Porezni tretman naslijeđenog dohotka...POREZNI TRETMAN NASLIJEĐENOG DOHOTKA 83 Od toga su, meutim, izuzeti darovi dani za postignuće općekorisnih svrha te darovi što ih se, na

POREZNI TRETMAN NASLIJEĐENOG DOHOTKA 81

Porezni tretman naslijeđenog dohotka

Ksenija Cipek i Iva Uljanić Škreblin

Porezni tretman naslijeđenog dohotka

1. UvodPravo nasljednika na imovinu ostavitelja, te obveze za moguće dugove, utvr�uje se

u Zakonu o naslje�ivanju, dok porezni propisi utvr�uju oporeziv dohodak što ga se isplaćuje nasljedniku nakon ostaviteljeve smrti, poreznu osnovicu, obračun i način plaćanja poreza, obveznika, izvješćivanje i drugo. Budući da se radi o dohotku što nije isplaćen za života ostavitelja pa ga se nije ni moglo oporezovati, pri isplati dohotka poreznu obvezu preuzima njegov nasljednik (stvarni korisnik koji može raspolagati navedenim dohotkom), što se ure�uje u prvome redu u Zakonu i Pravilniku o porezu na dohodak, dok se na nasljedstvo što ga je ostavitelj stekao za života te mu je isplaće-no za života (čime je porez na dohodak uplaćen u ime i za račun ostavitelja), oporezu-je porezom na nasljedstva i darove prema Zakonu o financiranju jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave.

O svemu tome više u nastavku teksta.

2. Iz Zakona o naslje�ivanjuPravo naslje�ivanja ure�uje Zakon o naslje�ivanju (NN 48/03, 163/03, 35/05, 127/13.

i 33/15), sukladno kojemu umrlu fizičku osobu (ostavitelja) naslje�uje onaj tko je njezi-nom smrću stekao nasljedno pravo (nasljednik). Svaku se fizičku osobu može naslijediti i svaka je osoba sposobna naslijediti, ako Zakon o naslje�ivanju ne odre�uje drukčije. Nasljedno pravo stječe se u trenutku ostaviteljeve smrti, prema zakonu ili oporuci. No, nasljednik se može i odreći toga prava. Onaj tko naslijedi neku osobu, njezin je sveopći pravni sljednik i ostaviteljevom smrću na nj prelazi ukupna ostavina, čime postaje nasljed-stvo. Ostavinu čini sve što je bilo ostaviteljevo u trenutku njegove smrti, osim onoga što se ne može naslijediti zbog pravne naravi ili po zakonu, ali ostavina nije ono što je tu�i udjel u zajedničkoj imovini ili što netko u trenutku ostaviteljeve smrti stekne prema po-sebnomu pravnom temelju.

Ako ostavitelj nema nasljednika, ostavina prelazi na općinu odnosno grad gdje ne-kretnina jest, ili ako se radi o pokretnini gdje je ostavitelj imao prebivalište, pa tako dobi-vaju jednak položaj kao da su ostaviteljevi nasljednici, čega se oni ne mogu odreći.

2.1. Naslje�ivanje na temelju ZakonaAko ostavitelj nije ostavio oporuku, po zakonu ga naslje�uju zakonski nasljednici

prema nasljednim redovima, pri čemu vrijedi načelo da nasljednici bližega nasljednog reda

82 POREZNI VJESNIK 10/2016.

isključuju iz nasljedstva osobe daljnjeg nasljednog reda. Zakonski su nasljednici ostavite-lja prema tome Zakonu i Zakonu o životnom partnerstvu osoba istog spola (NN 92/14):

− potomci, posvojčad, djeca nad kojom ostavitelj ima partnersku skrb i njihovi po-tomci

− bračni drug− izvanbračni drug− životni partner− neformalni životni partner− roditelji ili posvojitelji− braća i sestre i njihovi potomci− djedovi i bake i njihovi potomci− ostali preci.

Zakonski nasljednici podijeljeni su u četiri nasljedna reda:1. ostaviteljevi potomci i njegov bračni drug (odnosno izvanbračni drug, životni ili

neformalan životni partner) koji naslje�uju jednake dijelove,2. ostavitelja koji nije imao potomke naslje�uju njegovi roditelji i bračni drug (izva-

nbračni drug, životni ili neformalan životni partner), pa njegovi roditelji naslje�u-ju polovicu ostavine podijeljenu na jednake dijelove, a drugu polovicu bračni drug (izvanbračni drug, životni ili neformalan životni partner),

3. ostaviteljevi djedovi i bake i njihovi potomci,4. ostaviteljevi pradjedovi i prabake, a nakon pradjedova i prabaka ostavitelja naslje-

�uju njegovi daljnji preci.

2.2. Naslje�ivanje na temelju oporukeOporuku može napisati svaka osoba sposobna za rasu�ivanje s navršenih 16 godina.

Tako raspolaže imovinom u slučaju smrti, ali i tada postoje odre�ena zakonska ograniče-nja. Odre�en krug osoba ima naime, prema Zakonu, pravo na nužan dio, neovisno o napisanoj oporuci ostavitelja.

Nužni su nasljednici ostaviteljevi potomci, posvojčad, djeca nad kojom ostavitelj ima partnersku skrb i njihovi potomci te bračni ili izvanbračni drug, životni ili neformalan životni partner. Nužni su nasljednici i roditelji, posvojitelji i ostali preci (djedovi, bake...), ako su trajno nesposobni za rad i nemaju nužnih sredstava za život.

Ostaviteljevi potomci, kako je već nabrojeno, imaju pravo na nužan dio − polovicu dijela koliki bi svakome od njih pripao prema zakonskom redu naslje�ivanja. Nužan je dio za ostale nasljednike trećina zakonskog dijela.

Vrijednost ostavine na temelju koje se izračunava vrijednost nužnoga dijela utvr�uje se kako slijedi:

1. najprije treba popisati i procijeniti ukupna dobra ostavitelja u trenutku smrti, ra-čunajući i sve čime je raspolagao oporukom, te ukupne tražbine, pa i prema ne-kome nasljedniku, osim očito nenaplativih,

2. od utvr�ene vrijednosti dobara ostavitelja u trenutku smrti, odbija se svotu osta-viteljevih dugova, troškova popisa i procjene ostavine i troškova pokopa,

3. tako dobivenu ostatku pribraja se vrijednost ukupnih darova ostavitelja, na bilo koji način, nekomu zakonskom nasljedniku, svejedno naslje�uje li ostavitelja, pa i darova nasljednicima koji se odriču nasljedstva, te darova za koje je ostavitelj naredio da ih se ne uračuna nasljedniku u nasljedni dio,

4. tome se pribraja i vrijednost darova ostavitelja u posljednjoj godini života drugim osobama koje nisu zakonski nasljednici, osim manjih uobičajenih darova.


Od toga su, me�utim, izuzeti darovi dani za postignuće općekorisnih svrha te darovi što ih se, na temelju zakona, ne uračunava nasljedniku u njegov nasljedni dio.

Darom se po Zakonu smatra i odricanje od prava, oprost duga, ono što je ostavitelj za života dao nasljedniku na ime nasljednoga dijela, ili radi osnivanja ili proširenja kućanstva, ili radi obavljanja zanimanja, te svako drugo raspolaganje bez naknade.

Pri procjenjivanju dara uzima se vrijednost darovane stvari u trenutku ostaviteljeve smrti, sukladno stanju u vrijeme darovanja.

Kad je povrije�en nužan dio, raspolaganje oporukom će se umanjiti, a darove će se vratiti, koliko treba da se dopuni nužan dio. Najprije se umanjuje raspolaganje oporukom, pa se darove vraća, ako se tako ne bi namirilo nužan dio. Zastara zahtjeva za umanjenje raspolaganja oporukom nastupa u roku tri godine od proglašenja oporuke, a povrat dara tri godine od ostaviteljeve smrti, odnosno od dana pravomoćnosti rješenja o proglašenju ostavitelja umrlim (utvr�enju smrti).

No, ostavitelj (oporučitelj) ima pravo i isključiti iz nasljedstva (potpuno ili djelomično) nasljednike koji bi imali pravo na nužan dio u točno propisanim slučajevima:

1. ako se netko povredom neke zakonske ili moralne obveze iz obiteljskog odnosa s ostaviteljem teže ogriješio prema ostavitelju,

2. ako je namjerno počinio neko teže kazneno djelo spram njega ili njegova bračnog druga, djeteta ili roditelja,

3. ako je počinio kazneno djelo protiv RH ili vrijednosti zaštićenih me�unarodnim pravom,

4. ako se odao neradu ili nepoštenu životu.

2.3. Otvaranje nasljedstva i stjecanje ostavineNasljedstvo se otvara smrću osobe, odnosno proglašenjem osobe umrlom na dan kad

je rješenje o proglašenju postalo pravomoćno. Ostavina umrle osobe prelazi na nasljedni-ka u trenutku ostaviteljeve smrti, kad nasljednik stječe nasljedno pravo i ostala prava i obveze na osnovi svojstva nasljednika, ako iz pravne naravi ne proizlazi nešto drugo. Nasljednik ostaje nasljednikom trajno, osim ako se valjano ne odrekne vlastitoga nasljed-nog prava (odricanje od nasljedstva).

2.4. Odgovornost nasljednika za ostaviteljeve dugoveOsim što nasljednik stječe imovinu ostavitelja, može naslijediti i njegove dugove.

Nasljednik, prema Zakonu o naslje�ivanju, odgovara za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti naslije�ene imovine, a ako se nasljednik odrekne nasljedstva, ne odgovara za spomenute dugove. Kad ima više nasljednika, dugove se dijeli razmjerno nasljednim di-jelovima te za njih solidarno odgovaraju za naslije�ene dugove, svaki do visine vrijedno-sti vlastitoga nasljednog dijela.

2.5. Ostavinski postupakOstavinski postupak pokreće se prema službenoj dužnosti, nakon što primi smrtovni-

cu ili izvadak iz matice umrlih, odnosno s njima izjednačenu ispravu. U ostavinskom postupku utvr�uje se tko su nasljednici, što čini ostaviteljevu ostavinu te koja još prava pripadaju nasljednicima, zapisovnicima i drugim osobama. Ostavinski postupak provodi se kao izvanparnični postupak, i to pred javnim bilježnikom kao povjerenikom općinskog suda. Odluke se donosi u obliku rješenja. Rješenjem o naslje�ivanju sud utvr�uje tko je ostaviteljevom smrću postao nasljednik i kakva su prava time stekle druge osobe. Prije i tijekom pokretanja ostavinskog postupka, do pravomoćna svršetka postupka, sud će, na


zahtjev stranke, radi osiguranja stvari i prava iz ostavine odrediti privremene mjere pred-vi�ene u OZ-u, ako stranka učini vjerojatnom opasnost da bi se bez takve mjere promije-nilo postojeće stanje ili ako učini vjerojatnim da je mjera nužna kako bi se spriječilo na-silje ili nastavak možebitne nadoknadive štete.

3. OporezivanjeZakon o naslje�ivanju ure�uje prava nasljednika na ostavinu, odnosno na sve što je

bilo ostaviteljevo u trenutku smrti, dok drugi posebni propisi ure�uju druga prava i obve-ze nasljednika. Porezni propisi npr. utvr�uju tko je obveznik, način odre�ivanja porezne osnovice, rokove i način plaćanja poreza, izvješćivanje i drugo.

3.1. Oporezivanje dohotka kojeg se isplaćuje nasljedniku nakon smrti ostavitelja i obračun obveznih doprinosaPrema čl. 2. st. 1. Zakona o porezu na dohodak (NN 177/04, 73/08, 80/10, 114/11,

22/12, 144/12. − Odluka USRH, 120/13,125/13, 148/13. − Odluka USRH, 83/14, 143/14. i 136/15) i čl. 2. st. 1. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09. − ispr., 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13, 157/14. i 137/15), obveznik je fizička osoba koja stječe dohodak.

Sukladno čl. 2. st. 3. Zakona i čl. 2. st. 2. Pravilnika, obveznik je i nasljednik za sve porezne obveze što proizlaze iz dohotka kojeg je ostavitelj stekao do trenutka smrti, pa ima obvezu u ime i za račun ostavitelja namiriti dospjele obveze do vrijednosti naslije�e-ne imovine, može podnijeti njegovu godišnju poreznu prijavu i ispuniti druge propisane obveze. Ako nasljednik ne podnese poreznu prijavu ostavitelja, dohodak ostavitelja utvr-�uje Porezna uprava procjenom. Nasljednik je, istodobno, obveznik za dohodak što mu pritječe iz naslije�enih izvora dohotka te se predujam poreza na dohodak nasljedniku utvr�uje na osnovi jednakog izvora dohotka kakvoga se utvr�ivalo ostavitelju.

Slijedom toga se može dogoditi npr. da se plaću što ju je ostavitelj stjecao za života, ali mu nije isplaćena, isplati naknadno, nakon smrti, njegovu nasljedniku. Nasljedniku će se porez tada obračunati jednako kao ostavitelju, odnosno kao dohodak od nesamostalnog rada, osim što se ostavitelju oporeziv dohodak neće umanjiti za neoporezivi dio dohotka, odnosno osobni odbitak, jer ostaviteljev poslodavac nema poreznu karticu (PK) nasljed-nika u trenutku isplate plaće ostavitelja. Kada bi se nasljedniku isplatilo npr. neke neopo-rezive naknade u ime i za račun ostavitelja, na kakve je ostavitelj stekao pravo za života (dnevnice za službeni put, troškovi puta, dar za dijete, božićnica i sl.), ne bi bile opore-zive, s obzirom da se primjenjuje jednak porezni tretman.

Nasljednik mora podnijeti godišnju poreznu prijavu ako je, osim naslije�ene plaće primio i dohodak od nesamostalnog rada iz čl. 14. Zakona i/ili druge oblike dohotka za kakve se mora podnijeti godišnju poreznu prijavu prema čl. 39. Zakona. Ako Porezna uprava ima ukupne podatke nužne za obračun godišnjeg poreza, na nj će se primijeniti poseban postupak te neće morati podnositi Obrazac DOH, jer će mu Porezna uprava obra-čunati razliku poreza za uplatu/povrat i dostaviti privremeno porezno rješenje do kraja lipnja tekuće za prošlu godinu. Jednako će se postupiti ako je nasljednik u poreznom razdoblju stekao samo naslije�enu plaću/primitke od nesamostalnog rada te nije iskoristio ukupan osobni odbitak na što ima pravo. Tada neće morati podnijeti Obrazac DOH, kako bi dobio pravo na povrat preplaćena poreza, nego će se primijeniti poseban postupak i Porezna uprava će mu do kraja lipnja tekuće za prošlu godinu dostaviti privremeno porez-no rješenje s obračunanom razlikom preplaćena poreza za povrat.


Doprinose za obvezna osiguranja za redovnu plaću obračunava se i uplaćuje u ime i za račun ostavitelja te čl. 212. st. 2. Zakona o doprinosima (NN 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14. i 143/14), ako se osnovica za obračun doprinosa temelji na plaći i ostalim primicima ili naknadi plaće osiguranika po osnovi radnog odno-sa ili izaslanog radnika, odnosno izabrane ili imenovane osobe, stečenima za vrijeme što ga se osiguraniku priznaje u staž mirovinskog osiguranja do njegove smrti, propisuje da se osnovicu pripisuje osiguraniku te se doprinose obračunava, obustavlja i uplaćuje u ime i za račun staža osiguranja ostavitelja, o čemu se izvješćuje Poreznu upravu i Središnji registar osiguranika. No, obračun doprinosa za primitke što ih poslodavac isplaćuje na-sljednicima, a nisu redovna plaća, utvr�uje se temeljem čl. 111. do 116. Zakona o dopri-nosima, jednako kao za drugi dohodak te je osnovica za obračun doprinosa primitak po osnovi kojega se, sukladno propisima, utvr�uje dohodak od nesamostalnog rada, kad ga poslodavac isplaćuje ili daje u naravi drugoj osobi umjesto bivšem radniku, a taj se pri-mitak ne odnosi na naknadu za trajanja radnog odnosa, niti je primitak stečen u to doba, kao npr. primitak što ga se isplaćuje nasljednicima po osnovi rada bivšega radnika, osim mjesečne plaće. Na tako utvr�enu osnovicu obračunava se:

• doprinose iz osnovice: − za mirovinsko osiguranje − za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (za

osiguranika toga osiguranja) • doprinose na osnovicu: − za zdravstveno osiguranje.

Obveznik je doprinosa iz osnovice primatelj, a doprinosa na osnovicu isplatitelj pri-mitka, no obveznik je obračunavanja odnosno plaćanja ukupnih doprinosa isplatitelj primitka. Doprinose se obračunava s obračunom primitaka i dospijevaju na naplatu isto-dobno s isplatom primitka. Doprinose obračunane iz osnovice isplatitelj primitka obustav-lja od primitka i plaća u ime i u korist osiguranika, a doprinose obračunane na osnovicu isplatitelj primitka plaća u vlastito ime, a u korist osiguranika.

PrimjerMarko Markić bio je u radnom odnosu u poslodavca XY d.o.o. i temeljem rada za veljaču 2016.

primao plaću u svoti 10.000,00 kn. Preminuo je, međutim, početkom ožujka, prije negoli mu je poslo-davac isplatio plaću. U Rješenju o nasljeđivanju utvrđeno je kako nasljednik ostavitelja Ivo Markić te mu XY d.o.o. isplaćuje tu plaću za veljaču 2016, na koju je pravo stekao ostavitelj. Obveznik stoga postaje nasljednik Ivo Markić, kojemu se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada po osnovi naslije-đene plaće te će mu XY d.o.o. pri isplati naslijeđene plaće obračunati, obustaviti i uplatiti porez na dohodak i prirez porezu na dohodak i o tome izvijestiti Poreznu upravu na Obrascu JOPPD. Plaću se isplaćuje 20. lipnja 2016, a isplatitelj je istog ili najkasnije sljedećeg dana obvezan Poreznoj upravi dostaviti Obrazac JOPPD. Doprinose je poslodavac obračunao i uplatio 10. ožujka 2016. u ime i za račun ostavitelja te je i o tome izvijestio Poreznu upravu na Obrascu JOPPD kojeg je podnio istoga dana. Iako su doprinosi obračunani i uplaćeni u ime i za račun ostavitelja, a porez se obračunava naknadno, pri isplati nasljedniku, bruto-svotu plaće može se umanjiti za uplaćene doprinose za mi-rovinsko osiguranje iz te plaće.

U nastavku donosimo obračun poreza na dohodak i prireza za nasljednika, doprinosa za ostavi-telja te dva obrasca JOPPD (prvi za obračunane i uplaćene doprinose i drugi za isplaćenu plaću na-sljedniku).


Obračun plaće za nasljednika

Red. broj

Opis Svota

1 2 3

1. Mjesečna plaća (≈bruto«) 10.000,00

2. Uplaćeni doprinosi za mirovinsko osiguranje 20% (I. stup)1 2.000,00

3. Dohodak 8.000,00

4. Osobni odbitak −

5. Porezna osnovica 8.000,00

6. Porezna osnovica za primjenu stope 12% 2.200,00

7. Porezna osnovica za primjenu stope 25% 5.800,00

8. Porezna osnovica za primjenu stope 40% −

9. Porez po stopi 12% 264,00

10. Porez po stopi 25% 1.450,00

11. Porez po stopi 40% −

12. Porez ukupno 1.714,00

13. Prirez Grad Zagreb 18% 308,52

14. Ukupno porez i prirez 2.022,52

15. Iznos plaće za isplatu 5.977,48

16. Doprinosi za obvezna osiguranja na plaću (obveza poslodavca) 1.204,00

17. Doprinos za zdravstveno osiguranje (15%) 1.500,00

18. Doprinos za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu (0,5%) 50,00

19. Doprinos za zapošljavanje (1,7 %) 170,00

Isplatitelj je svotu predujma poreza 2.022,52 kn obvezan uplatiti u korist računa grada/općine prema prebivalištu obveznika (primatelja dohotka) − u ovom primjeru Grada Zagreba: HR1110010051713312009, pa u polje ≈model« upisuje broj modela ≈HR68« te u polje ≈poziv na broj primatelja« kao podatak prvi pripadajuću brojčanu oznaku vrste poreza i prireza što se uplaćuje (u ovome primjeru 1880), kao podatak drugi obveznikov OIB što ga dodjeljuje Ministarstva financija − Porezna uprava te kao podatak treći oznaku izvješća JOPPD prema kojemu se obavlja uplatu (pet znamenka).

Predujam poreza obvezan je uplatiti na dan isplate naslijeđene plaće, odnosno 20. lipnja 2016, te istodobno podnijeti Obrazac JOPPD nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema sjedištu.

Obračunane doprinose za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti i za za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti isplatitelj mora uplatiti na račun proračuna RH, upisav-ši u polje ≈model« ≈HR68« te u polje ≈poziv na broj primatelja« kao podatak prvi pripadajuću brojča-nu oznaku vrste uplaćena doprinosa, kao podatak drugi OIB podnositelja izvješća što ga dodjeljuje Ministarstvo financija − Porezna uprava, te kao podatak treći oznaku Obrasca JOPPD prema kojemu se obavlja uplatu (pet znamenaka). Doprinose po osnovi obveznoga zdravstvenog osiguranja uplaću-je se na račun HR6510010051550100001 − HZMO, a u naloge za plaćanje u polje ≈model« isplatitelji plaće upisuju broj modela ≈HR68« a u polje ≈poziv na broj primatelja« kao podatak prvi brojčanu oznaku vrste doprinosa, kao podatak drugi OIB podnositelja izvješća što ga dodjeljuje Ministarstvo financija − Porezna uprava te kao podatak treći oznaku Obrasca JOPPD prema kojemu se obavlja uplatu (5 znamenaka).

U ovome se primjeru obračunane doprinose i predujam poreza na dohodak uplaćuje na sljedeće uplatne račune:

1 Nasljednik je osiguranik samo I. stupa osiguranja.


Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada i prirez porezu na dohodak

Naziv računa: Račun Grada Zagreba

IBAN: HR1110010051713312009

Model: HR68

Poziv na broj primatelja: 1880-11111111111-16172

Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti temeljem radnog odnosa

Naziv računa: Državni proračun Republike Hrvatske

IBAN: HR12 1001 0051 8630 0016 0

Model: HR68

Poziv na broj primatelja: 8168 − 22222222222 − 16070

Doprinos za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti − doprinos za zapošljavanje

Naziv računa: Državni proračun Republike Hrvatske

IBAN: HR12 1001 0051 8630 0016 0

Model: HR68


Doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje

Naziv računa: Doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje

IBAN: HR6510010051550100001

Model: HR68


Doprinos za zaštitu zdravlja na radu

Naziv računa: Doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje

IBAN: HR6510010051550100001

Model: HR68









3.2. Oporezivanje doživotne renteTemeljem obveznikova upita o načinu obračuna doprinosa te poreza na dohodak od

doživotne rente, kakvu se na temelju sudskih presuda isplaćuje bivšem radniku odnosno članu obitelji, te uplatnih računa na koje treba uplatiti doprinose te porez i prirez, Središ-nji ured Porezne uprave izdao je Mišljenje, klasa: 411-01/05-01/69, ur. broj: 513-07-21--01/06-2, od 13. veljače 2006. u kojemu se navodi sljedeće:

≈Prema čl. 13. Zakona o porezu na dohodak (NN 177/04), dohodak je od nesamostal-nog rada razlika primitaka priteklih u poreznom razdoblju, sukladno čl. 14. toga Zakona, te izdataka nastalih u istome razdoblju, sukladno čl. 16. Zakona, dok se, prema čl.14. Zakona, primitkom po osnovi nesamostalnog rada (plaćom) smatra (uz ostalo) ukupne primitke što ih poslodavac u novcu ili u naravi isplaćuje ili daje radniku po osnovi radnog odnosa, prema propisima što uređuju radni odnos.

Prema čl. 7. st. 4. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 95/05), kada se naknadu štete kakvu se u točno utvrđenim obrocima isplaćuje na temelju prijašnjeg radnog odnosa, svotu rente smatra se primitkom od kojeg se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada iz čl. 13. Zakona, pa se i predujam poreza na dohodak obračunava sukladno čl. 45. Zakona.

No, propisi o obveznim osiguranjima, a to su:− Zakon o mirovinskom osiguranju (NN 102/98, 127/00, 59/01, 109/01, 147/02,

117/03, 30/04, 177/04. i 92/05),− Zakon o zdravstvenom osiguranju (NN 94/01, 88/02, 149/02, 117/03, 30/04. i

177/04) i− Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (NN

32/02. i 114/03), različito uređuju obveze i prava iz obveznih osiguranja, ovisno o osnovi osiguranja, pa

je kao osnova obveznih osiguranja propisan radni odnos temeljen na ugovoru o radu, sukladno propisima o radu i drugima što uređuju pitanja rada i zapošljavanja ali i primitak od kojega se utvrđuje drugi dohodak prema propisima o porezu na dohodak.«

Na osnovi tih propisa, Zakon o doprinosima za obvezna osiguranja (NN 147/02, 175/03. i 177/05) i Zakon o prikupljanju podataka o doprinosima za obvezna mirovinska osiguranja (NN 177/05), različito ure�uju obveze doprinosa za obvezna osiguranja (osno-vica za obračun i vrste doprinosa) te način izvješćivanja o obračunanim i uplaćenim do-prinosima, kad je riječ o osiguranju temeljem radnog odnosa u vezi s osiguranjem i/ili pravima iz osiguranja po osnovi primitaka od kojih se utvr�uje drugi dohodak, odnosno kad je riječ o osiguraniku s osnove:

− radnog odnosa (radniku), osnovica je za obračun doprinosa mjesečna plaća i osta-li primici što ih poslodavac isplaćuje za rad radnika u točno odre�enu vremenu rada (mjesec ili godina staža u osiguranju) te je propisana obveza doprinosa za mirovinska osiguranja i obveza doprinosa za osnovno zdravstveno osiguranje i posebnog doprinosa za zdravstveno osiguranje za prava u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti i doprinosa za zapošljavanje, a

− primitka od kojega se utvr�uje drugi dohodak, osnovica je za obračun doprinosa primitak od kojega se utvr�uje drugi dohodak te je propisana obveza doprinosa za mirovinska osiguranja i doprinosa za osnovno zdravstveno osiguranje (ali ne i obveza posebnog doprinosa za zdravstveno osiguranje za prava u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti niti doprinosa za zapošljavanje).

S obzirom da primatelj rente može biti bivši radnik (koji više nije u radnom odnosu) i/ili član obitelji bivšega radnika koji nije osiguran po osnovi radnog odnosa s isplatiteljem rente, iako se predujam poreza obračunava kao za dohodak od nesamostalnog rada (kako


je već rečeno), ipak će se pri utvr�ivanju obveze doprinosa za obvezna osiguranja primi-jeniti Zakon o doprinosima za obvezna osiguranja za obveznika doprinosa te osnovicu i vrste doprinosa prema primitku od kojega se utvr�uje drugi dohodak:

≈1. Predujam poreza i prireza porezu na dohodak− 1.1. Predujam poreza i prireza porezu na dohodak obračunava se uz primjenu sto-

pa za obračun poreza sukladno čl. 45. Zakona o porezu na dohodak,− 1.2. pri obračunu predujma poreza, primitak (isplaćena renta) se umanjuje za iz-

datak, 20% doprinosa obračunanih ≈iz osnovice« za mirovinska osiguranja,− 1.3. na obračunanu svotu predujma poreza obračunava se i prirez porezu na doho-

dak uz primjenu stope za obračun prireza, ovisno o prebivalištu obveznika,

2. Doprinosi za obvezna osiguranja− 2.1. Svote doprinosa obračunava se prema osnovici iz čl. 9. Zakona o doprinosima

za obvezna osiguranja (drugi dohodak), što je svota rente, a vrste i stopa doprino-sa prema čl. 35. toga Zakona, i to:

− 2.1.1. prema stopi 20% za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske soli-darnosti, odnosno stopi 15% kad je primatelj rente osiguranik II. stupa i

− 2.1.2. prema stopi 5% za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapi-talizirane štednje (kad je primatelj rente osiguranik II. stupa) te

− 2.1.3. prema stopi 15% za osnovno zdravstveno osiguranje.«

Može se, dakle, zaključiti kako se i nasljedniku doživotne rente porez na dohodak i do prinose obračunava i plaća jednako kao isplate bivšem radniku, odnosno predujam poreza na dohodak obračunava se i plaća temeljem dohotka od nesamostalnog rada, dok se obvezne doprinose obračunava kao primitke od kojih se utvr�uje drugi dohodak.

3.3. Neoporezive naknade što ih se isplaćuje nasljednicima preminulog radnikaPrema čl. 13. st. 2. toč. 7. Pravilnika, poslodavac može isplatiti pomoć nakon smrti

svoga radnika nekome od članova obitelji (npr. supruzi ili roditeljima), i to neoporezivo do 7.500,00 kn, osim potpora iz čl. 9. st. 2. toč. 2.8. Zakona što ih poslodavci isplaćuju djeci radnika, a smatra ih se neoporezivim primicima u ukupnoj svoti. Sukladno tome članku, oporezivim se dohotkom smatra potpore kakve djeci nakon smrti roditelja ispla-ćuju ili daju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na temelju općih akata te pravne i fizičke osobe, što znači kako poslodavac može djeci preminulog radnika ispla-titi neoporezivu svotu pomoći nakon smrti radnika u neograničenoj svoti, ali s obzirom da se tu naknadu odre�uje po preminulom radniku pojedincu, a ne za člana obitelji koji-ma se isplaćuje, odredbu se može shvatiti kao da se ne može neoporezivo isplatiti npr. 7.500,00 kn supruzi te neograničenu svotu pomoći djeci preminuloga.

U takvoj okolnosti ne treba čekati rješenje o naslje�ivanju, odnosno završetak osta-vinske rasprave, jer pravilo o neoporezivoj isplati nije povezano s nasljednim pravom.

3.4. Oporezivanje naslije�enih mirovinaSukladno čl. 14. st. 2. toč. 1. Zakona o porezu na dohodak, primicima se od nesamo-

stalnog rada smatra i mirovine stečene na temelju prijašnjih uplata doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje, a prema čl. 45. st. 1. Zakona, predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava, obustavlja i uplaćuje poslodavac i isplatitelj primitka ili plaće odnosno mirovine iz čl. 14. Zakona ili sam obveznik.

Prema čl. 9. st. 3. Pravilnika, na pripisivanje nasljednikova dohotka primjenjuje se čl. 2. st. 2. Pravilnika. Ako nasljednik stekne mirovinu ostavitelja, što je primitak iz naslije�enih


izvora dohotka, takvu se mirovinu smatra primitkom od kojeg se nasljedniku utvr�uje do-hodak od nesamostalnog rada iz čl. 14. st. 2. toč. 1. Zakona, iz kojega je isplatitelj mirovine obvezan obračunati, obustaviti i uplatiti predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada sukladno čl. 45. Zakona. Pri utvr�ivanju predujma poreza na dohodak i prireza iz tako stečena primitka, isplatitelj primitka ne može uzeti u obzir osobni odbitak iz čl. 36. st. 1. i 2. Zakona, odnosno uvećan osobni odbitak propisan za umirovljenike (u visini mirovine, najviše do 3.200,00 kn), nego se predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obra-čunava uz primjenu propisanih poreznih stopa 12, 25 i 40% na poreznu osnovicu bez umanjenja dohotka za osobni odbitak. I ovdje je nasljednik obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu, ako je osim naslije�ene mirovine istodobno stekao dohodak od nesamo-stalnog rada iz čl. 14. Zakona i/ili druge oblike dohotka za koje se godišnju poreznu prijavu obvezno podnosi prema čl. 39. Zakona, odnosno ako Porezna uprava ima ukupne podatke nužne za obračun godišnjeg poreza, na nj će se primijeniti poseban postupak te neće mora-ti podnositi Obrazac DOH, nego će mu Porezna uprava obračunati razliku poreza za uplatu//povrat i dostaviti privremeno porezno rješenje do kraja lipnja tekuće za prošlu godinu.

3.5. Porez na nasljedstvaPorez na nasljedstva i darove propisuje Zakon o financiranju jedinica lokalne i po-

dručne (regionalne) samouprave (NN 117/93,33/00, 73/00, 59/01, 107/01, 117/01. − ispr., 150/02, 147/03, 132/06, 73/08, 25/12, 147/14. i 100/15), što u čl. 6. odre�uje da se porez plaća na nekretnine, gotov novac, novčane tražbine i vrijednosne papire (vrijedno-snice) te na pokretnine, ako im je pojedinačna tržišna vrijednost veća od 50.000,00 kn na dan utvr�ivanja porezne obveze, ali ga se ne plaća, ako se na naslije�ene ili darovane pokretnine plaća PDV. Obveznici su poreza na nasljedstva i darove fizičke i pravne osobe koje na području RH naslijede ili prime na dar ili steknu po drugoj osnovi, bez naknade, imovinu na kakvu se plaća porez na nasljedstva i darove. Ako se, na drugoj strani, na-sljednik odrekne nasljedstva ili ga ustupi u ostavinskom postupku, porez na nasljedstva i darove plaća osoba kojoj je nasljedstvo pripalo ili ustupljeno.

Poreznu osnovicu čini svota gotova novca te tržišna vrijednost financijske i druge imovine na dan utvr�ivanja porezne obveze, nakon odbitka dugova i troškova što se odnose na imovinu na koju se plaća taj porez. Na tako utvr�enu poreznu osnovicu plaća se porez po stopi 5%.

Obveza plaćanja poreza nastaje u trenutku pravomoćnosti rješenja o naslje�ivanju ili odluke državnog tijela ili suda. Obveznici poreza (nasljednici) moraju nadležnom porez-nom tijelu prema prebivalištu ili uobičajenu boravištu dostaviti rješenje o naslje�ivanju, odnosno odluku tijela državne uprave ili suda u roku 30 dana nakon pravomoćnosti rje-šenja o naslje�ivanju ili odluke tijela državne uprave ili suda.

Ako se, me�utim, rješenje o naslje�ivanju ili odluku tijela državne uprave ili suda ne prijavi ili ne pravodobno, poreznu se osnovicu utvr�uje prema tržišnoj vrijednosti nasli-je�ene imovine na dan prijavljivanja ili otkrivanja porezne obveze.

Poreznu se obvezu utvr�uje rješenjem i obveznik (nasljednik) porez mora uplatiti u roku 15 dana nakon dostave rješenja o utvr�ivanju toga poreza.

Članak 14. toga Zakona propisuje i izuzeća od obveze plaćanja poreza, i to za:1. bračnog druga, krvnog srodnika u ravnoj liniji te posvojenika i posvojitelja umrlog,2. braću i sestre, njihove potomke te zetove i snahe ostavitelja, ako su živjeli u zajed-

ničkom kućanstvu s ostaviteljem u trenutku njegove smrti (zajedničkim se kućan-stvom, prema tome Zakonu, smatra zajedničko stjecanje prihoda i imovine te raspolaganje prihodima i imovinom što je se naslje�uje).

Documents

Porezni tretman naslijeđenog dohotka...POREZNI TRETMAN NASLIJEĐENOG DOHOTKA 83 Od toga su, meutim, izuzeti darovi dani za postignuće općekorisnih svrha te darovi što ih se, na