POPIS KANDIDATA NA IZBORIMA U HDSu 2020.

1.) Kandidati za skupštinu predstavnika

a) Sekcija ozbiljne glazbe

MARGARETA FEREK-PETRIĆ 1.)

Margareta Ferek-Petrić rođena je 1982. u Zagrebu. Obrazovala se na Sveučilištu za glazbu i primjenjene

umjetnosti u Beču kod Ivana Eröda, Chaye Czernowin i Klaus Peter Sattlera.

Dobitnica je stipendija raznih ustanova i zaklada, od kojih se posebno ističe austrijska drzavna stipendija za

kompozitore (2016. i 2020.). 2010. bila je pozvana na radni boravak u Casa Zia Lina na Elbi od strane Thyll-

Dürr zaklade, 2011. dobila je nagradu “Theodor Körner” za orkestralnu kompoziciju “Take 7”, te 2017.

Nagradu grada Beča za glazbu.

2018. proglašena je rezidencijalnom umjetnicom ljetnog festivala u Koruškoj –Carinthischer Sommer,

dobitnica je dviju nagrada (druga nagrada i nagrada publike) na natjecanju “Prix Annelie de Man “ u

Nizozemskoj za kompoziciju “Ištaratu”, te je za djelo “All the world´s a stage” dobitnica godišnje nagrade

HDS-a “Boris Papandopulo” i nagrade grada Čakovca “Josip Štolcer Slavenski”.

Te godine je također kompozicija “Beastie Poetry” za flautu i klavir dospjela u finale skladateljskog natjecanja

Flute New Music Consortium-a u SAD-u. 2019. predstavljala je Hrvatsku na svjetskim danima nove glazbe u

Talinu, a za 2021. & 23. izabrana je kao umjetnička voditeljica Biennala Zagreb.

Margareta je napisala velik broj solo i komornih skladbi, nekoliko vokalnih i orkestralnih djela, glazbu za

kazalište i big band.

Njene kompozicije redovito izvode ugledni ansambli i glazbenici diljem svijeta, te su joj neki od posljednjih

radova objavljeni na albumima izdanima kroz Decca, Neos i Croatia Records.

2015. postala je član odbora društva za suvremenu glazbu u Austriji – öGZM, a od 2016. redovna je članica

HDS-a.

Margareta živi i radi u Beču.

IVAN JOSIP SKENDER skladatelj, dirigent (Varaždin, 18. ožujka 1981.)

Nakon mature na Srednjoj glazbenoj školi i Općoj gimnaziji u Varaždinu, 1997. godine upisao je studij

kompozicije na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, u razredu prof. Željka Brkanovića. Godine 1999. upisao je

paralelni studij dirigiranja u razredu prof. Vjekoslava Šuteja. Usavršavao se na seminarima i radionicama iz

dirigiranja (Klaus Arp, Bertrand de Billy, Zubin Mehta i dr.) i kompozicije (Michael Jarell, Joszef Soproni). Od

2010. do 2012. pohađao je dvogodišnji poslijediplomski studij orkestralnog dirigiranja u Beču kod prof. Uroša

Lajovica. Skladbe su mu izvođene u gotovo svim zemljama zapadne i srednje Europe, te u SAD, Kanadi i

Meksiku. 2011. godine je skladao svoje najopsežnije djelo, operu Šuma Striborova koja je praizvedena u

Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca u Rijeci u sklopu Muzičkog biennala Zagreb. Bio je prvi

skladatelj — predstavnik Hrvatske na europskom multimedijskom festivalu MusMA (Music Masters on Air)

2012. Kao dirigent surađivao je s brojnim hrvatskim i stranim orkestrima i zborovima. Zbor Palma je pod

njegovim vodstvom osvojio prvu nagradu na državnom natjecanju pjevačkih zborova u Zagrebu 2006., 2008.,

2010. i 2012. te posebnu nagradu Hrvatskog društva skladatelja za najbolju izvedbu skladbe hrvatskog autora

2008. Na međunarodnom festivalu zborova u Ohridu 2009. i na međunarodnom festivalu zborova u Pragu

2011. osvaja prve nagrade i posebne nagrade žirija. Bio je jedan od pokretača i prvi zborovođa Djevojačkog

zbora Hrvatske 2011. U dirigentskoj karijeri osobito je posvećen izvedbama i praizvedbama skladbi

suvremenih hrvatskih autora, a 2012. članovi ansambla za suvremenu glazbu Cantus izabrali su ga za stalnog

dirigenta. Od 2005. do 2014. zaposlen je u Operi Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu na mjestu

zborovođe. Godine 2009. postao je asistent prof. Uroša Lajovica na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. U bečkom

Musikvereinu debitirao je 2011. godine, a u Operi Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu 2012. s operom

Ljubavni napitak Gaetana Donizettija. Iste godine ravna premijerom opere Schuster von Delft Blagoja Berse.

Vršio je dužnost umjetničkog ravnatelja Opere HNK u Zagrebu za opernu sezonu 2013./2014. Od se-zone

2014./2015. zaposlen je na mjestu dirigenta Opere HNK u Zagrebu.

Nagrade: Nagrada za kompoziciju Ljetne akademije «Prag — Wien — Budapest«, Reichenau, za Suitu za

glasovir i violončelo (1999.); Nagrada Rektora Sveučilišta u Zagrebu (2001.); Nagrada Društva sveučilišnih

nastavnika u Zagrebu za pripremu, redakciju partiture i izvedbu opere Schuster von Delft Blagoja Berse;

laureat Fonda Rudolf i Margita Matz za mlade skladatelje, (2011.).

SANJA STOJANOVIĆ STIPANOV Rođena je u Zadru 1975. godine te je osnovno i srednje glazbeno obrazovanje stekla u rodnome gradu. Pri

zagrebačkoj Muzičkoj akademiji upisala je prvo studij glasovira u klasi prof. Marije Gvozdić Horvat a po

završenoj prvoj godini i studij kompozicije koji je diplomirala u klasi prof. Frane Paraća.

Među njezinim djelima valja istaknuti:

Trio Number 9, za violinu, trubu i čembalo, izveden na Međunarodnoj glazbenoj tribini Opatija te na Radio

podiju Hrvatskog radija, u izvedbi ansambla Musica da chiesa; Klavirske skladbe Introduction i Toccatina,

izvedene u Sloveniji i na Osorskim glazbenim večerima, u izvedbi Ante Milića; InnerVoice za kvartet saksofona,

praizvedena na Muzičkom Biennalu Zagreb 2007.g. u izvedbi Zagrebačkog kvarteta saksofona; As You Walk

By..., u izvedbi Zagrebačkog klavirskog tria u sklopu Osorskih glazbenih večeri; iMpURE, tri epizode za solo

klarinet i ansambl, praizvedene u sklopu ciklusa Cantus ansambl & Lisinski.

Petnaest godina se aktivno bavi glazbenim notnim izdavaštvom i tako sudjeluje u očuvanju hrvatske glazbene

baštine, pri čemu poseban naglasak stavlja na izdavanje notnih materijala suvremenih hrvatskih skladatelja.

Svojim djelovanjem pokrivala je sve faze notnog izdavaštva; notografiju, korekture, redakture, uredništvo te

finalnu obradu / pripremu za tisak. Kao jedan od prvih "beta testera" za vodeći svjetski notografski program

Sibelius, vrsni je poznavatelj iz područja notografije i engravinga u čemu je aktivna preko dvadeset godina.

Kroz svoj rad redovito educira i mlađe kolege.

Kao redaktor i urednik, prisutna je u iznimno velikom broju izdanja na hrvatskoj izdavačkoj (i izvođačkoj)

sceni, uključujući izdanja Hrvatskoga glazbenog zavoda (Projekt Bersa), Fonda Stjepan Šulek, izdanja Ars

Croatica-e, Pro notis-a i ostalih domaćih ali i inozemnih nakladnika.

Od 2013. godine glavna je urednica izdanja Ars Croatica-e čemu se posebno posvetila. Svojim znanjem i

iskustvom, zajedno sa svim suradnicima, omogućila je da hrvatska glazbena scena dobije vrhunska notna

izdanja koja će pokrivati i očuvati našu glazbenu baštinu ali isto tako i dostojno prezentirati djela živućih

skladatelja svih generacija.

TIBOR SZIROVICZA

(24. listopada 1981.)

Diplomirao je 2009. godine kompoziciju i teoriju glazbe u razredu red. prof. Željka Brkanovića. Usavršavao se

na seminarima u Szombathelyu u Mađarskoj kod prof. Johannesa Schöllhorna. Redovito je sudjelovao u

projektima suradnje Muzičke akademije u Zagrebu s Akademijom za glasbo u Ljubljani. Kao skladatelj redovito

surađuje na raznim multimedijalnim, filmskim, plesnim i kazališnim projektima (Udruga »Plesni solisti«, UPPU

»Puls«, Multimedijalna koliba i drugi). 2010./2011. godine s akademskim kiparom Stipanom Kujundžićem

surađivao je na projektu multimedijalnih instalacija Preslojavanje/Consuctio i Glazbala/Transphonia koje su

predstavljene u Hrvatskoj i inozemstvu.

Umjetnički je voditelj Festivala suvremene zborske glazbe u Zagrebu, čije je prvo izdanje održano 2014.

godine.

Redovni je član Hrvatskog društva skladatelja, a od 2013. godine i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika.

Početkom 2011. godine njegovu kompoziciju Shaula za veliki simfonijski orkestar izvela je Zagrebačka

filharmonija u KDVL pod ravnanjem dirigenta Aluna Francisa. 2012. godine kompozicija Birdsong za flautu i

elektroniku praizveden je na Ascoli Piceno festivalu u Italiji (Sarah Rulli). 2014. godine surađuje s Cantus

ansamblom i Dianom Tchobanovom — kompozicija In between za obou, komorni ansambl i elektroniku te

kvartetom Tajj (Novi Sad) — kompozicija In Circles za gudački kvartet.

Nagrade: Nagrada Fonda Rudolf i Margita Matz za mlade skladatelje (2011.).

MLADEN TARBUK

Mladen Tarbuk, jedan od najsvestranijih hrvatskih dirigenata i skladatelja svojeg naraštaja, razvio je svoju

karijeru u mnogim smjerovima. Kao skladatelj napisao je oko 90 skladbi, od komorne glazbe do velikih

simfonijskih formi ili glazbeno scenskih djela.

Mnoga njegova djela su izvedena na značajnim festivalima, kao što su Svjetski dani glazbe (1998 Manchester,

2005 Zagreb, 2018 Beijing) Gaudeamus Festival Amsterdam, Wien Modern, Enescu Festival

Bukurešt,Bregenzer Festspiele, Risuonanze, Trieste prima, te objavljivana u nakladama HoneyRock, Doblinger

i Cantus.

Dobitnik je brojnih nagrada za kompoziciju i dirigiranje, primjerice Dr. E. Vogel, Tolosa 93, Janaček, Slavenski

(5 puta) Papandopulo (2 puta), Šulek i dr.

Vodio je Dubrovačke ljetne igre i HNK Zagreb, a ostvaruje bogatu dirigentsku karijeru gostujući diljem Europe,

te u Mexicu i SAD.

Od iznimne važnosti za Hrvatsku je njegov filološki rad na objavama kapitalnih djela hrvatske glazbene baštine

(Ljubav i zloba, Zrinski, Sunčanica, Madame Buffault, simfonijska glazba Berse i Pejačević).

Također je potpredsjednik Hrvatskog društva skladatelja, predsjednik njegovog Autorskopravnog odbora, te

redovni profesor u trajnom zvanju na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji, na kojoj predaje kompoziciju,

dirigiranje i simfonijski orkestar.

Od 2018. je gostujući profesor na Hochschule für Künste Bern, te gost-dirigent Mađarske državne opere u

Budimpešti.

b) Sekcija popularne glazbe (četiri mjesta)

MIROSLAV BULJAN

(Zagreb, 12. svibnja 1966.)

Gitaru svira od djetinjstva, a već potkraj osnovne škole počinje svirati po grupama i pisati pjesme. S

dvadesetak godina započinje rad u tonskom studiju, gdje pronalazi najbolji način kreativnog izraza. Slijede

prvi profesionalni uspjesi, a s tridesetak godina života postaje jedan od najproduktivnijih hrvatskih skladatelja

zabavne glazbe.

Neki od izvođača s kojima je surađivao: Boris Novković, ET, Divas, Emilija Kokić, Nina Badrić, Sandi, Giuliano,

Vlado Kalember, Ivan Mikulić, Mišo Kovač, Doris Dragović, Maja Šuput, Tony Cetinski, Toše Proeski, Neda

Ukraden (Srbija), Tijana Dapčević (Srbija), Valerij Leontijev (Rusija). Prepjevi nekih njegovih pjesama našli su

se na hit–tablicama Rusije, Rumunjske i zemalja Beneluxa, a pjesma Gdje god bio u izvedbi Nede Ukraden bila

je veliki hit u Srbiji i Crnoj Gori. Član je Hrvatskog društva skladatelja od 2003. godine.

Nagrade (izbor): Diskografska nagrada Porin za hit godine Da ti nisam bila dovoljna (1995.).

MIRON HAUSER

Puljanin Miron Hauser diplomirao je jazz-trombon na Sveučilištu za glazbu i primijenjene umjetnosti u Grazu

2011. u klasi Eda Neumeistera, nakon čega je 2015. magistrirao cum laude na Konzervatoriju Giuseppe Tartini

u Trstu. Tijekom školovanja u Grazu sudjeluje diljem Europe na seminarima i radionicama istaknutih jazz-

glazbenika i pedagoga: Bob Brookmeyer, Luis Bonilla, Nils Wogram, Rick Margitza, Bart van Lier, Eric van Lier,

Hein Van de Geyn, Glenn Ferris, Jerry Bergonzi, Phil Abraham, John Thomas, Miguel Zenon i mnogi drugi. No

prve doticaje s jazzom ostvario je mnogo prije formalnog obrazovanja, kao član Jazz orkestra Hrvatske

glazbene mladeži (od 2004. do 2012.) u sklopu kojega ostvaruje suradnje s najeminentnijim glazbenicima

svjetske džezističke scene: Deborah Carter, Juan Garcia-Herreros, Andreas Haderer, Donny McCaslin, Kokan

Dimuševski, Karolina Strassmayer, Toshiko Akiyoshi, Sherisse Rogers, Renee Manning, Joseph Bowie, Pete

McGuinness, John Thomas, Mark Feldman, John Hollenbeck, Refuge Trio, Dave Liebman, Dena DeRose, Lasse

Lindgren, Peter Erskine, Jim McNeely, Deborah Brown, Jonas Knutsson, Michael Philip Mossman, Don Menza,

Man Sound, Miljenko Prohaska, Yellowjackets, Randy Brecker, Peter Herbolzheimer, Kristina Oberžan,

Gustavo Bergalli, Victor Villena, Bob Mintzer i drugi.

Od 2011. stalni je član Jazz orkestra Hrvatske radiotelevizije te je imao prilike svirati s eminentnim svjetskim

jazz-glazbenicima. Kao član Udruge jazz- glazbenika Istre, jedan je od osnivača i inicijatora orkestra Jazzistra,

koji je počeo djelovati 2014. godine. Orkestar je sastavljen od profesionalnih jazz-glazbenika iz Istre. U

posljednje četiri godine orkestar Jazzistra održao je šest koncerata na kojima se Miron Hauser predstavio kao

aranžer, skladatelj i dirigent te solist. S obzirom na zanimanje za glazbu latin izričaja, Miron Hauser član je

slovensko-hrvatsko-kubanskog sastava FiloSofia, povremeni gost hrvatskog latin sastava Cubismo, član i

voditelj sastava Salsa sanduga, a svirao je i s trenutačno najpopularnijom kubanskom salsa grupom Maykel

Blanco y su salsa mayor. Od 2011. do 2016. bio je stalni član popularnog hrvatskog pop-sastava Jinx. Osim

Jinxa, surađivao je s nizom hrvatskih pop-glazbenika, među kojima su Oliver Dragojević, Nina Badrić, Natali

Dizdar, Jacques Houdek, Darko Rundek, Marko Tolja, Tony Cetinski i Gibonni. Član je jazz-seksteta B's

Funstallation u kojem se predstavlja kao trombonist, skladatelj i aranžer. Sastav je 2015. snimio svoj prvi

nosač zvuka s autorskim skladbama članova ansambla te bio nominiran za hrvatsku diskografsku nagradu

Porin u kategoriji jazz-albuma.

Dobitnik je nagrade Status Hrvatske glazbene unije za najboljeg jazz-trombonista 2015., 2018. i 2019. godine.

U koncertnoj sezoni 2015./2016. imao je autorsku večer u sklopu koncertne sezone Jazz orkestra Hrvatske

radiotelevizije pod nazivom Tu fragancia, kad se publici predstavio kao skladatelj, dirigent i solist. Program je

izveden još nekoliko puta u Zagrebu te u Zadru, Koprivnici i Bukureštu (Rumunjska), a s Big bendom RTV

Slovenije u njihovu redovitom koncertnom ciklusu u Ljubljani, zatim u Puli te Muggi (Italija), U koncertonj

sezoni 2018./2019. Jazz orkestra HRT-a dirigirao je više koncertnih i studijskih projekata. U Rujnu 2019.

preuzima poziciju umjetničkog voditelja jazz orkestra HRT-a

ŽELJEN KLAŠTERKA

V Gimnazija u Zagrebu. Niža i srednja glazbena škola Blagoje Bersa» u Zagrebu. Muzička akademija Sveučilišta

u Zagrebu –VI odjel Stekao zvanje: akademskog muzičara, gitarista i profesora gitare

Radno iskustvo: Zaposlen u Glazbenoj školi «B:Bersa» od 1979. do 1996.godine, kao profesor gitare. Od

1988-1990. godine obavlja funkciju pročelnika gitarskog odjela škole, a od 1990. do 1996.godine, na funkciji

je pročelnika gitarskog odjela Glazbenih škola grada Zagreba.

Od 1990.godine radi i kao vanjski suradnik na Hrvatskoj radioteleviziji kao glazbeni urednik. Zbog prevelikog

angažmana 1996. napušta stalno radno mjesto nastavnika u glazbenoj školi i prelazi u slobodnu profesiju,

radeći i dalje na HTV-u kao vanjski suradnik.

Od 1996. do 1998.radi kao slobodni umjetnik, a 1998.ulazi u radni odnos na HRT-u kao urednik u Zabavnom

programu. Početkom 2008. godine imenovan je Urednikom redakcije Glazbenog programa HTV-a. Od 2013.

godine, nalazi se na radnoj poziciji urednika- koordinatora na HRT-u.

Čitav niz godina djeluje kao studijski glazbenik i aktivni gitarist u mnogim projektima i sastavima. «Akademski

Big Band Stanka Selaka », grupe «Notturno», «Skretanja», «Ritmo Loco», «Patchwork» te

„Filmmusicorkestra“ koji je i danas aktivan).

Bavio se glazbeno-producentskim poslom te brinuo o karijerama Đanija Stipaničeva te Renate Sabljak za koje

je i skladao. Pokrenuo je karijeru ženske skupine K-2, kasnije poznatije kao grupa DIVAS. Skladbeni mu opus

sadrži stotinjak pjesama pop-rock, etno i zabavne glazbe, a osim navedene pjevače, skladao je pjesme za

Massima, Davora Radolfija, Danijelu Pintarić, Miru Ungara, Željka Krušlina-Krušku, Mirka Švendu-Žigu,Vlatku

Pokos, Miroslava Jimmyja Stanića, Ivu Amulića, Žanamari Lalić, Antoniju Šolu, Luku Bulića, Luku Udjbinca i

druge. S Tonijem Cetinskim, za kojeg je napisao skladbu „Nek' ti bude ljubav sva“, 1994.g pobjeđuje na

nacionalnom natjecanju „Dora“, te predstavlja Hrvatsku na Eurosongu u Dublinu . Skladao je glazbu za

kazališne predstave „Muškarci su s Marsa , žene s Venere“ i „Ja deda“.

Napisao je TV špice za velike projekte HTV-a: „7.Noć“, „Bravo“, „Sunce“, „100%Ja“, „TV Bingo show“, „Loto“,

„Noćni glazbeni program“ kao i za veliki nedjeljni show TV Mreže „Napokon Nedjelja“

1995. godine obnaša funkciju umjetničkog direktora Arenafesta, koji se održavao u pulskoj Areni

Sadašnji je ili bivši član raznih stručnih ocjenjivačkih sudova nekoliko festivala zabavne glazbe (Zagreb- fest,

Krapinski festival, Čansonfest, festival Pitomača, Grobnička skala, kao i član ocjenjivačkog suda

međunarodnog natjecanja a capella pjevača „Vocal marathon“. Član ocjenjivačkog suda međunarodnog

plesnog natjecanja „Dance Star Festival“

2009. godine prezentirao HTV-ov format „Evergreen“ na TV Summit Eurovision Creative Forumu u Luzernu,

Švicarska.

2009. godine prezentirao isti format na natjecanju TV formata „Golden Chest“ u Plovdivu, Bugarska.

U televizijskim je poslovima uređivao velike projekte i emisije kao što su „7.Noć“, „Bravo“ (za koju je radio i

kao koscenarist), „Sunce“, „Ljetni Zlatni gong“, Izbori Miss Hrvatske“,“Miss Universe“,“Noć gutača

reklama“,“Modni Oscar“, „Dora“, „Porin“ „Status“; “Do zvijezda zajedno“,“Razglednice iz hrvatske“,

“Cesarica“ te radio kao urednik mnogih koncerata /Elton John; Paco de Lucia; Jose Carreras, M.Bolton &

T.Cetinski; Severina;B.Novković, Massimo, Gibonni, Klape u Areni; Runjićeve večeri, / i festivala /Split; MIK;

Zagrebfest; Kaštelanski đir; Omiš; Bodulska balada, itd./

Urednik nekoliko velikih humanitarnih akcija ( „Svako dijete treba obitelj”, „Svi za Vukovar” i dr.)

Redovni je član Hrvatskog društva skladatelja, te Hrvatske glazbene unije.

SINIŠA LEOPOLD

glazbeni pedagog, skladatelj , dirigent, publicist

Diplomirao je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu gdje od 1985. godine djeluje kao docent. Profesionalno

djeluje kao šef–dirigent Tamburaškoga orkestra HRT-a od 1985. godine. Jedan je od autora prvoga udžbenika

za tambure (školska knjiga, 1992.) po kojemu se i danas održava nastava. Napisao je knjigu Tambura u Hrvata

(Golden marketing, 1995.). Autor je niza skladbi i aranžmana, filmske i scenske glazbe te prvoga tamburaškog

mjuzikla Janica i Jean. Redovni je član HDS-a četrdesetak godina, HGU-a, HUOKU-a i HUZIP-a.

U HDS-u je prijavljeno preko 650 njegovih djela, a u HUZIP-u više od 4000 snimki u kojima sudjeluje kao

dirigent i svirač. Kao autor i glazbenik prisutan je na stotinjak nosača zvuka.

Njegove skladbe i obradbe nezaobilazni su program mnogih ansambala i orkestara diljem svijeta, a svoj rad i

dalje usmjerava prema promicanju novih glazbenih izričaja na području tradicijske glazbe, orkestralne

tamburaške glazbe i njenom znanstvenom vrednovanju. Početkom devedesetih sudjelovao je u izradi

Nastavnog plana i Programa za predmet Tambure u osnovnim i srednjim glazbenim školama. Na Muzičkoj

akademiji u Zagrebu, na novootvorenom petogodišnjem integriranom studiju Tambure, predaje nekoliko

kolegija.

Dugogodišnji je član prosudbenih komisija HDGPP-a, Hrvatskog sabora kulture i Agencije za odgoj i

obrazovanje pri kojoj se polažu stručni ispiti za nastavnike tambure. Od 2008. godine umjetnički je ravnatelj

festivala Kajkavskih popevki u Krapini.

Stručni je suradnik brojnih festivala diljem Hrvatske.

Aktivan je kao dugogodišnji pedagog na Školi hrvatskoga folklora te voditelj mnogobrojnih seminara diljem

Hrvatske i inozemstva.

Od 1992. godine u organizaciji Hrvatsko – Kanadskog folklornog saveza kontinuirano održava stručne

seminare koji su značajno unaprijedili cjelokupno tamburaško stvaralaštvo hrvatske dijaspore u Kanadi.

Kao umjetnički ravnatelj i stalni dirigent Tamburaškog orkestra HRT-a s nekim je projektima usmjerio

pozornost ljubitelja glazbe na široku i raznovrsnu paletu mogućnosti tambure. 2013. godine Orkestar je pod

njegovim dirigentskim vodstvom praizveo prvu simfoniju napisanu za tamburaški orkestar, a 2014. g. izveden

je prvi koncert skladan za Tamburaški i Jazz orkestar HRT-a. Navedene praizvedbe značajno su obilježile

noviji razvoj orkestralne tamburaške glazbe.

S Tamburaškim orkestrom HRT-a gostovao je po svim kontinentima. Ove godine obilježava 35 godina

neprekinutog umjetničkog vođenja Tamburaškog orkestra HRT-a. Sudjelovao je u osmišljavanju i realizaciji

brojnih Radijskih i TV projekata te raznih prigodnih manifestacija. U svom dugogodišnjem profesionalnom

umjetničkom djelovanju - kao autor, koautor, dirigent, svirač i organizator – izravno je sudjelovao u nekoliko

stotina javnih nastupa u zemlji i inozemstvu.

Dobitnik je niza uglednih nagrada i priznanja: godišnje nagrade HRT-a, Zlatne Arene za filmsku glazbu, za

doprinos u kulturi Redom Danice Hrvatske sa likom Marka Marulića, HDS-a poveljom za doprinos hrvatskom

glazbenom stvaralaštvu, godišnje Nagrade za kulturu grada Samobora, Povelju grada Krapine, HGU-a za

potporu za organizaciju koncerata te brojne nagrade na raznim festivalima tradicijske, tamburaške i zabavne

glazbe. Dobitnik je nekoliko Porina, a ove godine dobitnik je Porina u kategoriji Tamburaške i Pop - Folk glazbe.

BRANIMIR MIHALJEVIĆ

skladatelj, aranžer, glazbeni producent (Zagreb, 8. travnja 1975.)

Glazbeno obrazovanje stekao je u srednjoj glazbenoj školi Vatroslava Lisinkog u Zagrebu, a paralelno već u

tinejdžerskim danima stječe iskustvo studijskih snimanja te već sa 16 godina aranžira prve albume koji se

prodaju u zlatnim nakladama. Do danas njegov autorski rad broji stotine pjesama koje su otpjevali neki od

najpopularnijih izvođača u regiji te neki inozemni izvođači među kojima su njemački superstar Jürgen Drews,

bugarske dive Preslava i Ivana te talijanka Ana Oxa. S mnogima je surađivao i kao aranžer te glazbeni

producent. Njegov je rad objavljen na više od dvije tisuće diskografskih izdanja.

U razdoblju od 1996. do 2002. ostvario je i vlastitu pjevačku karijeru koja je rezultirala s tri samostalna albuma

i brojnim nastupima, a najzapaženija pjesma iz tih godina je Daj, daj koja je nakon nastupa na Dori 1998.

postala najizvođenija pjesma u radijskom eteru iste godine. 2010. godine s grupom Feminem predstavljao je

Hrvatsku na Eurosongu. Skladao je glazbu za nekoliko igranih filmova, a njegov soundtrack za film Slučajni

prolaznik osvojio je dvije nominacije za nagradu Porin. Skladao je i producirao glazbu za brojne hrvatske i

međunarodne reklamne kampanje, špice i avizo glazbu za relevantne hrvatske medije te namjenske pjesme

za brojne sportske i druge manifestacije.

Suvlasnik je produkcijske i diskografske tvrtke Karpo Media. Redovni je član Hrvatskog društva skladatelja i

Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika.

Dobitnik je mnogih nagrada, uključujući Zlatnu pticu za iznimnu nakladu te nekoliko festivalskih Grand Prixa.

ANTE PECOTIĆ

skladatelj, gitarist (Zagreb, 24. veljače 1970.)

Glazbom se bavi od osnovne škole svirajući bas gitaru u raznim demo bendovima, dok tekstove piše od

najranijeg djetinjstva. Nakon godina sviranja u grupama kao što su Zvijezde, Film te Dino Dvornik i Songkillers,

počinje se profesionalno baviti autorskim radom, u početku pišući samo tekstove, a kasnije i glazbu za razne

izvođače. Nakon godina rada i uspješnih pjesama (Ako je vrijedilo išta, Daj mi jedan dobar razlog, Iz dana u

dan (Prokleta bila), Vjerujem, Kosa, Stotinama godina, Kao da me nema, Ne govori da ne znaš,…) i danas se

uspješno bavi komponiranjem, pisanjem tekstova, programiranjem aranžmana i produkcijom u vlastitom

glazbenom studiju u Zagrebu. U travnju 2011. skladba Zavičaju, tebi za koju je napisao tekst i glazbu izabrana

je na javnom natječaju za službenu himnu Primorsko goranske županije. Redovni je član Hrvatskog društva

skladatelja od 2003. godine, a od 2012. i dopredsjednik. 2013. godine preuzeo je i funkciju umjetničkog

direktora revitaliziranog Zagrebačkog festivala. Član je stručnog povjerenstva za zaštitu autorskog prava pri

HDS–ZAMP–u, Upravnog odbora Diskografske nagrade Porin i Predsjedništva Instituta hrvatske glazbe (IHG),

a sudjeluje i u radu mnogih drugih povjerenstava i komisija.

Nagrade: 1. mjesto s pjesmom Daj mi jedan do-bar razlog, Zadarfest (1999.); 1. mjesto s pjesmom Pomozi mi

sad, Zadarfest (2000.); nagrada za najcjelovitije djelo za pjesmu Ako je vrijedilo išta, Split, Festival zabavne

glazbe (2000.); 1. mjesto s pjesmom Više nisi moj, Zadarfest (2001.); Grand prix za pjesmu Otisak prsta,

Hrvatski radijski festival (2004.); 1. mjesto s pjesmom Sama, Zagrebfest (2009.); 1. mjesto s pjesmom Kada

me ljubiš ovako, Zagrebfest (2010).

RAJKO SUHODOLČAN

Rajko Suhodolčan je kantautor iz Hrvatskog zagorja, osnivač i voditelj Kvarteta Gubec, rođen u Krapini, gdje

i danas živi i radi kao autor, izvođač i producent narodne i zabavne glazbe. Redovni je član Hrvatskog

društva skladatelja i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika - kao skladatelj popularne glazbe. Dosad je

napisao oko dvjestotinjak skladbi, većinom na vlastite tekstove, izdao 13 samostalnih nosača zvuka i

dobitnik je 5 srebrnih, te jedne zlatne ploče. Bio je 14 puta nominiran za glazbenu nagradu Porin, a osvojio

ju je ukupno 5 puta (2007; 2010; 2012; 2014; i 2016. godine).

c) Sekcija muzikologa i glazbenih pisaca (dva mjesta)

NADA BEZIĆ

Nada Bezić rođena je 1963. u Zadru. Osnovno, srednje opće i glazbeno (na Glazbenoj školi „Vatroslav Lisinski”)

školovanje završila je u Zagrebu. Diplomirala je 1988. na Odjelu za muzikologiju i glazbenu publicistiku na

Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Na istoj ustanovi stekla je 1996. stupanj magistra znanosti s radom Knjižnica i

zbirka arhivske građe Hrvatskoga glazbenog zavoda u Zagrebu – 170 godina skrbi nad hrvatskom glazbenom

kulturom i 2011. stupanj doktora znanosti s disertacijom Glazbena topografija Zagreba od 1799. do 2010.

Bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je 1992. Od 1988. radi u Hrvatskom

glazbenom zavodu (HGZ) u Zagrebu, najprije kao poslovni tajnik, a od 1990. kao voditeljica knjižnice.

Od 1992. do danas sudjelovala je na brojnim znanstvenim skupovima u Hrvatskoj i inozemstvu. Sudjelovala

je u projektu Hrvatska glazbena historiografija do 1945. godine (2006. –) i u međunarodnom istraživačkom

projektu Kulturne tradicije u srednjoj Europi: glazbeni život između centralizma i regionalne specifičnosti na

primjeru uloge društava (1994. – 2002.) te na godišnjim konferencijama Međunarodne udruge glazbenih

knjižnica (IAML) (1995. i 1996.). Godine 1998. tri je mjeseca kao stipendist „Otvorenog društva Hrvatska” bila

na stručnom usavršavanju u Kongresnoj knjižnici u Washingtonu, D.C.

Napisala je knjige: Društveni orkestar Hrvatskoga glazbenog zavoda u povodu 55. godišnjice njegove obnove

(1954-2009) (2009.), Glazbena topografija Zagreba od 1799. do 2010.: Prostori muziciranja i spomen-obilježja

(2012., nagrada „Dragan Plamenac” Hrvatskoga muzikološkog društva), Glazbene šetnje Zagrebom (2016.,

nagrada „Josip Andreis“ Hrvatskoga društva skladatelja.) i Tematski popis skladbi Blagoja Berse (2018.,

nagrada „Dragan Plamenac” Hrvatskoga muzikološkog društva). Zajedno s N. Gligom i D. Davidovićem uredila

je knjige Glazba prijelaza: svečani zbornik za Evu Sedak (2009.), a s D. Davidovićem Nova nepoznata glazba :

svečani zbornik za Nikšu Gliga (2012.). S Evom Sedak priredila je knjigu Dnevnik i Uspomene Blagoja Berse

(2010.), za što su dobile nagradu „Josip Andreis” Hrvatskog društva skladatelja.

Glavna su joj područja istraživanja povijest HGZ-a i glazbeni život Zagreba u 19. i 20. stoljeću, te popisi djela

hrvatskih skladatelja. Autorica je tridesetak znanstvenih članaka u zbornicima, leksikografskim izdanjima i

časopisima. Publicistički članci objavljeni su joj u časopisima Oko, Vjesnik, Vijenac, Cantus, Zagreb, moj grad

i dr. Bila je povremeni vanjski suradnik Hrvatske televizije (1987. – 1997., emisije o Lisinskom, Livadiću, Matzu,

HGZ-u i dr.); autorica je nekoliko ciklusa emisija na III. programu Hrvatskoga radija (Iz glazbenih arhiva, 1989.

– 1991.; Iz glazbenih pismohrana, 99 emisija 1999. – 2004.; Glazba i grad, 2012. – 2013.; Knjige s police 78,

2013. – 2016., Listamo stare novine 2017.–2019.). Postavila je tridesetak izložbi s temama iz povijesti hrvatske

glazbe u HGZ-u, Koncertnoj dvorani V. Lisinski, Klovićevim dvorima i Knjižnici HAZU-a. Izvršna je urednica HGZ-

ova izdavačkog projekta Sabrana djela Blagoja Berse, članica uredništva časopisa HaGeZe (1997. –) i Arti mu-

sices (2011. –).

Članica je Hrvatskoga muzikološkog društva (članica Upravnog odbora 2007. – 2010., 2013. –2019.), Komisije

za glazbene knjižnice Hrvatskoga knjižničarskog društva (predsjednica 1999. – 2002.), Hrvatske udruge

muzičkih knjižnica, arhiva i dokumentacijskih centara te studijske grupe Glazba i kulturne studije

Međunarodnoga muzikološkog društva.

Od 2011. vodi glazbene šetnje Zagrebom za građanstvo i škole, a od 2015. ima status počasnoga turističkog

vodiča specijaliziranog za glazbenu povijest Zagreba. Redovito vodi obilaske zgrade HGZ-a, o čijoj je povijesti

objavila niz tekstova.

HANA BREKO KUSTURA

Muzikologinja prof. dr. Hana Breko Kustura - članica je suradnica HAZU-a u Razredu za glazbenu umjetnost i

muzikologiju. Zaposlena je u Odsjeku za povijest hrvatske glazbe HAZU, u zvanju znanstvene savjetnice.

Naslovna je redovita profesorica na Muzičkoj akademiji u Zagrebu i profesorica na doktorskom studiju

hrvatske kulture i predmoderne povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Članica je Međunarodnog muzikološkog društva (IMS-a), HMD-a i redovita članica HDS-a. Voditeljica je

interdisciplinarnog projekta CROMUSCODEX o hrvatskoj liturgijskoj glazbi u europskom kontekstu, gdje

surađuje sa suradnicima Sveučilišta Harvard, Scholom cantorum basiliensis iz Basela i Julius-Maximilian

Institutom za muzikološka istraživanja u Würzburgu.

Dobitnica je Nagrade HAZU za najviša znanstvena postignuća na području muzikologije 2004. godine, osobne

Nagrade grada Sinja za područje glazbene kulture, a 2019. je za svoj muzikološki rad odlikovana od strane

predsjednice Republike Hrvatske Redom hrvatskoga pletera.

Autorica je četiriju znanstvenih knjiga i 60 izvornih znanstvenih radova. Dugogodišnja je suradnica Hrvatskoga

radija, u emisijama ciklusa Oda- birano (urednice Ive Lovrec Štefanović) i Tragom glazbe (urednice Gordane

Krpan).

Bila je stipendistica njemačke fondacije DAAD, Švedskog instituta u Stockholmu, Fondacije Research Support

Scheme u Institutima za muzikologiju u Budimpešti i Trondheimu, a u svojstvu gostujućeg znanstvenika

boravila je ukupno pet godina u inozemstvu: u Njemačkoj, Italiji, Luksemburgu, Belgiji, Mađarskoj, SAD-u i

Kanadi. Aktivno vlada engleskim njemačkim i francuskim jezikom, a pasivno talijanskim jezikom.

JANA HALUZA

muzikologinja (Zagreb, 27. kolovoza 1974.)

Nakon diplome iz muzikologije na Muzičkoj akademiji u Zagrebu (1999.) pod mentorstvom akademika Nikše

Gliga, zapošljava se u Redakciji ozbiljne glazbe Hrvatskoga radija kao urednica glazbeno–govornih emisija i

glazbena producentica.

Usporedo počinje objavljivati eseje i kritike u časopisima Cantus, Zarez iVijenac te kao autorica i

komentatorica surađivati u emisiji Dobro ugođena večer Hrvatske televizije. Od 2002. na Trećem programu

Hrvatskoga radija uređuje i vodi samostalni dvosatni ciklus Svijet glazbe na temu aktualne klasične i jazz

glazbene scene u Hrvatskoj, a od 2011. kroniku klasično glazbenih zbivanja Kronotonika na Prvom programu

Hrvatskoga radija.

Uz redovne autorske emisije na Prvom i Trećem programu Hrvatskoga radija, kritikama i prikazima prati

klasičnu glazbenu scenu za vijesti Medijskog informativnog servisa HR–a. Od 2012. stalno je angažirana kao

scenaristica, autorica, urednica i voditeljica u emisijama na novoosnovanom Trećem programu Hrvatske

televizije (Emisija, Trikultura i Međučin), kao i u televizijskim izravnim prijenosima koncerata, baleta i opera.

Godine 2014. pokreće, uređuje i vodi samostalni ciklus televizijskih emisija Plodovi klasike u kojima

predstavlja aktualne teme na području klasične glazbe u Hrvatskoj.

Od 2007. do 2011. vodi Ured za medije Muzičkog biennala Zagreb. Od 2006. članica je uredništva časopisa

Cantus zadužena za ozbiljnu glazbu, a od 2013. glavna urednica časopisa. Redovito objavljuje članke i eseje u

glasilu Matice hrvatske Vijenac. Od 2008. članica je Predsjedništva HDS–a kao predstavnica muzikologa i

glazbenih pisaca.

d) Sekcija tekstopisaca/autora teksta (jedno mjesto)

ALEKSANDAR ANTIĆ

Obrazovanje: MIOC , srednja škola u Splitu (1988-1992), matematičko-informatički tehničar

Radno iskustvo:

-Kao član vokalno glazbene skupine TBF – 6 studijskih, 1koncertni i 1 kompilacijski album (1997-2015)

-Kao član hip hop kolektiva Sinestet (www.sinestet.com), grupni album Hologram funk 2008, 2 samostalna

albuma pod pseudonimom Alejuandro Buendija – Pepermint 2007, Šporka Posla 2012

-brojne vokalne suradnje (oko 30-ak, Edo Maajka, El Bahhatee, Dioniz, General Woo, Frenkie, Dječaci,

Kandžija, Urban, Dogma, Ante Cash, Lea Dekleva, Bobo…)

-kao producent – Šetači (album Galaksija, Dallas 2019), Alejuandro Buendija (Pepermint, Menart 2007)

Glazba za predstave:

-samostalno: Meni ti to nije baš (suvremeni ples, Irma Omerzzo, 2003, Zagreb), Evita Peron (drama, Senka

Bulić, 2009, Zagreb),

– sa Luka Barbić: Miševi i mačke naglavačke (lutkarska predstava, Ladislav Vindakijevič, 2005, Split),

Pepeljuga (dječja predstava, Robert Waltl, 2006, Zagreb), Šuma Striborova (dječja predstava, Robert Waltl,

2007, Velika Gorica), Vitez od pola (dječja predstava, Ivan Plazibat, 2009, Zagreb), Narančina kora (drama,

Jelena Posavec Tušek, 2012, Split)

-sa TBF – Garaža (drama, Ivica Buljan, 2010, New York-Zagreb)

Glazba za film: -samostalno: U našem gradu (plesni video, Irma Omerzzo, 2003, Zagreb)

-sa Luka Barbić: Zemlja znanja (dokumentarni film, Saša Ban, 2011, Zagreb)

– pjesme TBF-a korištene u igranim filmovima: Pljačka i Genije u Posljednja volja (Zoran Sudar, 2001), Smak

svita u The show must go on (Nevio Marasović, 2010), Uvik kontra i 101 Dalmatinac u dokumentarnom filmu

‘Libar Miljenka Smoje’ (Željko Rogošić, 2012)

Nagrade i priznanja: 2000. – “Crni Mačak” – najbolji album (Uskladimo toplomjere), dizajn omota (Luka Barbić), video spot za

pjesmu “Genije”(Žare Batinović), produkcija (Dragan Lukić Luky), najbolji hip-hop album (Uskladimo

Toplomjere)

2001. – “Zlatna Koogla” – pjesma godine – “Alles Gut”

2002. – Splitski festival-nagrada za najbolji tekst (Alles Gut)

2003. – “Zlatna Koogla” – najbolji album (Maxon Universal), grupa, produkcija (Dragan Lukić Luky), dizajn

omota (Luka Barbić), vox populi- nagrada publike (“Maxon Universal”)

2004. – Festival lutkarskih predstava ‘Pinklec’ u Čakovcu – nagrada za najbolju glazba u predstavi Miševi i

mačke naglavačke

2005. – međunarodni festival plesa na filmu Il Coreografo Electrico, Napolidanza – glazba u videu U našem

gradu

2006. – “Porin” – pjesma godine (Nostalgična), naj rock album (Maxon Universal), naj izvedba grupe s

vokalom (Nostalgična), produkcija (Dragan Lukić Luky), likovno oblikovanje (Luka Barbić i studio

‘Profesionalci’)

2007. –Zlatna Koogla– pjesma godine (Smak svita), video spot (Gonzo za Smak svita), produkcija (Dragan

Lukić Luky), vox populi-nagrada publike za album ‘Galerija Tutnplok’

2008. –Porin– album godine (‘Galerija Tutnplok’), najbolja snimka (Dragan Lukić i Ognjen Pavlović),

aranžman (TBF), izvedba grupe sa vokalom (Smak svita), video spot (Gonzo za Smak svita), produkcija

((Dragan Lukić Luky)

2009. –Indeksi(regionalna nagrada)– najbolji hip-hop album (Galerija Tutnpolk)

2010. – nagrada grada Splita za doprinos u kulturi, kao član TBF-a

2011. –Porin– video spot (Gitak TV za Datu)

2011. - Porin- hit godine (Dogodila se ljubav, sa Lea Dekleva), izvedba grupe s vokalom (Fantastična, sa

live albuma Perpeetum Fritule), koncertni album (Perpeetum Fritule)

2012. – Porin – album godine (Pisatcio Metallic), album klupske glazbe (Pistacio Metallic), kompilacijski

album (Fantastično nostalgično, the best off)

2013. - Porin – najbolji video broj za Grad spava (Dragan Đokić, Rino Barbir)

2016. – Porin – najbolji album klupske glazbe (Danas sutra)

KRSTE JURAS

Rođen sam 21.07.1945. u Šibeniku, gdje polazim osnovnu školu i gimnaziju. Potom upisujem studij

brodogradnje na FSB u Zagrebu, gdje diplomiram 1972., te doktoriram 1989. s disertacijom iz brodske

akustike. Tijekom svog dugogodišnjeg profesionalnog rada (1972-2018) postigao sam svjetski priznate

rezultate na području brodske akustike, projektiranja ratnih brodova te povijesti brodogradnje i pomorstva.

Paralelno s mojom profesionalnom orijentacijom, bilježim i doprinos hrvatskom pjesništvu, objavljujući

zbirke: Balada o tekstopiscu (1982), Resselov vijak (ilustrirao Hrvoje Šercar, 1985), Dalmacija u mom oku (s

Marijom Braut, 1996), te Samo moru virujen (ilustrirao Vasko Lipovac, 2008).

Pjesme iz ovih zbirki uvrštene su antologije hrvatskog pjesništva o moru, pomorcima i brodovima Moreplovi

(uredio Luko Paljetak, 1990), te hrvatskog rodoljubnog pjesništva Mila si nam ti jedina (uredio Josip Bratulić,

1998). Vrijednostima moje poezije svjedoče Milivoj Slavićek, Ivo Brešan, Zdravko Zima, Luko Paljetak, Pero

Mioč i drugi.

Posebno ističem, dakako, svoj doprinos hrvatskoj popularnoj (zabavnoj) glazbi, o čemu, između ostalog

svjedoči zbirka Samo moru virujen (izdanje Vuković Runjić, 2008), u kojoj se nalazi pedeset mojih uglazbljenih

stihova, od kojih, po općem sudu, mnogi imaju poetskih vrijednosti, o čemu su se vrlo pohvalno izrazili Ivica

Ivanišević, Renato Baretić, Siniša Kekez, Nikola Petković i drugi.

Tom prigodom je Croatia Records objavio CD mojih izabranih radova pod gornjim naslovom (20 skladbi), s

probranim izvođačima: Mišo Kovač, Oliver Dragojević, Arsen Dedić, Vice Vukov, Zvonko Špišić, Meri Cetinić,

Ibrica Jusić, Goran Karan, Đurđica Barlović, Ivo Patiera, Stijene, Magazin, Bonaca, klape Šibenik, Nostalgija,

Puntari, Skradinke.

Autor sam oko 250 tekstova vrlo različitih žanrova zabavne glazbe, dobitnik sam više nagrada na festivalima

u Splitu, Zagrebu, Šibeniku, Omišu, Opatiji, Beogradu itd. O mom doprinosu zabavnoj glazbi pohvalno su se

izrazili Arsen Dedić, Drago Britvić, Jakša Fjamengo, Tomislav Mrduljaš i drugi.

Posebno ističem suradnju sa slijedećim skladateljima:

-Dušanom Šarcem: Šibenska balada, Klapo moja, Dobra ti večer, mati moja, LP Dalmacija u mom oku

-Zdenkom Runjićem: Ljubav je tvoja kao vino, Balada o ćaćinom satu, Dišperadun, Dva zrna grožđa, Zaspala

su dica, Samo moru virujen

-Nikicom Kalogjerom: Ludo more, Tvoja barka mala, Jubav je ka cvit limuna

-Zvonkom Špišićem: Moja mala iz ulice Savske, Konoba kod dva ferala, Dalmacijo, dušo moja

-Arsenom Dedićem: Kad raziđe se dim, Ploviti se mora, Evo san ti doša

-Alfijem Kabiljom: Južni vjetar, Budi tu

-Ibricom Jusićem: Jubi san Vašu ćer, LP Čovjek bez kafića

-Đelom Jusićem: Da proplaču crne oči

-Meri Cetinić: Malo mora na mom dlanu, Kao rijeka svome moru

-Rajkom Dujmićem: Ja nisam taj

-Vladimirom Delačem: Osjećam to

-Marinom Limićem: Ja sam more, ti si rijeka

-Kornelijem Kovačem: Žena od porculana

Posebna priznanja:

-Prema izboru RTL 2014. skladba Dalmacija u mom oku (D. Šarac – K.Juras) proglašena je najuspjelijom

dalmatinskom pjesmom svih vremena.

-Odlukom gradskog vijeća grada Šibenika 2016. skladba Šibenska balada (D. Šarac – K.Juras) proglašena je

službenom himnom grada Šibenika.

-Iste, jubilarne godine (2016), dobitnik sam nagrade grada Šibenika za iznimno promicanje Šibenika u svojim

pjesmama.

-Godine 2017. ŠPD Kolo snimilo je sa solistom Đanijem Stipaničevim skladbu Krešimirov grade (V. Vuletin -

K.Juras), koja je na putu da postane nova šibenska himna.

-U okviru Splitskog festivala 2018, izvedena je i moja autorska večer pod nazivom Dalmacija u mom oku,

koja je požnjela nepodijeljene emocije publike i hvalospjeve kritike (izvođači: Zorica Kondža, Ibrica Jusić,

Đani Stipaničev, Tedi Spalato, Giuliano, Vana, Mia Dimšić, klape Contra, Sv. Juraj, Sebenico i ostali).

U posljednje vrijeme bilježim suradnju s Ivicom Badurinom te Perom Kozomarom, no zbog objektivnih

razloga (korona) s produkcijom novih skladbi valja pričekati.

e) Sekcija glazbenih nakladnika/publishera (jedno mjesto)

Aquarius Music Publishing d.o.o.

Aquarius Music Publishing d.o.o. tvrtka je osnovana 2003. Jedan od vlasnika tvrtke i direktor Tomislav Škulić

radi u glazbenoj industriji dugi niz godina sa posebnim interesom za autore, njihove probleme i zaštitu

njihovih prava.

Od 2003. Aquarius Music Publishing postaje i licencni zastupnik jednog od najvećih stranih autorskih kataloga

na svijetu za Hrvatsku i Albaniju, Universal Music Publishing Grupe i tako štiti i predstavlja neke od

najpoznatijih svjetskih bendova (U2, Metallica, ABBA, The Killers, Coldplay…), izvođačica i izvođača (Adele,

Mariah Carey, Bon Jovi, Prince, Paul Simon, Mark Knopfler, …) te filmskih kompozitora i producenata (Henry

Mancini, Angelo Badalamenti, …). Uspjeh dugogodišnje suradnje Universal Grupe i Aquarius tima zasniva se

na dokazanom partnerskom povjerenju, vrhunskim rezultatima na polju zaštite autorskih prava i ostvarenim

ciljevima pri odabiru glazbe za projekte klijenata.

Također, Aquarius Music Publishing predstavlja i domaći katalog za Hrvatsku i Svijet koji uključuje eminentne

izvođače/autore kao što su: Goran Bregović, Željko Banić, Zoran Predin, Tonči Huljić, Petar Grašo, ali i potiče

razvoj mladih kantautorskih snaga poput Nine Romić, Sare Renar ili mladih rokera, benda Like Kolorado.

Na svakodnevnoj bazi Aquarius tim radi sa autorima na individualnim projektima na polju licenciranja

kataloga i odabira glazbenih podloga, te surađuje s TV kućama, marketinškim agencijama, produkcijskim

kućama, radijskim stanicama.

Projekti sa kraja prošle i početka ove godine govore sami za sebe, kampanja za Žuju - ‘Ostajemo di jesmo'

(2019.), božićna kampanja za A1 telekom 2019., rad na dokumentarnom filmu 'Kuća male zvijezde' (2019.),

rad na dokumentarnom filmu 'Govori da bih te video' 2019., studijski album benda Lika Kolorado 'Kontura'

(2020.) i drugi projekti.

Croatia Records Music Publishing d.o.o.

CRMP d.o.o. je tvrtka u vlasništvu Croatia Records d.d. , osnovana 2008. godine specijalizirana za

nakladništvo, reguliranje uvjeta korištenja autorskih glazbenih djela i digitalnu distribuciju glazbenih

sadržaja.

CRMP je tvrtka koja zastupa najveći nakladnički katalog glazbenih djela hrvatskih autora od cca 11.000

djela.

Među katalogom ističu se katalozi najeminentnijih hrvatskih autora Đorđa Novković, Zlatana Stipišića, Đele

Jusića, Karla Metikoša, Damira Urbana, Alke Vuice i mnogih drugih.

2.) Kandidati Nadzorni odbor

a) Sekcija ozbiljne glazbe (jedno mjesto)

ZORAN JURANIĆ

skladatelj, dirigent (Rijeka, 25. lipnja 1947.)

Studij dirigiranja završio 1972. na Muzičkoj akademiji u Zagrebu; kompoziciju učio kod S. Šuleka. Od 1972.

zborovođa je Zagrebačke opere u kojoj nastupa i kao dirigent. God. 1975.—80. bio je i predavač na Muzičkoj

akademiji. Od 1986. stalni dirigent Opere HNK u Zagrebu; 1988.–89. umjetnički ravnatelj Opere NK Ivan Zajc

u Rijeci, od 1992.–95. te od 1999.–2002. ravnatelj Opere HNK u Osijeku. Od 2002.–05. ravnatelj Opere HNK

u Zagrebu, zatim redovni profesor na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Od 2007. gost dirigent Opere Srpskog

narodnog pozorišta u Novom Sadu, a od 2010. i šef dirigent Društvenog orkestra HGZ–a. Bavi se i

muzikološkim istraživanjima. U Italiji i Hrvatskoj tiskano je više njegovih muzikoloških radova. Od 2012. je

predsjednik Hrvatskog društva skladatelja , a od 2014. redoviti član HAZU.

Nagrade: Nagrada Vladimir Nazor (1990.); Vjesnikova nagrada Josip Štolcer Slavenski (1992., 2000.); Nagrada

grada Zagreba (2000.); Nagrada HAZU (2001., 2014.); Povelja Grada Rijeke (2002.); Nagrada Boris

Papandopulo Hrvatskog društva skladatelja (2012.); Nagrada Milka Trnina Hrvatskog društva glazbenih

umjetnika (2014.). Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića.

b) Sekcija popularne glazbe (jedno mjesto)

ŽELJEN KLAŠTERKA

Životopis na stranicama 4-5

ALJOŠA ŠERIĆ

skladatelj (Split, 18. svibnja 1976.)

Glazbeno sam aktivan od 2004. godine, te paralelno radim i kao pravnik, s tim da od 1. veljače 2020. godine

prestajem s radom u odvjetničkom uredu, te se isključivo posvećujem glazbi koja postaje moje primarno i

jedino zanimanje. Dobitnik sam Porina za aranžman pjesme “Čuvaj me” sastava Pavel, u kojoj grupi sam jedini

autor glazbe i teksta, te sam osvojio brojne nominacije za Porin uključujući i nominacije u kategoriji “Pjesma

godine” četiri godine zaredom od 2013. do 2017.

Kao pravnik imam 19 godina iskustva na području kaznenog, trgovačkog i autorskog prava, radio sam kao dio

braniteljskog tima na Međunarodnom kaznenom sudu u Den Haagu, a obnašao sam i dužnost glavnog tajnika

Instituta hrvatske glazbe i glavnog tajnika udruge UNISON - Hrvatski glazbeni savez.

2004. kao član grupe Ramirez pod ravnanjem Denisa Mujadžića – Denykena snimam debitantski album

„Ramirez“ koji je predstavljen singlom "Iste cipele". Singl debitira na prvim mjestima brojnih mainstream top

ljestvica u Hrvatskoj i postiže zapažen uspjeh. Album se prodaje u relativno dobroj nakladi s obzirom na

domaće prilike i bend odmah na početku karijere ima nekoliko zapaženih nastupa nastupa (kao predgrupa

Hladnom pivu na njihovoj turneji, na zagrebačkom koncertu Fiju Briju, kao i double bill koncertu s hip-pop

sastavom Elemental. Ramirez do svog raspada 2011. godine izdaje još tri albuma: Copy/paste (2006.), Divovi

i kamikaze (2009.) i Svijet je lijep (2011.) koji zaslužuju mahom odlične kritike od strane eminentnih hrvatskih

glazbenih kritičara.

2007 godine osnivam „Pavel“ pa je te iste godine izdan i istoimeni album. Sadržavao je nekoliko singlova koji

su imali zavidnu prođu kod publike i radijskih urednika, a naročito kad su u pitanju pjesme „Morska“ i duet

„Ako si za, mogli bi jednom izaći“ na kojoj je sudjelovala Maja Posavec.

2012. godine izlazi drugi album grupe pod nazivom „Od prve zvijezde ravno“ koji je dobio gotovo jednoglasno

izvrsne kritike svih važnijih tiskovina i internetskih portala, 5 nominacija za diskografsku nagradu „Porin“,

uključujući i nominaciju u kategoriji „Pjesma godine“ za singl „Zbog tebe“.

Pavel 2014. godine izdaje treći studijski album „I mi smo došli na red“, te je u prosincu iste godine kao najavni

singl predstavljena pjesma „Čuvaj me“ na kojoj vokalne dužnosti preuzima Antonia Matković Šerić, nova

članica benda. Pjesma je dobila nagradu za najslušaniju pjesmu Zagrebačkog festivala 2015., te je nominirana

za nagradu Porin u kategoriji Najbolja pjesma za godinu 2014., a Porin dobivam u kategoriji “Najbolji

aranžman”. Drugi singl s istog albuma je pjesma „Autentično osrednji“ koja je također nominirana za nagradu

Porin u kategoriji „Najbolja pjesma“ za 2015. godinu. Album „I mi smo došli na red“ je bio nominiran za

nagradu Porin 2015. u kategorijama Albuma godine, kao i Najboljeg pop albuma.

Pavel u prosincu 2015. godine izdaje singl „Poslije nas“ koji biva premijerno izveden na Zagrebačkom festivalu

2016., a pjesma u brzom roku postaje jedna od najemitiranijih pjesama u radijskom eteru, te dobija nagradu

Hit mjeseca na Hrvatskom radiju, nagradu najslušanije pjesme na Zagrebačkom festivalu, te nominaciju za

Pjesmu godine na Porinu. 2016. godine, a te iste godine izlazi i četvrti album sastava Pavel “Družba krivih

odluka”.

2018. godine pišem glazbu i tekstove za solo album “Važne stvari” na kojem glavni vokal pjeva Antonia

Matković Šerić kao “Tonka”, koji album ulazi na mnoge liste najboljih albuma te godine, da bih 2019. godine

izdao i vlastiti solo album pod nazivom “Što ćemo raditi do kraja života”, koji također dobiva odlične kritike

svih važnijih glazbenih kritičata, te biva nominiran za nagradu Porin u kategoriji najboljeg pop albuma.

Pored rada na pjesmama za vlastite bendove, pišem i glazbu i stihove za druge izvođače, te u tom obliku

surađujem s Massimom, Meritas, Jelenom Radan, Lukom Nižetićem, Filipom Dizdarom, Vannom, Luce…

c) Sekcija muzikologa i glazbenih pisaca (jedno mjesto)

IVAN ŽIVANOVIĆ

muzikolog (Vinkovci, 21. prosinca 1955.)

Osnovnu školu, gimnaziju i srednju muzičku školu pohađao u Zagrebu. Studirao povijest umjetnosti i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a zatim muzikologiju na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, gdje je diplomirao 1984. Od 1975. do 1980. član je Ansambla ACEZANTEZ (Ansambl centra za nove tendencije Zagreb). Od 1980. do 1982. radi na mjestu pomoćnika voditelja Muzičkog salona Studentskog centra. Od 1984. zaposlen je kao urednik za notna izdanja u Muzičkom informativnom centru KDZ. Tijekom 1988. i 1989. urednik je izdanja Ars croatica HDS–a. U razdobljima od 1996. do 2001. i 2003. do 2005. voditelj je Muzičkog informativnog centra KDZ. Član je predsjedništva HDS–a od 2001. do 2004. Voditelj je manifestacije HDS–a Dani hrvatske glazbe u godištima 2002. i 2004. Koautor je (uz Jelenu Vuković i Maju Šojat Bikić) baze podataka Quercus — središnji informacijski sustav hrvatskoga glazbenog života.

Zajedno s Elenom Ostleitner utemeljio je Projekt Dora Pejačević kojemu je svrha promicanje skladateljičina opusa u svijetu. U znanstvenom području bavi se muzikološkim djelovanjem Marijana Grgića i ostavštinom Božidara Kunca.

Objavljuje članke u dnevnom tisku i časopisima, autor je radijskih emisija o suvremenim hrvatskim skladateljima.