tema brojaPoduzetničke zone

posebni prilozi

intervjuŽeljko Jurkin

Event managementPoslovni pokloniBankarstvoPoslovni softver

prvi besplatni poslovni ~asopis - primorska hrvatska broj 17, godina III, studeni 2011.

ISSN

184

7-16

5X

32 BIZdirekt � studeni 2011. www.mirakul.hr

Sadržaj11 tema broja: Poduzetničke zone

Program poticanja malog i srednjeg poduzetništva 2008.-2012. i operativni programi poticanje malog i srednjeg poduzetništva daju konkretne rezultate. Trenutno je u Republici Hrvatskoj, u različitim fazama realizacije izgradnje, 325 zona. Ukup-no 180 poduzetničkih zona je aktivno i u njima poduzetnici zapošljavaju 42.800 djelatnika.

20 Bankarstvo

46 Event management 78 Poslovni pokloni

43 Poslovni softver

Uvodnik

BIZ vijesti

Intervju mjeseca - Željko Jurkin, direktor grupe Eurovoće

Vodič za inozemna ulaganja i suradnju - Island

Mobilno poslovanje - Mobilni radnici zadovoljniji i produktivniji

Osiguranje- Zaračunate bruto premije u blagom padu

Transport i logistika - Veliki potencijal razvoja logističkih centara

Zdravlje - vrhunske zdravstvene ustanove - Privatan zdravstveni sektor očekuje značajan rast

Turizam i wellness - Novi horizonti u hrvatskom turizmu

Poslovni kalendar

60

67

71

85

5

6

8

30

35

57

54 BIZdirekt � studeni 2011. www.mirakul.hr

Kada su prije nekoliko godina počele divljati cijene naf-te, pomislio sam si kako bi to moglo imati razarajuće posljedice na svjetsko gospodarstvo, potpuno nesprem-no na „doba energetske oskudice“. Nedugo nakon toga dogodila se gospodarska kriza i svijet je zapao u rece-siju iz koje se još uvijek nije uspio izvući, okrivljujući banke zbog njihovih financijskih špekulacija. Međutim, interesantno je kako se nitko nije ozbiljnije pozabavio fenomenom cijena naftnih derivata i njiho-vom ulogom u „paljenju požara svjetske krize“. Jer, ako imate resurs neophodan za poslovanje 99% svjets-ke industrije, i onda cijena tog resursa naraste nekoliko puta u samo desetak godina, jasno je kao dan da mo-raju nastati tektonski poremećaji i ozbiljni problemi. Naravno da su financijske špekulacije banaka odradile svoje, međutim, njihov najveći grijeh je zapravo što na vrijeme nisu vidjeli razarajuće učinke naftne indu-strije na rast svjetskog gospodarstva, a time i na sada već opjevane cijene nekretnina. Naime, pitanje je kako bi se situacija razvijala da nije došlo do tako naglog skoka cijena nafte, a time i drastičnog utjecaja na re-alni sektor, što banke, sa svojim dokazano skromnim poznavanjem funkcioniranja businessa, nikako nisu mogle predvidjeti i povezati. No nekome očigledno nije u interesu da se stvari tako prikažu… Cijene naf-te su se sada „stabilizirale“, ali će s prvom naznakom oporavka gospodarstva njihova cijena nastaviti divljati, a time i razarati gospodarski sektor. Jeste li ukalkuli-rali u svoje dugoročne planove cijenu litre benzina od petnaestak kuna i povećanje cijene energije za 50%? Vrijeme je da počnete razmišljati o hibridnim vozilima za svoj vozni park te alternativnim izvorima energije

Impressum: Glavni urednik mr.sc. Krešimir ŠimacIzvršni urednik Ante VekićSuradnici Mihaela Bajkovac Ćurić, Marija Birtić, Marijana Bošnjak, mr.sc. Ivica Crnković, Gordana Ćorić, Nataša Drvenkar, mr.sc. Sunčana Dundović, Antun Emert, mr.sc. Jasmina Fijačko, Janoš Giber, Simona Goldstein, Bruno Jurić, Siniša Košutić,

Igor Kovačević, Danijela Kuna, Boris Lukić, mr.sc. Danka Marinković, Daniela Maršalek, mr.sc. Elvira Mlivić Budeš, Antonio

Pejak, Dubravka Pekanov Starčević, Damir Podhorski, Ivana Sučić, Dario Šafarić, Lovorka Šimić-Bošnjak, Helena Štimac,

Marko Štimac, Vedrana Tomašević, Ivan Turk, Sanja Vujnovac

Kolumnisti prof.dr.sc. Slavica Singer, mr.sc. Sunčica Oberman Peterka, prof.dr.sc. Mane Medić, dr.med.spec. Dragan TerzićRedaktorica-lektorica Aleksandra ZrinušićGrafička priprema MIT dizajn studio, Županijska 25, Osijek, www.mit.hrGrafički urednik Ivan BašićZamjenici grafičkog urednika Darija Lalić, Antun DebakFotografi Jelena Rašić, Srđan Vuković, Renato ĆorićIzdavač Mirakul d.o.o., Vukovarska 88, Osijek, tel/fax: 031/210-198, www.mirakul.hrDirektorica Bojana ŠimacMarketing i prodaja Andrej Crnčec, marketing¥mirakul.hrDistribucija Hrvatska pošta d.d., Kardinala Alojzija Stepinca 17, Osijek, www.posta.hrTisak ARCA d.o.o., Alojzija Stepinca 11, Nova Gradiška, www.arca.hrNaklada 12.000 (6.000 Središnja Hrvatska, 3.000 Primorska Hrvatska, 3.000 Slavonija i Baranja)

- solarne ploče se već sada isplaćuju za sedam godina, a uskoro će se isplaćivati kroz četiri-pet. Brojne in-dustrije trebale bi razmisliti i o vlastitim energetskim postrojenjima.

Predviđanje budućnosti zapravo je jedna od najvažnijih odlika poduzetnika, o kojoj se ne piše do-voljno. Ispravna procjena budućih trendova, bilo da se radi o tehnološkom napretku, bilo o nadolazećim pozitivnim ili negativnim gospodarskim vremenima, bilo o navikama potrošača, često ima presudan utje-caj na poslovanje tvrtaka. Sjetite se samo proizvođača gramofonskih ploča, analognih fotoaparata, pisaćih strojeva… Svi koji se nisu na vrijeme preorijentirali na novu tehnologiju netragom su nestali. Primjera ima i u naše doba, pogledajte samo Apple koji je posta-vio mnoge nove tehnološke trendove i sada ih boga-to naplaćuje, te s druge strane Nokiju, koja je u samo par godina izgubila svoj čvrsti liderski status i sada se bori izjednačena s nekada puno slabijim suparnicima, samo zato što nije na vrijeme shvatila budući utjecaj smartphone-a i važnost mobilnog operativnog susta-va. Izvrstan hrvatski primjer su Adris grupa i Agrokor, koji svoj naizgled monopolistički položaj grčevito brane i povlače rizične poteze kako bi ga očuvali od konkurencije, koja se ozbiljnije pojavi tek desetak go-dina nakon njihovih poteza (BAT, Lidl…). Znate li u kakvom će stanju vaša djelatnost biti za pet ili deset godina?

Samo mijena stalna jest

76 BIZdirekt � studeni 2011. www.mirakul.hr

BIZ vijesti

Već nekoliko godina visoka kvaliteta finalnih proizvo-da i razina cjelovite usluge tvrtke Sobočan interije-ri iz Murskog Središća pozicionira tvrtku u sam vrh europske konkurencije. Brza rješenja prožeta tehnološkim inovacijama i respektabilna lista referenci stvorena kompleksnim opremanjem reprezentativnih trgovačkih centara u najvećim gradovima na prosto-ru bivše države i susjednih zemalja, omogućila su inženjerima tvrtke rad s elitnim imenima EU dizajna i arhitekture. Izbor i odluka inicijatora poslovne suradnje INTER-SPORT ICC iz Švicarske, svjetskog lidera u trgovini sportskom opremom i investitora INTERSPORT EIG iz Egipta, da prestižne interijere SHOPING MALL CITYSTARS u Kairu u cijelosti realiziraju Sobočan interijeri, opravdano je priznanje i potvrda ugleda vrhunskog izvođača iz Hrvatske. Nakon profesional-no besprijekorne izvedbe prvog projekta na afričkom tlu, iz INTERSPORT ICC-a, prisutnog na kanadskom, azijskom, europskom i afričkom tržištu, Sobočan in-terijerima je stigla potvrda opremanja dvostruko veće površine od prve u trgovačkom centru Arabian Mall u glavnom gradu Egipta.

U organizaciji internetskog portala posao.hr, počinje niz novih besplatnih predavanja usmjerenih na po-duzetnike početnike. Besplatna edukacija dio je tra-dicionalnog projekta „Siguran start“ kojeg je posao.hr pokrenuo prije tri godine kao cjelovit obrazovni program za poduzetnike u fazi rasta i razvoja. Pre-davanja su počela 13. listopada u prostorijama hotela Phoenix u Zagrebu. Program se provedi u suradnji s Ministarstvom rada, gospodarstva i poduzetništva (MINGORP) te Hrvatskom agencijom za malo gospo-darstvo (HAMAG). Program ima namjeru pripremiti polaznike za stvarne izazove u domaćem okruženju i na taj način pomoći im u osnaživanju konkurentnosti hrvatskog tržišta. Besplatni moduli traju jedan dan, te se osim u Zagrebu održavaju i u Istri. Kroz besplatne radionice poduzetnici početnici mogu saznati više o učinkovitom upravljanju ljudima, re-grutaciji i savjetima za zapošljavanje, internetskom oglašavanju i odnosima s javnošću, važnosti poslovnih informacija kao izvoru konkurentske prednosti po-duzetnika, upravljanju prodajom i marketingom, knji-govodstvu i vođenju knjiga te pravnim pitanjima i savjetima. Također, sudionici predavanja koriste pravo na brojne besplatne usluge kao što su oglašavanje na portalu posao.hr, savjetovanje oko pronalaska zaposle-nika, korištenje FINA-inih proizvoda za elektroničko poslovanje i poslovno informiranje.

Na Eduniversalovoj svjetskoj konferenciji, održanoj od 13. do 15. listopada u Šangaju, Zagrebačka škola ekonomije i managementa s Jordanovca, (ZŠEM) proglašena je najboljom poslovnom školom u Repu-blici Hrvatskoj.Glasovali su dekani tisuću fakulteta i poslovnih škola iz 153 zemlje svijeta. ZŠEM-u su dodijelili tri palme i 217 glasova, što označavaju kategoriju - izvrsne po-slovne škole. Iza ZŠEM-a se plasirao Ekonomski fa-kultet Sveučilišta u Zagrebu (također tri palme i 165 glasova), te Cotrugli Business School (dvije palme i 28 glasova) i Ekonomski fakultet Sveučilišta J.J. Stros-smayera u Osijeku (dvije palme i 24 glasa).U izboru su dekani tisuću fakulteta i poslovnih škola diljem svijeta glasovali o najboljim poslovnim školama u pojedinim regijama i zemljama. Eduniversal im je uobičajeno postavio jednostavno pitanje: Koje po-slovne škole biste preporučili onima koji žele studirati u nekoj zemlji? Ovim izborom i priznanjem još jednom je potvrđena i međunarodno priznata osnovna zadaća četiriju po-slovnih škola i fakulteta u Hrvatskoj.

20. listopada 2011. godine dodijeljene su nagrade Ga-zele za najuspješnije male i srednje poduzetnike Gra-da Zagreba u 2011. godini. Gazele je društveno i go-spodarski značajan projekt u Hrvatskoj koji već šestu godinu zaredom organizira medijska kuća Business.hr u suradnji sa svojim partnerima. Prema natječaju Business.hr-a Gazela 2011. najuspješnija zagrebačka gazela je tvrtka Galapagos sa 122 zaposlena. U 2010. godini ostvarila je poslovni prihod od 134,7 milijuna kuna uz izvoz vrijedan 106 milijuna kuna. Riječ je o znanstveno-istraživačkoj instituciji s dugom tradici-jom istraživanja u području biologije, kemije, biome-dicine i farmacije. Drugo mjesto osvojila je tvrtka Le-opold Jordan osnovana je 1997. godine u Beču, a 2007. godine otvorena je podružnica u Hrvatskoj. Treća ga-zela je M San, Logistika članica M San grupe.

Sobočan interijeri na afričkom kontinentu

Izabrani najuspješniji mali i srednji poduzetnici Grada Zagreba

Siguran start za poduzetnike

ZŠEM ponovno proglašen najboljom poslovnom školom u Hrvatskoj

BIZvijesti

CityEX promovira ovogodišnju humanitarnu akci-ju „Pokretna slikarska platna: CityEX i umjetnici za djecu Hrvatske! CityEX, kao jedna od uspješnih tvrtki u Hrvatskoj koja je i aktivno posvećena društveno odgovornom poslovanju, osmislila je i pokrenula hu-manitarnu akciju za oboljelu djecu od cistične fibroze. Cistična fibroza je rijetka, ali, na žalost, neizlječiva bo-lest. Bolest se naziva i bolest „slanog poljupca“ zbog visoke koncentracije soli koju osjećate kad poljubite dijete oboljelo od cistične fibroze.Sama akcija ima višeslojni karakter s primarnim ciljem prikupljanja i doniranja što većeg iznosa sredstava za Hrvatsku udrugu oboljelih od cistične fibroze, ali i promotivnog karaktera tj. u službi promocije suvre-menog hrvatskog slikarskog izričaja te vizualnog obogaćivanja javnog prostora i prometa. Akciji koju je pokrenula tvrtka CityEx odazvale su se do sada suvre-mene hrvatske slikarice Lidija Šeler, Paulina Jazvić, Nikolina Ivezić, Ana Barbić Katičić, Tatjana Politeo... Prepoznavši njen humanitarni karakter slikarice su donirale umjetničke slike čijom će se prodajom priku-piti sredstva za oboljele od cistične fibroze. Čast prvog predstavljanja svojih radova na CityEX vozilima pri-pala je akademskim slikaricama Paulini Jazvić i Tatjani Politeo.

Pokretna slikarska platna: CityEX i umjetnici za djecu Hrvatske!

Održana jubilarna 10. HR Arena

Rake, predsjednik HR Asocijacije Srbije, Kemal Kačapor s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu te brojni drugi stručnjaci iz područja ljudskih resursa odazva-li su se pozivu Carmen Pavić, koja je kao program manager autorica ovog bogatog programa i aktual-nih tema. Tom prilikom sadržajno, postignut je cilj ovogodišnje konferencije kojim se željelo problemati-zirati i propitati u kojoj su fazi tvrtke u Hrvatskoj i re-giji, što tvrtke u Hrvatskoj i regiji čini konkurentnima u različitim industrijskim granama kada su u pitanju ljudski resursi, te možemo li retrospektivno sagledati desetljeće rada i razvoja HR-a? U nekoliko izlaganja istaklo se kako se u Hrvatskoj i na području regije treba raditi na radnoj fleksi-bilnosti – uvođenjem rada od kuće (petkom ili po-nedjeljkom), različitog radnog vremena za istu oso-bu (od 8 do 16 ili od 9 do 17 ili 10 do 18h), ali i na različitosti upravljačkog tijela. Govoreći o različitosti upravljačkog tijela misli se na veći broj žena u upra-vama, prisutnost stranih državljana u upravama ali i mladih članova kompanije. Ovogodišnjoj je konferen-ciji prisustvovalo preko 250 sudionika. Informacije i znanja koja će donijeti ovogodišnja kon-ferencija primjenjiva su i korisna u svim aspektima ljudskih resursa. Pripremljeni program obuhvaća cen-tralnu poziciju upravljanja ljudskim resursima u po-slovanju poduzeća, ali i utjecaj na društvo općenito.

Ovogodišnja 10. HR Arena okupila je renomirane stručnjake iz područja ljudskih resursa koji su govo-rili o funkciji HR-a u transformaciji organizacija; o tome jesu li tvrtke danas spremne ili spremnije shva-titi vrijednost pojedinca i njegov doprinos tvrtci, a ne samo vrijednost kapitala; o kompetencijama zaposle-nika - njihovoj spretnosti, znanju, fleksibilnosti i kre-ativnost; te o tome kako dobiti maksimalan doprinos od zaposlenika. Gosti poput Melanie Seier Larsen, senior managera iz A.T. Kearneya, Dragana Skaluševića, regionalnog di-rektora tvrtke IKEA, Maria Bebića, izvršnog direkto-ra Ureda za ljudske resurse Hrvatske pošte, Nebojše

98 BIZdirekt � studeni 2011. www.mirakul.hr

Ne možete razvijati posao bez educiranih i visoko svjesnih djelatnikaPosebno smo ponosni na činjenicu da smo rasli u vremenu kad je konkurencija stagnirala i padala. Politikom održavanja visoke kvalitete gotovih proizvoda iz godine u godinu smo stjecali sve veće povjerenje kupaca i tržište za naše proizvode se širilo.

Stanje u domaćoj proizvodnoj djelatnosti, posebice prehrambenoj industriji, svima je dobro poznato, sto-ga svi proizvođači koji u ovom gospodarskom trenut-ku posluju uspješno, uz to redovito isplaćujući plaće svojim djelatnicima, zaslužuju lovorove vijence. Grupa Eurovoće ponosno pripada ovoj malobrojnoj i ugrože-noj skupini, i to je dokaz da odvažnošću, uspješnom poslovnom politikom i pravim potezima u pravo vri-jeme pozitivni rezultati ne mogu izostati. O početcima poslovanja, borbi za opstanak i poslovnim planovima za budućnost razgovarali smo sa Željkom Jurkinom, direktorom grupe Eurovoće iz Orahovice.

Danas se nalazite na rukovodećoj poziciji direktora grupe Eurovoće. Jeste li svoj profesionalni put zami-šljali drugačije, kada se prisjetite poslovnih početaka? Kako je tekao Vaš profesionalni razvoj prije dolaska u Eurovoće?Ekonomski fakultet završio sam u Osijeku, smjer vanj-ske trgovine. U međunarodnoj špediciji sam i počeo ra-diti, no ukazala se prilika zapošljavanja u tada velikoj tvrtki Voće export-import Zagreb. Tada je to bila tvrt-ka koja je pružala mnoge prilike, kako u tuzemnom, tako i u međunarodnom prometu. Međutim, njezini proizvodni kapaciteti bili su oslonjeni na sirovinu iz cijele bivše Jugoslavije, pa i šire. Početkom Domovin-skog rata granice do tih prostora bile su zatvorene i veliki proizvodni kapaciteti su ostali bez dostatne siro-vine. Veliki fiksni troškovi tih tvornica počeli su naru-šavati konkurentnost naših proizvoda s jedne strane, te jedna nesretna privatizacija s druge strane, i do tada prehrambeni div počeo se rušiti. Povratkom iz Domovinskog rata nastavio sam raditi u tvornici za preradu voća i povrća u Orahovici, na mjestu rukovoditelja kooperacije, i s vremenom napre-dovao do voditelja tvornice. No odlaskom Voće export importa u stečaj 1999. godine srušio se i cijeli sustav koji je pokušao te tvornice staviti u funkciju. Tako smo 2002. okupili u Orahovici stručnjake koji su do tada radili u prehrambenoj industriji širom Jugoslavije, za-ložili svoje kuće, skupili nešto gotovine, deset zadruga-ra osnovalo je zadrugu i kreditom Erste banke, krajem 2002., kupili dvije tvornice za preradu voća i povrća u Orahovici. U posjed devastirane tvornice ušli smo u ožujku 2003., za tri mjeseca ju obnovili i već te godine

Intervju mjeseca

Razgovarala: Aleksandra Zrinušić

Intervju mjeseca

Mi svakom našem djelatniku uporno ukazujemo da je on vrlo važna karika u cijelom procesu.

ostvarili proizvodnju vrijednu 18 milijuna kuna.

U posljednjih pet godina Eurovoće je pet puta zare-dom proglašeno ‘tvrtkom gazelom’, a svojoj je branši druga tvrtka u Hrvatskoj.U posljednjih pet godina redovno smo uvrštavani u tvrtke gazele, a 2006. bili smo na desetom mjestu u Hrvatskoj, drugi u proizvodnom sektoru. S obzirom na to da smo tvornicu kupili bez vlastitih sredstava, morali smo se zaduživati kod poslovnih banaka i Fon-da za razvoj i zapošljavanje. Da bismo mogli uredno servisirati svoje obveze, morali smo ostvarivati i veliku proizvodnju. Za razliku od drugih proizvođača, prihva-tili smo igru trgovačkih lanaca i za njih proizvodili pri-vatnu marku, kako bi zaposlili kapacitete. Razvoj svog branda proizvoda DoOra stavili smo u drugi plan.

Kako gotovo iz godine u godinu ostvarujete porast pro-izvodnje i izvoza?Odgovornom politikom urednog plaćanja sirovine svojim kooperantima njihov broj se stalno poveća-vao i stekli su se uvjeti za dalji razvoj. Posebno smo ponosni na činjenicu da smo rasli u vremenu kad je konkurencija stagnirala i padala. Politikom održavanja visoke kvalitete gotovih proizvoda iz godine u godi-nu smo stjecali sve veće povjerenje kupaca i tržište za naše proizvode se širilo.

Orahovačko Eurovoće trenutno zapošljava 386 djelat-nika koji redovito primaju plaću, što se u aktualnoj gospodarskoj situaciji može nazvati velikim uspjehom. Što smatrate najvećim problemima u poslovanju?S obzirom na to da je koeficijent obrtaja naše robe vrlo mali (čak manji od 1 na godinu), ovakav rast zahtijeva izuzetno veliku količinu obrtnog kapitala. Dostupnost tom kapitalu je ograničena zbog našeg hipotekarnog potencijala, pa smo prinuđeni snalaziti se i angažira-ti skupi factoring kapital te skonte od kupaca za pri-jevremeno plaćanje. Taj trošak kamata je vrlo velik i pojede nam gotovo sav profit, koji bi inače utrošili za razvoj. Na zapadu je poslovanje bitno drugačije, dobar posao i čvrsti ugovori s kvalitetnim kupcima dovoljan su temelj za praćenje razvojnih programa adekvatnim kapitalom za obrtna sredstva. U ovom trenutku nam dosta pomažu i određeni trgovački lanci koji žele kva-litetnu robu za razvoj svog PL-a, pa s nama participi-raju u nabavci repromaterijala potrebnog za dostatnu i kvalitetnu proizvodnju.

Kako se uspijevate nositi s konkurencijom? Na koji na-čin zadržavate udio na domaćem tržištu?Vjerujte, u radu s velikim trgovačkim sustavima jedi-no što vas održava u igri je konkurentna cijena, vrhun-ska kvaliteta i pouzdanost u kontinuitetu snabdijeva-nja. Tijekom ovih devet godina mnogo smo poslova propustili jer nismo mogli garantirati količinu proi-zvoda koja se od nas tražila. Drugi su to neodgovorno

prihvaćali, često ne izvršavajući dogovoreno, a kupci se javljali da uskočimo i spasimo stvar kad u prolje-će ponestane robe. Krajnje odgovorno i profesional-no ponašanje svih naših djelatnika u svim dijelovima procesa (od proizvodnje sirovine, prerade do distribu-cije), rezultiralo je ovakvim rastom na tržištu. Nema tog managementa koji može razvijati posao ako nema educirane i visoko svjesne suradnike i djelatnike. Mi svakom našem djelatniku uporno ukazujemo da je on vrlo važna karika u cijelom procesu.

Glavninu svojih proizvoda, oko 90 posto, Eurovoće plasira hrvatskim trgovačkim lancima. Koja su vaša najveća izvozna tržišta? Svako izvozno tržište je specifično. Izvozimo u Švi-carsku, Sloveniju, Australiju, Kanadu, SAD, Švedsku, Srbiju, pa čak i na Island. Trenutno smo u pregovorima za izvoz u Oman. Naši proizvode kupuje uglavnom tzv. etno tržište u tim zemljama, ljudi s ovih prostora koji su navikli na okuse i načine spravljanja i recepture koje mi koristimo. No naš zadatak je raditi na razvoju proizvoda koje konzumira i domicilno stanovništvo u tim zemljama. Tada će prostora za rast izvoza biti još više. Primjer tomu je da ove godine izvozimo kompot višnje za jedan veliki trgovački lanac u Njemačkoj, i to u količini od milijun teglica. Uvjereni smo, da kad jed-nom probaju našu višnju, Nijemci više neće kupovati poljske i mađarske kompote.

Nedavno ste predstavili redizajn svojih proizvoda Do-Ora, kojim planirate nastavak širenja na tržištu. Kakvu poruku nosi novi dizajn?Vlastiti brand važan je dio poslovne politike kojom se ističe status poslovanja i stječe povjerenje kupaca. Pažljivo kreiran prema potrebama domaćih potrošača koji žele kvalitetan i siguran proizvod, brand DoOra najbolji je odraz znanja i najviših proizvodnih standar-da grupe Eurovoće u kombinaciji s iskustvom, tradi-cijom i potencijalom hrvatskog sela. Voće i povrće za preradu Eurovoće osigurava u suradnji s ukupno 1.200 kooperanata, među kojima prevladavaju mala obitelj-ska gospodarstva na području Slavonije.Naziv DoOra potječe od „domaće orahovačko“, a upravo činjenicu da se radi o velikom broju koopera-nata koji s velikom predanošću uzgajaju voće i povrće na kvalitetnim površinama, pod strogom kontrolom primjene dopuštenih zaštitnih sredstava u Slavoniji, smatramo najvećom konkurentnom prednošću. Su-radnja s lokalnim kooperantima osigurava da se proi-zvodi u najkraćem mogućem roku nađu u sustavu „od polja do stola“ te omogućava da se svakom proizvodu pozorno prati i kontrolira životni ciklus, od ulaska u tvornicu za preradu do tehnološki suvremene i prila-gođene obrade, a sve s ciljem očuvanja hranjivih sasto-jaka i izvornosti okusa. Cilj novog vizualnog identiteta bio je upravo pokazati povezanost domaćih njiva, či-stih i nezagađenih zemljišta i vode u kvalitetnim proi-Željko Jurkin, direktor grupe Eurovoće

10 BIZdirekt � studeni 2011.

Intervju mjeseca

Osnovni cilj nam je podići produktivnost

rada i smanjiti troškove energenata, kako bi bili

što konkurentniji za nove tržišne izazove koji nas čekaju ulaskom RH

u EU.

zvodima, koji svojim okusom i izgledom podsjećaju na zimnicu naših baka.

Spomenuli ste važnost branda. Koliko kontinuirano ulaganje u marketing pomaže stabilnom pozicionira-nju proizvoda na tržištu?Ima jako puno čimbenika o kojima to ovisi. U prvom redu tu je uloga trgovačkih lanaca, odnosno u kojoj mjeri će oni pružiti priliku našim proizvodima da se predstave potrošačima. Oni svakako žele razvijati svoje PL-ove i često drugi brandovi imaju lošiju poziciju na policama i veće trgovačke marže. No svakako da mi kontinuiranim elementima marketing mixa možemo kod potrošača buditi želju za našim proizvodima. To činimo i činit ćemo upornim ukazivanjem i promo-cijom, da naši potrošači sebi i svojoj obitelji smiju na obiteljski stol servirati samo proizvode ˝s potpisom˝, tj. da se zna tko je proizvod proizveo i u kakvim uvjetima, a DoOra to sigurno jest. Pred nama je aktivna kampa-nja približavanja DoOre potrošačima putem degustaci-ja u trgovačkim centrima u kojima je DoOra dostupna.

Što obuhvaća asortiman branda DoOra?Obuhvaća tzv. kiseli program: krastavce, paprike, ajva-re, pikantne priloge jelima, ciklu, feferone i miješanu salatu. Tu su i slatki program: marmelade, džemovi smanjene kalorijske vrijednosti, pekmezi, razni voćni nadjevi, punila za pekarsku i konditorsku industriju, te HORECA program - razni proizvodi u velikim pakira-njima namijenjeni ugostiteljstvu.

U tijeku je i razvoj tzv. funkcionalne hrane od voća i povrća. Što to podrazumijeva?To je dijelom i poslovna tajna, no mogu reći da prati-mo trendove razvoja društva, navika i potreba potro-šača. Naš zadatak je olakšati modernu svakodnevicu mnogim specifičnim kategorijama potrošača, kao što su mladi, studenti, fast domaćice, trudnice, manageri, sportaši i sl. Želimo im esencijalno potrebne hranjive tvari iz voća i povrća približiti na njima najbrži i naj-praktičniji način.

Europski su fondovi vrijedan izvor sredstava, ukoliko se koriste na pravilan način. Jeste li već aplicirali na neki od natječaja? Kakva su Vaša iskustva?Trenutno nam je na raspolaganju IPARD, pretpristu-pni fond koji kroz mjeru 101 i 103 predviđa subvenci-oniranje proizvodnje i prerade voća i povrća. Upravo smo pripremili jedan projekt modernizacije tvornice u Orahovici, koji namjeravamo aplicirati na aktualno raspisani natječaj IPARD-a. Kriteriji su vrlo strogi, no najvažnija je logistička podrška HBOR-a.

Imate li u planu i neka druga veća ulaganja?Radimo na projektiranju modernizacije tvornice u Slatini, te projekt instaliranja obnovljivog izvora ener-gije, kako bi u svom razvoju bili što neovisniji i kon-

kurentniji. Osnovni cilj nam je podići produktivnost rada i smanjiti troškove energenata, kako bi bili što konkurentniji za nove tržišne izazove koji nas čekaju ulaskom RH u EU.

Kada ste spomenuli ulazak Hrvatske u EU, što mislite, koliko će se postrožiti proizvodni kriteriji nakon ula-ska?Već sada nama u eksterne audite dolaze stručnjaci za kontrolu kvalitete gotovo svih velikih kupaca. Tu se prate uvjeti u kojima nastaje proizvod za njihove PL-ove. Mi smo u svoje poslovanje implementirali među-narodne norme ISO 22000 i HACCP sustav kontrole kritičnih točaka u proizvodnji, no ulaskom u EU bit će potrebno implementirati i IFS (International food standard), koji dodatno postrožava tehničke i higijen-ske standarde u proizvodnji.

Što predviđate poslovnim planom Eurovoća za iduću godinu?Poslovni plan za 2012. predviđa daljnji rast proizvod-nje i osvajanje novih tržišta, također i daljnja ulaganja u marketing i podizanje novih nasada, kako na svojim, tako i na parcelama kooperanata. Cilj je i proširenje proizvodnog programa na nove kulture voća i povrća koje su potrebne modernom čovjeku, a nisu mu baš često dostupne.

Sve se više govori o cjeloživotnom obrazovanju kao važnom razlogu konkurentnosti. Smatrate li stručno usavršavanje i edukaciju imperativom u današnjem poslovanju?Svaki dan je novo učenje i novo saznanje. Bilo kakvo opuštanje u praćenju trendova na tržištu dovodi do gubljenja pozicije. Prihvaćanje novih znanja svakidaš-nji je prioritet čitave tvrtke. Kadrovska obuka i edu-kacija prisutna je na svim razinama tvrtke. Uvođenje mladih, školovanih i potentnih ljudi u proces je nužno. Samo ove godine Eurovoće je u svoje redove primilo jedanaest mladih djelatnika s visokom stručnom spre-mom raznih profila.

Tri ste godine bili predsjednik partnerskog vijeća pri-likom izrade ROP-a Virovitičko-podravske županije. Čime se još uspijevate baviti, uz odgovorno i zahtjevno radno mjesto koje obnašate? Sudjelovao sam u radu nekoliko povjerenstava za izra-du novih pravilnika pri Ministarstvu poljoprivrede, a još sam aktualni predsjednik GIU Proizvođača i pre-rađivača industrijskog povrća pri HGK. Stvaranjem grupe Eurovoće, moje aktivnosti u tim tijelima su se znatno smanjile. Sve radne obveze i kratko razdoblje prilagođavanja sustava novonastalim okolnostima pri-preme za ulazak RH u EU, na žalost i mene i moje obi-telji, ne ostavljaju mi mogućnosti baviti se onim stva-rima koje opuštaju i koje sam neizmjerno volio, a to su zaigrati veteranski nogomet i tenis s prijateljima. ■

Poduzetničke zoneProgram poticanja malog i srednjeg poduzetništva 2008.-2012. i operativni programi poticanja malog i srednjeg poduzetništva daju konkretne rezultate. Trenutno je u Republici Hrvatskoj, u različitim fa-zama realizacije izgradnje, 325 zona. Ukupno 180 poduzetničkih zona je aktivno i u njima poduzetnici zapošljavaju 42.800 djelatnika.

Pripremila: Aleksandra Zrinušić

Tema broja

1312 BIZdirekt � studeni 2011. www.mirakul.hr

Hrvatsko gospodarstvo ima veliku perspektivu u ra-zvoju gospodarskih zona, a država će županije, grado-ve i općine i nadalje poticati u razvoju zona, zaključe-no je na Nacionalnom savjetovanju o poduzetničkim zonama, održanom u lipnju u Dugopolju. Da se u Hr-vatskoj mnogo učinilo u razvoju poduzetničkih zona, pokazuju brojke jer je od 2004. godine na području cijele države osnovano ukupno 325 zona, od čega ih je pola aktivno, dok se užurbano radi i na kompletnom infrastrukturnom opremanju ostalih zona. Država je za razvoj zona izdvojila 49 milijuna kuna, a u planu je izdvajanje više od 500 milijuna kuna, poručila je Tiha-na Kraljić, državna tajnica u Ministarstvu gospodar-stva, rada i poduzetništva.

Ima stajališta da je broj zona prevelik i da neke neće nikada zaživjeti. Većina sudionika Savjetovanja sma-tra da jedinice lokalne samouprave trebaju u svojim prostornim planovima predvidjeti prostor za izgradnju poduzetničkih zona. Međutim, donošenju odluke o iz-gradnji zona treba prethoditi detaljna analiza oprav-danosti izgradnje zona, koja bi trebala odgovoriti na pitanje o gospodarskim, demografskim, vlasničkim, infrastrukturnim, ekološkim i drugih učincima izgrad-nje zona. Posebnu pozornost treba posvetiti analizi po-tražnje. Naime, prije započinjanja konkretnih ulaganja u pripremu i komunalno opremanje zona trebalo bi istražiti interes domaćih i stranih investitora.

Infrastrukturna opremljenost zona i djelatnostiO opremljenosti zona ovise i djelatnosti koje će u nji-ma biti zastupljene. Iznimno je važno da je komunalna opremljenost zona dovršena ili da se bliži kraju, odno-sno da su tu električna energija, vodoopskrba, kanali-zacija, plin, telekomunikacije, javna rasvjeta te blizina prometnica u zoni.

Po broju poslovnih subjekata (oko 130) i radnika koji rade u zoni (oko 3.500), Industrijska zona Bakar je najrazvijenija u RH. Razmatrajući strukturu uku-pnog broja zaposlenih, u okviru standardne podjele djelatnosti, u zoni je gotovo ravnomjerno zastupljena proizvodna djelatnost (1/3), uslužna djelatnost (1/3) i trgovačka djelatnost (1/3).

Prema riječima rukovoditelja razvoja i marketinga mr.sc. Ivana Biskupića, od proizvodnih djelatnosti za-stupljeni su metalna industrija, proizvodnja plastičnih masa, proizvodnja građevinskih materijala, proizvod-nja rasvjetnih tijela, proizvodnja uređaja za dizanje i prenošenje, proizvodnja elektromotora, generatora i transformatora, prerada soli, proizvodnja mesnih pre-rađevina, oblikovanje i obrada ravnog stakla, proizvod-nja i prerada odjevnih predmeta.

Od uslužnih djelatnosti tu su: skladišta, lakirnica, ser-visi, distribucija plina, hladnjače, benzinska postaja, robni terminali, carina, špedicija, inspekcijske službe, ugostiteljstvo, pogon za sakupljanje, preradu i isporu-ku sekundarnih sirovina, prijevoz robe u cestovnom prometu, policijska postaja, pilana,a u zoni je prisutno i nekoliko trgovačkih centara.

U Koprivničko-križevačkoj županiji najviše je prisutna prerađivačka industrija, osim u koprivničkim zonama Dravska i Radnička, koje su specijalizirane za trgovi-nu, kaže Jasna Sabolić, viša savjetnica za gospodarstvo, Upravni odjel za gospodarstvo i komunalne djelatnosti Koprivničko-križevačke županije.

Kako privući poduzetnike i investitorePročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i razvoj grada Virovitice, Matija Mustač, smatra kako su zado-voljni interesom investitora, ali realizacija je relativno mala jer su investitori još u strahu zbog gospodarske krize.

-Aktivnosti koje Grad Virovitica provodi kako bi pri-vukla investitore, jesu sljedeće: šaljemo ponude na sve poslovne tvrtke putem maila, obilaze se sajmovi u zemlji i inozemstvu, provodimo oglašavanje u raznim novinama, šaljemo letke o poduzetničkim zonama na adrese potencijalnih investitora i razna druga oglaša-vanja – izdvaja Mustač.

U cilju privlačenja poduzetnika i investitora u Indu-

Donošenju odluke o izgradnji zona treba

prethoditi detaljna analiza opravdanosti

izgradnje zona.

Tema broja

strijsku zonu Bakar, prvenstveno se trude osigurati što više raznovrsnih „gotovih proizvoda“ za sve po-tencijalne ulagače u zonu. Industrijska zona Bakar na Kukuljanovu je 500 ha veličine, od čega je slobodnih prostora još oko 200 ha. Stoga se intenzivno provode sve predradnje (otkup privatnog zemljišta, izrada pro-jektne dokumentacije, ishođenje potrebnih dozvola i građenje), kako bi u konačnici došli do potpuno uređe-nog građevinskog zemljišta s kompletnom infrastruk-turom, koje kao „gotov proizvod“ nude investitorima. Sva zemljišta su izravnata na jednu kotu, prema ur-banističkom planu uređenja, a sukladno pismima na-mjere formirani su platoi (parcele) različitih veličina, od minimalno dozvoljenih 1.000 m² pa do nekoliko hektara.

-Nadalje, cijene naših gotovih platoa su ove godine formirane na način da je cijena 1 m² znatno niža za proizvodnu i uslužnu djelatnost od trgovačke djelat-nosti. Grad Bakar, kao vlasnik trgovačkog društva In-dustrijska zona d.o.o. Bakar, koje upravlja zonom, ima također znatno niže cijene komunalnih davanja za proizvodne djelatnosti – naglašava Ivan Biskupić.

U posljednjih deset godina u Bjelovaru je uspješno ra-zvijen servis Grada usmjeren podršci investitorima, a sastoji se od: ponude potpuno komunalno opremljenih

poduzetničkih zona; povoljne cijene zemljišta (7-10 €) s oslobađanjem od dijela komunalnog doprinosa (do 50%) za proizvodne djelatnosti, ponude kvalitet-ne radne snage – omogućena vertikalna prohodnost završetkom studija nakon srednjoškolskog obrazova-nja (kvalitetne srednje strukovne škole; stručni studij Mehatronike pri Visokoj tehničkoj školi u Bjelovaru, te paralelno razvijanje studija Procesno-energetskog inženjerstva); stipendiranje učenika, studenata i dok-torata deficitarnih struka na području regije te posebne kreditne linije namijenjene poduzetništvu, gdje Grad subvencionira kamatu iz kredita u iznosu od 2%.

-Tu su i usluge koje nudi Razvojna agencija Poslovni park: pomoći i savjetovanja pri postupku registracije tvrtke, educiranju o poslovanju i upravljanju tvrtkom na području RH, savjetovanje o dodatnim poticajima na nivou JLS i države, te mjerama povrata sredstava za kapitalna ulaganja (temeljem Zakona o poticanju ulaganja), usluga selekcije pri zapošljavanju kadrova, specifično usavršavanje za potrebe poslodavaca, kao i promocija malog i srednjeg poduzetništva na područ-ju grada i šire regije – pojašnjava Adela Zobundžija, direktorica Razvojne agencije Poslovni park Bjelovar.

U svrhu privlačenja investitora, Koprivničko-križevač-ka županija prisutna je na sajmovima nekretnina Real

Ono što u RH danas nedostaje su velike gospodarske zone od 70 hektara i veće koje bi bile u potpunosti infra-strukturno opremljene.

Tema broja

Poslovne zone u Primorsko-goranskoj županijiRijeka se nalazi na samo petstotinjak kilometara udaljenosti autoputom od brojnih europskih metropola. Milano, München, Beč, Budimpešta, Beograd na samo su par sati vožnje, a Zagreb, Ljubljana i Trst u susjedstvu. Riječka luka najbliža je luka za do-voz robe preko bliskoistočnih i dalekoistočnih pomorskih pravaca, te najbliža luka za transport roba iz pravca Sueza prema Srednjoj Europi. Rijetko koja regija smještena je u takvom žarištu, na spoju Mediterana, srednje Europe i jugoistočne Europe.

Industrijska tradicija regije i danas je izvorište novih ideja, što je vidljivo po udjelu inovacija regije u hrvatskim inovacijama. Prvi svjetski torpedo izrađen je u Rijeci, a projektirali su ga i izradili Ivan Luppis, pomorski kapetan te Robert Whitehead, en-gleski investitor. U Rijeci je prvi put u povijesti fotografiran let puščanog zrna, prvi je put primijenjena jodna tinkture za operativne zahvate. Slavnu tradiciju najvećeg nacionalnog sajma inovacija nastavlja riječki Znanstveno-tehnologijski park Step-Ri.

Poslovne zone Primorsko-goranske županije:1. Primorje: Bakar, Crikvenica, Čavle, Jelenje, Kastav, Kostrena, Kraljevica, Matulji,

Novi Vinodolski, Općina Vinodolska, Viškovo2. Kvarnerski otoci: Grad Cres, Grad Krk, Općina Lopar, Grad Mali Lošinj, Općina

Omišalj, Grad Rab, Općina Vrbnik3. Gorski kotar: Brod Moravice, Delnice, Klana, Lokve, Mrkopalj, Ravna Gora, Vr-

bovsko.

Veliku ulogu u privlačenju investitora, uz Županiju, ima i Regionalna razvojna agenci-ja Primorsko-goranske županije.

1514 BIZdirekt � studeni 2011. www.mirakul.hr

Vienna-Beč i Expo real–München, gdje se prezentira mogućnost ulaganja u poduzetničkim zonama na po-dručju Županije. Osim toga provodi se OUTREACH kampanja u cilju privlačenja mogućih investicija. Kon-stantno se vrše prezentacije zainteresiranim investi-torima, posebno s područja korištenja geotermalnih izvora. Županija financijski potiče poduzetničku aktiv-nost u zonama sufinancirajući (do 30.000 kn) izradu projektne dokumentacije, kao i sufinanciranjem ka-matne stope (3%) po kreditima namijenjenih prerađi-vačkoj djelatnosti, kaže Sabolić.

Brojne pogodnosti i olakšice za investitore Kako naglašavaju iz Upravnog odjela za gospodarstvo i razvoj grada Virovitice, njihove su pogodnosti zemlji-šte po 1kn/m², niski komunalni doprinos od 4kn/m³, a za velike investitore u proizvodnim djelatnostima (zapošljavanje preko 100 novozaposlenih ili izgradnja velikog pogona preko 10000 m²) mogućnost je oslo-bađanja plaćanja komunalnog doprinosa. Također, ko-munalna naknada je među najnižima JLS u RH - pro-izvodni objekt 0,35 kn/m², oslobađanje plaćanja dijela komunalne naknade za proizvodne djelatnosti: 1. godi-na – 75%, 2. godina – 50%, 3. godina -25%.

Pročelnik Mustač izdvaja i jeftinu radnu snagu, izda-vanje dokumenata i dozvola za gradnju u najkraćem

roku, te buduću autocestu A13. S druge strane, pogodnost koju Industrijska zona Ba-kar nudi iznimno je povoljan geografski i prometni položaj. Sve analize koje govore o položaju Rijeke i Ba-kra te Županije u Hrvatskoj i šire u Europi završavaju sa zaključkom da je ova pozicija izuzetno pogodna, u odnosu na glavne tokove ljudi i roba.

Nadalje, Ivan Biskupić izdvaja novoizgrađenu pro-metnicu D 404, koja direktno povezuje riječku luku sa zonom, blizinu luke Bakar (2 km), kao i zračnu luku Krk, koja je od zone na samo 15-ak kilometara. Od velikog su značaja industrijski kolosijek i pretovarna rampa, koji se nalaze u zoni i direktno su preko ko-lodvora Škrljevo povezani sa sustavom hrvatskih že-ljeznica. U Industrijskoj zoni Bakar također se nalazi carinski i robni (kamionski) terminal. Industrijska zona d.o.o. Bakar pokrenula je izgradnju zgrade u ko-joj će se, osim uprave društva, smjestiti i KD Dobra Bakar, te vjerojatno razne druge uslužne djelatnosti (javni bilježnik, odvjetnik, osiguravajuća društva, špe-diteri), te će se na taj način u konačnici dobiti pravi poslovni centar zone.

Ono što Grad Bjelovar čini pogodnim za ulaganje, sveli su u PET ključnih smjernica: „one-stop-shop“ usluga razvojne agencije grada Bjelovara-Poslovni park, od-ličan geoprometni položaj – smješteni u središnjem dijelu kontinentalne RH, stručna i kvalitetna radna snaga (srednje i visokoškolsko obrazovanje), brzo re-agiranje na promjene i jasna vizija razvoja grada Bje-lovara, zatim kvalitetna i moderna komunalna infra-struktura unutar poslovnih zona, ali i čitavog grada, i konačno, ali ne manje važno, blizina Zagreba i granice s Mađarskom.

Dodatne pogodnosti su pomoć investitorima pri br-žem ishođenju građevnih dozvola na području grada: lokacijska do 30 dana, kao i dozvola za gradnju 15 dana, odnosno, u mjesec i pol dana dobivanje dozvole za gradnju. Moguća je registracija obrta do 7 dana te registracija poduzeća pri Trgovačkom sudu do 15 dana, naglašava Zobundžija.

Iz Koprivničko-križevačke županije kao prednosti iz-dvajaju prometni položaj (Rijeka luka - Budimpešta, cesta D2), opremljenost komunalnom infrastruktu-rom, raspoloživost radne snage, uspješnost postojećih poduzetnika, posebno prerađivačke industrije (npr. Podravka, Belupo, Danica), dobra iskustva stranih in-vestitora (npr. Hartmann, Carlsberg) te dostupnost sirovina u drvnoj industriji, zaključuje Jasna Sabolić.

Dodjela poticajnih bespovratnih sredstava za poduzet-ničke zoneMinistarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva za ra-zvoj poduzetničkih zona ove je godine na razini države

MINGORP je prema Projektu izgradnje

poduzetničkih zona u razdoblju od 2004. do

2010. s više od 20,5 milijuna kuna sufinanci-rao otočne poduzetničke

zone.

O opremljenosti zona ovise i djelatnosti koje će u njima biti zastuplje-ne. Iznimno je važno da je komunalna opremlje-nost zona dovršena ili da se bliži kraju.

uložilo 49 milijuna kuna. S tim je novcem realizirano 838 potpora za razvoj 325 poduzetničkih zona u koji-ma je posao našlo gotovo 43 tisuće osoba. Kada je riječ o Požeško-slavonskoj županiji, Ministarstvo gospodar-stva je od 2008. do 2010. godine isplatilo 335 potpora ukupne vrijednosti od 19,13 milijuna kuna. Od toga iznosa 9,3 milijuna bilo je za 8 projekata u poduzet-ničkim zonama. Za operativni plan za 2011. godinu u proračunu RH za Ministarstvo gospodarstva osigura-no je 407,9 milijuna kuna, od kojih je 49 milijuna kuna namijenjeno razvoju poduzetničkih zona. Te se zone prostiru na 10.270 hektara, a u njima djeluje preko dvije i pol tisuće poduzetnika koji zapošljavaju preko 42 tisuće zaposlenih.

Ono što u RH danas nedostaje su velike gospodarske zone od 70 hektara i veće koje bi bile u potpunosti in-frastrukturno opremljene i koje bi se moglo ponuditi inozemnim ulagačima, a za kojima oni iskazuju zani-manje. Kako će od 1. srpnja 2013.godine i jedinice lo-kalne samouprave moći koristiti sredstva iz struktur-nih fondova za opremanje zona, razdoblje opremanja zona trebalo bi se maksimalno skratiti.

Ugovor o dodjeli poticajnih namjenskih bespovratnih sredstava za poduzetničke zone u gradovima i opći-nama Istarske i Primorsko-goranske županije u 2011.

godini potpisan je krajem srpnja. Ugovor je potpisan temeljem operativnog plana poticanja malog i srednjeg poduzetništva za ovu godinu u okviru projekta koji provodi MINGORP. Tako je Gradu Pazinu za poslovnu zonu Ciburi dodijeljeno 1,5 milijuna kuna, Bakru za dvije radne zone u poduzetničkoj zoni Kukuljanovo 700 tisuća kuna, Novigradu za poslovnu zonu Sv. Vi-dal 375 tisuća kuna, Rovinju za zonu Rovinjsko selo 150 tisuća kuna, Vodnjanu za poduzetničku zonu Ga-ližana sjever 50 tisuća kuna a općini Barban za zonu Barban-Krvavci 200 tisuća kuna.

Vrijednost zemljišta za poduzetničke zone koje je do sada darovala država veća je od milijardu kuna, a ula-ganja u infrastrukturu koje je također financirano iz proračuna iznosi oko 700 milijuna kuna.

Kolika je stvarna popunjenost i iskorištenost zona?Djelatnosti koje su zastupljene u šest zona grada Viro-vitice većinom su proizvodne, a stvarna iskorištenost zona je 29%, odnosno, 46 ha je popunjeno, kaže pro-čelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i razvoj grada Virovitice, Matija Mustač.

Prema riječima Jasne Sabolić iz Koprivničko-križevač-ke županije, tridesetak slobodnih parcela nalazi se na području poduzetničkih zona u Đurđevcu, Kalinovacu,

Tema broja Tema broja

1716 BIZdirekt � studeni 2011. www.mirakul.hr

Virju, Kloštaru Podravskom... -Jesmo li zadovoljni privlačenjem investitora u zone Grada Bjelovara? Ne dovoljno, a razlog tome je kom-pletno smanjenje gospodarskih aktivnosti, ne samo u RH već i u svijetu. Nadalje, o daljnjoj brzini izgradnje naših zona ovisi izgradnja novih prometnica i autoce-sta, pri tome mislim na budući tzv. Podravski ipsilon, koji omogućava razvoj gospodarstva na prostorima Bjelovarsko-bilogorske i Koprivničko-križevačke žu-panije, što je i strateški cilj–dakle ravnomjerniji razvoj regija i županija. U tome nam jedino može pomoći Vlada RH – mišljenja je Zobundžija.

Upravo zbog popunjenosti postojećih poslovnih zona donesena je strateška odluka o osnivanju novih zona i izradi novog Pravilnika o poticajima i potporama na razini JLS (Razvojni projekt lokalne zajednice), kako bi se što aktivnije i jednostavnije pristupilo potencijalnim investitorima i skratilo potrebno vrijeme za donošenje odluke o pokretanju nove investicije. Support Gradske uprave u ovom je dijelu izuzetno važan.

-Jedan od problema koji se pojavljuje je što ne može-mo na razini JLS postići brzinu komunalnog oprema-nja poslovnih zona onim tempom kojim bismo željeli, a razlog tome je, naravno, ograničenje vezano uz pro-računska sredstva grada. Stoga je jedina mogućnost bržeg ulaganja u zone kvalitetnija suradnja s Vladom RH i brže donošenje Odluka na razini institucija koje su potpora poticanju malog i srednjeg poduzetništva – zaključuje Adela Zobundžija, direktorica Poslovnog parka Bjelovar.

Poduzetničke zone na hrvatskim otocimaGradnju poduzetničkih zona financiraju jedinice lokal-ne i područne samouprave iz vlastitih i drugih izvo-ra, kao što je novac ministarstava, fondova, projekata EU-a, privatnih investitora i drugih, a Ministarstvo gospodarstva sufinancira gradnju poduzetničkih zona na otocima, ako zadovoljavaju uvjete navedene u pro-jektu, u iznosu do 70 posto investicije. MINGORP je prema Projektu izgradnje poduzetničkih zona u raz-doblju od 2004. do 2010. s više od 20,5 milijuna kuna sufinancirao otočne poduzetničke zone, dok je 2009. i prošle godine taj iznos bio veći od 5 milijuna kuna.

Na hrvatskim se otocima trenutno nalazi 15 podu-zetničkih zona na površini od 129 hektara i s ukupno 840 zaposlenih. Najviše zona na otocima nalazi se u Primorsko-goranskoj županiji, sedam, među kojima je najviše zaposlenih u skladišno-servisnoj zoni Kalvarija na Malom Lošinju (150 zaposlenih), koja je ujedno i najveća poduzetnička zona na otocima. U ostalim zo-nama, izuzev zone Volnik na otoku Cresu (16 zapo-slenih) i servisno-uslužne zone Pušća na Krku (150 zaposlenih), prema evidencijama Ministarstva gospo-darstva, rada i poduzetništva nema zaposlenih.

Tema broja Tema broja

Poduzetnička zona Antunovac

Ukupna površina: 190.000 m2 (19,00 ha)Infrastruktura: el. energija, vodoopskrba, industrijska kanalizacija, plinofikacija, telekomunikacije, Internet, ceste, parkirališna mjesta, nogostupi, javna rasvjeta, biciklistička stazaPrometna povezanost: državna cesta D 518 i željeznička pruga Osijek–Vinkovci, uz planiranu brzu cestu Varaždin–Ilok, udaljenost 500 m od južne granica Grada Osijeka, blizina koridora Vc i zračne luke KlisaProfil tvrtaka: proizvodne, uslužne, nema posebnih ograničenjaCijena zemljišta: od 1,00 - 260,00 kn/m2

Ostale pogodnosti za investitore: PPDS 1, komunalni doprinos od 1,00 – 15,00 kn/m3 (mogućnost oslobađanja), niske cijene vodnog doprinosa (1,75 kn za proizvodne djelatnosti )Dosadašnji investitori: Perutnina Ptuj d.o.o., Mlakar viličari d.o.o., Crodux plin d.o.o., ZVG (Švicarska), Maras d.o.o., Carpe diem d.o.o. i Ekoenergana d.o.o.

Antunovac, Braće Radića 431216 AntunovacTel: + 385 31 278 022Fax: + 385 31 278 023 opcina-antunovac@os.t-com.hrwww.opcina-antunovac.hr

Poduzetničke zone u RH

Plan o podizanju 400 poduzetničkih zona Vlada RH donijela je u 2004. godini. Danas je njihova gradnja dio projekta godišnjeg Ope-rativnog plana MINGORP-a te su njegovi nositelji lokalna samou-prava, općine i gradovi. Svaka županija treba utvrditi broj i lokacije zona i uvrstiti ih u prioritetne programe razvoja.

Geostrateški položaj zone, prometna povezanost i infrastrukturna opremljenost, kao i brojne olakšice za investitore i poduzetnike, čimbenici su prema kojima se određuje atraktivnost pojedine zone. Razvojem poduzetničkih zona stječe se preduvjet za povećanje broja zaposlenih i ravnomjerni regionalni razvoj Hrvatske.

Ukupan broj poduzetničkih zona u RH: 325Broj aktivnih zona: 180Broj zaposlenih u zonama: 42.800 djelatnikaVrijednost zemljišta darovanog od države: više od milijardu kunaUlaganja u infrastrukturu: oko 700 milijuna kuna

Poduzetnička zona “Sjever” Bilje

Ukupna površina: 160.599 m2

Infrastruktura: prometnice, električna energija, javna rasvjeta, vo-dovod, kanalizacija, plin, telekomunikacije (u postupku rješavanja)Profil tvrtaka: proizvodne i uslužne, nema posebnih ograničenjaCijena zemljišta: 125 kn/m2 za obročno plaćanje, odnosno za avansno plaćanje odobrava se popust od 20% (100 kn/m2)Ostale pogodnosti za investitore: Investitoru se nudi povoljnija cije-na komunalnog doprinosa u iznosu od 1,00 kn/m3 i oslobođenje od plaćanja priključka električne energije u visini kako je određeno pre-thodnom elektroenergetskom suglasnošću (PEES), izdanoj od stra-ne HEP d.o.o. za pojedinu parcelu. Ukoliko se investitor odluči na obročno plaćanje, nudi mu se mogućnost beskamatnog obročnog plaćanja na 24 rate. Isto tako, investitorima koji se odluče na avansno plaćanje odobrava se 20%-tni popust te mu se zaračunava nova cijena koja iznosi 100 kn/m2.

Kralja Zvonimira 1b 31327 BiljeTel: +385 31 750 599Fax: +385 31 750 117e-mail: bilje@bilje.hrweb: www.bilje.hr

Poduzetnička zona Gornji Čret

Ukupna površina: 45,00 haInfrastruktura: struja, voda, kanalizacija, cesta, javna rasvjetaProfil tvrtaka: proizvodno-poslovna i uslužna namjenaCijena zemljišta: 120 kn/m2 - građevinsko zemljište moći će se dati na korištenje poduzetnicima putem davanja prava građenja na rok od 25 godina, početna cijena za ostvarivanje prava grđenja iznosi 0,5 kn po m2 mjesečnoOstale pogodnosti za investitore: - oslobađanje plaćanja poreza na tvrtku prve godine i umanjenje još dvije godine -oslobađanje plaćanja komunalne naknade prve godine i umanjenje još tri godine -oslobađanje plaćanja dijela komunalnog doprinosa (1000 m3 do 5000 m3 za 25%, preko 5000 m3 za 50% i dodatnih 10% u zoni)

Grad KriževciTel. +385 48 628 943Fax. +385 48 681 207e-mail: financije@krizevci.hrwww.krizevci.hr

1918 BIZdirekt � studeni 2011. www.mirakul.hr

Tema broja

Poduzetnička zona Jug Novska

Ukupna površina: 85,00 ha, s mogućnošću proširenjaInfrastruktura: radovi u tijeku, planirani završetak radova: kraj dru-gog kvartala 2012. godineProfil tvrtaka: nema posebnih ograničenjaCijena zemljišta: 30,00 kn/m²Ostale pogodnosti za investitore: odličan geoprometni položaj, izlaz na autocestu Zagreb-Lipovac, mogućnost korištenja željeznice, blizi-na Zagreba; zakonske prednosti ulaganja u PPDS te poticajne mjere Grada Novske (oslobađanje plaćanja komunalne naknade u prve dvije godine poslovanja, oslobađanje plaćanja komunalnog doprino-sa sukladno Odluci o komunalnom doprinosu, oslobađanje plaćanja naknade za priključenje na vodovod i kanalizaciju, oslobađanje plaćanja poreza na tvrtku u prve dvije godine poslovanja)

Trg dr. Franje Tuđmana 244330 NovskaTel: +385 44 691 520Fax: +385 44 691 518e-mail: info@pc-novska.hrweb: www.pc-novska.hr

Poduzetnička zona grada Pleternice

Ukupna površina: 160 ha, slobodno 140 ha u 24 parcele, parcele se formiraju prema potrebama pojedinih investitoraInfrastruktura: struja, trafostanica 16 MW, plin, voda, kanalizacija, telefon, prostorni planovi omogućuju ishodovanje svih potrebnih dozvolaCijena zemljišta: zemljište se nudi po konkurentnim cijenama, 10-50 kn/m²Ostale pogodnosti za investitore: zona se nalazi istočno od središta Pleternice, tek 4 km od centra grada, oslobađanje plaćanja komunal-nog doprinosa za proizvodne pogone, odgoda plaćanja ili umanjenje komunalne naknade 3 godine, brojne druge i veće pogodnosti veza-no uz izgradnju infrastrukture i opremanje zone (u ovisnosti o broju novozaposlenih osoba)Poduzetnici u zoni: TOFRADO, ALCA ZAGREB, CONTURA, MICRO-PLET PLETERNICA, M METAL-PLAST, MLJEKARA BIZ, KOVINOTO-KARIJA ‘KRISTIĆ’, TOFRADO BAČVARIJA, TOFRADO TRGOVINA

Ivana Šveara 2, 34310 Pleternica

Tel: 034/251-046

Fax: 034/311-049

ivica.kovacic@pleternica.hr

antonija.jozic@pleternica.hr

grad@pleternica.hr

www.pcentar.pleternica.hr/zona

Poduzetnička zona Kukuljanovo

Ukupna površina: 500 ha – 200 ha slobodno za prodajuInfrastruktura: vodoopskrbni sustav za sanitarne vode i protupožarne operacije, kanalizacijski sustav oborinskih i fekalnih otpadnih voda, visokonaposnka mreža (napajanje preko 110/35 KV), lokalna opskrba plinom iz plinovoda, suvremena TT mreža, dvije to-plane za opskrbu zone toplom vodom, cestovne prometnice, javna rasvjeta, 5 km željezničkog industrijskog kolosjeka, blizina autoceste Rijeka-ZagrebCijena zemljišta: 70-100 EUR/m²Djelatnosti: proizvodnje i obrade, razvitak obrtničkih i ulužnih objekata, pogona za hlađenje i skladišta za različite namjeneOstale pogodnosti za investitore: oslobađanja za komunalnu naknadu i komunalni doprinos sukladno Odluci Grada Bakra; za proizvodne djelatnosti i novozapošljavanje mogućnost niže cijene zemljišta

Industrijska zona bb

51223 Škrljevo

Tel: +385 51 253 060

Fax: +385 51 253 061

e-mail: uprava@ind-zone.hr

web: www.ind-zone.hr

Poduzetnička zona Mišnjak, Rab

Ukupna površina: 11,7ha (predviđena izgradnja 14 platoa od 2.534 m2 do 12.546 m2 površine)Infrastruktura: Dopremljena voda u obuhvat zone te izgrađena pri-stupna cesta u dužini 250 m. Potrebna izgradnja ceste unutar zonesa pripadajućom infrastrukturom u cesti uz zaravnavanje platoa Cijena zemljišta: Poduzetnici– investitori moći će građevne parceledugoročno unajmiti (10 – 35 godina) sa osnivanjem prava gradnje i kupiti u iznimnim slučajevima povoljnim za lokalnu zajednicu (zapošljavanje većeg broja radnika,proizvodni planovi investitora,razvoj deficitarnih djelatnosti i sl.)Ostale pogodnosti za investitore: Grad Rab će omogućiti investi-torima dodatne pogodnosti za ulaganja na način umanjenja tzv. gradskih davanja - komunalni doprinos će se umanjiti od 25 do 80% ovisno o sjedištu investitora i veličini građevine (veća građevina – veće oslobođenje od plaćanja). Komunalna naknada i porez na tvrtku umanjit će se investitorima sa područja Grada Raba (100% u prvih 5 godina i 50% u naredne 3 godine) te onima izvan Grada Raba (100% u prve 3 godine i 50% u narednoj 1 godini).

Trg Municipium Arba 2

51280 Rab

Tel: ++385 51 777 467

Fax: ++385 51 724 777

kruno.matic@grad-rab.com

www.rab.hr , www.porin.hr

Gospodarske zone – razvojna snaga grada OsijekaGrad Osijek zauzima važan položaj u razvoju regije Slavonije i Baranje te ima iznimno velik potencijal u cjelokupnom razvoju gospodarstva Hrvatske. Osječko-baranjska županija i Osijek pritom funkcioniraju kao gospodarsko, sveučilišno i kulturno središte uz izvrstan geostrateški položaj kroz blizinu regionalnih tržišta Mađarske, Srbije te BiH.

Osijek je četvrti grad po veličini u Hrvatskoj, najveći grad Slavonije i Baranje te sjedište Osječko-baranjske županije.

Najznačajnija ekonomska imovina grada temelji se na znanju obrazovanih ljudi. Upravo je iz tog razloga odrednica djelovanja Grada Osijeka privlačiti mlade ljude i kreirati prilike za razvoj i primjenu vlastitih znanja. Cilj je omogućiti im kreiranje novih ideja u gospodarstvu te potaknuti njihovu realizaciju kroz potporne institucije, gospodarske zone, povlastice i po-ticaje i sl.

Gospodarske zone značajan su instrument potica-nja razvoja poduzetništva i gospodarskog rasta Gra-da Osijeka. Osim osiguranja zemljišta i opremanja osnovnom infrastrukturom, Grad Osijek izgrađuje i vlastiti sustav pogodnosti ulaska u zone, kao i mrežu potpornih institucija za poduzetništvo. Poticanje po-duzetništva očituje se upravo u razvijanju poslovanja kroz poslovne i gospodarske zone: Gospodarsku zonu Jug, Gospodarsku zonu Tenja, Zonu skladišta i servisa, Industrijsku zonu Nemetin te Slobodnu zonu Osijek.Putem programa olakšica i poticaja razvoja gospodar-stva Grada Osijeka brojne su tvrtke prepoznale poten-cijal ulagačke klime koja vlada na području Osijeka i gospodarskih zona. Programom olakšica i poticaja razvoja gospodarstva Osijeka predviđeni su određeni kriteriji koje su to prioritetne djelatnosti prema sku-pinama NKV-a poželjne za ulazak u gospodarsku zonu te koliko koja djelatnost, izvozna orijentiranost, po-duzetnici–početnici, preseljenje ili broj radnih mjesta ostvaruje prava na stopu olakšice izraženu u određe-nom postotku umanjenja cijene zemljišta.

Kao novi poticaj razvoju gospodarstva Grada Osijeka uvedena je četvrta zona naplate komunalnog doprino-sa na području Industrijske zone Nemetin u iznosu od 15 kn/m³ te peta zona naplate komunalnog doprinosa na području Slobodne zone Osijek u iznosu od 20 kn/m³, obiju zona u izgradnji.

Ulazeći u zajedničke projekte s Gradom Osijekom, do-maći i strani investitori dobivaju jedinstvenu priliku aktivno sudjelovati u kreiranju novih obrisa grada čiji je konačni cilj podizanje kvalitete življenja u Osijeku.

Sve pogodnosti i poticaji koje grad Osijek nudi također se očituju kroz primjer formiranja Gospo-darske zone Tenja, koja se nalazi području posebne državne skrbi, tako da poduzetnici koji obavljaju dje-latnost na ovom području uživaju posebne povlastice i mogu koristiti sredstva posebnih fondova. Ukupna površina zone je 5,62 ha, a veličina parcela od 900 m² do 2.400 m² i predviđena je za obrt, malo i srednje poduzetništvo. Među 17 investitora u poduzetničku zonu Tenja, udaljenu šest kilometara od Osijeka, čak je 16 proizvodnih tvrtaka te samo jedna koja se bavi uslugama, a s obzirom na poslovne planove i projekcije potreba, ti su investitori stvorili 500 novih radnih mjesta. Svi su investitori domaće tvrtke, uglavnom iz Osijeka i okolice, koje će svoje poslovanje preseliti u zonu. Poticajima i olakšicama grad Osijek je inve-stitore u poduzetničku zonu Tenja sufinancirao s 12,3 milijuna kuna. ■

Grad OsijekUpravni odjel za gospodarstvotel: 031 229 229fax: 031 229 182gospodarstvo@osijek.hrwww.osijek.hr

Industrijska zona Nemetin

Industrijska zona Nemetin nalazi se na području posebne državne skrbi. Poduzet-nici koji budu obavljali djelatnost na ovom području uživat će posebne povlastice i pogodnosti te mogu koristiti sredstva posebnih fondova. Na navedenom prostoru planira se smjestiti srednje i veliko poduzetništvo s ciljem oživljavanja industrijskog gospodarstva. Koridor Vc i autocesta nalaze se na 26 km od zone, riječna luka Tranzit na 2,4 km te Zračna luka Osijek na 8,4 km od zone.

Industrijska zona Nemetin

Tema broja

2120 BIZdirekt � studeni 2011. www.mirakul.hr

Budućnost banaka je u mobilnom bankarstvu Uz razvoj novih proizvoda i usluga prilagođenih potrebama krajnjih potrošača, banke prate i prilagođavaju se događanjima na svjetskom i domaćem tržištu, te kontinuirano ulažu u društveno odgovorno poslovanje.

Razvoj novih proizvoda i usluga kontinuirani je posao bankara, a trenutno je snažan naglasak na mobilnom poslovanju. Od proizvoda iz segmenta mobilnog ban-karstva Volskbank trenutno u ponudi ima SMS ban-karstvo, a iduće godine planiraju implementirati mo-bilno bankarstvo za ‘smart phone’.

Svojim klijentima Privredna banka Zagreb nudi uslu-ge internetskog bankarstva - PBZ365@NET, mobilnog

bankarstva – mPBZ i sms bankarstva - PBZ365-SMS. PBZ će uskoro u mobilno bankarstvo implementira-ti usluge i-Račun i mInvestor. i-Račun je suvremeni oblik elektroničkog plaćanja implementiran putem servisa PBZ365NET i mPBZ, namijenjen krajnjim korisnicima koji objedinjuje elektroničku uplatnicu i elektronički račun. mInvestor je usluga koja će klijen-tima omogućiti uvid u svoj portfelj vrijednosnica koje kotiraju na Zagrebačkoj burzi te prebacivanje sredsta-va s tekućeg na Investor račun i obratno. Mobilno bankarstvo trenutačno koristi 30.000, a internetsko bankarstvo 220.000 klijenata (građana i poslovnih subjekata). Elektroničkim kanalima u Banci danas se obavlja oko 80% svih transakcija.

Erste banka bila je prva banka u RH, te među prvi-ma u svijetu, koja je ponudila cjelovitu uslugu mo-bilnog bankarstva, još krajem 2005. godine. Usluga Erste mBanking nije ograničena samo na plaćanje računa, već pruža niz drugih mogućnosti, a u skori-joj budućnosti Erste banka planira i unaprijediti svoje internetsko bankarstvo alatima poput Personal finance management i personaliziranim ponudama ciljanim klijentima te nizom novih funkcionalnosti.

RBA se prilagodila potrebama i zahtjevima građana koji žele imati banku dostupnu 24 sata dnevno te im ponudila mogućnost korištenja alternativnih kana-la distribucije, među kojima izdvajaju RBA DIREKT usluge: RBA iDIREKT internetsko bankarstvo i RBA na dlanu internetsko bankarstvo putem mobitela, RBA tDIREKT telefonsko bankarstvo te RBA mDIREKT – poslovanje putem mobitela koje sadrži sljedeće uslu-ge: stanje računa, plaćanje računa, pregled prometa i kreditne kartice. Banka je dodatno za korisnike RBA iDIREKT-a u svoju ponudu uvela i uslugu eBroker koja omogućuje klijentima RBA zadavanje naloga za kupnju/prodaju dionica na Zagrebačkoj burzi (ZSE) i praćenje cijena u realnom vremenu putem Inter-neta. Od noviteta u ponudi ističu unaprjeđenje uslu-ge RBA na dlanu, koja je od početka rujna dostupna i kao aplikacija za iPhone mobilne uređaje, a od sada je aplikacija dostupna i korisnicima Android mobilnih uređaja. Unutar navedene aplikacije, RBA uvodi i novo sredstvo identifikacije te potvrde transakcija – mToken

Prognoze tečajeva vodećih domaćih bana-ka na približno su istim

razinama.

Bankarstvo

za skupinu DIREKT servisa za građane. RBA ima i bo-gatu ponudu usluga vezanih za pravne osobe.

Uslugu e-zabe, internetskog bankarstva Zagrebačke banke, ugovorilo je do sada više od 400.000 građana te oko 50.000 poslovnih subjekata, dok je m-zabu, ban-karstvo putem mobitela, ugovorilo više od 150.000 građana. Radi jednostavnosti korištenja, dostupnosti od 0 do 24 te povoljnijih naknada za provođenje tran-sakcija, nove usluge Zagrebačke banke su u značajnoj mjeri preuzele ulogu poslovnica te se danas više od 80% transakcija ne obavlja putem poslovnica, već putem direktnih kanala kao što su e-zaba, m-zaba, bankomati, EFT POS i ostali elektronski kanali poslo-vanja. Trenutni tržišni udjeli banke u dijelu bankarstva putem mobitela (45% u broju korisnika te 65% u broju transakcija provedenih mobitelom, te visokih 97% u iznosu plaćanja putem mobitela) potvrda su iznimnog povjerenja i naklonosti klijenata Zagrebačke banke i ovoj usluzi. Još jedna novost koja olakšava po-slovanje putem Internet bankarstva je i usluga “Zaba m-token”. Usluga omogućuje pristup Internet ban-karstvu uz token koji se kao mobilna aplikacija nalazi na mobilnom uređaju korisnika.

Do kraja godine se očekuju stabilni tečajeviPrognoze tečajeva vodećih domaćih banaka na

približno su istim razinama. U PBZ-u do kraja godine očekuju zadržavanje tečaja EUR/HRK unutar stabil-nog raspona od 7,47 do 7,52. U isto vrijeme za USD/HRK očekuju 5,41 – 5,45, a CHF/HRK od 6,17 do 6,21. U Volskbanci smatraju da će se odnos EUR/HRK kre-tati u rasponu 7,48 – 7,51, USD/HRK u rasponu 5,30 – 5,70, a CHF/HRK u rasponu 5,90 – 6,25. Analitičari UniCredita za kraj godine prognoziraju sljedeći odnos eura, dolara i franka prema kuni - EUR 7,48; USD 5,25; CHF 6,00. Tečaj će prema prognozama Raiffei-sen istraživanja do konca 2011. biti na razinama EUR/HRK 7,47, USD/HRK 5,75 i CHF/HRK 6,23. Makro-ekonomski analitičar Erste banke Alen Kovač navodi da prema kraju godine očekuju zadržavanje stabilnih tečajnih kretanja u intervalu oko 7,50. Neizvjesnost oko kretanja tečaja švicarskog franka bitno je smanje-na nakon odluke SNB da ne dopusti jačanje CHF-a iznad razine 1,20 u odnosu na euro. S druge stane, sla-bljene CHF- a u odnosu na euro bit će limitirano na-stavkom neizvjesnosti u Euro zoni, tako da je izgledno kretanje CHF u odnosu na kunu oko trenutnih razina.

Inovativnost u bankarskom poslovanjuInovativnost u bankarskom poslovanju uistinu se isplati, jer osim nagrada u raznim kategorijama, banke (pri)dobivaju nove klijente i izgrađuju ima-ge tvrtke koja kontinuirano razvija nove proizvode.

Mobilno bankarstvo više nije “nice to have”,nego je prihvaćeno kao strateški kanal za inte-rakciju između banaka i njihovih klijenata, odno-sno postalo je “must have.”

Bankarstvo

Pripremila: Jasmina Fijačko

Poslovanje u dinamičnim vremenima pred tvrtke stavlja brojne izazove, a jedan je od njih i kako bez velikih investicija modernizirati poslovanje. Taj problem najčešće muči manje poslovne subjekte jer zbog ograničenih financijskih sredstava najčešće nisu u mogućnosti podržati investicije potrebne za razvoj i modernizaciju svog poslovanja.

Imajući to na umu, Hrvatski Telekom je kreirao jedinstvenu ponudu namijenjenu upravo segmentu malog i srednjeg poduzetništva kako bi im omogućio da bez velikih ulaganja okupe sva potrebna komunikacijska rješenja s kojima mogu podići svoje poslovanje na višu razinu.

Cjelovitu ponudu HT-a čine usluge iz područja mobilne i fiksne telefonije, usluga tCloud Računalo te usluga ICT Oprema i održavanje. Jedinstvena cijena za cjelokupnu ponudu izno-si svega 18 kuna dnevno po zaposleniku, neo-visno o tome obavlja li djelatnik svoj posao unutar ureda, tj. radnoga prostora ili na terenu.

Zatreba li poslovni korisnik, primjerice, računalo za novog zaposlenika, korištenjem usluge ICT Oprema i održavanje preko mjesečne naknade i bez početnoga troška, ko-

risnik od HT-a dobiva računalo, održavanje te kontinuiranu podršku.

Ponuda HT-a omogućuje kreiranje paketa za svakog zaposlenika u skladu s njegovim potrebama, što u konačnici pridonosi lakšem planiranju i boljoj kontroli troškova. Tako se uz Hrvatski Telekom i manje tvrtke prema iznimno povoljnim uvjetima mogu koristiti rješenjima koja su do sada bila više namijenjena većim poslovnim korisnici-ma.

Potrebno je stalno brzo i adekvatno reagirati i stoga je upravo podrška u naprednim rješenjima jedan od preduvjeta poslovnog uspjeha. Detalje ponude provjerite na www.t.ht.hr ili nazovite 0800 9100.

Da bi mali radili kao veliki

2322 BIZdirekt � studeni 2011. www.mirakul.hr

Bankarstvo

Tvrtka Asseco South Eastern Europe tvrtkama nudi niz rješenja vezanih uz mobilno bankarstvo. Pre-ma riječima predsjednika Uprave Dražena Pehara, ASEE JiMBa rješenje Mobilnog Bankarstva integrira široki skup funkcionalnosti, od informacija o stanjima računa i transakcijama, preko prijenosa sredstava, do Personal Finance Managementa i trgovine dionicama. Mobilno Bankarstvo više nije “nice to have”, nego je prihvaćeno kao strateški kanal za interakciju između banaka i njihovih klijenata, odnosno postalo je “must have”. I to ne samo za velike internacionalne i regio-nalne banke, nego i za manje, lokalne banke u cijeloj SEE regiji. Nije teško zaključiti da će u vrlo bliskoj budućnosti svaka banka morati imati Mobilno Ban-karstvo, kao što danas sve banke imaju Internet Ban-karstvo. Zbog broja uspješnih implementacija u SEE regiji, Asseco SEE je prepoznat kao tržišni lider na polju Mobilnog Bankarstva, a svoju poziciju će i dalje jačati osvajanjem novih kupaca i tržišta, nadogradnja-ma postojećih implementacija, sa snažnim naglaskom na rješenjima prilagođenim pametnim telefonima, tzv. smartphone-ovima, naglašava Pehar. Kao i u Internet bankarstvu, jedan od ključnih elemenata u sigurnosti je autentifikacija, kako korisnika, tako i samih tran-sakcija.

-Vjerujemo da naš standarni model autentifikacije, koji se temelji na integriranom tokenu, odnosno One Time Passwordu i Digitalnom Potpisu, danas predstavlja optimalan mehanizam autentifikacije, a istovreme-

no podržavamo i druge modele autentifikacije, od statičkog passworda do HW tokena - kaže Pehar.

Ukidanje državnih poticajnih sredstava za subvencio-niranje stambenih kreditaAgencija za pravni promet i posredovanje nekretnina-ma (APN) donijela je odluke o odobravanju subven-cioniranja za zahtjeve koji su zaprimljeni u APN-u do dana objave oglasa o prestanku subvencioniranja, odnosno do utroška sredstava predviđenih za svrhu subvencioniranja u Državnom proračunu RH za 2011. godinu. U Državnom proračunu RH za subvencioni-ranje i državno jamstvo stambenih kredita za 2011. osigurano je ukupno 27.994.580,97 kuna. Zakonom o subvencioniranju i državnom jamstvu stambe-nih kredita određeno je da subvencioniranje kredita građani mogu zatražiti u razdoblju važenja Zakona do 31.12.2012. godine. APN će, po osiguranju sredstava u Državnom proračunu RH za 2012., objaviti Oglas o početku subvencioniranja kredita za 2012. godinu, a od objave Oglasa zainteresirani građani moći će podnijeti zahtjev za subvencioniranje, navode iz Kabineta di-rektora APN-a.

Kako banke trguju na tržištu novca?Poslovne banke na novčanom tržištu prikupljaju slo-bodna novčana sredstva i pozajmljuju ih fizičkim i pravnim osobama. Banke pozajmljuju likvidnost i međusobno na međubankovnom tržištu, a povre-meno uzajmljuju likvidnost na novčanom tržištu i od drugih pravnih osoba koje nisu banke. Mogu to činiti posredno ili uz posredovanje Tržišta novca i kratkoročnih vrijednosnica.

Društveno odgovorno poslovanje u bankarstvuBanke u svojoj poslovnoj politici imaju ugrađen i seg-ment društveno odgovornog poslovanja. Hrvatske su banke među prvima prepoznale da poslovanje nije

Bez sudskih troškovaKako bi se omogućilo rješavanje sporova i za bankovne usluge i proizvode ili bankovno financijsku tematiku, Hrvatska udruga poslodavaca i Hrvatska udruga ba-naka (HUB) zajednički su u siječnju ove godine osnovale Centar za mirenje u ban-karstvu, koji djeluje pri Centru za mirenje HUP-a, navodi Ivana Prgomet, savjetnica za odnose s javnošću, GIU Hrvatske udruge banaka.

Hrvatske su banke među prvima pre-

poznale da poslovanje nije samo ostvarivanje dobiti, nego i izgradnja

povjerenja i širih odnosa radi dugotrajnih

vrijednosti.

2524 BIZdirekt � studeni 2011. www.mirakul.hr

Bankarstvo

samo ostvarivanje dobiti nego i izgradnja povjerenja i širih odnosa radi dugotrajnih vrijednosti. Ulažu u lokalnu zajednicu kroz projekte volontiranja, spon-zorstva, donacije, stipendije, nagrade. Posebno se brinu o očuvanju okoliša i potiču ekološki održive investicije. Nedavna inicijativa EK o “odgovornom posuđivanju i zaduživanju” postoji kod nas već dulje vrijeme, ban-ke su se posebno bavile financijskom pismenošću, putem radionica za građane (odnedavno i poduzet-nike) i objavljivanjem edukativnih materijala, kao i alternativnim rješavanjem sporova – Centar za mi-renje u bankarstvu. Banke jesu i namjeravaju ostati predvodnice u području održivog razvoja, navode iz HUB-a.

Koga prate banke - sponzorstva, pokroviteljstva, dona-cijeU skladu s društveno odgovornim poslovanjem domaće banke prate brojne projekte. Zagrebačka ban-ka već 13 godina raspisuje Natječaj za dodjelu dona-cija, a taj oblik javne i transparentne dodjele donacija Zagrebačke banke ima najdužu tradiciju sustavnog doniranja u RH. Zagrebačka banka također ima svoju Donaciju godine, koju dodjeljuje od 2005., a u sk-lopu koje tradicionalno donira projekte koji utječu na poboljšanje kvalitete života društvene zajedni-ce. Sponzorstvima Banka sustavno nastoji razvijati višegodišnje partnerske odnose s kulturnim institu-cijama koje zadovoljavaju osnovne kriterije odabira projekata (kvaliteta, regionalna pokrivenost i značaj za regiju, objektivne mogućnosti realizacije).

Volksbank novčana sredstva u sklopu programa sponzorstava i donacija svake godine dodjeljuje nizu projekata iz različitih domena u skladu s godišnjim programom i strategijom. Banka u prvome redu na-stoji podupirati društveno korisne i humanitarne projekte u zajednicama u kojima i sama posluje, a za-tim i šire, pa je tako npr. prilikom otvorenja nove po-slovnice u Zaboku Općoj bolnici Zabok doniran iznos za kupnju CTG aparata.

Tijekom prošle godine PBZ je ukupno donirala 11,3 milijuna kuna različitim organizacijama i pojedincima (u znanost i obrazovanje, sport, kulturu i društvenu so-lidarnost). PBZ je dugoročno usmjeren na proaktivnu ulogu u društvu te se trudi biti inicijator i zagovornik ideja koje imaju za cilj napredak i unaprjeđenje kvali-tete života u RH. Posebno su ponosni na sudjelovanje

u akciji Hrvatskog Caritasa Za 1000 radosti, naime, PBZ podupire ovu akciju od samog početka, već osmu godinu zaredom te, osim kupnje čestitaka Hrvatskog Caritasa i novčanom donacijom u iznosu od 300.000 kuna, navodi Dražen Dumančić, pomoćnik izvršnog direktora Ureda Uprave za korporativne komunikacije.Erste banka želi doprinijeti poboljšanju kvalitete života svih članova društvene zajednice u kojoj po-sluje te godinama pruža potporu različitim segmenti-ma društvenog djelovanja putem donatorskih i spon-zorskih aktivnosti, pomažući humanitarne i obrazovne organizacije, sportska društva, kulturne institucije i medicinske ustanove, uvažavajući pritom regionalne posebnosti i specifičnosti.

Odgovornost za napredak zajednice u kojoj posluje-mo i čiji smo dio ugrađena je u temelje organizacijs-ke kulture RBA, čime se pokazuje primjer društveno odgovornog ponašanja na razini lokalnih zajednica i društva u cjelini. RBA doprinosi zajednici pružanjem donacijske podrške brojnim projektima i inicijativa-ma čiji je zajednički nazivnik usmjerenost humani-tarnim sadržajima, a kada su u pitanju sponzorstva prioritet su projekti obrazovnog karaktera te projekti namijenjeni djeci i mladima u sljedećim područjima: obrazovanje i natjecanja u znanju, slobodno vrijeme i amaterski sport u lokalnoj zajednici, kultura, ekologija te djeca i mladi s posebnim potrebama.

Većina projekata i programa koje RBA podupi-re su humanitarno i socijalno konotirani te koriste članovima šire zajednice, navode iz RBA.

Prisutnost na društvenim mrežamaNa društvenim mrežama – Facebooku, YouTubeu, Twitteru... prisutne su sve vodeće banke. Volksbank Facebook profil nazvan „VeBe za tebe“ aktivan je od 13.09.2010. i dosad je prikupio više od 10.300 ‘fanova’, dok je Volksbank kanal na YouTubeu aktivan od 13. li-stopada 2009. godine. PBZ je u lipnju 2010. pokrenula Facebook stranicu “PBZ pitanje dana” kao nadopunu TV emisije - kviza koji se emitira svakog radnog dana na Novoj TV. RBA je uspostavila format nekonven-cionalne komunikacijske kampanje u čijem se središtu nalazi priča o podstanarima i zgradi u kojoj žive.

Riječ je o product placementu u medijskom sadržaju tipa komične serije pod nazivom Brijači, koji se emi-tira na Twitteru, a sve što korisnici žele znati o anti-podstanarskom sitcomu Brijači može se saznati i na Facebooku te Limun.hr, u posebnom sektoru na-mijenjenom upravo tome.

Erste banka je u veljači prošle godine, kao prva na hr-vatskom bankarskom tržištu, otvorila svoju stranicu na Facebooku. Prije Facebooka, Erste banka je imala ot-voren kanal na YouTubeu, i to od lipnja 2009., a koji se

Poticajni projekti HUP-a i Udruge banakaOd ožujka 2011. Hrvatska udruga poslodavaca zajedno s HUB-om i 11 banaka članica provodi projekt pod nazivom „Poduzetnici i banke – Zajedno na putu do uspjeha“. Radionice su nastale kao rezultat okruglog stola Hrvatske udruge poslodavaca i Hrvatske udruge banaka o financiranju malih i srednjih poduzeća, koji je održan u ožujku 2010. godine.

Društvene mreže omogućile su bankama

uspostavu nekonven-cionalnijeg i manje

formalnog načina komunikacije s krajnjim

korisnicima.

2726 BIZdirekt � studeni 2011. www.mirakul.hr

Bankarstvo

i danas koristi za prikaz njihovih reklamnih spotova ili primjerice, različitih vodiča za korisnike naših usluga poput mobilnog bankarstva.

Zagrebačka banka u posljednjih godinu dana intenzi-virala je komunikaciju s klijentima putem društvenih mreža, YouTube-a i Facebooka. Pri korištenju Facebo-oka, Banka je i u toj komunikaciji napravila iskorak jer se nije usmjerila na stvaranje korporativnog profila, već klijentima nudi informacije o određenim proizvo-dima uz dodatni sadržaj s aplikacijama. Zagrebačka banka koristi i YouTube kako bi klijentima približila svoje proizvode i usluge. Na YouTube-u su postavlje-ne emisije Zaba 90 sekundi, koje se inače emitiraju Hrvatskoj televiziji, a u njima su istaknute novosti iz Banke, savjeti i informacije.

Inovativan pristup na društvenim mrežamaDruštvene mreže omogućile su bankama usposta-vu nekonvencionalnijeg i manje formalnog, odnosno ležernijeg načina komunikacije s krajnjim korisnicima. Primjerice, PBZ je kroz Facebook stranicu „PBZ pi-tanje dana“ želio ostvariti neposredniju komunikaciju s kandidatima koji sudjeluju u kvizu, a početkom kolo-voza ove godine pokrenuta je korporativna FB stranica PBZ-a, s ciljem unaprjeđenja komunikacije s klijenti-ma i svim drugim zainteresiranima.

Osim želje za praćenjem modernih komunika-cijskih trendova, osnovna namjera Erste banke je i pronalaženje novih kanala komunikacije s postojećim i potencijalnim klijentima banke. Iz istog su razloga sre-dinom prošle godine, opet kao prva banka u Hrvatskoj, na svojoj internetskoj stranici ponudili mogućnost ko-munikacije s bankom i putem chata.

U vrijeme negativne generalizacije stavova prema bankama i bankarstvu, RBA je postavila realan cilj „biti najmanje loša među bankama“. Budući da je takav cilj teško postići metodama konvencionalnog marketinga, nastala je ideja o product placementu u medijskom sadržaju tipa komične serije pod nazivom „Brijači“. Radi se o formatu nekonvencionalne komu-nikacijske kampanje u čijem se središtu nalazi priča o podstanarima i zgradi u kojoj žive. U njihovim se dogodovštinama pojavljuje „Žuta banka“ i njezine usluge kao rješenje dijela njihovih problema. Kam-panjom se prvenstveno promovira anti podstanarska akcija RBA „Prostor za preokret“, no spominju se i druge usluge Banke. U kampanji se kao predložak ko-ristio radijski scenarij Dejana Jeličića i Gorana Pirša, koji se potom prilagođavao posebno za potrebe Facebo-oka i Twittera, kada je nakon višemjesečnog radijskog emitiranja došlo je vrijeme za „digitalizaciju“ koncep-ta Brijači. „Prostor za preokret“je projekt koji je di-namizirao tržište nekretnina te je pomogao stotinama građana da riješe svoje stambeno pitanja, a RBA je te-

meljem izvrsnih rezultata ovog projekta uspješno mi-grirala s radija na društvene mreže, kako bi u izravnoj komunikaciji s korisnicima saznala s kakvim se sve problemima nose u svojim podstanarskim životima.

Tečaj EUR-a u 2012. godiniUnatoč fokusiranosti Vlade na poticanje investicijskih ulaganja, priljev kapitala iz inozemstva nastavlja se smanjivati. Pored usporavanja rasta vanjskog duga iz inozemstva ne pristižu ni nova izravna ulaganja. Zbog neprekidno niskog priljeva inozemnoga kapitala tečaj kune prema euru nalazi se pod stalnim depre-cijacijskim pritiscima, koji neće oslabjeti do sljedeće turističke sezone. Iako su devizne rezerve središnje banke dovoljne za obranu tečaja u srednjem roku, tečaj EUR/HRK u 2012. godini mogao bi se kretati iznad prošlogodišnje prosječne razine. Naime, uz visoku po-trebu za refinanciranjem inozemnih obveza prva polo-vina godine uobičajeno je razdoblje većeg odljeva od priljeva deviza na domaćem tržištu.

Ne treba ni zanemariti činjenicu da će prema našim očekivanjima gospodarstvo eurozone u 2012. go-dini gotovo stagnirati (realan rast od 0,2 posto na godišnjoj razini), što će uz fiskalne probleme u rubnim članicama eurozone utjecati na povećanu averzi-ju prema riziku, naglašava direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisenbank Austria d.d. (RBA), mr.sc. Zrinka Živković Matijević.

Porast štednje u bankamaRezultati posebnog istraživanja koje su proveli analitičari Zagrebačke banke, uspoređujući kretanje svih oblika financijske imovine građana, pokazuju da je u posljednjih 18 godina od vremena hrvatskog sta-bilizacijskog programa te uvođenja nacionalne valute kune u RH, ukupno procijenjena bruto financijska imovina građana porasla 6,2%, odnosno sa 47 mili-jardi kuna s kraja 1993. na 291 milijardu do kolovoza 2011. Od toga je ukupna štednja građana u bankama povećana s početnih 4,8 milijardi kuna na 161,3 mili-jarde kuna u kolovozu 2011., što govori o opredjeljen-ju građana prema ulaganju u budućnost, ali i na koji su način osiguravali financijsku zaštitu za sebe i svoju obitelj.

Građani odlučuju o donacijamaBanke sve više u svoje odluke uključuju širu društvenu zajednicu. Tako je nedavno zaključen dru-gi krug ovogodišnjeg 13. natječaja za dodjelu donacija Zagrebačke banke na Facebooku. Nakon što je stručna komisija odabrala 15 finalista (po 5 najboljih projekata udruga, organizacija i društava u tri kategorije – Kul-tura, Djeca i mladi te Humanitarno djelovanje), ko-risnici Facebooka mogli su glasovati za jedan projekt unutar svake kategorije Natječaja, a rezultati natječaja objavljeni su na Facebook stranici Zaba donacije.

Unatoč fokusiranosti Vlade na poticanje

investicijskih ulaganja, priljev kapitala iz ino-zemstva nastavlja se

smanjivati.

2928 BIZdirekt � studeni 2011. www.mirakul.hr

HBOR olakšao uvjete kreditiranjaPočetkom listopada HBOR je produljio rokove otplate i poček te smanjio kamatne stope po pojedinim programima. Kako naši poduzetnici i dalje posluju u teškim uvje-tima, u HBOR-u su odlučili olakšavanjem uvjeta po pojedinim kreditnim programima još jednom im pomoći u održanju konkurentnosti, kako bi prebrodili sve poteškoće i iskoristili što više ponuđenih tržišnih mogućnosti.

U HBOR-u uvijek nastoje pružiti najcjelovitiju uslu-gu svim hrvatskim gospodarstvenicima. Zahvaljujući povoljnim izvorima financiranja, ali isto tako i sma-njenju dobiti, HBOR je i tijekom kriznih godina uspio osigurati sredstva pod istim, a po nekim programima i boljim uvjetima nego prije krize. U 2011. godini gos-podarska je kriza i dalje nastavila otežavati poslovanje hrvatskih gospodarstvenika te je HBOR odlučio izaći im u susret olakšavanjem uvjeta po pojedinim kre-ditnim programima, i to u vidu produljenja počeka i roka otplate te smanjenja kamatnih stopa.

Tako su uvedena produljenja počeka i rokova otplate po sljedećim programima: • po programu Malo i srednje poduzetništvo poček je

produljen s 2 na 3 godine, a rok otplate s 10 na 12 godina;

• po programima Poljoprivreda i ujednačen razvoj i Otoci poček je produljen s 2 na 3 godine, dok je rok otplate produljen s 12 na 14 godina;

• po programu Početnici poček je produljen s 2 na 3 godine, dok je rok otplate produljen s 12 na 14 go-dina;

• po programu Turizam poček je povećan s 2 na 4 go-dine, a rok otplate s 15 na 17 godina;

• po programu Zaštite okoliša poček je produljen s 2 na 3 godine, a rok otplate s 12 na 14 godina;

• po programu Gospodarstvo poček je produljen s 2 na 3 godine, dok je rok otplate produljen s 10 na 12

godina; • po programu Pronalasci produljen je rok otplate s 12

na 14 godina.

Što se tiče godišnjih kamatnih stopa, one su smanjene po programu Zaštita okoliša na 4% ili 3M EURIBOR + 2%, po programu Infrastruktura na 4 % te po pro-gramu Pronalasci na 2% i 4%.

Ostale uvedene izmjene su mogućnost ugovaranja kredita u kunama po programima: Restrukturiranje, Otoci, Poljoprivreda i ujednačeni razvoj, Početnici i Pronalasci te ujednačavanje roka otplate kredita za nabavu opreme i strojeva s rokovima otplate za osta-le namjene po programima: Gospodarstvo, Turizam, MSP, Otoci, Poljoprivreda i ujednačeni razvoj, Počet-nici, Pronalasci i Žene poduzetnice. Također je povećan udjel na 100% predračunske vrijednosti investicije kod kreditiranja jedinica lokalne uprave i samouprave te je proširena namjena kredita po programu Infrastruktura – mogućnost uključivanja troškova katastarskih izmje-ra i kreditiranje katastarskih izmjera u svrhu izrade katastra nekretnina. Uvedeni su novi prihvatljivi ko-risnici po programu Pronalasci – društva koja posluju i dulje od 2 godine pod uvjetom da u bilanci za prethod-no razdoblje imaju iskazanu stavku - nematerijalna imovina - izdatci za razvoj. Odobrena je i mogućnost kreditiranja većeg postotka trajnih obrtnih sredstava za djelatnosti razvoja programske podrške računalima.

Bankarstvo

Uvedena je i mogućnost ugovaranja kredita u

kunama po pojedinim programima.

e-Račun Zagrebačke banke za još jednostavnije i povoljnije poslovanje Izmjene i dopune Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost, koje se primjenjuju od kolovoza ove godi-ne, donijele su važnu novost vezanu uz izdavanje i primanje računa u elektroničkom obliku - njegovim odredbama u potpunosti su izjednačeni papirnati i elektronički račun.

Za isporučenu robu i obavljene usluge koje podliježu oporezivanju dopuštena je razmjena računa u elek-troničkom obliku, čime se tvrtkama i poduzetnicima omogućuje korištenje ovog jednostavnijeg, bržeg i isplativijeg načina poslovanja, koji je Zagrebačka ban-ka pod nazivom e-Račun u suradnji s FINA-om uvela prva u Hrvatskoj.

Također, Zagrebačka banka u skoroj budućnosti omo-gućit će plaćanje mjesečnih režija i putem e-Računa za građane. Još u listopadu potpisan je ugovor s tvrt-kom Redok i-Račun kao organizatorom strukture za prijenos elektroničkih dokumenata, pa će uz Privrednu banku i Zaba među prvima u Hrvatskoj elektronički dostavljati račune i popunjene uplatnice izravno u osobni pretinac Internet bankarstva, čime će omogu-ćiti najekonomičnije izdavanje računa i uplatnica, kao i njihovo znatno jednostavnije i povoljnije plaćanje.

e-zaba i e-Račun za brži platni promete-Račun je internetska usluga integrirana s uslugom e-zabe, internetskog poslovnog bankarstva, koja tvrt-kama i poduzetnicima, koji su ujedno i e-zaba kori-snici, omogućuje jednostavnu elektroničku razmjenu računa, a plaćanje e-Računa obavlja se e-zabom. Usto, uz e-Račun moguće je priložiti različite popratne do-kumente, poput dopisa, obrazaca, ugovora i ostale do-kumentacije. Pošiljateljima i primateljima e-Račun donosi uštede, a skraćuje se i vrijeme isporuke i plaćanja računa. Ko-risniku je u svakom trenutku dostupna informacija o statusu poslanih i zaprimljenih računa, a pretraživa-nje računa u elektroničkoj arhivi može obaviti brzo i jednostavno. Obavijest o isporuci računa dostupna je i putem e-maila.

Prednosti e-Računa za građaneOsim značajne uštede koju izdavatelji elektroničkih računa ostvaruju na poštarini, dodatne uštede ostva-ruju se i ubrzanjem naplate te potpunim uklanjanjem pogrešaka - zbog unaprijed popunjenih uplatnica koje čekaju na potvrdu plaćanja u osobnim pretincima us-luge e-zaba za građane. Prednosti usluge osjetit će i krajnji korisnici, platitelji - zbog trajne dostupnosti elektroničkih računa, uvijek na istom mjestu, kao i zbog jednostavnog i točnog pla-ćanja uz niže naknade.

Korak bliže Europskoj unijiUsluga e-Račun nastavak je niza usluga suvremenog internetskog i mobilnog bankarstva koje Banka nudi klijentima, a započeo je uvođenjem internetskog po-slovnog bankarstva - e-zabe, čijih se prvih deset godina upravo o