List dioniËkog druπtva “Podravka” KoprivnicaGodina XLIIBroj 1679 Petak 7. studenoga 2003.

ISSN 1330 - 5204

www.podravka.com

Piπe: Boris FabijanecSnimio: Nikola Wolf

Od 8. rujna do 31. listopada trajala jepromotivno-nagradna akcija pod na-zivom ”Podravka juhe i Talianettavode vas i na kraj svijeta”. PotroπaËidiljem Hrvatske trebali su skupiti Ëe-tiri vreÊice Podravka juha i jednuvreÊicu Talianette i poslati u Podrav-ku. Osnovni cilj nagradne igre bilo jepomlaivanje ciljne skupine potroπa-Ëa - uvoenjem Talianette u nagradnuigru - te istovremeno ukljuËivanje po-troπaËa koji godinama koriste Pod-ravka juhe. Uz to, teæilo se odræavanjuimidæa marki Podravka, Talianetta iFini-Mini, potom daljnjem produblji-vanju naklonosti potroπaËa prema tim

proizvodima, zatim poveÊanje zas-tupljenosti cijelog asortimana proiz-voda Podravka jela te uvoenje novihPremium juha u asortiman. Naravnoda je nagradna akcija utjecala i nadaljnje jaËanje pozicije na træiπtu ujuhama u vreÊicama, instant juhama,polugotovim i gotovim instant jelima.Svi zacrtani ciljevi uspjeπno su pro-

vedeni. O rezultatima akcije uoËi iz-vlaËenja nagrada 5. studenoga u Kuli-narskom centru ©tagelj, Podrav-kaπima, gostima i poslovnim partneri-ma govorili su Ëlan Uprave PodravkeDragan Habdija, direktorica Marke-tinga Podravka jela Vlatka Martino-viÊ i product-manager Sanja Garaj.Odaziv potroπaËa i na ovu nagradnuigru bio je tradicionalno dobar. Viπe

od 100.000 omotnica naπlo se u veli-kom bazenu te je Dragan Habdijaprokomentirao tako veliki odaziv po-troπaËa da je to znak njihovog povje-renja u Podravkinu kvalitetu, inovaci-je i u samu kompaniju: - Zlatno pravi-lo Podravke je - potroπaË, potroπaË isamo potroπaË - rekao je Habdija, dokje Vlatka MartinoviÊ istakla: - Ovo jenajuspjeπnija makretinπka akcijaPodravke ove godine kao uostalom isve marketinπke akcije Podravka jelai Vegete prijaπnjih godina.Prema rijeËima Sanje Garaj, tijekom

akcije prodano je 7 posto viπe proiz-voda, a od toga se moglo napraviti 9milijuna tanjura juha te pola milijunatanjura Talianette. Uz brojne televizij-ske i radijske spotove te oglase u

razliËitim novinama tijekom akcije or-ganizirano je i 157 prodaja uz prim naprodajnim mjestima diljem Hrvatske.Sve u svemu, akcija je u potpunostiuspjela, premda je budæet za nagrad-nu igru bio osjetno manji nego proπlihgodina.Nakon pozdravnih i uvodnih govo-

ra, pod budnim okom komisije i javnogbiljeænika simpatiËne Podravkine ho-stese Sonja, Anja, Tatjana i Snjeæa-na poËele su izvlaËiti omotnice.Glavne nagrade - putovanje po æelji

dobitnika u vrijednosti od 50.000 kunadobili su: Biserka BarËan iz Virovitice,Snjeæana StaniÊ iz Zagreba i MirjanaLukanec iz Novog Virja. Imena dobit-nika ostalih 1997 nagrada bit Êe objav-ljena u Jutarnjem listu 21. studenoga.

IzvuËeni dobitnici nagrada u velikoj nagradnoj igri ”Podravka juhe iTalianetta vode vas i na kraj svijeta”

Putovanja dobile potroπaËice izVirovitice, Zagreba i Novog Virja

IzvlaËenje dobitnika vrijednih nagrada iz bazena u kojem je bilo viπe od 100.000 omotnica

Proπlu poslovnu godinu Belupo d.d.,drugi po veliËini proizvoaË lijekovau Hrvatskoj i træiπni lider u skupinamalijekova s uËinkom na srce i krvne æilete koæu, zavrπio je s pet posto veÊimkonsolidiranim poslovnim prihodomnego godinu dana ranije. Ostvarena jeprodaja u iznosu od 554 milijunakuna, od Ëega Ëak 84,3 posto otpadana træiπte Hrvatske, a 15,7 posto naino-træiπta - Sloveniju, BiH, Makedo-niju, Rusiju, »eπku, SlovaËku, Srbiju iCrnu Goru. UËinjeni su i znaËajninapori na rastu izvoza te πirenju po-slova na nova træiπta - Albaniju, Bjelo-rusiju, baltiËke zemlje, Bugarsku, Polj-sku, Rumunjsku, Ukrajinu te Maar-sku. U 2002. godini tvrtka je ostvariladobit iz redovnog poslovanja tzv. EBITu iznosu od 114 milijuna kuna, πto je19,2 posto poslovnog prihoda za 2002.i Ëak 13 posto viπe od lanjskog plana,te neto dobit u iznosu od 71 milijunkuna, πto je 11,99 posto ukupnogprihoda. ©irenje asortimana, briga okvaliteti proizvoda, preuzimanje træiπ-nog udjela, jaËanje izvoza, racionalnoupravljanje troπkovima, ulaganja u mo-dernizaciju proizvodnje i struËnostzaposlenika, predani timski rad teprimjena znanstvenih metoda oËitosu dali rezultate koji nisu mogli ostatinezamijeÊeni. Stoga i ne Ëudi da jeovogodiπnje najviπe priznanje Æupa-nijske gospodarske komore Zlatnakuna u kategoriji velikih trgovaËkihdruπtava pripalo upravo Belupu. Zlat-na kuna uruËena je predsjedniku Upra-ve Belupa Saniju PogoriliÊu na sje-dnici Gospodarskog vijeÊa HGK -Æupanijske komore Koprivnica kojeje ujedno zakljuËilo da Belupo pred-loæi i za priznanje na dræavnoj razini.Priznanje Belupu uputio je i prof.

Ante PuliÊ, predsjednik zajednice zaintelektualni kapital pri HGK, koji jepredstavljajuÊi analizu efikasnosti in-telektualnog kapitala u KoprivniËko -kriæevaËkoj æupaniji naglasio da Belu-po sa svojim stalnim rastom efikasno-sti nadmaπuje i poznate konkurentsketvrtke iz Europe.Zlatnu kunu osvojili su i Hartman

(srednja trgovaËka druπtva), Ekopapir(mala druπtva), PZ –urevac (inova-cije) i Podravska banka (banke).

DodijeljenapriznanjaÆupanijskegospodarskekomore

PriznanjaPodravkaπimau povoduDana gradaKoprivnice2. str.

Piπe: Jadranka LakuπSnimio: Nikola Wolf

BelupuZlatnakuna

2 Broj 1679 Petak 7. studenoga 2003.

Podravkin periskop

Piπe: Vlado MarkotaSektor za razvoj poslovanja

Piπe: Jadranka LakuπSnimio: Nikola Wolf

Povezanost Podravke i grada u ko-jem je poniknula do punog je izraæajadoπla i kod ovogodiπnjeg obiljeæava-nja Dana Koprivnice. Gotovo da inije bilo aktivnosti ili manifestacije ukoju nije bila ukljuËena kompanija sasrcem ili njeni zaposlenici. Podravkai njeni SPJ bili su sponzori pojedinihdogaanja poput, primjerice vrlouspjele izloæbe Elementi, u izloæbe-nom prostoru sedmorokatnice prire-ena je zanimljiva izloæba “Vez ubijeloj kuhinji”, Podravkini proizvodiobogatili su stolove na sveËanosti-ma, a Podravkaπi su i meu dobitni-cima najviπih gradskih priznanja. Ta-ko je Medaljom grada za znaËajandoprinos razvoju gospodarstva na-graen Ëlan Uprave Podravke Dra-gan Habdija, a isto priznanje primilisu i bivπi zaposlenici Podravke, sadaumirovljenici, Zlatko ©estak - zahumanost i izniman doprinos na po-druËju dobrovoljnog darivanja krvi, iIvan Haramija Hans - za iznimnostvarateljstvo u karikaturi. PlaketaGrada Koprivnice dodijeljena je Li-kovnoj sekciji «Podravka 72fl zasveukupno likovno stvaralaπtvo i do-prinos usmjeren u dobrotvorne svr-he diljem Hrvatske. Pored njih meda-lje grada dodijeljene su Zdravku Faj-tu, Barici Hadun, Ruæici ©poljar iVinku Zemberu, dok je nagradu zaæivotno djelo primio Franjo BraËkoza sveukupni doprinos razvoju obr-tniπtva u gradu Koprivnici. Plakete

Grada Koprivnice pripale su i HPD«Bilofl Koprivnica, «©arenom duÊa-nufl, te DjeËjem vrtiÊu «TratinËicafl.Nagrade su uruËene na sveËanoj

sjednici Gradskog vijeÊa odræanoj uDomoljubu 4. studenoga, a kojoj suprisustvovali i brojni gosti.

Koprivnica ima poæeljnismjer razvoja»estitajuÊi nagraenima, kao i svim

sugraanima koji s puno ljubavi skr-be za svoj grad, koprivniËki gradona-Ëelnik Zvonimir MrπiÊ tom jeprilikom istakao:- U proteklom razdoblju u Koprivni-

ci je mnogo toga uËinjeno, no najzna-Ëajnijim ocjenjujem izgradnju i otva-ranje Centra za odgoj obrazovanje irehabilitaciju «Podravsko suncefl. Sim-boliËki - Podravsko sunce govori oodnosu i brizi naπeg grada i graanaprema osobama s posebnim potreba-ma. A danas smo dosegli visoke stan-darde i omoguÊili naπim sugraanimas posebnim potrebama da poveÊajukvalitetu svog æivota. Sruπene su mno-gobrojne arhitektonske barijere, ali ibrojne prepreke u glavama. Kopriv-nica je i ovdje putokaz kojim smjeromtreba iÊi. A drugo je poËetak redo-vnog sveuËiliπnog dodiplomskog stu-dija ekonomije u Koprivnici. Napori isredstva koja su uloæena u stvaranjepreduvjeta za poËetak re-dovnog vi-sokog obrazovanja govori da smoznanje postavili kao temeljnu pretpo-stavku buduÊeg razvoja grada. Timesmo osigurali zadovoljavajuÊu brzinui poæeljni smjer razvoja.

Dodajmo tome da smo udvostruËilii broj stipendija za studente te pove-Êali njihov iznos.Kad govorimo o stvaranju preduvje-

ta za obrazovanje, spomenimo da jenova gimnazija u fazi projektiranja ida s proljeÊa poËinje njena izgradnja.Decentralizacija osnovnog πkolstva

omoguÊila nam je da ove godineuloæimo milijun kuna u adaptacijuπkolskog prostora i nabavu opreme ida od 1. listopada zapoËnemo sranim uËenjem stranog jezika u grad-skim πkolama.PriËu o brizi o mladima zavrπimo

podatkom da smo, zajedno sa spon-zorima ove godine u izgradnju iopremanje brojnih djeËjih igraliπtauloæili 600.000 kuna, viπe nego Ëetiriprethodne godine.I dok smo proπle godine govorili o

pokretanju novog razvojnog ciklusagrada, danas moæemo sa zadovoljst-vom istaknuti da naπi napori iz danau dan rezultiraju onim najvaænijim, ato su nova radna mjesta. U srpnju2001. godine u gradu je bilo eviden-tirano 2458 nezaposlenih osoba. Ia-ko su u protekle dvije i pol godine trigeneracije srednjoπkolaca maturira-le, brojni studenti diplomirali, a na-æalost i dio naπih graana ostao bezposla, sa zadovoljstvom mogu reÊida smo u kolovozu ove godine imali1866 nezaposlenih.Procjenjujemo da se samo ove

godine viπe od tisuÊu naπih sugraa-na uspjelo zaposliti, od kojih njihnajmanje 500 na novonastalim rad-nim mjestima.Zvonimir MrπiÊ govorio je i o bu-

duÊnosti te istakao da je Koprivnicanapravila iskorak i u naËinu financi-ranja kapitalnih projekata, te se nasu-prot moguÊnosti uvoenja prireza,Ëemu su pribjegli gotovo svi gradoviove veliËine ili veÊi, odluËila emitiratiprvu emisiju gradskih obveznica uHrvatskoj i uvrstiti ih u najviπu kota-ciju ZagrebaËke burze. Time Êe seomoguÊiti bræi zavrπetak kapitalnihprojekata.- Pred nama je nova godina puna

izazova, godina najveÊeg investicij-skog ciklusa u povijesti grada. U2004. zapoËet Êe u Koprivnici izgra-dnja objekata vrednijih od 400 miliju-na kuna. Spomenimo samo najzna-Ëajnije. To je izgradnja i adaptacijabolnice, izgradnja proËistaËa, izgrad-nja gimnazije, izgradnja bazena, iz-gradnja stanova za socijalne potrebe,nastavak rekonstrukcija ulica i ko-munalne infrastrukture.Kada 2005. investicijski ciklus bude

dovrπen bit Êe to novo lice Koprivnice.Vrijeme pred nama puno je izazo-

va, opravdanih oËekivanja graanaKoprivnice, stoga zazivam joπ veÊistupanj zajedniπtva, suradnje, nadme-tanja u iznalaæenju boljih rjeπenja, tevas molim da svoje potencijale imoguÊnosti uprete u ostvarivanje ci-ljeva razvoja, napretka i bolje buduÊ-nosti grada Koprivnice i svih njenihgraana.Grad prije svega Ëine njegovi graa-

ni, a u Koprivnici æive marni ljudi,otvorenog srca koji iznad svega volesvoj grad i æele da æivot u njemubude πto kvalitetniji i ugodniji - rekaoje gradonaËelnik MrπiÊ.

Proslavljen Dan grada Koprivnice

Visoka priznanjaPodravkaπima

U obrazloæenju prijedloga za dodjelu Medalje grada Draganu Habdiji poredostalog zapisano je:Dragan Habdija roen je 11. srpnja 1955. godine u Koprivnici. Osnovnu

πkolu zavrπio je u Carevdaru, gimnaziju u Koprivnici, a ekonomski fakultet1979. godine u Zagrebu. Po zavrπetku fakulteta zaposlio se u Podravki gdjei danas radi. Tijekom svog radnog vijeka obavljao je razliËite poslove - bio jereferent za planiranje investicija i strateπkog razvoja, rukovoditelj ekonomsko-financijske sluæbe u RO «Belupofl, direktor Sektora za marketing RO «Belupofl,direktor RO «Fermentacija i farmaceutikafl direktor poduzeÊa «Belupofl d.o.o.direktor FC «Marketingfl u Podravka d.d., izvrπni direktor za restrukturiranje,izvrπni direktor za SPJ Vegeta i SPJ Podravka jela, te odnedavno Ëlan UpravePodravke. Tijekom njegovog radnog vijeka posebno treba istaÊi poslovevoditelja tima za uvrπtenje Podravke na ZagrebaËku burzu te voditelja projektaizgradnje nove tvornice Podravka jela. Od druπtvenih aktivnosti valja istaÊi radu Upravnom vijeÊu Srednje πkole Koprivnica te aktivnosti u NK Slaven Belupo(zamjenik predsjednika). Predsjednik je Nadzornog odbora Danica d.o.o.Dragan Habdija potvrdio se i kao humanist, odrekavπi se novËanog dijela

nagrade u korist djece u Domu ”Svitanje”.

Medalju grada Koprivnice za iznimno stvarateljstvo u karikaturidobio je Podravkin umirovljenik i dugogodiπnji suradnik u naπem

listu Ivan Haramija - Hans

Medalju grada Koprivnice za znaËajan doprinos razvoju gospodarstvaprimio je Ëlan Uprave Podravke Dragan Habdija

Sudionici sveËane sjednice u povodu Dana grada Koprivnice

U Kanadi se veÊ neko vrijeme radeeksperimenti na kolibrijima. Cilj oviheksperimenata je utvrditi mehani-zam odluËivanja koji primjenjuju temale ptice prigodom traæenja i oda-bira hrane. StruËnjaci za ponaπanjetijekom eksperimenata prisiljavaju ko-librije da biraju izmeu dva ili tricvijeta puna nektara i promatrajunjihovo ponaπanje prilikom odabira.Pa kakve to veze ima s nama ljudima?StruËnjaci vjeruju da takva istraæiva-nja mogu pomoÊi razumijevanju she-ma ponaπanja ljudi u sliËnim situaci-jama, kada npr. biraju izmeunekoliko ponuenih proizvoda napolicama trgovina.Eksperimenti specijalista za pona-

πanje, koje oni provode na æivotinja-ma, nisu bitno drugaËiji od eksperi-menata koje specijalisti za marketingprovode na ljudima. Zoolozi prouËa-vaju kako broj cvjetova koji su ponu-eni kolibrijima utjeËe na njihovoponaπanje, dok marketingaπe zani-ma kako poveÊanje ponude proiz-voda utjeËe na ponaπanje potroπaËau trgovinama. Kao πto se kolibrijimatijekom eksperimenta proπiruje po-nuda cvjetova, tako se u eksperi-mentima s ljudima postojeÊoj paletiproizvoda na policama trgovine do-daju posebni, dodatni proizvodi, tzv.mamci. Oni su dodani na police siskljuËivim ciljem ne da njih netkokupi, nego da svojim prisustvom napolici poguraju cijenu i prodajuostalih proizvoda koji su na ponudi.Mamci nemaju zadatak takmiËenja sprethodno ponuenim opcijama. Nji-hov je cilj neπto dugo, a to je da serelativno jeftiniji proizvodi uËine atra-ktivnijima nego prije.Kako funkcioniraju mamci? Evo jed-

nog primjera: trgovina bicikla nudidva tipa bicikla: jedan je po cijeni od299 eura, a drugi po cijeni od 499eura. Samo se jeftiniji dobro prodaje.Trgovac odluËuje proπiriti ponudu iuvodi treÊu vrstu bicikla s cijenomod 699 eura. Taj model ima ulogumamca. Iako ga nitko ne kupuje,nakon njegove pojave u trgovini od-jednom raste prodaja modela s cije-nom od 499 eura, kojega do tada nijenitko kupovao! Evo kako se to objaπ-njava: potroπaËi podsvjesno podlije-æu utjecaju novog πireg asortimana ikod donoπenja odluke o kupnji oda-biru rjeπenje koje smatraju kompro-misnim, a to je bicikl sa srednjomcijenom. Jednostavno, zar ne? Ova-kva situacija nije bitno drugaËija nikada je u pitanju odabir bilo kojegproizvoda ili usluge.Iako se nekima u prvi mah moæda

i nije uËinilo da postoji veza izmeuljudi i kolibrija, kako stoji u naslovuovog Ëlanka, ipak je dokazano da semi ljudi ponaπamo poput kolibrija: inama se kao i njima Ëini da teæedostupni cvjetovi imaju viπe nektarau sebi! To je pokazala primjenamamaca u trgovini, koji funkcioni-raju bez greπke, i to uvijek u koristtrgovca, naravno. Tako je jedno pra-vilo, koje su istraæivaËi otkrili davrijedi u svijetu prirode, meu koli-brijima, iskoriπteno i oËiglednodobro funkcionira kao jednostavnametoda za ostvarenje profita i meunama ljudima.

Kolibrijii ljudi

3Broj 1679 Petak 7. studenoga 2003.

naπa posla

Piπe: Æeljko Kruπelj, gost - kolumnist “VeËernjeg lista”

Prestiæno meunarodno priznanje u kategoriji izravnog marketinga zakoncepciju i oblikovanje Podravkinog Godiπnjeg izvjeπÊa, ovoga jeponedjeljka dodijeljeno najpopularnijem hrvatskom dizajnerskom dvojcukojega Ëine Davor Bruketa i Nikola ÆiniÊ. Crestina im je statua uruËena nagodiπnjem Cresta Intertnational Advertising Awards Presentation na 53.katu Rihga Royal hotela u srediπtu Manhattana u New Yorku. Preduvjetiza sudjelovanje na ovom ceremonijalu dodjele nagrada morali su zado-voljiti visoke standarde æirija kojega su Ëinili vodeÊi filmski, grafiËki i drugisvjetski kreativci iz jedanaest svjetskih metropola. Hrvatski dizajnerskidvojac ovim je priznanjem dokazao svoje zasluæeno mjesto u samom vrhusvjetskog marketinga, promovirajuÊi time Podravkino ime na meunarod-noj razini. Agencija Bruketa & ÆiniÊ proπloga je mjeseca u Opatijiproglaπena agencijom godine, a u projektu Podravkino izvjeπÊe istaknulase originalnoπÊu ideje i kreativnosti izvedbe, kao primarnim kriterijima zadodjelu priznanja. Ovim je uglednim meunarodnim priznanjem nagra-eno 60 projekata od 6000 prijavljenih iz 53 zemlje, a uvrstivπi se meunjih Agencija Bruketa & ÆiniÊ dokazala je svoju kvalitetu i otvorila putnovim meunarodnim kontaktima. I. B.

Hrvatsko gospodarstvo, njegovarazvijenost i rezultati koji se postiæunisu prepreka za prijem Hrvatske uEuropsku uniju. »ak suprotno, onipokazuju da je naπa zemlja sprem-nija za prihvat u ovu zajednicu negoneke tranzicijske zemlje koje su naspretekle na listi za prijem. To je bilooËito i prilikom predstavljanja hr-vatskog gospodarstva vodeÊim lju-dima Europske komisije uBruxellesu pretkraj proπlog tjedna,a koje je organiziralo Ministarstvovanjskih poslova. Uz ministra Toni-na Piculu u Bruxellesu su boravilinajistaknutiji hrvatski gospodarstve-nici meu kojima i predsjednikPodravkine Uprave Darko Marinac.Po povratku Darko Marinac proko-

mentirao je za naπ list briselskuprezentaciju.- Boravak delegacije gospodar-

stvenika u Bruxellesu je dogovore-na aktivnost u kojoj su Hrvatskonacionalno vijeÊe za konkurentnosti Hrvatska udruga poslodavaca odlu-Ëili Ëelnicima Europske unije prika-zati hrvatsko gospodarstvo i njego-ve moguÊnosti. Bio je to potez ko-jim smo æeljeli pokazati da uHrvatskoj ima dobrih malih, dobrihsrednjih te uspjeπnih velikihpoduzeÊa, da ima naprednih tvrtki,da su one evropski orijentirane, daizvozimo preteæito u Europsku uni-ju, da kod nas djeluju tvrtke umjeπovitom, stranom i domaÊemvlasniπtvu. Uostalom takva je i bilanaπa delegacija. Posebno je znaËajnobilo da je Hrvatsku predstavljaojedan ©veanin, direktor Ericsson

Tesle, Ëovjek koji je o naπoj zemljigovorio jednako lijepo, ako ne iljepπe, nego mi ostali. To je jedno-stavno bila jedna od aktivnosti kojeÊe Hrvatska morati raditi i u buduÊe,dakle lobirati za svoje interese ipokuπati uloviti mjesto koje joj, poprvenstveno gospodarskim poka-zateljima i pripada, a to je meuprvih deset kandidata za Europskuuniju. Vaæno je smanjivati politiËkipritisak na naπu zemlju i dokazati danam je doista mjesto tamo gdje jeHrvatska kulturoloπki uvijek pripa-dala, a to je naravo europski svijet.Mislim da smo dobro odradili svoj

zadatak, naiπli smo na dobar prijemi ukoliko Êe viπe lobistiËkih skupinaiz Hrvatske, razliËitog tipa, tako seponaπati osigurat Êemo bolje razu-mijevanje druge strane i prije posti-zavati europske standarde. Ako veÊna sam prijem u EU ne moæemoutjecati, na to da postiæemo europ-ske standarde moramo i hoÊemo.©to se tiËe Podravke, ona je pre-

zentirana kao kompanija koja danasima sedam posto izvoza na podru-Ëje EU i kao tvrtka koja Êe od 1.svibnja slijedeÊe godine imati 64posto izvoza u Europsku uniju. Tapromjena Êe se desiti stoga πto Êepet zemalja u kojima imamo vlastitetvrtke s proizvodnjom i dobro razvi-jenom trgovaËkom mreæom krozkoju prodajemo velike koliËine na-πih proizvoda uÊi u Europsku uniju.To Êe od nas zahtijevati niz promje-na, ali u svakom sluËaju uspjeli smou Bruxellesu plasirati ime Podravkei reÊi da Êemo s naπim tvrtkama uSloveniji, Poljskoj, Maarskoj, Slo-vaËkoj i »eπkoj i mi poslovati nateritoriju Europske unije.

Predstavljanje hrvatskog gospodarstva u Bruxellesu

Podravkin korak prema Europskoj unijiPiπe: Jadranka LakuπSnimio: Nikola Wolf

I u Bruxelllesu i u Koprivnici ista tema - kako poslovati po europskimstandardima

Agencija Bruketa & ÆiniÊ primila visokomeunarodno priznanje u New Yorku

Podravkino Godiπnje izvjeπÊe za Ëiju je kreaciju Agencija Bruketa &ÆiniÊ primila visoko meunarodno priznanje

Statua za kreaciju PodravkinogGodiπnjeg izvjeπÊa

Kako se pribliæava dan izlaska nabiraliπta, sve je izvjesnije da Êe pro-mjene biti daleko manje nego πto tonajπira javnost oËekuje, jer se u unu-tarnjoj i vanjskoj politici, ali i gospo-darstvu, malo toga moæe mijenjati.Ovih dana praktiËki da i nema stran-ke koja, primjerice, papagajski neponavlja da se Hrvatska treba razvija-ti po modelu Republike Irske, dakleda teæiπte bude na razvoju malog isrednjeg poduzetniπtva, koje brzo pri-hvaÊa tehnoloπke promjene, kao iznatnom ulaganju u obrazovanje. No,kako je Hrvatska veÊ definirana i kaoturistiËka i poljoprivredna zemlja, upredizborna se obeÊanja ukljuËuju iiskustva dræava koje su u tome najvi-πe uËinile, u rasponu od Japana iSingapura, preko Danske i Finske pado Izraela i Austrije. »injenica je da seod svih njih stvarno moæe puno nau-Ëiti i da od te spoznaje ne trebabjeæati.Po tome bi proizaπlo da je zapravo

i svejedno hoÊe li pobijediti lijevi ilidesni blok, jer na preuzimanje spo-

menutih modela navodi i Ëitav nizekonomskih mjera koje se morajuprovoditi u cilju brzog pribliæavanjaEuropskoj uniji. Izborni se suparnici,naime, podjednako zaklinju kako Êeupravo oni 2007. dovesti Hrvatsku uBruxelles. Doda li se tome da poslije-izborna hrvatska diplomacija takoernema slobodne ruke u nizu politiËkihmjera, od sustavnog jaËanja demo-kratskih prava i sloboda, preko ubr-zanja povratka srpskih izbjeglica,zatim jaËanja poloæaja manjina pa dobezuvjetne suradnje s Haπkim sudomi rjeπavanja sluËaja odbjeglog genera-la Gotovine, netko Êe sarkastiËnoprimijetiti da izbori zapravo i nisuneophodni.Preneseno na lokalne prilike, Ëvrsto

definirane unutarnje i vanjske obvezeHrvatske dovode koalicije lijevog idesnog centra u situaciju da se boreza meusobni prestiæ na podjedna-kim programima, gdje se razlike ma-hom uoËavaju samo u redoslijedu idinamici reformskih poteza, dijelom iputevima koji vode do istog cilja. U to

se mogao uvjeriti svatko tko je pro-πloga petka na Hrvatskom radiju slu-πao jednosatno suoËavanje Ivice Ra-Ëana i Ive Sanadera. Izuzmu li se onegeneralne floskule o “neefikasnoj vla-sti” i “nesposobnoj oporbi”, odnosnotko je kriv za ono πto nije uËinjeno uprethodne Ëetiri godine, premijer ijedini pravi konkurent za njegovomjesto uglavnom su se slagali u te-meljnim pitanjima rada buduÊe Vla-de.Mnogima je spomenuto predizbor-

no suoËavanje zapravo bilo i odviπemlako, gotovo “sestrinsko”, tako dane Ëude medijski komentari kako seRaËan i Sanader zapravo pripremajuza poslijeizbornu koaliciju. Dakako,to je najnerealnija varijanta, jer setome protivi Ëlanstvo i biraËko tijelonaπih najmoÊnijih stranaka, no dobrodoe za zastraπivanje njihovih poten-cijalnih koalicijskih partnera. Poseb-no je to uoËljivo u HSS-ovu sluËaju,jer ta stranka istiËe svoje nimalo jed-nostavne zahtjeve za sastavljenje bu-duÊe Vlade. Kao πto je veÊ poznato,

politika TomËiÊeve stranke ide naizraæeniji dræavni intervencionizam ugospodarstvu, kako bi se osnaæilepojedine industrijske grane i pripre-mile za prodor na inozemna træiπta.Sanader je, pak, svjestan da bi sliËneprobleme mogao imati s DraæenomBudiπom i Matom GraniÊem.UzimajuÊi sve to u obzir, nesporno

je da se izbori ponajviπe svode nakadrovska pitanja hoÊe li na kljuËnimmjestima u ministarstvima i razniminstitucijama sjediti neki “Kurta” ili“Murta”. Koliko je, dakle, programskisudar izbornih suparnika, izostavimoli marginalne stranke “tvrde” ljevice idesnice, mlak i unaprijed predvidiv,Ëesto se svodeÊi na kopiranje ili krautuih ideja, toliko je glad za vlaπÊuenormno naglaπena. U kampanji svihstranaka ima mnogo podmetanja iniskih udaraca, kao i svjesnog zapla-πivanja i obmanjivanja javnosti. U tomkontekstu vodstvima SDP-a, HDZ-a,HSS-a, HNS-a, HSLS-a, DC-a, HSP-a,LS-a i Libre, koji realno mogu partici-pirati u novoj vlasti, nije nimalo sve-

jedno πto Êe se dogoditi 23. studeno-ga.Zato se za svako ministarsko ili dire-

ktorsko mjesto u javnim poduzeÊimai ustanovama i nadzornim odborimaveÊ znaju predendenti, pa u sluËajupromjene vlasti neÊe biti presudnokako je netko obavljao svoj posao.Sanader se, doduπe, izjasnio da “neÊebiti revanπizma”, no u tome ipak imaono “ali”. RijeË je o “ispravljanju ne-pravdi” koje je sadaπnja petorka uËini-la HDZ-ovim kadrovima nakon 2000.godine, a zbog kojih je ta stranka,kaæe, morala neko vrijeme uvesti iSOS telefon. S druge strane, SDP-ovakoalicija sada kao svoju ponajveÊupogreπku navodi baπ to πto nije prove-la “temeljitu Ëistku” starih kadrova udræavnom i javnom sektoru, pa biraËi-ma obeÊava da Êe to ispraviti. Daka-ko, tako Êe zadovoljiti apetite duænos-nika i aktivista koje Êe trebati nagradi-ti za eventualni izborni uspjeh. Aonima Ëije su karijere u pitanju ostajeda Ëekaju hoÊe li ih pomesti HDZ-ovaili SDP-ova “metla”.

Kadrovski obraËun na sliËnim izbornim programima

4 Broj 1679 Petak 7. studenoga 2003.

PriËa o Podravkinim Ëajevima poËi-nje prije 30 godina, kada se Podravki-no srce utiskuje na ambalaæu prvaËetiri proizvoda: kamilicu, πipak, men-tu i indijski Ëaj. »ajevi se, tada ulicencnoj suradnji s poznatijim “Jacob-som”, proizvode u tvornici u Umagu.Sredinom rujna ove godine u toj je

tvornici krenula nova proizvodnakampanja, a od lanjskoga redizajna iredefiniranja asortimana, toj proizvod-noj grupi ide odliËno. Osim spome-nutih vrsta, Ëiji kontinuitet proizvod-nje nije prekidan, u asortimanu sudanas i okusi hibiskusa, lipe, viπnje,marelice, limuna, jagode s vanilijom,a tu su i Ëaj za djecu Ciciban, voÊni izeleni Ëaj te potpuna novost na do-maÊemu træiπtu - rooibos, poznat ikao “Ëudo-Ëaj”.

Prodaja PodravkinihËajeva u znaËajnom jeporastu- Staru paletu træiπte nije prihvatilo

onako kako smo æeljeli jer marketin-πka kampanja nije bila potpuna. To-me u prilog govori Ëinjenica kako jeprodaja Ëaja od jagode s vanilijom unovoj ambalaæi porasla Ëak pet puta -kazala je Renata ©adek, menadæericazaduæena za Ëajeve.Naravno, plodno træiπno tlo trebalo

je pripremiti kampanjom, a u njoj je uprvome planu bio Ëaj rooibos. PriËu otoj biljci, koja raste samo na Cedarskojvisoravni na jugu Afrike, jer drugdjene uspijeva, prije tri je godine u Pod-

ravku iz NjemaËke donijela MajdaPaviÊ iz Podravkinog Instituta. NakonprouËavanja i promiπljanja, lani u ruj-nu taj je proizvod lansiran kao liderPodravkinih Ëajeva u novome ruhu.Televizijske reklame, oglasi u tisku idruga promidæba urodila je plodom,pa krivulja prodaje Podravkinih Ëaje-va neprestance ide gore.- NajveÊi porast, od 60 posto, zabilje-

æili smo za vrijeme kampanje, dok jeljetos prodaja Podravkinih Ëajeva po-rasla joπ 30 posto, prije svega zahva-ljujuÊi plasmanu putem hotelske turis-tiËke ponude - objasnila je Renata©adek i dodala kako se gotovo polo-vica upita na Podravkin telefon zapotroπaËe odnosi upravo na “crvenigrm”, πto je jedan od naziva rooibosa.

Taj ukusan napitak je i ljekovit, astruËnjaci mu pridaju antialergijska iantioksidanska svojstva. Usto, kakone sadræi kofein, pogodan je i zatrudnice te djecu, kod kojih je potvr-eno blagotvorno djelovanje u sluËa-ju probavnih grËeva. Sirovina se uUmag dovozi direktno s Cedarskevisoravni, a Podravkina kontrola siro-vina jamËi da je rijeË o “robi” vrhun-ske kvalitete, baπ kao kad su u pitanjui, primjerice, podravska kamilica ilimetvica.

Ispitivanje træiπta pokazalo je kakogotovo svaki treÊi Hrvat preferiraupravo Podravkine Ëajeve. No, kolikoje zadovoljavajuÊi, taj podatak odajekako joπ ima dosta prostora za πirenjejer træiπni udjel na domaÊem træiπtu

nije na tolikoj razini. Ipak, Ëajevi seplasiraju i izvan hrvatskih granica,ponajviπe u Sloveniju, Bosnu i Herce-govinu te daleku Australiju.

- Strategija nam je da se πirimo nadomaÊem træiπtu te naroËito u zemlja-ma bivπe Jugoslavije. Mogu istaÊi kakoje 40 posto Ëajeva proizvedenih uumaπkoj tvornici namijenjeno izvozu -rekla je Renata ©adek.

Proizvodnja Ëajeva uUmagu u tri smjeneDirektor Podravkine tvornice u Uma-

gu Milisav ManjiÊ takoer kaæe kakoje proizvodnja Podravkinih Ëajeva upunome jeku, a radi se u tri smjene.Probleme koje stvara ne baπ najnovijaproizvodna tehnologija uspjeli su ot-kloniti pojaËanim angaæmanom.

- »ajevi su meu najprofitabilnijim

’»udo-Ëaj’Domovina rooibosa, poznatoga i pod nazivima “redbush”, “rotbusch”,

“crveni Ëaj” i “crveni grm”, suπna je visoravan JuænoafriËke Republike,pokrajina Cedarberg, oko 250 km od Capetowna. Uzgoj uspijeva samo upodruËju gdje biljku nalazimo kao samoniklu, pa je ta biljka usko vezana zaautohtono podruËje.

Domoroci iz plemena Khoi joπ su prije 300 godina znali za njezinuvrijednost, te se mnogo upotrebljavala u puËkoj medicini. Izvoz u EuropupoËinje tek krajem devedesetih godina proπloga stoljeÊa.

Rooibos svoju popularnost zahvaljuje prvenstveno specifiËnom i osvjeæava-juÊem okusu bogatom mineralnim sastavom pripravaka te izvanrednomzdravstvenom djelovanju. Posebno pomaæe kod alergija na pojedine sastojkenamirnica, alergija na pelud, te kod astme i koænih alergijskih ekcema.

U svojoj domovini, juænoj Africi, oduvijek se upotrebljavao i kao lijek kodraznih æeluËanih i probavnih tegoba. Za razliku od Ëajeva sliËnog djelovanja,pelina ili stolisnika, daleko je boljeg okusa jer ne sadræi gorke tvari. Ne postojeograniËenja koliËine Ëaja koja se smije dnevno popiti, jer rooibos ne sadræinikakve πtetne tvari poput kofeina i teina.

PoËinje sezona Ëajeva - proizvodnja u punome jeku

Piπe: Hrvoje ©labekSnimio: Nikola Wolf

Svaki treÊi Hrvat preferira Podravkin topli napitak

Renata ©adek, Podravkinamenadæerica za Ëajeve

‘»udo-Ëaj’ rooibos, koji Podravka ekskluzivno nudi na domaÊem træiπtu

U naπem druπtvu, kad jedni za drugeimamo sve manje vremena i razumije-vanja, posebno je teπko invalidima. Ajedan od takvih je i Stevo Petric. UPodravki radi deset godina. Zaposliose nakon πto je skinuo odoru hrvat-skog branitelja. Prvo je Ëetiri godineproveo kao sezonac u Odræavanju, apotom je joπ dvije radio u Unutarnjemnadzoru. Sada je zaposlen na razno-πenju poπte. U ratu je, kao dragovo-ljac, proveo nekoliko godina. Nije ga,kako kaæe, «ni metak okrznuofl, alinjegovo najteæe æivotno razdoblje do-πlo je neπto kasnije…- Prije Ëetiri godine u prometnoj

nesreÊi ostao sam bez jedne ruke! Akad nesreÊa krene, onda - krene -kaæe.Nedugo nakon toga ostavlja ga i

supruga, s kojom ima dvoje djece. SinJosip uËenik je Ëetvrtog razreda, a kÊiSlavica treÊeg. Meutim, nije proπlodugo od njihova razvoda, a æena skojom je bio u relativno kratkombraku, poginula je u prometnoj nesre-Êi kao suvozaËica! A i Stevo je biosuvozaË kad je teπko nastradao. Eto,πto ti je æivot!Kao teπki invalid kupuje omanju

obiteljsku kuÊu u ©taglincu i iz gradaseli tamo. Djeca uglavnom provodedane kod svoje bake, a povremeno,uglavnom preko vikenda, navrate ikod njega.- Bez obzira πto sam invalid, veÊinu

poslova obavljam sam, od popravkakuÊe do obraivanja zemlje. Niπta mi

nije teπko. Ljudi me Ëesto znaju vidje-ti kako kopam s jednom rukom!BuduÊi da sam zidar, veÊinu takvihposlova kod kuÊe takoer radim sam.Jedino mi je teπko zabiti Ëavao. To nemogu. Ostalo mi sve koliko-tolikoide.Trenutno mu u kuÊi, osim naravno

djece, najviπe nedostaje prikljuËak nagradski vodovod. A ta investicija koπtaoko 5500 kuna! Stevo se pita ima li joπdobrih ljudi koji Êe mu pomoÊi dadoe do vode, tim prije πto mu je kaoinvalidu vrlo teπko odlaziti na bunarpo nju.- Dosad sam od Podravke dobio

4000 kuna socijalne pomoÊi. Nije mno-go, ali dobro mi je doπlo. S obzirom nato da sam Ëlan Fonda za teπko oboljelekoji djeluje pri naπem Sindikatu, kupi-li su mi i protezu za ruku. Meutim, nemogu je nositi, jer mi neki miπiÊi nefunkcioniraju kako treba. Stoga Êuprotezu, na æalost, morati vratiti. Moæ-da Êe dobro doÊi nekome drugome.Neki su se veÊ i pitali: zbog Ëega nenosim protezu kad je veÊ imam? Da jemogu nositi, bio bih vrlo sretan, ali…ne mogu.Zato i dalje poπtu u Podravki raznosi

jednom rukom, a kad je rijeË o plaÊi,kaæe bolje da ga i ne pitamo. Jedvasastavlja kraj s krajem. Meutim, kaoi mnogi drugi - snalazi se. Na kojinaËin?- Ne biste vjerovali, ali u slobodno

vrijeme bavim se prodajom - drva! I tajmi posao relativno dobro ide. Dakle,moj je savjet ljudima poput mene dane oËajavaju kod kuÊe, veÊ da se

prime posla, pa Êe lakπe zaboravitisvoje muke.

BuduÊi da je ©taglinec nekoliko ki-lometara udaljen od Koprivnice, kakodolazi na posao?

- Biciklom! - kaæe, kao da je najnor-malnije voziti se jednom rukom!

Bez obzira na kiπu, snijeg ili lijepovrijeme uvijek stiæe redovno na posaos ovim prometnim sredstvom!

A imaju li ljudi razumijevanja zanjegove probleme?

- Nemaju. Ili, toËnije reËeno, vrlomali broj ljudi i primjeÊuje da saminvalid. Svatko manje - viπe gledasebe, a ja to ljudima ne zamjeram. ©toih se tiËu moje nevolje? Ne traæim nida mi se pomaæe, iako bi mi svakapomoÊ dobro doπla. Jednostavno,sram me je moljakati! A, vjerujte, niko-me ne bih æelio da bude u mojoj koæi!

Susret s invalidom na radnom mjestu: Stevo Petric, raznosaË poπte

Piπe: Mladen PavkoviÊ

Stevo s jednom rukom radi sve samda bi lakπe zaboravio svoje muke

Stevo Petric

Izborni sindikalni skup iduÊu Êe srijedu izabrati novoga glavnog povjerenikanajveÊega sindikata koji djeluje u Podravki, PPDIV-a. U meuvremenu Ëlanovi suizbrali 27 povjerenika po pojedinim cjelinama, a joπ traje izborni postupak zapovjerenike u Linoladi i Unutraπnjem transportu.

Uz dosadaπnju povjerenicu Kseniju Horvat, kako doznajemo, za glavnogapovjerenika kandidiran je Mario Relja iz Razvoja tehnologije i kontrole, a postojimoguÊnost za joπ jednoga kandidata.

Za povjerenike izabrani su: Marija Vukres (Informatika), Dubravka ©vajcer(VoÊe), Darinka Cmrk (Podravka jela), Slavko –urina (Podravka jela), Mira©tefanec (Kokteli), –urica BratkoviÊ (Upravljanje materijalima), Zdenko PeroπiÊ(Vanjski transport), Slavko Prosenjak (DjeËja hrana), Kata Trojak (Riznica), MarinaAndriloviÊ (Marketing), Ines Kukec (Logistika i transport), Darko Horvat (Logistikai transport), Zdenka PavliÊ (Kontroling), Draæen Posavec (Ugostiteljstvo), LjiljanaPeterlin (Prodaja), Vesna Ketterer (Prodaja), Jadranka MarkoviÊ (Prodaja), ValentinKnapiÊ (Prodaja), Dragica Romek (Ljudski potencijali), Nikolina Notersberg(Podravka jela), Mario Relja (Razvoj tehnologije i kontrola), Tomislav Rogelj (OpÊiposlovi, Zaπtita i nadzor, Inæenjering), Draæen KraljiÊ (OpÊi poslovi, Zaπtita i nadzor,Inæenjering), Davor Vrbek (Mlin), Branko VruËina (Pekara), ©tefanija Ormanec(Vegeta) i Darko ©okec (Odræavanje).

- U protekle Ëetiri godine u dva navrata postigli smo poveÊanje osnovne plaÊeza po sedam posto, u plaÊe smo ugradili bruto dodatak od 400 kuna te poveÊaliboæiÊnicu, ‘regres’ i djeËji dar - prokomentirala je protekli mandat sadaπnja glavnapovjerenica Ksenija Horvat. Ustvrdila je kako su se istodobno u Podravkiprekomjerno namnoæili menadæerski ugovori, πto je potpuno naruπilo tarifni sustaviz Kolektivnog ugovora.

Njegova promjena te stavljanje prekovremenoga rada pod kontrolu, kao ipregovori o tzv. “outsourcingu” usluænih djelatnosti, bit Êe glavni sindikalni zadaciu iduÊemu Ëetverogodiπnjem mandatu, zakljuËila je Ksenija Horvat. H. ©.

Sindikalni izbori u PPDIV-u

Ksenija Horvat i Mario Reljakandidati za glavnoga povjerenika

(1957-2003)U ponedjeljak 3. studenoga u “Podravki” se pronijela tuæna vijest: zauvijek

nas je napustila radnica, kolegica i prijateljica Radmila Vedriπ.U Podravki se zaposlila 1979. godine. Cijeli radni vijek, 24 godine staæa,

provela je u Vanjskoj trgovini, sada u cjelini Træiπte Poljske i Pribaltika. Postruci je bila ekonomistica i radila je na poslovima voditelja izvoznih poslova,te kao voditelj pripreme izvoza. Na poslu je uvijek bila vrijedna i predanaradnica, kolegica spremna pruæiti pomoÊ, druæeljubiva i vesela prijateljica.Njezina kratka bolest i prerana smrt duboko nas je potresla i zavila u tugu.

In memoriam

Radmila Vedriπ

proizvodima ove tvornice, a zahvalju-juÊi pravodobnoj narudæbi sirovinapostigli smo njihovu niæu nabavnucijenu. Iz istoga razloga izbjeÊi Êemoopasnost od desortiranosti i time pro-izvodnu stabilnost - kazao je ManjiÊ idodao kako, u najmanju ruku, oËeku-je dobre prodajne rezultate kao i lani.

5Broj 1679 Petak 7. studenoga 2003.

Ove godine 248 radnika Podravkenavrπavaju 10 godina rada u tvrtki injima prema Kolektivnom ugovoru pri-padaju jubilarne nagrade od 1000 kuna.Objavljujemo imena tih jubilaraca.

Podravkini jubilarci

Kako sniæavati poviπenutjelesnu temperaturu koddjece?Bolesno dijete nemojte pretjerano

utopljavati. Dovoljno mu je obuÊi pro-zraËnu, pamuËnu odjeÊu i pokriti galaganim pokrivaËem. Nije potrebnoda dijete miruje cijelo vrijeme. Moæetemu dozvoliti da se igra u toploj prosto-riji, ali preveliku aktivnost treba izbje-gavati. Povremeno prozraËite prosto-riju u kojoj dijete boravi. Vaæno je pitidovoljno tekuÊine (vode, Ëaja, juhe iliprirodnih sokova). Poviπenu tempe-raturu kod djeteta potrebno je sniæa-vati kada su joj vrijednosti iznad 38,5°C(u guzi). Dijete je potrebno promatratii mjeriti mu temperaturu svakih polasata. U djece mlae od 3 godinetemperaturu viπu od 38°C (u guzi)valja sniæavati, jer se zbog nezrelostiæivËanog sustava u toj dobi, pri vrlovisokoj tjelesnoj temperaturi, mogujaviti febrilne konvulzije.Prije nego posegnete za lijekovima

dok joπ temperatura nije dostiglavrijednosti od 38,5°C (u guzi) moæeteprimijeniti fizikalne metode sniæava-nja temperature - vlaæenje koæe mla-kom vodom ili zamatanje djeteta vlaæ-nim ruËnikom sobne temperature.

Tjelesnu temperaturu viπu od 38,5° C(u guzi) potrebno je sniæavati antipire-ticima.Za sniæavanje poviπene tjelesne tem-

perature u djece preporuËa se primje-na Lupoceta. Lupocet moæete pronaÊiu oblicima i dozama prilagoenimaprimjeni kod djece (ËepiÊi ili sirup).U sluËaju da poviπena tjelesna tem-

peratura traje duæe od 5 dana ili gorenavedenim fizikalnim mjerama i lije-kovima ne uspijete sniziti temperatruna barem 37,5 °C mjereno pod pazu-hom, odnosno 38°C mjereno u guzi iliako se pojave drugi znakovi i simpto-mi bolesti koji ne prolaze u roku od 5dana (bolno i oteËeno ædrijelo, pove-Êani limfni Ëvorovi na vratu, stalnikaπalj sa ili bez iskaπljavanja, opÊaslabost i umor i sl.) tada je potrebnojaviti se lijeËniku.

KaπaljKaπalj je simptom koji gotovo uvijek

prati gripu i prehladu. U poËetku sejavlja suh, nadraæujuÊi kaπalj bez izba-civanja sluzi. Takav kaπalj jako umarabolesnika i remeti mu san neophodanza bræi oporavak organizma. Stoga jetakav ’neproduktivni’ kaπalj potrebnospreËavati antitusicima, lijekovima kojismiruju kaπalj.

Tabex sirup je prirodni antitusikdugog djelovanja. Tabex sirup ne iza-ziva ovisnost i ne deprimira centar zadisanje poput nekih drugih lijekovaprotiv kaπlja na bazi kodeina. Tabextakoer ne utjeËe na aktivnost trepe-tiljki diπnog sustava kojima je uloga

ËiπÊenje diπnih putova od stranih tva-ri, virusa i bakterija.Ukoliko viπe volite biljne preparate,

preporuËujemo uzimanje sirupaprotiv kaπlja Favora koji sadræi sluzbijelog sljeza. Ona oblaæe sluznicuædrijela spreËavajuÊi njeno isuπivanje,a time i dodatni podraæaj na kaπalj.Dodani ekstrakt trpuca antibakterij-skim djelovanjem ublaæava upalu diπ-nih putova.Nakon nekoliko dana neprodukti-

vni kaπalj prelazi u produktivni. To jekaπalj kojeg treba poticati, kako bi seizbacila prekomjerna sluz nakupljenau diπnim putovima, a s njom i nakup-ljene Ëestice mikrorganizama. KaπaljÊete potaknuti pijenjem mnogo teku-Êine i uzimanjem lijekova ekspekto-ransa - mukolitika, lijekova koji pos-pjeπuju iskaπljavanje, kao πto jeLupoxin. Lupoxin razrjeuje bron-halnu sluz (mukolitik), potiËe iskaπ-ljavanje nakupljenog sekreta (ekspek-torans) i olakπava disanje. Od biljnihpreparata za poticanje iskaπljavanjapreporuËujemo Favora sirup za is-kaπljavanje na bazi meda. Saponinitinkture jaglaca razrjeuju gustu sluzte potiËu njeno iskaπljavanje. Timijani aniπ djeluju antiseptiËki i smirujuspazam glatkih miπiÊa diπnih putova.

GrloboljaPrehlada i gripa praÊene su suho-

Êom u ustima i ædrijelu, bolovima ugrlu, promukloπÊu te gubitkom glasa.Orasept pastile biljne su pastile kojesadræavaju eteriËna ulja komoraËa,

eukaliptusa, paprene metvice i aniπa.Orasept pastile ovlaæuju sluznicu ustai ædrijela, ublaæavaju upalu, peckanjei grebanje u grlu uz istovremeno olak-πavanje iskaπljavanja.

HunjavicaZaËepljeni nos stvara dodatne prob-

leme, jer kada diπemo na usta dodat-no se isuπuje ionako veÊ isuπenasluznica usta i ædrijela. Stoga je vaænoπto prije osigurati prohodnost nosa.PreporuËujemo staru dobro pro-

vjerenu metodu inhalacije Eusin ka-pima. Inhalacija Eusinom ovlaæujesluznicu, smanjuje upalu i otok sluz-

RijeË struËnjaka

Piπe: mr. pharm. Lejla DautoviÊ,voditeljica promocije Bezreceptnihproizvoda u Belupu

Belupo vam pomaæe kod prehlade i gripe

(Nastavak iz proπlog broja)

nice nosa, sinusnih prostora, razrje-uje gustu sluz i ubrzava njeno izlu-Ëivanje i tako brzo osigurava pro-hodnost nosne πupljine. Inhalacijamoæda i nije najjednostavniji naËin,ali prekomjerna primjena sintetskihkapi moæe izazvati trajno oπteÊenjesluznice nosa. Inhalacija se moæeprovoditi dodatkom nekoliko kapiEusina u toplu vodu i udisanjemtoplih para.Ako ste poduzeli sve πto sami mo-

æete uËiniti, a simptomi su se pogor-πali, ili traju dulje od 10 dana obavez-no se javite lijeËniku.

Belupovi lijekovi i biljni preparati koji vam pomaæu kod kaπlja i prehlade

Ured Uprave: Mirko Franjo, Igor KovaË,Zdravko Puæ i Ljiljana SlukiÊ.Korporativni marketing i komuniciranje:Jadranka BelËiÊ, Boris Fabijanec, TanjaGligoroviÊ, Grozdana Grabar, ZdenkaRadiÊ, Bojan SaviÊ i Vlado ©abariÊ.Razvoj poslovanja: Zdravko ©estakRazvoj tehnologije i kontrola: Æeljka Ba-roniÊ, Davorka Gajari, Blaæenka Gubec,Sanja Kapusta-Gregurec, Ivica LukaË, Mi-ra Marin, Marina Palfi, Draæen PolanËec,Jasmina RaniloviÊ, Dijana Sabolek, Kri-stinka SokoliÊ i Iris Tropπek.Riznica: Mario SoviÊKontroling: Ranko Pavleπ i Ankica RavliÊ.Pravni poslovi: Naim RamajTræiπte RH i jugoistoËne Europe: VesnaBaËiÊ, Inga Bartolec, Ruæica BogoviÊ,Sanja Dombaj, Vladimir HuiÊ, GordanKlinËiÊ, Zoran KneæeviÊ, Æeljko Koma-zin, Ivica KovaËiÊ, Kreπimir LackoviÊ,Anita MajdanËiÊ-JovanoviÊ, Ivica Mlina-reviÊ, Marina Munko, Petar Peraica, Pre-drag SertiÊ, Iva SiËenica, Darko StipiÊ iÆeljko ©prem.Projektna træiπta: Danijela BorπËak i TanjaPobi-Teæak.Træiπte Poljske i Pribaltika: Dejan SlukiÊTræiπte srednje Europe i NjemaËke: IvicaPunËikar i Draæen Maljak.ZajedniËki poslovi inozemstva: GoranKvakariÊ i Æeljko Rajn.Kontroling Vegete i Podravka jela: MilkaMoriÊRazvoj Podravka jela i Vegete: AnitaPintariÊ i Saπenka Vugrinec.Proizvodnja Podravka jela: Goran Bare-πiÊ, Dijana BegoviÊ, Miroslav Brgles, Snje-æana Doπen, Franjo –uraniÊ, Ivica Eva-ËiÊ, Berislav Glad, Ljubica GrgiËin, ÆeljkoIvanËan, Josip JuriÊ, Kristijan Kerdeπ,

Ljiljana Kiπ, Anita KolariÊ, Josip Konce-lak, Mirjana LopariÊ, Andreja Maljak, Li-dija MarjanËiÊ, Mirjana MarkaË, ÆeljkicaMartinec, Nediljko Mlinar, Æeljko Oroπ,Katarina PeriÊ, Vlado Peti, Danijel Petri-nec, Æelimir Plantak, Josip Poægaj, AnitaPremec, Æeljko Senjan, Lidija Smolak,Æeljka ©ajatoviÊ, Leo ©egrt, Josip ©pehar,Melita ©urloviÊ, Darko Turek, DraæenVeriga i Marica Vurnoci.Proizvodnja Vegete: Olgica Bekavac, Sne-æana CapiÊ, Darko Dragec, Zdravka Fu-lir, Mirjana Gajski, Nenad Hadelan, Tiho-mir KranjËeviÊ i Dalibor PatrËeviÊ.Razvoj Lino, Dolcela, Kviki: MerijemMaksimoviÊProizvodnja djeËje hrane: Tomislav Ba-nek, Damir KoËet, Krunoslav LonËar iSaπa Lukπa.Proizvodnja Linolade: Marija Kordina iMarina MikloπiÊ.Proizvodnja koktel peciva: Ivica PuklekProizvodnja Kalnik Varaædin: Renata Ben-Ëek, Andreja Bezjak, Siniπa Blaguπki,Ruæica CmreËak, Nataπa KelemeniÊ, Dra-æen Koprek, Irena Leπnjak, Draæen Pavli-ËeviÊ, Zvjezdana Pernek, Æeljko Sviben,Antonija ©afran i Velimir VukoviÊ.Proizvodnja povrÊa Umag: Alen BoæiÊ,Kristina GriæanËiÊ, i Aleksandar Kaπtelan.Prodaja i distribucija piÊa: Mario Fluks,Sanja Glazer, Zlata Gregl i JadrankoSabolek.Razvoj piÊa: Valentina VukProizvodnja Studenac Lipik: Vlatko Adæi-jeviÊ, Pero AntunoviÊ, Stanislav BukviÊ,Mladen DoliÊ, Ivan –akometi, Josip Jelu-πiÊ, Davor KlobuËareviÊ, Drago KovaË,Vlado KovaËeviÊ, Slaan Ljevar, JozoMartinelli, Predrag Menegon, Ratko Mi-jiÊ, Zlatko PetanoviÊ, Boris RajkoviÊ, Ro-bert RebroviÊ, Slavko Recc, Josip Roban,Tomica Strganac, Zdravko ©imunoviÊ iIvan TutiÊ.Komercijala Mlina i pekare: Vlado Hala-Ëek i Eduard StipiÊ.Mlin: Mara BariÊ, Vladimir BlatariÊ, Boæi-

ca DeveriÊ, Anelko Gal, Drago Mlinar,Stevo Prusac i Darko ©estak.ZajedniËki poslovi upravljanja materijali-ma: Melita –uraπinNabava: –urica BratkoviÊLogistika i transport: Dean –ur, IvanGaleπiÊ, Goran GaπpariÊ, Æeljko Hanæe-koviÊ, Joæe Hemetek, Ninoslav Herceg,Marijan Hlevnjak, Ivica JakupiÊ, SmiljkoJuriÊ, Ljiljana KlariÊ, Zdenko Kolar, Dra-æen Krolo, Ines Kukec, Darko MikulËiÊ,Elvis Paleka, Æeljko RavliÊ, Damir Sabo-liÊ, Mladen ©iroki, Æeljko VerπiÊ, DanielViπak, Lidija Votuc i Zvonko Zadravec.Energetika: Nenad OberanOdræavanje: Æeljko Dæanko, Michael Glo-blek, Pavao GrgiÊ, Ivan Jazvec, ZvonkoKoπËak, Vjekoslav Milas, Zlatko Sirutka iTihomir ©egerec.Zaπtita i nadzor: Ivica AbramoviÊ, NenadKoËmar, Zvonko KovaËec, Goran Kresl,Nenad Kriænjak, Tomislav PeriÊ, ZdenkoPop, Miroslav Prlok, Robert ©pernjak,Ivan ©tajminger, Vlado ©trbac, SlavkoVincekoviÊ i Miroslav Vrabelj.OpÊi poslovi: Damir Komorski i DragicaNakiÊ-AlfireviÊ Zajnul.KoprivniËka tiskarnica d.o.o.: Katica Kriæ-njak, Æeljka Obran, Mirjana OrlovËiÊ iVerica VuËiÊ.Belupo d.d.: Melita Balaæinec, KlaudioBebek, Andrijana Capek, Dalibor »olig,Vesna DrvariÊ, Andrijana –uranek, Viπ-nja ErneËiÊ, Kata EvaËiÊ, Ksenija Kadæe,Nadica GaπpariÊ, Mirica Gregur, SlavkoHarambaπa, Mirna Homar, Andreja Jaz-bec, Majda Kaπtelan, Tatjana Keser, JasnaKovaË, Nevenka KovaË, Gordana Mede-njak, Zoran MuriÊ, Saπa Posavec, VesnaSalak, Andreja Sminderovac, Tatjana ©im-ËiÊ, Ljiljana ©oπtariÊ, Jadranka Tetec, Zdrav-ko VuËiÊ i Marija Zver.Danica d.o.o.: Ivica Balaπko, ZvonimirGrubiπiÊ, Kreπimir Hanæek, Pavel Katale-niÊ, Draæen Ledinski, Draæen MarkiÊ,Tihomir Posavec, Zlatko ©imuniÊ, Silvija©pero i Ivan VargoviÊ.

Radnici sa 10 godina rada u Podravki

Prvi susret s Kalnikom Branko Æutiimao je joπ 1963. godine kada je kaouËenik tadaπnje prehrambene πkole utvornicu doπao na praksu. Tri godinekasnije za stalno se zaposlio u Kalnikui od tada neprekidno (naravno, izuzevvremena provedenog u vojsci) radi uproizvodnji. U meuvremenu je zavr-πio i Prehrambeno-tehnoloπki fakulteti to u prvoj generaciji Podravkaπaπkolovanih uz rad.- Cijeli radni vijek proveo sam u

pogonu na organizaciji poslova i ljudi.Pamtim razliËite trenutke i dogaaje.Primjerice, u poËetku nismo imalipuno strojeva i opreme, radilo seuglavnom ruËno πto je zahtijevalopuno radnika. A zna se da s ljudimanije lako raditi, jer imaju razliËite na-vike, interese, ponaπanje. Neπto jelakπe bilo organizirati posao kad smose poËeli tehnoloπki razvijati, posebicenakon integracije s Podravkom. Uvelismo linije graπka, senfa, suπare, treba-lo nam je manje zaposlenih, imali smobolje uvjete. Morate znati da je naπposao specifiËan, da se jedna godinarazlikuje od druge, jer jednom imamopremalo neke sirovine, a drugi putpreviπe. Znalo se dogoditi da odjed-nom dobijemo 100 tona krastavaca,trebalo je odmah organizirati linije,radnike, da se sve preradi, da ne doedo kvarenja. Ponekad je u Kalnikuradilo i do 400 radnika u sezoni pre-rade povrÊa, pa sam kao organizatorproizvodnje, odnosno kao njen vodi-telj doista imao puno toga za napravi-ti. Ali niπta mi nije bilo teπko jer volimtaj posao - istiËe Branko.O svojih 35 godina provedenih u

Podravki Branko priËa s ponosom uz

uvjerenjeda je i onosobno pri-donio raz-voju kom-panije. Za-dovoljan jeonime πtoje Podrav-ka omogu-Êila njemui njegovojobitelji (su-pruga muje takoer

Susret: Branko Æuti, koordinator pripreme iproizvodnje u Kalniku

Sretan sam zbog 35jubilarnih godina u PodravkiPiπe: Jadranka Lakuπ

radila u Kalniku, a tu je danas zaposle-na i njihova kÊerka), a jedine primjed-be iznosi na sustav nagraivanja.- Imam osjeÊaj da se rukovodni

poslovi u proizvodnji, koji su vrloodgovorni i teπki, premalo cijene. Or-ganizatori i rukovoditelji proizvodnjeimaju preniske plaÊe. Mislim da biviπe trebalo vrednovati naπ rad, kao irad struËnjaka u Institutu, odnosnoRazvoju tehnologija. Moj stav je daplaÊa treba biti vezana uz rezultaterada i da nije dobro πto se velike plaÊeugovaraju unaprijed, a da se to neveæe uz odgovornost za postignuto -naglaπava Branko.Osim na svoj rad u Podravki, Branko

je ponosan i na obitelj, a posebnuradost pruæaju mu unuk i unuËica skojima nastoji provesti πto je moguÊeviπe vremena.- Biti djed neπto je posebno u æivotu,

to je neπto posve drugaËije nego kadsi mlad i imaπ djecu, sad nemam brigakoje su me tada muËile i s maliπanimase mogu puno slobodnije baviti -objaπnjava Branko koji uæiva i u πet-njama uz Dravu, te radovima u vrtu ivoÊnjaku pored vikendice.

Branko Æuti

6

OsnivaË i izdavaË:PODRAVKA, prehrambenaindustrija, d.d. KoprivnicaDirektorica Sluæbe za internokomuniciranje:Jadranka LakuπGlavni i odgovorni urednik:Branko PeroπRedakcija lista:Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ,Branko Peroπ, Slavko PetriÊ i Hrvoje©labekFotograf:Nikola WolfGrafiËki dizajn:Jana i Ivana Æiljak, FotoSoft

Tisak:KoprivniËka Tiskarnica d.o.o.KoprivnicaNaklada:8300 primjerakaList izlazi svakog petka i primaju ga sviradnici besplatno.

Adresa uredniπtva:Ulica Ante StarËeviÊa 32,48000 KoprivnicaTelefoni - direktni:651-505 (urednik) i651-503 (novinari)Faks: 621-061e-mail:novine@podravka.hr

NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKA

Broj 1679 Petak 7. studenoga 2003.

Druπtvena prehrana

Jelovnik10. 11. ponedjeljak: - Varivo grah s tjesteninom, kobasica, salata

11. 11. utorak: - Pohana svinjetina, dinstani krumpir, salata

12.11. srijeda: - Fino varivo, kuhana rolana lopatica, voÊe

13. 11. Ëetvrtak: - Junetina na lovaËki, kukuruzni æganci, salata

14. 11. petak: - ©pek fileki, krumpir pire, salata

Na popularnoj tribini «43 minutesa…fl, koju organizira Udruga branite-lja Podravke, u utorak 11. studenogau 19 sati gostovat Êe Boæo VukuπiÊ.Tema razgovora bit Êe: razotkrivanjeUdbe i udbaπa. Naime, ovaj autordosad je objavio viπe knjiga na ovutematiku, a bit Êe to prigoda da sepredstave i neke nove, tek objavljeneVukuπiÊeve knjige.Na tribini, koja Êe se odræati u dvorani

za sastanke Podravke, pored autorasudjelovat Êe i dr. Draæen ÆiviÊ iMladen PavkoviÊ. Ulaz je slobodan.

IduÊeg tjedna, toËnije od 10. do 13. studenoga, ispred restorana druπtveneprehrane Podravke odræat Êe se akcijska prodaja enciklopedijskih naslova iatlasa «Mozaik knjigefl d.o.o. iz Zagreba. Ista izloæba bit Êe i za radnikedislociranih tvornica:Tvornica Linolada - 14. studenoga, Belupo - 17. studenoga, Tvornica Vegeta

i Danica d.o.o. - 18. studenoga.Prodajna izloæba knjiga odræavat Êe se navedenih dana u vremenu od 9 do

13 sati, a sve ponuene knjige moÊi Êe se kupiti do πest rata obustavom odplaÊe. A. V.

Povodom 4. studenoga - Dana gradaKoprivnice u Osnovnoj πkoli ”AntunNemËiÊ Gostovinski” otvorena je mul-timedijalna izloæba “Elemetni”. Izloæbapod pokroviteljstvom Belupa d.d. iGrada Koprivnice, dio je novogaprojekta iz programa TuristiËke zajed-nice grada Koprivnice za 2003. godi-nu koji nosi naziv «KoprivniËanci, gla-ve skupafl. Cilj je ovoga projekta oku-piti koprivniËke autore razliËitih stru-ka i zanimanja na kreativnim projekti-ma, a ovogodiπnji su autori NikolaWolf (fotografije), Nino BlaæekoviÊ(koncept, modni design), Maja GjerekLovrekoviÊ (stihovi), Tomislav Horva-tinoviÊ (glazbena podloga), AntonioGrgiÊ (grafiËki design), Konrad Mul-vaj i Mario Tomiπa (multimedia). Pre-ma rijeËima Marijana ©poljara, ovamoderna, dinamiËna, svjeæa i provo-kativna izloæba afirmira svakoga autoraponaosob, afirmirajuÊi ujedno naËelokolektiviteta. Izloæbu, koja se sastoji

od Ëetiri dijela, odnosno elementazemlje, vode, zraka i vatre, otvorio jegradonaËelnik Zvonimir MrπiÊ, a raz-gledati se moæe do 21. studenoga.Povodom 95. obljetnice πkolske zgra-

de O© ”Antun NemËiÊ Gostovinski”, uistome je prostoru postavljena i izloæbalikovnih i literarnih radova uËenikakoprivniËkih osnovnih πkola pod na-zivom «Osnovnoπkolci svome gradufl.

I. B.

Nakon sedmogodiπnje adaptacije irekonstrukcije, koprivniËka Knjiæni-ca i Ëitaonica ”Fran GaloviÊ”, ovogje ponedjeljka prigodnom sveËano-πÊu otvorenjem obiljeæila preselje-nje Ëitaonica tiska iz Odjela za odra-sle. Odjeli struËnih sluæbi i novo-preseljena Ëitaonica nalaze se naprvom katu. SveËanom otvorenjuprisustvovali su ministar kulture RHAntun VujiÊ, æupan Josip FriπËiÊ,

gradonaËelnik Zvonimir MrπiÊ kao iprethodni koprivniËki gradonaËelni-ci koji su iz gradskog proraËuna zasedmogodiπnje rekonstrukcijske ra-dove izdvojili 2,840.000 kuna. Zna-Ëajnu svotu od 2,550.000 kuna doni-ralo je Ministarsvo kulture RH, aKoprivniËko-kriæevaËka æupanija350.000 kuna. Ravnateljica KnjiæniceDijana SaboloviÊ Krajina uruËila jeprigodne zahvalnice svima koji su

sudjelovali u realizaciji ovogaprojekta, te istaknula da je rekon-strukcijom i adaptacijom korisna po-vrπina knjiæniËnog prostora poveÊa-na za oko 350 kvadratnih metara.Prema rijeËima gradonaËelnika Mr-πiÊa, oËekuje se da Êe do krajamjeseca i novi bibliobus, nakonpauze koja traje od 24. veljaËe 2003.,ponovno krenuti u obilazak svojihuobiËajenih stajaliπta. I. B.

U vitrinama kod restorana druπtveneprehrane radnici Podravke moÊi Êevidjeti zanimljivu izloæbu Koprivni-Ëanca Darka ZagorπËaka. Ovaj mladiumjetnik radi sliËice, mozaike - odstakla. Njegova ljubav prema ovojvrsti umjetnosti nastala je prije nekolikogodina kad je radeÊi u Istri u slobodnovrijeme poËeo od lomljenog staklaraditi unikatne suvenire morskih mo-tiva. Ovu zanimljivu izloæbu svakakovrijedi pogledati, jer u naπoj sredinijoπ nismo vidjeli ovakav naËin izradeslike. Svi izloæeni eksponati moÊi Êe sekupiti po prigodnim cijenama. A.V.

Mnogo je Podravkaπa posljednjih pet, πest godina otiπlo iz najdraæeg impoduzeÊa. Neki od njih vrlo brzo dobili su rjeπenje o zasluæenoj mirovini, nekisu do ispunjenja svih uvjeta bili na Ëekanju, prijavljeni na Zavodu zazapoπljavanje, bolje reÊi na zavodu za nezaposlene. Imali su dovoljno radnogstaæa, ali nisu imali godine æivota, bili su malo premladi. A sve ide na ruku,barem tako ispada prema novom Zakonu o mirovinskom osiguranju, radni-cima s malo godina staæa. »ak moæete u mirovinu sa samo 15 godina radnogstaæa, ali morate imati 60 (æene) ili 65 godina æivota (muπki). Da nije æalosno,bilo bi smijeπno! Samo jedno zakonodavac nije napisao: kako sa 15 godinastaæa doËekati 65 godina, πto raditi i πto jesti dok Ëekate svoju (ne)zaraenumirovinu.Pa kad se ispuni i drugi uvjet (godine æivota) za prijevremenu mirovinu stiæe

i rjeπenje o umirovljenju, ali prvi pogled na izraËunati iznos djeluje, blagoreËeno, vrlo πokantno. Pita me jedna od “friπkih” umirovljenica: “Kako je tomoguÊe da kolegica s kojom sam radila, imala isti staæ i istu plaÊu, prima 1.000kuniÊa veÊu mirovinu”? Malo je nevjerojatno, ali je sasvim toËno. Kolegica jeu mirovinu otiπla po starom zakonu, prije 31. prosinca 1998. godine. Moæe sesamo postaviti pitanje, je li to poπteno, je li to pravedno, tko je to samo izmislio?Nije ni bitno tko je, ona ili ova vlast, donijela takav zakon, bitno je da je onzasnovan na restrikciji, da je on nepravedan i u nekim odredbama sasvimsigurno neustavan...Od 1. sijeËnja 1999. godine, kad se primjenjuje novi zakon, do kraja 2002.

godine umirovljeno je 157.539 osiguranika i svi su oni drastiËno oπteÊeni,prosjeËno po 1.000 kuna, neki Ëak i viπe. Nastavi li se ovakav trend, do krajaove godine bit Êe to blizu 200.000 umirovljenika, a dræava na njima godiπnjeuπtedi oko 2,4 milijarde kuna. Poslije ove raËunice moæe se postaviti inagradno pitanje: Tko to vraÊa dug “starim” umirovljenicima? Malo detaljnijipogled u neke Ëlanke tog novog “sjajnog” zakona i komparacija sa starimzakonom otkriva svu “nepodopπtinu” zakonodavca.Prije je, po starom zakonu, svaki umirovljenik sam mogao izraËunati svoju

mirovinu: deset najpovoljnijih uzastopnih godina bila je mirovinska osnovica- 85 posto od nje bila je starosna mirovina, 75 posto bila je prijevremenamirovina. Za svaku godinu ranijeg umirovljenja mirovina se umanjivala 1,33posto po godini ili 6,65 za pet godina. I to samo do navrπenih 55 godina æivotaza æene, odnosno 60 godina za muπkarce. Sve jasno i transparentno!Nema teorije da po novom zakonu sami izraËunate svoju mirovinu -

izmiπljena je nova formula izraËuna mirovinske osnovice, sve u cilju da onabude πto manja. Vaπa prosjeËna plaÊa, prosjeËna plaÊa u dræavi, vrijednosnibodovi, osobni bodovi, aktualna vrijednost mirovine, sve su to elementi zaizraËun mirovinske osnovice. Tu je i svake godine poveÊan broj godinaradnog staæa za njen izraËun, (2003. 22 godine, 2004. 25 godina.....2009. 40godina). A “kazna” zbog prijevremenog odlaska u mirovinu sada je 4,08 postoza godinu dana ili Ëak 20,4 posto za pet godina. A trajanje tog umanjenja jepravi “biser” u tom zakonu - do kraja æivota! Kao kazna za najveÊe kriminalce.Zbog toga su mirovine svake godine sve manje i manje. Zbog takvog zakona!Zbog toga “penziÊi” (HSU) idu samostalno na izbore - æele dva, tri saborskazastupnika, kako bi uz ostale umirovljeniËke probleme inicirali izmjenu itakvog neustavnog zakona.

U povodu Dana grada - pod pokroviteljstvom Belupa - a u sklopu projekta”KoprivniËanci, glave skupa”

Otvorena multimedijalna izloæba ”Elementi”

Multimedijalna izloæba “Elemetni” pobudila je veliko zanimanjeposjetitelja

Knjiænica i Ëitaonica ”Fran GaloviÊ”

SveËano otvoreni novi prostori

Prodajna izloæba knjiga u Podravki

Kutak za umirovljenike

Zbog Ëega su mirovine svemanje i manje?

Nova izloæba kodPodravkinog restorana

Minijature DarkaZagorπËaka

Tribina ”43 minute sa…”

Gostuje BoæoVukuπiÊ

Marka Vrsta God. Stanje Inv. PoËetnavozila vozila proizv. vozila broj cijena kn.

1. OPEL OMEGA 2.0 16V osobno 1995. ispravno 11234 27.000,00

2. LANCHIA THEMA 2.0 osobno 1994. ispravno 6973 20.000,00

3. IVECO 59.12 TD sanduËar 1994. ispravno 1199 25.000,00

4.TAM 130 T 11 B sanduËar 1989. ispravno 913 17.000,00

5.MERCEDES 814 hladnjaËa 1996. ispravno 1596 70.000,00

Podravka d.d.Upravljanje materijalimaLogistika i transport -vanjski transport

Na osnovi statuta poduzeÊa “Podravka” d.d. objavljuje se prodaja rashodo-vanih osobnih i teretnih vozila putemjavne prodaje - zatvorenim ponudamaDana 11. 11. 2003. u restoranu Vanjskog transporta, –elekoveËka cesta 9,

Koprivnica, u 12 sati.Ponude se primaju do 11,30 sati na blagajni Vanjskog transporta.

Navedena vozila mogu se razgledati 11. 11. 2003. u dvoriπtu Transporta, –elekoveËka cesta 9, Koprivnica (Milan KupariÊ ) od 8 do 11 sati. Pravonadmetanja imaju sve pravne i fiziËke osobe koje uplate jamËevinu u iznosu10% poËetne cijene. Vozila se prodaju po naËelu”vieno-kupljeno” bez pravana naknadne reklamacije.Porez i sve troπkove prijenosa snosi kupac. Kupac koji je u nadmetanju kupio

sredstvo, duæan ga je platiti i preuzeti u roku tri dana od odræanog nadmetanja.Nakon toga roka, a u sluËaju da kupac odustane od kupnje, gubi pravo napovrat jamËevine.

Prodaja rashodovanih osobnih i teretnih vozila

Obavjeπtavaju se radnici Podravke da mogu naruËiti ugljen lignit, kalorijskevrijednosti 3300 kcal, separirani u granulaciji od 60 do 120 mm, bez primjesa.Ugljen se prodaje na otplatu od 6 mjeseci i to po cijenama:ugljen rinfuza 690 kn/tonaugljen u vreÊama 790 kn/tonaRok isporuke: 1. 12. 2003.Zainteresirani radnici mogu se predbiljeæiti u Odjelu za standard radnika na

tel. 651-781 najkasnije do 15. studenoga.Odjel za standard radnika

Prodaja ugljena

7Broj 1679 Petak 7. studenoga 2003.

SportPrva hrvatska nogometna liga - 13. kolo

Viπe od 1500 gledatelja okupilo se nakoprivniËkom Gradskom stadionu oËe-kujuÊi pobjedu Slavenaπa protiv zapre-πiÊkog Inkera. No, gosti su pokazalikako su ”tvrd orah”, a prema vienomna terenu, Slavenaπi su joπ dobro iproπli. No, krenimo redom.Utakmica je poËela terenskom inicija-

tivom domaÊe momËadi. Biljeæimo uda-rac ©imeka kojega obrana Inkera skre-Êe u korner, potom jalovi pokuπajJurËiÊa i to bi zapravo bilo sve. U 15.minuti KatuliÊ je po lijevoj strani kre-nuo u silovitu kontru, puca s rubaπesnaesterca, ali pokraj vratiju. U 22.minuti grijeπi Boæac, loptu uzima LaliÊ,centrira na drugu stativu, gdje Piπkorglavom sprema loptu u mreæu Solomu-na. Hladan tuπ na Gradskom stadionu.Nakon primljenog pogotka pokuπava-ju igraËi Slavena doÊi do gostujuÊegvratara, ali sve su to jalovi pokuπaji kojeInkerova obrana znalaËki zaustavlja.Bezidejnost i nemaπtovitost, povreme-no nepotrebno muËenje lopte uz vrlomokar teren rezultiraju nogometomkoji se brzo zaboravlja. Zaista nismovidjeli niti jednu izraenu akciju Slave-naπa.U nastavku trener Bedi mijenja indis-

poniranog ©imeka te ubacuje u igruGuËa koji je donio odreenu æivost uSlavenove redove. U 49. minuti s rubaπesnaesterca isprobava udarac Vukoje-viÊ, lopta prolazi iznad vratiju. Desetakminuta kasnije odliËno puca GuË, Hor-vat krajnjim naporom brani. VeÊ poma-lo postaje uobiËajeno da na svakojprvenstvenoj utakmici doe i proble-matiËni trenutak kada bi sudac trebaosvirati jedanaesterac, ali oni to u pravilune rade. Tako je i na ovoj utakmici u 69.minuti Brnas sruπio PejiÊa u kaznenom

prostoru Inkera, ali sudac Vlado Svilo-kos iz Siska pokazuje da se igra nastavi.Zaista se ne sjeÊamo kada je zadnji putsviran jedanaesterac za Slaven Belupo.No, minutu kasnije ipak ima pravde.Jedan od najagilnijih igraËa utakmiceZdravko Meimorec ukrao je joπ jed-nom gostima loptu, uπao po desnojstrani u πesnaesterac Inkera, ubacio doPejiÊa koji tuËe prema vratima Horvata,uklizava Dodik i potvruje pogodak.Slavenaπi su izjednaËili i lakπe se diπe.No, domaÊini æele sva tri boda i unastavku prava opsada vratiju Inkera.U 75. minuti odliËno ubacuje VukojeviÊ,pravo na glavu Boπca koji s pet metarapuca iznad vratiju. U 81. minuti pucaViπkoviÊ, Horvat brani. Mogao je MarijoDodik biti junak utakmice, ali iz stoposto prigode bio je neprecizan. I veÊ usudaËkoj nadoknadi priliku za postiza-nje pogotka imao je ©omoci, ali i njegovudarac je bio neprecizan. Podjela bodo-va u Koprivnici kojom gosti iz ZapreπiÊai te kako mogu biti zadovoljni.

Nakon utakmice treneri su izjavili:Josip Kuæe, trener Inkera:- Mogu reÊi da sam zadovoljan

bodom, iako postoji i sitno nezado-voljstvo jer smo mi poveli. No, dogo-dila se pogreπka, a protivnik je brzoreagirao i uspio izjednaËiti. Ovaj bodzapravo vrijedi dvostruko jer je ostva-ren u susretu s izravnim protivnikomza plasman u Ligu za prvaka.Ivan Bedi, πef struËnog stoæera Sla-

ven Belupa:- Uz sve nedaÊe koje su nas snaπle

momci su pokazali maksimalno hti-jenje i veliki angaæman. Imali smodominaciju na terenu, stvorili smodosta prigoda, ali nismo uspjeli pobi-jediti. Na kraju moæemo biti zado-voljni i bodom jer smo mogli i izgu-biti.Protiv Inkera za Slaven Belupo su

igrali: Solomun, Meimorec, Gal, Jur-ËiÊ, Boæac, PejiÊ (od 87. AmiæiÊ),VukojeviÊ, Landeka (od 75. ©omoci),ViπkoviÊ, ©imek (od 46. GuË) i Dodik.

Jedva bod na domaÊem terenuSLAVEN BELUPO - INKER 1:1 (0:1)

Piπe: Boris FabijanecSnimio: Nikola Wolf

Bio je to pravi ”jakuzi” nogomet na Gradskom stadionu!

Proteklog vikenda zbog blagdana Svih svetih nije bilo prvenstvenihkuglaËkih natjecanja. Nakon Ëetiri odigrana kola kuglaËice Podravke sasedam osvojenih bodova (tri pobjede i nerijeπeno u Rijeci) smjestile su se nadrugoj poziciji prvenstvene ljestvice, s bodom manje od, kako izgleda,najopasnijeg konkurenta, Zagreba, koji se “koËoperi” na samom vrhu s osambodova. Ove subote, u 5. kolu, Podravkaπice su trebale otputovati na teπkogostovanje u Osijek, ali utakmica je odgoena za kraj jesenskog dijela, igratÊe se 20. prosinca. Razlog je odlazak Marije Zver, prvakinje dræave, napojedinaËni Svjetski kup, koji se ovog vikenda odræava u Skoplju.Mariji Zver Êe to biti drugi nastup na Svjetskom kupu. Prije tri godine u

austrijskom Halleinu postigla je sjajan uspjeh - u svjetskoj eliti osvojila jebronËanu medalju, dok je s Branislavom BogdanoviÊem za Hrvatsku osvojilaekipno svjetsko zlato. Kad bi se bar ponovilo... a moæda moæe i bolje!?- Sve je moguÊe, da budem i bolja, ali i da zavrπim veÊ u prvom nastupu.

U Skoplje odlazim mirna, jer veÊ imam odreeno iskustvo s takvihnatjecanja. Dobro mi je doπao i nedavni nastup u ekipnom Svjetskom kupu,s obzirom na novi sustav poentiranja nastupa na svakoj stazi. Ne treba nigovoriti kakva Êe biti konkurencija, jer dolazi 15 prvakinja iz kuglaËkinajjaËih dræava, kao πto su Müller iz NjemaËke, Rubinsky iz Maarske,Kardinar iz Slovenije, Kuharova iz »eπke, PavloviÊ iz SiCG... Bit Êe i uæasnonaporno, jer se u subotu igra osmina finala i Ëetvrtfinale, 2 x 120, a akobudem uspjeπna, u nedjelju imam joπ dva nastupa, polufinale i borbu za 1.ili 3. mjesto. Svjetski kup igra se kup-sustavom, na ispadanje, pa ako neÊuimati sreÊe sa ædrijebom mogu natjecanje zavrπiti veÊ u subotu. Bitan mi jeprvi nastup, jer je vaæno πto prije upoznati staze, a dalje bi trebalo biti lakπe.U dobroj sam formi, dovoljno sam veÊ iskusna i æelim opet medalju oko vrata- optimistiËki je zakljuËila Maja.Zanimljivo je da u Skoplje s Majom ide i Branislav BogdanoviÊ, kuglaË

Kandit-Premijera iz Osijeka i pojedinaËni prvak dræave, dakle isti zlatnitandem iz Svjetskog kupa 2000. godine u Austriji. U pratnji Êe biti i PodravkaπStjepan Koren, odnedavni trener hrvatske æenske vrste.- Teπko je unaprijed neπto reÊi, ali moje je geslo uvijek biti najbolji. Sigurno

je da s tom namjerom dolaze i druge prvakinje, ali vjerujem da Maja moæedaleko stiÊi. Vjerujem u nju, vrhunska je igraËica i znam da moæe odigrati,ali puno toga ovisi i o ædrijebu. Na Svjetskom kupu nema slabih, naletiπ naigraËicu koja ima svoj dan i zavrπiπ s natjecanjem, sve je to kao lutrija. Akose brzo prilagodi stazama i bude koncentrirana, ima dobre izglede za dobarplasman - rekao je Koren.

Kuglanje: Marija Zver odlazi na Svjetski kup u Skoplje

Piπe: Æeljko ©emper

Glavni tajnik Hrvatskog streljaËkog saveza i potpredsjednik EvropskestreljaËke konfederacije Tomislav ©epec u prostorijama S©K Podravka nagradskom streliπtu u Koprivnici odræao je 23. listopada 2003. godine sastanaks predstavnicima streljaËkih klubova s podruËja KoprivniËko-kriæevaËkeæupanije.Predstavnici klubova iz naπe æupanije na sastanku su informirani o prijedlo-

zima zakona vaænih za daljnji rad i razvoj streljaËkog sporta, a ujedno se naovom sastanku raspravljalo o daljnjem razvoju streljaËkog sporta u Kopriv-niËko-kriæevaËkoj æupaniji.Na sastanku je formiran Inicijativni odbor za osnivanje StreljeËkog saveza

KoprivniËko-kriæevaËke æupanije kojeg Ëini po jedan predstavnik iz svakogkluba, a koji bi trebao do polovice prosinca 2003. godine pripremiti osnivaËkuskupπtinu.Prilikom posjeta Tomislav ©epec je izjavio: - StreljaËki sport u Koprivnici i

KoprivniËko-kriæevaËkoj æupaniji ima tradiciju duæu od pola stoljeÊa, nepre-kinuti kontinuitet u radu klubova i vrlo visoke natjecateljske rezultate. Pokvaliteti rada i rezultatima natjecatelja osobito se istiËe S©K Podravka koja ses pravom svrstava u vrh hrvatskog streljaËkog sporta. Osnivanjem StreljaËkogsaveza KoprivniËko-kriæevaËke æupanije omoguÊiti Êe se bolja organiziranostu radu klubova, a time joπ kvalitetniji natjecateljski rezultati.

Streljaπtvo

Osniva se æupanijskiStreljaËki savez

Moæe li se ponoviti Hallein2000. godine?

Seniorska ekipa S©K Podravka uspjeπno je startala u novoj sezoni 1. B ligehrvatske u disciplini standard zraËna puπka. U prvom kolu lige, koje jeodræano na ËakoveËkom streliπtu, strijelci S©K Podravka otpucali su 1.694kruga i tim rezultatom zauzeli su prvo mjesto ispred drugoplasirane ekipeSopota iz Zagreba koja je otpucala 1.688 krugova. TreÊe mjesto osvojila jeekipa Duge Rese sa 1.671 otpucanim krugom.Osvajanjem prvog mjesta u »akovcu, S©K Podravka osvojila je 9 bodova i

preuzela vodstvo u ligi. Za ekipu S©K Podravka nastupili su: Zoran Koprek 571krug, Alen GolubiÊ 563 kruga i Viktor Kozjak 560 krugova.

Renato KovaËiÊ

Proπle subote hrvaËi HrvaËkog kluba„Podravka“ nastupili su na Meunarod-nom turniru za djeËake u hrvanju grË-ko-rimskim naËinom u slovenskom gra-du Murska Sobota. Meu 150-ak hrvaËaiz Slovenije, Maarske, Austrije i HrvatskePodravka se predstavila sa svojih πestnatjecatelja. Ivan LonËariÊ (1989.) ukategoriji do 32 kilograma, Alen BeluπiÊ(1989.) u kategoriji do 42 kilograma iNenad Brnica (1990.) u kategoriji do 59kilograma borili su se u starijoj dobnojskupini, dok su Luka Mihalec (1995.) ukategoriji do 23 kilograma, Vedran Gro-benski (1992.) u kategoriji do 32 kilo-grama, Miroslav Kaveija (1994.) u ka-tegoriji do 32 kilograma bili u mlaojuzrasnoj skupini.Kao πto je veÊ tradicija, Podravkaπi su

se i ovaj put vratili s poloviËnim uspje-hom, no ovaj puta sa dva zlatna i jednimsrebrnim odliËjem. Prvo mjesto u svojojkategoriji osvojio je Ivan LonËariÊ koji jeu finalu „napokon“ pobijedio tuπemMartina BeπaniÊa iz hrvaËkog klubaVarteks. Isti mu je u dva proπla navratatijesnim borbama prikratio pobjedniË-ko postolje. Zlatnim odliËjem okitio sei Vedran Grobenski koji je u svojojkategoriji svih πest meËeva pobijedio

tuπem. NajveÊe iznenaenje za klubpriredio je Luka Mihalec (najmlai na-tjecatelj Podravke) koji je osvojio drugomjesto. Alenu BeluπiÊu u izuzetno jakojkategoriji do 42 kilograma izmaklo jefinale zbog pogreπaka sudaca, te seplasirao na Ëetvrto mjesto. Sa svojimpogreπkama u daljnje natjecanje progu-

Hrvanje: Meunarodni turnir za djeËake u Murskoj Soboti

Dva zlata i jedno srebro za H©K Podravka

ali su svoje protivnikeNenad Brnica sa dvijeizgubljene borbe i Miro-slav Kaveija s jednompobjedom i tri izgubljneborbe.Na natjecanje hrvaËe

su pratili treneri Saπa©prem i Miroslav Miha-lec koji ne skrivaju zado-voljstvo prikazanim za-laganjem „svojih“ hrva-Ëa.Ujedno ovom prilikom

zahvaljuju Podravki kojaim je omoguÊila prijevoznatjecatelja na turnir, temesnoj industriji Danicakoja stoji iza HrvaËkogkluba od samog poËe-tka. Ukratko, u proteklihgodinu dana HrvaËki

πportski klub Podravka nastupio je na 6meunarodnih  i 4 domaÊa turnira iprvenstva, te ukupno osvojio 20 odliËja,od Ëega 5 zlatnih, 10 srebrnih i 5bronËanih. Najuspjeπniji hrvaË Kluba jeIvan LonËariÊ s dva prva mjesta, Ëetiridruga mjesta i dva treÊa mjesta.

  Vedran BlaæekoviÊ

Sudionici meunarodnog turniraiz Koprivnice

Dobar poËetak sezone zaPodravkine strijelce

8

Crta: Ivan Haramija - Hans

Broj 1679 Petak 7. studenoga 2003.

Recept tjedna:

Nagradna igra «Podravka juhe & Talianetta za Podravkaπefl privukla jerekordan broj sudionika. Brojne kuverte, od kojih su neke bile i maπtovitoukraπene, stigle su ne samo iz Koprivnice nego i drugih mjesta Hrvatske ukojima æive i rade Podravkaπi. A pedeset πestorici najsretnijih nagrade sudonijeli Ëlanovi komisije Vlado Prosenjak, Maja RadmiloviÊ i Katarina SitariÊkoji su uz pomoÊ managera iz Marketinga Podravka jela i provjeravali toËnostodgovora. Na kuponima je trebalo pisati da su KNEDLI sastojak koji Svatovskujuhu Ëine posebno prikladnom za sveËane prilike, da tjestenina u ©arenoj juhiZlatka ima oblik ÆIVOTINJA, zatim da su lansirana »ETIRI nova okusa «lightjuhafl, te da jedna od Talianetta nosi naziv prema BROKULI. Odgovor na petopitanje trebao je pokazati koju krem juhu Podravkaπi najradije pripremaju, aako je suditi prema odgovorima nagraenih, to je juha od gljiva.Glavna nagrada πtednjak Electroluxa koju je osvojio Zdravko Novak, te pet

mikrovalnih peÊnica Electroluxa bit Êe uruËeni dobitnicima tijekom narednogtjedna, dok poklon pakete iznenaenja nagraeni mogu podiÊi u reklamnomskladiπtu od 10. studenoga svakodnevno od 8 do 14 sati. Dobitnicima poklonpaketa u drugim gradovima nagrade Êe biti dostavljene poπtom.

IzvuËeni dobitnici interne nagrade igre

Zdravko Novak osvojioElectroluxov πtednjak

IzvlaËenje nagrada za Podravkaπe koji su sudjelovali u nagradnoj igri”Podravka juhe & Talianetta”

Dobar tek æeli vamgastropromotor Miπel TokiÊ

Potrebne namirnice za 4 osobe:10 dag crvenog radiËa, 4 tvrdo

kuhana jaja, 60 dag pileÊih prsi-ju, sol, papar, Vegeta Twist zapiletinu, 1,5 dcl majoneze, 0,5dcl slatkog vrhnja, 1,5 limuna, 8rotkvica.

Salata od peradi

NaËin pripreme:Crveni radiË nareæite na rezance i

njime pokrijte dno zdjele za salatu. NaradiË posloæite kolutiÊe tvrdo kuha-nih jaja i kuhana pileÊa prsa (zaËinje-na Vegetom Twist za piletinu) rezanana manje ploπke. Od majoneze, vrh-

nja, soli, papra i limunovog sokaprigotovite umak. Njime prelijte sala-tu, ukrasite crvenim rotkvicama i po-sluæite.

U pauzi izvlaËenja nagrada ”Podravkajuhe i Talianetta vode vas i na krajsvijeta” brojni Podravkaπi i njihovi gostiimali su prigode degustirati novu paletuproizvoda Podravke. Deserti riæe namlijeku s okusom vanilije, jabuke icimeta, jagode te Ëokolade i kestenavrlo brzo su nestali sa stola, jer kao πtosu svi komentirali, rijeË je o kvalitetnimproizvodima vrlo dobrog okusa. InaËe,potroπaËi diljem Hrvatske imali su pri-gode upoznati te proizvode tijekomprovoenja 157 akcija prodaje uz primvezane za nagradnu igru Podravka jela,a jedna od nagrada za potroπaËe bili suupravo ti proizvodi. B. F.

U Kulinarskom centru ©tagelj

Degustacija novih proizvoda