Doc. dr. sc. Mihaela Bukljaš Skočibušić

Ak. god 2012/2013.

Literatura:

1. Kirinčić, J.: Luke i terminali, Školska knjiga, zagreb 1991.

2. Dundović. Č: Lučki terminali, Pomorski fakultet u Rijeci, 2002.

3. Dundović. Č, Kesić. B.: Tehnologija i organizacija luka, Pomorski fakultet u Rijeci, 2001.

4. Bruun. P.: Port Engineering Harbor Planning Breakvvaters and Marine Terminals, Vol.l, Gulf Publishing Company, Houston, 1993.

5. Tomić, I.: Prometna tehnologija luka, Institut prometnih znanosti, Zagreb,1986.

Nastavne cjeline:

Pojam i značenje prometnog planiranja

Pojam luke, lučkog sustava, pristaništa i terminala

Utjecaj tehnoloških promjena u brodarstvu na razvoj luka i terminala

Projektiranje luka i terminala

Osnovni lučko-pomorski objekti

Lučke građevine i njihove karakteristike

Značenje, namjena i vrste skladišta

Lučke kopnene prometnice

Tehnološki procesi transporta tereta u luci

Podjela luka prema djelatnostima i riječne luke

Lučki terminali i vrste terminala

Zakonska regulativa i smjernice daljnjeg razvoja luka i terminala

Jednostavno rečeno planiranje se bavi:

CILJEVIMA - što je potrebno napraviti? i

NAČINIMA - kako nešto treba napraviti?

Ono odgovara na tri osnovna pitanja:

GDJE SMO SADA?

KAMO ŽELIMO STIĆI?

KAKO TO ŽELIMO POSTIĆI?

6

Razlozi planiranja su:

bolje usmjeravanje organizacije;

veća fleksibilnost;

bolja koordinacija rada;

minimiziranje rizika i neizvjesnosti ;

usmjerenost na budućnost i promjene;

bolja kontrola;

razvoj menadžera i ostalih sudionika u planiranju;

brzo upravljanje vremenom na individualnoj razini.

7

Proces planiranja se odnosi na:

1. Analizu okoline

2. Definiranje vizije i misije

3. Postavljanje ciljeva

4. Definiranje strategije

5. Razradu planova

6. Implementaciju planova

7. Evaluaciju rezultata.

8

Objektivna potreba planiranja postoji u svim zemljama te predstavlja rezultat stalnog napretka znanosti, tehnike i tehnologije, a što zahtijeva svjesno upravljanje i organizirani pristup u budućem razdoblju.

Planiranje obuhvaća:

istraživanje čimbenika koji će u planskom razdoblju izravno ili neizravno utjecati na poslovanje, te izradu ekonomsko-tehničke analize uvjeta poslovanja u planskom razdoblju ;

izradu planova, tj. određivanje zadataka, ali i mjera, te sredstava za ostvarivanje planskih zadataka;

utvrđivanje, kontrolu ostvarivanja i analizu ostvarivanja planova.

9

Važno!

U metodologiji planiranja treba uvijek definirati redoslijed izvedbe pojedinačnih planova, jer o tome ovisi realnost kako pojedinačnih planova, tako i ukupnog plana!

10

Plan Plan je rezultat aktivnosti planiranja kojim se utvrđuju aktivnosti i

sredstva potrebna za ostvarivanje rezultata i ciljeva projekta.

S obzirom na različita motrišta, planove možemo podijeliti:

1. obzirom na vremensko razdoblje: kratkoročno (tekući), za razdoblje od 1 god. srednjoročno, za razdoblje od 5 god. dugoročni (perspektivni), za razdoblje od 10 i više godina

2. obzirom na predmet planiranja: ukupni (plan razvoja, poslovanja i sl.) pojedinačni (parcijalni, sektorski) naturalni (plan kapaciteta, radne snage, usluga i sl.) financijski (plan cijena, prihoda, troškova, dohotka i sl.)

3. obzirom na područje zahvata: državni regionalni (županijski) lokalni (općinski) i poslovni (organizacije).

11

Planovi moraju biti:

kvantitativno definirani u naturalnim i vrijednosnim pokazateljima;

usmjereni na optimalne mogućnosti privređivanja;

vremenski determinirani;

takvi da mogu predvidjeti konkretna sredstva i mjere za izvršavanje planskih zadataka;

kompleksni i obuhvatiti cjelinu reprodukcije, a plan za svaki dio poslovnog procesa mora biti usklađen s ostalim planovima.

12

Svrha planiranja

Svrha prometnog planiranja je uskladiti stanovitu prometnu potražnju s okvirima zadane prometne ponude.

U idealnom slučaju, veličina i struktura prijevozne ponude treba

odgovarati veličini i strukturi prijevozne potražnje.

Temeljna obilježja prometnog planiranja

Temeljna obilježja koja determiniraju planiranje prometa jesu: prijevozna usluga potražnja za prijevozom vozarine komplementarnost i konkurentnost prometnih grana utjecaj na društveno-ekonomski razvoj.

13

Znači:

• Prijevozna usluga nastaje kao posljedica premještanja ljudi i roba s jednog mjesta na drugo.

• Potražnja za prijevozom proizlazi iz potražnje za dobrima koja se prevoze.

• Vozarina, odnosno tarifa predstavlja poseban sustav cijena koji često predstavlja instrument politike cijena i upotrebljava se za rješavanje određenih gospodarskih, društvenih, političkih i drugih pitanja.

• Komplementarnost se javlja na mjestima gdje postoji više faza u kretanju ljudi i roba od njihovog ishodišta do odredišta, gdje se za svladavanje prostornih razlika mogu koristiti različite kombinacije prijevoznih sredstava. Konkurentnost može biti uzrokovana tarifnom politikom, razlikama u kvaliteti prijevoza, poslovnosti ili drugim uvjetima prijevoza.

• Društveno-ekonomski razvoj može biti uzrokovan prometom na način da utječe na trajne promjene u namjeni površina i razmještaju stanovništva.

14

Prometna ponuda i prometna potražnja

Prometnu ponudu obilježava:

prometna infrastruktura,

prijevozna sredstva,

organizacija prijevoza, te

upravljanje prometnim procesom (zakoni, propisi, regulacije i kontrola prometa).

Mora biti dimenzionirana u skladu s postojećom i očekivanom potražnjom u budućnosti.

15

Prometna potražnja može se izraziti kao:

ukupnost zahtjeva za prijevoznim uslugama koje korisnici tih usluga žele i mogu ostvariti uz određenu cijenu i u određenom vremenskom razdoblju.

Zahtjevi korisnika variraju ovisno o prijevozu putnika ili tereta, svrsi putovanja, odredištu, vremenskom okviru putovanja, vrsti prijevoznog sredstva, tj. o veličini i strukturi potražnje i uzroku njenog postojanja.

16

Planiranje prometa

Promet se može planirati ili prognozirati:

1. prema vremenskom obuhvatu planiranja na:

Kratkoročno

Srednjoročno

Dugoročno

2. prema razini planiranja:

MAKROPLANIRANJE PROMETA

sektorsko i

prostorno planiranje prometa

MIKROPLANIRANJE PROMETA

projektno planiranje prometa

planiranje prometa u organizacijama

17

18

Promatra promet kao zaseban ekonomski sektor ili prema pojedinim prometnim granama.

Sektorskim planiranjem prometa moguće je projicirati:

ukupni promet, i

po pojedinim nosiocima prometa, tj. prometnim granama.

Unutar svake od ovih skupina moguća je:

projekcija veličine prijevoza (iznos prevezenih putnika ili tona)

projekcija veličine prijevoznog učinka (ostvareni pkm ili tkm)

projekcija ekonomsko-vrijednosnih veličina (visina BDP-a, osnovnih sredstava, kapitalnog koeficijenta, zaposlenosti i proizvodnosti rada za promet kao cjelinu i za pojedine prometne grane).

Opća projekcija prometa može se smatrati ispravnom samo ukoliko je izvedena iz makro strukture svih ostalih sektora promatranog područja.

19

Planiranje prometnog sustava (prometne mreže) unutar

određenog prostora.

Cilj mu je povećati racionalnu organizaciju prostora te povećati prostorno važne učinke društveno-ekonomskog razvitka.

Promatra odnos između prometa i određenog prostora te utvrđuje međusobne veza i utjecaje.

Prostorno-prometno planiranje obuhvaća:

regionalno,

gradsko i

ruralno prometno planiranje.

Znatno je opsežnije, raznovrsnije i složenije od sektorskog i projektnog planiranja prometa u organizacijama.

20

21

Cilj mu je dati ocjenu vrijednosti određenog projekta ili grupe projekata, te time olakšati izbor donositelju odluke najboljeg (najisplativijeg) projekta.

Često se može sresti pod nazivom:

procjena i izbor investicijskog projekta

izbor investicijskog projekta ili

jednostavno - vrednovanje projekta

Najteži dio je pretvaranje pojedinih pokazatelja projekta u kvantitativne izraze radi izrade kvantitativnih ocjena u svrhu utvrđivanja podobnosti projekta.

Postupak vrednovanja projekta je dio postupka donošenja odluke.

22

Obuhvaća organizacije kojima je prijevoz putnika i robe te prijenos vijesti glavna djelatnost.

Ova vrsta planiranja koristi se kod planiranja prometa u:

lukama

brodarskim poduzećima

željezničko-transportnim poduzećima

organizacijama cestovnog i zračnog prijevoza i

organizacijama koje imaju organizirane prijevozne službe za vlastite potrebe (velika industrijska i trgovačka postrojenja).

23

Osnovna podjela metoda je na:

KVALITATIVNE tehnike izvještaja (npr. izvješća od brodara) ankete (npr. Delphi metoda) savjetnički timovi (inozemni i tuzemni stručnjaci)

KVANTITATIVNE analiza vremenskih serija (sekundarni trend, cikličke oscilacije,

sezonska varijacija, nepredvidljivi ili slučajni utjecaji) tehnike izglađivanja barometarske metode ekonometrijski modeli

PREDVIĐANJA kombinacija kvalitativnih i kvantitativnih metoda metode istraživanja tržišta heurističke metode metode vjerojatnosti

24

25

Na svjetskom pomorskom tržištu danas ravnopravno mogu konkurirati jedino one luke koje prate razvoj suvremenih transportnih tehnologija i pružaju maksimalnu kvalitetu prometnih usluga. Osnovni preduvjet za takvo poslovanje je dobra opremljenost luke i kvalitetna veza sa zaleđem.

Iako svaka luka posluje kao zasebni pravni subjekt, ona svoje poslovanje, a time i sve svoje planove (mikroplaniranje), mora uskladiti sa cjelokupnim lučkim i prometnim planom zemlje (makroplaniranje).

Plan razvoja lučkog sustava mora se izraditi u skladu sa dva zahtjeva:

1. odrediti ulogu, mjesto i potrebe razvoja cijelog lučkog sustava jedne zemlje u skladu s njenom pomorskom orijentacijom,

2. odrediti veličinu i razvoj svake luke posebno u ukupnom lučkom sustavu zemlje.

26

Pravilno planiranje razvoja luke je vrlo važno zbog:

visokih troškova lučkih investicija

važnosti luke za nacionalno gospodarstvo

potrebe da se osiguraju najbolji rezultati iz alokacije kapaciteta

U problemu planiranja razvoja luka pojavljuju se dvije dimenzije:

VREMENSKA:

kratkoročno planiranje (iz dana u dan i planiranja sezonskih vrhova)

srednjoročno planiranje (obuhvaća nekoliko godina)

dugoročno planiranje (vremenska udaljenost od četvrt stoljeća)

PROSTORNA:

planiranje pojedinog pristana

određenog kapaciteta unutar luke

planiranje luke i njezinih izlaza na otvoreno more, i/ili povezivanje sa zaleđem

27

28

Vrste razvojnih planova luka

Planovi koje donose lučka poduzeća kao samostalni pravni i

gospodarski subjekti mogu se podijeliti, s obzirom na:

vremensko razdoblje za koje se donose,

sadržaje koji se obrađuju.

Razvojna politika luke ostvaruje se planovima koji se s obzirom na vremensko razdoblje za koje se planira mogu razvrstati na dugoročne i srednjoročne. Dugoročni i srednjoročni planovi su razvojni planovi, dok se za planiranje obnove postojećih kapaciteta, te za planiranje raznih kratkoročnih akcija koriste kratkoročni planovi.

29

Dugoročni razvojni planovi luka

Utvrđuju opći pravac razvitka budućih kapaciteta. Izrađuju se za razdoblje od 20 do 30 godina, a najkraći su za rok od 10 godina.

Ovim se planovima utvrđuje opća orijentacija razvitka luka, dugoročni ciljevi i pravci razvoja, kao i promjene u poslovanju.

S obzirom da imaju strateško značenje, moraju biti usklađeni s politikom regionalnog i nacionalnog razvoja.

Svaki dugoročni razvojni plan treba sadržavati: podatke o svjetskoj prekomorskoj trgovini i prometu, kretanja svjetskog brodarstva, obilježja nacionalnog gospodarstva, prometne i lučke politike, osnove postojećih razvojnih planova regija i zemlje, podatke o kopnenoj infrastrukturi kojom je luka vezana sa zaleđem, podatke o lučkoj instrastrukturi, prirodnim i ekološkim uvjetima i svim elementima relevantnim za dugoročni razvoj luka.

Srednjoročni razvojni planovi luka

Izvedbeni, izvršni planovi, koji se izrađuju za vremensko razdoblje od 3 do 5 godina.

Detaljniji su od dugoročnih planova i sadrže konkretna rješenja, točan početak i završetak radova, visinu investicija i svu potrebnu dokumentaciju.

Sastoje se od više investicijskih programa koji se izrađuju za svaki objekt posebno.

Kroz investicijske programe potrebno je dati konkretne odgovore i točno definirati rješenje postavljenog problema: obrazložiti potrebu izgradnje, dati gotove projekte budućih objekata s optimalnim idejnim rješenjem i smještajem, definirati sredstva za ostvarenje plana, potrebnu strukturu kadrova i organizaciju rada, vremenski plan (početak i završetak radova), te način, visinu i izvore financiranja.

Planovi za dugoročno i srednjoročno razdoblje su tzv. planovi razvoja, te se nadalje mogu podijeliti na: plan razvoja djelatnosti, plan razvoja investicija i kapaciteta, plan unapređenja poslovanja luke, itd.

30

Kratkoročni ili tekući razvojni planovi

Pomoćno sredstvo realizacije srednjoročnih i dugoročnih planova, a obično se izrađuju za vremensko razdoblje od jedne godine.

U njima su detaljno razrađeni zadaci utvrđeni srednjoročnim planom i predviđenim hodogramom, odnosno u kojem opsegu ih treba obaviti u tekućem planskom razdoblju.

To su programi za unapređenje rukovođenja i obnovu postojećih kapaciteta koje treba realizirati u razdoblju od godine dana, kao jedne od etapa srednjoročnog razdoblja.

U kratkoročne planove ubrajaju se još i operativni planovi za razdoblje unutar jedne godine, primjerice: mjesečni, tjedni ili dnevni planovi.

Planovi za kratkoročna razdoblja mogu se prema sadržaju podijeliti na: planove realizacije, planove poslovanja i financijske planove.

31

32

Obuhvaća sljedeće faze:

1. Izrada razvojnih programa luke (koncepcije razvoja):

Analiza dosadašnjeg razvoja i sadašnjeg stanja luke

Analiza razvojnih mogućnosti luke

Utvrđivanje razvojne koncepcije i razvojnih ciljeva (u varijantama)

Prijedlog mjera i sredstava za ostvarenje razvojnih ciljeva

2. Usklađivanje razvojnih programa ;

3. Izrada dugoročnih i srednjoročnih planova luke.

33

Prikupljanje informacija

Planiranje razvoja luke započinje analizom dosadašnjeg razvoja, pa stoga posebnu pažnju treba posvetiti prikupljanju različitih informacija: informacija o lučkim kapacitetima, količinama i strukturi tereta, zbivanjima u okruženju, regionalnim razvojnim planovima, razvojnim planovima industrijskih poduzeća u zaleđu, nacionalnom planiranju, razvojnim planovima konkurentnih luka, tehničkim i tehnološkim promjenama u brodarstvu itd.

Sakupljene informacije treba razgraničiti prema periodima planiranja, jer će postavljeni zadaci biti različiti za kratkoročno, srednjoročno i dugoročno planiranje.

Prikupljanje informacija obično obavlja služba statistike u lukama, ali se mogu koristiti i podaci dobiveni od različitih specijaliziranih organizacija, npr. statističkih zavoda ili gospodarskih komora.

Na temelju prikupljenih informacija i ocjene sadašnjeg stanja luke, moguće je, s određenim stupnjem vjerojatnosti, prognozirati robne tokove i odrediti čimbenike odlučujuće za buduće poslovanje i razvoj luke.

34

Analiza dosadašnjeg razvoja treba obuhvatiti:

Analizu položaja luke na domaćem i svjetskom tržištu

Analizu opsega i dinamike ostvarenog prometa

Analizu ostvarenih investicija

Analizu tehničke opremljenosti luke

Analizu financijskog stanja luke

Analizu kadrova itd.

35

Potrebna je da bi se sagledali i procijenili čimbenici (prognostički parametri važni za daljnji razvoj luke), koji obuhvaćaju prognozu:

lučkog prometa,

razvoja tehnike i tehnologije u svjetskim razmjerima,

mogućnosti opskrbe energijom i reprodukcijskim materijalom,

mogućnosti razvoja kadrova,

eventualnih promjena na ekonomskom, gospodarskom ili političkom planu,

mogućnosti ostvarivanja vlastitih ili pribavljanja domaćih i inozemnih izvora financiranja programa razvoja.

36

Prognoza lučkog prometa za planirano razdoblje izrađuje se na temelju detaljno ispitanih i utvrđenih podataka o tržištima i robnim tokovima koji gravitiraju nekoj luci.

Danas ravnopravno mogu konkurirati jedino one luke koje prate razvoj suvremenih transportnih tehnologija i pružaju maksimalnu kvalitetu prometnih usluga. Osnovni je preduvjet za takvo poslovanje dobra opremljenost luke i kvalitetna veza sa zaleđem.

Prognoze lučkog prometa izvode se odvojeno s obzirom na nekoliko pristupa:

prema PRAVCIMA KRETANJA TERETA, utvrđuje se prognoza za:

domaći teret (uvozni, izvozni i razvozni teret) i

tranzitni teret.

37

prema GLAVNIM VRSTAMA TERETA, utvrđuju se zasebne prognoze za:

generalni

rasuti

tekući i plinoviti teret.

Unutar pojedinih glavnih vrsta tereta, utvrđuju se odvojene prognoze za:

Određene vrste rasutih, tekućih i plinovitih tereta koje zahtijevaju specijalan tretman zbog specifičnih fizičkih svojstava

Različita pakiranja jediničnog tereta, pa se prema tome prognoze izvode posebno za:

kontejnerizirane terete

za terete koji se prevoze RO-RO tehnologijom, paletizirane terete i sl.

38

Koncepcije razvoja mora se izraditi u više varijanti, kako bi se mogle izdvojiti prednosti i nedostaci svake varijante i tako odabrati onu koja jamči efikasan i stabilan razvoj luke.

Usklađivanje razvojnih programa (unutar i izvan luke) treba provesti prije razrade i donošenja planova, to podrazumijeva:

usklađivanje unutar luke (po pojedinim organizacijskim jedinicama) i

izvan luke (s obzirom na svoje bliže i daljnje okružje).

Različiti subjekti u planiranju imaju i različite interese, potrebno je pronaći rješenje koje će barem djelomično udovoljiti svim subjektima.

Usklađivanje treba ponajprije dati odgovore na ova pitanja:

Koje vrste lučkih usluga i specijalizacija poslova na pojedinim terminalima luke?

Kakva izgradnja novih ili modernizacija postojećih kapaciteta da bi se izbjeglo udvostručavanje kapaciteta.

39

Plan razvoja luke izrađuje se kao ukupan razvojni plan, u okviru kojega su sadržani brojni pojedinačni planovi.

40

Najznačajniji pojedinačni razvojni planovi luke jesu:

1. Plan razvoja lučkih djelatnosti

2. Plan razvoja investicija i lučkih kapaciteta

3. Plan razvoja kadrova

4. Plan razvoja poslovanja luke

Utvrđuje se na osnovi:

analize tržišta i

marketinga

Luke neprestano prate i analiziraju zahtjeve i uvjete tržišta, te ocjenjuju njihov utjecaj u budućem razdoblju.

Osnovu pripreme, te razrade programa i planova razvoja treba tvoriti:

1. analiza i razrada svih čimbenika koji uvjetuju mjesto i položaj nositelja planiranja na tržištu, te

2. prognoziranje razvoja tržišta i perspektive luke.

Svi ostali ciljevi razvojne koncepcije trebaju dati odgovor:

Kakvo je buduće mjesto i položaj luke na svjetskome tržištu?

41

U okviru analize tržišnog položaja određene luke, potrebno je:

1. analizirati ponudu i potražnju na tržištu i to:

fizički obujam prometa na tržištu

tehničku opremljenost luke i kvalitetu ponude

utjecaj ponude iz inozemstva i analiza stranih tržišta

2. analizirati položaj luke na tržištu, kroz analizu:

dinamiku ukupne vlastite proizvodnje usluga

dinamiku plasmana usluga na strano tržište

udio u ukupnoj državnoj ponudi

udio u ukupnoj državnoj potrošnji

dinamiku vrijednosti prodaje po tekućim i stalnim cijenama

kvalitetu ponude i tehničku opremljenost luke

modernizaciju i uvođenje novih vrsta usluga na tržištu

elastičnost potražnje.

42

Posebno je značajna obrada i analiza podataka o uspoređivanju vlastite proizvodnje usluga za domaće i strano tržište, s podacima o kretanju proizvodnje usluga na nacionalnoj razini, odnosno uslugama domaćih i stranih konkurentnih poduzeća.

Time se utvrđuje da li promet pojedine luke raste ili pada, brže ili sporije, odnosno da li luka zadržava svoju poziciju na tržištu.

43

PLAN RAZVOJA INVESTICIJA izrađuje se na osnovu plana razvoja luka za dulje vremensko razdoblje ili može biti i u sklopu godišnjih planova.

Plan razvoja investicija obuhvaća: plan zamjene postojećih kapaciteta plan rekonstrukcije postojećih kapaciteta plan povećanja kapaciteta luke.

Plan investicija treba sadržavati slijedeće podatke: vrsta investicija, lokacija gdje se investira, veličina investicije u naturalnim pokazateljima, rokovi izvršenja planirane investicije, te razdoblje u kojem se odvija

investiranje, iznos ulaganja (ukupno i u etapama), vrijeme (rok) puštanja u pogon, uvjetovanost realizacije investicije nekim drugim investicijskim zahvatima i

rokovima, izvori financiranja, uvjeti financiranja (rokovi otplate, kamate, itd.).

44

Svako investiranje je svrsishodno i uspješno samo ako je i ekonomski opravdano. Zato je prije investiranja potrebno pripremiti detaljnu dokumentaciju s ekonomskog i tehničkog aspekta.

Planiranje investicija mora biti opravdano s ekonomskog i tehničkog aspekta. Opravdanost investicije vidljiva je iz:

Investicijsko-tehničke dokumentacije

Investicijskog programa.

45

Investicijsko-tehnička dokumentacija je studija u kojoj su sadržani projekti, nacrti, tehničko-tehnološki opisi objekata, tehnološkog procesa i pojedinačne opreme. Ova dokumentacija sadrži proračune, opise i uvjete za izvođenje investicijskih radova.

Investicijski program je studija izrađena na osnovu detaljnih i dokumentiranih analiza. U studiji su razrađeni svi uvjeti izgradnje investicijskih objekata i kapaciteta, a pored toga sadrži i podatke iz kojih je vidljiva ekonomska opravdanost investicija.

46

PLANIRANJE KAPACITETA LUČKOG SUSTAVA mora prethoditi odlučivanju i upravljanju lučkim resursima.

Planiranje kapaciteta suočava se sa sljedećim zahtjevima:

Vanjski čimbenici

Novi organizacijski koncepti

Zahtjevi okoliša te zahtjevi za sigurnošću i zdravljem

Korištenje novih tehnologija.

47

Plan razvoja kadrova = planiranje kvalitativnih promjena u samoj luci.

Ostvaruje se kroz sljedeće planove:

Plan potrebnih kadrova - izrađuje se na temelju planiranog prometa i obujma poslovanja;

Plan gubitaka kadrova - razlozi koji uzrokuju gubitak kadrova su brojni: umirovljenje, bolest, mijenjanje mjesta zaposlenja, odlazak na školovanje, i drugo. Poduzeća na temelju statističkih podatka mogu unaprijed planirati gubitke koji se mogu očekivati;

Plan stručne izobrazbe - lučka poduzeća danas sama moraju voditi računa o tome kakvi su im kadrovi potrebni i kakve će profile školovati, odnosno činjenice da nove tehnologije i nova sredstva za rad zahtijevaju stručne, usko specijalizirane, ali i polivalentne kadrove.

48

…donose se kao razvojni planovi za srednjoročno i dugoročno razdoblje.

Mogu se donositi i kao godišnji planovi - mjere koje je moguće ostvariti u kraćem vremenskom razdoblju.

Planovi unapređenja mogu obuhvaćati:

1. Planiranje organizacije unapređenja poslovanja

2. Planiranje tehničkih unapređenja

3. Planiranje programa kvalitete

4. Planiranje programa unapređenja rezultata poslovanja

5. Planiranje društveno-ekonomskih mjera koje utječu na efikasnost i racionalnost.

49

Određivanje kapaciteta luka uključuje proučavanje:

Planiranje kapaciteta

Upravljanje kapacitetom.

Planiranje kapaciteta je tehničko – ekonomski proces predviđanja kapaciteta koji zadovoljavaju buduću potrebnu potražnju za lučkim uslugama.

Upravljanje kapacitetima označava proces optimizacije lučkih operacija određenih kapaciteta, pri čemu valja osigurati ravnotežu između troškova i kvalitete pruženih usluga.

50

Kod lučkog planiranja razlikuje se i:

Operativno planiranje – kratkotrajno (dnevno) planiranje, primjenjuje se na detaljno planiranje vezova i brodogradilišta, te prilazne operacije;

Strateško planiranje – provodi se u periodu između tri i pet godina, obuhvaća upotrebu postojećih kapaciteta, s fokusom na tržišno planiranje i korporativnu strategiju;

Dugoročno planiranje – uključuje donošenje master plana za razvoj objekata i nabavku opreme da bi se ispunili dugoročni zahtjevi lučkih usluga.

51

Planiranje lučkih kapaciteta uključuje:

Analizu očekivane ponude i potražnje lučkih kapaciteta

Razvoj strategije kojom se djeluje na mehanizme ponude/potražnje

Faktori ponude i potražnje lučkih kapaciteta:

52

Ponuda Potražnja

•Porast trgovine •Trgovačke i ekonomske politike •Promjene u proizvodnji i logističkim mrežama •Predviđanje prometa i tokova tereta •Odabir smjera putovanja •Brodarska flota, veličina i tehnologija •Transportni i logistički troškovi •Odabir luke

•Postojeći kapacitet luke •Terenska infrastruktura i kapaciteti •Planirano proširenje kapaciteta •Zagušenje luke i produktivnost •Lučki troškovi i tarife •Konkurencija drugih modova transporta

Modeliranje lučke i teretne potražnje može se postići kroz dva pristupa:

1. Simulacijom makro – ekonomskih odnosa da bi se predvidjela potražnja;

2. Simulacijom raspodjele prometa temeljenoj na pretpostavkama statičke transportne mreže i proširenju luke.

Predviđanje prometa u lukama slijedi proces predviđanja prometa u u četiri koraka:

1. Generiranje prometa

2. Distribucija putovanja

3. Izbor moda putovanja

4. Raspodjela smjera puta.

53

GLAVNI ELEMENTI PROGNOZE PROMETA U LUKAMA SU:

Analiza makro – ekonomskog razvoja

Analiza mikro – ekonomskog razvoja u regiji

Model generiranja prometa/trgovine

Model distribucije prometa/trgovine

Analiza modalnih podjela

Analiza prostorno – geografskih podjela

DRUGI VAŽNI FAKTORI SU:

Percepcija korisnika

Percepcija kupaca

Tehnološke inovacije

Tarifne opcije

Porezne politike

54

Modeliranje izbora luke ima za cilj analizu konkurencije luka, njihovog položaja i plasmana na tržište, te privlačnosti.

Faktori koji se uzimaju u obzir pri izboru luke:

1. Faktori puta

Lokacija, dostupnost, povezanost, mreža zaleđa, frekvencija, vrijeme tranzita

2. Faktori troškova

Cijene tereta, tarife i pristojbe

3. Faktori usluga

Efikasnost, zagušenje, pouzdanost, fleksibilnost, sigurnost i osiguranje.

55

Planiranje na operativnoj razini se može podijeliti na dvije komponente:

1. Upravljanje informacijama

Skupljanje i analiza podataka o brodovima, plovilima unutarnje plovidbe, te njihovu teretu

2. Preraspodjela sredstava

Procesi planiranja na pristaništima, sredstvima rada i bilo kojim drugim sredstvima.

Planiranje na operativnoj razini podrazumijeva aktivnosti planiranja na pristaništima, kopnenom dijelu, prilazima i intermodalno planiranje.

56

Planiranje na razini pristaništa podrazumijeva:

Podatke o brodovima i teretu

Konfiguraciju pristaništa

Preraspodjelu sredstava

Podaci o brodovima i teretu uključuju:

općenite i specifične informacije o tehničkim karakteristikama broda, izgledu i konfiguraciji zaljeva, putnim uslugama, te teretu.

Ovakva planiranja se poduzimaju na relaciji brod – kapetan ili član posade.

Podaci koji se dobivaju od prijevoznika se koriste za prometno planiranje i planiranje pristaništa.

57

Zahtjevi za procjenu uvjeta kontejnerskih terminala:

Procjena potrebnog područja kontejnerskog dvorišta:

Izračun broja smještanja TEU kontejnera na tlu – množeći procijenjenu propusnost s vremenom boravka kontejnera

Izračun omjera kapaciteta skladištenja i visine skladištenja

Vođenje računa o prolazima između naslaganih kontejnera

Procjena potrebne veličine terminala

Kada je procijenjena veličina kontejnerskog dvorišta, treba voditi računa i o prostoru potrebnom za alat, točke razmjene, prilaze, urede i svake druge dodatne operacije ili administrativna područja

58

Planiranje na prilazima luka

Fokusira se na rezerviranje i primanje vozila kopnenog transporta, kao i na dostavu

Uključuje planiranje dolazaka i odlazaka kamiona ili vlakova

Problem predstavljaju kašnjenja, izbor rute putovanja, nedostatak dokumentacije itd.

Planiranje na prilazima luka je važan faktor zbog sve većih zagušenja na redova čekanja na prometnicama oko luka.

59

Planiranje zahtjeva evaluaciju toka troškova i koristi koje se mogu usporediti u budućnosti s kapitalnim investicijskim troškovima.

U procesu planiranje potrebno je pozitivno odgovoriti na sljedeća pitanja: je li plan ekonomski i financijski opravdan? jesu li financijska sredstva najbolje uložena? je li predložena razina i vrijeme realizacije investicije

međusobno usklađeno? jesu li obavljene ekspertize različitih područja planiranje kao

kompleksnog zadatka? je li pripremljena dobra osnova znanja kao preduvjeta

postojanja ekspertnog sustava i značajan element u funkciji odlučivanja?

jesu li pri razmatranju planiranja u obzir uzeta različita ograničenja?

postoji li potpuna pouzdanost u analizu problema i izbor sredstava?

60

Pri izradi lučkoga razvojnog plana posebnu pozornost treba posvetiti ekonomskom i financijskom vrednovanju plana, kao temeljnom pokazatelju ekonomske opravdanosti planiranih mjera.

Financijskim vrednovanjem utvrđuje se komercijalna isplativost buduće investicije te se definiraju troškovi i koristi. Financijski troškovi su stvarne isplate koje bi se trebale obaviti u svezi s investicijama. Financijske koristi su prihodi koji bi se ostvarili poslovanjem novoizgrađenog kapaciteta.

Na rezultate financijskog vrednovanja plana najviše utječe prognoza lučkog prometa i promjena tarifa.

61

Utvrđuje koliko je planirani objekt koristan s aspekta nacionalnoga gospodarstva jer se prihodi i troškovi u ekonomskom vrednovanju više odnose na ostale sudionike u lučkom poslovanju nego na samu luku.

Osnovne troškove za lučke projekte čine: zemljište, radna snaga, oprema, sredstva plaćanja, izgradnja, poslovanje, održavanje i dr.

Najveće ekonomske koristi lučkih investicija jesu: uštede u prometnim troškovima, skraćivanje vremena koje roba provede u luci i na brodu, koristi od stimuliranja nacionalnoga gospodarstva i mogućnosti povećanja izvoza.

62

Podrazumijeva izmjenu planova tijekom razdoblja za koji su utvrđeni.

Rebalasiranje plana nužno je u slučaju promjene čimbenika, vanjskih ili unutarnjih, koji djeluju na poslovanje luke.

Rebalansom se ponovno uravnotežuje plan između zadataka i čimbenika potrebnih za ostvarivanje planskih zadataka.

U slučaju da čimbenici, bilo vanjski ili unutarnji, koji djeluju na poslovanje luke više nisu realni potrebno je donesene planove mijenjati.

Rebalansiranje planova podrazumijeva, izmjenu planova tijekom razdoblja za koji su utvrđeni. Rebalans je pojam koji označava ponovno uravnoteženje plana između zadataka i čimbenika potrebnih za ostvarenje planskih zadataka.

63

Rebalansiranje plana nužno je u slučaju:

promjene vanjskih čimbenika koji djeluju na poslovanje luke, kao što su: promjene na tržištu, društveno-ekonomske i političke promjene (ratno stanje) u zemlji ili u državama s kojima se posluje, razvoj znanosti, tehnike i tehnologije, elementarne nepogode, i ostali vanjski čimbenici,

promjene unutarnjih čimbenika u luci, kao što su: promjene u kadrovskoj strukturi, promjene financijske i kreditne sposobnosti luke, itd.

64

Teorijska osnova planiranja luka i terminala

Plan luke mora biti prilagodljiv i usklađen s operativnim potrebama i financijskim mogućnostima.

Osnova planiranja razvoja luke je dugoročni plan razvoja koji može sadržavati planiranje novih kapaciteta ili proširenje postojećih lučkih objekata i uređaja.

65

Opća načela koja treba primijeniti u planiranju luka:

Planiranje luke mora biti svrsishodno i za više godina unaprijed predvidjeti mogućnosti povećanja kapaciteta i unapređenje rada luke (akvatorij, pristani, površine, instalacije, prometnice itd.);

Plan razvoja luke mora po mogućnosti, činiti cjelinu s planom grada, jer je luka sastavni dio područja u kojem je smještena;

Prostor luke ne smije biti ograničen razvojem grada, kao ni kapacitetom prometnica koje luku povezuju sa zaleđem;

U planiranju instalacija i uređaja potrebno je voditi računa o njihovoj maksimalnoj efikasnosti;

66

Namjena površina za razvoj lučkih terminala treba biti određena prema vrsti tereta i odgovarajućem tehnološkom procesu rada. Pritom ne smije izostati mogućnost eventualnog širenja, koje mora biti predviđeno uzdužno i okomito na obalu mora;

Prije nego se pristupi izgradnji novih lučkih kapaciteta, što se posebno odnosi na lučke infrastrukturne objekte, potrebno je maksimalno valorizirati postojeće kapacitete;

Investiranja u specijalizirane terminale za prihvat lučkog prometa za koji se pretpostavlja da je privremen i/ili ne jamči dugoročne poslove, nisu opravdana;

Pri planiranju luka i terminala često je poželjno planirati etapnu gradnju, kako u funkcionalnom tako i u kapacitivnom smislu.

67

Postupak planiranja treba sadržavati sljedeće faze:

I faza - analiza postojeće situacije

Potrebno je utvrditi uska grla, uvjete koji jesu ili nisu zadovoljeni, te vrste usluga i gravitacijsko područje terminala. Za svaku vrstu robe mora se obaviti posebno istraživanje te utvrditi da li se radi o uvozu, izvozu ili tranzitu. Potrebno je obaviti i detaljnu analizu troškova, posebice stoga što su terminali opterećeni visokim fiksnim troškovima.

II faza - prognoza prometa

Prognozu prometa potrebno je obaviti za određeno razdoblje unaprijed (10 godina), dok se za planerske trendove uzima i 10 godina unazad. Koriste se statističke i matematičke metode, najčešće ekstrapolacija trenda. Obavlja se segmentacija po vrstama tereta.

68

III faza - tehnička i tehnološka rješenja

Predlažu se na temelju primjene dostignuća suvremenih znanstvenih i stručnih spoznaja i dobivenih elemenata prognoze

u procesu planiranja.

IV faza - ekonomsko i financijsko vrednovanje

Uglavnom se obavlja cost-benefit analizom: u omjer se stave troškovi koji će nastati prilikom određenih investicija i usporede s mogućim koristima.

Planiranje luka i terminala je razvojni i dinamički proces koji, prije svega, zahtijeva evaluaciju toka troškova i koristi koje se mogu usporediti u budućnosti s kapitalnim investicijskim troškovima.

69

U kontekstu takvog pristupa nužno je, pritom, pozitivno odgovoriti na pitanja koja se neminovno postavljaju u procesu planiranja:

da li je plan ekonomski i financijski opravdan?,

jesu li financijska sredstva najbolje uložena?,

da li je predložena razina i vrijeme realizacije investicije međusobno usklađeno?,

jesu li obavljene ekspertize različitih područja planiranje kao kompleksnog zadatka?,

da li je pripremljena dobra osnova znanja kao preduvjet postojanja ekspertnog sustava, i značajan element u funkciji odlučivanja?,

jesu li pri razmatranju planiranja u obzir uzeta različita ograničenja?,

postoji li potpuna pouzdanost u analizu problema kao i u izbor sredstava?.

70

Planiranje je kontinuiran proces i zahtijeva stalno praćenje i analizu izvršenja ciljeva postavljenih planom i čimbenika koji su utjecali na izvršenje plana.

Metode praćenja izvršenja planova:

Klasična (opisna) metoda - izrada tablica postignutih ciljeva plana u određenim razdobljima uz detaljni prateći komentar

Suvremene metode – gantogram i tzv. mrežni dijagram

Prema obje metode, plan se mora:

raščlaniti na pojedine faze ili aktivnosti (analiza strukture)

na osnovi trajanja pojedinih aktivnosti utvrditi trajanje cijelog plana (analiza vremena).

71

Ima izgled tablice

Koristi se za praćenje jednostavnijih planova.

Prednosti: pregledan prikaz vremenskog odvijanja pojedinih aktivnosti

Nedostatak: ne vidi se međuovisnost pojedinih aktivnosti,tj. koje

aktivnosti moraju završiti da bi mogle započeti neke druge

Ovisno o ukupnom trajanju plana koriste se različite vremenske jedinice: dani, tjedni, mjeseci ili godine

VREMENSKO TRAJANJE AKTIVNOSTI

1 2 3 4

AKTIVNOST 1

AKTIVNOST 2

AKTIVNOST 3

AKTIVNOST n 72

Ima izgled sheme

Koristi se za praćenje složenijih planova

Prednosti:

odličan prikaz logičke povezanosti aktivnosti - vrlo važno u kompleksnim planovima

Nedostatak:

ne vidi se pregledno vremensko odvijanje pojedinih aktivnosti

73

kombinirana tehnika

izrađuje se:

prvo analiza strukture i crta mrežni dijagram,

te analiza vremena, i

na kraju se crta još i gantogram

Jedna od takvih tehnika je transplan

Tiskanica za crtanje transplana vrlo je slična onoj za gantogram s tim, što svaki red ima dvostruku crtu

74

Planiranje luka i terminala zahtijeva interdisciplinarni rad stručnjaka

iz različitih područja, dobru organizaciju, odgovornost i obaveze planerskog tima, a koje moraju biti jasno definirane.

Razvojni plan treba obuhvaćati termin plan investicija, koje je

preporučljivo pokazati u obliku gantograma.

75