Psiholoki i socioloki aspekti preraspodjele dohotka

Doc. Dr. Nika SokolPsiholoki i socioloki aspekti preraspodjele dohotkaPreraspodjela drutvenog proizvoda instrumentima porezne politikeTemelji se na naelima oporezivanja te mjestu i ulozi poreza u gospodarstvu i drutvu.Po prirodi stvari porezna naela ne moraju biti u skladu jedna s drugima jer se:odnose na razliita podruja i ostavljaju razliite tragove (eljene i neeljene),ciljevi i uinci oporezivanja nisu jednaki, osobito ako ih promatramo kroz intencije aktivnog i pasivnog poreznog obveznika (razlike unutar razliitih interesnih skupina).Npr. osjetno nepodudaranje u zahtjevima povezanim uz financijsko-politika naela oporezivanja i socijalno-politika naela oporezivanja.

Pravednost u oporezivanjuOsnovno naelo na kojem se treba temeljiti svaki porezni sustav.Prisutan je u povijesti ljudskog drutva koliko i oporezivanje.Zahtjevom za pravednou u oporezivanju opravdava se gotovo svaka promjena u oporezivanju.E. Kant: Nestane li pravednosti, onda ne vrijedi vie ni ivjeti.Bez obzira zbog kojih je ciljeva neki porez uveden on se na poreznog obveznika odraava na vie razliitih naina.

Plaanje poreza i porezni obveznikRadi oporezivanja smanjena je ekonomska snaga poreznog obveznika (obveznik koji je prije oporezivanja imao 1000 novanih jedinica, nakon oporezivanja primjenom stope od 40% raspolagat e samo sa 600 novanih jedinica), a to e svakako utjecati i na promjenu drutvenog poloaja poreznog obveznika.Plaanje poreza za poreznog obveznika uvijek predstavlja odreeni teret.Hoe li podmirenje poreza biti za njega vei ili manji teret ovisit e o nizu imbenika, ali to e uvijek ipak ostati teret.Porezni teretPoreznom obvezniku nee biti svejedno u kakvom se poloaju nalazi u svezi s plaanjem poreza u odnosu na svoje sugraane.Stoga je jako bitno definirati: - tko je sve obvezan na plaanje poreza, odnosno koje poreze mora snositi koji porezni obveznik, - koliki porezni teret snosi ili na osnovi propisa mora snositi koji porezni obveznik, - u kakvom se odnosu nalazi teret poreznog obveznika prema konkretnoj potrebi ijem zadovoljenju slue sredstva prikupljena oporezivanjem.Pravednost u oporezivanju kao socijalno-politiki cilj oporezivanjaAko porezni obveznici misle kako oporezivanje, u cijelosti, ili primjenom samo nekih oblika nije pravedno, oni e nastojati na razne naine izbjei obvezi plaanja poreza.Rezultat takvog ponaanja bit e nedovoljna sredstva prikupljena oporezivanjem to e onemoguiti financiranje svih onih akcija kojima bi se trebale zadovoljiti drutvene potrebe.Sam sadraj pojma pravednosti ovisi o drutveno-ekonomskom i politikom ureenju, stupnju ekonomskog razvitka, kulturi, religiji itd.Povijest pokazuje da ono to je pravedno za jednog, nije nuno pravedno i za druge. Sadraj naela pravednostiZajedniki sadraj odnosi se na:opu poreznu obvezu,ravnomjernost u rasporedu poreznog optereenja.Pravednost kao koncept prisutna jo kod grkih filozofa.Platon idealna drava zapravo ostvarenje ideje pravednosti.Aristotel, Protagora pravednost se svodi na jednakost.Toma Akvinski vladar nije poinio pljaku ni onda kada je upotrijebio silu prilikom ubiranja poreza od svojih podanika, sve dok oni slue odravanju opeg dobra.

Povijesni pregled sadraja naela pravednosti -1Jean Bodin trai opost u oporezivanju te smatra, kako ako se ve iz nude mora uvesti novi porez, on mora biti ureen tako da svatko snosi svoj dio.Christoph Besold trai ukidanje privilegija, te primjenu naela oposti jer e porezni teret biti to laki to ga vie lea nosi.Le Vayer ako se na eli opteretiti ni jedna strana broda, mora doi do raspodjele poreznog tereta prema ekonomskoj snazi, odnosno poreznoj sposobnosti.William Petty pravedno e se oporezivanje postii primjenom proporcionalnih poreznih stopa.Kaspar Klock zastupao je naelo oposti, smatrao da treba postaviti granice u oporezivanju, usporedbom tete koja bi nastala ukoliko izostanu javni prihodi za financiranje javnih dobara. Afirmirao je i naelo umjerenosti u oporezivanju (prilagoavanje oporezivanja poreznoj sposobnosti). Zalagao se za naelo ope porezne obveze i ravnomjernosti u oporezivanju, osloboenje egzistencijskog minimuma od oporezivanja.Pietro Verri porezi nikad ne bi trebali izravno teretiti siromane Povijesni pregled sadraja naela pravednosti -2Montesqueu je zastupao ideju porezne progresije i ne oporezivanja egzistencijskog minimuma.J. H. G. Justi porezi ne smiju biti previsoki, porezi moraju biti ravnomjerni i pravedni, porezi moraju imati iskrenu osnovu.Vauban podanici trebaju zatitu drave kako bi mogli ivjeti, a vladaru je potreban novac podanika kako bi im tu zatitu mogao osigurati. Adam Smith razrada postulata plaanja prema ekonomskoj snazi.Adolph Wagner najznaajniji za razradu socijalno-politikih naela oporezivanja. Smatra kako porezi imaju socijalno-politiki utjecaj na distribuciju nacionalnog dohotka i bogatstva jer mijenjajui tu distribuciju oporezivanje u nekim sluajevima favorizira gornje klase. Wagner-ova naela10Financijsko-politika naelaIzdanost porezaElastinost porezaEkonomsko-politika naelaIzbor poreznog izvoraVoenje rauna o uincima pojedinih porezaSocijalno-politika naelaOpenitost porezaRavnomjernost porezaPorezno-tehnika naelaOdreenost porezaUgodnost plaanjaJeftinoa ubiranja porezaSuvremeni sadraj naela pravednostiDanas su u svim suvremenim poreznim sustavima prisutni napori i nastojanja da se postigne pravedno oporezivanje.Oporezivanje e biti pravedno ukoliko se udovolji zahtjevu oposti u oporezivanju i zahtjevu za ravnomjernou u rasporedu poreznog tereta.

Pravednost u oporezivanju ostvaruje se primjenom naela:ope porezne obveze,ravnomjernosti.Naelo ope porezne obvezeOpa porezna obveza znai da su svi stanovnici neke zemlje obvezni na plaanje poreza.Meutim upravo ovakva primjena ovog naela moe naruiti naelo pravednosti ukoliko od oporezivanja ne izuzmemo one koji zbog male ekonomske snage ne mogu platiti porez ili bi im plaanje poreza ugrozilo egzistenciju.Stoga sva suvremena porezna zakonodavstva predviaju osloboenja ili olakice kod plaanja poreza za one graane koji toj obvezi bez tete za svoju egzistenciju te egzistenciju lanova svoje obitelji ne mogu odgovoriti. Egzistencijski minimumOd oporezivanja osloboeni iznos dohotka ili imovine koji se smatra da je potreban svakom lanu zajednice za podmirenje odreenog broja i vrste osnovnih potreba.Iznos egzistencijskog minimuma ovisi o ekonomskom, kulturnom, socijalnom i drugom razvoju zajednice.U suvremenim poreznim sustavima se izraz egzistencijski minimum upotrebljava samo uvjetno, a dio koji se za podmirenje osnovnih potreba poreznog obveznika oslobaa od oporezivanja naziva se neoporezivi dio.Naelo ravnomjernostiSadraj pojma treba tumaiti tako da svatko, svaki poreznim obveznik mora snositi odreeni dio poreza i time pridonositi podmirenju drutvenih potreba.Pitanje je koliki taj teret treba biti?Financijska je teorija suglasna da se ravnomjernost oituje u oporezivanju prema ekonomskoj snazi, svatko treba snositi teret u skladu s veliinom njegove ekonomske/porezne snage.Nekad se smatralo kako se ovo naelo moe oivotvoriti samo primjenom proporcionalne tarife, dok se danas smatra kako se to moe postii samo primjenom progresivne tarife. Naelo ravnomjernostiKako bi se ostvarilo naelo ravnomjernosti nije dovoljno samo da se primjenjuju progresivne stope, ve je vrlo vana i visina primijenjenih progresivnih stopa kao i regresivni uinak posrednih poreza.Javlja se problem utvrivanja progresije, nije problem utvrditi donju granicu (egzistencijski minimum) ve se postavlja pitanje kada porezne stope prestaju rasti.to strmija progresija, to se efikasnije ostvaruju socijalno-politika naela oporezivanja.Protivnici progresivnog oporezivanja istiu da progresija u poreznom sustavu znai samovolju.Nedostaci progresivnog oporezivanjaNe mogu se utvrditi objektivni kriteriji za utvrivanje visine poreznih stopa.Progresivni porezi dovode do razliitog tretmana poreznih obveznika, kanjavajui na odreeni nain najmarljivije i najsposobnije destimulativan karakter.Izbor izmeu proporcionalnog i progresivnog oporezivanja je izbor izmeu sigurne nepravednosti i nesigurne pravednosti.

Ostvarenje naela pravednostiBez obzira na primijenjeni modalitet oporezivanja porezni e obveznici kao nepravedno doivjeti oporezivanje kod kojeg je prisutno iznimno visoko porezno optereenje.Porezni obveznici e nepravednim ocijeniti i ono oporezivanje, u kojem je, i pored umjerenog poreznog optereenja, jedna skupina poreznih obveznika tee ili blae oporezovana od druge.Opredjeljenje za pravednou u oporezivanju plaanjem poreza u skladu sa gospodarskim mogunostima toliko je vana komponenta suvremenih poreznih sustava i mjera porezne politike da je kao postulat normirana u ustavima veine suvremenih zemalja.Porezni teret i porezni moralPorezni moral je u uskoj svezi s nastojanjima poreznih obveznika da smanje porezno optereenje.Visok porezni moral rezultira malom ili nikakvom potrebom za smanjenjem poreznog optereenja.Porezni moral ovisi o nizu imbenika, ali najvaniji je svakako zadovoljstvo raspodjelom poreznog tereta, odnosno njegova pravedna raspodjela.Signalno djelovanje porezne evazijePorezna evazija ili otpor plaanju poreza uglavnom je vezan uz preveliko porezno optereenje.Swiftov 1x1 - ako se porezno optereenje povea 50%, nee se ubrati 50% vie poreza.Bez obzira na vrstu i uzroke porezne evazije, ona je signal nezadovoljstva poreznih obveznika odreenim poreznim oblikom ili poreznim sustavom u cjelini.Prevaljivanje poreznog teretaPretpostavka za prevaljivanje postojanje poreznog tereta.

Prevaljivanje prebacivanje poreznog tereta s poreznog subjekta (zakonskog poreznog obveznika) na drugu osobu (najee poreznog destinatara).Signalno djelovanje prevaljivanjaUkoliko doe do neeljenog prevaljivanja (tamo gdje ga drava nije oekivala) potrebna je intervencija jer dravi nije samo bitno da ubere odgovarajui iznos poreza, ve i da porezno optereenje snose osobe ili krug osoba koje su za to bile predviene.Vrste prevaljivanja porezaeljeno i neeljeno prevaljivanje kriterij razlikovanja intencija zakonodavca o nositelju poreznog tereta.Prevaljivanje unaprijed i unazad kriterij razlikovanja vrijeme u kojem je prevaljivanje izvreno.Jednostruko ili viestruko prevaljivanje kriterij razlikovanja koliko se puta porezni teret uspio prevaliti.Dijagonalno prevaljivanje tehnika konjievog skoka porez koji bi trebao optereivati jedno dobro preseljen je na neko drugo dobro.

Viestruko oporezivanjeBudui da se svaki porezni sustav sastoji od vie razliitih poreznih oblika mogue je da isti porezni obveznik u istom poreznom razdoblju plaa dva ili vie poreza.

VIESTRUKO OPOREZIVANJEOblici viestrukog oporezivanjaNadoporezivanje jedan porezni obveznik, vie istovrsnih poreza, vie poreznih vjerovnika razliitog ranga.Kumuliranje poreza jedan porezni obveznik, jedan porezni izvor, vie raznovrsnih poreza.Dvostruko oporezivanje juridiko ili pravno i ekonomsko.Pravno dvostruko oporezivanje Karakterizira ga:

- jedan porezni obveznik, - isti, odnosno istovrsni porez, - dva porezna vjerovnika istog ranga, - dvokratno istodobno plaanje.

Primjer: porezni obveznik ima kuu u dravi A koja oporezivanje vri prema mjestu gdje se imovina nalazi, a ivi u dravi B gdje se imovina oporezuje prema mjestu prebivalita/boravita vlasnika imovine.

Pravno dvostruko oporezivanje Karakterizira ga:

- jedan porezni obveznik, - isti, odnosno istovrsni porez, - dva porezna vjerovnika istog ranga, - dvokratno istodobno plaanje.

Primjer: porezni obveznik ima kuu u dravi A koja oporezivanje vri prema mjestu gdje se imovina nalazi, a ivi u dravi B gdje se imovina oporezuje prema mjestu prebivalita/boravita vlasnika imovine.

Zatita ljudskih prava i sloboda i porezni sustavSpecifinost porezno-pravnog odnosa za razliku od ostalih vrsta pravnih odnosa vidi se u neravnopravnom poloaju njegovih subjekata (drave s jedne strane i fizike ili pravne osobe s druge strane), kao i u njegovom javno-pravnom karakteru.Od trenutka roenja svaki je ovjek porezni obveznik i potencijalni sudionik porezno-pravnog odnosa.Gospodarske odluke (potroake, investicijske) graana pod snanim su utjecajem mjera porezne politike koje su u primjeni u nekoj zemlji.Upravo u segmentu poreza i porezne politike pojedinac je u najbliem odnosu s dravom. Porezno-pravni propisiMoraju biti oblieni na nain da se oivotvori ideja porezne pravednosti.Vezani su uz konkretnu zakonsku regulaciju pojedinih poreznih oblika, kao i reguliranje poloaja poreznih obveznika u porezno-pravnom odnosu i propise vezane uz postupak utvrivanja i naplate poreza.Uz to u suvremenim poreznim sustavima pred porezno zakonodavstvo postavlja se i zahtjev za zatitu ljudskih prava i sloboda.

Zatita prava na ljudsko dostojanstvoU koncepciji meunarodnih pravila o zatiti prava ovjeka, pravo na ljudsko dostojanstvo zauzima sredinje mjesto.U Ustavu RH l. 35 navedeno je kako svaki graanin ima pravo na pravnu zatitu svog osobnog i obiteljskog ivota, dostojanstva, ugleda i asti.ovjekovo pravo na dostojanstvo moe se povrijediti na nain da se propisanom visinom poreza do te mjere umanji gospodarska snaga da moemo kazati kako se vrijea njegova ast, zasluge i sl.

Zatita ljudskog dostojanstva poreznim propisimaNa nain da se: a) dio dohotka (minimum za egzistenciju) ne oporezuje ili da mu se smanji porezni dug, b) priznaju porezne povlastice pri kupnji proizvoda nunih za ivot, c) ukupno porezno optereenje svede na razumnu mjeru.Na taj se nain poreznim obveznicima, ali i onima na koje je porezni teret prevaljen, osigurava zadovoljenje onih potreba koje su minimalne, ali bitne za ouvanje ljudskog dostojanstva.

Zatita privatnosti poreznim propisimaPravo na zatitu privatnosti moe se nekanjeno povrijediti prema Europskoj konvenciji o ljudskim pravima samo kad se radi o interesima od dravne sigurnosti, javnog reda i mira, radi gospodarske dobrobiti zemlje, sprjeavanja nereda i zloina ili radi zatite prava i slobode drugih.U segmentu porezno-pravnih odnosa to znai da porezni obveznik nije duan dati svaku izjavu koju bi mogao dati.Iz ovoga se moe zakljuiti kako je povreda neije privatnosti i zahtjev za uvidom u sve privatne izdatke poreznog obveznika od strane poreznih tijela. Zatita privatnog vlasnitva poreznim propisimaPrivatno se vlasnitvo moe ugroziti na podruju poreza samo iznimno visokim poreznim optereenjem imovine.Iz svega navedenog moe se zakljuiti kako kreatori poreznog sustava, a zatim i izvrna i upravna tijela koja taj sustav provode, u svojim aktivnostima na podruju oporezivanja svakako moraju vie voditi rauna o poreznom obvezniku. Porezni moral i optereenje u tranzicijskim zemljamaPretpostavlja se da ljudi plaaju poreze samo zato jer vlada i porezna administracija primjenjuju politiku zastraivanja.Porezna evazija je ozbiljan problem za veinu zemalja u tranziciji.Situacija je dodatno ugroena niskom razinom povjerenja prema dravi.33POREZNI MORAL I POREZNO OPTEREENJE U RHU Hrvatskoj je vrlo slaba svijest o nekim osnovnim faktorima javnih financija.Javni nedostatak znanja o fenomenu ne postoji takva stvar kao besplatan ruak.Paternalizam - treba prisiljavati na osiguranje radi njihova osobnog dobra. Graani zaboravljaju da Vlada u financiranju javnih potreba ovisi prvenstveno o novcu kojeg je dobila od poreznih obveznika.Miljenja i percepcije graana o dostupnosti, pravednosti i kvaliteti javnih dobara vrlo su loa.Zakonodavstvo, posebno vezano uz financije, proraun i poreze nije dovoljno jasno, a izloeno je stalnim promjenamaU Hrvatskoj je iroko rasprostranjeno nezadovoljstvo javnom upravom.Raireno je miljenje kako je porezna uprava neefikasna, neuinkovita, te korumpirana.Iako veina graana nema tonu sliku o svom stvarnom poreznom optereenju svi se slau kako je ono preveliko.Stvarnog upliva na poreznu politiku imaju odreene interesne skupine.

ODNOS IZMEU POREZNOG SUSTAVA I POREZNOG MORALAPorezno optereenje izraeno kao udio poreza i doprinosa za socijalno osiguranje u BDP-u na razini konsolidirane ope drave, postupno je smanjeno, meutim zbog recesije dolazi do ponovnog poveanja poreznog optereenja. Povjerenje graana u vlasti i tijela dravne vlasti u Hrvatskoj je relativno nisko.Ako drava ne potuje i ne obavlja svoje dunosti, graani e izgubiti povjerenje u nju i / ili nee platiti porez.Porezna struktura u Hrvatskoj (% poreznih prihoda ope drave, 2007)Ukupno 73,4 mlrd. kn26,1% BDP-aPOREZNI MORAL I POREZNO OPTEREENJE U EUKonvencionalne porezne politike upuuju na to da ljudi moraju biti prisiljeni kako bi zadovoljili svoje porezne obveze prijetei kaznom ako to ne naprave.Iskreni obveznici prijave svoje istinske prihode, a nepoteni porezni obveznici prijave prihode koji su manji od zaista primljenih prihoda.Porezni moral dosta se razlikuje od zemlje do zemlje i nije uvijek u svezi s visinom poreznog optereenja.

ekstrem eksploatirajue vlade - vlada ljudima na autoritativan ili ak diktatorski nainekstrem vlade kao sudionika - graani kao porezni obveznici mogu sami odluiti za koje svrhe e se koristiti porezni prihodiZakljuakTko e u nekom poreznom sustavu nositi porezni teret ovisi o ciljevima, odnosno uincima oporezivanja.Ukoliko je porezni teret ravnomjerno rasporeen, a porezno optereenje nije previsoko te su graani uvjereni da se sredstava prikupljena oporezivanje troe na odgovarajui nain porezna e evazija biti manja, a porezni moral zadovoljavajui.