Platon, Država (izbor).doc

7/31/2019 Platon, Drava (izbor).doc

1/6

1

Platon, Drava, knjiga VI

Sasvim sigurno; ali misli li da bi te tkopustio a da ne zapita koji je to nauk kojinajveim [mgiston mqhma] naziva i o

emu radi? [505a] to prije mislim. Jer esto si uo da jenajvei nauk ideja dobra [to gaqo da]pomou koje pravednost [dkaia] i ostalekreposti postaju potrebne i korisne. Sadadobro zna da o tome kanim govoriti, a osimtoga zna da taj pojam dovoljno nepoznajemo. Ali ako ga ne poznajemo, zna danam bez njega nema nikakve koristi ako bismoostalo kako i znali, kao to [505b] nam niposjed ne koristi bez dobra. Ili misli da jekoja korist ako ovjek sve posjeduje ali ne

dobro? Ili znati sve ostalo osim dobra, a neznati to je lijepo i dobro [kaln d kagaqn]? Zaista ne mislim. Ali zaista i to zna da se veini ljudi inidobrim uitak [don], a mudrijima da je uspoznaji [frnhsij]. Kako ne! Zatim zna da oni, prijatelju, koji to dre, nemogu kazati koja je to razumnost [frnhsij],nego da su napokon prisiljeni rei: spoznaja

dobra [ to gaqo frnhsij]. Da, to je smijeno. [505c] Ta kako ne! Predbacuju nam da nepoznajemo dobra, a opet nam govore kako daga poznajemo. Ta kau da je dobro "spoznajadobra", kao da mi razumijemo to govore kadaspomenu izraz "dobro". iva istina. to dalje; koji uitak odreuju kao dobro,moda su manje u zabludi nego oni drugi? Ilinisu li oni prisiljeni priznati da su neki uitcizli? I te kako. [505d] Dogaa im se dakle, mislim, te priznaju da

je dobro i zlo isto: zar ne? Dato. to ne, oito je da se o tome jako i mnogoprepire. Ta kako ne! Nadalje je oito da bi mnogi prividnu [tdokonta] pravednost i ljepotu (i ako nijeprava), ipak voljeli nju imati, po njoj raditi inje se drati, ali prividno dobro nikomu nije

dovoljno, nego trai pravo, a prividnost u tomesvatko zabacuje.

I te kako. Za tim dakle ide svaka dua [yuc] i raditoga sve ini; za to sluti da jest neto, ali nezna i ne moe tono shvatiti to je [505e] to, nistalno uvjeriti kao o ostalome, pa joj radi toga

izbjegava prava korist i ostaloga zar dakle dareemo da [506a] takva i tolika stvar smije bitinejasna i za one najbolje u dravi kojima emosve predati? Nikako. Ipak mislim da ne bi onaj koji ne zna kako lisu dobre pravednost i ljepota bio osobitovrijedan uvar. A slutim da to nitko ne e prijetono znati. Ta lijepo sluti. to ne, drava e nam biti potpuno ureenaako je bude nadgledao takav uvar koji to

znade? [506b] Bezuvjetno: nego dakle ti, Sokrate, to velida je dobro: znanje ili uitak [pistmh don], ili neto drugo mimo to? Gle ti njega rekoh ja; lijepo se ve davnoprije vidjelo da ti nee dosta biti to ostali otome misle. Ta ne ini mi se ni pravo, Sokrate, da mogukazati samo miljenja [dgmata] ostalih, asvoje ne, nakon to sam se bavio time tolikovremena. [506c]

to dakle;ini li ti se pravo da netko govorio onome to ne zna kao da zna?

to, nisi opazio da su sva miljenja bezznanja [a neu pistmhj dxai] runa! Inajljepa su slijepa! Ili ti se ini da se torazlikuje od slijepca koji putem pravo idu, onikoji pogaaju neto istinito bez razuma [neuno]? Ne razlikuje se nita. eli li onda vidjeti ono to je runo, naimeto je [506d] slijepo i nejasno, dok moe oddrugih uti ono to je svijetlo i lijepo?

Zeusa ti Sokrate ree Glaukon ne sustanikao da si na koncu; ta bit e nam dosta akotako i o dobru raspravi, kao to si raspravio opravednosti [dikaiosnh], umjerenosti[swfrosnh] i ostalome. Ta i meni e, drue, rekoh ja i te kakodosta biti. Ali moda ne u moi te e mojenastojanje radi nespretnosti zasluiti da ga seismije. Ali, o sretnici, pustimo za [506e] sadato je sama dobrota [tgaqn] jer mi se inivei posao ono to mi je sada na pameti negoli

ga bismo sadanjim zaletom dostigli. Ali samvoljan govoriti to mi se ini edom dobra i


2/6

2

najslinije njemu ako je i vama drago, a akonije, pustit u. Ali govori, jer o ocu e kasnijepripovijedati. [507a] Htio bih da vam uzmognem vratiti i da vi

primite ne samo kao sada kamate, nego iglavnicu. Primite dakle onda kamate i prinossame dobrote. Ali budite na oprezu da vaskako nehotice ne prevarim i ne dadem kamate. Bit emo koliko moemo, nego samo govori. Hou kada se sloimo i sjetimo onoga to jeprije i esto ve drugdje reeno. [507b] Na to? Velimo i odreujemo u govoru da postojimnotvo lijepih [poll kal] i dobrihpredmeta [poll gaq] itd. Da, velimo.

A opet i samu ljepotu [at kaln] i samudobrotu [at gaqn] itd., to smo tadauzimali u mnoini, uzimamo u jednini prema

jednoj jedinoj ideji [kat'dan man] svakogapredmeta, te zovemo svaki onim to jest [stin]. Tako je. I onda velimo da se predmeti vide[rsqai], a da se ne pomiljaju [noesqai], aideje opet da se pomiljaju, a da se ne vide. Da.

Kojim onda dijelom svojim vidimo ono tose vidi? [507c] Vidom. Zato ne? Sluhom ono to se uje i ostalimosjetilima sve to se zapaa? Dato. Zar si onda opazio koliko je stvaratelj[dhmiourgj] osjetila jae izgradio mokojom vidi i biva vien? Nisam posve. Ali gledaj ovako. Da li treba sluhu i glasu

jo kakvo drugo sredstvo da bi sluh uo a glas

se uo, a uprotivnom [507d] sluaju da sluh nebi uo a glas se ne bi uo ako ono sredstvo nepristupi kao tree? Ne treba nita. A mislim da ni mnogim drugim osjetilima,da ne reem nijednom, nita takvo ne treba. Iliti zna spomenuti koje osjetilo? Ne mogu. A nema na umu da je osjetilu vida [yij]potrebno i ono to je vieno [t ratn]? Kako?

Ako negdje u oima ima vid i ako se onajkoji ga ima hoe njime sluiti, a nazono je u

vidljivim predmetima boja, [507e] zna da nivid ne e nita vidjeti i da e boje bitinevidljive, ako ne pristupi tree sredstvo[gnoj trton], stvoreno napose upravo za to. O emu dakle to govori?

Nipoto kao da zna; nego da bude voljangovoriti ono to misli samo kao svojemiljenje. O onome to ti zove svjetlom. Istinu veli. Nisu dakle, neznatne stvari, osjetilo vida [to rn asqhsij] i vidljivost [508a]predmeta [ to rsqai dnamij], vezanivezom vrednijom nego ostali spojevi; jersvjetlo nije bez cijene. Zaista daleko od toga da bi bilo bez cijene. Kojega dakle boga na nebu moe spomenuti

kao uzrok ije nam svjetlo pomae da vid vidinajljepe i da se vidljivi predmeti vide? Kojega i ti i ostali; ta pita oito za sunce[lioj]. Zar se dakle vid ovako odnosi prema tomebogu? Kako? Sunce nije sam vid ni ono mjesto gdje vidnastaje, t.j. oko. [508b] Ta nije. Ali je, mislim, od osjetila oko najslinije

suncu. Kudikamo. to ne, i mo [dnamij] koju ima, ima odsunca, te mu se ona namie kao da od suncapritjee. Svakako. Zar ne dakle, sunce nije vid, ali je njemuuzrok i upravo se po njemu vidi? Tako je. Znaj dakle da sunce zovem edom dobrote[to gaqo kgonoj] to ga je dobrotarodila sebi slinim [nlogoj]. to je sama

dobrota u misaonom [508c] svijetu [n tnoht tpJ] za um [noj] i predmetemiljenja [t noomena], to je sunce uvidljivom svijetu za vid i vidljive predmete[t rmena]. Kako? Jo mi razloi. Kada tko oi ne upravlja na one predmetekojima na boje pada dnevno svjetlo, negokojima na boje padaju noni kresovi, zna rekoh ja da se one zatupljuju i da sepokazuju gotovo kao slijepe, kao da nema u

njima ista vida? I te kako. [508c]


3/6


4/6

4

bave geometrijom, raunanjem i takvimstvarima, pretpostave parni i neparni broj,likove, trovrsne kutove i drugo tome srodnokod svakoga istraivanja. Pretpostavivi to kaoda znaju, [510d] ne e vie nita o tome ni sebi

ni drugima da dokazuju, drei da je tosvakomu oito. Nego ve odatle poinju ostalo

raspravIjati i tako dolaze tono do onoga tosu poeli razmatrati. Svakako to znam. to ne? Zna i to da premda se sluevidljivim likovima i o njima govore, ne misleo njima, nego o onome na to je to nalik,govorei o etverokutu samome po sebi [510e]i o njegovoj dijagonali, a ne o dijagonali kojucrtaju, i ostalo tako. Same te likove koje pravei crtaju, od kojih imaju i sjene i slike u vodi,

uzimlju opet kao slike, i nastoje da vide onosamo, to se ne moe drukije vidjeti negorazumom [t dianov]. [511a] Istinu govori. Za tu sam dakle vrstu [t edoj] govorio da

je misaona [nohtn] i da ju je dua prisiljenatraiti pomou pretpostavki [poqsesi], te neide na poetak, jer se vie od pretpostavaka nemoe uspinjati, nego se slui kao slikama sonim to su stvorili oni dolje i to se pomilja icijeni kao potpuno tono prema onome gore.

[511b] Razumijem da govori o geometriji[gewmetra] i o znanostima njoj srodnim. Razumij dakle da kao drugi dio misaonevrste [t teron tmma to nohto] zovemono to dosee sam govor snagomraspravljanja (to dialgesqai dunmei), neuzimajui pretpostavke za poetke negoistinske pretpostavke [t nti poqseij],kao stube i zalete; da ide do poetka svega to

je bez pretpostavke [mcri to nupoqtou] ikada ga dosegne, da onda opet natrag silazi do

kraja, drei se redom onoga to je do poetka;a kod toga da se uope ne slui niim to jeosjetilno, nego [511c] idejama samima po sebiradi ideja samih po sebi i da zavri idejama. Razumijem, ne dodue tono ta ini mi seda govori o velikoj stvari nego samo tolikoda hoe odrediti da je jasniji onaj diomisaona bia [to ntoj nohto] to gaogleda znanost raspravljanja [todialgesqai pistmh] od onoga to gaogledaju obine znanosti, kojima su

pretpostavke kao poetci, u njima su oni kojito razmatraju prisiljeni dodue razmatrati

razumom a ne osjetilima, ali se ipak priinjada nemaju znanja o tome premda [511d] se tomoe spoznati pomou poetka. To je zato tooni ne razmatraju uspevi se do poetka negoiz pretpostavaka. A ini mi se da rad

geometrijskih znalaca i slinih ljudi zoverazumom, a ne umom, drei da je razum

[dinoia] izmeu mnijenja [dxa] i uma[noj]. Shvatio si sasvim potpuno rekoh ja. I uzmida za ta etiri dijela nastaju u dui etiristanja: za najgornji dio um [nhsij], za drugirazum [dinoia], treemu daj ime vjerojatnost[pstij], a zadnjemu nagaanje [ekasa], teih poredaj razmjerno, promislivi da onolikokoliko je istine u onome za to su ta stanja, datoliko jasnoe i sama imaju.

Razumijem, uzimam to na znanje i redam,kako veli.

Platon, Drava, knjiga VII

[514a] Iza toga dakle rekoh usporedinau narav [fsij] prema tome da li je ili nijeobrazovana, sa slijedeim stanjem. Predoinaime sebi da ljudi ive u podzemnoj pilji [nkatageJ oksei sphlaidei] koja ima

dug ulaz, otvoren prema svjetlu; da su ljudi unjoj odmala s okovima na nogama i vratu takoda ostaju na istom mjestu i da [514b] gledajusamo preda se, te glavu radi okova ne mogunaokolo okretati, a svjetlo im ognja goriodgozgor i izdaleka njima za leima. Izmeuognja i sunjeva zamisli put gore, a uza nj zid,kao to arobnjaci stoje pred gledaocima izaograde, preko koje pokazuju svoje sljeparije. Predoujem si. Predoi si dakle uz taj zid ljude koji nosesvakakve [514c] sprave [skeh] to iznad zidaizviruju, kipove, druge ivotinje [515a]kamene, drvene i svakojako izraene; i kako jeprirodno da jedni nosioci govore a drugi daute. udnu sliku veli i udne sunjeve. Nalik na nas! Jer misli li najprije da bisunji od sebe samih i jedan od drugoga todrugo vidjeli osim sjena [pln tj skij] tobi od ognja padale na stijenu peine prednjima? Ta kako, ako bi prisiljeni bili cijeli ivot

drati glavu nepomino? [515b]


5/6

5

A to bi vidjeli od predmeta koji bi se mimonosili? Zar ne bi isto? Dato. Ako bi se dakle mogli meu sobomrazgovarati, misli da sjene, koje bi vidjeli, ne

bi obiavali zvati jednako kao i pravepredmete?

Bez sumnje. to dake ako bi u tamnici od suprotne straneodjekivalo kada bi koji od prolaznikprogovorio, misli da bi oni drali da netkodrugi govori, a ne sjena koja bi mimo pro-lazila? Zeusa mi, ne mislim. [515c] Sasvim bi dakle takvi Ijudi drali da nitadrugo nije istina nego sjene predmeta [tnskeuastn skia]?

Veoma nuno. Gledaj dakle to bi im se dogodilo kada bi setoga izbavili, odbacili okove i izlijeili ludosti,ako bi im se prirodno [fsei] ovako todogaalo. Kada bi koji bio odvezan i prisiljeniznenada ustati, okretati vrat, stupati i gledatigore prema svjetlu, osjeao bi kod svega togabol i radi blistanja svjetla ne bi mogaospoznati ono od ega je do tada vidio sjenu [515d] to bi, misli, rekao ako bi mu tkogovorio da je tada gledao tlapnje [fluara], a

sad da bolje vidi, budui neto blie bi

u[mlln ti ggutrw to ntoj] i okrenut

prema onome to je bie u viem smislu [prjmllon nta], i ako bi mu onda sve to bimimo prolazilo, pokazivao i pitanjima silio daodgovara to je? Misli da ne bi bio u zabuni imislio da je istinitije ono to je dotada vidionego ono to mu se sada pokazuje? Dakako. [515e] to ne, i ako bi ga se sililo da gleda u samosvjetlo, boljele bi ga oi, bjeao bi i okretao seprema onome to moe gledati i mislio bi da je

to zaista jasnije od onoga to bi mu sepokazivalo?Da, tako. A ako bi ga vukao tko silom odanleneravnim i strmim uzlaskom i ne bi pustioprije nego bi ga izvukao do [516a] sunanogasvjetla, zar se ne bi kod tog namuio i ljutioto ga se vue? Kada bi ve doao na svjetlo,zablijetenim oima ne bi mogao vidjeti nitaod onoga emu sada velimo da je istinito? Sigurno ne bi kada bi to bilo iznenada

[xafnhj].

Dakle bi mu, mislim, trebalo priuiti se akobi htio vidjeti predmete gore. I najprije binajlake opaao sjene, zatim u vodi slike[edwla] ljudske i ostale, poslije pak samepredmete [at]. Iza toga bi lake promotrio

nou stvari na nebu i samo [516b] nebo,pogledajui u svjetlo zvijezda i mjeseca,

negoli danju sunce i sunano svjetlo. Kako ne! Napokon bi dakle, mislim, mogao vidjeti iogledati sunce, kakvo je, ne slike njegove uvodi i na tuem mjestu, nego sunce samo posebi i na svojem mjestu u punoj stvarnosti. Nuno. I zatim bi ve o njemu zakljuivao da onodaje godita i godine, da sve upravlja navidljivom svijetu i da je na neki nain uzrok

svemu onome to je vidljivo. [516c] Oito bi poslije onoga na to doao. to onda kada bi se sjeao staroga boravita[prth okhsij], mudrosti ondje [ kesofa] i tadanjh supatnika, misli da ne bisebe drao sretnim radi te promjene, a onealio? I te kako. A ako je tamo imao kakve asti i pohvale oddrugih i poasti onaj koji je najotrije vidiosjene koje su mimo prolazile i koji je najbolje

pamtio to je obiavalo prolaziti prije, [516d]kasnije i zajedno, te bi onda iz toga najvrsnije

pogaao ono to e se dogoditi, misli da bieljan bio toga i zavidan radi asti i vlastimeu onima? Ili bi mu se dogodilo premaHomerovim rijeima te bi ivo volio "kaoteak sluiti drugome ovjeku siromanu" ibilo togod radije podnio, nego da bi onakomorao misliti i ivjeti? [516e] Ja mislim tako da bi volio sve podnositinego onako ivjeti. I ovo dakle uzmi na um. Ako bi takav opet

siao i na isto mjesto sjedao, zar mu ne bi oibile pune mraka, doavi iznenada sa sunca? I te kako. A ako bi mu onda opet trebalo prepirui se sonim vjenim sunjevima prosuivati onesjene, dok je jo [517a] zablijeten prije negose oi ustale a to vrijemc privikavanja ne bibilo ba kratko zar mu se ne bi ismijali, i zarse ne bi o njemu govorilo da se gore uspeosamo zato da se vrati s pokvarenim oima teda nije vrijedno ni kuati gore ii? I ako bi

kako mogli dobiti u ruke onoga koji bi ih htiootkrivati i gore voditi, zar ga ne bi i ubili?


6/6

6

Zaista bi. Dakle, mili Glaukone rekoh ja tu cijelusliku [517b] treba nadovezati na predanjeprikazivanje pa usporeivati svijet to se prekovida ukazuje s boravkom u tamnici; svjetlo

ognja u njoj s djelovanjem sunca; a ako uspongore i gledanje predmeta tamo gore uzimakao uzlazak due u misaoni kraj [ ej tnnohtn tpon tj yucj nodoj], ne epromaiti ono emu se nadam, kada ve toeli uti, a bog zna da li je moje miljenieupravo istinito. Meni se dakle kao ispravnoini da je u svijetu spoznaje [n t gnwst][517c] ideja dobrote [ to gaqo da]zadnja i da je se jedva moc vidjeti. Ali kadase ugleda, treba zakljuivati da je ona uzrok[ata] svemu to je ispravno i lijepo u

svijetu; u vidljivom svijetu raa svjetlo igospodara njegova, a u misaonom svijetu samakao gospodar daje istinu i um. Zatim mi se inida nju treba vidjeti onaj koji eli razumnoraditi bilo u privatnom bilo u javnom ivotu [dv dhmosv]. Mislim i ja, dakako kako ve mogu. Deder dakle, pomisli i ovo te se ne zaudito oni koji ovamo dou ne e da se brinu zaljudske poslove, nego njihove due uvijek teeda borave gore; ta tako je prirodno ako elimo

da to bude prema prije spomenutoj slici.[517d] Zaista prirodno. to dalje; misli da je nekako udno ako setko od boanskoga gledanja svrati na ljudskazla te se pri tom dri nespretno i ini vrlosmijean budui da su mi oi jo zablijetene,pa prije nego se dovoljno priuio na sadanjimrak, ve je bio prisiljen na sudovima ili gdjedrugdje prepirati se o sjenama pravednosti[per tn to dikaou skin] i o likovimakojih su to sjene te se boriti o tome protiv

shvaanja onih koji same [517e] pravednosti[dikaiosnh] nikada vidjeli nisu? Nije nikako udno. [518a] Ali, ako bi tko imao pameti, sjeao bi se daoi dvojako i iz dva uzroka imadu smetnje;kada prelaze iz svjetla u mrak i iz mraka usvjetlo. A ako bi mislio da se to isto dogaadui, ne bi se nerazumno smijao ako bi kojuduu vidio smetenu i nesposobnu neto vidjeti,nego bi razmotrio je li zbunjena zato to se jonije navikla na tamu, budui da je dola iz

svijetlijega ivota, ili je dola iz vee neukostiu svijetliji kraj te se napunila jasnijega sjaja. I

tako bi istom jednu duu radi udesa i ivotanazvao sretnom, a drugu bi [518b] poalio, iako bi joj se htio smijati, manje bi mu smijehbio smijean nego kod one due koja je dolaodozgor iz svjetla.

Veoma tono govori. Treba nam dakle, ako je to istina, pomisliti o

tom da odgoj [paidea] nije takav kakav kauneki uitelji da jest. A kau da u due nemaznanja [n t yuc pistmh], a oni gausauju kao da u slijepe oi [518c] meu vid. To kau zaista. A sadanje razmatranje [ nn lgoj]pokazuje da se ta mo kao i sredstvo kojimsvatko ui nalazi u svaijoj dui. Ali kako seoko ne bi moglo drukije nego s cijelimtijelom okretati prema svjetlu iz mraka, tako se

upravo mora ta mo okretati s cijelom duomiz podruja postojanja [k to gignomnou],dok ne postane sposobna gledati i uzdii se do[518d] samoga bia [ej t n] i najsvjetlijetoke bia, a to je, velimo, dobrota. Zar ne? Da.

(malo promijenjen prijevod Martina Kuzmia)

Documents

Platon, Država (izbor).doc