectus = odabran 1. odabirač programa ili ekipa 2. mašina koja čisti, sortira i

dezinfikuje seme za žetvu

sendvič engl. sandwich (grof Con Sendvič) dve kriške hleba namazane buterom između kojih je umetnuta

šunka, salama, sir

sent engl. saint sveti

serija lat. series = red, vrsta, povorka 1. red, niz 2. grup 3. lanac

servis engl., fr. service // lat. servitium =

robovanje

1. služba, služenje 2. stono posuđe

set engl. set = postaviti 1. šest dobivenih gemova u tenisu 2. niz muzičkih kompozicija

koje čine celinu 3. određeni broj stvari koje idu zajedno 4. deo

snimanja filma

sevdah tur. sevda = ljubav ljubav, ljubavna čeznja

sevdalinka tur. sevda = ljubav ljubavna pesma puna strasti

sezona fr. saison < lat. satio = sijanje 1. godišnje doba 2. vreme koje najbolje odgovara za neku

delatnost

siguran lat. securus = čvrst 1. bezbrižan 2. koji nije izložen u opasnosti 3. pouzdan

4. postojan, čvrst

silueta fr. silhouette (prema francuskom

ministru finansija Étienne de

Silhouetteu, poznatom po merama

štednje)

1. slika oblika, profil 2. senka

sistem grč. systema = celina od nekoliko delova

< histamai = stavljati

1. sastav, celina 2. način rada 3. zgrada, plan

skaj engl. sky veštačka koža

skala lat. scalae = lestve 1. niz od šest uzastopnih tonova između osnovnog tona i oktave

2. merdevine

skalpel lat. scalpellum < scalpere = grepsti 1. manji hirurški nož 2. čelično oruđe za dubljenje i rezbarenje;

dleto 3. vrlo oštar nožić na izvlačenje

skandal grč. skandalon = zamka, sablazan 1. sablazan, bruka, sramna stvar 2. vika, galama

skele lat. scala veliki čamac, splav za prevoz preko vode

skeptičan grč. skepsis = posmatranje sumnjalački, zamišljen

skica, skicirati ital. schizzo nabrzo izrađen crtež, nacrt

slalom norv. slalÀm < slad = breg + låm = staza 1. teška skijaška disciplina na strogo propisanoj i veoma

krivudavoj stazi 2. krivudanje u vožnji



80

soj tur. soy 1. porodica, pleme 2. rod, vrsta

sokak tur. sokak // arap. zuqāq 1. kratka i uska ulica 2. neugledna, uska ulica

soldat ital. soldato < soldare = naplatiti vojnik, plaćenik

solidan lat. solidus = čvrst 1. jedar, čvrst, gust 2. trajan, izdržljiv 3. postojan

solista ital. solo < lat. solus = sam 1. pevač koji peva sam 2. muzički komad za jednog izvođača

soliter fr. solitaire 1. visoka zgrada 2. dijamant brušen posebnim načinom

somotan nem. Sammet // ital. sciamito od kadife, od baršuna

sonata ital. sonata < sonare = svirati kompozicija za klavir

sonet ital. sonetto // fr. sonnet lirska pesma

sorta lat. sors = vrsta, rod // ital. sorta 1.vrsta 2. soj

sos fr. sauce < lat. salsa < salsus = slan umokac od povrća sa raznim načinima

spakovati nem. Packet 1. praviti paket 2. spremiti stvari za put

specijalist(a) lat. specijalis = naročit stručnjak

spektakl lat. spectaculum < spectare = posmatrati 1. pogled, veličanstveni prizor 2. pozorište, predstava

sport engl. sport 1. telesna aktivnost radi održavanja zdravlja 2. skup sportskih

disciplina

srma tur. sirma srebrna nit kojom se ukrašava odeća i koja služi u izradi

filigranskih radova

stadion lat. stadium // grč. stádion = jedinica

udaljenosti, trkalište

objekt amfiteatralnog ili četverokutnog oblika, služi kao veliko

sportsko borilište s tribinama za gledaoce

star engl. star zvezda, osoba iz javnog života

startovati engl. start = početi 1. krenuti 2. početi

statirati engl. statist 1. figurirati 2. igrati ulogu bez reči

staž fr. stage 1. rok službe, trajanje delatnosti 2. pripravnička praksa

stepski nem. Steppe // rus. step' koji pripada stepi

stih grč. stihos = red, vrsta red pesme, jedinica pesničkog govora

stil lat. stilus = pisaljka, način pisanja 1. ukupnost odlika nekog doba 2. individualnost koja se očituje

u ukusu i delima osobe

stiplčez engl. steeplechase 1. trka na 3.000 m sa suhim i vodenim zaprekama 2. preponska

galopska trka konja

stomak lat. stomachus // grč. stómahos < stoma

= usta

trbuh sa unutrašnjim organima

strip engl. strip 1. priča predstavljena nizom slika praćenih tekstualnim

dialogom i objašnjenjima 2. dugačka uska traka koja služi za

identifikaciju vlasnika

strofa grč. strophe = okret najmanje dva stiha povezana rimom

struktura lat. structura < struere = sastaviti 1. unutrašnji raspored sastavnih delova 2. konstrukcija



81

3. organizacija

student lat. studere = zanimati se onaj koji studira u visokoj školi ili na fakultetu

studija lat. studium < studere = zanimati se 1. znanstveno istraživanje 2. polaženje visoke škole

studirati lat. studere = zanimati se 1. učiti na fakultetu 2. temeljno proučavati

super lat. super = preko, iznad izvrstan, odličan

suptilan lat. subtilis = fin, tanak 1. emotivan, osetljiv 2. profinjen 3. oštrouman

suteren fr. souterrain prostorija nešto ispod prizemlja

suvenir fr. souvenir < lat. subvenire = podsetiti predmet koji se na putovanju kupuje za uspomenu

Š

šah pers. sah = vladar, car, kralj 1. titula vladara 2. šah 3. šahovska garnitura

šajka ital. saicca 1. rečni brod na vesla 2. mali jedrenjak

šal engl. shawl // pers. šāl pleten dug i uzak deo odeće od vune, svile za zaštitu vrata ili kao

ukras

šalabajzer tur. basmak = lutati bezveznjak, nebitan lik

šampion fr. champion prvak, pobednik u sportskom nadmetanju

šampita nem. Schaumschnitte kolač od lisnatog testa punjen penastom kremom od belanca sa

šećerom

šank nem. Schank 1. deo gostionice ili krčme gde se toči piće 2. dugi sto povišen u

gostionici

šansa fr. chance dobra prilika, mogućnost, verovatnost

šansona fr. chanson = pesma 1. lirska pesma 2. satirična ili ljubavna pesma

šapka nem. Schapäl tvrda kapa sa štitnikom za oči oštrijeg i podignutog ruba

šarag lat. sargus // grč. sargos morska riba

šarlatan fr. charlatan varalica, hvalisavac, obmanjivač

šarm fr. charme privlačnost, dopadljivost

šaržer fr. charge 1. metalni nosač sa više metaka za pušku 2. okvir

šator tur. çadır < pers. čader, čatr pokretljiv privremen zaklon od nepromočivog platna

šatra tur. çadır < pers. čader, čatr zaklon od platna

šeboj tur. şebboy < pers. šebbūy

< šeb: noć + būy = miris

biljni rod iz porodice krstašica

šef nem. Chef , fr. chef 1. voditelj, direktor, predsednik 2. nadređena osoba

šeik arap. šayḫ 1. muslimanski starešina 2. poglavar 3. učen čovek 4. šah

šema grč. shema = oblik 1. nacrt, skica, plan 2. sastav, sistem 3. kombinacija

šenlučiti tur. şen < perz. šen provoditi vreme u šenluku (veselje, proslava)

šeret tur. şerret < arap. šarr = zlo 1. lukav, prepreden 2. šaljivčina

šifonjer fr. chiffonnier Ormar



82

šifra fr. chiffre = tajno pismo, tajni znak skup znakova u kojem slova, reči ili brojevi imaju dogovoreno

promenjeno značenje

šine nem. Schiene 1. komad čelika koji služi kao nosač 2.vrsta gipsanog zavoja

3. čelične poluge po kojima idu vozovi i tramvaji

šinjel rus. šinel vojnički dugački kaput

šinobus nem. Schienenbus motorni voz, željeznički vagon s motorom

šipon fr. si bon vrsta belog vina

škart ital. scarto 1. loša, neupotrebljiva roba 2. nepogodan

škola ital. scola < grč. skhole = slobodno vreme

za učenje

1. obrazovna i vaspitna ustanova 2. pravac u umetnosti ili

nauci

školovati ital. scola 1. pohađati školu 2. obrazovati se

škrinja lat. scrinium sanduk, drveni kofer

šlager nem. Schlager = udarna pesma laka pesma sa pripevom, hit

šlem nem. Helm metalna kapa koja štiti glavu od udarca

šlep nem. Schleppen = vući, tegliti tovarni rečni brod koji tegli drugi, šleper, tegljač

šlinga nem. Schlinge < schlingen = plesti petlja koja služi da se o nju što obesi ili da se za nju povuče

šljam nem. Schlamm = mulj, blato bagra, ološ

šmek nem. schmecken = prijati ukus

šmekanje nem. schmecken = prijati radoznalo gledanje, odmeravanje

šmeker nem. schmecken = prijati koji voli lepe stvari, muškarac koji ima stila i šarma

šminka nem. Schminke 1. sredstvo za ulepšavanje lice 2. izazivanje površnih efekata

šmugnuti nem. schmuggeln = krijumčariti, varati 1. naglo pobeći, zbrisati 2. krijumčariti 3. varati

šnajderati nem. Schneider = krojač krojiti

šnala nem. Schnalle kopča, spona za delove odeće ili za kosu

šofer fr. chauffeur = ložač lokomotive vozač motornog vozila

šogor mađ. sógor < nem. Schwager dever, šurjak, pašanac, zet

šok engl. shock 1. stanje velikog, naglog straha 2. udar

šokice jap. shoka = živo cvijeće 1. trokraki asimetrični stil u klasičnom japanskom cvetnom

slikarstvu 2. svetlucavi ukrasi

šor mađ. sor = niz, red široka ulica u ravničarskom naselju

špacirung nem. spazieren = šetati lagano šetanje

špalir nem. Spalier < ital. spalliera = red 1. dva reda vojske između kojih prolazi onaj kojem se odaje

počast 2. oblik fizičkog nasilja

šparati nem. sparen 1. štedeti 2. biti pažljiv 3. čuvati se

špekulant nem. Speculation < lat. speculation =

posmatranje, istraživanje

1. finansijska operacija kojom se izvlači korist, ali uključuje i

veliki rizik 2. procenjivanje

špil nem. Spiel = igra svežanj karata za igranje



83

špricer nem. Spritzer vino pomešano sodom ili kiselom vodom

špricnuti nem. spritzen = špricati 1. prskati, štrcati 2. brzo bezati, hvatati maglu

šraub nem. Schraube = vijak upućivanje loptom rotacijom

štafir nem. staffieren = opremiti devojačka oprema, dota

štampa ital. stampare = utisnuti, tiskati 1. dnevne i periodične novine 2. štampa, otisak

štanglica nem. Stange 1. poluga, motka 2. mali komadić kolača

šteg nem. Steg = staza vez, pristanište

štikla nem. Stöckel potpetica

štof nem. Stoff 1. vunena tkanina 2. predmet za razgovor 3. građa umetničkih

ili naučnih dela

štos nem. Stoss = udar smicalica, podvala, šala, pošalica

štrafta nem. Streife < streifen: praviti pruge,

iscrtavati

crta, pruga

štrand nem. Strand 1. plaža, sprud 2. peščana obala reke

štrajkovati nem. Streik //engl. strike = udar provoditi štrajk, biti u štrajku

štreberčina nem. Streber = nastojati, truditi se 1. bubalica, lekcijaš 2. karijerist, laktaš

štrudla nem. Strudel = vrtlog štrudla

štuka rus. ščuka slatkovodna riba grabljivica

švaler nem. Schwalier < fr. chevalier = konjanik,

vitez, kavalir

zavodnik, ženskar

švapski nem. schwabisch nemački

švercer nem. Schwarz = crn krijumčar

švindlati nem. schwindel 1. varati, zabušavati 2. imati vrtoglavicu

T

tabakera ital. tabacchiera kutija u kojoj se drže složene cigarete

tablo fr. tableau slika, prizor, izlog

tabor mađ. tábor < tur. tabor = bataljon

vojske

1. logor 2. blok 3. skup ljudi

tač engl. touch 1. kartaška igra 2. dodir mreže reketom

takt nem. Takt // lat. tactus = osećaj dodira 1. ritam, metrička stopa 2. faza rada motora 3. osećaj mere,

veština u ophođenju

talas grč. thalassa = more val, talas

taljige češ. taliha zaprežna kola koja vuče jedan konj

taman tur. tamam 1. upravo, baš 2. čak, makar

tamburati tur. tanbura 1. svirati tamburu 2. mlatiti 3. ponavljati isto

tamjan lat., grč. thymiama 1. kȃd 2. mirisno drvo



84

tancovati nem. tanzen < Tanz = ples plesati

tango šp. tango tango (nacionalni ples Argentine)

taraba tur. taraba // arap. daraba drveni plot oko dvorišta

tašna nem. Tasche = torba, džep torba

tavan tur. tavan 1. potkrovlje 2. strop 3. sprat 4. gornja granica nečega

tavanica tur. tavan 1. stropna greda 2. tavan

teatar grč. theatron = gledalište 1. pozorište 2. pravljenje predstave

teget nem. Tegetthoff (austrijski admiral) tamnoplava boja tkanine

tehnika grč. tehnikos = umetan 1. skup praktičnih sredstava 2. veština u obavljanju posla

3. mehanizacija

tekst lat. textus = potka tkanja 1. jedinica reči 2. ono što je izgovoreno ili napisano

telefon grč. tele = daleko + phone = glas telefon

teleks engl. telex < tel (eprinter) ex (change) :

razmena teleprinterom

1. teleprinter 2. poruka poslata teleprinterom

televizija grč. tele = daleko + lat. visio = vid,

viđenje

1. istovremeni prenos slika 2. televizor 3. ustanova koja se bavi

prenošenjem informacija

televizor grč. tele = daleko + lat. visio = vid,

viđenje

televizijski prijemnik

tema grč. thema = stavak, tvrdnja 1. glavna misao 2. predmet pismene obrade

temelj grč. themelion 1. donji deo građevine 2. osnova, temeljac

temen grč. temenos sveti prostor oko hrama ili žrtvenika

tenis engl. tennis tenis

teorema grč. theorema = prizor, teza znanstvena tvrdnja utemeljena na pretpostavkama

terca ital. terza 1. treći stepen lestvice 2. vrsta udarca u mačevanju

testament lat. testamentum 1. testament 2. oporuka

teza grč. thesis = postavka 1. postavka, tvrdnja 2. polazni stepen dijalektičke trijade

3. disertacija

tezgariti tur. tezgȃh < pers. destgāh = mesto za

ruku

zarađivati radeći honorarno ili prekovremeno pored svog posla

u stalnom radnom odnosu

tezgaroš tur. tezgȃh < pers. destgāh = mesto za

ruku

1. onaj koji hvata honorare i zaradu izvan radnog odnosa i svog

osnovnog posla 2. tezgar

tigar lat., grč. tigris tigar

til fr. tulle tanka rupičasta tkanina

tim engl. team 1. ekipa, tim 2. dva ili više stručnjaka, radna grupa

tinta nem.Tinte // lat. tincta < tingere = bojati crnilo, tečnost za pisanje perom

tip grč. typos = lik, slika, trag 1. obrazac, uzorak, model 2. podvrsta živih bića 3. izraziti

predstavnik vrste ili sloja



85

tipičan grč. typos = lik, slika, trag reprezentativan, normalan, prosečan

tiraž fr. tirage broj štampanih primeraka jednog izdanja

tobogan engl. toboggan 1. plitke saonice od brezovih dasaka 2. vrsta sanki 3. naprava

sa kosom površinom za klizanje

tokajac mađ. Tokaj ( grad ) vrsta vinove loze

ton grč. tonos = napon, napetost, akcenat 1. karakterističan kvalitet muzičkog instrumenta ili ljudskog

glasa 2. nijansa boje 3. način govora

tonik engl. tonic < grč. tonos osvežavajući bezalkoholni napitak

top engl. top = vrh, donji deo 1. vrhunski 2. vrsta oružja

torta nem. Torte // lat. torta = okrugli hleb kolač okruglog oblika sa prelivom i nadevom

totalan nem. total // lat. totus = čitav 1. potpun,celovit 2. kompletan, apsolutan

tragičan lat. tragoedia < grč. tragōidía = jarčeva

pjesma

1.koji se odnosi na tragediju 2. koji izaziva sažaljenje

traktor lat. tractor < trahere = vući motorno vozilo za vuču poljoprivrednih alatki

trans engl. trance // fr. transe = prelazak < lat.

transire = prelaziti

1. zanos, ushićenje 2. stanje svesti slično spavanju

transport nem. Transport // fr. transport

< lat. transportare

1. prevozna sredstva 2. proces prevoza 3. prevoznička

delatnost

trapez grč. trapeza sprava u cirkuskim akrobacijama

travestit nem. Travestie // lat. trans + vestire =

odevati se

muška ili ženska osoba koja se preoblačenjem i šminkom

maskira u osobu suprotnog pola

tref nem. Treff // lat. trifolium = trolist boja u garnituri francuskih karata

trefiti nem. Treffer = dobar strelac, dobar

pogodak

1. pogoditi, sresti 2. slučajno se dogoditi 3.dogoditi se

trema nem. Trema // lat. tremere = drhtati osećaj straha, zbunjenost

trend engl. trend 1. opšta sklonost, tendencija 2. smer razvoja

trener engl. trainer onaj koji vežba sportiste

trening engl. training 1. vežbanje radi sticanja sposobnosti 2. sportsko-pedagoški

proces

trezor fr. tresor // lat. thesaurus = riznica mesto u banci gde se čuva novac i dragocene stvari

tribina fr. tribune < lat. tribus = pleme 1. gledalište sa amfitrealno postavljenim sedištima 2. govornica

3. javna diskusija

trik engl. trick < tricare = tražiti izgovor majstorija, obmana , smicalica

tron grč. thronos = sedalo 1. presto, vladarska stolica 2. čast i moć vladara

tropa nem. Tropf = glupan propao, gubitnik

trotoar fr. trottoir pločnik

trumpet nem. Trompete // ital. trombetta 1. limeni mužički instrumenat sa savijenom cevi i piskom



86

2. truba

tufnica nem. Tupf mrljica, točkica (na tkanini, kao uzorak)

tulipan ital. tulipano // tur. tülbent = turban 1. lala, ukrasna biljka sa cvetom u obliku čaše 2. glupan

tulum tur. tulum = prazna mešina 1. mešina za vino 2. pijanka, nered, bučna zabava

tunel engl. tunnel prolaz prokopan kroz brdo

tupan grč. tympanum < typto= udarati 1. muzički instrumenat 2. glupan 3. polukružna udubina iznad

prozora i vrata

tuš nem. Dusche // fr. douche kupaonički uređaj za pranje jakim mlazevima vode, duš

tvid engl. tweed mekana vunena tkanina

U

ugursuz tur. uǧursuz = nesretan, koban 1. nesretnik, zlosretnik 2. vragolan 3. opao, nevaljao

urban lat. urbanus = gradski 1. koji sadrži svojstva kulturnog, socijalizovanog i

organizovanog života grada 2. gradski

V

vagon engl. waggon // fr. vagon železnička kola za prevoz putnika ili robe

vals fr. valse // nem. walzen = okretati,

kotrljati

valcer, bečki ples

vanila šp. vainilla = male korice 1. mirišljiva tropska biljka 2. sladoled od vanilije 3. aromatska

supstanca

varoš mađ. varoš gradić, mali grad

varošanka mađ. varoš koja je iz varoša

vašar mađ. vašar 1. prodajna izložba, sajam 2. nered u prostoriji

veker nem. Wecker budilnik, vekerica

venera lat. venus = fizička žudnja 1. rimska boginja lepote i ljubavi 2. izuzetno lepa žena 3. planet

veo lat. velum = jedro, stražnje nepce 1. tanka prozirne tkanine 2. proziran sloj

veranda ital. veranda // port. varanda natkrivena i ostakljena galerija duž pročelja kuće

veteran lat. veteranus = iskusan, star 1. stari ratnik 2. iskusni radnik 3. starija osoba

veterinar lat. veterinarius 1. marveni lekar 2. stručnjak za uzgoj životinja, njihovog

zdravlja

vezir tur., arap. vezir najviša titula u osmanskom carstvu (ministar, guverner

pokrajne, upravnik vilajeta)

vic nem. Witz šaljiva pričica , šala

vikend engl. weekend nedeljni odmor, subota i nedelja

vilajet tur. vilayet 1. pokrajna, oblast 2. zaostala sredina

viljamovka engl. William’s pear 1. vrsta kruške 2. rakija od tog voća

violina ital. violino muzički gudački instrument



87

violončelo ital. violoncello muzički instrument

virus lat. virus = otrov 1. parazitski mikroorganizam 2. izvor nekog zla

viski engl. whisky alkoholno piće, rakija od raži, ječma ili kukuruza

vita lat.vita < vivere = živeti život

vitraž fr. vitrage ukrasna kompozicija od delova obojenog stakla, vitraj

vitrina fr. vitrine 1. ostakljeni ormar 2. manji izlog

viza lat. visum = viđeno, odobreno dozvola, ulaznica

vizavi fr. vis-à-vis preko puta, nasuprot

voajer fr. voyeur < voir = videti onaj koji se seksualno zadovoljava gledanjem seksualnih

objekata ili činova

voce lat. vox = glas sastavni deo mnogih izraza s područja vokalne tehnike i

izvodilačke prakse

votka rus. vodka alkoholno piće

vulkan lat. Vulcanus, rimski bog vatre // ital.

volcano

1. otvor u zemljinoj kori 2. emocije sa velikim intenzitetom

Z

zanat tur. sanat // arap. ṣan a 1. zanimanje, struka, profesija 2. veština, majstorija

zimmer nem. Zimmer 1. soba 2.sustanar

zumbul tur. sümbül // pers. sunbul ukrasna biljka raznobojnih mirisnih cvetova

Ž

žad fr. jade // šp. piedra de hijada = kamen

boha

1. jade, nefrit 2. poludragi kamen 3. zajednički naziv za

minerale nefrit, jadeid i kloromelanit od kojih se izrađuju

ukrasni predmeti

žandar fr. gens d’ armes 1. pripadnik žandarmerije 2. policajac 3. fante (u kartama)

žeton fr. jeton < jeter = baciti mala metalna, plastična pločica koja se koristi da bi označila

plaćanje u društvenim igrama ili za neke javne usluge

žiri engl., fr. jury telo izabranih osoba za ocenjivanje i donošenje odluka

žur fr. jour žurka, kućna zabava

5. Analiza stranih leksema

U ovom radu navedene se riječi stranog podrijetla prikazuju abecednim redom. Radi

učinkovitijeg ispitivanja smatra se neophodnim razjašnjenje parametara vezanih za tematske

cjeline kojima pripadaju.



88

Grupiranje leksema u tematske cjeline bez sumnje omogućuje lakše i suštinsko razmatranje,

dok se ilustriranje njihove leksikološke funkcije odražava na predstavljanje semantičkih

nijansi. Ovaj rad je zasnovan na grafičkom prikazivanju leksema prema uzoru na knjigu

Minimalne leksičke i gramatičke strukture u srpskom kao stranom jeziku autorice Jasmine

Dražić. U skladu s tim raščlanjenjem razlikujemo skupljane strane lekseme koji spadaju u:

osobnu identifikaciju, stanovanje, međuljudske odnose, posao i zanimanje, obrazovanje,

kulturu, putovanje, tijelo, kupovinu, hranu-piće, javne službe, društvo-politiku, prirodno

okruženje i jezik.

1. OSOBNA IDENTIFIKACIJA PRIMJERI

psihičke i fizičke

karakteristike

antitalenat, apatija, aždaja, baksuz, baksuzan, balanser, banalan, barbika, bekrija, beštija,

blonda, boem, bonvivan, budala, debilan, džin, đeram, đilkoš, elegantan, fer, feš, fin, fobičan,

foler, frajer, genijalac, hohštapler, imbecil, inat, indiskretan, klaustrofobičan, laik, logičan,

lojalan, normalan, pasent, perfektan, suptilan, šalabajzer, šeret, šmeker, ugursuz

osobni podaci, dokumenti adresa, diploma, lista, papir, pasoš, viza

boja, oblik, faza balon, bež, boja, cinober, figurica, forma, kara, kariran, ruž, silueta

2. STANOVANJE PRIMJERI

pokućstvo, higijena,

okućnica, objekti

avlija, basamak, beton, bife, blok, bokal, budžak, čardak, ćilim, čerga, dom, fasada, fenjer,

firanga, frtalj, gajba, hacijenda, hotel, kamara, odžak, patos, plac, roletna, salaš, sanduk, soliter,

suteren, šifonjer, škrinja, tavan, tavanica, temelj, veranda, zimmer

alat, zanimanje, kvar, aparat kamin, kandilo, ključ, krevet, oklagija, otoman, pendžer, ringla, telefon, televizor, veker

3. MEĐULJUDSKI ODNOSI PRIMJERI

rodbinski, partnerski,

poslovni odnosi

amidža, baba, čukun, dama, dar, dušman, jaran, pajtaš, familija, partner,soj, šef, švaler

interakcija, komunikacija,

udruženja, grupe

banda, blef, brigada, čoporativno, ćef, darmar, donacija, džumbus, gest, grupa, horda, klapa,

klub, komšiluk, kulisa, masa, miting, moba, orkestar, protest, publika, tabor, tim, tribina

4. OBRAZOVANJE PRIMJERI

đaci, ispiti, zanimanja akademac, asistent, indeks, intelektualac, koleginica, matura, maturant, profesor, student,

štreberčina, tema, teza

proces, institucije faks, studija, studirati, školovati



89

5. POSAO I ZANIMANJA PRIMJERI

poslovni odnos, odsustvo berberin, butikaš, čoban, fotograf, kadar, konkurencija, liferant, magacioner, majstor, poštar,

producent, šnajderati, šofer, štrajkovati, veterinar, zanat

objekat dućandžija, fabrika, firma, pejdžer, vitrina

6. KULTURA PRIMJERI

muzika, film, zabava, sport akord, akter, artist, audicija, bal, balada, balerina, baletan, bar, bas, baškariti se, becarać, begeš,

bend, bioskop, bluz, burleska, centarfor, cimbal, cirkus, čardaš, daire, dijapazon, dirigent,

driblati, dubler, džidža, džudo, đuskati, epizoda, fakir, fan, fudbal, gajde, gitara, gramofon, hit,

kafeterija, kerefeke, klavir, koncert, maskiran, orkestar, refren, režija, sonet, spektakl, stadion,

šampion, šansona, tancovati, tango, teatar, tenis, trener, trumpet

znanost, književnost, religija amin, andrak, anđeo, antihrist, arhanđeo, biologija, cifra, demon, drama, druid, đakon, đavo,

freska, hemija, heretik, hronika, memoari, novela, roman, stih, strofa, temen, teorema

mediji, slikarstvo atelje, boja, intervju, radio, ram, raport, reporter, štampa

7. PUTOVANJE PRIMJERI

promet, turizam asfalt, autostop, čarda, džambo, džet, furati, kofer, spakovati, suvenir, šine, šinobus, vagon

prijevozna sredstva, dijelovi aeroplan, autobus, barka, bicikl, cug, dizel, džipadžija, felga, fijaker, karavan, kompas, motor,

skele, šajka, šlep, taljige, traktor

8. TIJELO PRIMJERI

dijelovi tijela, higijena dud, đinđuvati se, faca, falta, karmin, organ, stomak, tuš

bolest, zdravlje aspirin, belaj, cviker, ćorisati, doktor, grandoman, hipohondar, impotentan, nerv, pacijent,

psihijatar, psihopat, švindlati, trema, virus, vita

kretanje, odjeća, obuća baja, bermude, bluza, čarapa, čiviluk, čizma, damast, deterdžent, dugme, džoging, đerdan,

gajtan, garderoba, jakna, jelek, kačket, kaiš, kapa, kombinezon, kravata, mantil, marama,

papuča, pelerina, promenada, pulover, purpur,sako, šnala, špacirung, štikla, štof, teget, veo

9. KUPOVINA PRIMJERI

novac arčiti, as, badava, bakšiš, bank, ček, dinar, dolar, dukat, džabe, džep, finans, fond, forinta, frei,

gratis, groš, honorar, kasa, kinta, kruna, kursni, kusur, lutrija, marka, milioner, para, profitirati,

saldo, šparati, špekulant, švercer, tezgariti, trezor, žeton

trgovina dil, dućan, kantar, limen, menadžer, pijaca, reklama, vašar

10. HRANA I PIĆE PRIMJERI

hrana, kuhanje, obroci, piće alkohol, biter, burek, cugati, čorba, dolma, fanfaron, fićok, flaša, fruštuk, gemišt, jogurt,



90

kavurma, keks, kitnikes, krem, krmenadla, pihtije, porto, sarma, sendvič, sos, šipon, špricer

restoran, posude, opijati menza, narkos, pajzl, pleh, porcija, porcijaš, restoran, servis, šank, tulum, viski, votka

11. JAVNE SLUŽBE PRIMJERI

trgovinske-zanatske usluge berza, institucija, televizija

javne usluge apoteka, birokratija, ministar, policija, škola, transport

12. DRUŠTVO-POLITIKA PRIMJERI

rat-mir

admiral, armija, barut, baza, boljševik, bumerang, citadela, dinamit, epoleta, eskivirati, front,

galija, husar, juriš, kapetan, kasarna, komandant, legija, oberst, ofanziva, pistolj, raketa,

regruteski, revolver, soldat, šlem, veteran

politika autonomaš, demokratija, fašista, federalan, partija, proleter, regiment

društvo, zakon baron, buržuj, ciganin, dahija, delinkvent, dinastija, Don, džandar, emigrant, etnički, geto,

ilegala, nacija, nobles, notaroš, paž, penal, plebiscirati, princ, provincija, rajh, testament, tron,

varoš, vilajet, žandar, žiri

13. PRIRODNO OKRUŽENJE PRIMJERI

oblast, materija, okolina ambis, bager, Balkan, barikada, baruština, bašta, blic, bostan, brilijant, bronzan, buket, bulevar,

centar, centrala, čuka, dijamant, drum, kanal, korzo, livada, okean, plaža, sokak, šor, štrand,

trotoar, urban, vulkan

biljke, životinje agronom, aligator, anakonda, astragan, atar, beštija, božur, bucov, ciklama, cipovka, citron,

cverglan, čempres, čingara, čivija, čokot, čorda, đurđevak, džukac, fosil, hrizantem, intarzija,

kajsija, kaktus, karaš, kesten, kobra, koka, kojot, krokodil, lala, lavanda, miš, nafta, napraforgo,

platan, ribizle, šarag, štuka, tigar, tulipan, vanila, viljamovka, zumbul

vremenske pojave, mjere,

orijentacija

antički, bura, datum, era, ferija, hronika, kila, litra, metar, milja, moderan, period, sekunda,

sezona, vikend

14. JEZIK PRIMJERI

pisanje, čitanje bedž, lekcija, munđati, paragraf, strip, tinta, tiraž

govorenje, slušanje divaniti, interpretacija, legenda, lozinka, parola, tekst, tribina

Na osnovu uvida u građu može se izvesti zaključak da su u jeziku Balaševićevih pjesama

dominantni leksemi stranog podrijetla koji opisuju parametre kulture, naročito glazbu i

zabavu. Njihova izrazita učestalost opravdava se preko karakteristične namjere kantautora

da pomoću čistih ljubavnih pjesama i vedrih himna životu (vesele, idilične pjesme, stihovi

posvećeni: mladosti, općoj harmoniji između savršene ljubavi prema voljenoj ženi, porodici,



91

prirodi i iskrenoj dobroti u ljudima pa do potpunog razočaranja u ljudski rod i mizantropije)

predstavi univerzalnu, neusporedivu moć glazbe: radi se o jedinstvenom kodu koji uspješno

premošćuje ljudska osjećanja, koji umije da darežljivo pruža čovjeku izgubljeni identitet.

Druga po brojnosti je skupina leksema koji su tematski vezani za sredinu. Svakako,

Balaševićeva domovina, bogata prirodnim ljepotama, na katalitički način utječe na njegovu

inspiraciju, tematiku pjesama i veliko prisustvo srodnih leksema. Taj niz leksikoloških nijansi

ukazuje na autentične karakteristike Vojvodine, te bez sumnje doprinosi plastičnom i

živopisnom prikazu opisanog obdarenog okruženja.

Žestoko i suštinsko bavljenje stvaraoca političkim postupcima i specifičnim društvenim

obilježjima u Srbiji, presudnim i dijakroničnim temama ljudske slobode i svjetskog mira,

uključuju se u srazmjerne leksikalizirane forme. Bez ikakve namjere za pretjerivanjem

možemo istaknuti da se pojam angažirane poezije (prema Jean-Paulu Sartru, u eseju »Što je

književnost«, »umjetničko djelo predstavlja akt povjerenja u slobodu čovjeka«) apsolutno

obistinjuje u Balaševićevim stihovima. On govori o općeljudskoj slobodi, o pravu svakog

čovjeka da bude svoj i da živi u skladu sa svojim moralnim načelima. Stava sam kako

Balaševićeva poezija uzdiže ličnost, misleću i samosvjesnu individualnost.

6. Zaključak

Strano podrijetlo riječi (uglavnom latinskog, francuskog, grčkog i njemačkog jezika) utječe na

to da one raspolažu posebnom izražajnosti i naročitom zvučnosti, a prema tome se

predstavljaju kao prikladna jezična i stilska sredstva za besprijekorno otjelotvorenje

Balaševićevih emocija i inspiracija u omiljene pjesme.

Literatura:

Balašević, Đorđe, www.balasevic.info, (16. 8. 2012.)

http://www.interpretacije.com/2009/09/zan-pol-sartr-sta-je-knjizevnost-o.html

http://www.interpretacije.com/2009/09/zan-pol-sartr-sta-je-knjizevnost-o.html

http://www.balasevic.info/



92

Balašević, Đorđe, http://cuspajz.com/tekstovi-pjesama/izvodjac/djordje-balasevic.html,

(18. 8. 2012)

Bußmann, Hadumod (2002). Lexikon der Sprachwissenschaft, Stuttgart: Kröner

Ćirilov, Jovan (1982). Novi rečnik novih reči: reči, izrazi i značenja preuzeti iz drugih jezika ili

nastali u srpskohrvatskom jeziku posle drugog svetskog rata, Beograd: Narodna knjiga

Dražić, Jasmina (2008). Minimalne leksičke i gramatičke strukture u srpskom kao stranom

jeziku, Novi Sad: Filozofski fakultet

Dražić, Jasmina; Lazić-Konjik, Ivana (2011). Poetska funkcija vojvođanske leksike u pesmama

Đorđe Balaševića, u: Štrbac, Gordana; Vasić, Vera (ur.). Govor Novog Sada: Morfosintaksičke,

leksičke i pragmatičke osobine, Novi Sad: Filozofski fakultet, Odsek za srpski jezik i lingvistiku,

str. 511-518

Esih, Ivan (1942). Turcizmi- rječnik turskih, arapskih i persijskih riječi u hrvatskom književnom

jeziku i pučkom govoru, Zagreb: vlastita naklada

Haugen, Einar (1950). The Analysis of Linguistic Borrowing, Language, 26:210-231

Hrvatski jezični portal, Novi Liber, www.hjp.novi-liber.hr, (12. 8. 2012.)

Ivić, Pavle; Bjeletić, Marta; Vlajić-Popović, Jasna; Loma, Aleksandar; Petrović, Snežana; Sikimić,

Biljana (1979). Etimološki rečnik srpskohrvatskog jezika - probna sveska, Beograd: Srpska

akademija nauka i umetnosti, Institut za srpski jezik

Klajn, Ivan (1992). Rečnik novih reči, Novi Sad: Matica srpska

Loma, Aleksandar; Vučković, Marija; Vlajić-Popović, Jasna; Grickat-Radulović, Irena; Petrović,

Snežana (2003). Etimološki rečnik srpskog jezika 1 A, Beograd: Srpska akademija nauka i

umetnosti, Institut za srpski jezik

Paul, Hermann (1966). Prinzipien der Sprachgeschichte, Tübingen: Max Niemeyer Verlag

Sartr, Žan-Pol (1981). Šta je književnost, Nolit : Beograd

Skok, Petar (1951). Prilog metodu proučavanja romanizma u hrvatskom ili srpskom jeziku, u:

Barac, Antun i dr. (ur.). Zbornik radova = Collectanea, Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta,

str. 445-485

Skok, Petar (1971). Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, knjiga prva, Zagreb:

Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti

http://cuspajz.com/tekstovi-pjesama/izvodjac/djordje-balasevic.html

http://www.hjp.novi-liber.hr/



93

Skok, Petar (1972). Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, knjiga druga, Zagreb:


Skok, Petar (1973). Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, knjiga treća, Zagreb:


Vujaklija, Milan (1961). Rečnik stranih reči i izraza, Beograd: Prosveta

Wikipedia, Đorđe Balašević, http://sr.wikipedia.org/wiki/Đorđe_Balašević, (10. 8. 2012.)

Panajiotis Asimopulos*

MULTILINGUAL MOSAIC IN THE VERSES OF ĐORĐE BALAŠEVIĆ

Abstract

The subject of this paper is an analysis of formational and semantic aspects and synchronized views

of 1.200 lexical borrowings which frequently appear in the songs of a popular Serbian singer-song

writer Đorđe Balašević. At first, an etymological and semantic clarification of the definition and the

origin of the mentioned lexemes is performed, then follows their translation which is harmonized with

contemporary Serbian language and thus not treated as a separate lexical stylistic unit. The linguistic

explication of these concepts provides essential assistance to anyone who faces commensurate

difficulties in understanding the incomparable inspiration of the talented artist that is the focus of this

attempt.

Key words: songs by Đorđe Balašević popular music, language contact, lexical loan, Serbian language

* Hellenic Army Academy, Vari, GR- 16 673 Athens, [email protected]

http://sr.wikipedia.org/wiki/Đorđe_Balašević


Holon, 2 (3):94-96, 2012.

94

Magdalena Janžić

MOJ JA

Upoznali smo se već bezbroj puta

Kroz tisuće godina

Svirala sam ti na harfi

I slikala sam ti freske

U našoj prostranoj sobi uz more

Držala sam te za ruku

Kad si pijan pričao Dostojevskom svoj život

Kad si mu diktirao romane.

Čuvala sam te i pratila te

Tvoje veličanstvene koncerte u operi

Tebi sam pljeskala, a ne Verdiju

Tvoje veličanstvene koncerte na ulicama Seville

Sada ih sviraju tužni romantičari

Kao skladbe bez imena

Nekog nepoznatog genija

Ali ja znam da su tvoje

Da su moje

I naše muze plavog pogleda.

Prepoznala sam te opet, prijatelju,

Oči su ti uvijek iste,

I sada još jednom sjedimo u tišini

uz vino i cigarete

Pjesnički kutak

Pjesnički kutak Holon, 2 (3):94-96, 2012., Zagreb

95

i ovaj put je Krleža s nama.

I ovaj život, moj ja,

Bit ću tvoja ti,

Kao i svaki prošli,

Kao i svaki sljedeći.

KAŽU BOG JE MRTAV

Ponovno sjedimo jedno nasuprot drugome

Za šarenim stolom iza Života

Zaboravili smo Vrijeme, i ispijat ćemo toplu kavu godinama

Ako želimo, ne postoji Red, samo Inspiracija.

Ispijat ćemo kavu godinama, bez riječi, bez maski,

Bez sumnja, ponovno naivni i ponovno glupi,

Sve ozbiljno tamo je iza stakla, ali oboje gledamo

Samo jedno drugo, prvi put u oči.

Sjedit ćemo tako godinama

Dok jednog dana ne dođe čovjek

Kojemu na čelu piše »Bog je mrtav«

I kaže nam da smo beskorisni,

Da je red da priznamo i odemo u Život,

Tamo su bili i prošli ratovi i spremaju se novi,

Djeca su odrasla i sad su Ljudi

Koji spavaju sami, srca se amputiraju rutinski,

Zadnji pjesnik je umro kad je proizvedena

Prva zvijezda na traci i Bog je mrtav.

A mi ćemo uglas reći: »Nije«.

Ponovno će nas podići, i mogli bismo vidjeti

Bijele košulje zavezanih ruku jedno na drugome,

Pjesnički kutak Holon, 2 (3):94-96, 2012., Zagreb

96

Dok polako hodamo prema ćelijama,

Ali oboje gledamo samo jedno drugo,

Prvi put u oči.

Nije.

PJESMA

Kao što labud pjeva pred smrt Pisala sam

Pjesme i pisma; Majko, gubim razum

Sanjala sam prazne bijele sobe Odrezali su mi krilo

Samo jedno, da ne mogu letjeti.

Sanjala sam bijele hodnike Zrcala na zidovima

Hodala sam polako i stala i gledam

U zrcala; Moje bijelo tijelo gubi se među bijelim zidovima

Ne daj me majko, još sam tu Širim krila

Ali jedno su mi odrezali Soba je premala za mene

Rešetke su stavili, majko, gubim razum,

Ne daj me, ne mogu više plakati.

Kroz prozor vidim Beskraj prekriven snijegom

Hladno je, tako je hladno Dugi vrat

Provukla sam kroz rešetke Gledala sam

Bijele latice kako padaju s neba Polako

Bijele latice padaju Polako

Kroz tišinu i nema života

Sve je tišina; samo ja Pjevam

Tiho, tiše, dok ne ostane samo

Jeka u hodnicima.

Holon, 2 (3):97-113, 2012., Zagreb

97

am James

William James

POSTOJI LI »SVIJEST«?

ISLI« i »stvari« imena su za dva tipa predmeta koja će zdrav razum uvijek

nalaziti odvojenima i suprotstavljati ih u praksi. Filozofija je, reflektirajući o

naravi te opozicije, u prošlosti davala različita objašnjenja, a razlike se mogu

očekivati i u budućnosti. Isprva su »duh i tvar«, »duša i tijelo« značili parove ekvipolentnih

supstancija, sasvim izjednačenih po važnosti i utjecaju. Ali jednog je dana Kant potkopao

dušu i uveo transcendentalni ego, čime je narušen balans bipolarne relacije. Danas

transcendentalni ego za racionalistički tabor znači sve, dok za empiristički ne znači gotovo

ništa. Kod pisaca poput Schuppea, Rehmkea, Natorpa, Munsterberga, pogotovo u njegovim

ranim spisima, Schubert-Solderna i drugih, duhovni princip razblažuje se do potpune

utvarnosti ostajući samo ime za činjenicu da je »sadržaj« iskustva poznat. On gubi formu

osobnosti i njezinu aktivnost, prepuštajući ih sadržaju, te postaje čista Bewusstheita ili

Bewusstsein überhauptb o kojoj se po sebi apsolutno ništa ne može reći.

Vjerujem da »svijest«, jednom ishlapjela u ovo stanje čiste dijafaničnosti, dospijeva u točku

potpunog nestanka. Ona je ime nebića i nema svoje mjesto među prvim principima. Oni koji

se još drže svijesti oslanjaju se na puku jeku, slabašan glas zaostao za nestajućom »dušom« u

zraku filozofije. Prošle godine pročitao sam nekoliko članaka čiji su autori dospjeli do točke

napuštanja predodžbe svijesti1 i njezine zamjene apsolutnim iskustvom, ali nisu bili dovoljno

radikalni, niti dovoljno odvažni u svojim negiranjima. Proteklih dvadeset godina sumnjao sam

u »svijest« kao entitet; već sedam ili osam godina na razmatranje studentima nudio sam

a Svijest (svjesnost) (op. prev.)

b Svijest uopće (op. prev.)

1 Članci Badwina, Warda, Bawdena, Kinga, Alexandera i drugih. Dr. Perry je, iskreno, prekoračio granicu.

»M

Prijevod

Prijevod Holon, 2 (3):97-113, 2012., Zagreb

98

njezino nepostojanje, pokušavajući im dati pragmatički ekvivalent u realnostima iskustva.

Čini mi se da je došlo vrijeme za njezino otvoreno i sveobuhvatno odbacivanje.

Potpuno poreći postojanje »svijesti« čini se naizgled toliko apsurdnim – jer nedvojbeno

postoje »misli« – da se bojim kako me neki čitatelji odavde više neće pratiti. Zato ću odmah

razjasniti da poričem samo to da riječ znači entitet, ali emfatično inzistiram na tome da ona

znači funkciju. Hoću reći da ne postoji izvorna građa ili kvaliteta bitka, suprotstavljena onoj

koja tvori objekte, od koje bi bile napravljene naše misli, ali postoji funkcija u iskustvu koju

misli vrše i uslijed čijeg vršenja ova kvaliteta bitka dobiva ime. Ta funkcija je znanjec.

»Svijest« se pretpostavlja nužnom za objašnjenje činjenice da stvari ne samo da jesu, nego se

o njima i izvještava, znane su. Tko god izbriše predodžbu svijesti sa svoje liste prvih principa,

mora pružiti način da se ta funkcija održi.

I

Moja teza glasi: počnemo li s pretpostavkom da u svijetu ima samo jedna prvobitna građa od

koje je sve sastavljeno, te je nazovemo »čistim iskustvom«, onda znanje lako možemo

objasniti kao posebnu vrstu relacije u koju jedan spram drugoga mogu stupiti dijelovi čistog

iskustva. Sama je ova relacija dio čistog iskustva: jedan od njezinih »termina« postaje subjekt

ili nosilac znanja, znalac,2 dok drugi postaje znani objekt. Bit će potrebno mnogo

objašnjavanja prije negoli bude jasno o čemu je tu riječ. Najbolje je poći od suprotstavljanja

moje pozicije s alternativnim gledištem, a za to možemo uzeti najnoviju alternativu u kojoj je

hlapljenje određene duševne supstancije zaustavljeno upravo pred točkom potpunog

ishlapljenja. Ukoliko je neokantizam raščistio s ranijim formama dualizma, mi ćemo utoliko

raščistiti sa svim formama dualizma uspijemo li raščistiti s neokantizmom.

Za mislioce koje zovem neokantovcima, riječ svijest do danas ne čini ništa drugo nego

signalizira činjenicu da je struktura iskustva nužno dualistička. To znači da minimum koji

c Engl. knowing

2 U svojoj Psihologiji pokušao sam pokazati da ne trebamo drugog znalca do »prolazeću misao«.

(Op. prev., vidi: Jamesova Načela psihologije)


99

može aktualno biti nije subjekt ni objekt, nego uvijek objekt-plus-subjekt. Distinkcija subjekta

i objekta istodobno je posve različita od one između uma i tvari, duše i tijela. Duše su bile

odvojive, imale su odvojene sudbine, stvari su im se mogle događati. Svijesti kao takvoj ništa

se ne može dogoditi jer je ona samo bezvremenski svjedok događanja u vremenu, u kojima

ne igra ulogu. Ukratko, ona je logički korelat »sadržaja« u Iskustvu, naročita po tome što u

njoj činjenica izlazi na vidjelo, što daje mjesto svjesnosti sadržajad. Svijest kao takva posve je

neosobna – »sebstvo« i njegove aktivnosti pripadaju sadržaju. Reći da sam ja samo-svjestan

ili svjestan svojih htijenja, znači samo da se izvjesni sadržaji, za koje su »sebstvo« i »napor

volje« imena, ne događaju bez svjedoka.

Prema tome, za ove zakašnjele pojitelje s Kantova izvora, svijest predstavlja »espitemološku«

nužnost, čak i ako ne postoji izravan dokaz njezine prisutnosti.

Ali pored svega ovoga, čini se da svatko pretpostavlja nekakvu neposrednu svijest o samoj

svijesti. Kada svijet izvanjskih činjenica više nije materijalno prisutan i mi ga samo prizivamo

u sjećanju ili maštamo o njemu, vjeruje se da svijest istupa kao vrsta neopipljivog unutarnjeg

toka koji, jednom upoznat u ovoj vrsti iskustva, može jednako tako biti spažen i u

predstavljanjima izvanjskoga svijeta. Recentni pisac kaže: »U trenutku kad pokušamo fiksirati

našu pažnju na svijest da bismo razvidjeli što ona jest, čini se da ova iščezava. Čini se kao da

pred sobom imamo puku prazninu. Kad introspekcijom pokušamo dohvatiti osjet plave boje,

sve što možemo uočiti je plava boja, dok nam se drugi element čini dijafanim. A ipak može

biti razlučen, ako gledamo dovoljno pažljivo znajući da postoji nešto što tražimo.«3 »Svijest

(Bewusstheit) je«, kaže drugi filozof, »neobjašnjiva i teško opisiva, a ipak je svim svjesnim

iskustvima zajedničko to što njihov tzv. sadržaj nosi čudnovatu referenciju na centar koji

zovemo ,sebstvomʼ, na temelju koje je sadržaj subjektivno dan, ili se pojavljuje... Dok je na

ovaj način svijest, ili referencija na sebstvo, jedina stvar koja razlikuje svjesni sadržaj od bilo

kojeg bića koje bi moglo postojati bez ičije svijesti o njemu, ipak ovaj jedini temelj

razlikovanja prkosi svakom pobližem objašnjenju. Postojanje svijesti, iako fundamentalna d Engl. awareness of content

3 G. E. Moore: Um, vol. XII, N. S., str. 450


100

činjenica psihologije, može se smatrati sigurnim te izvesti analizom, ali ne može biti

definirano niti deducirano ni iz čega drugog do iz samoga sebe.«4

»Može se izvesti analizom«, kaže ovaj autor. Ovo pretpostavlja da je svijest jedan element,

moment, faktor – nazovimo to kako hoćemo – iskustva esencijalno dualističke unutarnje

konstitucije od koje će, apstrahiramo li sadržaj, ostati svijest otkrivena svom vlastitom

pogledu. Iskustvo bi, na ovom stupnju, bilo veoma nalik boji od koje su napravljene svjetovne

slike. Boja ima dvostruku konstituciju koja uključuje otapalo5 (ulje, tutkalo, što li) i masu

sadržaja u formi pigmenta raspršenog u otapalu. Možemo dobiti čisto otapalo puštajući da

se pigment slegne, kao i čisti pigment izlijevajući tutkalo ili ulje. Ovdje operiramo fizičkim

oduzimanjem, a uobičajeno je mišljenje da mentalnim oduzimanjem možemo rastaviti dva

faktora iskustva na analogan način – ne izolirajući ih potpuno, nego razlučujući ih dovoljno

da znamo da se radi o dva faktora.

II

Ono što tvrdim potpuna je suprotnost ovome. Vjerujem da iskustvo nije iznutra udvojeno te

da se njegovo razdvajanje na svijest i sadržaj ne dobiva oduzimanjem, nego dodavanjem –

dodavanjem drugih skupova iskustava na njegov dani konkretni dio, a u svezi sa svakim od

njih pojedinačno, njegova uporaba ili funkcija može biti dviju različitih vrsta. Boja i ovdje

može poslužiti kao ilustracija. U lončiću u trgovini s bojama, među ostalim bojama, ona je

potpuno kupoprodajna tvar. Nasuprot tome, razmazana po platnu među drugim bojama,

ona predstavlja svojstvo slike i vrši spiritualnu funkciju. Držim da upravo tako dani

nepodijeljeni dio iskustva, uzet u jednom kontekstu vezâ, igra ulogu znalca, stanja uma,

»svijesti«, dok u drugom kontekstu isti nepodijeljeni komadić iskustva igra ulogu znane

stvari, objektivnog »sadržaja«. Ukratko, u jednoj skupini vezâ on figurira kao misao, u drugoj

kao stvar. A kako može figurirati u obje grupe istodobno imamo svako pravo govoriti o

4 Paul Natorp: Uvod u psihologiju, 1888., str. 14, 112

5 »Govoreći figurativno, za svijest bi se moglo reći da je jedno univerzalno otapalo u kojem su sadržane različite

konkretne vrste psihičkih činova i činjenica, u skrivenoj ili očitoj formi.« G. T. Ladd: Psihologija, opisno i

objasnidbeno, 1894., str. 30


101

njemu kao subjektivnom i objektivnom, oboje odjednom. Tvrdim da dualizam konotiran

takvim dvoznačnim pojmovima kao što su »iskustvo«, »fenomen«, »ono dano«,

»Vorfindung«e, koji u filozofiji svakako teže zamijeniti jednoznačne pojmove poput »misli« i

»stvari«, na ovaj način ostaje sačuvan, ali tako reinterpretiran da, umjesto misteriozan i

neuhvatljiv, postaje provjerljiv i konkretan. Dualizam je tu stvar odnosâf i spada izvan, a ne

unutar pojedinačnog iskustva koje se razmatra i koje uvijek može biti partikularizirano i

definirano.

Prvi korak u ovom konkretnijem razumijevanju dualizma učinio je Locke kad je riječju »ideja«

indiferentno označio i stvar i misao, a zatim i Berkeley rekavši da je ono što zdrav razum misli

pod realnostima isto ono što filozof misli pod idejama. Ni Locke, ni Berkeley nisu doveli ovu

misao do savršene jasnoće, ali mi se čini da zamisao koju ovdje branim nije mnogo više od

konzistentnog provođenja »pragmatičke« metode koju su oni prvi koristili.

Uzme li čitatelj u obzir vlastita iskustva, shvatit će što želim reći. Neka počne s opažajnim

iskustvom, tzv. »prezentacijom« fizičkog predmeta, svojim aktualnim vidnim poljem, sobom

u kojoj sjedi, s knjigom koju čita u njezinom centru, i neka zasad postupa s ovim složenim

predmetom na zdravorazumski način kao da je »realno« ono što se čini da jest, naime skup

fizičkih stvari odsječen od okolnog svijeta ostalih fizičkih stvari s kojima ove imaju aktualne ili

potencijalne odnose. Sad, u isto vrijeme upravo su ove sebi istovjetne stvari one koje njegov

um, kako se kaže, opaža; i cijela filozofija percepcije od Demokritova vremena naovamo bila

je samo jedna duga prepirka oko paradoksa da bi ono što je evidentno jedna realnost trebalo

biti na dva mjesta odjednom, u vanjskom prostoru i u nečijem umu. »Reprezentacijske«

teorije opažanja izbjegavaju logički paradoks, ali zato krše čitateljev osjećaj života koji ne

poznaje nikakvu intervenirajuću mentalnu sliku nego kao da vidi sobu i knjigu neposredno

baš onako kako fizički postoje.

e Zatjecanje kakva stanja, utvrđenje da se što gdje nalazi i sl. (op. prev.)

f Engl. an affair of relations


102

Zagonetka o tome kako jedna te ista soba može biti na dva mjesta u osnovi je samo

zagonetka o tome kako jedna te ista točka može biti na dvjema linijama. Može, ako se može

smjestiti u njihovo sjecište. Slično tako, kad bi »čisto iskustvo« sobe bilo mjesto presjecanja

dvaju procesa koji bi ga onda povezivali s različitim grupama vezâ, moglo bi se brojati dvaput,

kao da pripada svakoj pojedinoj grupi, i o njemu bi se onda neprecizno moglo govoriti kao da

postoji na dva mjesta, iako bi cijelo vrijeme brojem ostalo jedna stvar.

Iskustvo sudjeluje u različitim procesima koji se, krenuvši od njega, mogu pratiti po sasvim

drugačijim linijama. Jedna sebi istovjetna stvar ima toliko mnogo odnosa prema ostatku

iskustva da je možete uzimati u različitim sistemima asociranja i s njom postupati kao da

pripada suprotnim kontekstima. U jednom od tih kontekstâ ona je vaše »polje svijesti«, u

drugom je »soba u kojoj sjedite«, a u oba konteksta ona ulazi u svojoj cijelosti, ne dajući nam

izgovor da kažemo kako se za svijest pričvršćuje u jednom od svojih dijelova ili aspekata, a za

realnost u drugom. Što su onda ta dva procesa u koja iskustvo sobe na ovaj način istodobno

stupa?

Jedan je od njih čitateljeva osobna biografija, a drugi je povijest kuće u kojoj se soba nalazi.

Prezentacija, iskustvo, ukratko: to (jer dok ne odlučimo što je, to mora ostati samo to)

posljednji je član u nizu osjeta, osjećaja, odluka, kretnji, klasifikacija, očekivanja itd. koji

završavaju u sadašnjosti, i prvi član u nizu »unutarnjih« operacija koje se protežu u

čitateljevu budućnost. S druge strane, upravo je isto to terminus ad quemg mnogih

prethodnih fizičkih operacija, obrade drva, tapeciranja, namještanja, grijanja itd., kao i

terminus a quoh mnogih budućih, u kojima će biti uzeto dok bude prolazilo sudbinu fizičke

sobe. Fizičke i mentalne operacije tvore čudnovato nespojive skupine. Kao soba, iskustvo je

zauzelo to mjesto i imalo to okružje trideset godina. Kao vaše polje svijesti, možda nikad prije

i nije postojalo. Kao soba, pažnja će se otezati preko beskrajnih detalja u njoj. Kao vaše

mentalno stanje, malo će novih detalja iskrsavati pred okom pozornosti. Da se soba uništi,

potrebni su potres ili gomila ljudi, te u svakom slučaju određena količina vremena. Za sobu g Završna točka (op. prev.)

h Početna točka (op. prev.)


103

kao subjektivno stanje dostajat će zatvaranje očiju ili bilo koja trenutačna igra mašte. U

realnom svijetu, vatra će je progutati. U vašem umu možete pustiti vatru da pleše po sobi

bez ikakvog efekta. Za nastanjivanje vanjskog objekta morate plaćati mjesečnu naknadu.

Sobu kao unutarnji sadržaj možete okupirati koliko hoćete bez stanarine. Ukratko, ako je

pratite u mentalnom smjeru, uzimajući je samo kroz elemente osobne biografije, mnoge su

stvari istinite koje su lažne, i lažne koje su istinite ako je uzimate kao stvarnu stvar u iskustvu,

slijedeći je u fizičkom smjeru i dovodeći je u vezu sa stvarima vanjskog svijeta.

III

Dosad je sve teklo glatko, ali moja će teza kod čitatelja vjerojatno izgubiti na vjerodostojnosti

kad prijeđem s opažaja na pojmove, ili sa slučaja prisutnih stvari na slučaj udaljenih. Usprkos

tome, vjerujem da i tu vrijede isti zakoni. Uzmemo li konceptualne spletove, ili sjećanja, ili

maštanja, vidimo da su i oni također u svojoj prvotnoj intenciji samo komadići čistog

iskustva, te kao takvi pojedinačna to koja u jednom kontekstu figuriraju kao objekti, a u

drugom kao mentalna stanja. Kad kažem »uzimanje konceptualnih spletova u njihovoj

prvotnoj intenciji«, mislim na ignoriranje njihove relacije spram mogućih opažajnih iskustava

s kojima mogu biti povezani, do kojih mogu voditi i koja mogu prekidati, te za koja onda

pretpostavljamo da ih ti koncepti »reprezentiraju«. Uzimajući ih na ovaj način, ograničavamo

problem samo na »mišljeni«, a isključujemo izravno osjetilni ili viđeni svijet. Ovaj svijet, baš

kao i svijet opažaja, dopire do nas prvo kao kaos iskustava, ali se uskoro počinju nazirati linije

reda. Saznajemo da je bilo koji njegov izdvojivi dio povezan s razgovjetnom grupom

asocijata, baš kao što su povezana naša opažajna iskustva, i da se ti asocijati na različite

načine povezuju s njim,6 pri čemu jedan čini unutarnju povijest osobe, dok drugi figurira kao

neosobni »objektivni« svijet, bilo prostorni bilo vremenski, ili pak samo logički ili

matematički, ili na neki drugi način »idealan«.

Prva prepreka na koju čitatelj nailazi, uzimajući u obzir to da ova ne-opažajna iskustva imaju i

objektivitet i subjektivitet, vjerojatno će biti uzrokovana uvlačenjem opažaja u njegov um, 6 Ovdje, kao i drugdje, odnosi su naravno doživljeni odnosi, članovi istog izvorno kaotičnog spleta ne-opažajnog

iskustva čiji su dijelovi i sami vezani termini.


104

one treće grupe asocijata s kojom ne-opažajna iskustva stupaju u veze i koje, kao cjelina,

»reprezentiraju«, odnoseći se prema njima kao misli prema stvarima. Ova važna funkcija ne-

opažajnih iskustava komplicira pitanje i stvara pomutnju jer smo toliko naviknuti postupati s

opažajima kao s jedinim genuinim realnostima da smo, osim ako ih ne ostavimo izvan

rasprave, sasvim skloni previdjeti objektivnost koja leži u ne-opažajnim iskustvima po sebi.

Držimo ih, »znajući« opažaje onakvima kakvi jesu, skroz naskroz subjektivnima i kažemo da

su u cijelosti konstituirani od građe zvane svijest, koristeći sada ovaj termin za novu vrstu

entiteta, na način koji pokušavam opovrgnuti.7

Apstrahirajući sasvim od opažajâ, držim da svako pojedino ne-opažajno iskustvo teži biti

dvaput pobrojano, baš kao i opažajno iskustvo, figurirajući u jednom kontekstu kao objekt ili

polje objekata, a u drugom kao stanje uma ― i sve to bez i najmanjeg unutarnjeg

samorazdiranja na svijest i sadržaj. Jednom uzeto, sve je to svijest; drugi put, sve je sadržaj.

Smatram da je ova objektivnost ne-opažajnih iskustava, ovaj u točki realnosti potpuni

paralelizam između sada osjećanog i udaljeno mišljenog, odlično iznesen na stranici

Münsterbergovih Načela, pa ću je stoga opsežno citirati.

»Mogu misliti samo o svojim predmetima«, kaže profesor Münsterberg, »ipak, u mojoj živoj

misli oni stoje preda mnom točno onako kako bi opažani predmeti stajali, bez obzira na to

koliko se dva načina njihove aprehenzije razlikovala po svom porijeklu. Knjiga koja leži ovdje

na stolu preda mnom i knjiga u susjednoj sobi o kojoj mislim, i koju namjeravam donijeti, za

mene su realnosti dane u istom smislu, koje priznajem i o kojima vodim računa. Ako se

slažete da opažajni predmet nije ideja unutar mene, nego da se opažaj i stvar, kao

nerazlučivo jedno, zaista doživljavaju tamo, vani, ne biste trebali vjerovati da je mišljeni

predmet skriven unutar mislećeg subjekta. Predmet o kojem mislim i čije postojanje uzimam

na znanje, a da ga ne puštam neposredno djelovati na svoja osjetila, zauzima svoje

definitivno mjesto u vanjskom svijetu isto koliko i predmet koji izravno gledam.« 7 O reprezentativnim funkcijama ne-opažajnog iskustva kao cjeline nešto ću reći u sljedećem članku. O tome

govoriti u ovako kratkom članku odvelo bi predaleko u opću teoriju znanja.


105

»Što je istinito za ovo ovdje i ono ondje, istinito je i za ovo sada i ono tada. Znam za stvar

koja je prisutna i opažana, ali također znam i za stvar koja je bila jučer ali danas više nije, koje

se samo sjećam. Obje mogu odrediti moje sadašnje ponašanje, obje su dijelovi realnosti o

kojoj vodim računa. Istina je da o velikom dijelu prošlosti nemam sigurno znanje, kao što

nemam sigurno znanje ni o mnogočemu nejasno opažanom u sadašnjosti. Ali vremenski

interval u načelu ne mijenja moj odnos spram predmeta, ne preobražava ga iz znanog

predmeta u mentalno stanje... Stvari koje pregledavam ovdje u sobi i one u mom udaljenom

domu o kojima mislim, stvari od ove minute i one iz mog davno minulog dječaštva, slično

utječu na mene i o meni odlučuju, s realitetom koji moje iskustvo o njima izravno osjeća. I

jedne i druge čine moj stvarni svijet, čine ga izravno, ne morajući mi prvo biti predstavljene i

posredovane idejama koje tu i tamo iskrsavaju unutar mene... Ovaj ne-jastveni karakter

mojih sjećanja i očekivanja ne implicira da bi izvanjski predmeti kojih sam svjestan prilikom

tih iskustava nužno trebali biti prisutni i drugima. Predmeti sanjača i ljudi koji haluciniraju u

cijelosti su bez općeg važenja. Ali čak i da se radi o kentaurima i zlatnim planinama, ovi bi i

dalje bili ,negdje dalekoʼ, u zemlji bajki, a ne ,unutarʼ nas samih.«8

Ovo je zasigurno neposredan, primaran, naivan ili praktičan način shvaćanja našeg mišljenog

svijeta. Kad ne bi bilo opažajnog svijeta da služi kao njegov »reduktiv« u Taineovom smislu,

bivajući »snažniji« i izvornije »izvanjski« (tako da se u usporedbi s njim cijeli puko mišljeni

svijet čini slabim i unutarnjim), naš svijet misli bio bi jedini svijet i uživao bi naše povjerenje

kao potpuni realitet. Ovo se zapravo događa u snovima, kao i u našim sanjarenjima dok ih

opažaji ne prekidaju.

Ipak, kao što je viđena soba (da se vratimo na naš posljednji primjer) također i polje svijesti,

tako je i zamišljena ili u sjećanje prizvana soba također i stanje uma, a podvostručenje

iskustva u oba slučaja ima slične temelje.

8 Münsterberg: Načela psihologije, vol. I, str. 48


106

Mišljena soba, naime, ima mnogo mišljenih spregâi s mnogo mišljenih stvari. Neke su od ovih

spregâ nestalne, neke su stabilne. U čitateljevoj osobnoj povijesti soba zaposjeda

pojedinačni datum, vidio ju je recimo samo jednom, prije godinu dana. U povijesti kuće, s

druge strane, soba čini trajni sastojak. Neke sprege imaju čudnovatu upornost činjenice, da

pozajmimo Royceov termin, druge pokazuju fluidnost maštarije, puštamo ih da dođu i odu

kako nam drago. Uzeta zajedno s ostatkom kuće, s imenom grada, svojim vlasnikom,

graditeljem, vrijednošću, dekorativnim planom, soba čuva definitivno uporište u koje se,

pokušamo li je olabaviti, teži vratiti i silom se ponovno potvrditi.9 Jednom riječju, ona s tim

asocijatima koherira, dok ne pokazuje nikakvu tendenciju koheriranja s drugim kućama,

drugim gradovima, drugim vlasnicima itd. Dva zbira, prvi kućinih kohezivnih, a drugi njezinih

labavih asocijata, neizbježno se jedan drugome suprotstavljaju. Prvi zovemo sistem

izvanjskih realiteta, usred kojeg soba kao »realna« postoji. Drugi zovemo struja unutarnjeg

mišljenja u kojoj, kao »mentalna slika«, ona za trenutak lebdi.10 Soba je dakle opet pobrojana

dvaput. Ona igra dvije različite uloge, bivajući Gedankej i Gedachtesk, misao o objektu i

mišljeni objekt ujedno, a sve ovo bez paradoksa i bez misterije, baš kao što ista materijalna

stvar može biti niska i visoka, mala i velika, dobra i loša, s obzirom na svoje odnose prema

suprotstavljenim dijelovima okolnog svijeta.

Kažemo da iskustvo kao »subjektivno« reprezentira, a kao »objektivno«, da je

reprezentirano. Što reprezentira i što je reprezentirano ovdje je brojem isto, ali moramo

zapamtiti da nema dualizma reprezentiranosti i reprezentiranja koji bi prebivao u iskustvu po

sebi. U svom čistom stanju, ili kada je izolirano, nema samocijepanja iskustva na svijest i na

ono »čega« je to svijest. Njegova subjektivnost i objektivnost samo su funkcionalni atributi, i Engl. couplings

9 Usp. A. L. Hodder: Protivnici skeptika, NY, 1899., str. 94-99

10 Zbog jednostavnosti ograničavam svoje izlaganje na »izvanjsku« realnost. Ali postoji i sistem idealne realnosti

u kojem soba igra ulogu. Odnosi usporedbe, klasifikacije, serijskog poretka, vrijednosti, također su postojani i

dodjeljuju određeno mjesto sobi, za razliku od inkoherencije njezinih mjestâ u pukoj rapsodiji naših uzastopnih

misli.

j Misao (op. prev.)

k Mišljeno (op. prev.)


107

ostvareni jedino kada je iskustvo »uzeto« dvaput, tj. kada se o njemu govori, kad je

razmatrano skupa sa svoja dva razlikujuća konteksta pomoću novog retrospektivnog

iskustva, kojem cijela ta protekla komplikacija sada oblikuje novi kontekst.

Trenutno polje sadašnjosti u svakom je trenutku ono što zovem »čistim« iskustvom. Ono je

samo virtualno ili potencijalno subjekt ili objekt. Za vremenski bitak ono je čistal,

beskvalitetna akutalnost ili egzistencija, neko jednostavno to. U ovoj naivnoj neposrednosti

ono naravno važi, ono je tu, mi djelujemo na njega, a njegovo retrospektirajuće

podvostručenje na stanje uma i realnost samo je jedan od činova. »Stanje uma«, isprva

eksplicitno uzimano kao takvo u retrospekciji, bit će ispravljeno ili potvrđeno, a na sličan će

način potom biti obrađeno i retrospektivno iskustvo. Ali neposredno je iskustvo u svom

prolaženju »istina«,11 praktička istina, nešto na što se djeluje pri njegovu vlastitom kretanju. I

kad bi se svijet jednom nekako ugasio poput svijeće, ostala bi istina, apsolutna i objektivna,

jer bila bi to »posljednja riječ«, ne bi imala kritičara i nitko više u njoj ne bi suprotstavljao

misao intendiranoj realnosti.12

Mislim da sada mogu ustvrditi da sam razjasnio svoju tezu. Svijest konotira vrstu izvanjske

relacije, ne denotirajući pritom nikakvu posebnu građu ili način bitka. Naročitost naših

iskustava koja ne samo da jesu, nego jesu znana, i koju je njihovo svojstvo »svijesti« pozvano

objasniti, bolje se objašnjava odnosima jednoga iskustva s drugim, a ovi su sami iskustva.

l Engl. plain

11 Uočite dvosmislenost ovog pojma koji se ponekad uzima objektivno, a ponekad subjektivno.

12 U Psihološkom pregledu u srpnju ove godine, dr. R. B. Perry objavio je pogled na Svijest koji se približava

mojemu više od bilo kojeg drugog s kojim sam upoznat. Dr. Perry smatra da je u sadašnjosti svako polje iskustva

na jednak način »činjenica«. Ono postaje »mnijenje« ili »misao« samo u retrospekciji, kada svježe iskustvo isti

predmet izmjenjuje ili ga ispravlja. Ali korektivno iskustvo onda i samo postaje ispravljeno, pa je tako cijelo

iskustvo proces u kojem se ono što je izvorno objektivno zauvijek pretvara u subjektivno, u našu aprehenziju

objekta. Svojim čitateljima iskreno preporučujem izvrstan članak dr. Perryja.


108

IV

Kad bih se sada prebacio na razmatranje znanjam opažajnih iskustava posredstvom

konceptualnih, ponovno bi se pokazalo da se tu radi o stvari izvanjskih odnosan. Jedno

iskustvo bio bi znalac, drugo znana realnost, i mogao bih savršeno dobro bez predodžbe

»svijesti« definirati na što se znanje aktualno i praktički svodi, vodeći prema opažajima i

prekidajući ih, kroz seriju prijelaznih iskustava kojima ga snabdijeva svijet. Ali uslijed manjka

prostora neću se osvrtati na ovo.13 Radije ću uzeti u obzir nekoliko prigovora koji će sigurno

biti podignuti protiv ove teorije u cjelini.

V

Kao prvo, netko će pitati: »Ako iskustvo nema ,svjesnogʼ postojanja, ako nije djelomično

načinjeno od ,svijestiʼ, od čega je onda načinjeno? Tvar poznajemo, misao poznajemo, a isto

tako i svjesni sadržaj, ali neutralno i jednostavno ,čisto iskustvoʼ nešto je o čemu ne znamo

ništa. Recite, dakle, od čega se sastoji, jer mora se sastojati od nečega, recite ili se predajte!«

Uzvratiti na ovaj prigovor je lako. Iako sam radi tečnosti izlaganja ranije u ovom članku

govorio o građi čistog iskustva, sad je vrijeme da kažem kako ne postoji opća građa od koje je

iskustvo u cijelosti sagrađeno. Postoji toliko građâ koliko je i »naravî« u iskušanim stvarima.

Ako pitate od čega je napravljen jedan djelić čistog iskustva, odgovor je uvijek isti:

»Napravljen je naprosto od toga, samo od onog što se pojavljuje, od prostora, od intenziteta,

od plosnatosti, smeđosti, težine, čega sve ne.« Ovdje analiza Shadwortha Hodgsona savršeno

dostaje. Iskustvo je tek zajedničko ime za sve ove osjetilneo naravi i čini se da osim vremena i

m

Engl. knowing

n Engl. affair of external relations

13 Djelomično sam obradio to pitanje u časopisima Um, vol. X, str. 27, 1885., i Psihološki pregled, vol. II, str. 105,

1895. Vidi također članak C. A. Stronga u Časopisu za filozofiju, psihologiju i znanstvene metode, vol I, str. 253,

12. svibanj 1904. Nadam se da ću se sam uskoro vratiti tom problemu u ovome časopisu (op. prev. u Časopisu

za filozofiju, psihologiju i znanstvene metode).

o Engl. sensible


109

prostora (i, ako hoćete, »bitka«) nema univerzalnog elementa od kojeg su napravljene sve

stvari.

VI

Sljedeći je prigovor teži. U stvari zvuči prilično porazno kad ga se prvi put čuje.

»Ako bi se radilo o sebi identičnom komadu čistog iskustva uzetom dvostruko, koji služi sada

kao misao, a sada kao stvar«, glasi prigovor, »kako to da se atributi moraju tako

fundamentalno razlikovati? Kao stvar, iskustvo je protegnuto, a kao misao ne zauzima ni

prostor ni mjesto. Kao stvar ono je crveno, tvrdo, teško, ali tko je ikad čuo za crvenu, tvrdu ili

tešku misao? Čak i sada ste rekli da je iskustvo napravljeno samo od onoga što se pojavljuje,

a ono što se pojavljuje upravo su ti pridjevi. Kako jedno iskustvo u svojoj funkciji stvari može

biti napravljeno od njih, od njih se sastojati, nositi ih kao svoje vlastite atribute, dok ih u

svojoj funkciji misli odbacuje, atribuirajući ih drugdje? Ovdje je posrijedi proturječje i samo

nas radikalni dualizam misli i stvari može izbaviti od njega. Samo ako je misao jedna vrsta

bitka, mogu pridjevi u njoj postojati ,intencionalnoʼ (da upotrijebimo skolastički termin);

samo ako je stvar sasvim druga vrsta, oni mogu u njoj postojati konstitutivno i energetički.

Nijedan jednostavan subjekt ne može biti karakteriziran istim pridjevima,,da bi u neko drugo

vrijeme bio naprosto ,odʼ njih, kao od nečeg samo pomišljenog ili znanog.«

Rješenje na kojem inzistira ovaj prigovarač, kao i mnoga druga zdravorazumska rješenja, sve

manje zadovoljava što više mislimo o njemu. Za početak, jesu li misao i stvar tako heterogeni

kao što se obično misli?

Nitko ne poriče da su im neke kategorije zajedničke. Imaju identične odnose spram vremena.

Nadalje, obje mogu imati dijelove (psiholozi općenito tretiraju misli kao da imaju dijelove), a

isto tako obje mogu biti složene ili jednostavne. Obje imaju različite vrste, mogu se

uspoređivati, dodavati i oduzimati, te raspoređivati u serijske poretke. Razni tipovi pridjeva

karakteriziraju naše misli, a čine se nespojivi sa sviješću, koja je kao takva gola dijafaničnost.

Na primjer, misli su prirodne i lagane, ili mukotrpne. One su divne, sretne, intenzivne,


110

zanimljive, mudre, idiotske, fokusirane, marginalne, bezukusne, zbrkane, nejasne, precizne,

racionalne, uzročne, opće, posebne i još kojekakve. Štoviše, poglavlja o »Percepciji« u

psihološkim knjigama puna su činjenica koje govore u prilog bitnoj homogenosti misli i stvari.

Kad bi »subjekt« i »objekt« bili razdvojeni »cijelim promjerom bitka«, i kad ne bi imali

zajedničkih atributa, kako bi i dalje moglo biti tako teško razaznati, u prisutnom i

prepoznatom materijalnom predmetu, koji dijelovi dolaze kroz osjetilne organe, a koji »iz

glave promatrača«? Osjeti i apercepcijske ideje stapaju se ovdje toliko intimno da ne možete

reći gdje počinje jedna a završava druga, ništa više no što možete odrediti razliku između

stvarnog prednjeg plana i obojanog platna u onim vještim kružnim panoramama koje su u

zadnje vrijeme bile izlagane.14

Descartes je prvi definirao misao kao apsolutno neprotegnutu, a kasniji su filozofi prihvatili

takav opis. Ali što znači reći da se, kad mislimo o pravilu stope ili o kvadratnom jardu, našoj

misli ne može pripisati protežnost? Za svaki protegnuti predmet adekvatna mentalna slika

mora imati svu protežnost samog predmeta. Razlika objektivne i subjektivne protežnosti

postoji jedino u odnosu spram konteksta. U umu raznolike protežnine ne zadržavaju nužno

postojan poredak međusobnih odnosa, dok u fizičkom svijetu stabilno graniče jedne s

drugima i, uzete zajedno, sačinjavaju veliku razvijajuću Jedinicup u koju vjerujemo i zovemo

je stvarni Svemirr. Kao »izvanjske« međusobno se odnose, takoreći, negativno, jedna drugu

isključujući i zadržavajući svoje udaljenosti, dok kao »unutarnje« gube raspored i oblikuju

Durcheinanders u kojem se jedinstvo gubi.15 Ali iz tog razloga tvrditi da je unutarnje iskustvo

apsolutno neprotežno, čini mi se bliskim apsurdu. Dva se svijeta razlikuju, ne prema

14

Spencerov dokaz vlastitog »transfiguriranog realizma« (njegove doktrine da postoji apsolutno ne-mentalna

realnost) pada mi na pamet kao sjajan primjer nemogućnosti uspostavljanja radikalne heterogenosti misli i

stvari. Sve njegove mukotrpno prikupljene točke razlikovanja pretvaraju se postepeno u svoje suprotnosti i

pune su iznimaka.

p Engl. great enveloping Unit

r Engl. real Space

s Zbrka, kaos i sl. (op. prev.)

15 Ovdje govorim o potpunom unutarnjem životu u kojem se um slobodno igra sa svojim materijalima. Naravno

da je slobodna igra uma ograničena kad ovaj hoće preslikati realne stvari u realnom prostoru.


111

prisutnosti ili odsutnosti protežnosti, nego u odnosima među protežnostima koje postoje u

oba svijeta.

Ne dovodi li nas primjer protežnosti bliže istini i što se tiče drugih kvaliteta? Dakako, i

iznenađen sam time što činjenice nisu već odavno zamijećene. Zašto npr. vatru zovemo

vrućom i vodu mokrom, a ipak odbijamo za naše mentalno stanje, kad je »od« ovih istih

predmeta, reći da je vruće ili mokro? U svakom slučaju »intencionalno«, ali i kad je mentalno

stanje živopisna slika, vrućina i mokrina u njemu jednako su koliko i u fizičkom iskustvu.

Razlog je ovaj: dok se opći kaos svih naših iskustava sređuje, mi ustanovljujemo da postoje

neke vatre koje će uvijek paliti štapove i grijati nam tijela, kao i da postoje neke vode koje će

uvijek gasiti vatru, dok također postoje druge vatre i vode koje neće imati nikakve učinke.

Opća skupina iskustava koja djeluju, koja ne samo da posjeduju svoje naravi intrinzično, već

ih nose pridjevno i energetično, okrećući ih jedne protiv drugih, neizbježno je kontrastirana

skupini čiji članovi svoje naravi, iako su identične, ne uspijevaju manifestirati na

»energetičan« način. Pravim sada sebi iskustvo goruće vatre, smještam je blizu svog tijela, ali

ni najmanje me ne grije. Stavljam u nju štap, a on ili gori ili ostaje zelen, kako god mi drago.

Prizivam vodu i izlijevam je na vatru, a nikakva promjena ne slijedi. Sve te činjenice

ocjenjujem proglašavajući cijeli niz iskustava nestvarnim, mentalnim nizom. Mentalna vatra

neće paliti stvarne štapove, mentalna voda neće nužno (iako bi, naravno, mogla) ugasiti čak

ni mentalnu vatru. Mentalni noževi mogu biti oštri, ali neće rezati stvarno drvo. Mentalni

trokuti su šiljasti, ali njihovi kutovi ne ubadaju. S »realnim« objektima, naprotiv, posljedice

uvijek pridolaze i tako se stvarna iskustva razdvajaju od mentalnih, stvari od misli o njima,

maštovitih ili istinitih, te se sedimentiraju zajedno kao stabilan dio cijelog iskustva-kaosa pod

imenom fizički svijet. Jezgra tog svijeta naša su opažajna iskustva, bivajući izvornim jakim

iskustvima. Njima dodajemo mnoštvo pojmovnih iskustava, čineći ih jakima i u mašti, te

njihovim posredstvom gradeći udaljenije dijelove fizičkog svijeta; a oko ove srži realnosti,

svijet labavo spojenih maštarija i čisto rapsodičnih predmeta pluta poput nakupine oblaka.

Sve vrste pravilâ koje su u jezgri sačuvane, u oblacima su narušene. Protežnine tamo

možemo locirati bez određenja, tamo kretanje ne poštuje Newtonove zakone.


112

VII

Postoji osobita klasa iskustava kojima, uzimali ih za subjektivna ili objektivna, kao atribute

pripisujemo nekoliko njihovih naravî, zato što u oba konteksta aktivno aficiraju svoje

asocijate, mada ni u jednom tako »jako« ili tako oštro kao što stvari svojim fizičkim

energijama aficiraju jedna drugu. Ovdje mislim na vrednovanjat, koja sačinjavaju

dvosmislenu sferu bitka, pripadajući s jedne strane osjećanju, a ipak imajući objektivnu

»vrijednost«. Ona se štoviše ne čine ni sasvim izvanjskima, ni sasvim unutarnjima, kao da je

razdvajanje započelo, ali se nije dovršilo.

Iskustva bolnih predmeta, na primjer, najčešće su i bolna iskustva. Opažaji ljupkosti ili

ružnoće, téže se postrojiti kao ljupki ili ružni opažaji. Intuicije moralno uzvišenog, moralno su

uzvišene intuicije. Ponekad pridjev tumara kao da nije siguran gdje bi se smjestio. Trebamo li

govoriti o zavodljivim vizijama ili o vizijama zavodljivih stvari? O zdravim mislima ili o mislima

o zdravim predmetima? O dobrim pobudama ili o pobudama spram dobra? O osjećajima

bijesa ili o bijesnim osjećajima? Kako u umu, tako i u stvari, ove naravi modificiraju svoj

kontekst, isključuju izvjesne asocijate i određuju ostale, imaju svoje parnjake kao i one s

kojima se ne mogu spojiti. Ipak ne čine to tako postojano kao fizičke kvalitete, jer ljepota i

ružnoća, ljubav i mržnja, ugodno i bolno, mogu koegzistirati u određnim kompleksnim

iskustvima.

Kad bi netko htio evolucijski konstruirati kako se mnogo izvorno kaotičnog čistog iskustva

postepeno diferenciralo u uređen unutarnji i vanjski svijet, cijela teorija izokrenula bi njegovu

uspješnost u objašnjavanju kako je ili zašto kvaliteta iskustva, jednom aktivna, mogla

postajati sve manje i manje takvom, te kako je od bivanja energetičnim atributom u nekim

slučajevima, drugdje mogla propasti u status inertne ili puko unutarnje »naravi«. Ovo bi bila

»evolucija« psihičkog iz njedara fizičkog, u kojoj bi estetska, moralna i ostala emocionalna

iskustva predstavljala međustupnjeve.

t Engl. appreciations


113

VIII

Ali zadnji će non possumusu vjerojatno uzviknuti mnogi čitatelji. »Sve je to vrlo lijepo kao

briljantna konstrukcija«, reći će, »ali sama naša svijest intuitivno vam proturiječi. Mi, koliko

se nas tiče, znamo da smo svjesni. Mi osjećamo našu misao, koja teče kao život u nama, u

apsolutnom kontrastu s objektima koje tako neumorno prati. Ne možemo prestati vjerovati

ovoj neposrednoj intuiciji. Dualizam je fundamentalni datum: Neka čovjek ne združuje što je

Bog načinio odvojenim.«

Odgovor na ovo bit će moja zadnja riječ i žao mi je što će mnogima zazvučati materijalistički.

U tome si, međutim, ne mogu pomoći, jer i ja imam svoje intuicije kojima se moram

povinovati. Što god drugi mislili o tome, uvjeren sam da je struja mišljenja u meni (koju

nedvosmisleno prepoznajem kao fenomen) samo nemarno ime za ono što se, kritički

razmotreno, otkriva prije svega kao struja disanja. Ono »ja mislim« za koje Kant kaže da

mora pratiti sve moje predmete, u stvari je »ja dišem« koje ih zaista i prati. Postoje i druge

unutarnje činjenice osim disanja (unutarlubanjska mišićna prilagođavanja itd., o kojima sam

govorio u svojoj opsežnijoj Psihologiji), koje povećavaju resurse svijesti ukoliko je ova

neposredno percipirana, ali dah, iz kojeg oduvijek potječe i »duh«, dah koji struji prema van,

između glasnica i nosnica, uvjeren sam, esencija je iz koje su filozofi konstruirali entitet njima

poznat pod imenom svijesti. A taj entitet je fiktivan, dok su misli u konkretnom potpuno

realne. Ali misli u konkretnom napravljene su od iste građe kao i stvari.

Volio bih da mogu vjerovati kako sam to ovim člankom učinio vjerodostojnim. U drugom

članku pokušat ću opću predodžbu svijeta sastavljenog od čistih iskustava učiniti još

jasnijom.

S engleskog preveo: Damir Đirlić

u Ne možemo (bez nečega, ovdje predodžbe svijesti) (op. prev.)

Holon, 2 (3):114-118, 2012., Zagreb

114

STUDIRANJE U INOZEMSTVU (LITVA, ŠVEDSKA)

LITVA: Tehnološko sveučilište u Kaunasu (http://en.ktu.lt/)

Moje je ime Artūras Morkūnas, student sam treće godine ekonomije na Fakultetu ekonomije

i menadžmenta Tehnološkog sveučilišta u Kaunasu. Temeljna mi je specijalizacija

međunarodna trgovina i ekonomija.

Kako Tehnološko sveučilište u Kaunasu sebe predstavlja

Tehnološko sveučilište u Kaunasu poznato je diljem svijeta po svojim otkrićima na području

ultrazvuka, organske kemije, mehatronike, sustava dijagnostike, ekološkog inženjerstva, te

mnogih drugih područja znanosti. Sveučilište uspješno provodi europske obrazovne

programe te blisko surađuje s litvanskom i inozemnom industrijom. Sveučilišni znanstvenici

izvode 70 posto istraživanja u poslovne svrhe.

Na Tehnološkom sveučilištu u Kaunasu nudi se šest općih područja studiranja: tehnološke

znanosti, prirodne i društvene znanosti, umjetnost, humanističke znanosti i biomedicina.

Sveučilište nudi priliku za stjecanje širih uvida, udovoljavanje zahtjevima tržišta rada te

dostizanje visokih razina u karijeri. Mnogi su litvanski poslovni ljudi i viši menadžeri na njemu

diplomirali.

Sveučilište viđeno iz studentske perspektive

Na 13 fakulteta Sveučilišta (od toga su 2 u drugome gradu) studira gotovo 13.000 studenata

te je zaposleno oko 3.000 zaposlenika. Navedeno čini Sveučilište jednom od najvećih

organizacija u Litvi. Tehnološko sveučilište u Kaunasu, isto tako, ima veoma aktivan i

utjecajan Studentski zbor. Članovi Sveučilišnog studentskog zbora predstavljaju studente u

senatu, rektoratu, vijećima fakulteta, raznim sveučilišnim povjerenstvima, te u Litvanskoj

studenskoj udruzi gdje je mišljenje Sveučilišnog studentskog zbora vrlo značajno. Ondje

mogu izraziti mišljenja studenata i pomoći u rješavanju važnih problema. Predstavnici

Studentski kutak

http://en.ktu.lt/

Studentski kutak Holon, 2 (3):114-118, 2012., Zagreb

115

Studentskog zbora Tehnološkog sveučilišta u Kaunasu sudjeluju u organiziranju raznih

seminara, konferencija, te nastoje stjecati znanja koja im mogu pomoći u poboljšanju

studentskog života unutar i izvan Sveučilišta. Ime Sveučilišnog studentskog zbora sugerira da

su sve aktivnosti za dobrobit studenata. Aktivnosti kojima se bavi Studentski zbor jesu:

posredovanje pri dodjeli stipendija, subvencija i zajmova; kvaliteta smještaja u studentskim

domovima; briga za pitanja studija i zapošljavanja u Litvi i u inozemstvu; organiziranje

kulturalnih i sportskih događanja; te izdavanje litvanske studentske kartice. Nadalje, Zbor

organizira ankete o kvaliteti modula i predavača i to nakon svakog semestra. Rezultati ankete

obično se predstavljaju i raspravljaju s čelnicima fakulteta. Potrebne promjene (kao, na

primjer, predavača ili modula) mogu biti provedene nakon toga.

Ipak, po mom mišljenju, ova organizacija ponekad ne uspijeva zastupati stvarne potrebe

studenata. Naime, ponekad neke informacije ne dođu do svih studenata. Na primjer, većina

studenata ne zna za program Mladi u akciji (Youth in Action) jer je o tom programu dano

premalo informacija. Trebaš biti veoma znatiželjan i aktivan student kako bi saznao jesu li u

tijeku kakvi projekti, konferencije ili natječaji.

Isto tako, ankete koje se provode često netočno odražavaju stvarnu situaciju. Najčešći je

izvor ovog problema činjenica da većina studenata ne shvaća ankete ozbiljno. Naime, većina

studenata ispunjava ankete površno ili ih uopće ne ispuni, tako da rezultati ne pokazuju

točnu situaciju. Stoga su neke od donesenih odluka neprimjerene.

Nadalje, neki su studenti zabrinuti nedostatkom praktičnih aktivnosti. Na našem sveučilištu

imamo jedan semestar prakse, tako da pojedini učenici, nakon što završe srednju školu,

radije upišu više škole, jer tamo imaju praksu svake godine. Mnogi su moduli pretežito

teoretski orijentirani i »suhoparni«, iako ovdje vidim problem i u samim studentima koji su

na predavanjima previše pasivni te se boje povesti raspravu ili nešto pitati. Neki predavači

pripremaju vrlo zanimljiva predavanja koja nisu učinkovita koliko bi mogla biti jer studenti ne

sudjeluju dovoljno iz razloga što su naviknuti na to da sjede, slušaju i »upijaju gotov

proizvod«. Po mom mišljenju, izvor ovog problema mogla bi biti kultura učenja u Litvi.


116

Najčešće se kampanjski uči dan prije ispita i kolokvija. Rijetko tko se priprema za nadolazeće

predavanje, tako da studenti i nisu u mogućnosti ulaziti u rasprave ili postavljati pitanja o

gradivu. Postoji razlog za ovo – većina kolokvija organizira se u sredini ili na samom kraju

semestra, što znači da imamo mnogo slobodnog vremena na početku semestra, a pred kraj

se semestra skupi cijelo gradivo.

Na kvalitetu studija, isto tako, negativno utječe velik broj maturanata koji se upišu na

Sveučilište. Postoji mnogo maturanata koji zbog loše motivacije ili navika učenja nisu

spremni za fakultet. Unatoč tome, mnogo njih svejedno upisuje fakultete jer se smatra da u

životu nije moguće mnogo postići bez fakultetske naobrazbe.

Sve u svemu, Tehnološko sveučilište u Kaunasu jedno je od vodećih sveučilišta u Litvi.

Kvaliteta naobrazbe veoma je visoka te Sveučilište puno radi na daljnjem poboljšanju uvjeta i

to ulažući u infrastrukturu, znanstvena istraživanja, kulturu itd. Mnoga su postignuća vidljiva

oko Kaunasa i u Litvi. Sveučilište ima čvrste veze s tvrtkama i industrijom kako u Litvi, tako i u

inozemstvu, a što pomaže studentima lakše pronaći zaposlenje te se informirati o stanju na

tržištu. Isto tako, imamo mnogo prilika za slušanje gostujućih predavača iz čitavog svijeta kao

i za sudjelovanje u programima razmjene studenata te praksama na kojima možemo steći

dragocjeno iskustvo. Naravno, postoje i mnogi problemi na mom Sveučilištu, ali ja svejedno

vjerujem da kvaliteta studiranja uvelike ovisi o studentima. Nije važno što je trenutačno

recesija ― radišne, pametne i profesionalne osobe u svakom su trenutku tražene.

ŠVEDSKA: Sveučilište u Uppsali (http://www.uu.se/en/)

Zovem se Constance Ekdahl. Odrasla sam u malenom gradu na jugu Švedske u kojemu sam i

pohađala srednju školu s usmjerenjem u prirodnim znanostima, fokusirajući se na znanosti o

okolišu. Po završetku srednje škole, odlazim u Uppsalu gdje upisujem Studij moralne

filozofije te nakon prve godine studija prelazim na Studij biologije. Za razliku od većine

mladih u Švedskoj, nakon završetka srednje škole nisam uzela slobodnu godinu za putovanje

http://www.uu.se/en/


117

već sam odlučila otići na studij u inozemstvu relativno rano, upravo tako sam, na drugoj

godini studija, kao studentica na razmjeni, završila u glavnom gradu Hrvatske, Zagrebu.

Između Odsjeka za biologiju Sveučilišta u Uppsali i onog Sveučilišta u Zagrebu, mogu se naći

brojne sličnosti, prvenstveno zbog njihovih položaja u regiji. Sveučilište u Uppsali, osnovano

1477. godine, najstarije je i jedno od najprestižnijih sveučilišta u sjevernoj Europi ― dakle,

drži sličan položaj kojeg Sveučilište u Zagrebu zauzima u jugoistočnoj Europi.

Studenti molekularne biologije i biologije općeg usmjerenja, na Sveučilištu u Uppsali,

studiraju zajedno (po istom programu) te se razdvajaju u zasebne programe tek na

posljednjoj godini preddiplomskog studija, i to preko izbornih kolegija. Prve dvije godine

studija sastoje se od obaveznih kolegija iz evolucijske biologije, genetike, fiziologije, stanične

biologije te jednog semestra kemije.

Na Sveučilištu u Zagrebu pohađam privatne lekcije iz gotovo svih predmeta, i to uz vrsne

profesore koji ulažu golem trud kako bi zadovoljili sve moje obrazovne potrebe. Osim

navedenog, najveća razlika između studija u Uppsali i onog u Zagrebu, sadržana je u načinu

izvođenja pojedinih kolegija. U Švedskoj, kolegiji se izvode jedan nakon drugog, po

cjelokupnom završetku jednog kolegija započinje izvođenje drugog, tj. ne izvodi se više

kolegija usporedno kao na sveučilištima u Hrvatskoj. Po mom mišljenju, sustav usporednog

izvođenja i slušanja kolegija, poželjniji je, i to stoga što omogućuje bolju povezanost između

različitih predmeta.

Jedna od, uvjetno rečeno, manje pozitivnih strana Biološkog odsjeka Prirodoslovno-

matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, iako je nisam osobno iskusila, jest ponešto

staromodan način izvođenja pojedinih predmeta. Na primjer, na pojedinim predmetima

studenti moraju naučiti prepoznavati i imenovati 500 vrsta ptica i sve vrste žaba Hrvatske –

kako saznajem od kolega. Tako je jedan kolega rekao: »Bespotrebno je na sveučilištu učiti

ono što mogu naučiti na internetu«. Iako se ne slažem s ovim gledištem, mogla bih se složiti s

nekom osnovnom idejom istog. Mnogo je važnije naučiti metode mišljenja u kontekstu


118

biologije, ispravan način provođenja istraživanja, usvojiti kritički način mišljenja te ispravan

način pronalaženja potrebnih informacija, negoli, primjera radi, latinsko ime za gavrana.

Najveća prednost Odjela za biologiju koji školuje studente biologije pri Sveučilištu u Uppsali -

Biološkog centra za obrazovanje, sadržana je u snažnoj želji Odjela za obnovom i

unapređenjem svojih metoda i studenata, što za posljedicu ima ulaganje golemog truda u

nastojanje da se uvijek provode i iznose najsuvremenija istraživanja na polju biologije kao i

najnovije pedagoške metode. Za primjer navedenom može poslužiti DiaNa projekt. DiaNa

projekt preklapajući je predmet (tečaj) koji se izvodi usporedno s ostalim kolegijima, a za cilj

ima unapređenje govornih vještina kao i vještina pisanja studenata, i to preko pisanja eseja,

slušanja predavanja i održavanja prezentacija te samoprocjene rada uz pomoć kritičkog

osvrta od strane drugih studenata i profesora.

Stava sam kako bi i Sveučilište u Uppsali i Sveučilište u Zagrebu mogli više napraviti za

povezivanje prirodnih i društvenih znanosti. Toliko toga bi moglo biti učinjeno ako bi

političke znanosti, etika, ekonomija i druge društvene znanosti na pravilan način bile

integrirane u obrazovanje.

Unatoč tome što biologija, kao i ostale prirodne znanosti, drži relativno visoko mjesto u

Švedskoj (zahvaljujući visokoj stopi uspješnih, poznatih švedskih znanstvenika i znanstvenica

kao što su to bili Anders Celsius, Carl von Linné i drugi), konkurencija za posao biologa velika

je. Više se ljudi obrazuje negoli što ima radnih mjesta, a ponuđeni i dostupni poslovi u bliskoj

su vezi s trenutnom ekonomskom situacijom i vladinim prioritetima.

Holon, 2 (3):119-137, 2012., Zagreb

119

Opće informacije

Polugodišnji postdiscipilinarni znanstveno-stručni časopis Holon objavljuje, u elektroničkom

obliku, isključivo neobjavljene priloge. I to radove koji se recenziraju i one koji ne podliježu

recenzijskom postupku. Iako je temeljno usmjeren humanističkim i društvenim znanostima,

Holon objavljuje teorijske, istraživačke i metodologijske radove iz svih znanstvenih područja

koji se temelje na inter-, multi- ili transdisciplinarnosti. Radovi koji podliježu recenziji

objavljuju se nakon recenzijskog postupka i to na temelju dviju anonimnih pozitivnih

recenzija.

Recenzirani članci kategoriziraju se kao:

- Izvorni znanstveni rad: sadrži nove, još neobjavljene, rezultate izvornih znanstvenih

istraživanja u cjelovitom obliku koji su tako izneseni da se može provjeriti njihova

točnost, odnosno točnost izvora i analiza na kojima se temelje

- Prethodno priopćenje: sadrži nove, još neobjavljene rezultate znanstvenih istraživanja

u preliminarnom obliku, odnosno bez cjelovite razrade

- Pregledni rad: sadrži izvoran, sažet i kritički prikaz određenog područja ili nekog

njegova dijela, tako da se očekuje vidljiv autorov/ičin izvoran doprinos istraživanju

dotične problematike

- Izlaganje na znanstvenom skupu: prethodno je referirano na znanstvenom skupu te

može biti objavljeno u obliku cjelovitog rada, ali samo ako nije prije toga objavljeno u

zborniku skupa

- Stručni rad: informira i uvodi u problematiku struke ili prikazuje neka izvorna rješenja

s njezina područja, ali bez pretenzija da bude plod znanstvena istraživanja. Svojom

razumljivošću mora biti dostupan širokom, a ne usko specijaliziranom, čitateljstvu.

Časopis objavljuje i nekategorizirane radove kao što su: recenzije (relevantnih izdanja

objavljenih u zadnje tri godine, računajući od dana primitka rada u uredništvu, u Hrvatskoj i

inozemstvu), osvrte, prikaze, prijevode, izvještaje (javna predavanja, znanstveni skupovi i sl.),

novosti, intervjue, umjetničke radove, bibliografije itd.

Upute autorima/cama

g

jesnički kutak

Upute autrima/cama Holon, 2 (3):119-137, 2012., Zagreb

120

Radovi trebaju biti pisani standardnim hrvatskim književnim jezikom i stilski dotjerani.

Također, uredništvo pridržava pravo radove redakcijski prilagoditi propozicijama časopisa i

standardima hrvatskog književnog jezika.

Slanjem rukopisa autor/ica potvrđuje da se radi o njegovom/zinom vlastitom neobjavljenom

radu za koji prihvaća znanstvenu i etičku odgovornost, te da isti nije istodobno poslan drugoj

redakciji s namjerom objavljivanja.

Autori/ce zadržavaju autorska prava za radove objavljene u Holonu, no svojim pristankom

daju uredništvu časopisa pravo prvog objavljivanja. Radove koji su objavljeni u Holonu

autori/ce mogu objavljivati u drugim publikacijama uz navođenje podataka o njihovom

prvom objavljivanju.

Oprema radova

Radove je potrebno pisati u programu Microsoft Word, koristeći pismo (font) Times New

Roman, veličine 12, proreda 1,5 (30 redaka na stranici) i margina širine 25 mm. Tekst je

potrebno poravnati do margina s lijeve i desne strane. Naslove poglavlja treba napisati

koristeći veličinu pisma (fonta) 14. Stranice rada potrebno je numerirati u donjem desnom

uglu, počevši sa stranicom broj 1. Opcije italic i bold ne preporučuju se, osim u situacijama

kad je to predviđeno uputama i u situacijama u kojima se želi naglasiti pojedine dijelove

rada. Ako se koriste kratice, uvijek je potrebno pri prvom spominjanju navesti puni naziv,

primjerice: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization (UNESCO) i sl.

Poželjni opseg, ovisno od znanstvenog područja, izvornih (znanstvenih) radova je od 8 do 32

autorske kartice, prethodnih priopćenja i preglednih članaka od 4 do 16 kartica, a recenzija i

prikaza od 2 do 8 kartica. Autorska kartica iznosi 1.800 znakova (s praznim mjestima),

odnosno 30 redaka po 60 znakova.

Radovi, u opremi teksta, trebaju sadržavati sljedeće:

- ime i prezime autora/ice,


121

- akademski naslov, odnosno znanstveno zvanje autora/ice,

- naziv i adresu institucije u kojoj je autor/ica zaposlen/a,

- autorovu/ičinu adresu za kontakt (ako se razlikuje od adrese institucije zaposlenja),

- e-mail adresu autora/ice,

- puni naslov rada (eventualno i podnaslov),

- sažetak rada (opsega 200 do 250 riječi) na hrvatskom, engleskom i po mogućnosti još

nekom drugom jeziku (njemački, francuski, talijanski, španjolski, ruski itd.) treba ukazivati na

svrhu rada, opći prikaz teme, korištenu metodologiju, najvažnije rezultate i zaključak. Treba

biti napisan u trećem licu izbjegavajući pasivne glagolske oblike.

- ključne riječi (ne više od 10) na hrvatskom i jednom stranom jeziku (engleski, njemački,

francuski, talijanski ili ruski) trebaju biti napisane abecednim redom te trebaju uključivati

najvažnije pojmove koji se obrađuju u radu. Ne bi trebale uključivati općenite tvrdnje/izjave.

- u uvodu je potrebno u nekoliko rečenica definirati problem (postaviti pitanje koje će biti

okosnica rada i na koje će se u zaključku odgovoriti i sl.) ili predmet istraživanja s hipotezom

koja se dokazuje (određuje se svrha i cilj istraživanja). Također, naznačuje se kompozicija ili

struktura rada i znanstvene metode koje se koriste u izradi. U principu, uvod ne bi trebao biti

opsežniji od jedne stranice.

- u tijelu rada, kao najopsežnijem dijelu rada, izlažu se teme po poglavljima i potpoglavljima,

odnosno tematskim cjelinama. Svako poglavlje treba imati podnaslov kojim se ukazuje na

temu poglavlja, odnosno cjeline koja se specifično razlaže u navedenom dijelu rada.

Raspored tema/poglavlja mora biti smislen. U ovom se dijelu moraju izložiti sve spoznaje

proizašle iz istraživanja, potvrditi hipoteza ili radna pretpostavka te obrazložiti rezultati,

odnosno treba se izložiti i analizirati postojeća građa.

- u zaključku je potrebno pružiti neku vrstu odgovora na pitanje koje je postavljeno u uvodu

rada ili izraziti stav, odnosno kritički osvrt. Svojevrsna je sinteza svih rezultata rada.

- svi grafički prilozi (tablice, grafikoni, slike, crteži i sl.) trebaju biti priloženi unutar teksta i

moraju imati naslov. Naslov treba sadržavati oznaku o kakvom je prikazu riječ (vrstu prikaza),

redni broj i izvor. Svaka vrsta prikaza numerira se zasebno, počevši od broja 1, a potrebno ju

je boldati. Naslov je potrebno navesti iznad grafičkog prikaza i to opcijom italic. (npr. Slika 1:

Primjer četiri kvadranta s nekim razvojnim linijama i razinama (Wilber, 2000b:198). U radu je


122

potrebno pozvati se, ili uputiti čitatelja/icu, na sve grafičke prikaze, primjerice: u tablici 5; na

slici 2, na grafu 4 itd.

- svaki put kada se u radu navode tuđe sintagme, ideje, podaci, rezultati, hipoteze, pojmovi i

sl., izvor se daje u tekstu, a ne u bilješkama. Referenca se stavlja u zagradu i sadrži prezime

autora/ice, godinu izdanja i u slučaju doslovnog navoda stranicu; primjerice: (Kant, 1984) ili

(Kant, 1984:17). Ako je u popisu literature više autora istog prezimena dodaje se i inicijal

imena, primjerice: (V. Katunarić, 2007). Ako rad ima dva/dvije autora/ice, treba navesti

oba/obje, na primjer: (Ekman and Davidson, 1994) ili (Ekman and Davidson, 1994:49). U

slučaju zajedničkog rada tri ili više autora/ica koristi se oblik »i drugi«, na primjer: (Sekulić i

dr., 2004) ili koristeći latinsku kraticu (Sekulić et al., 2004). Sve reference u tekstu navode se

kao i prvi puta, odnosno ne koriste se oblici poput »ibid.«, »op. rit.«, »loc. cit.« i slično.

Navodi i citati iz dnevnog, tjednog, mjesečnog i sl. tiska navode se na dva načina. Kada se

navode vijesti, dokumenti, podaci i sl., odnosno tekstovi u kojima autorstvo nije naglašeno ili

je nepoznato, opcijom navodi se naziv tiskovine i godina izdanja, primjerice (Večernji list,

2011) ili (Večernji list, 2011:9). Ako se iz dnevnog, tjednog, mjesečnog i sl. tiska navode

izrazito autorski članci i navode teze njihova autora/ica (komentari, kolumne i sl.), navodi se

kao i u slučaju ostalih radova, primjerice (Bešker, 2009) ili (Bešker, 2009:7). Navodi iz

institucijskih publikacija navode se tako da se napiše naziv institucije, godina izdanja i po

potrebi broj stranice, primjerice (Državni zavod za statistiku RH, 2011) ili (Državni zavod za

statistiku RH, 2011:19). Navodi iz zakona i pravilnika navode se tako da se navede naziv

zakona, skraćeni naziv nakladnika i broj kao i godina izdanja, primjerice (Zakon o javnoj

nabavi, NN 90/2011). Navodi iz enciklopedija, leksikona ili rječnika navode se tako da se

napiše naziv istih, godina izdanja i po potrebi broj stranice, primjerice (Hrvatska

enciklopedija, 1999) ili (Hrvatska enciklopedija, 1999:477); ako postoji naziv autora/ice ili

urednika/ce enciklopedije, leksikona ili rječnika onda se navodi njihovo prezime, godina

izdanja i po potrebi broj stranice, primjerice (Klaić, 1978) ili (Klaić, 1978:1017); i u konačnici,

ako u enciklopedijama, leksikonima ili rječnicima postoje autorski radovi tada se navodi

njihovo prezime, godina izdanja i po potrebi broj stranice, primjerice (Klages, 2001) ili

(Klages, 2001:338). Također, navodi i citati djela sa Interneta navode se poput ostalih radova.


123

- u popisu literature treba navesti sve radove koji se referiraju ili navode u radu, i to po

abecednom redu prema prezimenima autora/ica (odnosno imenima ako ima više autora/ica

istog prezimena) te kronološkim redom za radove istog/e autora/ice. Ako se navodi više

radova istog/e autora/ice koji imaju istu godinu izdanja, treba ih razlikovati slovima (a, b, c

itd.) iza godine izdanja. U slučaju zajedničkog rada više autora/ica, ovdje se ne koristi oblik »i

dr.«, odnosno »et al.«, već se navode svi/sve autori/ce. Popis literature treba izraditi prema

dolje navedenim primjerima za razne bibliografske jedinice (knjige, zbornike, časopise,

internetske izvore itd.):

a) Knjiga:

prezime, ime autora/ice (godina izdavanja). naslov: podnaslov, podatak o izdanju, mjesto izdavanja: nakladnik

1) Wilber, Ken (2000). Sex, Ecology, Spirituality: The Spirit of Evolution, 2-nd rev. ed., Boston

& London: Shambhala

2) Ekman, Paul; Davidson, J. Richard (1994). The Nature of Emotion: Fundamental Questions,

New York: Oxford University Press

b) Zbornik:

prezime, ime urednika/ce, (ur.) (godina izdavanja). naslov: podnaslov, podatak o izdanju, mjesto izdavanja:

nakladnik

3) Cifrić, Ivan (ur.) (2000). Znanost i društvene promjene, Zagreb: Hrvatsko sociološko

društvo- Zavod za sociologiju Filozofskog fakulteta

4) Sharma, Soumitra; Sikavica, Pere (ur.) (1995). Zbornik radova Međunarodne konferencije

Restrukturiranje gospodarstva u tranziciji 7 - 9 studeni 1995, Zagreb, Hrvatska, Zagreb:

Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

c) Doktorske disertacije, magistarski i diplomski radovi:

prezime, ime autora/ice (godina izdavanja). naslov:podnaslov, magistarski rad, mjesto izdavanja: nakladnik

5) Srbljinović, Armano (2009). Prijelaz multietničke zajednice iz stanja segregacije u stanje

kulturnog pluralizma, doktorska disertacija, Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

d) Rad u knjizi/zborniku:


124

prezime, ime autora/ice (godina izdavanja). naslov: podnaslov, u: prezime, ime urednika/ice (ur.). naslov

knjige/zbornika: podnaslov, podatak o izdanju, mjesto izdavanja: nakladnik, str. početna-završna

6) Lelas, Srđan (2001). Sustavsko mišljenje, u: Božičević, Juraj (ur.). Mislimo sustavski,

Zagreb: Hrvatsko društvo za sustave – CROSS, str. 21-27

7) Kluckhohn, Florence (1953). Dominant and Variant Value Orientations, in Kluckhohn,

Clyde; Murray, A. Henry (eds.). Personality in Nature, Society and Culture, New York: Alfred

A. Khopf, pp. 342-357

e) Rad u časopisu:

prezime, ime autora/ice (godina izdavanja). naslov rada: podnaslov, naziv časopisa, oznaka

sveska/godišta/volumena (broj), str. početna-završna

8) Markešić, Ivan (2005). Religija kao komunikacija: Razmatranja iz suvremene sociološke

teorije, Socijalna ekologija, 14 (1-2):93-116

f) Rad u novinama:

1) ako je poznat/a autor/ica rada:

prezime, ime autora/ice (godina izdavanja). naslov rada: podnaslov, naziv novina, mjesto izdanja, datum

izdanja, str. početna-završna

9) Karaman, Ljubo (1927). O negdašnjim upravnicima i staroj vijećnici grada Splita, Novo

doba, Split, 24. 12. 1927., str. 11

2) ako nije poznat autor/ica napisa:

naslov novina (godina izdavanja). naslov napisa: podnaslov, mjesto izdavanja, datum izdanja, str. početna-

završna

10) Večernji list (2007). Rehn političarima u BiH: »Prestanite se svađati i provedite reforme«,

Zagreb, 16. 3. 2007, str. 5

3) intervju, izjava i sl.:

prezime, ime osobe koja daje intervju (godina izdavanja). intervju/izjava, naslov intervjua ili izjave: podnaslov,

u: naziv novina, mjesto izdavanja, datum izdanja, str. početna-završna

11) Juretić, Bernardica (2004). izjava, Vjerske komune manipuliraju ovisnicima i ispiru im

mozak, u: Vjesnik, Zagreb, 16. listopada 2004., str. 3


125

g) Institucijske publikacije:

naziv institucije (godina izdavanja). naslov publikacije: podnaslov, mjesto: nakladnik

12) Državni zavod za statistiku RH (2011). Statistički ljetopis Republike Hrvatske 2011,

Zagreb: Državni zavod za statistiku RH

h) Zakoni i pravilnici:

naslov: podnaslov zakona, naziv publikacije u kojoj je zakon objavljen, broj i godina izdavanja

13) Zakon o javnoj nabavi, Narodne novine, br. 90/2011

i) Enciklopedije, leksikoni i rječnici:

1) osnovni obrazac:

naziv enciklopedije/leksikona/rječnika (godina izdavanja). naslov rada: podnaslov, sv. broj sveska, mjesto

izdavanja: nakladnik, str. početna-završna

14) Hrvatska enciklopedija (1999). Austro-ugarska nagodba, sv. 1., Zagreb: Leksikografski

zavod Miroslav Krleža, str. 477

2) rad prema imenu autora/ice:

prezime, ime autora/ice (godina izdavanja). naslov rada: podnaslov, u prezime, ime urednika/ce (ur.). naziv

enciklopedije, leksikona ili rječnika: podnaslov, podatak o izdanju, mjesto izdavanja: nakladnik, str. početna-

završna

15) Klages, Helmut (2001). Postindustrijsko društvo, u Nohlen, Dieter (ur.). Politološki rječnik:

država i politika, Osijek, Zagreb, Split: Pan Liber, str. 338-339

3) natuknica ili odrednica s urednikom/com izdanja ili bez:

prezime, ime urednika/ce ili autora/ice (godina izdavanja). natuknica ili odrednica, naziv enciklopedije,

leksikona ili rječnika, mjesto izdanja: nakladnik, str. početna-završna

16) Klaić, Bratoljub (1978). pastorala, Rječnik stranih riječi, Zagreb: Nakladni zavod Matice

hrvatske, str. 1017

4) natuknica ili odrednica bez urednika/ce izdanja:

naziv enciklopedije, leksikona ili rječnika. natuknica ili odrednica, mjesto izdanja: nakladnik, str. početna-

završna

17) Leksikon JLZ (1974). magma, Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod, str. 577


126

j) Neobjavljena arhivska gradiva:

naziv arhiva u kojem je gradivo pohranjeno, naziv arhivskog fonda ili zbirke, broj kutije ili sveska, stranica ili list

(folij)

16) Državni arhiv u Zadru, Curia maior civilium, kut. IV., fasc. 14., fol. 12v.

k) Internetski izvori:

1) web stranica:

prezime, ime autora/ice (datum izdavanja). naslov: podnaslov, nakladnik (u tradicionalnom smislu ili

organizacija odgovorna za održavanje stranice na Internetu), URL, (datum posjete stranici)

17) Miletić, Dario (2008). Strah je emocija, web stranice Nastavnog zavoda za javno

zdravstvo Primorsko-goranske županije, http://www.zzjzpgz.hr/nzl/49/strah.htm, (17. 8.

2011.)

2) rad u elektroničkom časopisu ili on-line bazi podataka:

prezime, ime autora/ice (godina izdavanja). naslov: podnaslov, naziv časopisa, volumen/godište (broj), URL ili

naziv on-line baze podataka, (datum posjete stranici)

18) Malhotra, Yogesh (2003). The knowledge application gap in information systems

research and education and their quest for the dependent variable, Information Resources

Management Journal, 16 (2), Proquest, (17. 2. 2004.)

3) elektronska pošta (e-mail):

prezime, ime pošiljatelj/ica (pošiljateljeva/ičina e-mail adresa), (datum pisanja). predmet poruke, za prezime,

ime primatelja/ice (primateljeva/ičina e-mail adresa), (datum čitanja)

19) Petrović, Petra ([email protected]), (17. 5. 2012.). Feminizam u Hrvatskoj, za

Marjanović, Mariju ([email protected]), (18. 5. 2012.)

l) Izvori s elektroničkih medija (CD, DVD i sl.):

prezime, ime autora/ice (godina izdanja). naslov: podnaslov [tip medija], mjesto izdavanja: nakladnik

20) Lešković Česmadžiski, Mirjana (1999). Uloga i značenje sajamskog nastupa [CD-ROM],

Zagreb: Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

http://www.zzjzpgz.hr/nzl/49/strah.htm




127

m) Intervju na televiziji, radiju, Internetu itd.:

prezime, ime osobe koja daje intervju (godina objave intervjua). intervju, naslov intervjua: podnaslov, u: naziv

emisije, priloga i sl. u kojoj je prikazan intervju, [vrsta medija], naziv medijske postaje, datum objavljivanja

intervjua

21) Blair, Tony (1997). intervju, u: Six O' clock News, [televizija], BBC1, 29. 2. 1997.

- bilješke (fusnote) treba označavati neprekinutim nizom arapskih brojeva od broja jedan (1)

na dalje i to povrh zadnjeg slova riječi na koju se odnose, te ih treba ispisivati na dnu

pojedine stranice. Treba ih koristiti isključivo za dodatna objašnjenja, komentiranje, digresije

ili dopunu rečenog u tekstu.

- recenzije i prikazi tuzemnih i inozemnih izdanja obavezno trebaju sadržavati točne

bibliografske navode djela (ime i prezime autora čije se djelo recenzira, potpuni naslov i

podnaslov djela, mjesto i godinu izdanja, naziv izdavača, broj stranica, kao i ostale relevantne

podatke (npr. ime i prezime prevoditelja)).

Slanje radova

Rukopisi se šalju elektronskom poštom na adresu:

[email protected]

Uredništvo ne vraća zaprimljene radove.


Holon, 2 (3):119-137, 2012., Zagreb

128

General information

Semiannual postdisciplinary scientific and professional journal Holon publishes, in an

electronic format, exclusively articles that were not previously published. Holon publishes

both peer-reviewed and non-reviewed contributions. Although it is primarily oriented

toward humanities and social sciences, Holon publishes theoretical, research and

methodological papers from all scientific domains if they are grounded in inter-, multi- or

transdisciplinarity. Peer-reviewed articles are published after receiving two anonymous

positive reviews.

Reviewed articles are categorized as:

- Original scientific paper, which contains detailed presentation of novel, previously

unpublished results of original scientific research. Results must be presented in a way

that makes possible verification of propounded claims, cited sources, as well as the

analysis the paper is based on

- Preliminary report, which contains novel, previously unpublished results of scientific

research in a preliminary form, that is, without a detailed elaboration

- Review paper, which contains original, concise and critical overview of a certain field

or one of its parts, so that a significant contribution of the author to the research of

the chosen problem can be identified

- Symposium presentation – previously presented work at a symposium which can be

published in a full-paper format, but only if it has not been previously published in

the conference proceedings

- Professional paper, which informs and introduces the subject matter of a field or

demonstrates some original findings in it, but without aiming at a fully scientific

treatment. It must be understandable to a wide audience, not just to a narrow circle

of specialized readership.

Guidelines for authors

g

jesnički kutak

Guidelines for authors Holon, 2 (3):119-137, 2012., Zagreb

129

The journal also publishes uncategorized works such as: reviews (of relevant editions

published in Croatia or abroad in the previous three years, counting from the day the work

has been received by the Editorial Council), overviews, presentations, translations, reports

(public lectures, scientific gatherings etc.), news, interviews, artwork, poetry, bibliographies

etc.

The work must be written in standard, literary Croatian language and it has to be stylistically

accomplished. The Editorial Council holds the right to revise and adapt the work according to

the journal’s and the Croatian literary writing standards.

By submitting a manuscript the author:

- affirms that the manuscript contains his/her original, previously unpublished work,

- accepts scientific and ethical responsibility for it, and

- confirms that the work has not been submitted to any other editorial board with the

intention of having it published.

The author reserves copyright for the work published in Holon, but transfers the right of first

publication to the Holon Editorial Council. The work published in Holon can be subsequently

published in other publications, on condition that the information about first publication is

provided.

Structure of articles

The articles must be written in Microsoft Word program, using Times New Roman font, size

12, spacing 1,5 (30 rows per page) and 25 mm margins. Text needs to be aligned to the

margins from both left and right side. The titles need to be written using size 14 font. Pages

need to be numbered in the lower right corner, starting with page 1. Options italic and bold

are not recommended, except when a part of the text needs to be especially accentuated. If

abbreviations are used, it is always necessary to state the full name of what is being

abbreviated, for example: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization

(UNESCO) etc.


130

Desirable length of original (scientific) work is, depending on the respective scientific field,

between 8 and 32 cards, previous reports and review articles – 4 to 16 cards, and reviews

and overviews – 2 to 8 cards. One card contains 1.800 characters (with spaces), that is 30

rows with 60 characters in each.

The structure of articles needs to contain the following:

- first and last name of the author(s)

- academic title, that is, the scientific position of the author

- title and address of the institution in which the author is employed

- contact address of the author (if different from the address of institution)

- e-mail of the author

- full title of the article (and the subtitle, if any)

- abstract (200 to 250 words) in Croatian and one other foreign language (English, German,

French, Italian or Russian) which needs to explain the purpose of the article, general

overview of the topic, methodology used, the most important results and conclusion. It

needs to be written in third person.

- keywords (not more than 10) in Croatian, English and optionally one other language

(German, French, Italian, Spanish, Russian etc.) which need to be written in alphabetical

order and need to include the most important concepts that are being discussed in the

article. They should not contain general statements/terms.

- in the introduction it is necessary to define the problem dealt with in the paper in a few

sentences (ask the crucial question which shall be discussed in the article and which will be

answered in conclusion) or subject of research with a hypothesis which is to be proven (goal

of research is determined). The composition or structure and the scientific method used in

the article should be indicated as well. Generally, introduction should not be longer than one

page.

- the body of the article, as the lengthiest part of the article, needs to contain topics, by

chapters and subchapters, that is, by themes. Each chapter needs to have a subtitle which

indicates the theme of the chapter being discussed in the indicated part of the article.


131

Sequence of themes/chapters has to make sense. In this part of the article all of the results

from research, hypothesis confirmation or explanation need to be presented and analyzed.

- in the conclusion some form of an answer to the original question posed in the

introduction needs to be stated and explained, and there needs to be a critical examination

of it. The conclusion needs to contain a sort of a synthesis of all the results of the work.

- all graphical representations (tables, graphs, figures, drawings, etc.) need to be enclosed

within the text and they need to have a title. The title needs to specify the type of the

representation, its number and its source. Each type of graphical representations (tables,

graphs, figures, drawings, etc.) is numbered separately, starting with number 1, and the

numbering needs to be written in bold. The title needs to be placed above the graphical

representation and italicized (e.g. Figure 1: An example of the four quadrants with some

developmental lines and levels (Wilber, 2000b:198). The numbering of graphical

representations should be preserved when they are referred to in the main text, for

example: in Table 5; on Figure 2, on Graph 4, etc.

- each time someone else's phrases, ideas, information, results, hypothesis, concepts, etc.

are mentioned in the text, the source should also be given in the text, not in footnotes.

Reference is to be put in parenthesis and it should contain last name of the author, date of

publication and, in case of literal citation, a page of the work it was found in; example: (Kant,

1984) or (Kant, 1984:17). If the bibliography contains more than one author of the same last

name, then the first initial of the first name is added, for example: (V. Katunarić, 2007). If the

work has two authors, both should be stated, for example: (Ekman and Davidson, 1994) or

(Ekman and Davidson, 1994:49). In case of a co-authorship of three or more authors, 'and

others' is used, for example: (Sekulić and others, 2004) or a Latin abbreviation et al. (Sekulić

et al., 2004). All references should be stated each time, that is, abbreviations such as 'ibid.',

'op. cit.', 'loc. cit.' should not be used. Citations from daily, weekly, monthly, or annual press

are provided in one of two possible ways. When news, documents, information, etc. are

cited, that is, texts where authorship is unknown or not particularly relevant, the name of

the newspaper and year of publication is provided, for example: (Večernji list, 2011) or

(Večernji list, 2011:9). If ideas and views cited from daily, weekly, monthly, etc. press are

distinctly of an author (commentaries, columns, etc.) then those authors have to be cited in


132

the same way as the authors of other works, for example: (Bešker, 2009) or (Bešker, 2009:7).

Institutional publications are cited in the following way: the name of institution, year of

publication and, if applicable, page number, for example: (Croatian Bureau of Statistics,

2001) or (Croatian Bureau of Statistics, 2011:19). Citations of laws and regulations should be

given as follows: name of the law, abbreviated name of the publisher, number and year of

publication, for example: (Public Procurement Act, Official Gazette 90/2011). Citations from

encyclopedias, lexicons or dictionaries are provided as follows: the title, year of publication,

page number if applicable, for example: (Croatian Encyclopedia, 1999) or (Croatian

Encyclopedia, 1999:477); if the name of the author or editor of an encyclopedia, lexicon or

dictionary is known, citation is provided as follows: last name of the author or editor, year of

publication, page number if applicable, for example: (Klaić, 1978) or (Klaić, 1978:1017);

finally, if an encyclopedia, lexicon or dictionary contains original works of particular authors,

then citation is provided as follows: last name of the author, year of publication of the work,

page number if applicable, for example: (Klages, 2001) or (Klages, 2001:338). Citations of

works available on the Internet are provided in the same manner.

- list of references needs to contain all works that are referenced or mentioned in the article,

in alphabetical order of last names of authors (that is, first names, if there is more than one

author with the same last name), and chronological order of works of the same author. If

several works of the same author are published in the same year, they need to be

differentiated by letters (a, b, c, etc.) immediately following the year of publication. In case

of co-authorship, 'and others' or abbreviations et al. should not be used, but all authors

should be stated. References should be listed in accordance with the following examples for

various bibliographic items (books, proceedings, journals, internet sources, etc.):

a) Book:

last name, first name of the author (year of publication). title: subtitle, edition, place of publication: name of

publisher

1) Wilber, Ken (2000). Sex, Ecology, Spirituality: The Spirit of Evolution, 2-nd rev. ed., Boston

& London: Shambhala


133

2) Ekman, Paul; Davidson, J. Richard (1994). The Nature of Emotion: Fundamental Questions,

New York: Oxford University Press

b) Proceedings:

last name, first name of the editor (ed.) (year of publication). title: subtitle, edition, place of publication: name

of publisher

3) Cifrić, Ivan (ed.) (2000). Science and Social Changes, Zagreb: Croatian Sociological

Association - Institute of sociology, Faculty of Humanities and Social Sciences

4) Sharma, Soumitra; Sikavica, Pere (eds.) (1995). Proceedings of the International

Conference Restructuring Economies in Transition, 7–9 November 1995, Zagreb, Croatia,

Zagreb: Faculty of Economics and Business, University of Zagreb

c) Doctoral dissertations, master and diploma theses:

last name, first name of the author (year of publication). title: subtitle, doctoral dissertation/master

thesis/diploma thesis, place of publication: name of publisher

5) Srbljinović, Armano (2009). Transition of a Multiethnic Community from the State of

Segregation to the State of Cultural Pluralism, doctoral dissertation, Zagreb: Faculty of

Humanities and Social Sciences, University of Zagreb

d) Article in book/proceedings:

last name, first name of the author (year of publication). title: subtitle, in: last name, first name of the editor

(ed.). title of the book/proceedings: subtitle, edition, place of publication: name of publisher, pp. beginning-end

6) Lelas, Srđan (2001). Systemic Thinking, in: Božičević, Juraj (ed.). We are Thinking

Systemically, Zagreb: Croatian Systems Society – CROSS, pp. 21-27

7) Kluckhohn, Florence (1953). Dominant and Variant Value Orientations, in: Kluckhohn,

Clyde; Murray, A. Henry (eds.). Personality in Nature, Society and Culture, New York: Alfred

A. Khopf, pp. 342-357

e) Article in journal:

last name, first name of the author (year of publication). title: subtitle, journal title, volume number (issue

number): beginning-end


134

8) Markešić, Ivan (2005). Religion as Communication: Considerations from Contemporary

Sociological Theory, Social Ecology, 14 (1-2):93-116

f) Article in newspapers:

1) if the author is known:

last name, first name of the author (year of publication). title: subtitle, title of the newspapers, place of

publication, publication date, pp. beginning-end

9) Karaman, Ljubo (1927). On Former Governors and the Old Townhall of the City of Split,

Novo Doba, Split, December 24, 1927, p. 11

2) if the author is unknown:

title of the newspapers (year of publication). title: subtitle, place of publication, publication date, pp. beginning-

end

10) Večernji list (2007). Rehn to the politicians in Bosnia and Herzegovina: »Stop Quarrelling

and Carry Out the Reforms«, Zagreb, March 16, 2007, p. 5

3) interview, public statement and alike:

last name, first name of the person who gives the interview/statement (year of publication).

interview/statement, title of the interview/statement: subtitle, in: title of the newspapers, place of publication,

publication date, pp. beginning-end

11) Juretić, Bernardica (2004). statement, Religious Communes Manipulate with Addicts and

Wash Their Brains, in: Vjesnik, Zagreb, October 16, 2004, p. 3

g) Institutional publication:

name of the institution (year of publication). title of the publication: subtitle, place of publication: name of

publisher

12) Central Bureau of Statistics of the Republic of Croatia (2011). Statistical Yearbook of the

Republic of Croatia 2011, Zagreb: Central Bureau of Statistics of the Republic of Croatia

h) Laws and statutes:

title: subtitle of the law, name of publication where the law is published, number/year of publication

13) Public Procurement Act, Official Gazette, nr.90/2011

i) Encyclopedias, lexicons and dictionaries:


135

1) basic pattern:

title of encyclopedia/lexicon/dictionary (year of publication). title of the article: subtitle, vol. number, place of

publication: name of publisher, pp. beginning-end

14) Croatian Encyclopedia (1999). Austro-Hungarian Settlement, vol. 1., Zagreb:

Lexicographical Institute Miroslav Krleža, p. 477

2) article of a particular author:

last name, first name of the author (year of publication). title of the article: subtitle, in: last name, first name of

the editor (ed.). title of encyclopedia/lexicon/dictionary: subtitle, edition, place of publication: name of

publisher, pp. beginning-end

15) Klages, Helmut (2001). Postindustrial Society, in: Nohlen, Dieter (ed.). Politological

Dictionary: State and Politics, Osijek, Zagreb, Split: Pan Liber, pp. 338-339

3) entry (with editor of the encyclopedia/lexicon/dictionary known):

last name, first name of the editor (year of publication). entry, title of encyclopedia/lexicon/dictionary, place of

publication: name of publisher, pp. beginning-end

16) Klaić, Bratoljub (1978). pastoral, Dictionary of Foreign Words, Zagreb: Publishing House

of the Matrix Croatica, p. 1017

4) entry (with editor of the encyclopedia/lexicon/dictionary unknown)::

title of encyclopedia/lexicon/dictionary (year of publication). entry, place of publication: name of publisher, pp.

beginning-end

17) Lexicon of the Yugoslavian Lexicographical Institute (1974). magma, Zagreb: Yugoslavian

Lexicographical Institute, p. 577

j) Unpublished archival material:

name of the archive where the material is stored, name of the archival storage or collection, number of box or

volume, page or folio

16) State Archive in Zadar, Curia maior civilium, box IV, fasc. 14., fol. 12v.

k) Internet sources:

1) web page:

last name, first name of the author (year of publication). title: subtitle, publisher (in a traditional sense or the

organization responsible for the web page), URL, (retrieval date)


136

17) Miletić, Dario (2008). Fear is an Emotion, web pages of the Educational Institute of Public

Health of the Primorje-Gorski kotar County, http://www.zzjzpgz.hr/nzl/49/strah.htm, (August

17, 2011)

2) article in electronic journal or online database:

last name, first name of the author (year of publication). title: subtitle, journal title, volume number (issue

number), URL or the name of the online database, (retrieval date)

18) Malhotra, Yogesh (2003). The Knowledge Application Gap in Information Systems

Research and Education and Their Quest for the Dependent Variable, Information Resources

Management Journal, 16 (2), Proquest, (February 17, 2004)

3) e-mail:

last name, first name of the sender (sender's e-mail address), (date of writing). message subject, for last name,

first name of the recipient (recipient's e-mail address), (date of reading)

19) Petrović, Petra ([email protected]), (May 17, 2012). Feminism in Croatia, for

Marjanović, Marija ([email protected]), (May 18, 2012)

l) Sources from electronic media (CD, DVD etc.):

last name, first name of the author (year of publication). title: subtitle [type of media], place of publication:

name of publisher

20) Lešković Česmadžiski, Mirjana (1999). The Role and the Meaning of the Appearance at a

Fair [CD-ROM], Zagreb: Faculty of Economics and Business, University of Zagreb

m) Interview on television, radio, Internet, etc.:

last name, first name of the person who gives the interview (year of publication). interview, title of the

interview: subtitle, in: title of the program that contained the interview, [type of media], name of channel or

other media service that broadcasted the interview, broadcasting date

21) Blair, Tony (1997). interview, in: Six O' clock News, [television], BBC1, February 29, 1997

- footnotes should be marked by an unbroken sequence of Arabic numerals, starting from

number one (1) onwards, placed on top of the last letter of the word they apply to, and they

should be written at the bottom of each page. They should be exclusively used for additional

explanations, commentaries, digressions, or additions to the text.

http://www.zzjzpgz.hr/nzl/49/strah.htm




137

- reviews and presentations of domestic and foreign publications must contain accurate

bibliographical data describing the reviewed publication (first and last name of the author

whose work is being reviewed, complete title and subtitle of the work, place and year of

publication, name of the publisher, number of pages, and other relevant information (for

example, first and last name of the translator)).

Submission of manuscripts

Manuscripts are to be e-mailed at:

[email protected]

The Editorial Council does not return received works.


Documents

postdisciplinaran znanstveno-stručni časopispubweb.carnet.hr/hdzi/wp-content/uploads/sites/171/2013/...Holon, 2 (3):1-4, 2012., Zagreb 1 ošto Àani čitateljice i čitatelji, kao