List dioniËkog druπtva “Podravka” KoprivnicaGodina XLIIBroj 1649 Petak 21. oæujka 2003.

ISSN 1330 - 5204

www.podravka.com

Piπe: Hrvoje ©labek

Piπe: Hrvoje ©labekSnimio: Nikola Wolf

Podravka Êe nastaviti s razvojemsvoga modernog poslovno - infor-macijskog sustava SAP-a i u touloæiti nekoliko stotina tisuÊa eura.Ugovor o dugoroËnoj suradnji sdirektorom zagrebaËke tvrtke “b4b”Matom ∆atiÊem, vodeÊim regio-nalnim zastupnikom SAP-a, potpi-sao je u ponedjeljak predsjednikUprave Darko Marinac.Suradnja s tvrtkom “b4b” traje joπ

od 1998. godine, od priprema zaimplementaciju SAP-a, a sada se

Potpisom ugovora s tvrtkom “b4b” Podravka nastavlja s uvoenjem najmodernije informatiËke tehnologije

Podravka ulaæe u razvoj poslovno-informacijskoga sustava

Uskoro i internetsko poslovanje

nastavlja uvoenjem novih tehno-ligija. Vaæan dio ugovora Ëini do-govor o angaæiranju PodravkinihstruËnjaka na zajedniËkim projekti-ma. RijeË je o uvoenju skladiπte-nja podataka (Business Ware-house), strateπkog upravljanja po-duzeÊem te internetskog poslova-nja.- Projekt implementacije SAP-a

donio je puno koristi Podravki ibez njega danas se praktiËki ne bimoglo poslovati - kazao je Marinac

i istaknuo kako Podravka ponovnoosigurava pristup najnovijim infor-matiËkim tehnologijama.Izvrπni direktor Informatike Stje-

pan Koren pojasnio je kako Êe seuskoro podaci iz svih podruËja po-slovnog æivota, dakle ne samo izPodravke, skupljati na jednome mje-stu, πto Êe biti podloga za joπ kva-litetnije donoπenje primjerenih po-slovnih odluka.Direktor “b4b-ja” ∆atiÊ istaknuo

je kako ugovor nastavlja dobru

suradnju dviju tvrtki na projektuSAPIKO (uvoenje novoga pos-lovno-informacijskog sustava u Po-dravku) te ispunjenje krajnjeg za-jedniËkog cilja, a taj je zadræavanjevodeÊe pozicije u primjeni tehno-logije bazirane na SAP-u.Podravka je u novi poslovno-

informacijski sustav 1999. godineuloæila oko 10 milijuna eura, aosim u Hrvatskoj, dosad su u njegaintegrirana poduzeÊa u Poljskoj,Maarskoj te Sloveniji.

Aktualno

Ulazak Podravkinih restorana naPRC-u i pivnice Kraluπ iz NematiË-nog poslovanja u Korporativni mar-keting i komuniciranje, dakle iz cje-line u kojoj su neprehrambeni po-slovi s neizvjesnom buduÊnoπÊu usamo ’hijerarhijsko srce’ tvrtke, defi-nitivno oznaËava kako se odustalood njihove prodaje. ©toviπe, otpoËe-la su i ulaganja u bitne preinakeuloga koju su dosad imali ti prosla-vljeni lokali, nedavno ponovno uvr-πteni meu 100 najboljih u Hrvatskoj.PRC Êe, naime, definitivno postati

kulinarskim srediπtem barem u regi-ji, jer se ©tagelj ureuje u reprezen-tativni prostor za poslovno-gastro-nomske dogaaje, kulinarsku aka-demiju te poligon za snimanje “Ma-lih tajni”, ubuduÊe moæda i nekihreklamnih spotova. Podravska klet,pak, viπe neÊe biti jedan od dvajutamoπnjih restorana, veÊ Êe u potpu-nosti preuzeti ulogu primanja posje-titelja æeljnih domaÊe atmosfere ilokalnih specijaliteta. Pivnica se, pak,zatvara na desetak dana kako bi seobnovio sanitarni Ëvor i doveo uizgled priliËan renomeu lokala.Ulazak u prenamjenu ©taglja nije

motiviran samo æeljom da sePodravka poslovnim partnerima po-kaæe tvrtkom koja ne laæe kada sepredstavlja kao autoritet na podru-Ëju hrane, veÊ i sasma pragmatiËnimrazlozima. Restoran je dosad radiona kapaljku, viπe za uzvanike svadbii raznih prijema no za gladne na-mjernike. Od lipnja, kada se otvarakao kulinarski centar, potpuno Êe sekoristiti njegovi resursi, a doliËannovi izgled jamËi autorski potpisZlatka KauzlariÊa AtaËa na redizajninterijera. Sindikati Ëitavoj priËi ne bitrebali prigovarati jer se ne planirasmanjenje tamoπnjeg osoblja.Na ne baπ tako dalekom vremen-

skom horizontu, pak, veÊ se poma-lja ideja o izgradnji smjeπtajnih ka-paciteta na PRC-u, a obrazlaæe sesigurnom popunjenoπÊu godinamaunaprijed. To bi mogao biti poËetakozbiljnog gastronomsko-turistiËkogbiznisa u Podravini.

Novosti naPRC-ui pivnici

Podravska klet ipivnica Kraluπponovno meu 100najboljih ugostiteljskihobjekata u Hrvatskoj4. str.

Informatika: projektomW2K u potpunosti jeizmijenjen “kostur”Podravkinoginformacijskog sustava3. str.

2 Broj 1649 Petak 21. oæujka 2003.

Razgovarao: Hrvoje ©labekSnimio: Nikola Wolf

Podravkin periskop

Piπe: Janko ErdeljiSektor za razvoj poslovanja

Prehrambenu industriju u novije vrijemekarakterizira sve viπa razina konsolidaci-je, s time πto se akvizicijska aktivnost neograniËava na kompanije male ili sred-nje veliËine. U posljednjih nekoliko go-dina bili smo svjedoci preuzimanja vla-sniπtva nad velikim svjetskim prehram-benim kompanijama, poput Bestfood-sa, Nabisca, Ralston Purine, QuakerOatsa, Keeblera, Adamsa, itd. πto jedodatno ojaËalo poloæaj veÊ ionakovodeÊih svjetskih prehrambenih grupa-cija. Rezultat toga je porast ukupneprodaje prvih 10 proizvoaËa hrane ipiÊa za gotovo 16% u posljednje dvijegodine, od 233 mlrd USD u 2000. na 270mlrd USD u 2002. Aktivnosti preuzima-nja vlasniπtva ili spajanja kompanija odvi-jale su se πirom svijeta, s time πto sunajveÊe financijske transakcije obuhva-tile kompanije sa sjediπtem u SAD-u iEuropi. Tri najveÊe zbile su se u 2000.godini, a njihova ukupna vrijednostpremaπila je 54 mlrd USD, kad je Unile-ver preuzeo Bestfoods za 21,3 mlrdUSD, Kraft kupio Nabisco za 19,2 mlrdUSD i PepsiCo uπao u vlasniπtvo QuakerOatsa za 13,8 mlrd USD. Posljedica ovih,i mnogih drugih akvizicija, nije samopuko poveÊanje prodaje vodeÊih svjet-skih kompanija, nego, πto je puno vaæni-je, promjena vlasniπtva nad snaænimrobnim markama koja im je otvorila putna do tada neosvojena træiπta, daklepoveÊala ukupni træiπni potencijal i mo-guÊnost daljnjeg rasta. Puno je razloga izkojih kompanije akviriraju, a najËeπÊe sespominju sljedeÊi:• Ulazak na nova træiπta/zemlje• ©irenje asortimana proizvoda/rob-

nih marki• Postizanje ekonomije veliËine• Rast vlastitih kompetencija, npr. R&D,

distribucija• Pariranje rastuÊoj snazi maloprodajeIstovremeno akvizicije oblikuju suvre-

mene trendove u prehrambenoj indu-striji na naËin da velike kompanije, kojete trendove i diktiraju, Ëesto odbacujusve πto nije njihov core business i foku-siraju se na manji broj poslovnih podru-Ëja. Ovakvu poslovnu strategiju potvr-uju i nedavni potezi svjetskog igraËa br.1 u mljekarskoj industriji, firme Danone,koja je prodala svoj pivarski business, aameriËka firma ConAgra, vodeÊi proi-zvoaË konzervirane, pothlaene i smr-znute hrane, odluËila je prodati svojumesnu industriju. Prihode od ovakvihdezinvesticija kompanije Ëesto koristeza daljnje akvizicije na drugim podruËji-ma, odnosno træiπtima i na taj naËinuËvrπÊuju svoj træiπni poloæaj u strateπkiodabranom core businessu.U 2001. i 2002. akvizicijska aktivnost u

odnosu na 2000. godinu ipak je splasnu-la, i u Europi i SAD-u, a razloga za to jenekoliko:• mnoge kompanije, koje su provele

velika preuzimanja, u procesu su inte-griranja novih businessa, πto zahtijevapuno vremena i znaËajna sredstva• unatoË znaËajnoj likvidnosti spome-

nutih kompanija, mnoge od njih su uprocesu preuzimanja uπle u velika zadu-æenja, πto sada nastoje smanjiti• svjetska gospodarska recesija, koja je

u najveÊoj mjeri zahvatila razvijena træi-πta, smanjila je oËekivanja investitora imnoge uprave prisilila na oprez.U svjetlu trenutne politiËke situacije,

s joπ nepredvidivim gospodarskim po-sljedicama, moæemo oËekivati da i2003. godina neÊe biti zabiljeæena poznaËajnim akvizicijama u prehrambe-noj industriji.

Akvizicije uprehram-benojindustriji

Izuzme li se vanjskotrgovinski de-ficit, zabiljeæen prvi put u posljed-njih desetak godina, gospodarstvokoprivniËko-kriæevaËke æupanijepostiglo je lani solidne rezultate. Uprvih πest mjeseci ukupni prihodporastao je za 8 posto u odnosu na2001. godinu, a istovremeno sutroπkovi biljeæili manju stopu rasta- 6 posto. Izvoz je tijekom godinepoveÊan za 7,6 posto πto je za 2,6posto veÊa stopa od prosjeËne re-publiËke. Porastao je i broj zapo-slenih u 840 gospodarskih tvrtki ito za 4 posto, a prosjeËna mjeseËnaplaÊa skoËila je za Ëak 9 posto uodnosu na prvo polugodiπte 2001.Iznos od 3093 prosjeËno isplaÊenekune svrstao je koprivniËko-kriæe-vaËku æupaniju na visoko treÊemjesto u Hrvatskoj, odmah iza gra-da Zagreba i Istarske æupanije. Ovipodaci iznijeti su na sjednici Go-spodarskog vijeÊa Hrvatske gospo-darske komore - Æupanijske komo-re Koprivnica u ponedjeljak 17.oæujka. Okupljeni gospodarstveni-ci - rukovodeÊi ljudi najznaËajnijihgospodarskih tvrtki iz æupanije ipakse nisu prepustili samozadovolj-stvu, nego su, Ëak suprotno, otvo-reno progovorili o trendovima kojionemoguÊavaju postizanje boljih

rezultata. Uz nepostojanje jasne stra-tegije hrvatskog gospodarstva,jedna od kljuËnih koËnica, kako seËulo, negativno je poduzetniËkoozraËje, odnosno stvaranje aferazbog pojedinaËnih interesa ili ne-razumijevanja nuænosti promjenau gospodarstvu.- Ispada da je danas najveÊi grijeh

biti uspjeπan, a najbolje prolazefirme koje se nisu restrukturiralenego samo vuku novac iz dræavnogproraËuna. U naπoj æupaniji takvihtvrtki nema, pa smo mi zapravo uneravnopravnom poloæaju. Niko-ga ne zanima kako radimo, kakosvladavamo prepreke u razvoju,stvara se klima u kojoj su bitnijepikanterije oko firmi, u kojoj sestrano vlasniπtvo smatra neprija-teljskim, a privatna ulaganja Ëaksuprotna nacionalnim interesima.OËito postoje strukture kojima sme-ta napredak i potezi usmjereni pre-ma europskim integracijama, koji-ma je draæe nazadovanje nego go-spodarski rast - istakao je BorisGaraj, direktor Hartmana.Joπ je konkretniji bio direktor Bi-

lokalnika Zdravko DimaË, koji jeustvrdio da u posljednje vrijemeima previπe podmetanja klipovaperjanicama æupanijskog gospo-darstva.- Zbivanja oko Podravke i Bilokal-

nika pokazuju da ima puno nedob-ronamjernih i onih koji zbog nostal-

gije i nerazumijevanja stvaraju aferei Ëak organiziraju razne ”loæe” kojekoËe razvoj gospodasrstva u æupa-niji. Mi se ovdje moramo fokusiratina biznise, uvoditi nove tehnologijemakar one znaËe i manje zapoπlja-vanje, jer Êemo jedino tako moÊiodgovoriti izazovima sve prisutnijesvjetske konkurencije - naglasio jeDimaË.O potrebi koncentracije biznisa u

Koprivnici i æupaniji govorio je ipredsjednik Uprave Podravke Dar-ko Marinac koji je izmeu ostalogrekao:- KoprivniËko kriæevaËka æupanija

tek je 19. po broju poduzetnika u

Hrvatskoj, πto znaËi da nismo joπuvijek stvorili pozitivnu poduzet-niËku klimu. ©toviπe, umjesto dapozdravljamo svaki uspjeh podu-zetnika, Ëini se suprotno. A jasno jeda ukoliko ne koncentiramo bizni-se u Koprivnici, ako ne udruæimomenadæerske potencijale, neÊemobiti pobjednici ni u regiji ni πire.MoguÊnosti za stvaranje velikih igra-Ëa i vaænih partnera u globalizacij-skim procesima imamo, samo tomoramo bolje koristiti.A kako to uËiniti, razgovarat Êe se

na posebnoj tematskoj sjednici Go-spodarskog vijeÊa HGK posveÊenojpoduzetniËkom ozraËju.

Gospodarsko vijeÊe æupanijske Hrvatske gospodarske komore

Piπe: Jadranka LakuπSnimio: Nikola Wolf

Nedostaje nam poduzetniËko ozraËje

Susret koprivniËkih gospodarstvenika na sjednici GV HGK

Engleski ekonomski termin outso-urcing uπao je u svakodnevni rjeËnikPodravkinih radnika i stao uz bokjoπ dvama struËnim terminima izposljednjih nekoliko godina: restruk-turiranje i dezinvestiranje. O tome πtose pod njim toËno podrazumijeva,razgovarali smo s Nevenom Ma-gdiÊem, direktorom OpÊih poslo-va, cjeline u koju su uprte oËi kad jeoutsourcing u pitanju.- Definirajte taj famozni termin...- Ta engleska rijeË govori o tome

da se izvor servisa koji su potrebnijednoj tvrki nalazi izvan nje. UPodravki trenutaËno OpÊi poslovi,meu ostalima, nude takve usluæneservise. Radi se o otprilike osamde-set ljudi na odræavanju zelenih povr-πina, na poslovima ËiπÊenja, dezin-fekcije, dezinsekcije i deratizacije,zatim u standardu radnika te poslo-vima u kulturi.- To su, dakle, neprehrambeni po-

slovi, koje mogu raditi tvrtke izvanPodravke. Bi li tako bilo bolje izaπto?- Prije dvije godine zacrtali smo

plan podizanja kvalitete naπih servi-sa, a s druge strane smanjenje troπ-kova tih servisa. To smo i uspjeli.Meutim, moguÊe su okolnosti da izviπe razloga nastavak toga procesane bude moguÊ. S druge, pak, stra-ne, ako odreeni servis postoji na

træiπtu, logiËno je da njegova cijenazbog konkurencije pada. To je neza-ustavljiv proces. U tvrtki, pak, kadasama vodi servise, troπkovi ili stagni-raju ili lagano rastu, meu ostalim izbog ljudi koje valja nagraditi. Utrenutku kada zakljuËimo da viπe nemoæemo dizati kvalitetu i ujednosmanjivati troπkove, pristupit Êemodrugim mehanizmima.- Je li to na vidiku?- Za odluku o eventualnom outso-

urcingu vaæno je nekoliko stvari. Prvoi osnovno, træiπte servisima mora bitirazvijeno. Drugo, vaæno je da Ëitavastvar ima snaænu potporu Uprave. ItreÊe, jedini dobar pristup ulasku u tajprojekt jest da na dobitku bude i

Podravka i ljudi koji iz nje odlaze.Konkretno, ako se odluËi koji servispovjeriti vanjskoj tvrtki, tada bi onamorala zaposliti Podravkine radnikekoji su dotad obavljali te usluge teprihvatiti osnovna sredstva. Radnike,dakle, valja zaπtiti maksimalno kolikoje to moguÊe.- Poznajete li iskustva drugih tvrtki

koje su veÊ napravile taj korak?- Iskustva u nekim hrvatskim po-

duzeÊima, koja su veÊ uËinila tajkorak, govore o izvrsno obavljeno-me poslu. No, to je dugotrajan iveoma osjetljiv proces, koji trajegodinama. U prvim godinama troπ-kovi su neπto veÊi, no kroz duljiperiod to se mijenja i u pogleducijene i u pogledu kvalitete servisa.Ponavljam, konaËna odluka ipak jeu domeni Uprave.- Pa, je li donijeta takva odluka?- Konkretne odluke nema, ona je

joπ ”na vagi”. Meutim, træiπte je vrloaktivno i veÊ nam se za svaki odnaπih servisa javilo nekoliko tvrtkikoje su spremne preuzeti posao.Pretpostavljam i kako su spremnepreuzeti odreeni broj naπih radni-ka. Njihovu selekciju obavit Êemosami, a za dobre radnike nema stra-ha. Jedan dio vjerojatno Êemo mora-ti zbrinuti otpremninama.- OËekujete li otpore ako doe do

odluke o outsourcingu?- Moram reÊi kako u vezi s tim

pitanjem ima dosta zabluda i krivograzmiπljanja. Radnici u ovim cjelina-

ma uglavnom su u kategoriji najma-nje plaÊenih. Kada prijeu u tvrtkukojoj je to osnovni posao, dolaze uæiæu interesa, dok su u Podravki naneki naËin podcijenjeni. Na outsour-cing zato ne treba gledati kao nanegativan proces, veÊ sasvim sup-rotno, naravno, ako se dobro posta-vi i provede.- Ipak, joπ uvijek nije tako jer ljudi

se boje da Êe ostati bez posla, atradicionalno je kako malo tko æeliiz Podravke...- Ma, Ëitava stvar je mistificirana i

outsourcing se prikazuje poput ba-uka. ©to se tiËe OpÊih poslova, nanekoliko sastanaka s radnicima vrlosmo otvoreno razgovarali i vjerujemda su ljudi nakon toga postali manjezabrinuti. Bolja perspektiva radnikau tvrtkama specijaliziranima za po-jedine servise nije ”magla” i zavara-vanje, veÊ je realnost. Sve u svemu,smatram da je toËno kako iza nasto-janja da ljudi ostanu u Podravkijednim dijelom stoji bojazan nerad-nika. Poπten radnik, koji kvalitetnoradi i od toga æivi, nigdje se ne morabojati za svoju egzistenciju.- Moæete li predvidjeti kada Êe

konaËna odluka morati pasti?- U tehniËkom smislu, mi smo veÊ

sada spremni. DugoroËno gledano,proces podizanja kvalitete i smanji-vanje cijene naπih usluga nema per-spektivu. S druge strane, moæemopretpostaviti da Êe træiπna cijenaservisa iz godine u godinu padati.

Razgovor s Nevenom MagdiÊem, direktorom OpÊih poslova

Outsourcing nije bauk!

Neven MagdiÊ

3Broj 1649 Petak 21. oæujka 2003.

naπa posla

Piπe: Æeljko Kruπelj, gost - kolumnist “VeËernjeg lista”

Zbog prestanka podrπke MS Win-dows NT 4.0 operativnog sustava kojiPodravka koristi joπ od 1996., kao injegovih ograniËenja za implementa-ciju novih produkata, bili smo prisilje-ni krenuti u projekt prelaska na MSWindows 2000 okruæenje (W2K).OdluËeno je da Êe se paralelno raditina oba sustava, a kad se svi korisniciprebace na novu “PODRAVKA” Win-dows 2000 domenu, stari Êe se serverireinstalirati na W2K OS i dobit Êenove zadatke.Projekt je zapoËeo u svibnju 2002.

godine i trenutaËno je u zavrπnoj fazite se obilaze korisnici i mijenjaju po-stavke na njihovim raËunalima. NoviSAP R/3 serveri bili su prvi korisnicinove Windows 2000 domene “PO-DRAVKA”, koji su i sami prvi put bilipokretani W2K operacijskim susta-vom. Ovim projektom u sva veÊapredstavniπtva i tvornice postavili smoserver koji sluæi za bræu prijavu na

Podravkinu mreæu, omoguÊuje smje-πtaj vaænih korisniËkih podataka navirtualne H: diskove, omoguÊuje me-usobnu razmjenu dokumenata kori-πtenjem P: (Public) diskova, predstav-lja centar za distribuciju antivurusnezaπtite, sluæi za organizaciju SAP ispi-sa te za razne aplikacije koje se koristeili Êe se koristiti, poput aplikacija zapodrπku mobilnoj trgovini.Postupak prebacivanja korisniËkog

raËunala na novu domenu traje oko15 minuta te se nakon toga korisniciprijavljuju samo na novu “PODRAV-KA” domenu, a zadræavaju se sveprijaπnje ikonice i postavke te se niπtana prvi pogled neÊe promijeniti. Pre-laskom na W2K na raËunalima koris-nika, omoguÊuje se da se u sluËajuproblema viπe ne mora odlaziti dosvakog PC-a, veÊ je moguÊe - uzkorisniËko odobrenje - “preuzeti” nje-gov ekran i rijeπiti problem s udalje-nosti. Time Êe se sigurno poveÊatibrzina rjeπavanja problema, a i sma-njit Êe se troπkovi putovanja do uda-ljenih lokacija.

Osim toga, korisniËka raËunala radepouzdanije i sigurnije kada ih pokre-Êe W2K te je s udaljenosti moguÊeinstalirati i potrebne nove aplikacijeSAP GUI, Office, Internet Explorer idruge. No za to je potrebno pokrenutinovi projekt koji bi to do kraja imple-mentirao, a time bi se zasigurno sma-njilo potrebno vrijeme i troπkovi sada-πnjih, klasiËnih postupaka instalacije.U okviru projekta “W2K” zamijenjen

je dosadaπnji poπtanski server s dva, ito tako da svaki posluæuje polovicukorisnika, a u sluËaju kvara jednog odnjih, drugi preuzima na sebe sav po-sao. Prebacivanje korisnika na noveservere proπlo je transparentno zanjih, a time su dobili na sigurnosti ibrzini u radu s Outlookom, kao ipoveÊanje ukupne koliËine e-mailovai veliËine pojedinog e-maila koji semoæe poslati. OmoguÊen je novi pri-stup e-mailu kroz Internet Explorer, aplanirano je i da se do njega moæedoÊi s bilo kojeg raËunala u svijetukoje je spojeno na internet, no zbogodreenih potencijalnih sigurnosnihproblema od ove se moguÊnosti pri-vremeno odustalo. U Outlooku suubaËene adrese korisnika iz veÊinePodravkinih Internationala, pa se ta-ko s njima sada lakπe komunicira.Takoer je zamijenjen server koji

omoguÊuje pristup internetu sa dvanova koji rade sliËno kao i poπtanskiserveri te omoguÊuju da internet radii ako je jedan od njih u kvaru. Naæa-lost, neki su korisnici u tijeku togpreseljenja bili «teroriziranifl nepresta-nim upitima za korisniËko ime, lozin-ku i domenu, no nadamo se da Êe tobrzo zaboraviti jer je pristup prekonovih servera mnogo bræi nego do-sad. U pripremi je i instalacija novogureaja za zaπtitu od “napada” s inter-neta, tzv. firewall, Ëime Êemo imatidvostruko sigurniji pristup internetunego s dosadaπnjim rjeπenjima.Projektom “W2K” napravljeni su pred-

uvjeti za implementaciju rezultata jed-nog drugog projekta unutar informa-tike, projekta “Sigurnost Podravkinoginformacijskog sustava”. Kao njegovrezultat nastat Êe razni pravilnici okoriπtenju pojedinih dijelova IS-a, paÊe se tako konaËno regulirati koriπte-nje e-mail i internetskih usluga. To Êeza korisnike znaËiti da Êe pristupodreenim kategorijama neposlovnihinternetskih stranica biti djelomiËnoili u potpunosti blokiran u radnovrijeme, a time Êe i pristup poslovniminformacijama biti mnogo bræi.

Novo iz Informatike

Podravka prelazi na Windowse 2000Piπe: Mario Vrhoci, samostalniinformatiËar i voditelj projekta “W2K”

Ovim projektom, koji je krajnjemkorisniku gotovo potpuno nevidljiv,u potpunosti je izmijenjen “kostur”Podravkinog informacijskog sustavate su stvoreni preduvjeti za jednostav-no implementiranje novih rjeπenja ba-ziranih na W2K operativnom sustavu,kao πto je “Podravkina baza znanja”sektora za Razvoj poslovanja. Tako-er, stvoreni su preduvjeti za integri-ranje postojeÊih Podravkinih Interna-tionala i svih u buduÊnosti akviriranihkompanija u jedinstven domenski i e-mail sustav.

Mario Vrhoci - mnogo bræi pristup poslovnim informacijama

Izvrπni odbor Hrvatske udruge poslodavaca

Darko Marinac dopredsjednikIO HUP-aIvica MudriniÊ, predsjednik Uprave Hrvatskog telekoma, izabran je na

konstituirajuÊoj sjednici VijeÊa Ëlanica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) zapredsjednika Izvrπnog odbora HUP-a u sljedeÊem jednogodiπnjem mandatu.Izvrπni odbor ustrojen je prema novom Statutu HUP-a umjesto dosadaπnjegPredsjedniπtva, koje je vodio Franjo LukoviÊ iz ZagrebaËke banke. Zadopredsjednike su izabrani Darko Marinac, predsjednik Uprave Podravke, iJuroslav BuljubaπiÊ, suvlasnik i predsjednik Nadzornog odbora SEM-a Split. Unovom sastavu VijeÊa su Franjo LukoviÊ (ZagrebaËka banka), Æeljko »oviÊ(Pliva), Ivica MudriniÊ (Hrvatski telekom), Tomislav DragiËeviÊ (INA), DarkoMarinac (Podravka), Ivan ErgoviÊ (Naπicecement) i drugi ugledni hrvatskibiznismeni iz najveÊih banaka te uspjeπnih dræavnih i prvatnih kompanija.

Konferencija za novinare

O poloæaju branitelja i invalidaU srijedu je u Podravki odræana zajedniËka konferencija za novinare Udruge

branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata naπe tvrtke i HVIDR-eKoprivniËko - kriæevaËke æupanije.

Pored predsjednika ovih dviju Udruga na konferenciji je govorio i DamirVaraædinec, predsjednik Hrvatskih ratnih vojnih invalida Republike Hrvatske.

Bilo je rijeËi o statusu hrvatskih branitelja a posebno invalida, kojima sedanas, kao πto je rekao Varaædinec, puno toga osporava, a umanjuju im se iranije steËena prava, pa gotovo postaju socijalni sluËajevi.

- Ako se ovako nastavi, ne vidim nikakvu svijetlu buduÊnost za ljude koji sustvarali hrvatsku dræavu i vrlo je moguÊe da Êe invalidi i drugi ponovno svojaprava morati potraæiti na zagrebaËkom Markovu trgu, odnosno “na ulici”, πtoje viπe nego sramotno - rekao je Varaædinec.

SliËno je govorio i novi predsjednik HVIDR-e KoprivniËko - kriæevaËkeæupanije Zvonko FilipËiÊ koji je istakao kako se neprestano izmiπljaju raznitestovi, umjesto da se invalidima pomogne.

O poloæaju branitelja i o radu Podravkine Udruge govorio je njezinpredsjednik Mladen PavkoviÊ.

U petak u radni posjet Koprivnicidolazi premijer Ivica RaËan, a snjim Êe biti i gotovo svi ministri kojise bave gospodarskim resorima.To je, u rasponu od oko godinudana, veÊ drugi premijerov posjetsjediπtu KoprivniËko-kriæevaËkeæupanije, a ovaj put mu je domaÊingradonaËelnik Zvonimir MrπiÊ, kojiÊe iskoristiti priliku da najviπimdræavnim duænosnicima pokaæe πtoje grad sve uËinio na razvoju podu-zetniπtva i slamanju birokratskihbarijera za nove investicije.No, glavni je razlog najnovijeg

RaËanova dolaska razgovor s go-spodarstvenicima iz Ëak πest æupa-nija sjeverozapadne Hrvatske (Ko-privniËko-kriæevaËka, Varaædinska,Meimurska, Krapinsko-zagorska,Bjelovarsko-bilogorska i Viroviti-Ëko-podravska) o izvoznoj strate-giji, na kojemu Êe aktivno sudjelo-vati i predstavnici lokalnih vlasti.Premijer je takvu turneju najavio

joπ prilikom sastanka koji je u sijeË-nju ove godine imao s vodeÊimljudima Ëetrdesetak najveÊih hrvat-skih tvrtki, kada je kljuËna temabilo stvaranje preduvjeta za prodo-re na træiπta susjednih zemalja. Ia-ko takav dijalog, kako je veÊ i usijeËnju naglaπeno, kasni pune trigodine, koliko traje i mandat sa-daπnje Vlade, on ipak otvara mo-guÊnosti za poboljπanje zakonskeregulative koja je usmjerena nagospodarstvo. S druge strane, tu jei pomoÊ dræave u izvoznim poslo-vima, bilo u financijskom bilo uorganizacijskom smislu, πto je uo-biËajena praksa vladinih resora i udrugim zemljama.RaËanov je dolazak u Koprivnicu

i potvrda velikih oËekivanja odPodravke, koja je na neki naËinpredodreena da se i nadalje razvi-ja kao regionalni lider u srednjoj ijugoistiËnoj Europi. OËekuje se dapremijer predstavi upravo Podrav-

kinu strategiju kao poæeljni modelprodora na inozemna træiπta, odkupnje inozemnih tvornica i grad-nje vlastitih pogona pa do osniva-nja internacionala na vaænijim træi-πtima. Podravkino bi poslovodstvo,pak, trebalo upozoriti premijera injegove ministre na zapreke kojese u tome postavljaju, kao i naodnos politike prema gospodar-stvu.Nije nimalo sluËajno da Êe premi-

jer sa suradnicima posjetiti i zgradunovog VeleuËiliπta, gdje Êe mu nje-ni voditelji predstaviti i Podravkinumenadæersku akademiju, prvu obra-zovnu instituciju takve vrste uHrvatskoj. Prof. dr. Darko TipuriÊ iprof. dr. Ivan LovrinoviÊ veÊ suupozorili kako je osnivanje Poma-ka imalo ogroman odjek u hrvat-skim poslovnim krugovima, pa senekoliko veÊih tvrtki veÊ raspitiva-lo kako da isti program, zbog kojegse dosad moralo putovati u

poslovne πkole u Sloveniju i drugezemlje, bude predstavljen i njenimmenadæerima. Nakon πto premijerjavno podræi tu inicijativu, zacijeloÊe se krug potencijalnih korisnikajoπ osjetnije πiriti.Kad je rijeË o vodeÊim tvrtkama u

sjeverozapadnoj Hrvatskoj, na raz-govoru u Koprivnici se oËekuje iistup vodeÊih ljudi drvne i karto-naæne industrije, koju predstavljajuBilokalnik i Hartmann. Dakako, zaregionalne su lidere predodreenei dvije velike varaædinske tvrtke.Prva je od njih Varteks, koja bitrebala biti izvozna okosnica ono-ga πto je danas joπ ostalo od tekstil-ne industrije. Druga je, uz zagre-baËku Luru, varaædinska mljekar-ska i u sve veÊoj mjeri mesoprera-ivaËka industrija Vindija, no bit ÊepouËno Ëuti i miπljenja manjih alivrlo profitabilnih tvrtki iz cijele re-gije, koje traæe neke druge modeleizvoznih prodora.

Ne smije se, meutim, zanemaritini Ëinjenica da Êe razgovor u kopriv-niËkom hotelu biti u sjeni iraËkogarata, koji je zapoËeo u Ëetvrtak uju-tro. Bit Êe zanimljivo, stoga, suoËitise s razmiπljanjima koja upozoravajuna moguÊu recesiju na svjetskimtræiπtima i eventualne poremeÊaje ukomunikacijama izazvanim ratnimdjelovanjem. Prisjetimo se da je ne-davno predsjednik Podravkine Upra-ve Darko Marinac u lokalnom tjedni-ku upozorio kako iraËka zbivanja nemogu biti olaki alibi za propuπteneposlove, nego prilika da se Ameri-kancima i njenim NATO-saveznici-ma prodaje ono πto je jednostavnijedopremati iz ovih podruËja. DrugimrijeËima, moæda se poremeÊaji u ne-kim prekooceanskim poslovima, kaoi onima na Dalekom istoku, πto Êeosjetiti gotovo sve europske zemlje,moæe iskoristiti da hrvatske tvrtke naStarome kontinentu ojaËaju svojeizvozne pozicije.

Premijer RaËan potiËe Podravkino regionalno liderstvo

4 Broj 1649 Petak 21. oæujka 2003.

Piπe: Hrvoje ©labek

Osmi put zaredom Podravkini surestorani Podravska klet i pivnicaKraluπ uvrπteni meu 100 najboljihu Hrvatskoj. Proglaπenje je odræanoproπli Ëetvrtak u sklopu sajmovaEnogastronomije i turizma na Za-grebaËkom velesajmu. U konku-renciji je bilo viπe od 2000 hrvatskihlokala, a osim struËnjaka, o najbolji-ma su odluËivali i dojmovi viπe od13.000 gostiju restorana.Izbor veÊ tradicionalno organizi-

raju Klub Gastronaut, Udruga hrvat-skih restoratera te opatijska tvrtkaAbisal. Priznanje su iz ruku preds-jednice izborne komisije prof. KarinMimica Ignatoski primili πefovi Po-dravske kleti Joso BrkljaËa i pivniceKraluπ Andrija KrËek. Ono se odno-si na 2002. godinu, pa je sveËanostiprisustvovao i direktor Ugostitelj-stva Slavko Dedi, gdje su restoraniorganizacijski bili smjeπteni dooæujka ove godine. Tada su premje-πteni u okrilje Korporativnog mar-ketinga i komunikacija, u cjelinuKulinarstvo, kojoj je na Ëelu VlatkaGrüngold.Dok se prijaπnjih godina otvoreno

najavljivala njihova prodaja, a Pivni-ca je veÊ bila i na javnoj ponudi,vraÊanje restorana u okrilje Marke-tinga govori kako je odluËeno da se

ipak neÊe prodavati. ©toviπe, najav-ljena je adaptacija ©taglja u repre-zentativni prostor za prezentacije,seminare, poslovne ruËkove te sje-diπte planirane Podravkine gastro-nomske akademije za usavrπavanjehrvatskih kuhara, dok Êe Podravskaklet doæivjeti promjenu ponude. Najelovniku Êe biti iskljuËivo domaÊa,podravska jela. Pivnica Êe, pak, oddanas, petka 21. oæujka, biti zatvo-rena zbog ureenja sanitarnoga Ëvo-ra, u πto se ulaæe oko 200.000 kuna.PoËetak rada predvien je za 1.travnja.Naravno, tada Êe se dosadaπnjim

priznanjima “kluba 100” priloæiti inajnovije za proπlu godinu, kao svje-doËanstvo o postojanoj kvaliteti hra-ne, ambijenta i usluænosti osoblja uPodravkinim restoranima.

Proglaπeni najbolji hrvatski restorani

Podravska klet i pivnicaKraluπ ponovno meu100 najboljih

Slavko Dedi, Andrija KrËek, Vlatka Grüngold i Joso BrkljaËa s priznanjima

Ovih je dana poËelo preureenjePodravkinog restorana ©tagelj naPRC-u u reprezentativni prostor zapromocije, seminare, poslovne ru-Ëkove i druge interne sadræaja, ali iza marketinπke dogaaje za graa-ne. Prema rijeËima direktorice Kuli-narstva Vlatke Grüngold, ©tagelj do-sad nije radio cijelu godinu, jer nijeimao gostiju, a sada Êe se taj lokaliskoristiti za kulinarski centar kakavje potreban porehrambenoj kom-paniji Podravkine veliËine i reno-mea.

PoËelo ureenje ©taglja

Piπe: Hrvoje ©labek

Nov izgled unutraπnjosti osmislio akademski slikar Zlatko KauzlariÊ AtaË

Novi izgled unutraπnjosti osmislioje koprivniËki slikar i dekan zagre-baËke Akademije likovnih umjetno-sti Zlatko KauzlariÊ AtaË, a u uree-nje uloæit Êe se oko pola milijunakuna.U prizemlju, prema AtraËevoj za-

misli, postavit Êe se otvorena kuhi-nja u tradicionalnom stilu, ali opre-mljena modernim aparatima dugo-godiπnjeg Podravkinog partnera,tvtke Electrolux. Meu ostalim, ku-hinja Êe biti oploËena ruËno izrae-nim keramiËkim ploËicama, a pred-

vieno je da se tamo snimaju noveepizode najdugovjeËnijega serijalau Hrvatskoj, promotivno-edukacij-skih “Malih tajni”.Galerija Êe se ostakliti i tamo Êe se

odræavati seminari za Podravkinemenadæere i poslovni ruËkovi.

Objekt ipak neÊe potpuno zatvoritisvoja vrata graanima, jer se za njih,prema rijeËima Vlatke Grüngold,planiraju prezentacije proizvoda ba-rem jednom mjeseËno.U planu je i skoraπnja realizacija

veÊ dugo postojeÊe ideje o osniva-

Na slikama: AtaËeve skice novog interijera ©taglja

Rekli su:Slavko Dedi, direktor Ugostiteljstva:- Podravska klet i pivnica Kraluπ veÊ

godinama zadræavaju ovu konstantu,a to je odraz pruæenih usluga koje seu tim restoranima dobivaju. Naπi uva-æeni gosti i te kako znaju vrednovationo πto je tradicionalno i konstantnou tijeku cijele godine, pa su nam zatodali glasove. Valja znati da je konku-rencija velika i da se vrednuje viπe od2000 restorana.

Andrija KrËek, pivnica Kraluπ:- Svi koji su uπli meu 100 najboljih

u Hrvatskoj postigli su lijepi uspjeh, aPivnici to polazi za rukom veÊ dese-tak godina, od poËetka ovakvih pro-glaπenja. Mi njegujemo regionalnugastronomiju, hranu primjerenu na-πemu kraju. Teæimo i k novim jelima,ali da to uvijek bude onako kako sujeli naπi stari. U pivnici nudimo tradi-cionalna jela, ali pripremljena na su-vremen naËin. Uvrπtenje meu 100najboljih u Hrvatskoj nije samo poti-caj zaposlenicima, veÊ i potvrda kva-litete naπih jela, ambijenta i usluænostiza goste.

Joso BrkljaËa, Podravska klet:- U svakom sluËaju pozdravljam

ovakve manifestacije. Uvrπtenje Po-dravske kleti meu 100 najboljih re-

storana u Hrvatskoj svakako je velikimarketinπki uspjeh za Podravku i samlokal. Bio bih sretan kad bi naπi resto-rani, uz joπ veÊu podrπku Podravke,doπli i meu deset najboljih restorana.Kao prvo, moramo proπiriti ponudu ine smijemo stati na ovome πto sadaimamo. Trebali bismo se orijentiratina sezonsku ponudu, nuditi jela kojaidu uz pojedina godiπnja doba, alinikako ne naruπiti autohtonost lokala.Velika bi bila pogreπka da se odluËilodezinvestirati restorane na PRC-u. Da-paËe, trebalo bi u njih joπ viπe ulagatite ponuditi i smjeπtajne kapacitete.Siguran sam da bi tamoπnji bungalo-vi bili rasprodani deset godina una-prijed.

Vlatka Grüngold, direktorica Kuli-narstva:- Preseljenje Podravkinih ugostitelj-

skih objekata iz NematiËnog poslova-nja u Korporativni marketing i komu-nikacije oznaËava kako je donijetadefinitivna odluka o njihovoj buduÊ-nosti unutar Podravke. KonaËno Êe seo njima poËeti voditi briga onakokako zasluæuju. Iako Êe ©tagelj promi-jeniti svoju funkciju, te se preurediti ukulinarski centar, moja je ideja da sene zatvori u potpunosti za javnost.Ipak, neÊe viπe biti restoran, veÊ Êe tuulogu u potpunosti preuzeti Podrav-ska klet, u kojoj Êemo inzistirati nadomaÊem, podravskom jelovniku, kaoπto je to bilo prije desetak godina.

nju Podravkine gastronomske aka-demije. Vodit Êe je gastro-promotori cijenjeni kuhar Viljam Cvek, a nanjoj bi domaÊi kuhari trebali usavr-πiti kulinarska znanja i vjeπtine. Otvo-renje preureena ©taglja planira seza lipanj.

5Broj 1649 Petak 21. oæujka 2003.

Firma Werner & Pfleiderer iz Nje-maËke, a pod pokroviteljstvom Æito-zajednice Hrvatske, organizirala je 6.i 7. oæujka u Opatiji struËni skup podnazivom: Novi trendovi u pekarskojindustriji.Teme su bile:• Proizvodnja kruha, strojevi i opre-

ma.• Nova tehnologija smrzavanja tije-

sta i polupeËenih proizvoda.• Kvasac, dodaci i smjese u pekar-

skoj i konditorskoj industriji.PredavaËi su bili iz NjemaËke (Werner

& Pfleiderer), Austrije (Lactopprot)Nizozemske (Zeelandia) i Hrvatske(Kvasac, Zvijezda, ZagrebaËke peka-re - Klara).Seminaru su prisustvovali i struËnja-

ci iz Podravke - iz «Kontrolefl, «Razvo-jafl, «Odræavanja « i «Proizvodnjefl tepredstavnici znaËajnijih pekara izHrvatske.Jedno od vrlo zanimljivih predava-

nja bilo je o amortiziranosti pekarskeopreme. Konstatirano je da je amorti-ziranost opreme skoro 70% , a da bise zadræala kvaliteta proizvoda pot-rebna su ulaganja u opremu. Zaklju-Ëak je bio da nabavu novih strojeva,kao nuænost s obzirom na postojeÊestanje, treba isfinancirati na najmanjeriziËan naËin, a to bi bilo: skraÊivanjerabata kupcima, instaliranje vlastitih

prodajnih mjesta, pojaËani marketin-πki pristup te privatizacija prijevoznihsredstava za pekarske proizvode. Po-dizanje cijena prozvoda bio bi loπpoduzetniËki posao, πto bi iskoristilakonkurencija.Predavanja su nastavljena izlaganji-

ma proizvoaËa opreme o karakteri-stikama njihove opreme (mjesilice,djelilice, linije za kruh i linije za peci-vo). Firma WP je prezentirala jednunama potpuno novu tehnologiju upekarskoj branπi, a to je hlaenjepekarskih proizvoda u vakuumu, doksu vodeÊe ujedinjene europske firmena podruËju pekarstva Lactopprot iZeelandia o karakteristikama njihovihaditiva i dodataka za pekarstvo i slas-tiËarstvo.Drugi dan pripao je domaÊim preda-

vaËima koji su iznosili prednosti kori-πtenja aditiva kod peËenja u mikroval-nim peÊnicama (Argos - Puratos, Za-greb), dodataka za smrznuto tijesto(Kvasac, Zagreb) i domaÊeg margari-na (Zvijezda - Agrokor).Procesi opÊe globalizacije nisu zao-

biπli niti hrvatsko pekarstvo pa se«lokalnifl pekarski proizvodi πire izvansvojih etno granica o Ëemu je takoerodræano zanimljivo predavanje, kao io proizvodnji funkcionalnih pekar-skih proizvoda.Zainteresireani za pojedine teme ma-

terijale mogu posuditi u Podravkinoj«Pekarifl.

U Rovinju je od 11. do 14. oæujkaodræan 8. struËni sastanak ovlaπtenihlaboratorija za ispitivanje voda.Organizatori sastanka bili su Dræav-

na uprava za vode, Hrvatske vode iInstitut Ruer BoπkoviÊ, a sastanku jeprisustvovalo 130 sudionika iz ovlaπ-tenih laboratorija industrija (Plive,Podravke, Ine-Industrija nafte, Sapo-nie, Petrokemije...), iz ovlaπtenih la-boratorija Zavoda za javno zdravstvoiz svih gradova Hrvatske, sa zagrebaË-kih fakulteta, iz Dræavne uprave, izDræavnog zavoda za normizaciju imjeriteljstvo, Hrvatskih voda, Institu-ta Ruer BoπkoviÊ, te gosti iz Maar-ske i Slovenije...Zanimanje sudionika za ovaj skup,

meu kojima su bili i Podravkini struË-njaci, bilo je veliko, jer je zadnji sasta-nak odræan prije dvije godine, a budu-Êi da veÊini ovlaπtenih laboratorjaistiËe ovlaπtenje tijekom ove godinebilo je pitanja o naËinu produæenja,rjeπenjima i uvjetima za rad po novimnormama. Osnovni cilj i vaænost sku-pa je zaπtita voda, a potrebno jenaglasiti da su 2003. godinu UN pro-glasili godinom zaπtite pitke vode.Odræana su 24 referata koja su bila

podijeljena u u tri tematske cjeline:KakvoÊa povrπinskih voda i mora;Bioloπki pokazatelji kakvoÊe voda;Sustavno praÊenje otpadnih voda, anakon svake tematske cjeline razvilase rasprava i razmjena struËnih miπlje-nja sudionika.Republika Hrvatska za ulazak u eu-

ropske integracije obavezala se uskla-

diti svoje zakonodastvo i pravne akteprema direktivi 2000/60/EC Ëiji je os-novni cilj sprijeËiti oneËiπÊenje povr-πinskih i podzemnih voda i dobrogospodarenje vodnim resursom.U referatima je prezentiran izvjeπtaj

o kakvoÊi voda u Republici Hrvatskoj,stanje povrπinskih, podzemnih voda imora prema praÊenju na 259 mjernihpostaja preko kojih se kontrolira utje-caj zagaivaËa na vodotoke.Prikazana je i suradnja meunarod-

nog tima struËnjaka u zajedniËkomistraæivanju rijeke Dunav u kojem susudjelovali znanstvenici osam zemalja.Referentni laboratorij Ruer Boπko-

viÊ viπe od 10 godina pomaæe u zaπtitivoda i razvija sustav ovlaπÊivanja la-boratorija koji analiziraju pokazateljekvalitete voda, radi na prepoznavanjuproblema u laboratorijima i stalnomunapreenju njihova rada.U referatu DZNM prikazan je rad

tehniËkog pododbora kroz niz preu-zetih meunarodnih i europskih nor-mi, prihvaÊenih i dijelom prevedenihkao hrvatske norme. Preduvjet za po-stizanje usporedivih rezultata je upravoprimjena normiranih i validiranih ana-litiËkih metoda u svim laboratorijima.Zavod za javno zdravstvo Zagreba

prezentirao je svoja iskustva u pripremimetoda za pokazatelje voda za akre-ditaciju po HRN EN ISO 17025, askupu je prezentiran i projekt Dræav-ne uprave i Hrvatskih voda Novi in-formacijski sustav voda e-Government,koji je prihvaÊen od Vlade RepublikeHrvatske 2001. godine. Sustav e-Go-vernment ujedinjuje upravljanje i go-spodarstvo s krajnjim korisnikom kori-

πtenjem Interneta (Web-a).Putem informatiËke mreæe poveza-

na Êe biti sva vodna dokumentacija ubazu podataka Hrvatskih voda (vodo-pravne dozvole, katastri zagaivaËa,oËevidnici o koncesijama, praÊenjepodataka, analize ovlaπtenih labora-torija...) i bit Êe omoguÊen pristupkrajnjim korisnicima. Ovlaπteni labo-ratoriji Êe direktno unositi svoje po-datke u bazu podataka.Na skupu je bilo izloæeno i nekoliko

postera, a dipl. inæ. Dubravka Novot-ni iz Podravke prikazala je usporedburezultata dviju analitiËkih metoda kojese koriste u Centralnom laboratoriju iLaboratoriju za otpadne vode.Na sastanku su usvojeni zakljuËci:

Opredjeljenjem Hrvatske za pristupa-nje europskim i svjetskim integracija-ma proizlazi potreba uspostave susta-va kakvoÊe u laboratorijima koji ispi-tuju vode, obaveza stvaranja pouzda-nih, usporedivih i dostupnih podata-ka i meunarodna suradnja na voda-ma, obaveza ukljuËivanja javnosti kojamora imati pravo kontrole rada; EUsmjernice Êe se ugraditi u naπ sustavupravljanja, a primjenom novih krite-rija potrebno je uskladiti zakonskepropise po kojima se obavlja ocjenji-vanje voda (izmijenit Êe se i Pravilniko ovlaπtenim laboratorijima), potreb-na je stalna edukacija osoblja i odræa-vanje radionica...Drugog dana struËnog sastanka or-

ganizaran je obilazak vodoopskrbnogsustava Butoniga I kod Buzeta -

postrojenje za kondicioniranje vodeza Istru, u Ëiju se izgradnju ulaæe oko30 milijuna eura.

Piπe: dipl. inæ. Josip Mihac

Novi trendovi u pekarskojindustriji

KakvoÊa voda prema europskim normamaPiπe: dipl. inæ. Vesna Pobi - Peroπ

StruËni skup u Opatiji U Rovinju odræan 8. struËni sastanak laboratorija ovlaπtenih za ispitivanje voda

Iako je na Svjetskom dvoranskom pr-venstvu u atletici odræanom u Birmingenuosvajanjem Ëetvrtog mjesta Blanka Vla-πiÊ ostvarila veliki uspjeh, u zagrebaËkojzraËnoj luci doËekao ju je tek manji brojljudi. Meu njima, a πto su zabiljeæile TVkamere i brojni fotoreporteri bila je ipredstavnica Blankinog sponzora Stude-ne Ksenija Perica. Bio je to povod zarazgovor s direktoricom regije Zagreb isrediπnja Hrvatska u kojem smo se nemi-novno dotakli i ostalih aktivnosti koje seprovode ovih dana.

- Kako je bilo na doËeku Blanke VlaπiÊ,sada Ëetvrte visaπice svijeta?

- Izuzetno nam je drago πto smo sepojavili na aerodromu, a Blanka je bilazadovoljna πto nas vidi, a moram reÊi dasmo bili jedini sponzor koji ju je doËekao.Darovali smo joj cvijeÊe i jedan osobnipoklon kojeg je otvorila pred novinarima,πto nas je pomalo iznenadilo, kao i njenooduπevljenje koje je tom prilikom pokaza-la. Od srca smo joj Ëestitali na odliËnomrezultatu kojeg je postigla i koji potvrujeda je pred njom blistava karijera. Nadamose da Êe Blanka postiÊi joπ veÊe uspjehe,

a to joj æelimo i zbog njenog sportskogæivota kojem je sve podredila i osobnihæelja, ali i zbog vezanosti za Studenu.Pokazuje se da smo izborom BlankeVlaπiÊ pogodili, da smo izabrali pravo licekoje svojim dobrim rezultatima promovi-ra i naπ proizvod.

- SPJ PiÊe se u promociji svojih proizvodapriliËno oslanja na sportaπe. Uz GordanaKoæulja i Blanku VlaπiÊ novo lice je LanaBaneli koja je vezana uz Power Horse.Kakvi su planovi vezani uz nju?

- Lana Baneli je prekrasna mlada djevoj-ka, koja na prvi pogled viπe liËi na mane-kenku nego sportaπicu, ali je ona utaekwondou jako uspjeπna o Ëemu najbo-lje govore njeni rezultati. Lana je svjetskajuniorska prvakinja i treÊa u svijetu useniorskoj konkurenciji. Pred njom jetakoer blistava sportska buduÊnost. Ovihdana zapoËinje kampanja energetskognapitka Power Horse, idemo u æestokuborbu s Red Bullom koji je lider na tompodruËju i nadamo se da Êe naπ PowerHorse zahvaljujuÊi i Lani i njenoj osobno-sti pobuditi paænju javnosti i da ÊemopoluËiti dobar rezultat.

- Lana Baneli i njeni rezultati vjerojatnosu razlogom sponzoriranja meunarod-nog taekwondo memorijalnog turnira «An-drija MijaËikafl Zagreb Open 2003. koji seodræava 22. i 23. oæujka...

- Doista smo zadovoljni πto Êe sluæbenavoda ovog znaËajnog meunarodnog na-tjecanja, koje se odræava u spomen naglavnog tajnika Hrvatskog taekwando sa-veza i Hrvatskog olimpijskog odbora An-driju MijaËika, biti naπa Studena i πto Êemopredstaviti Power Horse. Jer, natjecanje Êeokupiti viπe od tri stotine sudionika izcijelog svijeta - primjerice Australije, Italije,Turske, ©panjolske, Austrije, Pakistana,Rusije, Bugarske, BiH, Slovenije, Rumunj-ske, Danske, SlovaËke, GrËke, Indije, Ukra-jine, Litve - i organizirano je na najviπojrazini pod pokroviteljstvom Hrvatskog

olimpijskog odbora, a pratit Êe ga i brojninovinari.

- Osim uz sport, Studena i Studenac svese viπe vezuju uz ljepotu i modu. Kolikomi je poznato bit Êemo zlatni sponzorskoraπnjeg prvog hrvatskog Tjedna mo-de. ©to time dobivamo?

- S obzirom na proπlogodiπnju dobrusuradnju sa Suzy modnom agencijom uakciji Brod ljepote koji je kruæeÊi Jadra-nom promovirao naπu vodu, ove smo segodine odluËili sudjelovati u Fashionweeku Zagreb. To je prvi hrvatski Tjedanmode koji Êe se odræati od 25. do 29.oæujka na prestiænim lokacijama u Zagre-bu, poput Muzeja za umjetnost i obrt, a pouzoru na London, Paris, Milano. U tomtjednu odræavat Êe se brojne manifestacijei revije poznatih domaÊih i inozemnihkreatora koje Êe zasigurno biti dobroposjeÊene. Studena i Studenac su sluæbe-ne vode Fashion weeka, Podravka se kaosponzor nalazi uz bok vrlo renominarnihfirmi kao πto su Audi, Nokia, Krka, Nivea,a organizator je izuzetno zadovoljan πto Êemanekenke koje vode zdrav æivot pitinaπu vodu.

- Ovih dana ukljuËeni ste u joπ jednuatraktivnu manifestaciju, a to je obiljeæava-nje Svjetskog dana vode. Recite neπto otome.- U subotu 22. oæujka na Jarunu prire-

uje se srediπnje obiljeæavanje Svjetskogdana vode u gradu Zagrebu, a podnazivom Voda za buduÊnost. Predvienje niz aktivnosti od ekoloπkih do sport-skih koje Êe kako se oËekuje okupitinekoliko tisuÊa graana, a naπe hostesedijelit Êe Studenu. Promovirat Êemo i naπnovi proizvod Studenu s okusom zelenejabuke. Pored toga uz ovaj dan odreenukoliËinu vode podijelit Êemo i u osnov-nim i srednjim πkolama, dakle djeci imladima koji su naπa ciljna skupinapotroπaËa. Æelimo pomoÊi u stvaranjunavika pijenja Ëiste izvorske vode, koja je

daleko bolji izbor od raznih gaziranihnapitaka popularnih meu mladima. I unekim prodajnim centrima naπe Êe hoste-se dijeliti Studenu potroπaËima. Ovakvividovi direktne promocije izuzetno sudobro prihvaÊeni, potroπaËi vole dobiva-ti uzorke proizvoda, pogotovo ako sukvalitetni poput Studene. Tako stjeËemoveliki krug potroπaËa, jer oni koji nisuprobali naπe proizvode upoznaju njihoveprednosti, a oni koji ih stalno troπe, amoram reÊi da je u Zagrebu i okolicitakvih sve viπe zadovoljni su paænjom.- Sve ove aktivnosti o kojima govorite

predviene su za Zagreb i srediπnjuHrvatsku. Zaπto nam je ova regija tolikobitna?- Ova regija je najveÊe træiπte, prostire se

od bosansko-hercegovaËke granice doSlovenije, zadnji punktovi za koje osigu-ravamo dostavu prema srednjem Jadra-nu je Korenica, to je oko 180 kilometaraod Zagreba, te s druge strane premaRijeci - Vrbovsko - 120 kilometara. Regija

se prostire na 10.100 kvadratnih kilome-tara, ima oko milijun i 200 tisuÊa stanov-nika. Imamo 394 direktna kupca, uklju-ËujuÊi i velike trgovaËke lance sa sjediπ-tem u Zagrebu, sa oko 1000 mjestaisporuke. Brojna prodajna mjesta obra-uju i naπi dileri, koji pune lokale iduÊane, pa broj mjesta na kojima sepojavljuje program SPJ PiÊa nadmaπuje uovoj regiji nekoliko tisuÊa. Prisutnost naprodajnim mjestima poveÊavamo iz da-na u dan. Planiramo novo zapoπljavanje,a ekipiranje je nuæno i zbog nadolazeÊeturistiËke sezone.- Kako suraujete s kolegama iz Proda-

je Hrvatska?- S kolegama iz Prodaje Hrvatska odliË-

no suraujemo, mislim da smo obostranoizuzetno kooperativni. Oni nama dosta-vljaju podatke potrebne za naπ posao,primjerice o novim kupcima, a s drugestrane i naπi deËki na terenu na upite oPodravkinoj robi u maloprodaji ili gastruodmah kontaktiraju kolege iz Prodaje.

Razgovor s povodom: Ksenija Perica, direktorica regije u SPJ PiÊa

Piπe: Jadranka LakuπSnimio: Ado BuljubaπiÊ

Uz dobru promociju i pojaËane aktivnosti zaposlenih raste prodaja

Ksenija Perica Ëestita Blanki VlaπiÊna Ëetvrtom mjestu u Birmingemu

Brojnim manifestacijama obiljeæit Êe se 22. oæujka -Svjetski dan voda

Glavni sponzori Studenac iStudenaEkoloπko druπtvo Koprivnica i Dravska liga organiziraju u Koprivnici

obiljeæavanje Svjetskog dana vode. Brojna predavanja, predstavljanja kata-loga, humanitarnih izloæbi i prodaja crteæa i tekstova na temu vode tehumanitarna prodaja izvorske vode obiljeæit Êe 22. oæujka - Svjetski danvoda. Uz to, organizirat Êe se trka za djecu pod nazivom ”Kap vode na dlanu”.Naravno, glavni sponzor svih tih dogaanja bit Êe Podravkina SPJ PiÊa.Osim koprivniËkih dogaanja, Studena i Studenac bit Êe i na brojnim

obiljeæavanjima Svjetskog dana voda diljem Hrvatske. Meu ostalim, uzedukativna predavanja u 20-ak osnovnih πkola u Meimurju uËenicima Êese dijeliti Studena, a i na glavnom ËakoveËkom trgu hostese Studenca dijelitÊe besplatno Ëistu izvorsku vodu Studenu graanima toga grada. B. F.

6 Broj 1649 Petak 21. oæujka 2003.

NOVINE DIONI»KOG DRU©TVA PODRAVKATisak:KoprivniËka tiskarnica d.o.o.KoprivnicaNaklada:8300 primjeraka

List izlazi svakog petka i primaju ga sviradnici besplatno.

Adresa uredniπtva:Ulica Ante StarËeviÊa 32,48000 KoprivnicaTelefoni - direktni:651-505 (urednik) i651-503 (novinari)Faks: 621-061e-mail: novine@podravka.hr

OsnivaË i izdavaË:PODRAVKA, prehrambenaindustrija, d.d. KoprivnicaDirektorica Sluæbe za internokomuniciranje:Jadranka LakuπGlavni i odgovorni urednik:Branko PeroπRedakcija lista:Boris Fabijanec, Mladen PavkoviÊ,Branko Peroπ, Slavko PetriÊ i Hrvoje©labekFotograf:Nikola WolfGrafiËki dizajn:Jana i Ivana Æiljak, FotoSoft

Druπtvena prehrana

Jelovnik24. 3. ponedjeljak - Varivo grah s kiselom repom, kobasica, kolaË

25. 3. utorak: - PileÊi paprikaπ, tjestenina, salata

26. 3. srijeda: - Pohana svinjetina, krumpir na seljaËki, salata

27. 3. Ëetvrtak: - Maarski gulaπ, kolaË

28. 3. petak: - Pohani osliÊ, slani krumpir, salata

Obavijesti

Prodaja drva za ogrjevObavjeπtavamo radnike Podravke da Odjel za standard organizira za radnike

Podravke prodaju ogrjevnog drva bukva - grab (cjepanice), proizvoaËa JPHrvatske πume, cijena od 170,00 kn / prm. - istovareno na adresi i mjestu kojeodredi kupac. Rok isporuke za ogrjevno drvo je 10. kolovoza 2003. PlaÊanjena 6 jednakih mjeseËnih rata po isporuci drva.Predbiljeæbe za ogrjevno drvo primaju se na tel. 651 - 781 do 1. travnja 2003.

Prodaja otpadnog drva za ogrjevObavjeπtavamo radnike Podravke da Odjel za standard organizira prodaju

otpadnog drva (kratko piljena) bukva-hrast, proizvoaËa pilane Arena -Kriæevci, po cijeni od 1.100,00 kn za kamion - oko 13 prm, istovareno naadresi i mjestu koje odredi kupac. PlaÊanje na 6 jednakih mjeseËnih rata poisporuci drva.Predbiljeæbe za ogrjevno drvo primaju se na tel. 651 - 781 do 1. travnja 2003.

Prodaja dioptrijskih stakala, okvira i naoËalaOdjel za standard radnika obavjeπtava radnike Podravke da u suradnji s

“Optikom MarkoviÊ” (Koprivnica, Trg Eugena KumiËiÊa 11, Poslovni centarLeniπÊe, I. kat) organizira prodaju dioptrijskih stakala, okvira, kontaktnih leÊa,dodatnog pribora te sunËanih naoËala od 24. 3. do 1. 6. uz moguÊnostplaÊanja na 3 rate. Za radnike Podravke kod kupnje u Optici MarkoviÊodobrava se popust od 10 posto.Zainteresirani radnici za kupnju gore navedenih proizvoda moraju imati

potvrde za kupnju koje se mogu podiÊi u Sluæbi ustega.

Prodaja ribeObavjeπtavamo da Odjel za standard organizira za radnike Podravke prodaju

smrznute ribe dobavljaËa Yeti (Dioniz) - Kriæevci. Na ponudi su slijedeÊe vrsteribe:A) Lignja patagonica 5,5 kg ( 4 x 1,38 kg), cijena 166,00 kn/paketB) OsliÊ bez glave, 3,0 kg, cijena 63,00 kn/paketC) Fileti osliÊa, 3,5 kg, cijena 108,50 kn/paketD) Panirani fileti osliÊa - πtapiÊi, 2,5 kg, cijena 82,50 kn/paketE) ©karpina bez glave, 3,5 kg, cijena 106,75 kn/paketF) Papalina, 6,0 kg cijena od 50,00 kn/paketG) Morski pas odresci 3,0 kg, cijena 96,00 kn/paketH) Skuπa 5,0 kg, cijena 70,00 kn/paketZainteresirani radnici mogu se predbiljeæiti najkasnije do 27. 3. u Odjelu za

standard radnika na tel. 651-781.

Pedesetak slikara i kipara Pod-ravkine Likovne sekcije cvijeÊem,pejsaæima, jabukama, buketom ruæa- naravno, na staklu i platnu, ili udrvu - ispunili su prostore privatnegalerije Emi Art vlasnice Æeljke Ko-njaËiÊ u Kriæevcima. Otvorenje izloæ-be bilo je u subotu 15. oæujka u 19sati. Izloæbu je otvorio predsjednikÆupanijske skupπtine KoprivniËko-kriæevaËke æupanije Zvonimir Hi-trec, Likovnu sekciju predstavila jepredsjednica Nada Zlatar Lukavski, ao izloæenim djelima govorio je ZoranHomen. U programu upriliËenom zaovu prigodu sudjelovali su ËlanoviLiterarne sekcije Podravke.U Kriæevcima svoja djela izloæili su:

Miroslav BednaiÊ, Slava BlaæekoviÊ,Radmila Boπnjak Kolarek, ZvonimirDangubiÊ, Vladimir Dolenec, NadaDombaj, Martin –ukin, Stjepan –ukin, Milan FrËko, Marijan Gal, Ma-rijana Gaæi, Marija Grabar, TomislavGrabar, Josip GreguriÊ, Radovan Gr-gec, Ljubica HladniÊ, Alojz Horvat,Nedeljko JajiÊ, Marcel JanekoviÊ, Lji-

ljana KlariÊ, Zlatko Kolarek, VlatkaKordina, Zvonko KoπËak, Ivan Le-kËeviÊ, Marijan Napan, Barbara Per-caË, Darko OæegoviÊ, Ivan Roak,Zvonimir SigetiÊ, Katarina Sinjeri,

Marija Stipan, Branka ©inko, Zlatko©trfiËek, Biserka Talan, Josip Tot,Denis Toth, Mato Toth, Nikola VeËe-naj Leportinov i Nada Zlatar Lukav-ski. A. V.

Podravkini likovnjaci izlaæu u Kriæevcima

CvijeÊe, pejsaæi, prizori iz djetinjstvaispunili galeriju

S otvorenja izloæbe u Kriæevcima

LijeËnik za vas

Sve veÊi broj neuroznanstveni-ka i psihijatara smatra da Êe umkoji je stalno stimuliran, potaknutËitanjem, zanimljivim hobijima,uËenjem, radom (bilo plaÊenim ilidobrovoljnim), najvjerojatnijeostati Ëio, oπtar i kreativan do udoboku starost.Takav koncept koji se odnosi na

um mogli bismo nazvati ”upotri-jebi ga ili ga izgubi”.Premda se mozak mijenja sa sta-

renjem, znanstvenici joπ uvijeknisu sigurni kakav utjecaj to imana ljudsku sposobnost razmiπlja-nja i zakljuËivanja. Dr. Gene Co-hen, direktor ameriËkog Nacio-nalnog instituta za prouËavanjestarenja, kaæe da se viπe ne pret-postavlja da Êe ljudi doæivljavatimentalna pogorπavanja veÊ sa-mim tim πto stare. On kaæe: ”Mno-ge promjene koje su se nekadpripisivale procesu starenja, danasse smatra da su uzrokovane ne-kom boleπÊu ili Ëak lijekovima.”Znanstvenici su ustvrdili da kad

su ljudi mentalno angaæirani, ak-tivni, u mozgu se dogaaju bioke-

mijske promjene koje omoguÊa-vaju da on funkcionira djelotvor-nije u kognitivnim podruËjima,kao πto su paænja i pamÊenje. Izaista je tako, bez obzira kolika jedob Ëovjeka.Ljudi Êe biti paæljivi, bistrijeg

uma i prijemljiviji ako su ”suoËenis informacijama koje ih navodeda razmiπljaju o stvarima za kojesu zainteresirani. Onaj tko je uvi-jek viπe radio, a ne manje, ulazitÊe u stariju dob kognitivno viπeoËuvan, neoslabljen, nego onajkoji nema takav um”, kaæe dr.Cohen.Mnogi eksperti su toliko uvjere-

ni u korist koje se postiæu kad sepred mozak stavljaju razni izazo-vi, da oni sami u svojim æivotimatu teoriju pretvaraju u praksu.Nije stvar u tome da se nauËimemorirati ogromna koliËina in-formacija, nego odræavati um ak-tivnim i budnim. Ima ih koji suveÊ u 60-im godinama æivota, aliipak u svoje slobodno vrijemeuËe svirati neki instrument iËlanovi su nekog banda ili uËe

strani jezik, obavljaju terenske po-slove, popravljaju razne strojeve,Ëitaju, zidaju, itd. VeÊina njih izja-vljuje da ih takve aktivnosti Ëinebistrijim i oπtroumnijim.Smatra se da Êe stavljanje pred

mozak razliËitih izazova, kao πtosu mentalne vjeπtine, poboljπatirad mozga, a istovremeno ljudi utim aktivnostima uæivaju.StruËnjaci preporuËuju ljudima

u starijoj dobi da se ukljuËe umentalne i fiziËke aktivnosti, kaoπto su Ëitanje, hodanje ili plivanje,ples, tenis, rjeπavanje kriæaljki,igranje karata. Kako starimo Ëestonas se savjetuje da nastavimo bitifiziËki aktivni, meutim, starijeosobe moraju biti i mentalno ak-tivne. Oni koji to sustavno provo-de imaju veÊu vjerojatnost da odr-æe svoje intelektualne sposobnostii opÊenito da budu sretniji i boljeprilagoeni okolini. Intelektualneaktivnosti ustvari utjeËu na zdrav-lje i veliËinu mozga.MatematiËar Ronald Graham ka-

æe: ”Jednom kad prestanete uËiti,poËinjete umirati.”.

Ima li koristi od treninga mozga?Piπe: dr. Ivo Belan Mnogi struËnjaci smatraju da πto viπe napreæete um

tim Êe vam duæe dobro sluæiti

U Ëetvrtak 27. oæujka u prosto-riji Hrvatske poπte u Koprivnici(Florijanski trg 18) s poËetkom u19 sati odræat Êe se predstavlja-nje knjiæevnog djela MiroslavaKrleæe “Pismo iz Koprivnice”.Ovo iznimno djelo jednog od

najveÊih hrvatskih knjiæevnikaponovno je objavila “Alineja”,koja djeluje u sastavu Udrugebranitelja, invalida i udovica Do-movinskog ra ta d je la tn ikaPodravke, a predstavit Êe ga Ve-limir ViskoviÊ, Vlaho BogiπiÊ,

”Alineja” UBIUDR-a Podravke ponovno objavila Krleæino”Pismo iz Koprivnice”

Predstavljanje ”Pisma iz Koprivnice” ukoprivniËkoj poπti

Mladen PavkoviÊ i æupan Kop-rivniËko - kriæevaËke æupanijeJosip FriπËiÊ. Voditeljica Êe bitiJadranka Lakuπ.Ova publikacija objavljena je

dozvolom Hrvatske akademijeznanosti i umjetnosti.

Tribina Agronomskog druπtva Koprivnica

Ambrozija, korov i alergen -kako se boriti s njomAmbrozija, korovska biljka koja je iz Sjeverne Amerike preneπena u Europu

sredinom 19. stoljeÊa, u Hrvatskoj se poËela πiriti pred poËetak drugogsvijetskog rata, da bi danas hrvatsko podruËje izmeu Save i Drave postalonajkontamiranije ovim korovom u svijetu. Kao korov nanosi znaËajne πtete uokopavinama kao πto su kukuruz, soja, suncokret, πeÊerna repa i povrÊe, arasprostranjena je i u urbanim podruËjima kao πto su zapuπtena gradiliπta,rubovi puteva, kanala, parkova i vrtova.Ambrozija je izraziti alergen, jer veÊ tridesetak peludnih zrnaca u prostornom

metru zraka moæe izazvati alergijsku reakciju. Izuzetno je prodorna i produ-ktivna korovske vrsta, duge cvatnje od sredine srpnja do poËetka prvihmrazeva i ogromne produkcije peludnih zranaca koja noπena vjetrom mogukontaminirati izuzetno πiroko podruËje.O moguÊnostima borbe s ovom korovskom vrstom na tribini koju u sklopu

projekta “Zdravi grad” Koprivnica organizira Agronomsko druπtvo Koprivnicagovorit Êe naπ poznati herbolog dr. Zvonko OstojiÊ, redovni profesorAgronomskog fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu.Tribina Êe se odræati nakon redovne godiπnje skupπtine Agronomskog

druπtva Koprivnica u Ëetvrtak 27. oæujka. 2003. godine u Gradskoj vijeÊnici naZrinskom trgu u Koprivnici s poËetkom u 19 sati. Ulaz je slobodan.

Dr. sc. Zdravko Matotan, Agronomsko druπtvo Koprivnica

7Broj 1649 Petak 21. oæujka 2003.

Sport Prva hrvatska liga kuglaËica - 16. kolo

Piπe: Æeljko ©emper

Prva hrvatska rukometna liga - 18. kolo

Druga liga sjever - kuglaËi

Druga liga istok - kuglaËice

Prva hrvatska nogometna liga - 21. kolo

Slaven je uspjeπno preskoËioRijeku

Iako ni teoretski ne mogu izgubitiprvo mjesto, kuglaËi Podravke ipak“ruπe” sve pred sobom. I na teπkomgostovanju u Krapinskim Toplicamapobijedili su s veÊ uobiËajenih 5:3 isvog domaÊina za 21 Ëunj zavili u“crno”. Naime, krapinski “obrtnici”veÊ pet godina ne znaju za poraz nasvojim stazama, a Podravka je uspjelaprekinuti njihov niz nepobjedivosti. Usve tri serije bilo je nerijeπeno po 1:1,a domaÊini su imali stalnu prednost u

Ëunjevima, prije zadnjeg para imali su44 Ëunja viπka. Ipak, jedan vrlo slabrezultat domaÊih (464) bio je presu-dan za ishod ove utakmice.Rezultati: Hajsek - BakaË 520:558,

MediÊ - GroπaniÊ 584:514, BukaiÊ -Troπelj 583:546, Kruljec - ©tefoiÊ502:527, VeËek - Betlehem 464:551,MiliËki - MikloπiÊ 550:528.U slijedeÊem kolu u Koprivnici se

igra derbi - Podravka ugoπÊuje drugo-plasirani GraniËar-Picok.

Prava je πteta πto je kraj prvenstvaove skupine, jer je trener VajdiÊ po-sloæio “kockice”, a Belma je doπla upravu formu. Proteklog vikenda, udva dana Belmice su u Koprivniciodigrale dvije teπke utakmice i objerijeπile u svoju korist. Protiv vrlo isku-sne PitomaËe uz prosjek od 529 Ëunje-va odigrale su najbolju utakmicu pr-

venstva. Sjajnim rezultatom od 598Ëunjeva Vesna GaloviÊ istaknula jeozbiljnu kandidaturu za jesenski sa-stav Podravke. Igra se joπ jedno kolo,a s ove dvije pobjede Belma se probilana treÊe mjesto (12 bodova) koje nemoæe izgubiti. Iako je slobodna, Bel-ma ostaje treÊa, jer je dvaput pobijedi-la Ëetvrtu PitomaËu.

OsjeËke rukometaπice zaista nemajusreÊe. U nekoliko dana KoprivniËan-ke su im u tri utakmice (dvije u kupu)utovarile u mreæu stotinjak pogodaka.KoprivniËka utakmica bila je igra

’maËke i miπa’. Trener PodravkaπicaNeven Hrupec mogao si je dati navolju. Igrale su sve Podravkaπice, aponajviπe su oduπevile najmlae. Daje Kristina FraniÊ veliki potencijal, nasvojoj koæi osjetile su OsjeËanke. ’Uva-lila’ im je devet pogodaka, a bilo je tui krasnih asistencija. Izvanredna igramlade FraniÊke. Standardno dobraRenata Hodak, neprelazna u obraniBoæica PalËiÊ, vratarke Petrakova, Kne-zoviÊ i BraËko na visini zadatka. Sve usvemu, Podravkaπice zaista nemajudostojnu konkurenciju u domaÊemprvenstvu pa tako i trener Podravka-πica zaista ima slatke brige tko Êe

igrati u sedmorki. A sve cure su zaistasposobne i utrenirane da kao Podravkaekspres ’protutnje’ hrvatskim ruko-metnim prvenstvom.Protiv Sonic Osijeka za Podravku Ve-

getu igrale su: Petrakova, BraËko, Stan-Ëin, KnezoviÊ, Vresk 1, Harlanjuk 1,Pensa 2, PalËiÊ 3, Hodak 5, Raguæ 1,Bilobrk 4, Sirovec 3, Petika 3 i FraniÊ 9.

B. F.

U subotu 15. oæujka u NedeliπÊu odræano je drugo proljetno kolo kupasjeverozapadne Hrvatske. Karate klub Podravka postigao je sljedeÊe rezultatepo teæinskim kategorijama:3. mjesto: mlai uËenici - Marin MarkoviÊ - 38 kg2. mjesto: uËenici Marko GrudiÊ - 50 kg i 3. mjesto - Ivica Jurina - 55 kg2. mjesto: mlai kadeti - Maja Puæ + 60 kg1. mjesto: seniorke - Martina Puæ +60 kgU nedjelju 16. 3. 2003. u NedeliπÊu je odræano prvenstvo regije za uËenike

i mlae kadete. Postignuti su sljedeÊi rezultati:2. mjesto: uËenici - Ivan Blaæek, Marko GrudiÊ i Danijel ©ola3. mjesto: uËenici - Deni Petak, Ivica Jurina i Jelena ViπnjiÊ2. mjesto: mlai kadeti - Marko ViπnjiÊ i Maja Puæ3. mjesto: mlai kadeti - Matija Benjak

Bila je to utakmica ’biti ili ne biti’.Naime, da bi ostali u borbi za Ligu zaprvaka, nogometaπi Slaven Belupamorali su pobijediti Rijeku. Da seozbiljno pripremalo za tu utakmicudokazuje i podatak kako su kopriv-niËki nogometaπi bili i u karanteni.Predsjednik kluba Miroslav VitkoviÊniπta nije htio prepustiti sluËaju, a i2.000 navijaËa na koprivniËkom Grad-skom stadionu oËekivalo je napokonpobjedu svojih ljubimaca. I doËekalisu je.VeÊ prva minuta utakmice pokazala

je kako Slavenaπi æele pobjedu. Kova-ËiÊ ulijeÊe u kazneni prostor Rijeke, aliu zadnji Ëas pogodak spaπava rijeËkivratar Tafra. Desetak minuta kasnijeudarac iz kuta izvodi Posavec, loptadolazi do Boæca koji je zakucava urijeËku mreæu. Rano vodstvo SlavenBelupa dalo je krila domaÊinima kojine prestaju pritiskati rijeËku obranu.U 20. minuti KosiÊ, ponajbolji igraËutakmice, napravio je slalom krozrijeËku obranu, ali je pucao kraj vrat-nice. Nekoliko minuta kasnije biljeæi-mo dobar pokuπaj Posavca iz slobod-nog udarca, ali lopta ne pogaa vrata.Potom, stopostotna prigoda Posavcakoji izbija sam pred Tafru, ali njegovudarac je bio neprecizan.I u nastavku Slavenaπi pritiπÊu goste.

U 53. minuti Petar Boπnjak primaloptu na tridesetak metara od vratijuRijeke. Silovito se ofanzivno-obram-beni igraË Slaven Belupa sjurio prema

rijeËkim vratima, proπao obrambeneigraËe te s 14-ak metara pucao ipogodio mreæu Rijeke. Gosti su i daljepotisnuti na svoju polovicu, nemoÊnipred razigranim koprivniËkim nogo-metaπima. Biljeæimo dobar udarac gla-vom Petra Boπnjaka, ali lopta je proπlaiznad vratnice. Jedinu pravu prilikuRijeËani su imali u 57. minuti kada jeShkembi uπao u kazneni prostor Sla-ven Belupa, ali njegov snaæan udaracbio je neprecizan. Nekoliko minutakasnije AmiæiÊ probija lijevu stranu,ubacuje do KosiÊa koji sjajno puca, alilopta pogaa vratnicu. Do kraja uta-kmice nogometaπi Slaven Belupa za-dovoljni vodstvom rutinirano privodeutakmicu kraju. Vrijedna tri prven-stvena boda ostala su u Koprivnici tenakon 21. kola Slavenaπi dræe πestomjesto na prvenstvenoj tablici, dvaboda bjeæeÊi sedmoplasiranom Za-grebu. U svakom sluËaju, odluka tkoÊe u Ligu za prvaka - Slaven Belupo iliZagreb - past Êe u zadnjem kolu kadaove subote Slavenaπi gostuju u ©ibe-niku, a u nedjelju Zagreb ugoπÊujeHajduk. No, prema vienom protivRijeke, koprivniËki nogometaπi znajuigrati kada hoÊu, a i pobjeda protivRijeke znatno je digla moral ekipe.Stoga ne sumnjamo da Êe SlavenBelupo igrati u Ligi za prvaka.Nakon utakmice trener Slaven Belu-

pa Rajko MagiÊ bio je zadovoljan:- Ako se zbroje prilike i golovi, tri

boda su zasluæeno ostala u Koprivni-

ci. Trebala nam je jedna sigurna iËvrsta pobjeda kako bi se igraËimavratilo samopouzdanje u normalu, a ikako bi igraËi sami sebi dokazali damogu ovako dobro odigrati utakmicu.Zato i u ©ibenik odlazimo po pobjedu,jer ne smijemo si dopustiti da u borbiza mjesto meu πest najboljih ili zaopstanak drugi klubovi ”kroje” naπusudbinu.Protiv Rijeke za Slaven Belupo su

igrali: Lisjak, P. Boπnjak, AmiæiÊ, Cr-nac, Meimorec, Boæac, JuriÊ (od 87.OgrizoviÊ), JurËiÊ, KovaËiÊ, Posavec(od 46. KovaËeviÊ), KosiÊ (od 68.Gal). B. F.

U susretu posljednjeg, devetog kolaprve hrvatske juniorske lige u discipliniserijska zraËna puπka, odræanom u Kar-lovcu 15. oæujka, juniori S©K - Podravkazabiljeæili su novu pobjedu.

U susretu s ekipom PapirniËar-Rijekastrijelci S©K Podravka pucali su ispodsvojih moguÊnosti, osobito Zoran Ko-

prek (365 krugova) i Viktor Kozjak (358krugova). ZahvaljujuÊi odliËnom nastu-pu mladog Hrvoja VladuπiÊa, koji je otpu-cao visokih 370 krugova, strijelci Podravkesu sa ukupno 1.093 otpucana krugapobijedili PapirniËar koji je postigao 1.080krugova.

S osam pobjeda i ukupno πesnaest

osvojenih bodova u devet kola, jediniporaz od prvoplasirane ekipe Duge-Rese,juniori S©K Podravka zavrπili su natjeca-nje u ligi na drugom mjesto. Osvajanjemdrugog mjesta juniori S©K Podravka nad-maπili su postavljene planove na poËetkusezone kada je planirano osvajanje Ëetvr-tog ili treÊeg mjesta. R. KovaËiÊ

Rukometaπice Podravke Vegete deklasiraleOsjeËankePODRAVKA VEGETA - SONICOSIJEK 32:17 (19:9)

Kristina FraniÊ - najmlaa i najbolja protiv Osijeka

Slavenaπi mogu kada hoÊu!SLAVEN BELUPO - RIJEKA 2:0 (1:0)

Streljaπtvo

Juniori odliËni drugi

Proteklog vikenda prekinut je niz od11 uzastopnih pobjeda kuglaËicaPodravke. Zadnji poraz zabiljeæile sujoπ 26. listopada, kada su u Rijeci uderbiju jeseni od Rijeke poraæene sa6:2. Svaka serija ima svoj poËetak ikraj, a Zagi je na svojoj kuglani uspioprekinuti sjajan Podravkin niz pobje-da. Ekipa Zagija je na svojim stazamanepobjediva, joπ niti jedan gost nijeuspio odnijeti ni bod. Staze na kuglaniLokomotive su vrlo teπke, putanjeËudne, a kugla goπÊi, za razliku oddomaÊih, nema oËekivani uËinak.DomaÊe kuglaËice veÊ su u prvom

paru trasirale put u pobjedu - povelesu 2:0 i stekle ogromnu prednost od93 Ëunja. Verica VuËiÊ bila je bespo-moÊna, nije se snaπla, kao ni ostalePodravkaπice, na ovim teπkim staza-ma - za odliËnom Kopecki zaostala jeËak za 72 Ëunja. Od Æeljke OrehovecoËekivalo se poravnanje rezultata, akad je i ona, nemoÊno πireÊi ruke,potpisala predaju, nije slutilo na dobro.

U drugom paru mlada ValentiÊ gubiod ©tajdohar, najbolje igraËice uta-kmice. PoËasni poen osvaja LjiljanaPicer, koja je tek u zavrπnici “proËita-la” kako treba igrati. Rezultat 3:1 iravno 100 Ëunjeva prednosti za Zaginije se moglo nadoknaditi. LukaË iZver imale su prigodu rezultatskukatastrofu ublaæiti, ali nije bilo nisreÊe. Maja gubi za dva Ëunja, a Valjakprotiv LukaË u samoj zavrπnici “ruπi”dvije devetke. To je kraj i vrlo neugo-dan visoki 1:7 poraz za lidera prven-stva.Rezultati: TkalËiÊ - Orehovec 1:0

(527:506), Kopecki - VuËiÊ 1:0(532:460), ©tajdohar - ValentiÊ 1:0(545:521), Gerenir - Picer 0:1(509:526), Valjak - LukaË 1:0 (532:520),RomiÊ - Zver 1:0 (519:517).Dva kola do kraja Podravka ima 26

bodova, Rijeka je nakon pobjede nadZagrebom druga sa 22 boda, dok jeZagreb treÊi sa 21 bodom itd. Ovesubote prvenstvo se opet prekida, jerse u Koprivnici igra ekipno kadetskoprvenstvo i ogledno za juniorke.

Prekid pobjedonosne serijeZagi - Podravka 7:1 (3164 : 3050)

Nezadræivi kuglaËi PodravkeObrtnik (KT) - Podravka 3:5 (3203 : 3224)

©teta πto je veÊ krajBelma - PitomaËa 6:2 (3177 : 2958)Belma - –akovo 6:2 (3048:2974)

Karate

Mladi karatisti dobrii u kupu i u prvenstvu

• Najbolji karatist Podravke Perica Keser nedavno je nastupio za kadetskureprezentaciju Hrvatske na meunarodnom turniru u Tuzli i s ekipom mlaihkadeta osvojio prvo mjesto, pobijedivπi u Ëetiri borbe, dok je pojedinaËno (do70 kg) osvojio drugo mjesto, pobijedivπi u pet meËeva. S. LovkoviÊ

8

Crta: Ivan Haramija - Hans

Broj 1649 Petak 21. oæujka 2003.

Recept tjedna:

Dobar tek æeli vamgastro promotor

Draæen –uriπeviÊ

Potrebne namirnice:4 manje pastrve25 dag πampinjona2 ælice maslaca1 lukperπin listælica braπna5 dag maslacasol, paparVegeta Twist za ribu

Priprema:Ribu oËistite, operite, povegetite.

©ampinjone operite, nareæite na tankeploπke lagano popræite na malo ma-slaca. Kad omekπaju zaËinite i dodajtevrlo sitno kosanog luka, perπina, malobraπna i ælicu maslaca. Dobro promi-jeπajte i tim nadjevom punite pastrve.Pastrve zatvorite ËaËkalicama. Na ma-lo maslaca pecite pastrve u peËnici nasrednjoj temperaturi oko 20 min.

Punjene pastrve

Od 1. oæujka u toku je nagradna igra za Maggi juhe u vreÊici pod nazivom”S 3 vreÊice do kuhinje”. Propozicije su jednostavne: potroπaËi trebaju kupitibilo koje 3 Maggi juhe i na taj naËin stjeËu pravo sudjelovanja u nagradnojigri. Prazne vreÊice sa osobnim podacima treba poslati na adresu - SEPNESTLE, ”Za Maggi nagradnu igru”, p.p. 747, 10001 Zagreb.Nagradni fond za ovu nagradnu igru priliËno je bogat - Marles kuhinja u

vrijednosti od 40.000 kuna, tri perilice posua, tri hladnjaka, tri mikrovalnepeÊnice te deset set posua za kuhanje.Nagradna igra za cijelo podruËje Hrvatske trajat Êe do 25. travnja, a

osnovni ciljevi igre su jaËanje poznatosti marke Maggi i nagraivanjevjernosti potroπaËa te se oËekuje poveÊanje prodaje Maggi juha. Naravno,nagradna igra ”S 3 vreÊice do kuhinje” ima i adekvatnu medijsku podrπkupa se veÊ na televiziji i radiju emitiraju prigodni spotovi, a i u gotovo svimhrvatskim novinama reklamiraju se Maggi juhe. Takoer, i na prodajnimmjestima postavljeni su prigodni plakati, displayi i leci za potroπaËe.

B. F.

U toku je nagradna igra za Maggi juhe u vreÊici

”S 3 vreÊice do kuhinje”

Letak kojim se potroπaËi pozivaju da se ukljuËe u nagradnu igruMaggi juha

Na koprivniËkom srediπnjem trgu ovih je dana postavljena nova propagandna poruka, a skinuta stara koja je tu stajalatridesetak godina. Naime, nakon naπeg nedavnog napisa kako na jednoj od stambeno - poslovnih zgrada u samomcentru grada veÊ dugi niz godina stoji ”svijetleÊa” reklama Podravke koja noÊu ne svijetli, reakcija iz Podravke bilaje brza i sad je postavljena nova reklama koja noÊu srediπtu Koprivnice daje novi, joπ ljepπi izgled!Predlaæemo da se neπto sliËno napravi i negdje na æeljezniËkoj stanici u Koprivnici, jer je mnogim putnicima izlazak

s perona i prvi susret s gradom - gradom juha i Vegete! Ml. P.

Foto-biljeπke

Nova reklama Podravke u srediπtu Koprivnice

Na slikama Nilole Wolfa: Postavljanje i nova reklama u centru gradau punom sjaju

Proπirenjem ponude Podravka In-ternationala »eπke i SlovaËke pale-tom proizvoda Talianetta riæotaupravo je dovrπen jedan veliki inova-cijski ciklus u potkategoriji tzv. (con-venient) proizvoda za træiπta srednjeEvrope.Paletu proizvoda Talianetta proπirili

smo s 4 vrste riæota: Riæoto s pileti-nom, 140 g, Riæoto bolognese, 150g, Riæoto s gljivama, 145 g i Riæotos povrÊem, 150g. Riæoto s piletinomrazvijen je prema posebnom zahtjevutih træiπta dok su ostali okusi veÊ odranije poznati s træiπta Hrvatske. Bu-duÊi da danas na træiπtu ima sve viπepotroπaËa koji spadaju u skupinuvegetarijanaca, Riæoto s povrÊem jeupravo proizvod koji im PodravkapreporuËa. S ova se Ëetiri riæota asor-timan Talianetta danas sastoji od 15razliËitih vrsta proizvoda buduÊi dauz riæota træiπtu nudimo i sedam vrstatjestenina s umacima te Ëetiri vrsteinstantnih tjestenina. Træiπte ove pot-kategorije u izrazitoj je ekspanziji, aovim je potezom stvorena realna pret-postavka za daljnje πirenje i izgradnjunaπeg branda u buduÊnosti.SpecifiËnost ovih riæota je, da su, u

odnosu na tjestenine i riæota kojaimamo na træiπtu Hrvatske, pakiranau vreÊicu manjih dimenzija koja Êe seuskoro pojaviti i na svim ostalimtræiπtima na kojima prodajemo oveproizvode.

Davor LokotarMarketing Podravka jela

Novo iz SPJ Vegeta i Podravka jela

Proπirena paleta proizvoda Talianettas Ëetiri vrste riæota za træiπta»eπke i SlovaËke