POG Skripta 15-16

Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Juračić, Žaja, Bačić, Cvitanović, Jaklenec, Mance PLANIRANJE I ORGANIZACIJA GRAĐENJA – skripta za studente 5. semestra ak.god. 2015/16.

1

Dražen Juračić i suradnici

PLANIRANJE I ORGANIZACIJA GRAĐENJA

15. dopunjeno izdanje

Skripta za studente 5. semestra Preddiplomskog studija ak.god. 2015/16.

Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

listopad 2015.


2

0.UVOD I LITERATURA..................................................................................................................................................................3 1. OBJAŠNJENJE POJMOVA .................................................................................................................................................. 5

1.1. PROJEKT ................................................................................................................................................................... 5 1.2. INVESTITOR .............................................................................................................................................................. 6 1.3. ARHITEKT .................................................................................................................................................................. 7

1.3.1. SLOBODNE PROFESIJE ................................................................................................................................ 7 1.3.2. HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA (HKA) .................................................................................................. 7 1.3.3. POSLOVI ARHITEKTA .................................................................................................................................... 8 1.3.4. PROJEKTNI URED .......................................................................................................................................... 9

1.4. ALAT I STROJ .......................................................................................................................................................... 10 1.5. ZANAT I INDUSTRIJA .............................................................................................................................................. 10 1.6. INDUSTRIJA i GRADITELJSTVO ............................................................................................................................ 11 1.7. TEHNIKA I TEHNOLOGIJA ...................................................................................................................................... 11

2. MANAGEMENT ................................................................................................................................................................... 12

2.1. DVIJE OSNOVNE VRSTE MANAGEMENTA........................................................................................................... 12 2.2. IZVOĐENJE PODUHVATA - PROJECT MANAGEMENT ........................................................................................ 12 2.3. OSOBINE PROJEKATA/PODUHVATA .................................................................................................................... 13 2.4. RAZINE PLANIRANJA.............................................................................................................................................. 14 2.5. RAZVOJ METODA PLANIRANJA ............................................................................................................................ 15 2.6. OSOBINE OPERATIVNOG PLANA ......................................................................................................................... 17 2.7. VRSTE OPERATIVNIH PLANOVA........................................................................................................................... 18

2.7.1. GANTOGRAM ................................................................................................................................................ 18 2.7.2. HISTOGRAM .................................................................................................................................................. 19 2.7.3. CIKLOGRAM .................................................................................................................................................. 19 2.7.4. MREŽNI PLANOVI ......................................................................................................................................... 20

2.8. IZRADA OPERATIVNOG PLANA............................................................................................................................. 21 2.8.1. OSNOVNI KORACI ZA PRIPREMU PLANIRANJA: ...................................................................................... 22 2.8.2. PRIMJERI MREŽNIH PLANOVA ................................................................................................................... 23 2.8.3. PRIKAZI I ČITANJE PLANOVA ..................................................................................................................... 27

3. POSLOVI, POSTUPCI I SUDIONICI PROCESA GRAĐENJA ........................................................................................... 29

3.1. PRIPREMNI RADOVI - PROJEKTNO-TEHNIČKA DOKUMENTACIJA ................................................................... 29 3.1.1. INVESTICIJSKI PROGRAM ........................................................................................................................... 30 3.1.2. IDEJNO RJEŠENJE ....................................................................................................................................... 30 3.1.3. IDEJNI PROJEKT .......................................................................................................................................... 30 3.1.4. LOKACIJSKA DOZVOLA ............................................................................................................................... 31 3.1.5. GLAVNI PROJEKT ......................................................................................................................................... 32 3.1.6. GRAĐEVINSKA DOZVOLA ........................................................................................................................... 34 3.1.7. LEGALIZACIJA NEZAKONITO IZGRAĐENIH ZGRADA ............................................................................... 36 3.1.8. TROŠKOVNICI ............................................................................................................................................... 36 3.1.9. IZVEDBENI PROJEKT ................................................................................................................................... 37 3.1.10. PROJEKT UNUTRAŠNJEG UREĐENJA ...................................................................................................... 37 3.1.11. PROJEKT VANJSKOG UREĐENJA / KRAJOBRAZA ................................................................................... 37 3.1.12. LICITACIJA – IZBOR IZVOĐAČA .................................................................................................................. 37

3.2. GRAĐENJE .............................................................................................................................................................. 36 3.2.1. PRIPREMA GRADILIŠTA I DOKUMENTACIJA NA GRADILIŠTU ................................................................ 36 3.2.2. OSOBINE PROCESA GRAĐENJA ................................................................................................................ 37

3.3. PRIMOPREDAJA...................................................................................................................................................... 38 3.4. SUDIONICI U GRADNJI ........................................................................................................................................... 38

3.4.1. INVESTITOR .................................................................................................................................................. 38 3.4.2. PROJEKTANT ................................................................................................................................................ 38 3.4.3. REVIDENT ..................................................................................................................................................... 38 3.4.4. IZVOĐAČ. ...................................................................................................................................................... 39 3.4.5. NADZORNI INŽENJER .................................................................................................................................. 40

4. RAČUNALNI PROGRAM ZA OPERATIVNO PLANIRANJE ............................................................................................. 184


3

UVOD I LITERATURA Nastava Planiranja i organizacije građenja ima tri bitne i povezane sastavnice:

• predavanja i projekcije, • vježbe i konzultacije, • programe i ispite

U svakoj od tih sastavnica sudjeluju i surađuju studenti i nastavnici – Gordana Žaja, Dubravko Bačić, Teodor Cvitanović, Tajana Jaklenec i Damir Mance. Za uspješno i efikasno savladavanje nastavne građe za studente pripremljena su ova nova dopunjena i revidirana skripta koja su od početka semestra dostupna na virtualu. Skripta se sastoje od:

• sažetaka predavanja • predložaka za vježbe - skraćeni opisi postupaka izrade troškovnika i operativnih planova • uputa za polaganje ispita

Na virtualu će nakon predavanja također biti postavljene i ppt projekcije kao podsjetnici i pojašnjenja nekih razmatranih tema. Vrlo je važno naglasiti da skripta i projekcije nisu dovoljni za samostalno razumijevanje građe – one su fragmentarne i lapidarne natuknice koju povezuju predavanja, vježbe i konzultacije. Dakle, zbog koncepcije nastave i načina prezentacije građe nužno je kontinuirano sudjelovanje studenata na predavanjima, vježbama i konzultacijama. Osim toga i Pravilnik o preddiplomskom Studiju arhitekture i urbanizma u ll. 5 određuje da student mora sudjelovati na barem 80% nastave. Rokovi za predaju programa iz prvog (troškovnik) i drugog dijela vježbi (planiranje) objavit će se pravovremeno na virtual Af-u.


4

TEMELJNA LITERATURA

Normativi i cijene u graditeljstvu Gorazd Bučar Rijeka: Građevinski fakultet, 2003.

Sociologija rada Stjepan Haladin Zagreb: Građevinski institut, 1990.

Zakon o prostornom uređenju NN 153/13

Zakon o građenju NN 153/13

Pravilnik o načinu obračuna površine i obujma u projektima zgrada

NN 90 /2010, 110/10, 55/12

Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima

NN 79 / 14

Pravilnik o tehničkom pregledu građevine

NN 108/04

Pravilnik o uvjetima i načinu vođenja građevnog dnevnika

NN 06/00

Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama

NN 86/12

Zakon o zaštiti od požara NN 92/10

Pravilnik o revidentima iz zaštite od požara NN 141/11

Pravilnik o kontroli projekata NN 32/14

Tehnički propisi iz područja gradnje http://www.mzopu.hr/default.aspx?id=3715

DODATNA LITERATURA

Moderna arhitektura: Kritička povijest Kenneth Frampton Zagreb: NZ Globus, 1992.

Mit o mašini Lewis Mumford Zagreb: Grafički zavod Hrvatske, 1986.

Architecture's New Media Yehuda E. Kalay Cambridge, Mass.: MIT, 2004.

The Form of Housing Sam Davis, ur. New York: Van Nostrand Reinhold, 1977.

Getting There by Design: Kenneth Allinson London: Architectural Press, 1997.

Project Management Demystified Geoff Reiss New York: Van Nostrand Reinhold Company,1996.

Modern Construction Management F.Harris, R. Mc Caffer Oxford: Blackwell Science Ltd, 1995.

Hihg-Rise Manual J. Eisele i E. Kloft (ed.) Basel: Birkhäuser Architecture, 1999

Constructing Architecture Andrea Deplazes (ed.) Basel: Birkhäuser, 2005.

Basics: Site Management Lars – Phillip Rusch Basel: Birkhäuser, 2008.

Constructing Landscape Astrid Zimmermann Basel: Birkhäuser, 2009.

Construction Material Manual Hegger / Auch-Schwelk / Fuchs / Rosenkranz

Basel: Birkhäuser, 2006.


5

1. OBJAŠNJENJE POJMOVA Planiranje i organizacija svakog procesa ( pa i građenja) zahtijeva efikasnu komunikaciju sudionika. Pretpostavka za to je točna definicija osnovnih pojmova, procesa i fenomena. Zato će na početku biti objašnjeno:

• Što je projekt? • Tko ga pokreće i vodi? (investitor i arhitekt), i • Kako se realizira? (alati i strojevi, zanat ,industrija i graditeljstvo, tehnika i tehnologija)

1.1. PROJEKT – dolazi od latinske imenice projectum tj. od glagola proicere (baciti nešto naprijed), sastavljenog od grčkog prefiksa pro ( prije) i iacere (baciti).Riječ projekt je izvorno označavala zamisao – nešto što se dešava prije svega ostalog. razvoj značenja pojma Od 17. do polovice 20. st. postepeno u evropskim jezicima projekt označava plan ili nacrt nečega, ali ne i djelovanje potrebno da se taj plan ili nacrt ostvari.

• U Francuskoj je projekt (le projet) označavao nacrt zgrade koji su izrađivali studenti Académie royale de ľ Architecture (1671, Louis XIV) i École des Beaux-Arts (1816) kao i škola nastalih na njihovim tradicijama

• Termin PROJEKT koriste arhitekti od 18 st. za crtež zamisli – ideje zgrade (idejni projekt) • Od 19.st. zgrada PROJEKTom arhitekti i inženjeri nazivaju NACRT pomoću kojeg izvode

OBJEKT – zgradu, most, i sl. • Nešto izvedeno u skladu s projektom nazivalo se objektom • I danas se arhitektonski nacrti nazivaju projektima • UKRATKO projekt u svom izvornom značenju je:

• nacrt (engl. design; njem. Entwurf; fran. dessin; tal. disegno) potreban za izvedbu artefakta ili objekta

• Projekt / nacrt je crtana i pisana uputa za izvedbu artefakta (npr:ZGRADE ili stolice) i zato treba biti što jasniji:

1. da ga na isti način mogu izvesti razni graditelji, ili 2. da može biti jednako repliciran više puta.

• PROJEKTANT • formulira nacrt za izvedbu objekta/artefakta i • vodi ili bar samo kontrolira (projektantski nadzor) njegovu izvedbu.

Polovicom 20. st pojam "projekta" je evoluirao pa otada dobiva i drugo, prošireno, značenje – objedinjuje koncipiranje, planiranje, projektiranje s provedbom/izvedbom/materijalizacijom zamišljenog

• Prvi takav projekt je bio Manhattan Project za izradu prve atomske bombe - zapravo radilo se o vojnoj operaciji - dakle o aktivnosti koja je definirana CILJem,ROKom i raspoloživim resursima: financijskim ,tehnološkim i ljudskim, izvođačkim

• Primjeri projekata/poduhvata: Human Genome Project koji je mapirao ljudski genom, Project Apollo koji je doveo čovjeka na Mjesec, itd.

• Ukratko u proširenom značenju projekt (engl: project; fran. projet; njem.Projekt; tal.progetto) znači poduhvat- tj. objedinjava plan i realizaciju; nacrt, objekt i sve potrebne organizacijske poslove za provedbu

• ako se radi o artefaktima, osobito nepokretnim, tada ima i projektante (ovlaštene arhitekte i druge inženjere) koji ostaju u tradicionalnoj ulozi onih koji formuliraju nacrte i kontroliraju/vode izvedbu objekata/artefakta.


6

Početkom XXI stoljeća,značenje pojma PROJEKT se još dodatno proširilo.Koristi se konotativno, kao zamjena za pojmove ŽELJA ILI NAMJERA.

Primjeri iz hrvatske dnevne štampe:1 • …ako pobijedimo na izborima, mislim da članovi novoizabrane Vlade moraju

otići među ljude te braniti i objašnjavati projekt Hrvatske u Europskoj Uniji kao projekt nove, uspješne i apsolutno demokratske Hrvatske... (Z.Milanović)

• U sljedeća tri mjeseca konačno počinje realizacija projekta Brijuni Rivijera, od kojeg se očekuje da preporodi brijunsko priobalje, te da izravno otvori 800 novih radnih mjesta, a neizravno još oko tisuću. (J.Kosor)

• Nijedan od ovih "projekata" nema barem neka od osnovnih svojstava potrebnih za njihovo vođenje (management): jasan cilj (u operativnom smislu), poznato vrijeme izvršenja, poznate izvršioce i druge resurse

• a ovaj drugi, "brijunski projekt", iako se odnosi na građevinski pooduhvat, nema čak ni projektanata, niti urbanističke i arhitektonske nacrte/projekte za izvedbu.

1.2. INVESTITOR Investitori od početka do kraja – od koncipiranja projekta, osiguranja zemljišta i izvora financiranja do korištenja građevine – vode i odgovaraju za proces građenja Projektanti i graditelji sudjeluju u dijelovima tog procesa i odgovaraju prvenstveno za usklađenost građevine s tehničkim, urbanističkim, ekološkim kao i standardima zaštite spomenika kulture i prirode. Dvije skupine investitora, bitno različitih osobina, iniciraju projekte:

• INSTITUCIJE : ministarstva, (državni) fondovi, javna (državna) poduzeća, itd. i • KORPORACIJE, tvrtke, poduzetnici

INSTITUCIJE - ministarstva, (državni) fondovi, javna (državna)poduzeća

• investiraju radi izvršenja planova (društvenog standarda, razvoja, i sl.); • financiraju iz fiskalnog prihoda pa poskupljenje izvedbe znači najčešće samo duži rok izgradnje; • brzina i cijena izvedbe su manje bitni od izbjegavanja moguće greške budući da je za

napredovanje državnih činovnika važnije minimaliziranje broja grešaka, a ne djelotvornost uz moguće propuste;

• odlučivanje je birokratsko tj. hijerarhijsko što znači da se odgovornost dijeli između raznih odjela, članova odbora, stručnih tijela uprave i tome sl.;

• korisnici zgrada (đaci, stanari, bolesnici) ne utječu na koncipiranje zgrada; • financijski nadzor izvedbe često je odvojen od stručnog i prvenstveno vezan na investitorsku

birokratsku strukturu; • projektanti su najčešće bez kontakta s korisnikom i bez efikasne (financijske) kontrole izvođača.

KORPORACIJE, tvrtke, poduzetnici

• investiraju zbog dobiti i poslovanja; • financiraju gradnju (najčešće) kreditima; • brzina realizacije investicije vrlo je važna jer je cijena kapitala u znatnoj mjeri funkcija utrošenog

vremena; • investiciju/projekt vode stručni interdisciplinarni timovi s jasnom hijerarhijom i pripadajućom

odgovornosti; • uspjeh kompenzira greške – djelotvornost managmenta mjeri se financijskim uspjehom; • participacija korisnika ili kupaca osigurana je tržišnim mehanizmom.

1 Vidi Jutarnji list, 11. ožujka 2011.


7

1.3. ARHITEKT 1.3.1. SLOBODNE PROFESIJE djeluju izvan institucionalnih / državnih okvira tako da se profesionalci udružuju u strukovne Komore. Prema srednjoevropskoj tradiciji to su:

• arhitekti koji vode izradu projekata/nacrta i izvedbu građevina,2 a uz njih i drugi inženjeri u graditeljstvu (geodeti, građevinari, instalateri)

• liječnici (sestre, babice, medicinski tehničari, veterinari) kao i • odvjetnici i bilježnici

1.3.2. HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA HKA CROATIAN CHAMBER OF ARCHITECTS CCA

• promiče arhitekturu kao izraz identiteta naroda • čuva ugled struke, čast i prava ovlaštenih arhitekata, • promiče i materijalne interese ovlaštenih arhitekata • razvija strukovnu etiku i nadzire ovlaštene arhitekte • trajno stručno obrazuje članove • inicira donošenje propisa i daje mišljenja na propise iz područja arhitekture i prostornog uređenja • razvija suradnju s drugim komorama inženjera u graditeljstvu i međunarodnim organizacijama

arhitekata • organizira natječaje iz područja arhitekture, urbanizma i krajobrazne arhitekture,

pruža stručnu pomoć naručiteljima (raspisivačima) u provođenju natječaja brine o pravima članova Komore u realizaciji natječaja,

• osigurava članstvo od odgovornosti za nenamjerne greške u poslovanju (premija osiguranja uračunava se u iznos članarine)

UVJETI ZA PRIJEM U KOMORU su – prebivalište na teritoriju Republike Hrvatske, diploma magistra/inženjera arhitekture ili krajobrazne arhitekture, stručna postdiplomska praksa od najmanje dvije godine, položeni stručni ispit i da kandidat nije pod istragom / kaznenim postupkom. OVLAŠTENI ARHITEKT je titula člana komore. U Komoru je upisan pema kvalifikacijama i vrsti poslova koje može obavljati kao: 1. ovlašteni arhitekt - za poslove prostornog uređenja, arhitektonsko projektiranje i kontrolu projekta, stručni nadzor građenja, projektantski nadzor, vođenje građenja i upravljanje projektom gradnje. 2. ovlašteni arhitekt-urbanist - za izradu prostornih i urbanističkih planova, te organizacija njihove provedbe. 3. ovlašteni arhitekt unutarnje arhitekture - za izradu arhitektonskih projekata unutrašnjeg uređenja i stručni nadzor izvođenja unutrašnjeg uređenja. 4. ovlašteni krajobrazni arhitekt za planiranje, projektiranje, uređenje krajobraznih struktura Članovi Komore organiziraju se prema teritorijalnom načelu. PODRUČNI ODBORI su smješteni u Zagrebu, Karlovcu, Varaždinu,Osijeku, Pazin, Rijeci, Splitu, Zadru i Dubrovniku. RAD I NAKNADA TROŠKOVA obračunavaju se prema PRAVILNIKU O STANDARDU USLUGA ARHITEKATA koji donosi Skupština Komore. Ovlašteni arhitekt ne smije ugovoriti nagradu za rad ispod minimuma utvrđenog Pravilnikom.

2 Arhitekti koji djeluju u upravi, edukaciji, znanosti, istraživanjima, dizajnu, kulturi, kritici itd. ne moraju biti u Komori. Članstvo u Komorama je preduvjet za samostalno stručno djelovanje u osnovnom konstitutivnom segmentu struke - projektiranju i građenju (za medicinare to je liječenje, a za pravnike - zastupanje pred sudom)


8

1.3.3. POSLOVI ARHITEKTA – od majstora graditelja do koordinatora i managera3

3 Davis, 1977: 140.


9

Što sve arhitekti mogu raditi u sklopu projektnog ureda (projektiranje i građenje)

- izrada projekte dokumentacije (sve od razgovora s investitorom do gradnje) - izrada prostornih planova - projektanski nadzor - stručni nadzor - menadžment u graditeljstvu - energetsko certificiranje zgrada (samo ovlašteni certifikatori) - revizija projekata (samo ovlašteni revidenti) - legalizacija nezakonitih zgrada

zaposlenje u državnoj / lokalnoj upravi - izdavanje dozvola za građenje (referent i rukovođenje) - razni poslovi u ministarstvima - rad u institutima i agencijama (npr za energetsku učinkovitost)

edukacija - rad na fakultetima ili stručnim školama

ostalo - arhitektonska kritika - rad u kulturnim ustanovama

1.3.4. PROJEKTNI URED – organizacijski oblici poslovanja Projektiranje i građenje je osnovni segment struke i obavlja se u sklopu projektnih ureda. Postoje četiri različita organizacijska oblika arhitektonskog projektnog ureda: 1) URED OVLAŠTENOG ARHITEKTA (ICE) Ured za samostalno obavljanje poslova projektiranja i stručnog nadzora – osniva se upisom u upisnik Ureda HKA. Naziv ureda je ime i prezime ovlaštenog arhitekta ili arhitektice. 2) ZAJEDNIČKI PROJEKTANTSKI URED Dvoje ili više ovlaštenih arhitekata i(ili) inženjera mogu poslove projektiranja i nadzora obavljati u zajedničkom uredu – osniva se upisom u upisnik Zajedničkih ureda HKA ili komore inženjera. Ovlašteni arhitekti i(ili) inženjeri međusobna prava uređuju Ugovorom. Naziv Zajedničkog ureda su imena i prezimena ovlaštenih arhitekata. 3) PROJEKTANTSKO DRUŠTVO Više ovlaštenih arhitekata i/ili ovlaštenih inženjera mogu osnovati projektantsko društvo. Projektantsko društvo osniva se pisanim ugovorom kao javno trgovačko društvo i upisuje u sudski registar. Ugovorom o osnivanju društva moraju biti uređena prava i obveze članova društva, odnosno preostalih članova društva u slučaju smrti kojega od članova društva te prava nasljednika umrlog člana društva. Za osnivanje projektantskog društva osnivači su dužni imati suglasnost odgovarajuće komore. 4) PRAVNA OSOBA REGISTRIRANA ZA POSLOVE PROJEKTIRANJA I STRUČNOG NADZORA (d.o.o.) Osniva se kao javno trgovačko društvo i upisuje u sudski registar. Najčešće je osim za projektiranje i nadzor registrirana i za obavljanje drugih djelatnosti. Naziv ureda se može izabrati po želji, ali mora biti odobren prilikom postupka osnivanja. Pravna osoba registrirana za poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja koja nije osnovana kao projektantsko društvo, može obavljati tu djelatnost ako ima zaposlenog ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera.


10

1.4. ALAT I STROJ Alat ili oruđe čini djelatnika učinkovitijim – kvaliteta rada ovisi o njegovoj vještini Alat je i elektronsko računalo jer se njime obavlja kompleksan stvaralački rad, npr.: pisanje ili projektiranje Stroj zamjenjuje čovjeka, na području fizičke snage, zatim psihičke (detektori, senzori) i napokon na dijelu područja intelektualnih sposobnosti (računala). 4 Sirovine su rezultat prethodne obrade prirodnih materijala, nakon čega će poslužiti za daljnju finalnu proizvodnju (npr. sirovo željezo, rezana drvena građa, cement i sl.).5 1.5. ZANAT I INDUSTRIJA Zanat je karakterističan po tome što:

• se temelji uglavnom na radu pomoću alata; • zapošljava mali broj radnika i među kojima postoji neznatna podjela rada; • se obično izvodi po narudžbi i komadu, za poznatog naručitelj; • kadrovska reprodukcija su osigurani u radionici učenjem kroz rad, 6 • tehničko-tehnološke inovacije prepuštene su kreativnosti majstora, • nadležnost majstora koncentrira sve bitno:edukaciju, organizaciju, nabavu i prodaju,

Danas, kad je glavnina proizvodnje industrijska,

• proizvodna zanatska djelatnost stagnira a građevinarstvo i uslužne djelatnosti se razvijaju • zanatska proizvodnja ima mnoge karakteristike tradicionalnih manufaktura, ne samo u podjeli i

specijalizaciji rada nego osobito u korištenju zamjenjivih (pred gotovljenih) dijelova. Manufakture su od 16. st nastajale udruživanjem zanatlija

• različitih zanata npr.: u manufakturi kočija nalaze se kovači, stolari, kolari, tapetari i sl • istog zanata npr.: postolari se specijaliziraju jedni za gornje, drugi za donje dijelove cipela itd,

Bitna karakteristika manufakturne proizvodnje jest podjela rada i specijalizacija, kao i serijska proizvodnja zamjenjivih dijelova. Industrijska proizvodnja započinje uvođenjem stroja u manufakturni tip organizacije posla tj u proizvodnju u kojoj već postoji, specijalizacija, podjela i organizacija rada, i (veliko)serijska proizvodnja Evolucija stroja odvija se u tri faze:

• Univerzalni stroj može vršiti čitav niz operacija koje spadaju u jednu vrstu djelatnosti. Radnik – univerzalno i polivalentno kvalificiran - zadržava značajnu ulogu u pripremanju, podešavanju i kontroli stroja.

• Specijalizirani stroj obavlja jednu specijaliziranu operaciju. Uloga radnika svodi se na ritmičke pomoćne pokrete kojima pokreće rad strojeva, dodaje materijal za obradu i sl.

• Automatski strojevi integriraju specijalizirane strojeva računalnim kontrolnim mehanizmima. Stroj radi samostalno, a radnik kontrolira signale (vizualne, akustične) o procesu koji je u tijeku.

4 Stroj npr. pere rublje, a čovjek ga stavlja u pogon, kontrolira i sl. a da pritom ne zna kako stroj i detergent uistinu peru. 5 U posljednjih 50-tak godina u graditeljstvu se pojavljuju sintetski materijali/sirovine s projektiranim poželjnim svojstvima npr. termoizolacije koje mogu biti u vlazi, hidroizolacije koje podnose ekstremna mehanička naprezanja, vodootporne drvene građevinske ploče, stakla s posebnim termodinamičkim i mehaničkim svojstvima, itd. 6 Naučnik – šegrt – kalfa – majstor


11

1.6. INDUSTRIJA i GRADITELJSTVO U čemu su razlike između industrije i graditeljstva, između industrijskog i graditeljskog proizvoda?

• Zgrada je uvijek unikat – industrijski proizvod je serijski, tipski; • Industrijski proizvodi su komponente građevina (opeka, prozor, itd.) • Građevine imaju dugi vijek trajanja – industrijski proizvodi bitno kraći; • Industrijskim proizvodima cijene padaju protokom vremena – zgradama često rastu; • Obračun je kod industrijskog proizvoda jednostavan: količina robe x cijena - plaćanje nakon

isporuke (gotove) robe. Naprotiv, u graditeljstvu je obračun složen jer svaki rad ima svoju cijenu koja se ugovara prije početka, a djelomično i plaća prije završetka posla.

• Sredstva rada su kod industrijske proizvodnje nepomična – kreću se samo proizvodi tijekom rada, i zatim od proizvođača do potrošača. U graditeljstvu je obrnuto – sredstva rada su u pokretu, a proizvod je nepokretan.

• Proces proizvodnje u industriji je koncentriran na jednom mjestu i u neposrednoj je blizini uprave poduzeća. U graditeljstvu je proces proizvodnje rascjepkan, obavlja se na više mjesta, tj. na svakom gradilištu. Gradilišta su udaljena od uprave i međusobno.

• U graditeljstvu, klimatski uvjeti utječu na tijek, ritam i organizaciju proizvodnje . Graditeljstvo koristi konglomerat zanatskih, manufakturnih i industrijskih tehnologija, a njegovi proizvodi nisu slični industrijskoj robi niti po trajnosti, niti po financijskoj, simboličnoj ili kulturnoj vrijednosti. 1.7. TEHNIKA I TEHNOLOGIJA Tehnika je višeznačan pojam. Izvorno značenje dolazi od grčke riječi "tehne" [τεχνη] = vještina, umijeće. Tako se i danas ovaj pojam upotrebljava u širem smislu, kao npr. tehnika crtanja, sviranja, plesa, vladanja loptom i sl. U užem smislu riječi, pojmom tehnika želi se označiti skup svih sredstava za rad i svih radnih procesa kojima se čovjek služi u nekoj određenoj proizvodnji. Tehnologija (od grčkog "tehne" [τεχνη] = umijeće i "logia" [λογια] = znanost) se upotrebljava danas u dva značenja:

• znanost ili skup znanja i vještina o fizikalnim, kemijskim, mehaničkim i drugim postupcima obrade i prerade sirovina, i

• skup postupaka ili tehnika logički povezanih u jedinstven proces koji se primjenjuje u nekoj proizvodnji (tehnološki proces)


12

2. MANAGEMENT 2.1. DVIJE OSNOVNE VRSTE MANAGEMENTA Management je pojam koji se koristi u mnogobrojnim značenjima vezanim na upravljanje i (ruko)vođenje. U okviru našeg razmatranja vrlo bitno je razlikovati:

• upravljanje proizvodnjom (engl. production management) od • (iz)vođenja poduhvata (engl. project management).

Upravljanje proizvodnjom ili poslovodstvo (production management ) je održavanje već uhodanog proizvodnog ili radnog procesa npr. tvornice, fakulteta, željeznice, itd. Rukovođenje projektom ili poduhvatom (project management) je izvedba poduhvata, npr.: snimanje filma, gradnja kuće, pokretanje proizvodnje novog tipa automobila, osnivanje sveučilišta, i sl. Takvi projekti/poduhvati i mnogo su kompleksnije aktivnosti od nastavljanja proizvodnje - npr.: postojećeg modela automobila, ili održavanja uhodane nastave. 2.2. IZVOĐENJE projekta/PODUHVATA7 – PROJECT MANAGEMENT U tržišnim ekonomskim sustavima građevinska proizvodnja zasnovana je na pretpostavci da je svaki građevinski poduhvat zasebna i specifična ekonomska, administrativna, tehnička i produkcijska situacija i da je treba posebno strukturirati (project management). Građevinska proizvodnja je dio većeg projekta/poduhvata koji uključuje i koncipiranje investicije, artikulaciju zadatka, formulaciju projekta/nacrta i, na kraju, korištenje zgrade/proizvoda. Projektanti i graditelji sudjeluju u dijelovima tog procesa. Investitori sudjeluju od početka do kraja – od koncipiranja projekta, osiguranja zemljišta i izvora financiranja do korištenja zgrade. Dijelovi aktivnosti na takvim projektima ipak se odvijaju kao uhodana proizvodnja (npr.:razrada normativno-tehnički determiniranih dijelova projekta, administrativni poslovi i procedure, industrijska proizvodnja materijala i elemenata, standardni poslovi građenja, itd.). Dakle, u suvremenom produkcijskom kontekstu, kao što su i pokazale sheme na str.8 promijenjene su tradicionalni poslovi i uloge:

• arhitekata koji postaju i koordinatori i manageri • investitora koji su u pravilu institucije ili korporacije a mnogo rjeđe pojedinci • korisnika, koji zato ne participiraju u projektu nego njihove interese interpretiraju i zastupaju:

eksperti investitorske institucije/korporacije zatim, država koja kroz vladine agencije određuje/propisuje

� tehničke i prostorne standarde � uvjete zaštite zdravlja i okoline

kao i financijske institucije koje definiraju kreditnu sposobnost i ostale oblike financijske discipline

7 Vidi uvodne definicije.


13

• izvođača koji više nisu majstori s pomoćnicima niti pojedini inženjeri sa svojim radnicima nego tvrtke s interdisciplinarnim timovima eksperata koji imaju znanje i vještinu8 vođenja i koordinacije specijaliziranih podizvođača (kooperanata, engl: subcontractor)

Glavni izvođač okuplja specijalizirane podizvođače (npr.: za čelične konstrukcije, za armirani beton, za aluminijska pročelja, za klimatizaciju, za elektroinstalacije i sl.) svaki put u novom sastavu za izvedbu novog projekta/zgrade prema kriterijima cijene, brzine, kvalitete i sl. Organizacija koja vodi gradnju i koja je glavni izvođač u načelu nema proizvodnih sredstava ni osoblja nego samo znanje o ukupnom procesu i metodama organizacije tog procesa. Glavni izvođač angažira i rukovodi podizvođačima i on je za njih naručilac – zapravo investitor. Outsourcing 9 je američki termin koji opisuje poslovnu praksu u kojoj tvrtka zapošljava samo djelatnike koji se bave osnovnom (core) djelatnošću, a za sve pomoćne poslove i usluge se angažiraju druge kompanije i dobavljači (transport, dostava, kopiranje, računovodstvo, pravna služba, catering su već uobičajeni oblici outsourcinga kod nas). 2.3. OSOBINE PROJEKATA/PODUHVATA Projekt / poduhvat je niz aktivnosti kojima se postiže jasan cilj unutar zadanog vremena. Projekti/poduhvati imaju sljedeće osobine:

• jasan cilj, tj. definiranu promjenu postojećeg u željeno stanje; • unikatnost, tj. nemogućnost da budu u svemu unaprijed uvježbani; • određeno:

vrijeme, proračun, izvođački tim, tehnologiju ili tehniku izvedbe,10 Cilj definira, određuje projekt - prema uspješnosti ostvarenja cilja mjeri se i uspješnost projekta SMART kriteriji formulacije projekta: Specific specifični, unikatni Measurable mjerivi prema postignutim rezultatima, prema mjeri ostvarenja cilja Agreed-to, Acceptable akceptirani, prihvaćeni ili prihvatljivi , Realistic realistični u datostima resursa od tehnoloških, financ., do ljudskih Time terminated teminirani , vremenski ograničeni

8 know-how 9 Out – vanjski + source- izvor 10Resursi ili sredstva su: vrijeme, novac, ljudi i raspoloživa tehnologija, a mogu biti i drugi elementi npr. politički utjecaji koji se na kraju svode na početna četiri. Vrijeme je neobnovljivi resurs i uvijek se zasebno razmatra.


14

Organizacija projekta / poduhvata moguća je ako je on: • planiran - planiranje je predviđanje, strukturiranje, modeliranje budućih događaja, tj. sagledavanje

i (po mogućnosti) izbjegavanje problema, tj. rješavanje problema dok su "daleko" u vremenu. • praćen - praćenje (monitoring) je uspostava mjerila uspješnosti provedbe/izvedbe u odnosu na

planom predviđeno trajanje i trošak • kontroliran - kontrola je utvrđivanje :

nepredviđenih ili nepredvidivih okolnosti nastalih tokom izvedbe odn. provedbe , a potom, utvrđivanje veličine odstupanja od terminskog plana i financijskog proračuna

• revidiran - revizija je promjena plana : o radi prilagodbe nepredviđenim ili nepredvidivim okolnostima nastalim u izvedbi/provedbi

plana, i potom, o određivanje novih vremenskih i financijskih parametara plana

Budući da se ni u jednom planiranju ne mogu sagledati svi elementi koji utječu na realizaciju (viša sila, ispušteni čimbenici i sl.), planovi moraju biti tako strukturirani da se mogu kontinuirano revidirati i da svi sudionici nakon revizije znaju sve reperkusije vezane na njihove pojedinačne zadatke tj. planovi trebaju imati preglednost i hijerarhiju. Planovi su programi rada - raznih kompleksnosti za različite potrebe. Vidi u nastavku (2.4.) standardne razine kompleksnosti plana u graditeljstvu 2.4. RAZINE PLANIRANJA U graditeljstvu se planira s različitim razinama preciznosti prema fazama provedbe projekta i specifičnim potrebama sudionika.

• Investitorska organizacija – traži planove koji obuhvaćaju proces od osiguranja terena do produktivnog korištenja zgrade. Investitor je prvenstveno zainteresiran za kontrolu i praćenje dinamike trošenja kapitala kao i za ostale globalne strateške odluke koje se tiču vođenja projekta. Tijekom provedbe projekta investitor pomoću plana prati proces (monitoring).

• Projektantska organizacija priprema investitoru planove za potrebe donošenja strateških odluka.

Ukoliko postoji voditelj projekta (project manager) onda će ta osoba prirediti, pratiti i kontrolirati planove. Sam proces projektiranja također se mora planirati da bi se odredila struktura projektnog tima, broj izvršitelja, cijena, rokovi, itd. Plansko strukturiranje projekta omogućava da se projektiranje prati i kontrolira.

• Izvođač – je onaj između tri partnera koji najveće napore ulaže u planiranje procesa građenja, jer

se efekti dobro planiranog, pažljivo praćenog i kontroliranog projekta neposredno odražavaju na profitabilnost posla. Izvođačko planiranje dijeli se na:

Planiranje za ugovaranje – gdje se prvenstveno procjenjuju potrebna sredstva u smislu cijene (financijski budžet). Planiranje izvedbe – procjenjuje sredstva u terminima vremena (vremenski budžet) i druge resurse. Planiranje za ugovaranje i planiranje izvedbe zajedno određuju financijske tijekove, tj. dinamiku trošenja sredstava.


15

2.5. RAZVOJ METODA PLANIRANJA Metode planiranja razvijale su se prvenstveno za (logističku, inženjerijsku i taktičku) pripremu vojnih operacija. Danas najčešće korišteni vremenski i mrežni planovi osmišljeni su u američkoj vojsci. Nazivaju se i operativni planovi jer su logički strukturirani i priređeni za izvedbu u realnom vremenu s poznatim izvođačima – da bi ih se razlikovalo od nestrukturiranih zamišljaja i nakana koji se također često nazivaju planovima Nakon nekoliko godina vojne primjene ušli su u civilnu: vremenski po završetku 1. svjetskog rata, a mrežni nakon 2. svjetskog rata. Vremenski (operativni) planovi – vidi primjere i objašnjenja na str. 17 i 18 Nekoliko godina prije 1. svjetskog rata Henry Gantt, američki vojni savjetnik, formulirao je jednostavnu grafičku metodu koja na očigledan način prikazuje redoslijed aktivnosti u realnom kalendarskom vremenu.11 Njegova metoda artikulacije plana vojne operacije ili nekog drugog poduhvata bila je brzo prihvaćena kao metoda zapisivanja odluka o strukturiranju procesa / aktivnosti. Vremenski plan ili gantogram12 može izraditi samo ekspert koji poznaje konkretnu vojnu operaciju odnosno projekt / nacrt i opću tehnologiju izvedbe. Dakle, vojni poduhvat mogu isplanirati stratezi koji znaju i istovremeno mogu analizirati sve logističke i taktičke aspekte zamisli; izvedbu zgrade može isplanirati inženjer koji poznaje sve bitne čimbenike poduhvata: projekt, lokaciju, tehnološka sredstva, klimu, itd. Radi se u biti o (analognoj) metodi koja pomaže jednom organizatoru i njegovom timu da jednoznačno notiraju i kasnije komuniciraju odluke o načinu provođenja aktivnosti. Mrežni (operativni) planovi – vidi primjere i objašnjenja na str. 19-25 Međutim u 2. svjetskom ratu zamišljani su poduhvati čija je složenost nadilazila sposobnost pojedinca da pamti podatke i upravlja elementima procesa. Taktičke i logističke razrade operacija (npr.: saveznička iskrcavanja u Africi, Siciliji i Normandiji) bile su previše opsežne i složene da bi ih bilo koji pojedinac ili grupa u timskom naporu mogli domisliti. Bilo je potrebno pronaći metodu planiranja operacije bez poznavanja unutrašnje logike svakog njenog elementa. Da bi se to moglo postići procesi su raščlanjeni do pojedinih nedjeljivih aktivnosti definiranih trajanjem, resursima, i povezanošću s ostalim aktivnostima. Tako definirani dijelovi procesa bili su formalno logički entiteti kojima se moglo pomoću algoritamskih metoda13 simulirati razne varijante operacija.14 11 Prvi planovi koji su uključili ne samo trajanje nego i realno vrijeme kao jedan od planskih elemenata bili su željeznički redovi vožnje. 12 Grafički prikaz dobio je po autoru naziv gantogram – kasnije i vremenski plan, Time table ili Barchart (asocijacija oblika – bar = prečka).


16

Mrežno planiranje (Network analysis) je prvobitni i generički naziv za tu metodu (tehniku) planiranja nastao zbog izgleda dijagrama kojima se zapisuje plan. Tijekom 50-ih godina metode mrežnog planiranja razvijale su se prema računalnoj obradi i postupno se širile iz vojnih u planiranje drugih projekata / poduhvata. Nazivane su različito – ovisno o prioritetima planske kontrole koje su ostvarivale:

• PERT (Program Evaluation and Review Technique) – tehnika procjene i revizije programa vrsta je mrežnog plana koji je razvila američka Mornarica za koordinaciju projekta raketnog naoružanja Polaris.

• CPM (Critical Path Method) – metoda kritičnog puta koju su razvili stručnjaci kemijskog koncerna DuPont i matematičari firme Remington Rand.

• MPM (Metra-Potential-Methode) – metoda koju u Francuskoj razvija tvrtka SEMA. Iz spomenutih metoda postepeno se razvio čitav niz novih koje su prilagođene računalnoj obradi, kao što je npr. MS Project koji je u širokoj upotrebi u raznim poslovodstvima, a koristi se i na vježbama POG-a. Sistemska istraživanja također su, uz metode/tehnike mrežnog planiranja, posljedica gore opisane znanstvene analize (raščlambe) sustava i procesa na formalno-logički jasno definirane entitete. Od polovice 20. st. metode sistemskih istraživanja se primjenjuju i na znanstvenu interpretaciju arhitektonskih ostvarenja. Horst Rittel, Archer, Jones, Broadbent i drugi razvijaju opsežna sustavna i znanstveno fundirana istraživanja djelotvornosti zgrada (performance) iz raznih aspekata (fleksibilnosti, utroška energije, ekonomskih parametara, utjecaja zgrade na okoliš, itd).15

13 Koje su artikulirali logičari i matematičari. 14 Koristeći različite parametre ili promjenjive rubne uvjete. 15 Znanstvenost u diskursu Bauhausa i formativnog perioda moderne arhitekture između 2 svjetska rata bila je u velikoj mjeri deklarativna. Odnosila se uglavnom na inženjersko-konstruktivni i higijensko-sanitarni aspekt (i to, u potonjem slučaju, na bazi pogrešnih medicinskih doktrina).


17

2.6. OSOBINE OPERATIVNOG PLANA Operativni plan podrazumijeva hijerarhijski skup planova koji su potrebni za učinkovito rukovođenje nekim procesom. Plan neposredno odgovara na pitanja u kojem će se tehnološkom redoslijedu i kojem vremenskom razdoblju odvijati planirani radovi. Posredno također govori u kojem će se redoslijedu i vremenskom razdoblju u rad uključiti pojedini specijalizirani izvršitelji, strojevi i ostali resursi. Odgovore na ova pitanja može se dati ako se u času izrade plana dobro poznaje buduća građevina, mjesto građenja, ugovorene obaveze, raspoloživost radne snage, strojeva i ostalih resursa, njihov proizvodni raspored na budućem gradilištu, predviđeni rok dovršenja građevine i sve ostalo potrebno od slučaja do slučaja. Plan mora biti 16

• potpun (to se ogleda u neprekinutom lancu tehnologije, u jasnoći i jednoznačnosti opisa); • pregledan (da se odabere pogodna grafička predodžba koja mora biti razumljiva i lako čitljiva); • obnovljiv, tj. mora se moći ponovno uspostaviti (rekonstrukcija ako tijekom realizacije dođe do

izmjena ). Osnovni plan daje odgovore na osnovna pitanja:

• Kojim će se tehnološkim redoslijedom odvijati radovi? • U kojem će se vremenskom razdoblju odvijati radovi? • Koliko će ukupno trajati građenje? • Koliko će ukupno koštati gradnja?

Prateći planovi razrađuju Osnovni plan prema konkretnim potrebama koje zavise od kompleksnosti projekta , načina financiranja, uvježbanosti i iskustva izvođača i sl

Svaki prateći plan služi konkretnom planiranju izvedbe i trebao bi u realnom kalendarskom vremenu, sagledati: • redoslijed i trajanje svake aktivnosti • broj i strukturu potrebne radne snage, • broj i struktura potrebnih radnih sredstva (građevinski strojevi, transport, skele i sl.) • količine i vrste materijala i opreme koja se ugrađuje • potrebna financijska sredstva

16 vidi 2.3. – osobine projekata/poduhvata


18

2.7. VRSTE OPERATIVNIH PLANOVA U organizaciji izvedbe tehnološki raznorodnih i kompleksnih poduhvata kao je izvedba zgrade se najčešće primjenjuju: gantogram i mrežni plan. Histogram i ciklogram se koriste u repetitivnim i tehnološki homogenim poduhvatima niskogradnje. 2.7.1. GANTOGRAM ili vremenski, linijski, terminski plan17 (engl:Time table, Barchart) Gantogram je grafička metoda za planiranje radova/aktivnosti. Njihov je raspored prikazan horizontalnim linijama duljine proporcionalne trajanju aktivnosti. Na apscisi je vrijeme, a na ordinati su aktivnosti.

aktivnosti vrijeme (dani, tjedni ,mjeseci ) br opis 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 1 iskolčenje 2 iskop

temelja

3 armatura temelja

4 betoniranje temelja

5 oplata zidova- jedna strana

6 armatura zidova

7 oplata zidova- zatvaranje

8 betoniranje zidova

9 oplata stropa

10 armiranje stropa

11 betoniranje stropa

Gantogrami su najrazumljiviji i najrasprostranjeniji oblik planova. Pokazuju kad pojedina aktivnost treba započeti, koliko treba trajati i na koji način se preklapa s idućim fazama posla. Dobre osobine:

• jednostavnost za izradu i korištenje, • preglednost i zbog toga razumljivost needuciranim korisnicima • jednostavan prikaz izvršenja plana.

Loše osobine: • ne pokazuje vezu između pojedinih aktivnosti, • sve aktivnosti imaju jednak prioritet izvršenja.

17 Ili hodogram – u političkom žargonu.


19

2.7.2. HISTOGRAM – povezani vremenski plan ili plan sredstava pokazuje potrebnu količinu sredstava:

• radna snaga, • mehanizacija, • materijal, • financije, i sl.

Primjenjuje se za prikaz potrebnih sredstava (resursa): radne snage, mehanizacije, materijala, financija, vremena.

Ovaj histogram pokazuje – superponiranjem nekoliko gantograma – koliko je svaki dan ljudi na gradilištu i mjerodavan je za dobavu hrane ili određivanje veličine autobusa koji dovozi radnike i sl., a može poslužiti i za grubu procjenu sredstava potrebnih za tjedne ili mjesečne plaće i sl. Za procjenu potrebnih resursa treba znati kapacitet pojedinog stroja ili radne učinke odabrane/ primijenjene tehnologije . Kapacitet je količina proizvodnje u jedinici vremena. Ovisi o konkretnim uvjetima rada (npr. rad na visini, zimi, noću, po kiši, vrućini smanjuje kapacitet u odnosu na standardne uvjete rada). Kapacitet se može procijeniti temeljem građevinskih normi ili iskustveno.18 2.7.3. CIKLOGRAM Ciklogram je gantogram unaprijeđen / razvijen oko 1950. g., za građevinske radove koji se ciklički ponavljaju i odvijaju po načelima lančane proizvodnje slične industrijskoj – npr. repetitivne konstrukcije hala, katova nebodera, cesta i sl.

18 Vidi - Determinističko i stohastičko određivanje trajanja aktivnosti, str 21.


20

2.7.4. MREŽNI PLANOVI Mrežno planiranje (network analysis, critical path method / analysis) omogućava manipuliranje planskim podacima matematičko-logičkom računalnom tehnikom i zbog toga brzu mogućnost detaljnog pregleda plana (monitoring) i brzu promjenu neke od varijabli. Bitne razlike mrežnog plana i gantograma su:

• mrežni plan nije u mjerilu, • on pokazuje logičke veze i međuzavisnost svake aktivnosti sa svakom drugom.

Mrežni planovi su logički dijagrami.

Crtež pokazuje jednostavan strijelni dijagram. Svaki krug predstavlja događaj, kao što je početak jedne vrste posla (aktivnosti) ili završetak tog zadatka (aktivnosti). Strelica koja povezuje bilo koja dva događaja predstavlja aktivnost ili zadatak koji mora biti izvršen prije nego se budući događaj može smatrati realiziranim. U ovom primjeru su dakle četiri aktivnosti koje povezuju pet događaja. Brojevi koji su upisani u krugove identificiraju događaje. Oni omogućuju da se događaji i njima pridružene aktivnosti jednoznačno označavaju. Tako strelica koja povezuje događaj (1) i (4) može biti opisana kao aktivnost (1-4). Ovako označavanje je karakteristično za sve strijelne mreže i neophodno za one koje su kompjutorski procesirane. Logično značenje dijagrama je u tome da se događaj (4) ne može smatrati realiziranim ukoliko sve tri aktivnosti koje vode do njega nisu izvršene. Tek tada aktivnost (4-5) može započeti.


21

2.8. IZRADA OPERATIVNOG PLANA Izrada gantograma ili mrežnog plana, pomoću računalnog programa ili bez njega, zahtijeva sustavnu pripremu . Prvo je potrebno razaznati što je aktivnost?19 Aktivnost je tehnološki uvjetovan posao potreban za realizaciju planiranog projekta. Osnovna osobina aktivnosti je neprekinuto trajanje. Aktivnost može, uz trajanje, zahtijevati i druge resurse – izvođače, mehanizaciju, materijal / sirovine / opremu. Događaj je početak i/ili završetak aktivnosti. Događaj i aktivnost su komplementarni –kada je određen jedan i drugi je poznat. Vrlo je važno razumjeti da aktivnosti nisu identične troškovničkim stavkama – npr.: pod stavkom troškovnika: broj opis mjera količina Jedinična

cijena Ukupna cijena

A.IV.1. Zidanje nosivih zidova punom opekom NF, MO 10, debljina zida 38 cm, produženim mortom MM 5. m3 112,8 1.180 133.104

krije se nekoliko aktivnosti – barem onoliko njih koliko zgrada ima katova. Analizom projekta i troškovnika prepoznajemo pojedine radne aktivnosti, a zatim im određujemo potrebno vrijeme, izvršioce i materijal za izvedbu. Za planiranje su posebno bitne aktivnosti koje ne proizlaze iz analize projekta i troškovnika nego iz drugih (kontekstualnih) datosti – to su tehnološke i organizacijske aktivnosti koje imaju samo vremensku komponentu tj.

• ili trajanje: tehnološke su npr. stanke

� od betoniranja do skidanja oplate i opterećivanja konstrukcije ili � trajanje sušenja laka na parketima ili � vrijeme potrebno za vezanje ljepila za pločice i sl.

organizacijske stanke proizlaze iz ograničenja � raspoložive radne snage, mehanizacije, i sl � isporuke/nabave materijala ili opreme � radne satnice, (praznici i neradni dani), � transporta, � klimatskih okolnosti � efikasnosti financiranja i sl.

• ili istovremenost kao tehnološki/organizacijski preduvjet za nastavak izgradnje

vidi primjere u mrežnim planovima na str. 22 i 24 – prividna aktivnost

19 Vidi - Mrežni planovi, str 19.


22

2.8.1. OSNOVNI KORACI ZA PRIPREMU PLANIRANJA: a. IDENTIFIKACIJA aktivnosti i njihov REDOSLIJED ovise o osobinama projekta koji određuje:

� tehnologiju građenja ( potrebna mehanizacija, prefabrikacija i sl) � vrste i količine radova ( struktura i broj radne snage i sredstava, materijala) � tehnološke stanke (vrijeme vezanja betona, sušenja podloga, žbuka, naliča)

� organizacijske stanke su također aktivnosti jer troše vrijeme – neobnovljivi

resurs – također su određene osobinama projekta jer na njih utiče: • kalendarsko vrijeme realizacije projekta (raspored državnih praznika,

predvidive klimatske okolnosti) • stanje na konkretnom tržištu (rokovi isporuke materijala, opreme ,

mehanizacije , dostupnost specijalizirane radne snage) b. TRAJANJE aktivnosti može biti utvrđeno:

b.1) STOHASTIČKOM METODOM tj. procjenom temeljenom na: o iskustvu, i/ili o na informaciji dobivenoj od neposrednog izvršitelja (kooperanta, podugovarača), i/ili o statističkom procjenom vjerojatnosti trajanja

� Trajanje aktivnosti može se, ovisno o željenoj sigurnosti, stohastički procjenjivati kao: o minimalno ili optimističko, o najvjerojatnije, o maksimalno ili pesimističko.

b.2) DETERMINISTIČKOM METODOM tj.: izračunom trajanja aktivnosti iz poznatih podataka:

� količine rada,

� učinka (normativa) radnika i mehanizacije � raspoloživih resursa :

• dostupnog/raspoloživog/primjenjivog broja radnika i mehanizacije • ostvarivog broja sati rada uvjetovanih tehnološkim i organizacijskim

stankama


23

2.8.2. PRIMJERI MREŽNIH PLANOVA Mrežni plan za jednostavni projekt kao što je postava kioska izgleda ovako:

DOGAĐAJ 1 početak 2 iskop gotov 3 betoniranje gotovo 4 dopremljen kiosk 5 kiosk postavljen 6 kraj – pod kioska postavljen. okoliš uređen AKTIVNOST 1-2 iskop 2-3 betoniranje temelja i podloge poda kioska 1-4 doprema dijelova kioska 3-4 prividna aktivnost 4-5 montaža kioska 5-6 postava poda u kiosku 3-6 uređenje okoliša KRITIČNI PUT debela strelica

Prividne aktivnosti ne predstavljaju stvarni rad (prema tome nemaju niti trajanje a niti druge resurse – rad, materijal) nego pokazuju tehnološku ili organizacijsku zavisnost između dviju različitih aktivnosti. U ovom slučaju montaža kioska (4-5) može početi ne samo nakon betoniranja (2-3) nego mora i dočekati dopremu dijelova kioska (1-4). Trajanje aktivnosti upisano je iznad strelice - npr.: za uređenje okoliša (3-6) iznosi 4 dana. Iznad događaja (krugova) su upisana najranija vremena odvijanja. Dobivena su dodavanjem sva trajanja svih prethodnih aktivnosti tj zbrajanjem s lijeva na desno. Najkasnije vrijeme do kojeg događaj mora biti završen upisani ispod događaja (krugova) dobiveni su oduzimanjem trajanja aktivnosti od kraja, tj. od događaja 6. Kritični put je slijed aktivnosti i događaja gdje su najranija i najkasnija vremena ista. Kritični put je važno znati jer svako kašnjenje na tom putu izaziva kašnjenje cijelog projekta. Kod aktivnosti koje nisu na njemu postoji neka vremenska rezerva ili slobodni tok ili engl.: free float (vidi čvorni prikaz mrežnog plana na str.25) Tako u gornjem primjeru betoniranje može biti gotovo (događaj 3) najranije nakon tri dana, ali može i kasniti do isteka petog dana a da time ne produži trajanje projekta.


24

Još jedan primjer mrežnog plana za izgradnju nadstrešnice na terenu u padu. Temelj A je jednostavniji i manji od temelja B koji služi i kao potporni zid. Čelična konstrukcija nadstrešnice mora biti postavljena na precizno izvedene stope Zato se prvo na temelj B postavlja predgotovljeni vijenac a zatim prema njemu dodatno betonom niveliraju temeljne stope A Tek nakon toga može započeti montaža čelične konstrukcije Između postave betonskog vijenca B i niveliranje temelja A postoji kauzalnost – tzv. prividna aktivnost – označena crtkanom linijom na strijelnom prikazu (vidi str. 24).

A B Na sljedeće dvije strane prikazan je isti mrežni plan – jedanput ispisan kao STRIJELNI a potom kao ČVORNI


25

STRIJELNI PRIKAZ MREŽNOG PLANA IZGRADNJE NADSTREŠNICE


26

ČVORNI PRIKAZ MREŽNOG PLANA IZGRADNJE NADSTREŠNICE


27

2.8.3. PRIKAZI I ČITANJE PLANOVA Mrežni plan, osobito kada je ispisan kao čvorni plan daje sve podatke potrebne za vođenje projekta. Osobito su korisni podaci o najranijem /najkasnijem početku/završetku radova tj. jasno određivanje terminske fleksibilnosti za svaku aktivnost - free float (vidi str.22, 25). Ali, i strijelni i čvorni prikaz mrežnog plana su teško čitljivi i razumljivi na prvi pogled. Zato se često mrežni plan ispisuje i kao gantogram jer su tada trajanja i rasporedi aktivnosti jasni zbog ispisa u mjerilu.20 Kada je mrežni plan prikazan kao gantogram mogu biti pokazane i veze između aktivnosti. A veze aktivnosti A B B Prioritet izvršenja najčešće je označen isticanjem aktivnosti/događaja na kritičnom putu – debljom ili crvenom crtom.21 Računalni programi za mrežno planiranje (npr. MS project) omogućuju čitav niz načina ispisa – prema prioritetima koji se žele pokazati. Kod upisa podataka veze aktivnosti definiraju u svim kombinacijama start to start, start to finish, finish to start, finish to finish.22 Veze start to start i finish to finish su zapravo u predračunalnoj fazi izrade mrežnih planova bile nazivane prividnim aktivnostima – tj. događajima povezanim tehnološkom/organizacijskom kauzalnošću.

20 Vidi gantogram, str. 17. 21 Vid i kritični put, str. 22-25. 22 Vidi upute uz auditorne vježbe (PPT file) i tutorial uz program MS project.


28

Mrežni plan izgradnje nadstrešnice izrađen računalnim programom MS project prikazan kao povezani gantogram


29

3. POSLOVI, POSTUPCI I SUDIONICI PROCESA GRAĐENJA 3.1. PRIPREMNI RADOVI – PROJEKTNO-TEHNIČKA DOKUMENTACIJA kratice i definicija MGPU Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja ZOPU Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13) ZOG Zakon o građenju (NN 153/13) ZPNIZ Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 86/2012) PJGR Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (NN 79/14) IP idejni projekt GP glavni projekt LD lokacijska dozvola GD građevinska dozvola AS arhitektonska snimka SIS snimka izvedenog stanja GBP građevinska (bruto) površina (Pravilnik o načinu obračuna površine i obujma

u projektima zgrada NN 90/10, 111/10. 55/12) Građevinska bruto površina obračunava se na slijedeći način: Koeficijent - zatvoreni dijelovi svake nadzemne etaže zgrade mjereni na vanjskoj plohi završenog pročelja 1 Prema ZOPU u GBP se ne uračunavaju otvoreni dijelovi građevine, kao ni dijelovi zadnje etaže (potkrovlje) koji su svijetle visine manje od 2,0 m Odvojeno se računaju: balkon, nenatkrivena terasa, natkriveni prolaz, nadstrešnica

0,25

lođa i otvoreno vanjsko stubište 0,75 garaže, parkirališni prostor (najmanje 75% volumena ispod površine konačno uređenog terena) 0,25 natkrivena terasa i podrum (najmanje 50% volumena ispod površine konačno uređenog terena) 0,50 Građevine se s obzirom na zahtjevnost postupaka u vezi s gradnjom prema ZOG razvrstavaju u pet skupina, od zahtjevnijih prema manje zahtjevnima: 1. skupina – građevine planirane Državnim planom prostornog razvoja 2. skupina – građevine za koje se prema posebnim propisima posebni uvjeti utvrđuju u postupku procjene utjecaja na okoliš i u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu 3. skupina – građevine za koje se utvrđuju posebni uvjeti 4. skupina – građevine za koje se utvrđuju uvjeti priključenja, a ne utvrđuju se drugi posebni uvjeti 5. skupina – građevine koje nisu razvrstane u 1., 2., 3. ili 4. skupinu. ZOPU, ZOG i PJGR određuju 3 osnovne grupe zahvata u prostoru: 1) Zahvati u prostoru za koje se izdaje Lokacijska dozvola (čl. 125. ZPU) i Građevinska dozvola

- eksploatacijsko polje, građenje rudarskih objekata i postrojenja koji su u funkciji izvođenja rudarskih radova, skladištenje ugljikovodika i trajno zbrinjavanje plinova u geološkim strukturama

- određivanje novih vojnih lokacija i vojnih građevina - zahvate u prostoru koji se prema posebnim propisima koji uređuju gradnju ne smatraju građenjem - etapno i/ili fazno građenje građevine - građenje na zemljištu, odnosno građevini za koje investitor nije riješio imovinsko pravne odnose ili za

koje je potrebno provesti postupak izvlaštenja 2) Zahvati u prostoru za koje se izdaje Građevinska dozvola (prema ZOG) - sve ostale građevine, osim pod 1) i 3)


30

3) Jednostavne građevine i radovi – izvedba bez Građevinske dozvole Jednostavne građevine i radovi propisani Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima podijeljene su u grupe koje se mogu graditi bez Građevinske dozole i bez Glavnog projekta, te u grupe građevina i radova koji se smiju izvoditi bez Građevinske dozvole, ali uz izrađen Glavni projekt. Građevine koje se izvode bez GD i GP su: cisterna za vodu i septička jama do 27 m3, vrtna sjenica, nadstrešnica do 15 m2, spremnik za smještaj kontejnera, ograda do 2,2 m visine, ogradni zid visine do 1,6 m visine, potporni zid do 1 m visine, pješačke staze, boćalište, grobnica i spomenik na groblju, kiosk do 15 m2, nadstrešnica u javnom prometu itd. Radovi koji se izvode bez GD i GP su: održavanje postojeće građevine, hitni i nužni popravci kojima se ne utječe na temeljne zahtjeve za građevinu, zamjena vanjskih i unutarnjih vrata i prozora, ugradnja sustava grijanja, klime i ventilacije do 30 kW, radovi za osiguranje pristupačnosti itd. Građevine koje se izvode bez GD, ali uz GP su: pomoćna zgrada koja ima jednu etažu do 50 m² tlocrtne površine, podzemni i nadzemni spremnik goriva zapremine do 10 m³, bazen tlocrtne površine do 100 m² ukopan u tlo, sustav sunčanih kolektora bez mogućnosti predaje u mrežu, dječje igralište, te sportsko igralište unutar postojećeg parka, škole i slično, ograda visine veće od 2,2 m , ogradni zid visine veće od 1,6 m i potporni zid visine veće od 1 m, pješački most na pješačkoj stazi do 3,00 m raspona, meteorološke građevine, građevine protugradne obrane itd. Radovi koji se izvode bez GD, ali uz GP su: radovi na postojećoj građevini kojima se poboljšava ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu, a kojima se ne mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima , adaptacije I prenamjene kojima se ne utječe na mehaničku otpornost I stabilnost, radovi kojima se spajaju posebni dijelovi zgrade u jedan posebni dio, izvode krovne kućice, podiže novi nadozid do najviše 0,6 m , održavanja I popravci zajedničkih dijelova kojima se utječe na mehaničku otpornost i zaštitu od požara, itd. 3.1.1. INVESTICIJSKI PROGRAM definira približnu veličinu buduće građevine, radni proces, broj zaposlenih, broj korisnika, tehnološki proces, potrebe za energijom, komunikacijama (elektroničkim, fizičkim), cijenu izvedbe, način održavanja, eventualne pretpostavljene profite kod prodaje ili iznajmljivanja, i ostale elemente sustava financiranja. Investicijski program sagledava ta gospodarska, infrastrukturna, konzervatorska, ekološka i druga pitanja iz oba aspekta:

• utjecaja okoline na buduću građevinu, • utjecaja buduće građevine na okolinu .

Kod definiranja investicijskog programa buduće zgrade, prioriteti privatnih i korporacijskih investitora razlikuju su od onih državnih investitora. Privatni i korporacijski investitori u načelu traže točnu projekciju troškova u vrlo ranim fazama projektiranja, vrlo kratke rokove između odluke i realizacije, te brzu realizaciju zbog (hipotekarnog) kredita. Državni investitori grade iz proračuna. Zainteresirani su za čim manje administrativnih, pravnih i tehničkih problema tijekom gradnje, a cijena i rok manje su im bitni. 3.1.2. Idejno rješenje (IR) je prva faza izrade i osnova za izradu IP. Izrada IR podrazumijeva odabir najpovoljnije varijante od mogućih koje se izradom IR provjeravaju, te grafičku provjeru koncepta i projektnog programa. Izrađuje se u mjerilu 1:200 ili 1:500. Idejno rješenje se izrađuje za sve vrste građevina i na temelju njega se ishode uvjeti za izradu Glavnog projekta. 3.1.3. Idejni projekt (IP) u MJ 1:200 ili 1:500 je skup međusobno usklađenih nacrta i dokumenata struka koje sudjeluju u projektiranju kojima se daju osnovna oblikovno-funkcionalna i tehnička rješenja građevine (idejno-tehničko rješenje) te smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici. Idejni projekt obavezno se izrađuje za građevine za koje se izdaje Lokacijska dozvola. IP ispituje moguća tehnička rješenja i nastoji optimirati odabir tih rješenja u odnosu na unutrašnju strukturu zgrade i u odnosu na datosti lokacije. Osnovna zadaća IR/IP je da definira distribuciju prostora i namjena, te osnovni oblikovni karakter zgrade. Zgrade kompleksne prostorne organizacije i tehnološke opremljenosti (npr. bolnice, fakulteti, muzeji i sl.) također se rješavaju na razini IP, iako to nije zakonska obveza. Kod takvih građevina idejni projekt se


31

izrađuje radi usklađenja tehničkih podsustava zgrade (konstrukcije i instalacija) s prostorno-oblikovnim rješenjem. IP omogućava točnu definiciju projektnog zadatka i građevinskog programa za izradu glavnog projekta. Idejni projekt izrađuje se u MJ 1:200 ili 1:100 i sadrži: nacrte, odgovarajuću geodetsku podlogu s ucrtanom situacijom građevine i ucrtanim susjednim građevinama, tehnički opis, podatke iz geotehničkih i drugih istražnih radova, pokazatelje ispravnosti tehničkog rješenja (mehaničke otpornosti i stabilnosti, zaštite od požara, opskrbe vodom, odvodnje, način priključenja na prometnicu, promet u mirovanju i sl.).

Na temelju idejnog projekta izdaje se Lokacijska dozvola. 3.1.4. LOKACIJSKU DOZVOLU (LD) izdaje Ministarstvo ili nadležno upravno tijelo (tj. ured za poslove prostornog uređenja) županije, velikog grada ili Grada Zagreba. Lokacijska dozvola je upravni akt i izdaje se za građevine propisane čl. 125 ZOPU. Lokacijskom dozvolom se, ovisno o vrsti zahvata u prostoru i vrsti radova, određuju sljedeći lokacijski uvjeti:

• vrsta radova (građenje nove građevine, rekonstrukcija postojeće građevine i sl.) • lokacija zahvata u prostoru • namjena građevine s brojem posebnih dijelova nekretnine koji su samostalne uporabne cjeline (stan,

poslovni prostor, garaža i sl.) i/ili funkcionalnih jedinica (hotelska soba, apartman i sl.) • veličina građevine (vanjski gabariti nadzemnog i podzemnog dijela građevine te broj i vrsta etaža ako ih

ima) • uvjeti za oblikovanje građevine • oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvata zahvata u prostoru • smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ili unutar obuhvata zahvata u prostoru • uvjeti za uređenje građevne čestice, osobito zelenih i parkirališnih površina • uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti • način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu • mjere (način) sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i prirodu određene u skladu s prostornim planom • ostali uvjeti iz dokumenta prostornog uređenja od utjecaja na zahvat u prostoru • dijelovi složene građevine za koje se izdaju građevinske dozvole u slučaju etapnog građenja i/ili dijelovi

građevine za koje se izdaju građevinske dozvole u slučaju faznog građenja građevine • posebni uvjeti • uvjeti važni za provedbu zahvata u prostoru (obveza uklanjanja postojećih građevina, sanacija terena

građevne čestice, obveza ispitivanja tla, kompenzacijski uvjeti i dr.).

Sve podatke i uvjete potrebne za izradu Idejnog projekta izdaju nadležne službe (gradske/općinske stručne službe, javno komunalna poduzeća, zavodi za urbanizam, zavodi za zaštitu spomenika kulture i prirode, vodoprivredne organizacije, MUP – vatrogasna brigada, zavodi za zaštitu zdravlja, itd.) u obliku tzv. posebnih uvjeta, odnosno tehničkih uvjeta za projektiranje. Za ishođenje Lokacijske dozvole izrađuje se Idejni projekt. U sklopu upravnog postupka LD potrebno je ishoditi suglasnost svih susjeda. IDEJNI PROJEKT za Lokacijsku dozvolu Idejni projekt je skup međusobno usklađenih nacrta i dokumenata različitih struka koje, ovisno o vrsti zahvata u prostoru, sudjeluju u projektiranju i kojima se: 1. daju osnovna oblikovno-funkcionalna i tehnička rješenja zahvata u prostoru (idejno-tehničko rješenje) 2. prikazuje smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ili unutar obuhvata zahvata u prostoru i 3. određuju osnovna polazišta značajna za osiguravanje postizanja temeljnih zahtjeva za građevinu i drugih zahtjeva za građevinu.


32

Idejni projekt za LD sastoji se od: • situacije na geodetskoj podlozi, katastarskom planu, ortofoto karti, Hrvatskoj osnovnoj karti (HOK

1:5000) u mjerilima koja ovise o veličini zahvata - 1:1000, 1:500, • svi nacrti idejnog projekta u mjerilu 1:200 (iznimno 1:500), • obrazloženja projekta s opisom funkcionalnih rješenja, osnovnim energetskim,

telekomunikacijskim i infrastrukturnim parametrima, te iskazom površina i obračunskih veličina. Sastavni dio idejnog projekta za lokacijsku dozvolu kojom se određuje formiranje građevne čestice ili smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici osim navedenih nacrta i dokumenata je i Geodetski projekt. Geodetskim projektom prikazuje se smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici te oblik i veličina građevne čestice čije se formiranje određuje lokacijskom dozvolom. Geodetski projekt izrađuje se kao zasebni dio idejnog projekta. Zahtjevu za ishođenje LD prilaže se i izvadak iz katastarskog plana, te dokazi o vlasništvu nekretnine (zemljišta ili građevine). LD izdaje se na temelju ZOPU, podzakonskih propisa donesenih na temelju Zakona, te u skladu s dokumentima prostornog uređenja užeg i šireg područja (u slučaju neusklađenosti, relevantan je plan višeg reda, tj. šireg područja). 3.1.5. GLAVNI PROJEKT (GP) je skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje građevine te dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu i drugih zahtjeva prema posebnim propisima i tehničkim specifikacijama.

Glavni projekt ovisno o vrsti građevine, odnosno radova sadrži: 1. Arhitektonski projekt,

I. Arhitektonski projekt II. Projekt racionalne uporabe energije i toplinske zaštite

2. Građevinski projekt,

I. Projekt konstrukcije − mehanička otpornost i stabilnost (statički proračun)

II. Hidrotehničke instalacije − vodovod (sanitarni, tehnološki, hidrantska mreža) − kanalizacija (fekalna, oborinska, tehnološka)

3. Elektrotehnički projekt:

Elektroinstalacije − jake struje − slabe struje (zvono, interfon, portafon, telefon, kompjuterska instalacija), antenski sustavi (zemaljski, satelitski, kabelski) i tehnička zaštita − gromobran

4. Strojarskii projekt:

I. Termotehničke instalacije: − grijanje i priprema tople vode − ventilacija − klimatizacija

II. Plin III. Dizala (osobna, teretna i maloteretna) IV. Ostali instalacijski radovi


33

5. Geodetski projekt: Sadrži:

- formiranje građevne parcele - smještaj građevine na parceli - nacrt iskolčenja - parcelacija - ukoliko je potrebno - upisni listovi za katastar i zemljišne knjige

Ostali projekti i elaborati Projekt unutarnjeg uređenja i opremanja Elaborati: I. Projekt zaštite od buke II. Prikaz mjera zaštite od požara III. Elaborat zaštite na radu IV. Geotehnički elaborat V. Krajobrazni elaborat VI. Elaborat tehničko – tehnološkog rješenja

Svaki od navedenih projekata (osim Geodetskog projekta) izrađuje se na osnovi Idejnog rješenja / Idejnog projekta koji je usuglašen između Investitora i Projektanta, te na temelju ishođenih posebnih uvjeta za izradu Glavnog projekta. Na temelju Idejnog rješenja ili katastarskog plana i opisa građevine Investitor može od nadležnog upravnog tijela zatražiti Obavijest o uvjetima za izradu Glavnog projekta. Obavijest sadrži popis javnopravnih tijela / ustanova od kojih se moraju zatražiti posebni uvjeti za izradu glavnog projekta (npr. Vodoopskrba i odvodnja, elektra, zaštita od požara, zaštita na radu, zaštita spomenika kulture i prirode, plinara, sanitarci...). Za građevine za koje je potrebno ishoditi Lokacijsku dozvolu, posebni uvjeti će se odrediti u postupku ishođenja Lokacijske dozvole. Glavni projekt pojedine struke sadrži:

• Tehnički opis - opis građevine sa sažetim opisima dijelova od kojih se sastoji građevina te sa sažetim

opisom načina na koji su ispunjeni uvjeti gradnje na određenoj lokaciji u skladu s kojim je izrađen glavni projekt,

- opis smještaja građevine na građevnoj čestici, - opis namjene građevine - opis načina priključenja na prometnu površinu - opis načina priključenja na komunalnu infrastrukturu - iskaz površina i podatke za obračun komunalnog i vodnog doprinosa .

• Dokazi o ispunjavanju temeljnih i drugih zahtjeva za građevinu • Program kontrole i osiguranja kvalitete • Iskaz procijenjenih troškova gradnje • Posebni tehnički uvjeti gradnje i gospodarenje otpadom, • Grafički prilozi:

- situacijski nacrt na geodetskoj podlozi iz Geodetskog projekta, u mjerilu 1:1000 ili 1:500 - nacrte u mj 1: 100 - svi tlocrti od temelja do krova, sva pročelja, svi karakteristični presjeci

s opisima sastava svih presjeka horizontalnih i vertikalnih i elemenata ,opisom prozora i vrata, svim mjerama prostora i konstrukcija.

- u arhitektonskom projektu višestambenih zgrada - plan posebnih dijelova zgrade


34

Projekti trebaju biti izrađeni prema tehničkim uvjetima iz Lokacijske dozvole (za građevine koje podliježu ishođenju LD), odnosno prema ishođenim posebnim uvjetima gradnje, te uz poštivanje zakona i normi koje se odnose na građenje (Zakon o zaštiti na radu, Zakon o zaštiti od požara i pripadajući pravilnici, Hrvatske norme, tehnički propisi i sl., pravilnici za projektiranje zgrada zdravstvene, ugostiteljske, trgovačke, školske, predškolske namjene, itd.). Projekte međusobno usklađuje Glavni projektant, kojeg imenuje investitor. Projektant i Glavni projektant moraju biti ovlašteni arhitekti ili ovlašteni inženjeri. Kod projektiranja zgrada odgovorni projektant redovito je arhitekt (najčešće i Projektant arhitektonskog projekta), a kod projekata niskogradnje odgovoran je projektant građevinskog dijela projekta. 3.1.6. GRAĐEVINSKA DOZVOLA Građenju građevine može se pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom. Nakon izrade Glavnog projekta Investitor, odnosno Projektant, moraju ishoditi potvrde Glavnog projekta od javnopravnih tijela koje su to uvjetovale svojim posebnim uvjetima. Tek nakon ishođenja svih potvrda glavnog projekta Investitor podnosi zahtjev za ishođenje Građevinske dozvole. Građevinsku dozvolu izdaje Ministarstvo ili nadležno upravno tijelo (tj. ured za poslove prostornog uređenja) županije, velikog grada ili Grada Zagreba. Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnosi Investitor. Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole Investitor prilaže:

1. lokacijsku dozvolu – samo za građevine za koje je propisano ishođenje LD 2. tri primjerka kompletnog glavnog projekta 3. izjavu projektanta da je glavni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i drugim propisima u skladu s kojima mora biti izrađen, odnosno u skladu s Lokacijskom dozvolom 4. pisano izvješće o kontroli glavnog projekta, ako je kontrola propisana 5. potvrdu o nostrifikaciji glavnog projekta, ako je projekt izrađen prema stranim propisima 6. potvrde glavnog projekta - potvrde javnopravnih tijela da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim propisima, odnosno posebnim uvjetima 7. dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole (dokazi vlasništva) i 8. dokaz da može biti investitor (koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim propisom) ako se radi o građevini za koju je posebnim zakonom propisano tko može biti investitor.

Nakon što je upravno tijelo utvrdilo da postoje svi zakonski preduvjeti za izdavanje Građevinske dozvole, potrebno je pozvati sve stranke u postupku na uvid u spis predmeta. Osim Investitora, stranka u postupku su i svi vlasnici nekretnina s kojima predmetna nekretnina neposredno graniči. Ukoliko predmetna nekretnina graniči s više od 10 stranaka u postupku, poziv na uvid se izvršava putem javnog poziva. Građevinska dozvola, odnosno rješenje o odbijanju zahtjeva za izdavanje GD dostavlja se: 1. investitoru s glavnim projektom 2. strankama koje su izvršile uvid u spis predmeta ili su se javile tijelu graditeljstva 3. strankama koje nisu izvršile uvid u spis predmeta i nisu se javile tijelu graditeljstva izlaganjem na oglasnoj ploči tijela graditeljstva u trajanju od osam dana. Nakon izdavanja GD teče rok od 15 dana u kojem stranke u postupku imaju pravo uložiti žalbu.


35

Ukoliko žalbi nema, nastupa pravomoćnost Građevinske dozvole. Investitor je po izvršnosti građevinske dozvole dužan platiti komunalni doprinos i vodni doprinos u skladu s posebnim propisima. Građevinska dozvola prestaje važiti ako investitor ne pristupi građenju u roku od tri godine od dana izvršnosti dozvole. Smatra se da je investitor pristupio građenju od dana prijave početka građenja. 3.1.7. LEGALIZACIJA NEZAKONITO IZGRAĐENIH ZGRADA Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 86/2012) definira način legalizacije zgrada izgrađenih bez odgovarajućih dozvola za građenje ili izgrađenih protivno aktu za građenje. Ozakoniti se mogu zgrade evidentirane na digitalnoj ortofoto snimci na dan 21.lipnja 2011.godine, a zahtjev za ozakonjenje mora se podnijeti do 30.lipnja 2013. godine. Zakon više nije aktivan, ali se primjenjuje do rješavanja svih pristiglih zahtjeva.

Zakon propisuje slučajeve u kojima se zgrade ne mogu ozakoniti: gradnja u nacionalnom parku, parku prirode, spomeniku prirode i parkovne arhitekture, građevine na planiranim koridorima i površinama prometnih, energetskih, vodnih i komunikacijskih građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku i jedinice lokalne samouprave, gradnja na površinama predviđenim za sadržaje upravnih, socijalnih, zdravstvenih, predškolskih, obrazovnih, komunalnih, sportskih, kulturnih i vjerskih funkcija, gradnja unutar arheološkog nalazišta, nelegalna gradnja na području upisanom u listu svjetske baštine UNESCO-a, na postojećoj površini javne namjene, pomorskom dobru ili vodnom dobru, te gradnja na međi sa drugom građevnom česticom planiranom za građenje zgrade ako na pročelju koje se nalazi na međi ima otvor ili istak koji prelazi na drugu građevnu česticu. Ozakoniti se mogu zgrade koje su izgrađene u skladu s važećim planom prostornog uređenja i zgrade izgrađene protivno planu, ukoliko njeno ozakonjenje nije isključeno navedenim slučajevima. Na nezakonito izgrađenoj zgradi može se, protivno prostornom planu, ozakoniti najviše dvije etaže od kojih je zadnja potkrovlje, osim ako odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave nije određen veći broj etaža.

Nezakonito izgrađene zgrade legaliziraju se donošenjem Rješenja o izvedenom stanju. Zakon razlikuje četiri različita postupka:

1) za zahtjevne zgrade - zgrade veće od 400 m2 GBP, zgrade poljoprivredne namjene veće od 1000 m2 GBP i zgrade javne namjene bez obzira na površinu;

2) za manje zahtjevne zgrade - zgrade manje od 400 m2 GBP, zgrade poljoprivredne namjene manje od 1000 m2 GBP.

3) za zgrade manje od 100 m2 GBP i zgrade poljoprivredne namjene manje od 400 m2 GBP. 4) za pomoćne zgrade u funkciji osnovne zgrade, koje su u jednoj etaži i tlocrtne površine manje od

50 m2. Zahtjevu za ishođenje Rješenja o izvedenom stanju za zahtjevnu zgradu prilaže se:

– tri primjerka geodetske snimke izvedenog stanja, izrađenu od ovlaštenog inženjera geodezije, odnosno kopije katastarskog plana ako je nezakonito izgrađena zgrada evidentirana na katastarskom planu

– tri primjerka arhitektonske snimke, koju je izradio ovlašteni arhitekt, – izjavu ovlaštenog inženjera građevinarstva da nezakonito izgrađena zgrada ispunjava bitni zahtjev

mehaničke otpornosti i stabilnosti prema propisima koji su važili u vrijeme kada je zgrada građena,


36

Zahtjevu za ishođenje Rješenja o izvedenom stanju za manje zahtjevnu zgradu prilaže se:

– tri primjerka geodetske snimke izvedenog stanja, izrađenu od ovlaštenog inženjera geodezije, odnosno kopije katastarskog plana ako je nezakonito izgrađena zgrada evidentirana na katastarskom planu

– tri primjerka snimke izvedenog stanja, koju je izradio ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer građevinarstva,

– izjavu ovlaštenog inženjera građevinarstva da nezakonito izgrađena zgrada ispunjava bitni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti prema propisima koji su važili u vrijeme kada je zgrada građena,

Za ozakonjenje zgrada manjih od 100 m2 i pomoćnih zgrada do 50 m2 postupak je jednostavniji. Arhitektonska snimka / snimka izvedenog stanja sadrži: 1. Podatke o podnositelju zahtjeva i ovlaštenom arhitektu. 2.. Opće podatke o lokaciji zgrade (ulica i kućni broj; broj katastarske čestice i katastarska općina), 3. Arhitektonski opis zgrade (arhitektonska struktura i opis dijelova zgrade) – nije potrebno za SIS 4. Opis instalacija – nije potrebno za SIS, 5. Iskaz površina i obračunske veličine zgrade: – građevinska (bruto) površina, – broj etaža i visina zgrade (u metrima), – obračunske veličine zgrade prema posebnim propisima kojima se uređuje obračun komunalnog doprinosa i vodnog doprinosa, 6. Nacrte (tlocrti, presjeci i pročelja) u primjerenom mjerilu, 7. Foto dokumentaciju (najmanje četiri fotografije u boji ili crno bijele koje prikazuju sva pročelja zgrade), 8. Opis stupnja završenosti zgrade, 9. Podatke za obračun naknade za zadržavanje zgrade u prostoru prema kriterijima iz Zakona. 3.1.8. TROŠKOVNICI su sastavni dio projektne dokumentacije i opisuju pojedine radove i njihove količina, kao i uvjete izvođenja tih radova. Za potpunost troškovnika bitno je da obuhvaća sve radove potrebne da se provedu projektirana tehnička rješenja tj. sve radove inherentne odabranoj tehnologiji izvođenja. Troškovnici se mogu izrađivati na osnovu idejnog, glavnog ili izvedbenog projekta. Oni su u fazi idejnog projekta potrebni za procjenu investicije i ekonomske efikasnosti projekta Prema aktualnoj zakonskoj regulativi, troškovnik nije sastavni dio Glavnog ni Izvedbenog projekta, a u praksi se uobičajeno izrađuje u međufazi između GP i IP. Troškovnici služe formulaciji ugovornog odnosa (ugovora o građenju) između investitora i izvoditelja. Tada se ustanovljuje licitacijom (jeftimbom) ili neposrednom pogodbom sa izvođačem utvrđuje stvarana cijena radova. Nakon što je ugovor sklopljen troškovnik je izvođaču glavni dokument za pripremu gradnje tj za određivanje količine i strukture mehanizacije, radne snage, materijala. Vrlo je bitan za izvođenje gradnje jer se sastoji od pisanih uputa za izvedbu pojedinih radova Detaljno o troškovnicima vidi Skripta Troškonik


37

3.1.9. IZVEDBENI PROJEKT Izvedbenim projektom razrađuje se tehničko rješenje dano glavnim projektom. Izvedbeni projekt mora biti izrađen u skladu s glavnim projektom. Izvedbeni projekt se izrađuje za građenje građevina 1. skupine te u slučaju u kojem su to investitor i projektant ugovorili ugovorom o izradi glavnog projekta ili kada su to investitor i izvođač ugovorili ugovorom o građenju. U načelu se izrađuje samo arhitektonski i konstruktivni izvedbeni projekt u M 1:50 i većem. Iznimno se izrađuju i izvedbeni projekti instalacija. U arhitektonskom projektu izrađuju se izvedbeni nacrti (tlocrti, presjeci, pročelja), planovi oplate, te ostali nacrti potrebni za izvedbu građevinskih i zanatskih radova (detalji, izvedbeni projekt metalnih fasada, montažnih pregradnih stijena, opločenja, stolarije, bravarije, itd.). Izvedbeni projekt konstrukcije sastoji se od planova savijanja armature s iskazom količina, te od izvedbenih nacrta metalnih/drvenih konstrukcija. Sukladnost izvedbenog projekta s glavnim projektom potvrđuje projektant glavnog projekta. 3.1.10. PROJEKT UNUTARNJEG UREĐENJA I OPREMANJA definira prostorno, funkcionalno, tehničko-tehnološko i oblikovno unutrašnjost zgrade, a sastoji se od:

• dispozicija namještaja i opreme, • mikrolokacija priključaka svih instalacijskih sustava, • projekta spuštenih stropova, • projekta / odabira podnih i zidnih obloga, • odabira / projekta namještaja, • odabira opreme, • odabira svih ostalih završnih materijala, faktura i boja, • odabira (projekta) rasvjetnih tijela.

Projekt unutarnjeg uređenja izrađuje se u mjerilu 1:50 do 1:20, uz rješavanje potrebnih detalja u prikladnom mjerilu (do 1:1). 3.1.11. PROJEKT VANJSKOG UREĐENJA / KRAJOBRAZA Ovim projektom rješavaju se vanjski prostori lokacije. Projektom se obrađuju površine za ozelenjavanje, promet, površine za igru i sport (ovisno o programu i ciljevima uređenja). Ovisno o pojedinom projektu, nacrti se izrađuju u mjerilu od 1:500 do 1:100. 3.1.12. LICITACIJA – IZBOR IZVOĐAČA Licitacija je postupak transparentnog i strukturiranog nadmetanja za dobivanje posla – osnovni kriteriji su cijena i rok uz garanciju projektirane/propisane kvalitete izvedbe. Osnovni dokument (podloga, tender ) temeljem kojeg se potencijalni izvođači nadmeću jest troškovnik.


38

3.2. GRAĐENJE 3.2.1. PRIPREMA GRADILIŠTA I DOKUMENTACIJA NA GRADILIŠTU Investitor je dužan tijelu graditeljstva, najkasnije u roku od osam dana prije početka građenja pismeno prijaviti početak građenja. U prijavi početka građenja investitor je dužan navesti podatke o GD, izvođaču i nadzornom inženjeru. Prije početka gradnje potrebno je urediti gradilište: ograditi radi sprječavanja nekontroliranog pristupa, označiti pločom koja ističe ime/tvrtku investitora, projektanta, nadzornog inženjera i izvođača, naziv i vrstu građevine, podatke o aktu na temelju kojeg se gradi. Nadalje:

• za privremeno zauzimanje javnih prometnih površina investitor ili izvođač mora ishoditi odobrenje; • pripremni radovi na susjednom zemljištu mogu se izvoditi samo uz prethodnu suglasnost vlasnika

tog zemljišta; • sve privremene građevine, oprema gradilišta, neutrošeni građevni i drugi materijal moraju biti

uklonjeni, a prilaz i zemljište u području gradilišta mora biti dovedeno u projektirano ili prvobitno stanje;

• na gradilištu treba predvidjeti i provoditi mjere zaštite zraka od onečišćenja, zaštitu od prekomjerne buke, zaštitu tla i podzemnih voda od onečišćenja i ostale mjere za zaštitu zdravlja ljudi.

Dokumentacija na gradilištu Izvođač na gradilištu, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, mora imati slijedeću dokumentaciju:

1. rješenje o upisu u sudski registar, odnosno obrtnicu i suglasnost za obavljanje djelatnosti građenja, 2. ugovor o građenju sklopljen između investitora i izvođača, 3. akt o imenovanju glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta, odnosno voditelja radova, 4. ugovor o stručnom nadzoru građenja sklopljen između investitora i nadzornog inženjera, 5. građevinsku dozvolu s glavnim projektom, 6. izvedbeni projekt – ukoliko je ugovoren između projektanta i investitora, te ukoliko je zakonom propisan, 7. izvješće o obavljenoj kontroli glavnog i izvedbenog projekta – ukoliko je potrebno 8. građevinski dnevnik 9. dokaze o svojstvima ugrađenih građevnih proizvoda i opreme, isprave o sukladnosti određenih dijelova građevine temeljnim zahtjevima za građevinu, kao i dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) 10. elaborat iskolčenja građevine, ako isti nije sastavni dio glavnog projekta, 11. propisanu dokumentaciju o gospodarenju otpadom sukladno posebnim propisima.


39

3.2.2. OSOBINE PROCESA GRAĐENJA

faza građevinski radovi instalacijski radovi osobine 1. Priprema gradilišta rušenja, demontaže, izgradnja:

uprave, sanitarija, garderoba, skladišta, dizalice, ograde, putova

privremeni priključci: elektrika, ptt, voda, kanalizacija

konzekutivne faze izgradnje (radovi slijede jedan za drugim) građevinski radovi nema zanatskih radova niska stručnost ovisnost o vremenskim uvjetima upotreba teških lokalnih materijala 20 - 25 % troškova građenja

2. Iskopi široki iskop, iskop temelja, rovova i okana

3. Konstrukcije ispod zemlje

betoniranja temelja i nadtemeljnog ziđa, okana kanalizacije

temeljni uzemljivač (gromobran), temeljna kanalizacija

4. Izolacija podruma hidroizolacije, drenaže drenažna kanalizacija 5. Horizontalne nosive

konstrukcije AB monolitne AB polumontažne AB montažne, metalne ili drvene

gibljive cijevi razvoda elektroinstalacija (AB)

6. Vertikalne nosive konstrukcije

AB zid / stup zidovi opeka

vertikala gromobrana, gibljive cijevi razvoda elektroinstalacija

7.=5. Ponavljanje- prema broju katova

8. Krov AB konstrukcija / tesarska / metalna

antena, gromobrani

faza zanatski radovi instalacijski radovi osobine 9. Zatvaranje zgrade

pokrov, lim, izolacije, metalni prozori i fasade, drveni prozori, fasada

konačni priključci: vodovod, kanalizacija, električna energija, telefon, plin

simultane faze izgradnje (određeni radovi se mogu izvoditi istovremeno) zanatski i instalacijski radovi visokostručna radna snaga neovisnost o vremenskim uvjetima lagani materijali (jeftin transport, svjetsko tržište) 75 - 80% troškova građenja

10. Unutarnji raspored prostora

pregradni zidovi (mokri/montažni) konstrukcija spuštenih stropova

razvod instalacija: centralno grijanje, hlađenje, ventilacija i klimatizacija, vodovod i kanalizacija, jaka i slaba struja (probna montaža ogrijevnih i rashladnih tijela), tlačne, tople i naponske probe mreža

11. Završne obrade žbuka / montaža ploča na zidove žbuka / montaža ploča na stropove suhe i mokre podloge podova

demontaža ogrijevnih i rashladnih tijela

12. Mokre završne obrade kamen, keramika, terazzo, ličenje

montaža radijatora, rashladnih uređaja, utičnica, senzora

13. Suhe završne obrade parket, tepisi, tapete, unutarnja vrata, obloge itd.

montaža sanitarija, vodovodnih armatura, rasvjetnih tijela

14. Oprema montaža ugrađenog namještaja montaža strojeva i uređaja


40

3.3. UPORABNA DOZVOLA, PRIMOPREDAJA Izgrađena / rekonstruirana građevina može se početi koristiti, te se može donijeti rješenje za obavljanje djelatnosti u toj građevini, nakon što se za tu građevinu izda uporabna dozvola. Građevina se smije koristiti samo sukladno njezinoj namjeni. Uporabnu dozvolu izdaje ono tijelo (nadležni ured za poslove graditeljstva županije, Grada Zagreba ili velikog grada, odnosno MZOPU) koje je izdalo GD. Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi investitor, odnosno vlasnik građevine. Zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole investitor prilaže: 1. fotokopiju građevinske dozvole, odnosno primjerak GP za građevinu koja se može graditi bez GD 2. podatke o sudionicima u gradnji 3. pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine 4. završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine 5. izjavu ovlaštenog inženjera geodezije da je građevina izgrađena u skladu s geodetskim projektom, 6.energetski certifikat zgrade, ako zgrada mora ispunjavati zahtjeve energetske učinkovitosti.

Tehnički pregled obavlja se u svrhu utvrđivanja izgrađenosti građevine u skladu s GD. Ministarstvo, odnosno nadležno upravno tijelo dužno je u roku od trideset, odnosno petnaest dana od dana primitka zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole obaviti tehnički pregled građevine. Na tehnički pregled pozivaju se sudionici u gradnji, javnopravna tijela koja su u postupku lokacijske dozvole, odnosno građevinske dozvole utvrdila posebne uvjete, odnosno izdale potvrdu idejnog ili glavnog projekta i po potrebi neovisni stručnjaci koje odredi tijelo graditeljstva. O obavljenom tehničkom pregledu sastavlja se zapisnik. Ukoliko su utvrđeni nedostaci, komisija određuje primjereni rok za otklanjanje nedostataka. Nakon otklanjanja nedostataka, tehnički pregled se nastavlja. Uporabna dozvola izdaje se u roku od osam dana od obavljenoga tehničkog pregleda ako se utvrdi da: 1. je uz zahtjev za njezino izdavanje priložena propisana dokumentacija 2. je građevina izgrađena u skladu s GD 3. je građevina priključena na prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu 4. je zemljište na području gradilišta i na prilazu gradilištu dovedeno u uredno stanje. Nakon izdavanja uporabne dozvole zgrada se upisuje u katastar i u zemljišne knjige – Katastarski ured evidentira građevinu u katastru ako je za tu građevinu izdana uporabna dozvola. Evidentiranje se provodi na temelju geodetskog projekta koji je sastavni dio GP i izjave ovlaštenog inženjera geodezije da je građevina izgrađena u skladu s tim projektom, odnosno na temelju geodetskog elaborata za evidentiranje građevine u katastru ako se radi o zgradi za koju se ne izrađuje geodetski projekt. Nadležni sud upisuje građevinu u zemljišne knjige. Evidentira se njezin vlasnik, veličina i eventualni tereti (hipotekarni, vlasnički). Za primopredaju zgrade potrebno je još izvršiti okončani obračun i isplatu izvršenih radova izvođaču. Primopredaja u pravnom smislu znači da novoizgrađena građevina prelazi iz posjeda izvođača u posjed investitora.


41

3.4. SUDIONICI U GRADNJI Definirani su Zakonom o građenju (NN 153 / 13). 3.4.1. INVESTITOR je pravna ili fizička osoba u čije ime se gradi građevina. Investitor mora projektiranje, kontrolu (reviziju), građenje i stručni nadzor povjeriti osobama registriranima za obavljanje tih djelatnosti. Osnovni uvjet da bi neka pravna ili fizička osoba mogla biti investitor je, u smislu Zakona o prostornom uređenju i gradnji, da je vlasnik ili od vlasnika ovlašteni korisnik/posjednik nekretnine na kojoj se gradi (parcele ili zgrade). 3.4.2. PROJEKTANT je fizička osoba koja ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer. Ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer upisani su u Imenik ovlaštenih arhitekata Hrvatske komore arhitekata, odnosno pojedinih komora inženjera u graditeljstvu temeljem položenog stručnog ispita i prakse u struci od barem dvije godine. Projektant je odgovoran da projekti koje izrađuje ispunjavaju uvjete propisane ZOPU, ZOG i drugim relevantnim zakonima, urbanističkim planovima i propisima. Ukoliko u projektiranju sudjeluje više projektanata, investitor je dužan imenovati glavnog projektanta, koji je odgovoran za cjelovitost i međusobnu usklađenost projekata. 3.4.3. REVIDENT je fizička osoba ovlaštena za kontrolu (reviziju) projekata. Ovlaštenje za obavljanje kontrole projekata daje i ukida Ministarstvo. Ovlaštenje za obavljanje kontrole projekata može se dati osobi s najmanje deset godina radnog iskustva u projektiranju složenih konstrukcija i koja je dala značajan doprinos tehničkoj struci. Kontrola glavnog projekta, obavlja se s obzirom na mehaničku otpornost i stabilnost: – betonskih i zidanih konstrukcija (BK) – metalnih i spregnutih konstrukcija (MK) – drvenih konstrukcija (DK) – geotehničkih konstrukcija (GK). Kontrola glavnog projekta glede mehaničke otpornosti i stabilnosti obvezna je za zgrade: – konstrukcije raspona 10 m i više – građevinske (bruto) površine 800 m2 i više – visine 20 m i više, mjereno od dna temelja do vijenca – konzole duljine prepusta 5 m i više – ovješene fasade – sve zgrade koje se grade neposredno uz postojeću susjednu građevinu, neovisno o veličini. Također, pravilnik o kontroli projekata propisuje uvjete za industrijske građevine, prometne, vodne, energetske i druge građevine. Revident je odgovoran da projekt ili dio projekta za koji je proveo kontrolu i dao pozitivno izvješće udovoljava zahtjevima ZOG, drugih zakona, tehničkih propisa, pravilnika i pravila struke u pogledu kontroliranog svojstva.

Prema Zakonu o zaštiti od požara provodi se kontrola projektata u pogledu zaštite od požara. Ovlaštenjem se stječe naziv »ovlašteni revident za zaštitu od požara« , a uvjete koje treba ispuniti propisuje Ministarstvo unutarnjih poslova. Kontrola projekta (revizija) provodi se za najzahtjevnije građevine u pogledu zaštite od požara, koje ispunjavaju najmanje jedan od sljedećih uvjeta: – građevine javne namjene ugrožene požarom u kojima boravi, radi ili se zadržava više od 20

nepokretnih ili slabo pokretnih osoba ili osoba čije je kretanje ograničeno (pritvorenici i sl.), – građevine ugrožene eksplozijom kojom je moguće ugrožavanje života 50 i više osoba,


42

– građevine javne namjene ugrožene požarom u kojem je moguće ugrožavanje života 100 i više osoba, – građevine ugrožene požarom ili eksplozijom kojima je moguće ugrožavanje javne komunalne

infrastukture u bitnom opsegu, – građevine kod kojih se bitni zahtjevi zaštite od požara dokazuju metodama proračuna i modelima. 3.4.4. IZVOĐAČ je pravna ili fizička osoba koja gradi ili izvodi pojedine radove na građevini i koja je registrirana za obavljanje tih djelatnosti. Ako u gradnji sudjeluje više izvođača investitor imenuje glavnog izvođača odgovornog za međusobno usklađivanje radova. Izvođač je dužan: - raditi u skladu s GD, potvrđenim glavnim projektom, odnosno izvedbenim projektom i na način da se

ispune bitni zahtjevi za građevinu (pouzdanost, stabilnost, trajnost) i ostale zakonom propisane fizičke i druge kvalitete;

- ugrađivati materijale i opremu zakonski i projektom propisane kvalitete; - osiguravati dokaze o kvaliteti radova / opreme (ateste) - gospodariti i/ili zbrinuti građevni otpad nastao tijekom građenja na gradilištu sukladno propisima koji

uređuju gospodarenje otpadom. Izvođač imenuje inženjera gradilišta, odnosno voditelja radova koji vodi građenje ili pojedine radove. Ako u građenju sudjeluje dva ili više izvođača, investitor određuje glavnog izvođača koji je odgovoran za međusobno usklađivanje radova i koji (glavni izvođač) imenuje glavnog inženjera gradilišta. 3.4.5. NADZORNI INŽENJER provodi u ime investitora stručni nadzor građenja. Nadzorni inženjer kontrolira da građenje bude u skladu s Građevinskom dozvolom, potvrđenim glavnim projektom, ZOG, zakonski i projektom propisanom kvalitetom radova. Nadzorni inženjer ovjerava građevinski dnevnik i građevinsku knjigu te provjerava količine izvedenih radova, i potpisuje naloge za obročno plaćanje izvođača (tzv. mjesečne situacije). Nadzorni inženjer ne može biti zaposlenik osobe koja je izvođač. Kod složenih gradnji investitor imenuje glavnog nadzornog inženjera, koji je odgovoran za cjelovitost i međusobnu usklađenost stručnog nadzora gradnje. On imenuje i vodi nadzorne inženjere ostalih specijalnosti:

• za geomehaniku, • za konstrukcije

betonske, metalne, drvene • za arhitekturu

razni zanatski i završni radovi, akustika • za instalacije

termotehničke, hidrotehničke, elektrotehničke telekomunikacijske ozvučenja video opremu ostale specijalne opreme dizala itd.

• za prometnice • za krajobraznu arhitekturu i hortikulturu • itd.


43

4. RAČUNALNI PROGRAM ZA OPERATIVNO PLANIRANJE MS PROJECT – Osnovne informacije o softveru MS Project (MSP) dio je softverskog paketa MS Office. Program se koristi za planiranje i vođenje projekata. Za izradu gantograma na vježbama POG-a koristit će se samo mali dio mogućnosti ovog softvera. Za sve korisnike MS Office-a (Word, Excell, PowerPoint, itd.), snalaženje u MSP-u relativno je jednostavno i intuitivno. Osnovni izbornici su: File (manipuliranje dokumentom), Edit (manipuliranje tablicom i poljima), View (manipuliranje grafičkim prikazom), Insert (umetanje novih elemenata), Format (oblikovanje), Tools (alati), Project (pregledanje i pretraživanje plana), itd. i opcije dostupne u njima tipične su za MS Office softverski paket. U MSP-u glavno sučelje sastoji se od lijevog, tabličnog dijela u kojem se unose aktivnosti i njihovi detalji, i desnog prozora u kojem se prikazuje grafički prikaz plana. U tabličnom dijelu unose se aktivnosti (Task Name) prema unaprijed definiranom redoslijedu (tehnološki slijed!), upisuje predviđeno trajanje aktivnosti (Duration), te uspostavlja veza s prethodnim aktivnostima o kojima ta aktivnost izravno ovisi (Predecessors). Sve ulazne vrijednosti za pojedinu aktivnosti moguće je i naknadno promijeniti na Task Information pregledniku (miš na određenu aktivnost, desni klik, padajući izbornik → Task Information). U Task Information pregledniku definira se nekoliko važnih karakteristika za pojedinu aktivnost – veze i ograničenja. Veze se definiraju u podizborniku Predecessors, u polju Type. Veze izravno definiraju odnos dviju međuzavisnih aktivnosti. Četiri su glavna tipa veza:

Start-To-Finish (SF) najčešći je tip veze. Aktivnost B može početi tek kad A završi. U MSP-u, SF veza je default odnos. Start-To-Start (SS) označava odnos u kojem aktivnost B ne može početi prije nego što započne aktivnost A.


44

Finish-To-Finish (FF) označava odnos u kojem aktivnost B ne može završiti prije nego što završi aktivnost A.

Finish-To-Start (FS) označava odnos u kojem aktivnost B može završiti tek kad aktivnost A započne.

Ograničenja (Constraints) se također nalaze u Task Information pregledniku, u podizborniku Advanced, i definiraju vremenska ograničenja za početak ili kraj određene aktivnosti. Primjeri ograničenja (Constraint type) jasno govore o kakvom tipu ograničenja je riječ, npr: As Late As Possible, As Soon as Possible, Finish No Earlier Than, Must Finish On, itd... Od ostalih važnih pojmova / koncepata, u MSP-u je također relativno jednostavno koristiti i: − Milestone: pragovi, kontrolne točke (svaka aktivnost kojoj je trajanje 0 u MSP-u se automatski smatra pragom). − Lag Time: je dodatno vrijeme dozvoljeno između dviju aktivnosti, odnosno vremenska rezerva koja odgađa nastup sljedeće aktivnosti − Lead Time: pomicanje odvijanja neke aktivnosti unaprijed; Lead Time je negativnan lag time. Primjer: FS veza s 10% Lead-a značila bi "sljedbenik započinje kad prethodnoj aktivnosti preostane još 10% za dovršetak", itd... Aktivnosti je moguće podijeliti prema grupama i razdijeliti na podaktivnosti (Subtasks), označiti različitom bojom linija, dodati bilješke i napomene, itd. Dinamičko praćenje izvršenja plana u realnom vremenu, upravljanje resursima, financijama, pripravljanje izvještaja, itd..., spada u napredne opcije korištenja ovog softvera koje su, iako zanimljive, za potrebe izrade gantograma na vježbama POG-a izvan predmeta našeg interesa. Dodatne informacije o softveru kao i detaljne upute dostupni su na službenoj internet stranici MSP-a: http://office.microsoft.com/en-us/project/default.aspx te naravno u izborniku pomoć (F1).

Documents

POG Skripta 15-16