Poniznost u namazu

8/6/2019 Poniznost u namazu

1/101

PONIZNOST U NAMZU hfidh Ibn Redeb el-Hanbel

1


2/101


2


3/101


3

HU'U NAMZUimmIbn Redeb el-Hanbel

Plav, Sandakabn 1432. hidretske

jul 2011. godine


4/101


4

Izdava:''K e l i m e t u l H a qq''

Plav, Sandakwww.kelimetul-haqq.com

www.kelimetul-haqq.org

[email protected]

Autor:

immhfidh Ebul-Ferad ibn Redeb el-Hanbel

Prijevod, prelom i lektura teksta:

Eb Ahmed

Unos teksta

Eb Hafsa

Dizajn korice:

Eb Merjem

tampa:''K e l i m e t u l H a qq''V A N A N A P O M E N A !

Svako kopiranje i umnoavanje ove knjigeili bilo kojeg njenog dijela

bez odobrenja izdavaaje veomapohvaljeno i preporuljivo
http://www.kelimetul-haqq.com/http://www.kelimetul-haqq./http://www.kelimetul-haqq./http://www.kelimetul-haqq.com/


5/101


5

Rekao je Allhov PoslanikMuhammed,sallallhu 'alejhi we sellem:

''Najvrijedniji dihd je rei rije istine pred nepra-

vednim vladarem.''1

''Prvak ehd je Hamza, a potom ovjek koji doe

nepravednom vladaru, kae mu istinu u lice, pa gavladar ubije.''2

''Neka nikoga od vas ne sprijei strah od ljudi da kae

istinu kada je vidi ili bude njen svjedok, jer mu rije

istinenee pribliiti as smrti, niti mu umanjiti nafaku.''3

1hathbiljee Eb Dw, et-Tirmih i Ibn Me u svojim ''Suneni-

ma''o Eb Se'a el-Hurija i Eb Umme el-Bahilija

2hathbiljei Hkim o Dbir ibn 'Abullha

3hathbiljei imm Ahmed u svome ''Musnedu''o Eb Se'a el-Hud-

rija


6/101


6


7/101


7

BIOGRAFIJA AUTORA

Hfidh Ebul-Fered ibn Redeb el Hanbel

On je imm hfidh ZejnudDn 'AbdurRahmn ibn

Ahmed ibn 'AbdurRahmn ibnul-Hasan ibn Muha-mmed ibn Ebul-Berekt Mes'd es-Sulem el-Hanbel ed-Dimeq. Njegova kunja je bila Ebul-Fered, a nadimakIbn Redeb, to je zapravo bio nadimak njegovog djedakoji je roen u tom mjesecu (redebu).

Roen je u Bagddu 736. hidretske godine i odgojenje u uenoj i bogobojaznoj porodici. Umro je u noi

ponedeljka etvrtog dana mjeseca ramadna 795. hidre-tske godine u Damasku.

Uio je i uzimao znanje od velikih uenjaka svogvremena.

U Damasku je uio pred Ibnul-Qajjim el-Dewzijem,ZejnudDnom el-'Irqijem, Ibn en-Neqbom, Muha-mmed ibn Ism'l el-Habbzom, Dwd ibn Ibrhm el-'Attrom, Ibn Qt el-Debelom i Ahmed ibn 'Abdul-Hd el-Hanbelijem.

U Mekki je sluao od el-Fehr 'Uthmn ibn Jsufa el-Nuwejrija.

U Qudsu (Jerusalemu) je sluao od el-hfidha el-'Al'ija.


8/101


8

U Misru je sluao od SadrudDna Ebul-Fetha el-Mejdmija i NsirudDna ibn el-Mulka.

Mnogi studenti znanja su mu dolazili da bi prednjim uili. Meu najpoznatijim od njegovih uenik bilisu Ebul-'Abbs Ahmed ibn Eb Bekribn 'Al el-Hanbel,Ebul-Fadl Ahmed ibn Nasr ibn Ahmed, Dwd ibnSulejmn el-Mewsil, 'AbdurRahmn ibn Ahmed ibnMuhammed el-Muqr, ZejnudDn 'AbdurRahmn ibnSulejmn ibn Ebul-Karam, Eb Dherr ez-Zerqa, el-Qdi 'Al'udDn ibn el-Lehm el-Ba'l i Ahmed ibnSejfudDn el-Hamew.

Ibn Redeb se posvetio znanju i uloio ogromnuveinu svog vremena istrau jui, piui, izdavajui,poduavajui i dajuifetwe.

Mnogi uenjaci su ga pohvalili zbog njegovog ogro-mnog znanja, zuhda i strunosti u hanbelijskommedhhebu.

Ibn Qdi e-uhbe je o njemu rekao:''On je itao i postao pronicljiv u razliitim poljima nauke.Prihvatio se mes'el medhheba sve dok ih nije usavrio.Posvetio se uenju znanja tekstova , mahan i znaenja

hadtha''. 4

4Ibn Qi e-uhbe, ''Trh'', 3. tom, 195. str.


9/101


9

Ibn Hader je o njemu rekao:''On je bio nadasve pronicljiv u nauci hadtha, u pogleduimena prenosilaca, njihovih biografija, njihovih puteva predajai svijesti o njihovom znaenju''. 5

Ibn Muflih je o njemu rekao:''On je ejh, veliki 'lim, h fidh, zhid, ejh hanbelijskogmedhheba; izdao je mnoge korisne radove''. 6

Napisao je mnoge korisne radove; neki od njih suistaknuti, poput ''El-Qaw'id el-Kubr fil-Fur' '', o kojemje reeno:''To je jedno od ud ovoga doba''. 7

Za njegov komentar na et-Tirmidhijev ''Sunen'' jereeno da je najdetaljniji i najbolji ikada napisan; do temjere da se el-'Irqo kome je Ibn Hader rekao:''On

je bio udo svoga doba'' potpomagao njime kada jesakupljao svoj komentar na istu knjigu.

tavie, on ima mnoga vrijedna djela koja obja-njavaju razliite pojedinane hadthe, kakvi su: ''erhHadth M Dhi'bni Di'an Ursil fGanam'', ''Ihtijr el-Ewlerh Hadth Ihtism el-Mele' el-E'al'', ''Nr el-Iqtibsf erh Wasijje en-Nebijj li Ibn 'Abbs'' i ''Keful-Kurbe f

Wasfi Hli Ehlil-Gurbe''.

5Ibn Haer, ''Inb'ul-Gamr'', 1. tom, 460. str.

6''El-Maqsed el-Ara'', 2. tom, 81. str.

7Ibn 'AbulH, ''Dail 'al Tabeqt Ibn Reeb'', 38. str.


10/101


10

Iz oblasti tefsra napisao je djela: ''Tefsr sre el-Ihls'', ''Tefsr sre el-Ftiha'', ''Tefsr sre en-Nasr'' i ''El-Istign' bil-Qur'n''.

Iz oblasti hadthaje napisao sljedea djela:''erh 'ilet-Tirmidh'', ''Fethul-Brerh Sahh el-Buhr'' i ''Dmi' el-'Ulmi wel-Hikem''.

Na poljufiqha je napisao sljedea djela:''El-IstihrdfAhkm el-Hard'' i ''El-Qaw'id el-Fiqhijje''.

Na polju biografija napisao je monumentalni ''Dajl'al Tabeqtil-Hanbile''.

Takoer je napisao i djela: ''Lat'if el-Me'rif'' i ''Et-Tahwf minen-Nr''.


11/101


11


12/101


12

PRVO POGLAVLJE

HU'

(PONIZNOST)


13/101


13

Ovo je risla (poslanica) koju sam napisao u

pogledu hua (poniznosti), pokornosti i inkisru (sla-manju) 8 src pred Gospodarom.

Sva zahvala pripada Allhu, Popravljau src kojasu slomljena u Njegovo ime i Koji je, Svojom Milou,Onaj koji oprata grijehe pokajnik.

Ja svjedoim da niko nema pravo da bude oboa- van, izuzevAllha Jedinog; On nema partnera i nemanita poput Njega.

I svjedoim da je Muhammed Njegov rob i posla-

nik; On ga je poslao sa uputom i sa vjerom Istine da bi je uzdigao iznad svih ostalih vjera. 9 On mu je daoodabir da bude poslanik-kralj ili vjerovjesnik-rob i on jeodabrao stepen robovanja spojenog sa vjerovjesnit-vom. 10

8Termin (izraz) ''slomljeno srce''se odnosi na srce koje je ispunjeno po-

niznodu, pokornodu i krotkodu, kao rezultat njegove ljubavi i straho -potovanja prema Allhu Uzvienom.

9Kao to Allh kae (u prijevou znaenja jeta): ''On je Onaj Koji je

poslao Svoga poslanika sa uputom i sa vjerom Istine da bi je uzdigao

iznad svih ostalih vjer, makar to muricima bilo mrsko.'' (sra et-Tewbe, 33. jet, sra el-Feth, 28. jeti sra es-Saff, 9. jet).

10Diskusija o ovome de slijeiti u tredem poglavlju.


14/101


14

On je, sallallhu 'alejhi we sellem, imao obiaj govo-riti: ''O Allhu uini da ivim kao miskn, uini daumrem kao miskn i proivi me meu misknima'', 11aludirajui time na asnost i odabranost ovog poloaja.

Neka je Allhovselm i salawt na njega, njegovuporodicu, njegove ashbe i one koji se vrsto dre zanjegovo ue nakon njega.

U Svojoj Knjizi jeAllh, Slavljeni i Uzvieni, pohva-lio one koji su muhbit (krotki, pokorni, blagi) predNjim i one koji su skreni pred Licem Njegove veliine,i koji postaju hdi'(pokorni, potinjeni) i hi' (poniz-ni) u Njegovom prisustvu. On Uzvieni kae:

11

hath biljee et-Tirmidhi (broj 2352) od Enesa i on je rekao da jeovaj hath garib, potom Ibn Me (broj 4126) o Eb Se'a i et -Tabern (''Ed-Du''') o Ube ibn es-Smita, svi sa af senedima,meutim hath je sahh. O Eb Se'a ga je takoer zabiljeio el-Hkim (broj 7911), koji je rekao a je ovaj hathsahh, a edh-Dhehebse sloio. Vjero-ostojnim su ga, takoer, ocijenili es-Sujt (''El Dmi'es-Sagr'', broj 1454), el-Albn (''Sahh el Dmi' '', broj 1261, ''Es-Sahha'', broj 308 i ''El-Irw'...'', broj 861), kao i Sehw (''Meqsid el-Hasene'', broj 166).


15/101


15

''Oni su se natjecali u dobrim djelima, prizivajuinas u nadi i strahu, i pred nama su bili hi'n(ponizni).'' 12

''...hi'n(poniznim mukarcima) i hi't(poniznimenama), mukarcima koji daju zekt i enamakoje daju zekt, mukarcima koji poste i enamakoje poste, mukarcima koji o svojim stidnim

mjestima vode brigu i enama koje o svojimstidnim mjestima vode brigu, mukarcima kojiesto spominju Allha i enama koje esto spomi-nju Allha Allh je, doista, za sve njih oprost i

veliku nagradu pripremio.'' 13

On opisuje vjernike kao one koji imaju huu naj-boljem djelu 'ibdeta koji obavljaju i koji ga obavljajumarljivo:

12

sra el-Enbij', 90. jet.

13sra el-Ahzb, 35. jet.


16/101


16

''Vjernici su uspjeli; oni koji su u svojim namzimahi'n(ponizni).'' 14

On opisuje one kojima je dato znanje kao ljude kojiimaju hukada uju Njegove rijei koje im se ue:

''Zaista kada se onima kojima je jo prije datoznanje ue nai jeti, oni padaju svojim licem naseddu i govore: ''Slavljen neka je na Gospodar,zaista se obeanje naeg Gospodara ispunilo!''Onipadaju svojim licem na seddu, plaui,i poveavaim se hu'(poniznost).'' 15

14sra el-Mu'minn, 1. i 2. jet.

15sra el-Isr', 107.-109. jet.


17/101


17

ZNAENJE HU'A

Osnovno znaenje huaje mehkoa srca, njegovablagost (pitomost), mir, pokornost (potinjenost), skr-hanost i enjivost.

Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, jerekao: ''Zasigurno u tijelu postoji komad mesa; ako

je on zdrav zdravo je itavo tijelo , a ako je onpokvaren pokvareno je itavo tijelo. To (taj ko-mad je mesa) je srce.''16

Kada je srce ponizno, takoer je ponizan i sluh i vid, glava i lice; zapravo, svi organi i njihova djela suponizni, ak i govor. Ovo je razlog zatojeAllhov Pos-lanik, sallallhu 'alejhi we sellem, imao obiaj na svome

ruk'u govoriti: ''Moj sluh, vid, kosti i kotana sr suponizni Tebi'', 17 a u drugoj predaji stoji: ''...i sve onoto moje noge nose.''18

Jedan od selef je vidio ovjeka kako se u svomnamzu vrpolji i primjetio: ''Da je srce ovog ovjekaskrueno, takvi bi bili i njegovi udovi''. Ovo se prenosi od

16hathbiljee Buhr (broj 52 i 2051) i Muslim (broj 1599).

17hathbiljei Muslim (broj 771) o 'Alija, radijallhu 'anhu.

18hathbiljei Ahme (broj 960) o 'Alija, radijallhu 'anhu, a ovaj ha-

thje proglaen sahhom od Ibn Huzejme (broj 607).


18/101


18

Hudhejfe, radijallhu 'anhu, 19 i Se'da ibn el Musejjiba,20 a takoer je preneeno i od Allhovog Poslanika,sallallhu 'alejhi we sellem, ali nije vjerodostojno. 21

Mes'd prenosi od osobe koja mu je prenijela da je'Al ibn Eb Tlib, radijallhu 'anhu, u pogledu Allho-vih rijei:''Oni koji su u svojim namzima ponizni''22 rekao: ''To se odnosi na poniznost srca, da smeka(ublai) svoje rame za muslimana (koji klanja poredtebe) i da ne gledaovdje i ondje u svom namzu.''23

'At' ibn es-S'ib je prenio od osobe da je 'Al, radi-jallhu 'anhu, rekao: ''Huuse odnosi na poniznost srcai da ne gleda lijevo niti desno''.

19 preaju biljei Ibn Nasr el-Merwez (''Ta'zim Qadr es-Salh'', broj

150) sa af seneom.

20preaju biljee Merwez (broj 151) i Ibnul-Mubrek (''Ez Zuhd'', broj

419) sa af seneom.

21El-Albn ga je ocijenio mewd'om (u ''Ed-Dafa'', broj 110 i ''El-

Irw''', broj 373).

22sra el-Mu'minn, 2. jet.

23 preaju biljee Wek' (''Ez Zuhd'', broj 328) i Ibnul-Mubrek (''Ez

Zuhd'', broj 1148) sa af seneom. Es-Sujti (''Ed-Durr el-Menhr'',557. str.) biljei a je Ibn 'Umer u komentaru ovog jeta rekao: ''Kadaustanu na namz, okrenu se napred u svojim namzima, obaraju svojpogle ka mjestu injenja see i znaju a se Allh okrenuo njima, pastoga ne gledaju ni lijevo ni desno''.


19/101


19

'Al ibn Eb Talha je prenio da je Ibn 'Abbs u ko-mentaru na gornji jet rekao: ''Oni koji su straljivi imirni.''24

Ibn ewdhab je prenio da je el-Hasan,Allh mu sesmilovao, rekao: ''Poniznost se ukorijenila u njihovim sr-cima, tako da su njihovi pogledi oboreni, a njihovi udovi

postali pokorni.''25

Mensr je prenio da je Mudhid rekao: ''Temeljhua je u srcu i mirnoi u namzu.''

Lejthje prenio da je Mudhid rekao: ''Dio njega 26 je da su organi pokorni, a pogled oboren. Kada bi mus-limani stali za namz, strah od njihovog Gospodara bi ihsprijeio od okretanja lijevo i desno.''27

'At' el-Hurasn je rekao: ''Huse odnosi na po-niznost srca i na pokornost organa.''

Zuhr je rekao: ''To je smirenost roba u njegovomnamzu.''28

24Et-Taber, 17. tom, 3. str.


26Tj. stajanja na quntu (predanoj pokornosti).

27Merwez''Ta'zim Qadr es-Salh'', broj 138.

28Et-Taber, 17. tom, 3. str. i Merwez''Ta'zim Qadr es-Salh'', broj 141.

Isto je zabiljeio Ibnul-Mubrek (''Ez-Zuhd'', broj 169-1149) odMuhia.


20/101


20

Qatde je rekao: ''Hu srca se odnosi na strah iobaranje pogleda u namzu.''29

Ibn Eb Nudejh je prenio da je Mudhid, Allhmu se smilovao, u pogledu rijei Allha uzvienog: ''Ibili su prema nama hi'n (pokorni)'' 30 rekao: ''Tj.bijui ponizni i mutewdi' (krotki, pokorni, blagi).''31

AllhUzvieni je opisao zemlju da ima huu Svo-jim rijeima:

''Meu Njegovim jetima je da vidi zemljuhi'aten (poniznu, suhu, ogoljenu), a onda mi nanju spustimo vodu i ona se pokrene i uzbuja.'' 32

Znaenje njenog pokretanja (treperenja) i bujanja je da su njena ogoljenost (pusto) i hu (mirnoa)uklonjene i da umjesto toga raste vegetacija. Ovo onda


30sra el-Enbij', 90. jet.

31preaju biljei es-Sujti (''Ed-Durr'', 10. tom, 369. str.), a on se poziva

na Ibn Eb ejbe, 'Ab ibn Humeja, Ibn el-Munhira i Ibn Eb Htima.

32sra Fussilet, 39. jet.


21/101


21

ukazuje na to da je hukoji je ona imala bila mirnoa,niskost i nemanje rastinja.

Isto se odnosi na srce: Kada ono ima hu, njegoveniske strasti i misli koje se uzdiu iz slijeenja pohotnihudnji se smiruju i ono se kri i pokorava Allhu,Monom i Uzvienom. Huzamjenjuje sranu udalje-nost, oholost, nadmenost (aroganciju) i gospodstvo.Kad se ono utemelji u srcu, udovi, organi i pokreti aki glas su smireni.

Allh Uzvieni je rekao da glasovi imaju hu uNjegovim rijeima:

''Glasovi e se pred Milostivim hai'at(stiati, poni-ziti)i nee uti nita osim aptanja.''33

Poniznost glasova se odnosi na njihovo bivanje ti-him i mirnim, nakon to su bilibuni.

Na slian nain, Allh je opisao lica i poglede ne-vjernik sa huom na Dan ustajanja. 34 Ovo tako do-kazuje da svi ovi organi mogu imati hu. 35

33sraT-H, 108. jet.

34sra el-Gije, 2. jet, sra el-Qamer, 7. jet, sra el-Qalem, 43. jeti

sra el-Me'ri, 44. jet.


22/101


22

LICEMJERNA PONIZNOST

Kada ovjek glumi hu prikazujui ga na svojimudovima, dok njegovo srce toga nema, on je pao kaortva licemjernog hua (hu' nifq) i ovo je ono odega su selefitraili utoite.

Jedan od njih bi govorio: ''Utjeite se Allhu od

licemjernog hua!''Kada je upitan: ''A ta je to?''On jeodgovorio: ''Da vidi tijelo ponizno i pokorno , dok srcetako nije.''36

'Umer, radijallhu 'anhu, je vidio ovjeka koji jeoborio glavu i rekao mu: ''O ti i ti, podigni svoju glavu,

jerhu'ne prelazipreko onoga to je u srcu''.

Ko god spolja pokazuje vie huanego to je pri-sutno u njegovom srcu kriv je za licemjerstvo nad li-cemjerstvom. 37

35 Vii oatak broj jean za alju iskusiju o znaenju i vanosti

hu'a.

36 preaju biljei Ahme (''Ez-Zuhd'', 142. str.) i Ibnul-Mubrek (''Ez

Zuhd'', broj 143) o Eb-Der'a, radijallhu 'anhu.

37El-Bejheq (''u'ab...'', broj 6968) biljei slinu izjavu o Sufjna. Vii

dodatak broj dva za diskusiju o licemjernom hu'u (poniznosti).


23/101


23

IZVORHU'A

Izvor hua koji se deava u srcu je spoznaja Allhove veliine, velianstvenosti i savrenstva. toovjek ima vie spoznaje Allha, on ima vie hua.

Srca se razlikuju u njihovom huu, u skladu saspoznajom koju imaju o Onome Kome su se ponizili i u

skladu sa sranim svjedoenjem svojstava koja vode kahuu.

Neka srca su se ponizila snagom svog osjeanjaNjegove blizine Svojim robovima i osjeanja da On vidinjihove najskrivenije tajne, to vodi da su postali stidlji-vi Njega, Uzvienog, konstantno bijui svjesni Njega usvakom stanju pokreta ili mirnoe.

Neka srca su se ponizila kroz svoje shvatanje velianstvenosti Allha, Njegove veliine i Njegove uz-vienosti, shvatanja koje ih je povela da budu u straho-potovanju od Njega i velianju Njega.

Neka srca su se pokorila putem uvianja Njegovogsavrenstva i ljepote koja vodi do toga da su se utopila

u ljubavi prema Njemu i u enji da Ga sretnu i vide.Neka srca su se ponizila kroz opaanje estine

Njegove srdbe, osvete i kazne, to vodi do straha odNjega.

On, Slavljen neka je, je popravlja srca koja su seskrhala u Njegovo ime. On, Slavljen neka je, se priblia-


24/101


24

va srcima koja su ispunjena poniznosti Njemu na istinain na koji se pribliava onome koji stoji u namzu,nasamo razgovarajui (govorei) sa Njim, 38 na istinain na koji se pribliava onome koji trlja svoje lice upraini dok ini seddu, 39 na isti nain na koji sepribliava gomilama ljudi koji posjeuju Njegovu kuu,stojei u poniznoj skromnosti na 'Areftu, pribliava-

jui se i hvaliui se njima pred melekima, 40 na isti na-

38

El-Hkim (broj 861) biljei o Eb Hurejre a je Allhov Poslanik,sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''Kada neko od vas stane na namz,on razgovara sa svojim Gospodarom, pa neka obrati panju na to

kako pria sa Njim.'' El-Hkim ga je ocijenio sahhom, a edh-Dhehebse sloio, kao i el-Albn (''Sahh el Dmi' '', broj 1538).

39

Muslim (broj 482) biljei o Eb Hurejre a je Allhov Poslanik,sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''Najblie to rob moe biti svomGospoaru je kaa je na sei.''

40 Ibn Hibbn (broj 3853) biljei o Dbira a je Allhov Poslanik,

sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''Nema ana koji su bolji ko Allhaod prvih deset dana dhul-hieta.'' Prenosilac je rekao: ''ovjek jeupitao: ''Allhov Poslanie, jesu li ti dani bolji od istog broja dana borbena Allhovom putu?'' Allhov Poslanik, sallallhu alejhi we sellem je

rekao: ''Ti ani su bolji nego isti broj ana borbe na Allhovom putu.Nijean an nije bolji ko Allha o ana 'Arefta, kada se On spusti

na najnie nebo i hvali se brojem ljudi na zemlji pred stanovnicima

nebesa, govoredi: ''Pogleajte Moje robove koji su oli sa rau-panim kosama, prekriveni prainom, izloeni suncu, a obave ha;oni su oli sa svakog alekog puta, naajudi se Mojoj milosti, iakonisu vidjeli Moju kaznu.''Zato nema dana u kome je toliko ljudi oslo-

boeno o vatre kao na an 'Arefta.''Muslim (broj 1348) biljei o''ie a je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''Nema


25/101


25

in na koji se pribliava Svojim robovima kada Ga oniprizivaju, trae od Njega i trae Njegov oprost u ranimjutarnjim asovima, pa On odgovara na njihove dove iudovoljava njihovim zahtjevima. 41

Nema nita to tei skrhanosti robova negoliblizina i odgovor.

Imm Ahmed, Allh mu se smilovao, je u svojojknjizi ''Ez-Zuhd''sa svojim senedomzabiljeio od 'Imrnel-Qusajra koji je rekao: ''Ms ibn 'Imrn je rekao:''MojGospodaru,gdje bi trebalo da Te traim?'' On je odgovo-rio: ''Trai Me kod onih ija srca su se skrila uMoje ime. Svaki dan Ja se njima pribliavam jedanlakat; da nije toga, oni bi sigurno stradali.'' ''42

Ibrh m ibn el Dunejd, Allh mu se smilovao, usvojoj knjizi ''El-Mehabbe''biljei sa svojim senedom do

ana u kome Allh osloboi vie robova o vatre nego na an

'Arefta. On se pribliava i ona se pre melekima hvali, govoredi:

''ta ovi ele?''''

41Buhr (broj 1145, 6321, 7494) i Muslim (broj 756, 1772, 1778) biljei

o Eb Hurejre a je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem,rekao: ''Svake nodi, kad preostane zanja tredina nodi, na Gospoar,

Slavljeni i Uzvieni, sputa se na najnie nebo ipita: ''Ima li ikoga ko

Me priziva, pa a mu ogovorim? Ima li ikoga ko trai o Mene , pa

da mu am? Ima li ikoga ko trai Moj oprost, pa da mu oprostim?''''

Pitanje koje je vezano za ovo je autor etaljno obraio u etvrtompoglavlju svog djela ''Putovanje ka Allhu''.

42preaju biljei imm Ahmed (''Ez-Zuhd'', 75. str.)


26/101


26

Da'fera ibn Sulejmna koji je rekao: ''uo sam Mlikibn Dnra da kae:''Ms, 'alejhis-selm, je pitao:''MojGospodaru, gdje bih trebao da Te traim?''Allh , Slav-ljeni i Uzvieni, mu je objavio: ''Ms, trai Me sa oni-ma ija srca su se skrila u Moje ime, jer se Ja nji-ma pribliavam koliko lakat svaki dan; da nijetoga, oni bi sigurno bili upropateni.'' Pitao sam

Mlik ibn Dnra: ''ta znae slomljena (skrhana) srca?''On je odgovorio: ''Pitao sam ovo pitanje onoga koji jeuio Knjigu i on je rekao da je on pitao isto pitanje'Abdullha ibn es-Selma koji je odgovorio: ''Skrhanasrca su ona srca koja su slomljena zbog ljubavi premaAllhu, Slavljenom i Uzvienom, prije nego ljubavi premabilo emu drugom.''

Vjerodostojni sunnet potvruje da je Allh blizusrcu koje je skrhano Njegovim iskuenjem, strpljivo naNjegovom odreenju i zadovoljno.

Muslim biljei od Ebu Hurejre da je Allhov Posla-nik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''Allh, Slavljenii Uzvieni e rei na Danu ustajanja: ''O sine de-

mov, Ja sam bio bolestan, a ti Me nisi posjetio.''One rei: ''Gospodaru moj, kako Te ja mogu posjetiti,kad si Ti Gospodar svjetova?'' On e odgovoriti:''Zar nisi znao da je taj i taj Moj rob bio bolestan,


27/101


27

pa Me nisi posjetio? Zar nisi znao da bi, da si Meposjetio, Mene naao sa njim?''43

Eb Nu'ajm biljei preko Demreh da je Ibn ew-dhab rekao: ''Allh Uzvieni je objavio Msu, 'alejhis-selm: ''Da li zna zato sam od svih ljudi Ja oda-brao ba tebe za Svoju poruku i govor?'' On jeodgovorio: ''Ne, moj Gospodaru.'' On je odgovorio: ''Zatoto niko nije bio tako skroman i ponizan predaMnom kao to si ti bio.''44

43hathbiljei Muslim (broj 2569).

44preaju biljei Eb Nu'ajm (''El-Hilje'', 6. tom, 130. str.)


28/101


28

PRVA STVAR KOJA SE GUBI JE HU'

Ova njegova (Msova) skromnost i poniznost nijebila nita drugo nego hu, i to je korisno znanje i to jeprva stvar od znanja koja e biti podignuta.

En-Nes' biljei hadth od Dubejra ibn Nufejra,radijallhu 'anhu, od 'Awfa ibn Mlika, radijallhu

'anhu, da je jednog dana Allhov Poslanik, sallallhu'alejhi we sellem, pogledao u nebo i rekao: ''Ovo je sudka kome e znanje biti uzdignuto.'' ovjek odensrij po imenu Zijd ibn Lebd je rekao: ''AllhovPoslanie, kako to da e znanje biti podignuto , sadakada se utemeljilo i srca ga uvaju?'' On je odgovorio:''Mislio sam da si ti najinteligentniji od ljudi

Medne'', a on je onda poeo spominjati zabluduidov i kran, uprkos toga to su imali KnjiguAllha, Slavljenog i Uzvienog. Dubejr je rekao: ''Pasam sreo eddda ibn Ewsa i prenio mu ovaj hadth.''On

je rekao: ''Awf je rekao istinu. Zar nee da ti kaem koji je prvi dio znanja koji e biti uzdignut?'' Rekao sam:''Naravno'', a on je rekao: ''Hu, sve dok ne doe vrijeme

da nee vidjeti jednu osobu koja je ima.''45

45hathbiljee en-Nes' (''El-Kubr'', 3. tom, 456. str.) i Ahmed (broj

23990), a sahhom su ga ocijenili Ibn Hibbn (broj 4572) i el-Hkim(broj 337), a edh-Dheheb se sloio. Hath je takoe zabiljeio immAhme (broj 17473) o Zija ibn Leba smog i on je munqati'.


29/101


29

Slian hadthje takoe zabiljeio et-Tirmidh prekoDubejr ibn Nufejra od Eb ed-Derd'a od AllhovogPoslanika, sallallhu 'alejhi we sellem. Kraj ovog hadthau sebi sadri:''Dubejr je rekao: ''Pa sam sreo Ubdu ibnes-Smita i rekao sam mu: ''Zarnee uti neto od meneto sam uo od tvoga brata Eb ed-Derd'a?'' Prenio sammu ono to mi je Ebu ed-Derd'spomenuo, a on je rekao:

''Ebu ed-Derd' je rekao istinu. Ako eli, ja u ti rei oprvom znanju koje e biti podignuto od ljudi: to je hu.Uskoro e doi vrijeme kada e ui u veliki mesdid, anee vidjeti jednu osobu da ga ima''.''46Reeno je da jeen-Nes'ijeva verzija jaa.

Se' d ibn Ber je prenio od Qatde od el-Hasana,Allh mu se smilovao, a on od eddda ibn Ewsa da jeAllhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao:''Prvo znanje koje e biti podignuto od ljudi e bitihu.''47

46hathbiljei et-Tirmih (broj 2653) i za njega je rekao a je hasen-

garb, a vjerodostojnim ga je ocijenio el-Hkima (broj 338), sa im sesloio eh-Dheheb.

47 hath biljei et-Tabern (''El-Kebr'', 7. tom, 295. str., broj 7183) i

Eb e-ejh (''Et-Tabeqt'', 3. tom, 164.-165. str.), oba sa af senei-ma. Meutim, hath je hasenom ocijenio es-Sujt (''El-Dmi' es-Sagr'', broj 2821), a sahhom ga je ocijenio el-Albn (''Sahh el-Dmi''', broj 2576). Ovo je takoer vjeroostojno preneeno kao rijeiea ibn Ewsa, kako je spomenuo Munhir ( ''Et-Tergb'', broj 773).Ibnul-Mubrek (''Ez-Zuhd'', broj 175) takoer ovo biljei kao rijei EbJeza el-Medenija. Et-Tabern (''El-Kebr'') biljei o Eb-Der'a a


30/101


30

Ovo je takoer zabiljeio Eb Bekr ibn Eb Merjemod Demreh ibn Habba kao mursel hadth. 48 Slinaizjava se takoer biljei kao rijei Hudhejfe. 49

je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem rekao: ''Prva stvar kojade biti poignuta o ovoga ummeta bide hu', sve ok ne oe

vrijeme kaa ne bue vidio nijednu osobu da ga ima.''Munhir (broj773) je rekao da je njegov sened hasen, kao to je rekao i Hajthem(''Meme' ez-Zew'id'', 2. tom, 136. str.), senedje proglaen hasenom,a el-Albani ga je (''Sahh et-Tergb'', broj 542) proglasio sahhom.

48preaju biljei Ibnul-Mubrek (broj 72) i Ahme (''Ez-Zuhd'', 395. str.)

49preaju biljei Ibn Eb ejbe (13. tom, 381. str.) i el-Hkim (broj 8448)

rijeima: ''Prva stvar koju dete izgubiti o svoje vjere bide hu', a zanja stvar koju dete izgubiti o svoje vjere bide nam z, a veza

islma de biti gubljena kariku po kariku.'' El-Hkim je rekao a jesahh, a edh-Dheheb se sloio.


31/101


31

KORISNO ZNANJE

Korisno znanje je ono koje smo ostavlja utiska nasrce i vodi ga njegovoj smirenosti i poniznosti (poti-njenosti); tako da postaje pokorno i stidljivo predAllhom i skrhano u Njegovo ime. Ako znanje na ovajnain ne ostavlja utisak na srce, ve je ono (znanje)umjesto toga samo neto to je reeno jezikom, onopostajeAllhov dokaz protiv sinademovog koji e bitiuspostavljen protiv njega.

Ibn Mes'd je rekao: ''Ima ljudi koji ue Qur'n, alise on ne sputa ispod njihovih grkljana; kada bi ondospio do srca i ukorijenio se u njemu, tada bi to koris-tilo.''50

El-Hasan je rekao: ''Znanje je od dvije vrste: Znanjekoje je povrna izjavajezikom, a to jeAllhov dokaz pro-tiv sinovademovih; i (drugo) znanje koje se ukorjenjujeu srcu, a to je korisno znanje.''51Ovo se takoer biljeiod Hasana, Allh mu se smilovao, od AllhovogPoslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, kao murselhadth. 52 On ga takoeprenosi od Dbira, radijallhu

'anhu, 53 i Enesa, radijallhu 'anhu, 54 do Allhovog50

predaju biljei Muslim (broj 822).

51predaju biljee e-Drimi (broj 376) i Ibn Eb ejbe (13. tom, 235.

str.) i on je sahh.

52hathbiljei Ibn 'AbulBerr (''El-Dmi'...'', 1. tom, 190. str.)

53hathbiljei Hatb, ''Trh'', 4. tom, 346. str.


32/101


32

Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, ali to nije vjerodostojno kao njegov, sallallhu 'alejhi we sellem,hadth.

A AllhovPoslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, nas je obavijestio da se ehlul-kitbije uprkos znanju kojeim je je dato i bilo im potpuno dostupno nisuokoristili i od ega od tog, jer je primarni cilj iza ovogaznanja izostao, tj. njegovo dostizanje do njihovih srca,da bi mogli da doive slast mna i da shvate njegovukorist postizanja straha i pokajanja; umjesto toga, ono je ostalo povrna izjava na njihovim jezicima, koja jesluila samo da se uspostavi dokaz protiv njih. 55

54Munw, ''Fejd el-Qadr'', 4. tom, 391. str. se poziva na Eb Nu'ajma i

Dejlemija.

55Obrati se na autorov ''Fadl 'Ilm es-Selef''u kom on detaljno diskutuje

o pitanju korisnog znanja. On tamo kae: ''Kada je znanje korisno i uko-rijeni se u srcu, srce se boji Allha , pokorava se Njemu i ponizno je ustrahopotovanju , slavljenju, strahu, ljubavi i potovanju. Kaa se ovodesi, ua je zaovoljna najskromnijim o ozvoljene unjluke ops-

krbe i ovo vodi ka okretanju od dunjluka i svih privremenih stvari...'',''Tako je korisno znanje ono koje prouzrokuje spoznaju izmeu roba injegovog Gospodara i vodi do toga da on postane svjestan svog

Gospodara, izdvaja Ga Jedinog u vjerovanju i 'ibdetu, nalazi utjehu uNjemu, razvija osjedaj stia o Njega i oboava Ga kao a Ga vii...'',''Osnovna stvar ovdje je da rob koristi znanje da postigne spoznaju svog

Gospodara. Kada se ovo ostvari, on de Ga nadi blizu. Kaa se ovo esi,On de ga pribliiti Sebi i ogovoriti na njegove ove. Spomenuto je u jenom isr'ilijjatu: ''Sine demov, trai Me i nadi de Me. Kada Me


33/101


33

Iz tog razloga u Svojoj KnjiziAllh, Slavljeni i Uzvi-eni, opisuje uenjake kao one koji imaju haje (strah):

''Zaista se od Allha jah(boje) od Njegovih robo-

vueni.''56

''Da li je isti onaj koji u nonim asovima stojei unamzu vrijeme provodi, inei seddu i stojei,

strahujui od onoga svijeta i nadajui se milostiGospodara svoga.? Reci: ''Zar su isti oni koji znajui oni koji ne znaju?'' '' 57

On opisuje uenjake onih kojima je data Knjigaprije nas kao one koji imaju hu:

nae, nadi de sve. Meutim, ako Me ne nae, izgubide sve. Ja samvoljeniji tebi nego ita rugo''.''

56sraFtir, 28. jet.

57sra ez-Zumer, 9. jet.


34/101


34

''Zaista kada se onima kojima je jo prije datoznanje ue nai jeti, oni padaju svojim licem naseddu i govore: ''Slavljen neka je na Gospodar,zaista se obeanje naeg Gospodara ispunilo!'' Onipadaju svojim licem na seddu, plaui,i poveavaim se hu'(poniznost).'' '' 58

Ovaj jet hvali one koji, kada uju Allhovu Knjigu,

ostvaruju huu svojim srcima.AllhUzvieni kae:

''Teko onima ija su srca tvrda kada se Allhspomene. Oni su zaista u velikoj zabludi. Allhobjavljuje najljepi govor, Knjigu slinu po smislu,ije se pouke ponavljaju, zbog kojih jeza podilazi

58sra el-Isr', 107.-109. jet.


35/101


35

one koji se Gospodara svoga jaheun(boje), a kadase spomene ime Allhovo, koe njihove i srcanjihova se smiruju.'' 59

Mekanje srca se odnosi na uklanjanje njegovetvrdoe nastankom hua i potinjenosti u njemu.

Allh je ukorio 60 one ija srca nisu ponizna kada

uju Njegovu Knjigu61

i koji o njoj ne razmiljaju:

''Zar nije dolo vrijeme onima koji vjeruju da im sesrcajahe'(hajetom, strahom, poniznou ispune) odspomena Allha i od Istine koju je On objavio, pada ne budu poput onih kojima je prije data Knjiga,kojima se oduilo vrijeme, pa su njihova srca pos-tala tvrda, aveina njih su nevjernici.'' 62

59sra ez-Zumer, 22. i 23. jet.

60U jednom rukopisu stoji: osudio.

61U jednom rukopisu stoji: govor.

62sra el-Ha, 16. jet.


36/101


36

Ibn Mes'd, radijallhu 'anhu, je rekao: ''Vrijeme iz-meu naeg prihvatanja islma i osude (ukora) ovimjetom je bilo etiri godine.''Ovo je zabiljeio Muslim. 63Ovo je takoer zabiljeeno od strane ostalih sa dodat-kom: ''Pa su muslimani poeli da kore jedan drugoga.''64

Ibn Mde biljei hadth od Ibn ez-Zubejra,radijallhu 'anhu, koji je rekao: ''Bilo je samo etiri godi-ne izmeu njihovog prihvatanja islma i objave ovogjeta, kojim ih jeAllh ukorio.'' 65

Mnogi od dobrih bi bili teko ganuti kada bi imovaj jet bio prouen. Neki bi umrli jer bi se njihovasrca skrhala uvi ga, a drugi bi se pokajali i napustilisve ono to su prethodno radili. Mi smo spomenuli ove

predaje u knjizi ''El-Istign bil-Qur'n''.Uzvieni Allh je rekao:

63

hathbiljei Muslim (broj 3027).

64hathbiljei en-Nes (''El-Kubr'').

65hathbiljei Ibn Mae (broj 4192).


37/101


37

''Da ovaj Qur'n kakvom brdu objavimo, ti bi gavidio hi'an(poniznog) i kako bi se od haje(stra-ha, poniznosti) predAllhom raspalo.'' 66

Eb 'Imrn el-Dewn je rekao: ''Tako mi Allha,na Gospodar nam je u Qur'nu objavio takve stvari ko-

je, kada bi bile objavljene planinama, one bi bile poniznei unitene.''67

Mlik ibn Dnr,Allh mu se smilovao, bi uio ovajjet i govorio: ''Kunem vam se da nema roba koji vjerujeu ovaj Qur'n, a da on ne ini da njegovo srce prsne(brizne)''. 68

Zabiljeeno je da je el Hasan, Allh mu se smilovao,rekao: ''Sine demov, kada ti ejtn doapne, mamei te

da poini grijeh, ili tvoja dua poeli da ga uini, podsje-ti sebe ime te je Allhzaduio od Svoje Knjige od koje bi

planina, kada bi je ona trebala ponijeti, bila ponizna iskrena. Zar nisi uo Njegove rijei: ''Da ovaj Qur'nkakvom brdu objavimo, ti bi ga vidio hi'an(poni-znog) i kako bi se od haje(straha, poniznosti) pred

Allhom raspalo. To su primjeri koje Mi navodimo

ljudima ne bi li razmislili.'' 69Allh je samo naveo66

sra el-Har, 21. jet.

67U jednom rukopisu stoji:poravnale.

68preaju biljei Es-Sujt (''Ed-Durr'', 14. tom, 396. str.) i poziva se na

Ibn el-Mun-dhira.

69sra el-Har, 21. jet.


38/101


38

primjere da bi ih razmotrio,paljivo o njima promislio iustegao se od nepokornosti Allhu, Slavljenom iUzvienom. Ti, sinedemov, ima veu obavezu predatise dhikru (spominjanju) Allha i onome ime te je Onzaduio od Svoje Knjige i dao ti od Svojih propis (nego li

planine), 70 jer e biti pitan, a onda e nai svojekonano boravite: u dennetu ili dehennemu.''

Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, bi se,kao to je zabiljeio imm Muslim, utjecao Allhu odsrca koje nema hurijeima: ''O Allhu, utjeem Tise od znanja koje ne koristi, od srca koje nemahua (straha, poniznosti) , od due koja nikad nijezadovoljna i od dove kojoj se ne odaziva.'' 71 Ovajhadth je zabiljeen putem mnogih razliitih lanacaprenosilaca.

Zabiljeeno je da je Ka'b el-Ahbar rekao: ''Zapisano je u Indilu: ''Is , djela srca koje nema straha nisu odkoristi, njegov glas se ne uje , a njegova dova se neuzdie''.''

70Autor je ovo ureio (prireio) iz rijei Dahhka u komentaru na ovaj

jet. Vidi es-Sujt, ''Ed-Durr...'', 14. tom, 396. str.

71hathbiljei Muslim (broj 2722) o Zeja ibn Erqama.


39/101


39

ISTINSKIALLHOVI ROBOVI

Esed ibn Ms je u svojoj knjizi ''El-Wara' ''rekao:''Mubrek ibn Fadle nam je prenio da je el-Hasan, Allhmu se smilovao, govorio: ''Kada je ovaj Allhov pozivdoao do vjernika , oni su povjerovali u njega, jeqn sebrzo usadio u njihova srca i, kao posljedica toga, njihovasrca, udovi i vid su bili ponizni. Tako miAllha, da ste ihvidjeli, vi biste vidjeli ljude koji su istinski primjerom

pokazali znaenje ovih jeta. Tako miAllha, oni se nisuuputali u raspravljanje niti u btil. Oni nisu nalaziliizvor smirenosti, izuzev u Allhovoj Knjizi. Oni nisu pokazivali ono to nije u njihovim srcima. Kada bi imnaredba odAllha dola, oni su vjerovali u nju i zato ih jeu Qur'nuAllh opisao na najbolji nain, rekavi:

''Robovi Milostivoga su oni koji po zemlji mirnohodaju.'' 72

El-Hasan je (nastavio i) rekao: ''Idui hewn u arap-skom jeziku znai hodati sa smirenou i dostojan-stvom'', 73 a onda je nastavak jeta:

72sra el-Furqn, 63. jet.

73Ovo je takoer rekao Muhi, kako su zabiljeili el -Bejheq (''u'ab

el-mn'', broj 8254) i 'AburRezq (2. tom, 71. str.). Ibn 'Abbs jerekao a to znai: ''U pokornosti Allhu, sa pristojnodu, skromnodu i


40/101


40

''A kada im se dhiliobrate kau: "Mir vama!" 74

...prokomentarisao rijeima: ''Oni su bili uzdrljivi inisu se ponaali kao neznalice , a kada bi se njima

postupilo naglup nain, oni bipreli preko toga. 75 Oni bi

se nou druili sa Allhovim robovima na spomenutnain,76a onda je On spomenuo da su njihove noi bilenajbolje noi Svojim rijeima:

''Oni koji provode noi pred svojim Gospodarem

na seddi i na qijmu.''77

Oni bi stajali pred Allhom na svojim nogama i

sputali svoja lica na zemlju u seddi svome Gospodaru,suze su tekle niz njihove obraze u strahu od Njega.

umjerenosti.'' Zabiljeili su ga et-Taber i Ibn Eb Htim (8. tom, broj2820).


75Sline rijei je izgovorio Qate, kao to je zabiljeio Ibn Eb Htim (8.

tom, broj 2721).

76 Ovaj io su takoer zabiljeili el-Bejheq (''u'ab'', broj 8452) i et-

Taber.



41/101


41

Jednom jedinomAllhovom naredbom oni su provodilisvoje noi oboavajui Ga i jednom naredbom su provo-dili svoje dane u poniznosti Njemu.''

El-Hasan, Allh mu se smilovao, je rekao: ''Onda jeOn rekao:

''I oni koji govore: ''Gospodaru na, potedi naspatnje u dehennemu, zaista je njegova patnja

garm(beskrajna)''.'' 78

Sve to osobu zadesi , a onda prestane, nije garm;garm se odnosi na neto to nikada ne prestaje, sve doknebesa i zemlja postoje. Istinu su rekli!Tako mi Allha,

pored Koga nema nikog vrijednog oboavanja , oni suradili djela i nisu se oslanjali na puste nade, pa se zato,Allh ti se smilovao, uvaj uzaludnih nada , jerAllhrobu ne daje nikakvo dobro na ovome svijetu, niti na

buduem, samo zbog njegovih pustih nada.''On bi govorio: ''Kako je divno to podsjeanje, 79 kad

bi samo srca bila iva i to sauvala!''80


79 Tj. posjedanje koje je on ao prije poinjanja svog komentara na

ove jete.


42/101


42

DRUGO POGLAVLJE

NAMZ

80predaju biljei es-Sujti (''Ed-Durr el-Menhr'', 11. tom, 206.-208.

str.), a on se poziva na 'Abd ibn Humejda.


43/101


43

Uzvieni Allh je propisao razliite vidove 'ibdetakoji prouzrokuju da se hu razvije u tijelima, toproizilazi iz hua srca, njegove pokornosti i skrhano-sti.

HU'UNAMZU

Najvee djelo 'ibdeta koje manifestuje hu tijela

Allhu jeste namz. Allh je pohvalio one koji imajuhuu namzimau Svojim rijeima:

''Oni koji su u svojim namzimahi'n(ponizni).''81

Tj. oni koji su ponizni i pokorni u svojim namzi-ma, ne znajui ko stoji sa njihove lijeve ili desne strane,82 niti gledajui ovdje ili ondje, usljed svoje poniznostipredAllhom, Slavljenim i Uzvienim.

Ibnul-Mubrek je rekao: ''Prenosi se od EbDa'fe-ra, a on od Lejtha da je Mudhid u pogledu rijei Allha:''I pred Allhom stojte qnitn (ponizno)'' 83 rekao:''Qunt, pokornost ovdje znai smireno sa huom,

81sra el-Mu'minn, 2. jet.

82Kako je rekao el-Hakem, a zabiljeio Ibn Eb ejbe (2. tom, 41. str.).

83sra el-Beqare, 238. jet.


44/101


44

oboriti pogled i smiriti organe u strahopotovanju odAllha Slavljenog i Uzvienog.''84

On je takoer rekao: ''Kada bi neki od uenjaka us-tao na namz, on bi bio u takvom strahopotovanju odOnoga koji prata , Slavljenog i Uzvienog , da njegov

pogled ne bi skretao, on ne bi gledao ovdje i tamo, ne bise igrao kameniima niti radio ijedno djelo besposlice,niti govorio tj. sa sobom ni o emu vezano zadunjluk, izuzev iz zaborava.''85

Mensr je rekao da je Mudhid, Allh mu sesmilovao, u vezi rijei Allha Uzvienog:''Na licima suim tragovi od sedde''86rekao: ''To znai huu na-mzu.''87

Imm Ahmed, en-Nes' i et-Tirmidh biljee ha-dth od el-Fadla ibn 'Abbsa, radijallhu 'anhum, da je

84predaju biljee Se' ibn Mensr (broj 408), Ibn Eb Htim (broj 2381)

i el-Bejheq (''uab'', broj 3152). Ibn Eb Htim (broj 2378) biljei a jeIbn Mes' rekao: ''Onaj koji je qnit je onaj koji se pokorava Allhu iNjegovom Poslaniku.''Et-Taber biljei a je Ibn Zej rekao: ''Onaj ko je

qnit je onaj koji ne govori u namzu''.85

Isto.

86sra el-Feth, 29. jet.

87Ibn Nasr ''Muhtesar Qijm el-Lejl'', 16. str. i et-Taber rijeima: ''Trag

ne znai na licu; naprotiv, to se onosi na hu'.''Ibnul-Mubrek (''Ez-Zuhd'', broj 174), Ibn Nasr (16. str.) i et-Taber takoer biljee a je onrekao da se jetodnosi na hu'i skromnost.


45/101


45

Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao:''Namaz je (obavlja se)dva po dva sa teehudom na-kon svaka dva rekata. Trebate biti u stanju poniz-nosti, pokornosti, moljenja i ispoljavati vau kraj-nju potrebu. 88 Onda trebate podii svoje ruke (udovi) i rei: ''Moj Gospodaru, moj Gospodaru, mojGospodaru. Ko god ovo ne uradi, to e biti manj-

kavo.''89

Muslim biljei od 'Uthmna, radijallhu 'anhu, daje Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao:''Nema muslimana kome doe vrijeme obaveznognamza i koji dobro obavi svoj abdest, hui ruku',a da mu to nee biti iskup za njegove prethodne

grijehe, sve dok on ne ini velike grijehe. A ovo vaiza sva vremena.''90

88Ili: Biti u stanju smirenosti.

89 hath biljee Ahme (broj 1799-17523-17525), en-Nes (''El-

Kubr'', 1. tom, 212., 650. str.) i et-Tirmih (broj 385). El-Albn ga jeproglasio da'fom u svojim biljekama na Ibn Huzejme (12129), kao iArn't (''TahqqMusned'').

90hathbiljei Muslim (broj 228).


46/101


46

DJELANAMZA POGODNA ZAHU

Meu djelima koja su pogodna za posjedovanjehua, pokornosti i skrhanosti u namzu je staviti jed-nu aku na drugu, stojei. Prenosi se da je immAhmed bio upitan o ovome djelu i da je odgovorio: ''Toje po-kornost pred Svemoguim.''91

'Al bin Muhammed el Misr,Allh mu se smilovao,je rekao: ''Nisam uo nita bolje od znanja odovoga.''

Prenosi se da je Bir el-Hf, Allh mu se smilovao,rekao: ''Vepedeset godina elim da stavim jednu akuna drugu u namzu, a jedina stvar koja me je sprijeilada to uinim je to da bih time pokazao vei hunegoonaj koji je u mom srcu.''

Muhammed ibn Nasr el Merwez,Allh mu se smi-lovao, biljei svojim senedom do Eb Hurejre, radi-

jallhu 'anhu, da je on rekao: ''Ljudi e na Danuustajanja biti sakupljeni prema svojem obavljanju nam-za'', a jedan od prenosilaca je opisao ovo obuhvatanjemsvoje lijeve ake desnomi poginjui svoju glavu. 92

91 Ibn Haer (''Fethul-Br'', 2. tom, 224. str.) je rekao: ''Uenjaci su

rekli: ''Znaaj ovog poloaja je taj a je takav poloaj obavljen oponiznog molioca najprei a sprijei vrpoljenje i to je najpogodnije zahu' ''.''

92predaju biljei Ibn Eb ejbe (13. tom, 543. str.).


47/101


47

On takoer biljei sa svojim senedom do Eb Slihaes-Sammna, Allh mu se smilovao, da je on rekao:''Ljudi e biti na Dan ustajanja biti proivljeni ovako'', istavio je jednu svoju aku na drugu.

Razumijevanje ovoga znaenja vodi onoga kojiklanja da se sjeti vremena kada e stajati predUzvienim Allhom da mu bude sueno.

Dhun-Nn, Allh mu se smilovao, bi, kada biopisivao robove (Allhove), govorio: ''Kad biste samovidjeli jednoga od njih kada bi ustao na namz, stajuina mjesto klanjanja: dolo bi mu na pamet da je tomjesto zapravo mjesto na kome jeAllhproivio ovjekada stoji pred Gospodarom svjetova, potpuno bi bio

uznemiren i njegovo duevno zdravlje bi bilo potreeno.''Ovo je zabiljeio Ebu Nu'ajm,Allh mu se smilovao.

Meu djelima je i okretanje roba ka Allhu,Monom i Uzvienom, i njegovo neokretanje ni pre-ma kome drugom.

Ovo je od dvije vrste: prva je da se njegovo srce neokree od Onoga sa Kojim razgovara i da je ono potpu-no posveeno Gospodaru, Slavljenom i Uzvienom.

Muslim biljei od 'Amra ibn Abese, radijallhu'anhu, da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi wesellem, spomenuo vrijednost i nagradu abdesta, a ondarekao: ''Pa ako onda stane i klanja, uzvisujui ihvalei Allha, veliajui Ga kako Mu dolikuje i


48/101


48

posveujui svoje srce Allhu, on e zavriti namzu stanju kao na dan na koji ga je majka rodila.''93

Drugo je njegovo negledanje lijevo i desno ve,umjesto toga, ograniavanje svog pogleda na mjestosedde. 94 Ovo je jedna od nunih posljedica hua usrcu.

Ovo je razlog zato jejedan od selef, kada je vidioosobu koja se vrpolji u namzu, primjetio: ''Da je srceove osobe imalo huu, njegovi udovi bi takoe pokazalihu.''Ovo je bilo spomenuto prethodno.

Et-Tabern biljei hadth od Ibn Srna od EbHurejre, radijallhu 'anhu, koji je rekao: ''Allhov Posla-nik, sallallhu 'alejhi we sellem, je gledao lijevo i desno u

93 Muslim (broj 832) i Eb Daw (broj 425) biljee a je Allhov

Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem rekao: ''Pet namaza koje je Allhnaredio; ko za njih dobro uzme abdest, klanja ih na vrijeme, obavlja

ruk' propisno i ima potpun hu', postoji obedanje o Allha a de

mu biti oproteno. Ali ko go ne uini ovo, nema takvo obedanje. Ako

Allh eli On de mu oprostiti, a ako On eli On de ga kazniti.''

Sahhom ga je ocijenio el-Albn (''Sahh el-Dmi' '', broj 3242).

94El-Hkim biljei o ''ie a je... ''Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi

we sellem, imao obiaj klanjati sa svojom glavom nagnutom naprije ioborenim pogledom, gleajudi u zemlju''. El-Hkim je rekao a je ovajhath sahh, a edh-Dheheb se sloio, kao i el-Albn (''Sifatus-Salh'',89. str.) El-Hkim (broj 1761) biljei o ''ie a... ''Kaa bi AllhovPoslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, uao u Ka'bu, njegove oi nikaane bi napustile mjesto see.''El-Hkim je rekao a je hath sahh, aedh-Dheheb se sloio, kao i el-Albn (''El-Irw''', 2. tom, 73. str.).


49/101


49

namzu, pa je AllhUzvieni objavio: ''Uspjeli su vjer-nici oni koji su u svojim namzima ponizni'', 95pase Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, nakontoga ponizio i vie nije gledao lijevo i desno''.

Drugi su ovo zabiljeili od Ibn Srna, Allh mu sesmilovao, kao mursel predaju, a ovo je vjerodostojnije.96

Ibn Mde biljei hadth od Ummu Seleme, radijallhu 'anh, majke vjernik, koja je rekla: ''U vrijemePoslanika, sallallhu alejhi we sellem, kada bi ljudi stalina namz, njihov pogled ne bi prelazio mjesto njegovihstopala. Onda je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi wesellem, preselio i Eb Bekr , radijallhu 'anhu, jepostao

voa. Kada bi ljudi ustali na namz, njihovi pogledi ne bi prelazili mjesta njihovih ela (na zemlji). Onda je EbBekr, radijallhu 'anhu, preselio, a 'Umer, radijallhu'anhu je postao voa. Kada bi ljudi ustali na namz,njihovi pogledi ne bi prelazili mjesto qible. Onda je'Uthmn ibn Affn, radijallhu 'anhu,postao voa, fitnase desila i ljudi su poeli da gledaju lijevo i desno.''97


96predaju biljei Eb Daw (''El-Mersl'', 8. str.)

97 hath biljei Ibn Me (broj 1634), a el-Albn ga je ocijenio

afom (''Da'fibn Me'').


50/101


50

El-Buhrbiljei od ''ie, radijallhu 'anh, koja jerekla: ''Pitala samAllhovog Poslanika, sallallhu 'alejhiwe sellem, o gledanju (ovdje i ondje) u namzu i on jerekao: ''To je ono to ejtn grabi od namz robo-

v.''''98

Imm Ahmed, Eb Dwd i en-Nes' biljeehadth od Eb Dherra, radijallhu 'anhu, da je AllhovPoslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''Allh eostati okrenut ka robu u njegovom namzu sve dokon ne gleda u stranu. Ako se okrene, On e se okre-nuti''. 99

Imm Ahmed i et-Tirmidh biljee hadth od el-Hritha ibn el-E'arija da je Allhov Poslanik, sallallhu

'alejhi we sellem, rekao: ''Allh je naredio Jahj ibnZekkerij'u pet stvari, da po njima radi i da narediBen Isr'lu da rade po njima'', a jedna od njih je bila:''Ija vam nareujem namz, jerAllhokree Svojelice licu Svoga roba sve dok se on ne okrene. Zato,

98hathbiljei el-Buhr (broj 751, 3291).

99hathbiljee Ahme (broj 21508), Eb Daw (broj 909), en-Nes

(broj 1196). Sahhom su ga ocijenili Ibn Huzejme (broj 481, 482), el-Hkim (broj 862), a eh-Dheheb se sloio, a el-Albn ga je u ''Sahh et-Tergb''(broj 554) proglasio hasenom.


51/101


51

kada klanjate, ne gledajte (ovdje i ondje).'' 100Postoje mnogi hadthisa ovim znaenjem.

'At' je rekao: ''uo sam EbHurejru da kae: ''Kadaneko od vas klanja, neka ne gleda (ovdje i ondje) zato toon nasamo razgovara sa svojim Gospodarom. NjegovGospodar je ispred njega i On tajno razgovara sa njim,pa neka se zato ne okree''.

'At', Allh mu se smilovao, je nastavio dok nijerekao: ''Dolo je do nas da je Gospodar, Slavljeni iUzvieni, rekao:''Sinedemov, prema kome gleda?

Ja sam ti bolji nego onaj kome se okree.''''101

El-Bezarr i drugi ovo biljee kao hadthAllhovogPoslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, ali je to vjerodo-

stojnije kao 'At'ov govor.

Eb 'Imrn el-Dewn, Allh mu se smilovao, jerekao: ''Allh slavljeni i uzvieni je objavio Ms'u,'alejhis-selm: ''Ms, kada stane preda Mnom,onda stoji kao rob koji je ponizan i pokoran, ukori

100

hathbiljeeAhmed (17180-17800) i et-Tirmih (broj 2863-2864)koji je rekao da je hath hasen-sahh-garb. Sahhom su ga ocijenili IbnHuzejme (broj 1895), Ibn Hibbn (broj 62339), el-Hkim (broj 1534), aedh-Dheheb se sloio, kao i el-Albn (''Sahh et-Tergb'', broj 552).

101 hath biljei 'AbdurRezq (broj 3270) i Ibn Eb ejbe (2. tom, 41.

str.) Ibn Eb ejbe (2. tom, 40. str.) biljei a je Ibn Mes'd rekao:''Allh ostaje okrenut robu sve ok je u namzu, pod uslovom da on

ne govori niti da gleda u stranu.''


52/101


52

svoju duu jer je ona najprea ukora, i razgovarajsa Mnom drhtajuim srcem i istinoljubivim jezi-kom''.''

Meu ovim djelima je ruk'(pregibanje), jer ovodjelo spolja pokazuje pokornost. I to je razlog zato suArapi prezirali ovo djelo i nisu ga obavljali, do te mjereda bi neki od njih pokuavali da daju priseguAllhovom Poslaniku, sallallhu 'alejhi we sellem, da epadati na zemlju direktno sa qijma(stojeeg poloaja),tj. oni bi direktno ili na seddu bez ruk'a (pregiba-nja). Ovo je nain na koji su imm Ahmed,Allh mu sesmilovao, i drugi uenjaci objasnili (njihov zahtjev).

Uzvieni Allhkae:

'' A kada im se kae da uine ruk', oni ne idu naruk'.'' 102

Pokornost je na ruk'u kompletirana predavanjemsrca Allhu i njegovom poniznou Njemu. Ovako, rob

ispunjava unutranju i spoljanju pokornost Allhu,Slavljenom i Uzvienom. Ovo je razlog zato bi AllhovPoslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, na svom ruk'u

102sra el-Murselt, 48. jet.


53/101


53

govorio: ''Moj sluh, vid, kosti, kotana sr i sve onoto moje noge nose su ponizni Tebi.''103

Ovdje je on rekao da je njegovhuu stanju ruk'aobuhvatio sve njegove djelove tijela od srca nanie. Srce je najvei od ovih organa; zaista je on kralj organa iudova, pa kad on ima hu, udovi e takoer imatihu.

Meu ovim djelima je sedda(padanje niice), aovo djelo obuhvata najveu spoljanju manifestacijupokoravanja roba svome Gospodaru, Slavljenom iUzvienom. Rob svoj najvii i najplemenitiji dio tijela(glavu) sputa unajnii mogui poloaj; on je sputa uprainu, trljajui je tamo. Ovo vodi do skrhanosti srca,

njegove pokornosti i poniznosti Allhu, Slavljenom iUzvienom.

Ovo je razlog zbog ega je nagradavjerniku kada toini t da e ga Allh pribliiti Njemu, jer: ''Najblieto rob moe biti svome Gospodaru je kada je naseddi'', kao to je vjerodostojno preneeno odAllhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem. 104

103 hath biljei Ahme (broj 960) o 'Alija, a sahhom ga je ocijenio

Ibn Huzejme (broj 607).

104hathbiljei Muslim (broj 482) o Eb Hurejre.


54/101


54

Uzvieni Allhkae:

''I ini seddui pribliavaj se.''105

Murici, koji su bili previe oholi da oboavajuAllha, prezirali su seddu(kao to su prezirali i ruk').Neki od njih bi govorili: ''Meni je odvratno da inimseddu zbog toga to bi tako moja stranjica bila vianego to sam ja!'', a drugi bi uzeo pregrt pijeska i baciopijesak na svoje elo, zadovoljavajui se time umjestopadanja na seddu.

Allh je kaznio Iblsa jer je on bio ohol da bi uinio

seddu onome kome jeAllhnaredio da je uini. Ovo jerazlog zato on, kada rob vjernik uini seddu, zaviegovorei: ''On je naredio sinu Ademovom da uini sed-du i on ju je uinio, zbog ega e mu je dat dennet. Ameni je nareeno da uinim seddu, ali ja se nisam poko-rio, zbog ega u imati dehennem.''106

Kada je u stavu ruk'a ili sedde, rob upotpunjuje

svoje stanje hua, predanosti i pokornosti svom Gos-podaru, opisujui Ga svojstvima moi,velianstvenosti, veliine i uzvienosti. To je kao da on govori: ''Pokor-

105

sra el-'Aleq, 19. jet.

106hathbiljei Muslim (broj 81) o Eb Hurejre.


55/101


55

nost i predanost su moji opisi, dok su uzvienost , veli-anstvenost i veliina Tvoji opisi.''

Ovo je razlog zato je robu propisano da na svomruk'ukae: ''Slavljen neka je moj Gospodar Velianstve-ni'', a na svojoj seddi: ''Slavljen neka je moj GospodarSvevinji.''107

Nekada bi Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi wesellem, na seddi govorio: ''Slavljen neka je Onaj Kojiima svu vlast, mo, veliinu i velianstvenost.''108

Zabiljeeno je da je jedne noi on, sallallhu 'alejhiwe sellem, rekao na svojoj seddi ''Ja kaem kao to jemoj brat Dwd, 'alejhis-selm, rekao: ''Ja trljam svojelice u praini pred Svojim Gospodarom. Moj

Gospodar zasluujeda se lica trljaju u praini zbogNjegovog lica.''109

107hathbiljei Muslim (broj 772) o Huzejfe.

108hathbiljee Ahme (broj 23980), Eb Daw (broj 873) i en-Nes

(broj 1050) o 'Awfa ibn Mlika i on je sahh.

109hathbiljei el-Bejheq (''u'ab'', broj 3556).


56/101


56

SVJESNOST UNAMZU

El-Hasan, Allh mu se smilovao, je rekao: ''Kadastoji u namzu, stoji u dunoj pokornosti kao to ti jeAllhnaredio, uvaj se nemara i gledanja (ovdje i ondje),uvaj se da Allh gleda u tebe dok ti gleda u netodrugo, uvaj se toga da moliAllha za dennet i utjeese Njemu od vatre, a da ipak tvoje srce bude nehajno, neznajui ta jezik govori.''Zabiljeio je Muhammed ibnNasr el-Merwez,Allh mu se smilovao. 110

On takoer biljei svojim senedom do 'Uthmnaibn EbDahraa, koji je rekao: ''Do mene je dolo da jeAllhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, klanjaonamz u kome je uio naglas. Kada je zavrio pitao je:

''Da li sam zaboravio ita od ove sre?'' Oni suodgovorili: ''Ne znamo.'' Ubejj ibn K'ab je rekao: ''Da,zaboravio si taj i taj jet.''Allhov Poslanik, sallallhualejhi we sellem je rekao: ''ta je s ljudima?!AllhovaKnjiga im se ui, a oni ipak ne znaju ta je proue-no, a ta nije!? Na ovaj nain je Allhova veliinanapustila srca Ben Isr'la: Njihova tijela su bila

prisutna, a srca su im bila odsutna.Allh ne prih- vata djelo roba dok njegovo srce nije prisutno sanjegovim tijelom''.'' 111 Postoje mnoge predaje ovogznaenja.

110predaju biljei Merwez''Ta'zim Qadr es-Salh'', broj 140.

111hathbiljei Merwez (broj 157) sa da'f seneom.


57/101


57

'Ism ibn Jsuf, Allh mu se smilovao, je proaopored Htima el-Asamma koji je priao u svom skupu(halqi). On je upitao: ''Htim, jesi li upotpunio svojnamz dobrim?'' Htim je odgovorio. ''Da.'' On je upi-tao: ''Kako klanja?'' Htim je odgovorio: ''Ustanem naiqmet, hodam u strahu, otponem sa nijjetom, obavimtekb r imajui na umu Njegovu veliinu, uim odmjere-

nom brzinom,paljivo i sa razmiljanjem, inim ruk' sahuom, idem na seddu u pokornosti, sjedim i uimitav teehhud, a onda obavim selm u skladu sasunnetom. Klanjam sa ihlsom Allhu, Slavljenom iUzvienom , a ipak se bojim da od mene nee biti

primljeno; meutim, uvau ga koliko mogu sve dok neumrem''. 'Ism ibn Jsuf je rekao: ''Nastavi priati, jer si

se zaista odlikovao u svom namzu.''112

112Vidi dodatak broj tri za diskusiju o propisu posjedovanja hu'a u

namzu.


58/101


58

TREE POGLAVLJE

DOVA


59/101


59

Meu djelima 'ibdeta koja su pogodna za pokor-nost i huAllhu, Slavljenom i Uzvienom, je du'(dova). 113

Uzvieni Allhkae:

''Dovite Gospodaru svome ponizno i u sebi.'' 114

''Oni su se natjecali u dobrim djelima, prizivajuinas u nadi i strahu, i pred nama su bili hi'n(ponizni).'' 115

113Du': prizivanje, pozivanje. Httab (''e'n ed-Du''', 4. str.) je rekao:

''Znaenje u' je robovo traenje (moljenje) svog Gospoara Njegove

pomodi i trajne porke. Njena sr je a osoba pokazuje svoju potrebuza Allhom i ispolji svoju nemod a promijeni ijenu stvar sama o sebeili imanje ikakve modi ili sposobnosti. Ova karakteristika je znakrobovanja i to primjerom pokazuje. Du', takoer, ima vezu saznaenjem hvaljenja Allha i pripisivanja Njemu areljivosti i milosti.''

114sra el-E'rf, 55. jet.

115sra el-Enbij', 90. jet.


60/101


60

Jedno od djel koje pokazuje poniznost u dovi je ipodizanje ruku.

Vjerodostojno je preneeno da je Allhov Poslanik,sallallhu 'alejhi we sellem, podizao svoje ruke kada jedovio u mnogim okolnostima, od kojih je najznaajnijabila dova za kiu u kojoj je podizao ruke dok se ne bividjela bjelina njegovog pazuha. 116

Slino bi on podizao svoje ake visoko u veeri'Arefta, dok je bio na 'Areftu.

Et-Tabern,Allh mu se smilovao, biljei hadth odIbn 'Abbsa koji je rekao: ''Vidio sam AllhovogPoslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, kako dovi na'Areftu, a njegove ake su bile u visini njegovih prs,

poput siromaha koji preklinje za hranu.''117

Jedan od bogobojaznih bi sjedio nou (u dovi),miran, oborene glave, pruajui svoje ruke ispred, po-put prosjaka. Ovo je jedan od najnedvosmislenijihispoljavanja pokornosti i potrebe.

Potreba srca i njegova skrhanost pred Allhom,

Slavljenim i Uzvienim, je takoe ispoljena u upuiva-nju dove, ujedinjeno sa svjeu o njegovoj krajnjoj

116hathbiljee el-Buhr (broj 1031, 3565, 6341) i Muslim (broj 895)

od Enesa.

117 hath biljei et-Tabern (''El-Ewsat'', broj 2892), a Hajthem (10.

tom, 168. str.) je rekao da u ovom senedu postoji slab prenosilac.


61/101


61

potrebi i siromatvu. Ovo je sjedinjeno sa njegovomudnjom i potrebom da mu se na dovu odgovori.

Ahmed i et-Tirmidhbiljee da je Allhov Poslanik,sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''Allh se ne odazivadovi koja se podie iz nemarnog i nehajnog srca.''118

Poniznost je takoer prikazana putem jezika u

njegovom traenju i moljenju, i u ustrajnosti jezi-ka u tome.

El-Ewz', Allh mu se smilovao, je rekao ''Reeno je: ''Najbolja dova je ona u kojoj je ovjek ustrajan iponizno Ga moli (preklinje).''

Et-Tabern biljei od Ibn 'Abbsa, radijallhu

anhum, da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi wesellem, dovio na dan 'Arefta: ''O Allhu Ti vidi gdjesam i uje moje rijei; nita od mo g stanja nijeskriveno od Tebe. Ja sam bijedan i siromaan,traei pomo i utoite, plaljiv , pun zebnje,

priznajui svoj grijeh. Molim Te kao to siromahmoli i predano Te preklinjem kao ponizni grijenik.Prizivam Te kao onaj koji je bogobojazan i slijep,dovom onoga iji vrat je pokoran Tebi i ije tijelo se

ponizilo Tebi, ijije nos zabijen u prainu i ije suze

118 hath biljee Ahme (broj 6655) o 'Abullha ibn 'Amra i et -

Tirmih (broj 3479) o Eb Hurejre, a et-Tirmih je rekao a je hathgarb; oba seneda su da'f. Hasenom ga je ocijenio el-Albn (''Es-Sahha'', broj 594 i ''Sahh et-Tergb'', broj 1653).


62/101


62

obilno teku. O Allhu, ne uini me onim koji je ra-zoaran prizivajui Te i budi dobar, blag i milostiv

prema meni. O najbolji od onih od kojih se trai,najbolji od onih koji daju!''119

Jedan od njih je u svojoj dovi govorio: ''Tako tiTvoje moi i moje pokornosti, tako ti Tvoje samodovolj-nosti i moje potrebe.''

Tws, Allh mu se smilovao, je rekao: ''Jedne noi je 'Al ibn el-Hasan, Allh mu se smilovao, uao u svojusobu i klanjao. uo sam ga da na seddikae: ''Tvoj rob

je u Tvojoj audijenciji, ponizan i bijedan; onaj koji jepotreban Tebe je u Tvojoj audijenciji, molei Te u Tvojojaudijenciji.'' Upamtio sam ove rijei i nikad nisam njima

dovio u vremenu iskuenja, a da nisam osloboen toga.''Zabiljeio ga je Ibn Eb ed-Dunj.

Ibn Bkwejh, Allh mu se smilovao, je svojimsenedom zabiljeio da je jedan od robova osamdesetputa obavio hadd pjeice. Dok je obavljao tawfgovorei: ''Moj Voljeni, moj Voljeni'', poziva je povikao:''Zar nisi zadovoljan da bude onaj koji je ponizan i

potreban, tako da takoerti bude voljen?''On se zau-dio uvi ovo i nakon toga bi govorio: ''Onaj koji je pot-reban Tebe, onaj koji je potreban Tebe! Pokajao sam seod govora ''moj Voljeni''.''

119hath biljei et-Tabern (''El-Kebr'' i ''Es-Sagr'', broj 696) sa da'f

senedom.


63/101


63

LJUBAV PREMAMISKNU

Ibn Mde biljei hadth od Eb Se'da el Hudrija,radijallhu 'anhu, da je Allhov Poslanik, sallallhu'alejhi we sellem, rekao: ''OAllhu, uini da ivim kaomiskn, uini da umrem kao miskn i proivi me uredovima miskn.''120

Et-Tirmidh biljei slian hadth od Enesa, radi-jallhu 'anhu, i dodaje: '' ' 'ia, radijallhu 'anh, jepitala: ''Allhov Poslanie, zato tako kae?''On joj od-govori: ''Zato to e oni ui u dennet etrdesetgo-dina prije bogatih. ''ia , nikada ne odbijajmiskna, pa makari da samo nae pola hurme damu da. ''ia , voli miskne i dri ih blizu, jer e te

Allh pribliiti na Dan ustajanja''.''Eb Dherr je rekao: ''Allhov Poslanik, sallallhu

'alejhi we sellem, me je savjetovao da volim miskne i da

120 hath biljee et-Tirmih (broj 2352) o Enesa i rekao je a je ongarb, potom Ibn Me (broj 4126) o Eb Se'a i et-Tabern (''Ed-Du''') od Ubde ibn es-Smita, svi sa da' f seneima, meutim hathje sahh. Takoer ga je o Eb Se'a zabiljeio el-Hkim (broj 7911),koji je rekao da je on sahh, a edh-Dheheb se sloio. Sahhom su gatakoer proglasili es-Sujt (''El-Dmi' es-Sagr'', broj 1454) i el-Albn(''Sahh el-Dmi' '', broj 1261, ''Es-Sahha'', broj 308 i ''El-Irw' '', broj861), te Sahw (''Meqsid el-Hasene'', broj 166).


64/101


64

se njima pribliavam.''Ovo je zabiljeio imm Ahmed idrugi. 121

U prii o snu koji je ispriao Mu'dh, radijallhu'anhu, Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, jerekao: ''Molim te za obavljanje dobra, za naputanjezla i za ljubav prema misknima.''122

Rije miskn u ovim hadthima i onima poput njihse odnosi na one ije je srce potrebno Allha, pokorno iponizno Njemu. Ovo stanje je esto naeno kod onihkoji su siromani u pogledu novanog bogatstva, jerbogatstvo esto prouzrokuje da osoba pree granice.Hadth Enesa, radijallhu 'anhu, podrava ovoobjanjenje, iako je njegovsenedda'f.

En-Nes'biljei hadth od Eb Dherra, radijallhu'anhu, da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi wesellem, rekao: ''Pravo siromatvo je siromatvo due,a istinsko bogatstvo je bogatstvo srca.''123

121

hathbiljee Ahme (21415-21517) i en-Nes' (''El-Kubr'', 6. tom,96. str.). Sahhomsu ga ocijenili Ibn Hibbn (broj 449) i Arn't.

122hath biljee Ahme (broj 22109) i et-Tirmih (broj 3235) i on je

rekao da je hasen sahh. Autor je napisao rislu (poslanicu) uobjanjenju ovog hatha nazvanu ''El-Ihtijr el-Ewl erh Ihtism el-Mele' el-E'al''.

123hathbiljei en-Nes' (''El-Kubr'') o Eb Dherra. Ibn Hibban (broj

685) ga je takoer zabiljeio o Eb Dherra sa rijeima: ''Istinsko


65/101


65

''Sahh'' biljei da je Allhov Poslanik, sallallhu'alejhi we sellem, rekao: ''Pravo bogatstvo jedino leiu bogatstvu due.''124

Ovo je razlog zato su imm Ahmed, Ibn 'Ujejne,Ibn Wehb i grupa immrekli da je siromatvo od kogaseAllhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, utjecaobilo siromatvo due. Otuda je onaj ije je srce u kraj-njoj potrebi za Allhom, Slavljenim i Uzvienim, i kojije ponizan Njemu miskn, ak i ako je bogat novanimimetkom. Ovo je zato to se potreba srca moraprikazati na djelovima tijela.

Ko god je vidljivo (spolja) ponizan i ispoljavapotrebu, ali njegovo srce nije ponizno niti je u potrebi,

oholi je tiranin.

bogatstvo je bogatstvo srca, a pravo siromatvo je siromatvo srca.''

Arn't je rekao a je senedsahh i da ispunjava uvjete Muslima.

124 hath biljee el-Buhr (broj 6446) i Muslim (broj 1051) o Eb

Hurejre.


66/101


66

OHOLOST

En-Nes' i drugi biljee da je Allhov Poslanik,sallallhu 'alejhi we sellem, hodao niz ulicu gdje je bilacrna ena. ovjek joj je rekao: ''Napravi put (skloni se s

puta).'' Ona je rekla: ''Da hoe, on moe proi s mojedesne, a ako eli, moe proi s moje lijeve strane.''Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, je rekao:''Pusti je, ona je oholnik.'' Oni su rekli: ''Ali, AllhovPoslanie , ona je samo siromah.''On je odgovorio: ''To(oholost) je u njenom srcu.''125

El-Hasan, Allh mu se smilovao, je rekao: ''Nekiljudi imaju skromnost u svojoj odjei, a oholost u svojimsrcima. Oni oblae vunenu odjeu , ali, tako miAllha,

oblaei je, neki od njih ima vie oholosti negoli osobakoja je naslonjena na podignuti kau ili osoba koja nosiarenu svilu.''

Vjerodostojno je preneeno da je Allhov Poslanik,sallallhu 'alejhi we sellem, negirao da je oblaenje fine

125hathbiljei en-Nes' (''El-Kubr'', 6. tom, 143. str.) o Eb Bure,

od njegovog oca i on je rekao da postoji nepoznati prenosilac u senedu.

Hajthem (1. tom, 99. str.) ga takoer vrada (upuduje) na et-Tabernija(''El-Ewsat'') i na Eb Ja'l (broj 3276) o Enesa i ukazuje a senedimaslabog prenosioca. On kae a ga el-Bezzr (broj 3579) takoer biljei ida ga je on proglasio da'fom zbog prisustva drugog slabog prenosioca.


67/101


67

odjee i obue oholost, rekavi:''Oholost je odbaciva-nje Istine i potcjenjivanje ljudi.''126

Ovaj hadth razjanjava da oblaenje fine odjeenije oholost, a da je oholost u srcu, tj. njegovo okorjelonepokoravanje Istini, potcjenjivanje ljudi i njihovopreziranje. Ko god visoko misli o sebi i, kao rezultattoga, poniava i potcjenjuje ljude i odbija da se pokoriIstini, takav je oholnik, ak i ako su njegova odjea iobua proste i pohabane. Meutim, ko god napustinoenje fine odjee iz istinske poniznosti Allhu, izstraha da bi on mogao da bude rtva oholosti, dobro jeuinio. Ibn 'Umer, radijallhu 'anhum, je ovo radio, arijei Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, u vezi karirane koulje koju je on obukao: ''Ona me jeodvratila od mog namza''127takoer ovo potvruju.

Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, jeodabrao stanje robovanja nad stanjem vlasti. Na danFetha (osvajanja Mekke) pred njim je ustao ovjek,tresui se, pa je on rekao: ''Idi u miru, ja nisam kralj;

ja sam samo sin qurejijske ene koja je jela parad

suhog mesa.''

128

126hathbiljei Muslim (broj 91) o Ibn Mes'a.

127hathbiljee el-Buhr (broj 373, 752, 5817) i Muslim (broj 556) o

ie.

128hathbiljei Ibn Me (broj 3312) o Eb Mes'a. El-Hkim (broj

4366) je rekao da je on sahh, a edh-Dheheb se sloio. El-Hkim (broj


68/101


68

Vjerodostojno je preneeno da je on, sallallhu'alejhi we sellem, rekao: ''Nemojte me lano hvaliti(uzdizati) kao to su krani uzdigli sina Merjemi-nog. Ja sam samo rob. Zato recite: ''Allhov rob i

Njegov poslanik''.''129

Imm Ahmed, Allh mu se smilovao, je rekao:''Muhammed ibn Fudajl nam je prenio od 'Umre od Eb

Zur'a koji je rekao: ''Siguran sam da je Eb Hurejre biotaj koji je rekao: ''Dibrl je sjedio sa Allhovim Posla-nikom, sallallhu 'alejhi we sellem, pogledao u nebo,vidio meleka koji se sputa i rekao: ''Ovaj melek nije si-ao od dana kada je stvoren''. Kada se on spustio rekao

je: ''O Muhammede, tvoj Gospodar me je poslao tebi,

3733) ga takoer biljei o Derra ibn 'Abullha i rekao je a je onsahh, a edh-Dheheb se sloio. Sahhom ga je ocijenio i el-Albn (''Es-Sahha'', broj 1876).

129 hath biljei el-Buhr (broj 3445, 6830) o 'Umera. Ibn Haer

(''Feth...''12. tom, 181. str.) je rekao: ''Itr' je hvaliti nekoga lano.'''Alel-Qr (''erh Mikt'', broj 4897) je rekao: ''Itr' je pretjerivati uhvaljenju... Razumijevanje ovoga je a je hvaljenje njega na rugi nainnedozvoljeno.'' 'Al el-Qr (''erh em'il'', 2. tom, 161. str.) je onjegovim rijeima: ''Ja sam samo Njegov rob''rekao: ''U znaenju: ''Janemam drugih osobin, mimo osobine ropstva i poslanstva; ovo jevrhunac savrenstva koje jeno stvorenje moe ostidi, pa ne govorite omeni ono to negira ova va svojstva i ja ne vjerujem a ja im amosobinu drugu mimo ove dvije...'' Hath ukazuje a je ozvoljenoopisati ga rugim stvarima koje ne ostiu granice rubbubijeta(gospoarstva) i ulhijeta (boanstva).''


69/101


69

hoe li da te uini poslanikom-kraljem ili robom-vjerovjesnikom?'' Dibrl je rekao: ''O Muhammede, budi

ponizan (skroman) pred svojim Gospodarom.'' On jerekao:''Prije rob-vjerovjesnik.''130

130hathbiljei Ahme (broj 7160) i Ibn Hibbn (broj 6365). Hajthem

''Meme' ez-Zew'id''(9. tom, 19. str.) i el-Albn(''Tahqq Bidjetus-Sl'') je rekao da je njegov sene sahh i da ispunjava uslove el-Buhrjai Muslima. Ibn Tejmijje je rekao: ''Vjerovjesnik-rob je onaj koji ini samoono to mu je nareeno, pa je otua sve to on ini 'ibet Allhu; on jeisti rob, sprovoedi nareenje Onoga koji ga je poslao kao to jeutemeljeno u el-Buhr(broj 3117) a je on, sallallhu 'alejhi we sellem,rekao: ''Tako mi Allha, ja ne ajem nikome ita , nitispreavam

ikome ita. Ja sam samo ostavlja; ja stavljam stvari gje mi je

nareeno'', u znaenju: ''Ja ne ajem, izuzev onje gje mi je nareenoa am i ja ne spreavam, osim onje gje mi je nareeno a sprijeim(zabranim); ja se samo pokoravam Allhu u ovome.'' Ovo je nasuprotposlaniku-kralju (vladaru), kome je dozvoljeno da rukovoi oreenimstvarima kako on eli; Allh o ovakvom poslaniku-kralju Sulejmnu kae(u prijevou znaenja jeta): ''Mi smo ali a mu slue: vjetar, koji jeprema zapovijedi njegovoj blago puhao onamo kuda je on htio, i

ejtni, sve graditelji, i gnjurci, i drugi u bukagije okovani. Ovo je Naar, pa ti osloboi ili zari, nede zbog toga ogovarati! '' (sra Sd,36.-39. jet), to znai: ''Daj ako eli i uzri se ako eli ; bilo kako nede ti biti zamjereno ili sueno.'' Poslanik-kralj ini ono ime ga je Allh obavezao i ostavlja ono to je Allh zabranio i sloboan je a postupa kako eli u pogleu ovosvjetske vlasti i imetka koji mu jedarovan, bez injenja ikakvog grijeha (u tome). Meutim, rob-vjerovjesnik ne daje nikome niti uskraduje i o koga, izuzev nareenjemsvog Gospodara... I kao takva, sva njegova jela sare oboavanjeAllha Uzvienog''(Ibn Tejmijje, ''El-Furqn'', 92. str.).


70/101


70

U jednoj mursel predaji od Jahj ibn Eb Kethra,Allh mu se smilovao, stoji da je Allhov Poslanik,sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''Ja jedem ono torob jede, sjedim kao to rob sjedi; ja sam samo rob.''Ovo je zabiljeio Ibn Sa'd u ''Tabeqt''. 131

On takoer biljei preko Eb Ma'era od el-Maq-berija od ''ie, radijallhu 'anh, da je AllhovPoslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''Melek mi

je doao i rekao: ''Tvoj Gospodar ti alje selm ikae: ''Ako eli moe biti poslanik-kralj, a akoeli moe biti rob-vjerovjesnik.'' Dibrl mi jeukazao da bi trebalo da se ponizim, pa sam rekao''Poslanik-rob.'' ''ia je rekla: ''Nakon toga AllhovPoslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, nikada nije jeoopruen i govorio bi: ''Ja jedem kao to rob jede isjedim kao to rob sjedi.''132

U jednoj mursel predaji od Zuhrija, Allh mu sesmilovao, stoji: ''Do nas je dolo da je melek doaoAllhovom Poslaniku, sallallhu 'alejhi we sellem, kojimu nikada prije nije doao, u drutvu Dibrla. Dibrl je

utao, a melek je rekao: ''Tvoj Gospodar ti je dao izbor dabude poslanik-kralj ili poslanik-rob.''Allhov Poslanik,sallallhu 'alejhi we sellem, je pogledao u Dibrla,'alejhis-selm, kao da trai savjet. On mu je ukazao da bi

131biljei, 1. tom, 371. str.

132Ibn Sa'd, ''Tabeqt'', 12. tom, 381. str.


71/101


71

trebao da bude ponizan, pa je Allhov Vjerovjesnikrekao:''Poslanik-rob''.''133

Zuhr je rekao: ''Reeno je da od tog vremena dodana u kome je napustio ovaj svijet, Allhov Poslanik,sallallhu 'alejhi we sellem, nikada nije jeo unaslonjenom (opruenom) poloaju.''

Ahmed i et-Tirmidhbiljee od Eb Umme, radi-jallhu 'anhu, da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhiwe sellem, rekao: ''Moj Gospodar mi je ponudio daravnicu i pijesak Mekke pretvori u zlato, ali sam jarekao: ''Ne moj Gospodaru! Radije da budem sit

jedan dan, a da idem gladan drugi dan'', ili je rekao:''...tri dana'' ili sline rijei. ''Kada idem gladan

vraam Ti se u poniznoj molbi i sjeam Te se, akada sam sit zahvaljivau Ti i hvaliti Te.''134

Jedan od 'rif (onih koji su spoznali) je rekao: ''Kose god poziva na robovanje, pa ipak ostane neto odlinih ciljeva i interesa u koje on gleda, njegova tvrdnja jelana. Robovanje moe jedino biti istinito pripisano

133Isto.

134 hath biljei Ahme (broj 22190) i et-Tirmih (broj 2347), koji je

rekao da je hasen. Rijei ''...tri dana'' je zabiljeio et-Tabern (''El-Kebr'', 7835). El-Albn (''Tahqq Bidjetus-Sl'', 63. str.) je prvi diohathaocijenio vjeroostojnim zbog poravajudih svjeoka, a rekaoda je drugi dio haditha koji poinje sa ''Kada sam sit...'' munker;Arn't je rekao a mu je sened da'f iden (veoma slab).


72/101


72

onome iji su lini ciljevi nestali, a samo ciljevi njegovogGospodara ostanu na njegovom umu. Njegovo jedino imebi bilo ono vezano za Njega, a njegov jedini opis bi bioopis prisne veze sa Njim. Ako je pozvan u Njegovo ime,on odgovara na nain robovanja. On nema drugogimena ili oznake i on jedino odgovara onome koji ga zoveu robovanje njegovom Gospodaru''.

Ovo je kraj ove risle (poslanice).

Sva zahvala pripada Allhu, selm i salawt na na-eg uglednika Muhammeda, njegovu porodicu i njego-ve ashbe.


73/101


73

DODATAK KNJIZI

IBNUL-QAJJIM O HUU IBNUL-QAJJIM O LICEMJERNOM

HUU

PROPIS HUA U NAMZU(ejhul-islm Ibn Tejmijje)


74/101


74

PRVI DODATAK:

IBNUL-QAJJIM O HUU135

UzvieniAllh je rekao:

''Zar nije dolo vrijeme onima koji vjeruju da im se

srcajahe'(hajetom, strahom, poniznou ispune) odspomena Allha i od Istine koju je On objavio, pada ne budu poput onih kojima je prije data Knjiga,kojima se oduilo vrijeme, pa su njihova srca pos-tala tvrda, aveina njih su nevjernici.'' 136

Ibn Mes'd, radijallhu 'anhu, je rekao: ''Izmeunaeg prihvatanja islma i Allhovog ukora nas ovim

jetom nije prolo vie od etiri godine''137

135Ibnul-Qajjim, ''Merius-Slikn'', 1. tom, 417.-418. str.

136sra el-Ha, 16. jet.

137predaju biljei Muslim (broj 3027).


75/101


75

A Ibn 'Abbs, radijallhu 'anhu, je rekao: ''Uistinu jeUzvieni Allhpustio srca vjernika da dugo ekaju, pa ihonda ukorio na poetku trinaeste godine od dolaskaQur'na.''138

Uzvieni Allhtakoer kae:

''Uspjeli su vjernici; oni koji su u svojim namzimahi'n(ponizni).'' 139

U jeziku (lingvistiki), hu znai naklonost, po-niznost i smirenost.

Uzvieni Allhkae:

''Glasovi e se pred Milostivim hai'at(stiati, poni-ziti)i nee uti nita osim aptanja.''140

Tj. umirie se i skrueno poniziti. Od ove rijeijeste i opis zemlje skruenou:

138predaju biljei es-Sujt (''Ed-Durr...'', 14. tom, 277. str.), koji ga

vrada (upuduje) na Ibn Eb Hatima i Ibn Merewejha.


140sraT'H, 108. jet.


76/101


76

''Meu Njegovim jetima je da vidi zemljuhi'aten (poniznu, suhu, ogoljenu), a onda mi na

nju spustimo vodu i ona se pokrene i uzbuja.''

141

A poniznost jeste stajanje srca pred Gospodarem

pokorno, skrueno i usredsreujui se na Njega. Reeno je i da je poniznost preputanje istini; meutim, istinaje da je to od obavezujuih stvari poniznosti (jedna odnjenih posljedica). Od znakova toga jeste i da rob, kadane bude u pravu i odgovori mu se istinom, pristupi to-

me prihvatanjem i prepusti se.Reeno je i da je poniznost gaenje vatri strasti u

prsima, te obasjavanje svjetla velianja (Allha) u srcu.

Dunejd je rekao: ''Poniznost je skruenost srcapred Poznavaocem gajba.''

'rifi (poznavaoci) su se sloili da je mjesto

poniznosti u srcu i da su njegovi plodovi izraeni upostupcima djelova tijela. Allhov Poslanik, sallallhu'alejhi we sellem, je vidio ovjeka kako se u namzupoigrava sa svojom bradom, pa je rekao: ''Da je srce

141sra Fussilet, 39. jet.


77/101


77

ovog ovjekaponizno, ponizni bi bili i njegovi orga-ni.''142

Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, jerekao: ''Taqwa 143 (bogobojaznost) je ovdje''i pokazaona svoja prsa tri puta, 144 a jedan od 'rifa (znalaca) jerekao: ''Ljepota odgoja izvana (spolja) jeste ukazatelj nana odgoj iznutra.''

142El-Albn gaje ocijenio mewd'om (''Ed-Da'fa'', broj 110 i ''El-Irw'',

broj 373).

143Talq ibn Habb je, kaa je upitan o taqwa, rekao: ''Da obavlja

pokornost Allhu sa svjetlom o Allha, naajudi se Allhovoj nagrai, ida ostavlja nepokornost Allhu sa svjetlom o Allha, bojedi seAllhove kazne.'' Zabiljeio ga je Ibnul-Mubrek (''Ez-Zuhd'', broj 473)sa sahh seneom. Ibnul-Qajjim (''Er-Risla et-Tebkijje'', 27. str.) jerekao: ''Ovo je najbolje to je reeno o efiniciji taqwa, jer zaista svakodjelo mora imati poetni uzrok tome i svoj cilj. Djelo ne moe nikaa bitismatrano pokornodu i uzrokom a poinioca priblii Allhu , sve doknjegova poetna taka i uzrok nisu neiskvarena vjera, a ne navika, nitiniske strasti, niti elja za hvalom i poloajem, niti ruge sline stvari.

Njegov cilj mora biti nagraa koja je ko Allha i Njegovo zaovoljstvo,a to je efinicija ihtisba. Ovo je razlog zato esto nalazimo zajenospomenute ove dvije osnove, kao to su u njegovim rijeima: ''Ko godisposti mjesec ramadna u mnu i ihtisbu (naajudi se Allhovojnagradi)...''Njegove rijei: ''...sa svjetlom o Allha...''ukazuju na prvuosnovu, a to je vjera. Njegove rijei ''...naajudi se Allhovoj nagrai...''ukazuju na drugu osnovu, a ona je ihtisb.''

144hathbiljei Muslim (broj 2564) od Eb Hurejre.


78/101


78

Jedan od njih je vidio ovjeka koji je bio skruen uramenima i tijelu (pokazujui hu) i rekao mu: ''Oovjee, skruenost je ovdje...'' pokazujui na prsa ''..a ne ovdje'', pokazujui na ramena.

Jedan od ashb, tanije Hudhejfe, radijallhu'anhu, je govorio: ''Utjeite se Allhu od licemjerne po-niznosti!''Kada je upitan: ''ta je to?'', on je odgovorio:''Da vidi tijeloponizno, a da srce nije.''145

'Umer, radijallhu 'anhu,je vidio ovjeka sa vratomsavijenim, oborenim u namzu i rekao mu: ''O ovjee,

podigni svoju glavu, jerhunije u vratu, ve u srcu.''

''ia, radijallhu 'anh, je vidjela mladie kojihodaju kao da su mrtvi, pa je upitala: ''Ko su ovi?''

Njihovi drugovi su rekli: ''Zhidi (pobonjaci).''Na to jeona rekla: ''Kada bi 'Umer ibnul-Hattb hodao, brzo bihodao; kada bi govorio, sagovornik bi ga uo; kada biudario, zaboljelo bi; kada bi nahranio (siromaha), zasitiobi ga; a on je bio istinski zhid(pobonjak)!''

Fudajl ibn Ijjd je rekao: ''Omraeno je da ovjekprikazuje vie hua nego to ima u njegovom srcu.''

Hudhejfe je rekao: ''Prva stvar koju ete izgubiti odvae vjere jeste hu, a posljednje to ete izgubiti odnje

jeste namz; a moda ima klanjaa u kojima nema ni-

145

predaju biljei Ahmed (''Ez-Zuhd'', 142. str.) i Ibnul-Mubrek (''Ez-Zuhd'', broj 143) o Eb e-Der'a.


79/101


79

kakvog dobra. I uskoro e doi vrijeme kada e ui uveliki mesdid i meu ljudima nee vidjeti nijednu osobusa huom.''

Sehl je rekao: ''Onome ije srce ima hu nee sepribliiti ejtan.''


80/101


80


81/101


81

DRUGI DODATAK:

IBNUL-QAJJIM O LICEMJERNOM HUU146

Razlika izmeu poniznosti mna i licemjerneponiznosti je u tome to je poniznost mna, ustvari,

skruenost srca pred Allhom, proetog poniznou,velianjem, potovanjem, strahopotovanjem i srame-ljivou, kad se ono sasvim privije uz Allha ispunjenostrahom, l jubavlju i stidom i kad mu budu oevidneAllhove blagodati i njegovi vlastiti propusti. Pred tominjenicom e se ono neminovno poniziti a za njim ese u tome povesti i svi drugi organi i oni e postati

ponizni (skrueni).Ona, pak, poniznost koja potekne od licemjerstva,

manifestirae se samo na organima,vjetaki i usiljeno,dok, istovremeno, samo srce nee biti ponizno. Jedanashb je govorio: ''Allhu se utjeite odlicemjerne poniz-nosti.'' Pa kada je upitan: ''ta je to licemjerna poniz-nost?'', rekao je: ''Da se tijelo vidi poniznim, a da srce ne

bude ponizno.''Naime, onaj ko je ponizanAllhu jeste ovjek kojeg

je ugasila vatra njegove strasti, ijeg je dima nestalo unjegovim prsima, pa su ona ostala ista i sjajna, te ih jeobasjalo svjetlo velianstvenosti, usljed ega su strasti

146Ibnul-Qajjim, ''Er-Rh'', 346.-347. str.


82/101


82

njegove due zamrle, zbog straha i ozbiljnosti kojima seono ispuni. Organi se tako umire, srce postanestaloeno i smiri se uz Allha i uz misao na Njega,zahvaljui upravo mirnoi koja se spusti na njega odnjegovog Gospodara. Tako Mu ono (srce) postaneponizno a ponizni je onaj koji je smiren, jer je rijemuhbit (ponizan) izvedena iz glagola habute, to znai

''sii u nizinu'', ''spustiti se u iroku ravan'', koja je,dakle, mirna, pa se voda sakuplja u njoj.

Isti je sluaj i s poniznim srcem ono se skrui iumiri poput ravne povrine zemlje u koju se slijeva voda i gdje se zadrava. Tak vo srce ini da se (njegovvlasnik) pred svojim Gospodarem sputa na seddu, veliajui Ga, ostajui tako ponizno i skrueno predNjim, ne elei da podigne svoju glavu s te sedde svedo susreta s Njim. Takva je poniznost (skruenost)mna.

Oholo, pak, srce titra od svoje oholosti i nadima se,pa bude poput istroene zemlje na kojoj se ne moezadrati voda. to se tie one umrtvljenosti i

skruenosti koja potie od licemjerstva, to je jednostanje proizvedeno usiljenou i prijetvornim i vjetakim umirenjem organa, dok je dua iznutraostala mlada i sona, puna strasti i pohotnih tenji.Takavse ovjek u pojavnosti prikazuje skruenim, dokiznutra, izmeu njegovih ramena vrebaju zmija i tigar(ejtn i strasti), ekajui da rastrgaju rtvu.


83/101


83

TREI DODATAK:

PROPIS HU'A UNAMZU

ejhul-islm Ibn Tejmijje 147

AllhUzvieni kae:

''Ali to je vrlo teko, osim onima koji su hi'n(ponizni).'' 148

Ovo oznaava ukor onih koji nemaju hu. Slinerijei koje ukazuju na ukor su:

''A Mi nismo promijenili qiblu prema kojoj si seokretao, osim da bismo razdvojili one koji e

slijediti poslanika od onih koji e se svojim sto-

147

''Mem'ul-Fetw'', 22. tom, 553.-564. str. On nastavlja daspominje jo mnoge oatne okaze, a zainteresovni italac se moeobratiti na njegov ''Mem' ''.

148sra el-Beqare, 45. jet.


84/101


84

pama vratiti; iako je to teko osim onima koje jeAllh uputio.'' 149

''Mrsko je muricimaono emu ih poziva.''150

Knjiga Allha, Slavljenog i Uzvienog, pokazuje da je svako ko ono to

Documents

Poniznost u namazu