SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Sanja Mijatović

PLANIRANJE I IZVRŠAVANJE PRORAČUNA OPĆINE VRSAR

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2014.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

PLANIRANJE I IZVRŠAVANJE PRORAČUNA OPĆINE VRSAR

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Računovodstvo proračuna i neprofitnih organizacija

Mentor: Prof. dr. sc. Davor Vašiček

Student: Sanja Mijatović

Financije i bankarstvo

0081122631

Rijeka, lipanj 2014.

SADRŽAJ

Stranica

1. UVOD ..................................................................................................... 1

1.1. Predmet i problem istraživanja .......................................................................... 1

1.2. Radna hipoteza ................................................................................................... 1

1.3. Svrha i cilj istraživanja ...................................................................................... 1

1.4. Znanstvene metode ............................................................................................ 2

1.5. Struktura rada ..................................................................................................... 2

2. SUSTAV PRORAČUNA ...................................................................... 4

2.1. Pojmovno određenje proračuna ......................................................................... 4

2.2. Obilježja proračunskog korisnika ...................................................................... 5

2.3. Obilježja izvanproračunskog korisnika.............................................................. 6

2.4. Proračunska načela ............................................................................................ 7

2.5. Elementi sustava proračuna ............................................................................... 9

2.5.1. Proračunski prihodi ............................................................................................... 9

2.5.2. Proračunski rashodi ............................................................................................. 11

2.5.3. Državna riznica ................................................................................................... 13

2.6. Osnovna struktura proračuna ........................................................................... 13

2.7. Proračunske klasifikacije ................................................................................. 14

2.8. Proračunski ciklus ............................................................................................ 16

3. RAČUNOVODSTVO U SUSTAVU PRORAČUNA ....................... 18

3.1. Računovodstvo proračuna ................................................................................ 18

3.2. Računovodstveni koncepti ............................................................................... 19

3.2.1. Novčani računovodstveni koncept ...................................................................... 19

3.2.2. Računovodstveni koncept nastanka događaja ..................................................... 20

4. FINANCIJSKO IZVJEŠTAVANJE U SUSTAVU PRORAČUNA 21

4.1. Ciljevi i korisnici financijskog izvještavanja ................................................... 21

4.2. Temeljni financijski izvještaji .......................................................................... 23

4.2.1. Bilanca ................................................................................................................. 23

4.2.2. Izvješće o prihodima i primitcima, rashodima i izdatcima .................................. 24

4.2.3. Izvješće o novčanom toku ................................................................................... 24

4.2.4. Izvješće o promjeni veličine i obujma imovine .................................................. 25

4.2.5. Računovodstvene politike i bilješke uz financijske izvještaje ............................ 25

4.3. Izvještaji o izvršenju proračuna ....................................................................... 25

5. ANALIZA PRORAČUNA OPĆINE VRSAR .................................. 27

5.1. Povijesni razvoj i organizacija Općine Vrsar................................................... 27

5.2. Godišnji izvještaj o izvršenju proračuna Općine Vrsar za 2012. Godinu ........ 32

5.3. Proračun Općine Vrsar za 2014. godinu s projekcijom za 2015. i 2016. ........ 51

6. ZAKLJUČAK ..................................................................................... 54

POPIS LITERATURE .............................................................................. 55

POPIS TABLICA ...................................................................................... 57

POPIS SLIKA ............................................................................................ 57

POPIS GRAFIKONA ............................................................................... 58

1

1. UVOD

Tema diplomskog rada je Planiranje i izvršavanje proračuna Općine Vrsar. U uvodnom

dijelu definirat će se predmet i problem istraživanja, radna hipoteza, svrha i cilj

istraživanja, znanstvene metode i struktura rada.

1.1. Predmet i problem istraživanja

Predmet istraživanja ovog diplomskog rada je planiranje i izvršavanje proračuna Općine

Vrsar. Problem istraživanja odnosi se na teorijsku analizu proračuna u cjelini, njegovih

korisnika, načela i procesa donošenja te njegovo planiranje i izvršavanje na

konkretnom primjeru Općine Vrsar.

1.2. Radna hipoteza

Iz predmeta i problema istraživanja proizlazi temeljna radna hipoteza koja glasi:

Proračun jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave temeljni je akt putem

kojeg lokalne jedinice planirajući i izvršavajući svoje prihode i rashode obavljaju

poslove iz svoje nadležnosti.

1.3. Svrha i cilj istraživanja

Svrha i cilj istraživanja usko su povezani uz definirani predmet i problem istraživanja.

Dakle, svrha je teoretski prikazati značaj proračuna na poslovanje jedinica lokalne i

područne ( regionalne ) samouprave. Cilj ovog istraživanja je da se sustavno predstave

sve značajke sustava proračuna te kao potvrda analize predstavi planiranje i izvršenje

proračuna Općine Vrsar. U radu će se odgovoriti na slijedeća pitanja:

- Što je proračun?

- Koja su temeljna načela proračuna?

2

- Koji su elementi proračuna?

- Koje su faze proračunskog procesa?

- Što je računovodstvo proračuna?

- Koji su temeljni računovodstveni koncepti?

- Kako izgleda proračun Općine Vrsar i koje se informacije mogu iz njega iščitati?

1.4. Znanstvene metode

U izradi rada korištene su spoznaje do kojih su došli razni autori, da bi se činjenice

povezala u cjelinu korištene su metode dedukcije i indukcije, metode analize i sinteze,

metoda komparacije i povijesna metoda.

1.5. Struktura rada

Diplomski rad strukturiran je u šest međusobno povezanih tematskih dijelova.

U prvom dijelu, UVODU, istaknut je predmet i problem istraživanja, radna

hipoteza, svrha i cilj istraživanja. Navedene su metode istraživanja, te je

navedena i obrazložena struktura diplomskog rada.

U Drugom dijelu, SUSTAV PRORAČUNA, definiran je pojam proračuna,

proračunskog korisnika kao i izvanproračunskog korisnika, načela, elementi

proračuna, proračunske klasifikacije i sam proces donošenja proračuna.

Treći dio, RAČUNOVODSTVO FINANCIJSKOG IZVJEŠTAVANJA

PRORAČUNA, provedena je komparacija između dva temeljna

računovodstvena koncepta, novčanog koncepta i koncepta nastanka događaja.

Četvrti dio, FINANCIJSKO IZVJEŠTAVANJE U SUSTAVU PRORAČUNA,

navedeni su i objašnjeni temeljni financijski izvještaji koristeći znanstvene

metode i spoznaje.

3

U petom dijelu, ANALIZA PRORAČUNA OPĆINE VRSAR, iznesen je kratak

osvrt na povijesni razvoj Općine, njezina obilježja te nadležnosti koje spadaju u

njezin djelokrug djelovanja. Izvršena je analiza godišnjeg izvještaja o izvršenju

proračuna Općine Vrsar za 2012. godinu te je prikazan proračun Općine Vrsar

za 2014. godinu s projekcijom za 2015. i 2016.

Posljednji dio, ZAKLJUČAK, predstavlja sintezu rada. U njemu su navedeni

zaključci i činjenice koje su utvrđene ovim istraživanjem.

4

2. SUSTAV PRORAČUNA

Sustav proračuna sastoji se od nekoliko međusobno povezanih komponenti, jedna od

sastavnica proračuna su zasigurno javni prihodi prikupljeni od poreza, pristojbi,

doprinosa i drugih davanja te se putem proračuna raspoređuju na sljedeću sastavnicu

javne rashode koji su usmjereni na zadovoljenje javnih potreba gdje se tržište pokazalo

neefikasnim mehanizmom. Proračun središnje države glavni je instrument za

provođenje politike vlade. Vlada u skladu sa svojim planom i programom za razvoj

države sastavlja proračun te se na osnovu njega može vidjeti koliko će sredstava dobit

npr. pojedini fakultet, sud ili neki drugi proračunski korisnik, te koliko će se sredstava

izdvojiti za izvanproračunske korisnike. U nastavku su detaljno razrađeni svi pojmovi,

načela i elementi proračuna te su objašnjene proračunske klasifikacije kao i sam proces

donošenja proračuna.

2.1. Pojmovno određenje proračuna

Proračun je financijski dokument jedinice lokalne i područne ( regionalne) samouprave

( općina, gradova i županija) kojim se procjenjuju prihodi i primitci te utvrđuju rashodi i

izdatci za jednu godinu. Sredstva proračuna rabe se za financiranje poslova, funkcija i

programa tijela lokalnih jedinica i korisnika proračuna, i to u visini koja je nužna za

njihovo objavljivanje, te prava primatelja sredstava proračuna ( Bajo i Alibegović,

2008., str. 216).

U Republici Hrvatskoj proračun je definiran i kroz Zakon o proračunu ( »Narodne

novine«, broj: 87/08 i 136/12), te Ministarstvo financija svake godine izdaje publikacije

o proračunu za tekuću godinu odnosno o izvršenju proračuna za prethodnu godinu.

Osnovna obilježja proračuna jesu:

· Proračun je akt državne jedinice koji donosi njezino predstavničko tijelo

5

· Proračun je plan prihoda i rashoda državne jedinice koji po usvajanju predstavlja

obvezni okvir za djelovanje

· Proračun se odnosi na određeno proračunsko razdoblje ( najčešće jedna godina u

novije vrijeme i projekcija za 3-5 godina)

· Pojam proračuna uključuje: planski dokument – plan prihoda i rashoda i faze

proračunskog procesa: proces planiranja i pripreme, prihvaćanja ( usvajanja )

Proračuna, izvršenja i nadzora nad izvršenjem proračuna ( Vašiček; 2011./2012.

)

2.2. Obilježja proračunskog korisnika

Proračunski korisnici državnog proračuna i proračunski korisnici proračuna jedinica

lokalne i područne (regionalne) samouprave jesu državna tijela, ustanove, vijeća

manjinske samouprave, proračunski fondovi i mjesna samouprava čiji se rashodi za

zaposlene i/ili materijalni rashodi osiguravaju u proračunu. Proračunski korisnici imaju

sljedeća obilježja: osniva ih Republika Hrvatska, ostvaruju prihode iz državnog

proračuna i/ili temeljem javnih ovlasti, zakona i drugih propisa, pri čemu ti prihodi

iznose 50 posto ili više od ukupnih prihoda, te su navedeni u Registru proračunskih

korisnika. ( Pravilnik o utvrđivanju proračunskih i izvanproračunskih korisnika

državnog proračuna i proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica

lokalne i područne ( regionalne ) samouprave te o načinu vođenja registra proračunskih

i izvanproračunskih korisnika »Narodne novine«, broj: 128/09).

Registar proračunskih korisnika kao i izvanproračunskih posebnim propisom osnovalo

je Ministarstvo financija kako bi na jednom mjestu bili dostupni svi korisnici proračuna

na razini države i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te

izvanproračunskih korisnika na razini države i izvanproračunskih korisnika na razini

JLP(R)S te njihovih korisnika.

6

2.3. Obilježja izvanproračunskog korisnika

Izvanproračunski korisnici državnog proračuna i izvanproračunski korisnici proračuna

jedinica lokalne i područne ( regionalne) su: Izvanproračunski fondovi i Trgovačka društva .

Određenje izvanproračunskog korisnika:

Ø U kojima država i/ili JLPRS ima odlučujući utjecaj na upravljanje

Ø Kojima su jedan od izvora financiranja namjenski prihodi

Ø Koji su navedeni u registru korisnika proračuna ( »Narodne novine«, broj:

128/09).

Svaki izvanproračunski korisnik državnog proračuna ima zaseban proračun i zbog

toga se u mnogim zemljama prihodi i rashodi tih korisnika ne prikazuju u državnom

proračunu. U Hrvatskoj su, radi učinkovitijeg upravljanja novcem glavnih

izvanproračunskih korisnika (HZMO, HZZO i HZZ) njihovi prihodi i rashodi od

2007. uključeni u državni proračun. Dakle, najznačajnija karakteristika

izvanproračunskih korisnika jest da su oni zasebne pravne osobe koje iz svojih

proračuna, koji se još nazivaju i financijski planovi, financiraju određene javne

potrebe poput izgradnje cesta ili opskrbe vodom. Najčešći razlog njihova osnivanja je

želja da se osigura izvor financiranja za određenu namjenu kako se ne bi dogodilo da se

prilikom izglasavanja državnog proračuna, zbog pritisaka određenih interesnih skupina,

ne osigura dovoljno prihoda za tu svrhu ( Institut za javne financije; 2009.).

Izvanproračunski korisnici se financiraju iz namjenskih prihoda, ali i iz

proračunskih sredstava. Namjenski prihod podrazumijeva da je riječ o prihodu za koji

je unaprijed definirano u koje se svrhe smije utrošiti (primjerice prihodi od

doprinosa za zdravstveno osiguranje moraju se trošiti za zdravstvo).

7

Tablica 1. : Popis izvanproračunskih korisnika državnog proračuna za 2014.

godinu

Izvor: Podaci iz Registra izvanproračunskih korisnika za 2014. godinu

Iz tablice se može iščitati da u Hrvatskoj trenutno postoji 9 izvanproračunskih korisnika

međutim, status i broj izvanproračunskih korisnika se često mijenja što otežava praćenje

njihovih prihoda i rashoda.

2.4. Proračunska načela

Prema Hrvatskom Zakonu o proračunu, proračun se donosi i izvršava u skladu s

načelima jedinstva i točnosti proračuna, jedne godine, uravnoteženosti, obračunske

jedinice, univerzalnosti, specifikacije, dobrog financijskog upravljanja i transparentnosti

(Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu, »Narodne novine« , broj:

136/12).

R

.

B

R

.

RKP NAZIV IZVANPRORAČUNSKOGA KORISNIKA ADRESA

IZVANPRORAČUNSKOGA KORISNIKA

POŠTAnSKI BR. I

NAZIV

GRADA/

OPĆINE

MATIČNI BROJ

OIB

1 2 3 4 5 6 7

1. 23911 HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE A.MIHANOVIĆA 3 10000

ZAGREB

01416626 843979

56623

2. 25843 HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE RADNIČKA CESTA 1

10000

ZAGREB

01369741 915472

93790

3. 26362 HRVATSKI ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO

OSIGURANJE

MARGARETSKA 3 10000

ZAGREB

03580261 029582

72670

4. 38085 HRVATSKE VODE UL.GRADA

VUKOVARA 220

10000

ZAGREB

01209361 289213

83001

5. 38108 HRVATSKE CESTE d.o.o. VONČININA 3 10000

ZAGREB

01554972 555457

87885

6. 38093 FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I ENERGETSKU UČINKOVITOST

KSAVER 208 10000

ZAGREB

01781286 858286

25994

7. 38132 AGENCIJA ZA OSIGURANJE ŠTEDNIH ULOGA I SANACIJU BANAKA

JURIŠIĆEVA 1, 2. KAT

10000

ZAGREB

01115367 948193

27944

8. 46591 AGENCIJA ZA UPRAVLJANJE DRŽAVNOM IMOVINOM

IVANA LUČIĆA br. 6 10000

ZAGREB

02731746 756661

30770

9. 48099 CENTAR ZA RESTRUKTURIRANJE I PRODAJU IVANA LUČIĆA br. 6 10000

ZAGREB

04092422 380830

28711

8

Ø Jedinstva i točnosti- svi prihodi i primici, rashodi i izdaci iskazuju se po bruto

načelu.

Ø Jedne godine- proračunska godina razdoblje je od dvanaest mjeseci koje počinje

1.siječnja, a završava 31.prosinca kalendarske godine.

Ø Uravnoteženosti- ukupni prihodi i primici moraju biti jednaki ukupnim

rashodima i izdacima.

Ø Obračunske jedinice- svi se podaci kao i financijski izvještaji iskazuju u

kunama.

Ø Univerzalnosti- prihodi i primici služe za podmirivanje svih rashoda i izdataka.

Ø Specifikacije- prihodi moraju biti raspoređeni po ekonomskoj klasifikaciji i

iskazani prema izvorima, a rashodi prema proračunskim klasifikacijama te

uravnoteženi s prihodima.

Ø Dobrog financijskog upravljanja- naglasak na načelima ekonomičnosti,

učinkovitosti i djelotvornosti.

Ø Transparentnosti- dostupnost informacija javnosti i građanima kroz obveznu

javnu objavu proračuna i svih dokumenata vezanih uz njega u službenim

glasilima (»Narodne novine« )

Od izuzetne je važnosti poštivati načelo transparentnosti budući da ono predstavlja

pravo na dostupnost informacijama kojima raspolažu tijela javne vlasti i jedno je od

temeljnih ljudskih prava, a ujedno je i snažan mehanizam u borbi protiv korupcije.

Pravo na pristup informacijama zajamčeno je Ustavom Republike Hrvatske ( članak

38.): „ Jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti.

Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za

ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom

društvu, a propisuju se zakonom.“ Osnovni propis u Republici Hrvatskoj koji uređuje

ovo područje je Zakon o pravu na pristup informacijama ( »Narodne novine« ,

broj: 25/13).

Od svih navedenih načela, uz načelo transparentnosti koje je izuzetno važno, potrebno

je istaknuti i načelo uravnoteženosti koje kaže da ukupni prihodi moraju bit jednaki

9

ukupnim rashodima, međutim zbog često loših projekcija prihoda i rashoda na razini

državnog proračuna, ali i proračuna JLP(R)S ovo načelo često se ne poštuje te se mora

pristupit rebalansu proračuna.

2.5. Elementi sustava proračuna

Efikasno funkcioniranje sustava proračuna moguće je jedino ako su svi elementi

povezani tako da tvore kompaktnu cjelinu u okviru toga od 1. siječnja 2011. na snazi je

i Zakon o fiskalnoj odgovornosti ( »Narodne novine« , broj: 139/10) koji je Hrvatski

sabor donio na sjednici 23. studenoga 2010. Ovim je Zakonom uvedena obveza davanja

Izjave o fiskalnoj odgovornosti kao godišnje izjave za čelnika proračunskog i

izvanproračunskog korisnika državnog proračuna i proračuna JLP(R)S i čelnika

JLP(R)S.

Čelnik Izjavom potvrđuje da će zakonito, namjensko i svrhovito koristiti sredstava, te

da će omogućiti učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava financijskog

upravljanja i kontrola u okviru proračunom, odnosno financijskim planom utvrđenih

sredstava.

Osnovni elementi koji čine sadržaj i strukturu sustava proračuna su:

v Prihodi i primici proračuna,

v Rashodi i izdaci proračuna,

v Riznica.

Svaki od navedenih elemenata može se promatrati i kao zaseban podsustav čiji elementi

se obrazlažu u nastavku.

2.5.1. Proračunski prihodi

10

„ Proračunski prihodi su input sustava proračuna i predstavljaju financijski potencijal za

financiranje javne potrošnje.“ ( Vašiček, 2010.) Za podmirenje javne potrošnje potrebno

je prikupiti što veća sredstva odnosno što više proračunskih prihoda.

Proračunski prihodi mogu se povećati na različite načine:

· Dizanjem visine postojećih ili uvođenjem novih poreza.

Aktualna zakonodavna vlast države zadužena je za donošenje takvih odluka tako bi se u

Republici Hrvatskoj početkom iduće godine uvelo oporezivanje kamata na štednju po

stopi od 12 posto, uz izuzetak od oporezivanja ostvarenih kamata na stambenu štednju,

a s početkom 2016. godine planira se uvođenje poreza na nekretnine, predviđa Vlada

kroz Nacionalni plan reformi i Plan konvergencije za razdoblje od 2014. do 2017. U

idućoj godini od oporezivanja kamata na štednju očekuje se proračunski prihodi od 300

milijuna kuna. Vlada od poreza na nekretnine očekuje godišnji efekt za proračun od oko

1,5 milijardi kuna.

· Promjenom obveznih doprinosa za osiguranja ( mirovinsko, zdravstveno, za

zapošljavanje)

· Provođenjem aktivne ekonomske politike koja će rezultirati povoljnom

investicijskom klimom, otvaranjem novih radnih mjesta, jačanjem kupovne

moći te većim uplatama u državni proračun.

Navedeni su samo neki od načina na koji se mogu povećati proračunskih prihodi.

Tablica 2. : Prihodi proračuna po vrstama

1) Prihodi poslovanja

a) Porezi (porez na dohodak, prirez, porez na promet nekretnina, porez na potrošnju, porez na

tvrtku, porez na kuće za odmor, porez na korištenje javnih površina),

b) Prihodi po posebnim propisima i naknade (komunalni prihodi, upravne pristojbe, boravišna

pristojba, naknade za ceste...),

c) Prihodi od imovine (zakup, koncesije, spomenička renta, donacije, kamate, pravo građenja...)

11

d) Prihodi od prodaje proizvoda i usluga i donacija(donacije, zaračunavanje troškova i sl.)

e) Pomoći (državni proračun=sredstva za decentralizirane funkcije, županijske funkcije,

sredstva EU i drugih međunarodnih organizacija)

f) Kazne, upravne mjere i ostalo (kazne komunalnog redarstva, troškovi upravnih postupaka...)

2) Prihodi od prodaje nefinancijske imovine

a) Sredstva od prodaje nekretnina i pokretnina

3) Primici od financijske imovine i zaduženja

a) Kreditna sredstva

4) Raspoloživa sredstva prethodnih razdoblja

a) višak ili manjak iz prethodne godine

Utvrđuje se nakon završetka proračunske godine

Prenosi se u iduću godinu

Izvor: Izradila studentica prema Vodiču za građane proračuna

Iako se iz tablice može vidjeti da se proračunskih prihodi ostvaruju iz različitih izvora i

na različite načine prihodi od poslovanja čine 99% ukupnih prihoda državnog proračuna

( Institut za javne financije, 2009.).

2.5.2. Proračunski rashodi

Za razliku od državnih prihoda, državne ( proračunske ) rashode nije uvijek jednostavno

i lako utvrditi, za to ih je potrebno klasificirati na različite načine.

Državne jedinice stvaraju tri vrste rashoda: ( Vašiček, 2011.) :

§ za besplatno pružanje usluga zajednici, npr. javna administracija, obrana,

provođenje zakona, javno zdravstvo, odnosno izdaci za usluge koje zbog

nedostatka tržišta moraju biti organizirane i financirane od strane države;

12

§ za besplatno (ili skoro besplatno) pružanje dobara ili usluga u svrhu provođenja

socijalne politike;

§ transfere drugim jedinicama u cilju preraspodjele dohotka ili blagostanja.

Tablica 3. : Rashodi proračuna po ekonomskoj klasifikaciji

1) Rashodi poslovanja

a) Rashodi za zaposlene ( plaće djelatnika Grada i Ustanova, naknade, doprinosi na plaće ),

b) Materijalni rashodi ( naknade troškova zaposlenicima, uredski materijal, energija, telefon,

pošta, intelektualne usluge, reprezentacija, naknade vijećnicima, održavanje komunalne

infrastrukture...),

c) Financijski rashodi ( kamate na kredite, bankarske usluge )

d) Subvencije ( subvencije za poslovanje gradskih poduzeća, subvencije u programima poticaja i

sl. )

e) Pomoći ( tekuće i kapitalne pomoći )

f) Naknade građanima i kućanstvima ( troškovi koji se odnose na isplate u okviru Programa

socijalne i zdravstvene zaštite )

g) Ostali rashodi

Ø donacije (naknade za rad udruga u kulturi,sportu,socijali, financ.političkih stranaka i sl),

Ø kapitalne pomoći ( financiranje investicija koje vode gradska poduzeća ),

Ø naknade šteta po sudskim sporovima

2) Rashodi za nabavu nefinancijske imovine

a) Kupnja zemljišta

b) Kupnja ili gradnja građevinskih objekata (poslovni objekti, komunalni objekti)

c) Kupnja prijevoznih sredstava, knjiga i umjetničkih djela, uredske oprema i namještaja

d) Prostorni planovi

3) Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova

13

a) Otplatne rate kredita

Izvor: Izradila studentica prema Vodiču za građane proračuna

2.5.3. Državna riznica

Vlada i Ministarstvo financija od 1997. Godine izgrađuju Državni financijski

informacijski sustav ( sustav Državne riznice) koji je trebao osigurati sve uplate i isplate

s jedinstvenog računa Riznice otvorenog u HNB-u te informatički povezati ministarstva

kao podružnice riznice i njihove glavne knjige sa središnjom državnom riznicom u

Ministarstvu financija. ( Bajo, 2006., str.97). U literaturi postoje različite definicije

državne riznice, jedna od njih je sljedeća: „Državna riznica je složeni sustav

proračunskog i financijskog upravljanja javnim novcem čija je svrha racionalnije

trošenje javnog novca, smanjivanje potrebe zaduživanja države te povećanje likvidnosti

gospodarstva“ (Ott i suradnici, 2009).

2.6. Osnovna struktura proračuna

Proračun se sastoji od:

1. Općeg dijela

2. Posebnog dijela, a na razini jedinica lokalne i područne ( regionalne )

samouprave i od

3. Plana razvojnih programa ( »Narodne novine«, broj 87/08 i 136/12).

Opći dio proračuna čini: račun prihoda i rashoda u kojem se iskazuju prihodi po

vrstama iskazanim po pozicijama, klasama, skupinama, podskupinama i odjeljcima i

rashodi po vrstama iskazani po klasama, skupinama i odjeljcima. Račun financiranja u

kojem se iskazuju svi primici od financijske imovine iskazani po klasama, skupinama,

podskupinama i odjeljcima i izdaci za financijsku imovinu iskazani po klasama,

14

skupinama i odjeljcima. Raspoloživa sredstva iz prethodnih godina (višak prihoda i

rezerviranja)

Posebni dio proračuna sadrži raspored svih rashoda i izdataka proračuna po

organizacijskoj klasifikaciji – razdjeli, glave i proračunski korisnici; po programskoj

klasifikaciji koja definira glavne programe, aktivnosti te tekuće i kapitalne projekte; po

ekonomskoj klasifikaciji prema računskom planu za proračunsko računovodstvo,

rashode po funkcijskoj klasifikaciji, te prihode i primitke, rashode i izdatke po izvorima

financiranja.

Plan razvojnih programa obuhvaća programe koji doprinose razvoju lokalne jedinice ili

održavanju imovine, imaju karakter dugoročnog ulaganja, izvedivi su po predviđenoj

dinamici, a obično su utvrđeni u srednjoročnom planu razvoja lokalne jedinice. Pri

njihovoj izradbi lokalne jedinice najprije planiraju sredstva za već započete programe, a

preostala sredstva u sljedećim godinama mogu planirati za nove, prioritetne razvojne

programe. Plan razvojnih programa temelji se na planovima proračunskih korisnika

utvrđenima u srednjoročnom planu razvitka lokalne jedinice. Treba napomenuti da plan

razvojnih programa proračunskog korisnika treba biti usklađen s prijedlogom njegova

financijskog plana ( Bajo i Alibegović, 2008.)

2.7. Proračunske klasifikacije

Godine 1986. Međunarodni monetarni fond ( MMF) kao standard evidencije

financijskih transakcija javnog sektora propisao je metodologiju po tzv. Statistici

državnih financija ( engl. Government Financial Statistics – GFS, 1986.) Pritom je

ustvrdio posebnu ekonomsku i funkcijsku klasifikaciju proračunskih rashoda. Bit

propisane metodologije jest evidencija proračunskih transakcija prema jedinstvenoj

klasifikaciji koja se temelji na numeričkim oznakama. Numeričke oznake omogućuju

evidentiranje planiranih javnih prihoda i izdataka te praćenje izvršenja planova i

financijsko izvješćivanje istom metodologijom. ( Bajo i Alibegović, 2008.)

15

Proračunski rashodi prema Pravilniku o proračunskim klasifikacijama mogu biti

klasificirani organizacijski, ekonomski, funkcijski, lokacijski i programski.

Organizacijska klasifikacija prikaz je rashoda i izdataka prema strukturi ustroja države,

razrađena na razdjele i glave. Status razdjela i glave dodjeljuje Ministarstvo financija

odnosno upravno tijelo za financije jedinice lokalne i područne (regionalne)

samouprave. To je svojevrstan prikaz organizacije u kojima se proračunska sredstva

koriste, primjerice: Ministarstvo turizma, Ministarstvo kulture, Ministarstvo financija,

Ministarstvo zdravlja, itd.

Ekonomska klasifikacija sadrži prihodi i primitke po prirodnim vrstama te rashode i

izdatke prema ekonomskoj namjeni za koju služe.

Funkcijska klasifikacija skup je poslova, funkcija i programa države organiziranih

prema namjeni za koju služe. Proračunski rashodi po ovoj klasifikaciji mogu biti

usmjereni na sljedeće aktivnosti: opće javne usluge, obrana, javni red i sigurnost ,

ekonomski poslovi , zaštita okoliša , usluge unapređenja stanovanja i zajednice,

zdravstvo, rekreacija, kultura i religija, Obrazovanje ili na Socijalnu zaštitu.

Lokacijska je klasifikacija prikaz rashoda i izdataka prema teritorijalnom ustroju

Republike Hrvatske, te Programska klasifikacija koju je 2003.godine uvelo

Ministarstvo financija, a predstavlja prikaz programa i njihovih sastavnih dijelova.

Glavni program skup je programa koji pridonosi ostvarenju ciljeva izvršnog tijela

utvrđenih njegovom odlukom. Program je skup neovisnih, usko povezanih aktivnosti i

projekata usmjerenih ispunjenju zajedničkoga cilja. Aktivnost je dio programa u kojem

su planirani rashodi i izdaci za ostvarivanje ciljeva utvrđenih programom (trajnog je

karaktera). Projekt je sastavni dio programa u kojem su planirani rashodi izdaci za

ostvarivanje ciljeva utvrđenih programom, a koji se planira jednokratno za tekuće ili

kapitalne rashode. Omogućuje usklađivanje proračunskih rashoda s utvrđenim ciljevima

16

i rezultatima aktivnosti lokalnih jedinica i države, a ne jednostavno s pojedinim

pozicijama proračuna kao što je to slučaj u organizacijskoj klasifikaciji.

2.8. Proračunski ciklus

Proračunski ciklus može se definirati kao sustav glavnih pravila kako formalnih tako i

neformalnih koja omogućuju izvršnoj vlasti donošenje odluka što vode pripremi

proračuna, njegovu predlaganju i prihvaćanju u Saboru te, konačno, provedbu

proračuna. U procesu pripreme i donošenja državnog proračuna najvažniji su sudionici:

Sabor (kao zakonodavna vlast), Vlada (kao izvršna vlast), Ministarstvo financija i ostali

korisnici državnog proračuna, te narod (Institut za javne financije; 2003.).

Slika 1. : Proračunski ciklus

Izvor: Izradila studentica

1.Planiranje i priprema proračuna

2. Usvajanje proračuna

3. Izvršenje proračuna

4. Proračunski nadzor, unutarnja i

vanjska revizija

17

Prva faza proračunskog ciklusa ili procesa započinje planiranjem i pripremom

prijedloga proračuna , izrađuju se i usvajaju strategije Vladinih programa, programi

mogu biti različiti smanjenje nezaposlenosti mladih, stabilnost cijena, utvrdit visinu

budžetskog deficita i način njegova pokrivanja, privlačenje stranih investicija itd. Zatim

donose se smjernice ekonomske i fiskalne politike za iduće godine, te upute za izradu

prijedloga državnog proračuna i financijskih planova proračunskih i izvanproračunskih

korisnika. Planiraju se prihodi i rashodi, te obrazlažu prijedlozi financijskih planova

proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Ta faza traje oko osam mjeseci, od ožujka

do studenog.

Druga faza usvajanje proračuna uključuje predlaganje, raspravu i u konačnici

prihvaćanje proračuna , odvija se u Saboru u studenom i prosincu, dakle mjesec i

pol do dva mjeseca, izuzev u slučaju kada se donosi odluka o privremenom

financiranju, kao što je to bio slučaj za 2008. godinu.

U Trećoj fazi dolazi do izvršenja proračuna prikupljaju se planirani prihodi i troše za

planirane namjene odnosno rashode. Ta faza traje točno godinu dana, od 1. siječnja do

31. Prosinca ( Institut za javne financije; 2009.)

U svim fazama proračunskog procesa provodi se nadzor i revizija trošenja proračunskih

sredstava kako bi se nadzirala zakonitost, svrhovitost i pravodobnost korištenja

proračunskih sredstava.

18

3. RAČUNOVODSTVO U SUSTAVU PRORAČUNA

U ovom poglavlju će se teorijski obraditi računovodstvo proračuna, značenje

računovodstvenih koncepata i zaključno usporedba dva najznačajnija računovodstvena

koncepta.

3.1. Računovodstvo proračuna

Temeljne odrednice proračunskog računovodstva uređene su Zakonom o proračunu

(»Narodne novine«, broj: 87/08 i 136/12) koji člankom 3 točkom 51 proračunsko

računovodstvo definira kao računovodstveni sustav koji se odnosi na knjigovodstveno

praćenje, analiziranje i izvještavanje o poslovnim događajima proračuna te proračunskih

i izvanproračunskih korisnika.

Nadalje proračunskim računovodstvom uređuju se poslovne knjige, knjigovodstvene

isprave i obrada podataka, sadržaj računa računskog plana, priznavanje prihoda i

primitaka te rashoda i izdataka, procjenjivanje bilančnih pozicija, revalorizacija,

financijsko izvještavanje i druga područja u svezi s proračunskim računovodstvom.

Temelji se na općeprihvaćenim računovodstvenim načelima: točnosti, istinitosti,

pouzdanosti i pojedinačnom iskazivanju poslovnih događaja, te na međunarodnim

računovodstvenim standardima za javni sektor. Također proračunsko računovodstvo

vodi se po načelu dvojnog knjigovodstva, a prema rasporedu računa iz računskog plana.

Obveznici vođenja proračunskog računovodstva i sastavljanja financijskih izvještaja

jesu proračunski korisnici i izvanproračunski korisnici koji su u drugom poglavlju ovog

diplomskog rada objašnjeni.

19

3.2. Računovodstveni koncepti

Računovodstvenim konceptom u duhu našeg stručnog jezika možemo smatrati ukupnost

općeprihvaćenih računovodstvenih pretpostavki i izbora trenutka priznavanja

transakcija ili događaja u financijskim izvještajima za određeno razdoblje. Budući da

„računovodstveni koncept upućuje na to kada je transakcija ili poslovni događaj priznat

u financijskim izvještajima – kada je uslijedio novčani tok ili kada je nastao poslovni

događaj“ na osnovu njega znamo što je mjereno ili prikazano u financijskim

izvještajima određenog razdoblja –ukupni ekonomski resursi, ukupni financijski resursi,

samo tekući financijski resursi ili novčani tok i ravnotežni saldo (Vašiček, 2010./2011.,

str.54)

Dva su glavna računovodstvena koncepta, i to (Vašiček, 2010./2011., str.54):

1. Novčani koncept, i

2. Koncept nastanka događaja ( obračunski koncept).

Različitim varijacijama i modifikacijama glavnih koncepata dobivaju se brojni drugi

izvedeni računovodstveni koncepti poznati pod zajedničkim nazivima (Vašiček,

2010./2011., str.55) :

- Modificirani (prilagođeni) koncept nastanka događaja, i

- Modificirani (prilagođeni) novčani koncept.

3.2.1. Novčani računovodstveni koncept

Novčani računovodstveni koncept podrazumijeva priznavanje transakcija i drugih

poslovnih događaja u trenutku kad je novac ili novčani ekvivalent primljen (naplaćen)

ili izdan (isplaćen). Ovaj računovodstveni koncept još uvijek je vrlo rasprostranjen u

nacionalnim sustavima državnog računovodstva, a naročito proračunskog

računovodstva, diljem svijeta. Primarni razlog za to je činjenica da je ovakav pristup

računovodstvu koristan za praćenje ostvarene potrošnje financijskih resursa u odnosu na

planiranu što je polazište za određivanje budućih zahtijeva i za utvrđivanje odgovornosti

20

financijskog menadžmenta u raspolaganju financijskim resursima (Vašiček,

2010./2011., str.55).

Prilagođeni novčani koncept čine različite varijacije osnovnog novčanog koncepta.

Najčešći oblik prilagodbe sastoji se u „produživanju“ fiskalne godine, odnosno

uvažavanju novčanih primitaka i izdataka u određenom razdoblju nakon isteka godine

za koju se izvještaji sastavljaju. „Prilagođeni novčani koncept mjeri novac i novčane

obveze na način da se transakcije i poslovni događaji koji su nastali krajem godine

priznaju u toj godini ako se očekuje da će rezultirati novčanim primicima i/ili izdacima

unutar određenog razdoblja poslije kraja godine.“ (Vašiček, 2010./2011., str.61)

3.2.2. Računovodstveni koncept nastanka događaja

Računovodstveni koncept nastanka događaja podrazumijeva priznavanje poslovnih

događaja i transakcija u trenutku kada su se one stvarno i dogodile. Ovaj je

računovodstveni koncept sveobuhvatan u pogledu priznavanja i prezentiranja stanja i

promjena ukupnih resursa, dugova i izvora vlasništva izvještajne jedinice (Vašiček,

2010./2011., str.64).

Prema prilagođenom koncept nastanka događaja prihodi se priznaju na temelju priljeva

novčanih sredstava, a rashodi na temelju nastanka poslovnog događaja (obveza) u

izvještajnom razdoblju, neovisno o tome je li obavljeno plaćanje. Nastale obveze

evidentiraju se kao rashod te se obračunski koncept primjenjuje samo na strani rashoda (

tzv. Modificirano obračunsko načelo). Prihodi se i dalje vode po gotovinskom načelu

odnosno evidentiraju se u trenutku naplate ( Bajo i Alibegović, 2008., str. 221).

21

4. FINANCIJSKO IZVJEŠTAVANJE U SUSTAVU

PRORAČUNA

Osnovni izvor računovodstvenih informacija u sustavu proračuna su financijski

izvještaji koji se izrađuju u skladu s računovodstvenim pravilima i standardima za javni

sektor. Financijsko izvještavanje u javnom sektoru je ključni element odgovornosti

tijela javnog sektora ( Antunović i suradnici, 1996., str.89).

4.1. Ciljevi i korisnici financijskog izvještavanja

Financijski izvještaji su strukturirani prikaz financijskog položaja, uspješnosti i

promjena financijskog položaja proračunskog korisnika. Osnovni ciljevi financijskih

izvještaja su pružiti informacije širokom krugu korisnika koji će ih koristiti u donošenju

odluka i procjena tijekom raspodjele povjerenih proračunskih sredstava (IFAC-IPSASB

(2012) IPSAS 1 – Presentation of financial statements, http://www.ifac.org 26.06.2014.)

U okviru MSFI (Međunarodni standardi financijskog izvještavanja) navode se

kvalitativna obilježja financijskih izvještaja: razumljivost, važnost, značajnost,

pouzdanost, neutralnost, opreznost, potpunost i usporedivost.

Međunarodna federacija računovođa (IFAC) osnovala je Odbor za međunarodne

računovodstvene standarde u javnom sektoru (IPSASB) koji razvija računovodstvene

standarde za javni sektor (IPSAS-e).

Prema IFAC-IPSASB posebno se ističu specifične namjene kojima moraju udovoljiti

financijski izvještaji državnih jedinica:

• prezentiranje informacije o izvorima, alokaciji i upotrebi financijskih resursa;

22

• prezentiranje informacija o tome kako jedinica financira svoje aktivnosti i udovoljava

novčanim zahtjevima;

• prezentiranje informacija korisnih u procjeni sposobnosti jedinice za financiranje

njenih aktivnosti i udovoljavanje njezinim obvezama (redovitim i izvanrednim);

• prezentiranje informacije o financijskim uvjetima i promjenama u njima;

• prezentiranje zbirnih informacija korisnih u procjeni mogućnosti (izvršenja) jedinice

u području troškova usluga, efikasnosti i izvršenja (Vašiček, D., 2009., str.409)

Dva su moguća pristupa u oblikovanju i sadržaju financijskih izvještaja, jedan od njih je

zakonom propisan ili standardizirani oblik karakterističan za eksterne financijske

izvještaje, te drugi neformalni, neobvezani oblik koji je svojstven internim financijskim

izvještajima.

Korisnici financijskih izvještaja javnog sektora razlikuju se od korisnika financijskih

izvještaja poduzetnika, međutim i u javnom sektoru najčešće ja prisutna podjela u dvije

skupine:

1. interni (unutarnji) korisnici i

2. eksterni (vanjski) korisnici.

Korisnici se služe financijskim izvještajima kako bi zadovoljili svoje različite potrebe za

informacijama. (Belak, 2006., str. 45.)

Prema stavovima Međunarodne federacije računovođa (IFAC) korisnici

računovodstveni informacija su : Zakonodavna i druga tijela državne uprave; Javnost;

Ulagači i kreditori; Agencije za procjenu boniteta i drugi procjenitelji na financijskom

tržištu; Druge države, međunarodne agencije i drugi opskrbljivači resursima; Ekonomski

i financijski analitičari; „Viši“ javni menadžment ( Vašiček, 2010./2011., str. 41)

23

4.2. Temeljni financijski izvještaji

Prema Pravilniku o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu

propisuje se oblik i sadržaj financijskih izvještaja, razdoblja za koja se sastavljaju te

obveza i rokovi njihova podnošenja.

Slika 2. : Temeljni financijski izvještaji

Izvor: Izradila studentica

4.2.1. Bilanca

Bilanca prikazuje informacije o stanju imovine i obveza na početku i na kraju

izvještajnog razdoblja te je pokazatelj o promjenama neto vrijednosti kao pokazatelj

očuvanja „kapitala“ i to:

§ neto vrijednosti financijske imovine ( financijska imovina umanjena za obveze ),

Temeljni financijski izvještaji

ki

Bilanca

ki

Izvješće o prihodima i primitcia,

rashodima i izdatcima

Izvješće o novčanom toku

ki Iz

Izvješće o promjeni veličine i obujma

imovine

ki Izki Iz

Računovodstvene politike i bilješke uz

financijske izvještaje

24

§ neto vrijednosti ukupne imovine ( ukupna imovina umanjena za obveze ) .

4.2.2. Izvješće o prihodima i primitcima, rashodima i izdatcima

Osigurava informacije o prihodima i rashodima koje se temelje na modificiranom

obračunskom načelu. To znači da se u izvješću na strani prihoda i primitaka evidentira

naplata u gotovini, a na strani rashoda obračunane ( nastale) obveze za podmirenje

rashoda. ( Bajo i Alibegović, 2008.)

Prihodi su, prema metodologiji GFS-a 2001, povećanje neto vrijednosti prouzročeno

transakcijom. U smislu Zakona o proračunu oni predstavljaju dio kategorije

proračunskih prihoda. Prihodi ne uključuju kapitalne prihode od prodaje nefinancijske

imovine ni prihode od prodaje dijela financijske imovine (dionica i ostalih udjela), što je

u ranijem korištenju metodologije GFS-a 1986 bio slučaj. Rashodi su prema

metodologiji GFS-a 2001 smanjenje neto vrijednosti prouzročeno transakcijom. U

smislu Zakona o proračunu predstavljaju dio kategorije proračunskih rashoda. Za

razliku od kategorije rashoda prema metodologiji GFS-a 1986, rashodi ne uključuju

kapitalne izdatke za nabavu nefinancijske imovine niti im se pridodaju posudbe

umanjene za otplate. (http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2009/PDF/13-bind.pdf

28.04.2014.)

4.2.3. Izvješće o novčanom toku

Informacije o novčanim tokovima su važne za upravljanje likvidnošću i praćenje

proračunskih

ograničenja. U ovom izvještaju se prikazuje struktura i ukupan iznos novčanih priljeva i

odljeva u izvještajnom razdoblju. Posebno se promatraju novčani tokovi tekućeg

poslovanja, novčani tokovi iz transakcija na nefinancijskoj imovini te transakcija na

financijskoj imovini i obvezama. Ukupna neto promjena novčanog salda rezultat je neto

promjena novčanog salda ostvarenog iz tri navedene aktivnosti. Ovaj izvještaj obavezno

sastavljaju samo jedinice

25

lokalne područne (regionalne) samouprave, dok to proračunski korisnici nisu dužni

činiti za potrebe eksternog izvještavanja. ( Vašiček i suradnici, 2007.)

4.2.4. Izvješće o promjeni veličine i obujma imovine

Izvješće o promjeni veličine i obujma imovine, Ministarstvo financija uvodi kao

dopunu informacijama iz bilance, a ono podrazumijeva razradu povećanja ili smanjenja

vrijednosti imovine i obveza tijekom godine. U izvješću se iskazuju svi utjecaji na neto

vrijednost koji nisu rezultat prihoda i rashoda, a klasificiraju se kao promjene u

vrijednosti ili promjene u obujmu imovine i obveza. ( Bajo i Alibegović, 2008.)

4.2.5. Računovodstvene politike i bilješke uz financijske izvještaje

Računovodstvene politike su posebna načela, osnove, odgovori, pravila i praksa koje

primjenjuje subjekt pri sastavljanju i prezentiranju financijskih izvještaja.

4.3. Izvještaji o izvršenju proračuna

Sadržaj i donošenje godišnjeg i polugodišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna donosi se

sukladno člancima 108-112 Zakona o proračunu („Narodne novine“, broj: 86/08 i

136/12) i Pravilnika o polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna

(„Narodne novine“, broj: 24/13) koji je stupio na snagu 7. ožujka 2013.godine.

- opći dio proračuna koji čini Račun prihoda i rashoda i Račun financiranja na

razini odjeljka ekonomske klasifikacije,

- posebni dio proračuna po organizacijskoj i programskoj klasifikaciji te razini

odjeljka ekonomske klasifikacije,

- izvještaj o zaduživanju na domaćem i stranom tržištu novca i kapitala,

- izvještaj o korištenju proračunske zalihe,

- izvještaj o danim državnim jamstvima i izdacima po državnim jamstvima,

- obrazloženje makroekonomskih pokazatelja,

- obrazloženje ostvarenja prihoda i primitaka, rashoda i izdataka, te

26

- deficit općeg proračuna.

27

5. ANALIZA PRORAČUNA OPĆINE VRSAR

Općina Vrsar osnovana je Zakonom o području županija, gradova i općina donesenim

1992., koji je stupio na snagu 1993. godine. Faktički Općina Vrsar samostalno djeluje

od početka 1994. godine; riječ je o prvoj godini kada je izglasala vlastiti proračun i

njime počela egzistirati. Bila su to teška ratna vremena kada je općinski proračun bio

višestruko manji negoli je danas (2013. godine), ali ipak su u ovom razdoblju i opisanim

okolnostima postavljeni čvrsti temelji za sve ono što je kasnije napravljeno i što u

suvremenosti baštinimo od općinskih početaka. (Grgeta i suradnici, 2013., str.568)

5.1. Povijesni razvoj i organizacija Općine Vrsar

Naziv Vrsar (tal. Orsera) vrlo je star. U srednjovjekovnim, latinskim dokumentima, ime

tog gradića nalazimo u raznim varijantama: Ursaria, Ursarium, Vrsarium, Orsaria...

Imenom Ursaria označavala se čak i obala između Funtane i Lima. U korijenu naziva

Ursaria sačuvala se (tako misle lingvisti) staromediteranska riječ "ur" (izvor). Drevni

mediteranski pomorci su, ploveći uz zapadnu obalu Istre, uzimali pitku vodu s izvora na

obali između Funtane i Vrsara, te je tako nastao naziv Ursaria. Pod tim imenom Vrsar je

bio poznat u rimsko i bizantsko doba. U ranom srednjem vijeku Slaveni (Hrvati) su

antički naziv prilagodili svom izgovoru. U hrvatskom nazivu "u" je zamijenjeno s "v" a

nastavak "ia" se vremenom izgubio. Tako je nastao hrvatski naziv Vrsar.

Budući da Općina „živi“ još od prethistorijskih vremena u nastavku je opisana samo

kratka povijest Vrsara od 19. stoljeća do danas.

U 19. st. Vrsar predstavlja malu seosku općinu u sastavu kotara Poreč. Tijekom 19. st.

Vrsar se stao širiti izvan starih gradskih zidina: u zaljevu se gradi pristanište. Na

padinama brežuljka između starog Vrsara i mora grade se nove kuće. Početkom 20.

stoljeća gradi se i nova škola (1900. god.). Nacionalni sukobi između Hrvata i Talijana

u drugoj polovini 19. st. nisu u Vrsaru dolazili do izražaja. Prvi svjetski rat izmijenio je

političke prilike u Istri. U doba raspada Austro-ugarske monarhije talijanska vojska je

okupirala Istru i ona dolazi u sastav Italije (1918. - 1943. god.).

28

Nakon prvog svjetskog rata talijanski imperijalisti iskoristili su slabosti novoosnovane

države Jugoslavije i ugovorom u Rapallu (1920. g.) osigurali legalno pravo na Istru. U

doba talijanske okupacije položaj Hrvata i Slovenaca u Istri bio je neobično težak.

Stanje se naročito pogoršalo po dolasku fašista na vlast na čelu sa B. Mussolinijem

(1922.). Uporaba hrvatskog i slovenskog jezika bila je strogo zabranjena. U planu je

bilo nasilno iseljavanje stanovništva u talijanske kolonije u Africi. I drugi svjetski rat

uvjetovao je radikalne političke promjene na istarskom poluotoku.

U travnju 1941. god. Hitler i Mussolini okupirali su Jugoslaviju. Hrvati Istre digli su se

na ustanak protiv talijanskih fašista i za priključenje Istre Hrvatskoj. Kapitulacijom

Italije (8.IX.1943.) u Istri dolazi do općenarodnog ustanka. U listopadu 1943. god. Istru

su okupirali Nijemci. Tijekom 1944. god. i u okolici Vrsara vode se borbe između

partizana i Nijemaca ( službene stranice Općine Vrsar).

Danas 2014. godine Općina Vrsar predstavlja prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu,

koja je povezana zajedničkim interesima stanovništva. Općina Vrsar je jedinica lokalne

samouprave na području utvrđenom Zakonom o područjima županija, gradova i općina

u Republici Hrvatskoj. U sastavu Općine Vrsar su slijedeća naselja: Vrsar, Begi, Bralići,

Delići, Flengi, Gradina, Kloštar, Kontešići i Marasi. Granice Općine Vrsar su granice

katastarskih općina Vrsar, Lim i Gradina.

Općina Vrsar ima grb, zastavu i svečanu zastavu. Grb Općine Vrsar povijesni je grb

Vrsara. Opis grba: u ovalnom štitu, u plavom polju, na zelenom brijegu, u sredini stablo

- prirodno, smeđeg debla i grana, zelene krošnje i deset (10) crvenih plodova, u pratnji

dva medvjeda smeđe dlake, crveno naoružana, prednjim šapama oslonjena na deblo.

Zastava Općine Vrsar je jednobojna, plave boje, omjera dužine i širine 2:1, sa grbom

Općine Vrsar u sredini zastave, na sjecištu dijagonala, a grb je obrubljen zlatno-žutim

rubom. Općina Vrsar ima i svečanu zastavu (gonfalon) dimenzija 80x160 cm, koja je

jednobojna, plave boje, na rubovima obrubljena zlatnom trakom a na dnu repa zlatnim

resicama. U sredini gonfalona nalazi se grb Općine Vrsar a iznad grba zlatnim slovima

ispisan dvojezični natpis "OPĆINA VRSAR - COMUNE DI ORSERA". Ispod grba u

29

repu gonfalona nalaze se ukrasni ornamenti, grančice masline i vinove loze zlatno

obojani. ( Službene novine Općine Vrsar, broj: 6/2009 )

Slika 3. : Grb, zastava i svečana zastava.

Izvor: Broj: 6/2009 "SLUŽBENE NOVINE OPĆINE VRSAR" Strana: 161

Tijela Općine su Općinsko vijeće i Općinski načelnik. Općinsko vijeće je predstavničko

tijelo građana Općine i tijelo lokalne samouprave koje donosi odluke i akte u okviru

djelokruga Općine, te obavlja poslove u skladu s Ustavom, Europskom poveljom o

lokalnoj samoupravi, zakonom i Statutom Općine Vrsar.

30

Trenutno Općinsko vijeće je sljedeće:

PREDSJEDNIK:

§ Franko Matukina (IDS)

POTPREDSJEDNICI:

§ Celeste Gerometta (IDS)

§ Roberta Klaić (IDS)

ČLANOVI:

§ Marina Deak (IDS)

§ Ivana Halambek (IDS)

§ Ivan Radetić (IDS)

§ Đaković Antonio (IDS)

§ Marijan Vasić (SDP)

§ Branko Antulov Fantulin (SDP)

§ Mihael Šegon (SDP)

OPĆINSKI NAČELNIK

Ø Franko Štifanić (IDS)

ZAMJENIK OPĆINSKOG NAČELNIKA

Ø Zoran Kalčić (IDS)

Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Općine, kao i poslova državne

uprave prenijetih na Općinu, ustrojava se Jedinstveni upravni odjel. Jedinstveni upravni

odjel samostalan je u okviru svog djelokruga, a za zakonito, stručno, efikasno i

pravovremeno obavljanje poslova iz svoje nadležnosti odgovoran je Načelniku.

31

Zadaća: Obavljanje stručnih, pravnih, administrativnih, savjetodavnih i protokolarnih

poslova vezanih uz rad Općinskog vijeća i Općinskog načelnika, te unapređenje mjesne

samouprave; Obavljanje svih poslova iz samoupravnog djelokruga Općine, a naročito iz

oblasti: opće uprave (opći, kadrovski i upravni poslovi), rješavanje zahtjeva građana,

osiguranje tehničkih uvjeta za rad, poslovi prijemne kancelarije, arhiviranja

dokumentacije i otpreme pošte, nabava roba i usluga). Vođenje financijskog i

materijalnog poslovanja Općine (izrada i izvršavanje proračuna i godišnjeg obračuna

proračuna, razrez i naplata općinskih prihoda, obavljanje računovodstvenih poslova,

vođenje knjigovodstvenih evidencija). Vođenje komunalnog gospodarstva (izrada

programa održavanja i izgradnje komunalne infrastrukture, upravni postupci u oblasti

komunalnog gospodarstva, provedba komunalnog reda, osiguranje obavljanja

komunalnih djelatnosti), prostornog uređenja i zaštite okoliša (izrada izvješća o stanju u

prostoru i programa mjera za unapređenje stanja u prostoru, poslovi na donašanju

prostorno planske dokumentacije). Vođenje Imovinsko-pravnih odnosa vezanih za

gospodarenje nekretninama u vlasništvu Općine (kupoprodaja nekretnina, zakup

zemljišta, uspostavljanje služnosti, najam stanova, zakup poslovnih prostora).

Društvenih djelatnosti (predškolskog odgoja i naobrazbe, obrazovanja, kulture, sporta i

tehničke kulture, socijalne skrbi, zdravstva i civilnog društva), te protupožarne i civilne

zaštite.

JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL

§ Načelnik: Franko Štifanić

§ Pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela: Slobodan Vugrinec

§ Viši savjetnik za investicijske projekte, javnu nabavu i pravne poslove: Sandi

Čuka

§ Viši pravni savjetnik: Dragana Zavada

§ Administrativni tajnik: Saša Halambek

§ Poslovni tajnik: Loredana Družeta-Brajković

URED OPĆINSKOG VIJEĆA I OPĆINSKOG NAČELNIKA

§ Tajnik Općinskog vijeća i Općinskog načelnika: Boris Šverko

32

ODSJEK ZA FINANCIJE, PRORAČUN I RAČUNOVODSTVO

§ Voditelj odsjeka za financije, proračun i računovodstvo: Ines Šepić

§ Pomoćnik voditelja odsjeka za financije, proračun i računovodstvo: Katerina

Krišto

§ Računovodstveni referent: Emilija Velenik

§ Računovodstveni referent: Dorijana Matulić

ODSJEK ZA KOMUNALNI SUSTAV

§ Voditelj odsjeka za komunalni sustav: Nirvana Posavčević

§ Komunalni savjetnik: Anton Prekalj

§ Komunalni redari: Stojan Malić i Mladen Pisak

§ Čistačica: Dragana Radić

ODSJEK ZA PROSTORNO UREĐENJE, GRADITELJSTVO I ZAŠTITU

OKOLIŠA

§ Voditelj odsjeka za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša: Vlasta

Gortan ( http://www.vrsar.hr/, Službene stranice Općine Vrsar 29.04.2014.)

5.2. Godišnji izvještaj o izvršenju proračuna Općine Vrsar za 2012. Godinu

Proračun Općine Vrsar za 2012. godinu donijet je na sjednici Općinskog vijeća 22.

prosinca 2011. godine u visini od 28.482.000,00 kuna. Izmjene i dopune Proračuna

Općine Vrsar za 2012. godinu donijete su na sjednici Općinskog vijeća 20. prosinca

2012 godine. Proračun je smanjen za 7.073.770,00 kn ili 24,8%, te iznosi 21.408.230,00

kn. Radi svrsi shodnijeg izvršavanja pojedinih rashoda i izdataka iskorištena je

mogućnost preraspodjele sredstava za pojedine namjene sukladno odredbama čl. 38

33

Zakona o proračunu (NN 87/08 i 136/12) i čl. 18. Odluke o izvršavanju Proračuna

Općine Vrsar za 2012. godinu ("Službene novine Općine Vrsar", broj 6/11).

U općem dijelu proračuna Općine Vrsar nalazi se račun prihoda i rashoda u kojem su

prikazani svi prihodi i rashodi za razdoblje od 01.01.2012. do 31.12.2012. godine,

također nalazi se i račun financiranja koji sadrži primitke od financijske imovine i

zaduživanja i izdatke za financijsku imovinu i otplate zajmova. Na koncu u općem

dijelu proračuna se vrši rekapitulacija kako bi se dobila ukupno raspoređena sredstva.

U nastavku je izvršena analiza plana proračuna Općine Vrsar za 2012. godinu.

Tablica 4. : Opći dio proračuna Općine Vrsar za 2012. godinu.

A. RAČUN PRIHODA I RASHODA TEKUĆI PLAN 2012.

Prihodi poslovanja 16.291.900,00

Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 1.952.000,00

Rashodi poslovanja 17.477.880,00

Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 2.027.700,00

RAZLIKA - VIŠAK / MANJAK -1.261.680,00

B. RAČUN FINANCIRANJA

Primici od financijske imovine i zaduživanja 0,00

Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 1.902.650,00

RAZLIKA VIŠAK / MANJAK -1.902.650,00

C. RASPOLOŽIVA SREDSTVA IZ PRETHODNIH GODINA

34

Izvor: Izradila studentica prema podacima godišnjeg izvještaja o izvršenju

proračuna Općine Vrsar za 2012. godinu.

Račun prihoda i rashoda je strukturiran na sljedeći način: prihodi poslovanja planirani

su u iznosu od 16.291.900,00 kuna, u znatno manjem iznosu su planirani prihodi od

prodaje nefinancijske imovine 1.952.000,00 kuna. Rashodi poslovanja planirani su u

iznosu od 17.477.880,00 kuna, a rashodi za nabavu nefinancijske imovine 2.027.700,00

kuna. Razlika između prihoda i rashoda je negativna tj. manjak i iznosi -1.261.680,00

kuna.

Račun financiranja čine primici od financijske imovine i zaduživanja koji su planirani u

iznosu od 0,00 kuna i izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova koji prema

tekućem planu iznose 1.902.650,00 kuna.

Općina Vrsar računa i na raspoloživa sredstva iz prethodnih godina i to u iznosu od

3.164.330,00 kuna.

Rekapitulacija Općeg dijela proračuna Općine Vrsar za 2012. godinu. prikazana je i

grafičkim putem.

Grafikon 1.: Rekapitulacija Općeg dijela proračuna Općine Vrsar za 2012. godinu.

RASPOLOŽIVA SREDSTVA IZ PRETHODNIH GODINA

3.164.330,00

REKAPITULACIJA

UKUPNI PRIHODI 18.243.900,00

VIŠAK PRIHODA IZ PRETHODNIH GODINA

3.164.330,00

PRIMICI OD FINANCIJSKE IMOVINE I

ZADUŽIVANJA 0,00

UKUPNO RASPOLOŽIVA SREDSTVA 21.408.230,00

UKUPNI RASHODI 19.505.580,00

IZDACI ZA FINANCIJSKU IM. I OTPLATE

ZAJMOVA 1.902.650,00

UKUPNO RASPOREĐENA SREDSTVA 21.408.230,00

35

Izvor: Izradila studentica prema podacima godišnjeg izvještaja o izvršenju

proračuna Općine Vrsar za 2012. godinu.

Iz grafikona je vidljivo da su ukupna raspoloživa sredstva koja su planirana u iznosu od

21.408.230,00 kuna jednaka ukupno raspoređenim sredstvima.

U slijedećim tablicama prikazat će se i analizirati planirani prihodi i rashodi proračuna

Tablica 5. : Planirani prihodi za 2012. godinu i udio u % u ukupnim prihodima

BROJČANA OZNAKA I NAZIV RAČUNA PRIHODA TEKUĆI

PLAN 2012.

STRUKTURA

6 Prihodi poslovanja 16.291.900,00 89,30%

ukupno prihodi;

18.243.900,00

višak prihoda iz prethodnih godina;

3.164.330,00 primici od financijske

imovine i zaduživanja; 0

ukupno rasploživa sredstva;

21.408.230,00

ukupni rashodi;

19.505.580,00

izdaci za finan.im. I

otplate zajmova;

1.902.650,00

ukupno raspoređena sredstva;

21.408.230,00

0,00

5.000.000,00

10.000.000,00

15.000.000,00

20.000.000,00

25.000.000,00

0 1 2 3 4 5 6 7 8

36

61 Prihodi od poreza 7.600.000,00 41,66%

611 Porez i prirez na dohodak 2.955.000,00 16,20%

6111 Porez i prirez na dohodak od nesamostalnog rada

613 Porezi na imovinu 3.925.000,00 21,51%

6131 Stalni porezi na nepokretnu imovinu (zemlju, zgrade, kuće i

ostalo)

6134 Povremeni porezi na imovinu

614 Porezi na robu i usluge 720.000,00 3,95%

6142 Porez na promet

6145 Porezi na korištenje dobara ili izvođenje aktivnosti

63 Pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar opće

države

1.327.850,00 7,28%

633 Pomoći iz proračuna 883.050,00 4,84%

6331 Tekuće pomoći iz proračuna

6332 Kapitalne pomoći iz proračuna

635 Pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije 444.800,00 2,44%

6351 Tekuće pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije

64 Prihodi od imovine 1.218.250,00 6,68%

641 Prihodi od financijske imovine 61.800,00 0,34%

6413 Kamate na oročena sredstva i depozite po viđenju

6414 Prihodi od zateznih kamata

642 Prihodi od nefinancijske imovine 1.156.450,00 6,34%

6421 Naknade za koncesije

6422 Prihodi od zakupa i iznajmljivanja imovine

6423 Naknada za korištenje nefinancijske imovine

6429 Ostali prihodi od nefinancijske imovine

65 Prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim

propisima

6.026.700,00 33,03%

651 Administrativne (upravne) pristojbe 1.369.500,00 7,51%

6513 Ostale upravne pristojbe

6514 Ostale pristojbe

652 Prihodi po posebnim propisima 1.162.200,00 6,37%

6524 Doprinosi za šume

6526 Ostali nespomenuti prihodi

653 Komunalni doprinosi i naknade 3.495.000,00 19,16%

6531 Komunalni doprinosi

6532 Komunalne naknade

6533 Naknade za priključak

66 Ostali prihodi 60.000,00 0,33%

37

663 Donacije od pravnih i fizičkih osoba izvan opće države 60.000,00 0,33%

6632 Kapitalne donacije

68 Kazne, upravne mjere i ostali prihodi 59.100,00 0,32%

681 Kazne i upravne mjere 1.600,00 0,01%

6819 Ostale kazne

683 Ostali prihodi 57.500,00 0,32%

6831 Ostali prihodi

7 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 1.952.000,00 10,70%

71 Prihodi od prodaje ne proizvedene imovine 1.710.000,00 9,37%

711 Prihodi od prodaje materijalne imovine - prirodnih

bogatstva

1.710.000,00 9,37%

7111 Zemljište

72 Prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine 242.000,00 1,33%

721 Prihodi od prodaje građevinskih objekata 242.000,00 1,33%

7211 Stambeni objekti

UKUPNO PRIHODI 18.243.900,00 100,00%

Izvor: Izradila studentica prema podacima Godišnjeg izvještaja o izvršenju

proračuna Općine Vrsar za 2012. godinu.

Planirani prihodi za 2012. godinu iznose 18.243.900,00 kuna, 16.291.900,00 kuna

planira se ostvariti iz prihoda poslovanja, dok se ostatak od 1.952.000,00 kuna planira

ostvariti putem prihoda od prodaje nefinancijske imovine.

Iz prihoda poslovanja najveći dio se planira ostvariti putem prihoda od poreza i to u

iznosu od 7.600.000,00 kuna.

Pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar opće države planirane su u

iznosu od 1.327.850,00 kuna i čine 7,28% ukupno planiranih prihoda, pomoći iz

proračuna planirane su u nešto manjem iznosu 883.050,00 kuna, dok pomoći

izravnavanja za decentralizirane funkcije prema planu iznose 444.800,00 kuna što čini

svega 2,44% ukupno planiranih prihoda.

38

Prihodi od imovine ostvaruju se putem prihoda od financijske imovine (kamate na

oročena sredstva i depozite po viđenju, prihodi od zateznih kamata) i prihoda od

nefinancijske imovine (naknade za koncesije, prihodi od zakupa i iznajmljivanja

imovine, naknada za korištenje nefinancijske imovine, ostali prihodi od nefinancijske

imovine). Prihodi od imovine većim dijelom se dobivaju od prihoda od nefinancijske

imovine nego od financijske. Tako su prihodi od financijske imovine planirani u iznosu

od 61.800,00 kuna, dok su prihodi od nefinancijske planirani u iznosu od 1.156.450,00

kuna.

Veliki dio prihoda se planira ostvariti putem prihoda od administrativnih pristojbi i

prihoda po posebnim propisima i to u iznosu od 6.026.700,00 kuna. Općina Vrsar

najveći dio ovih prihoda ostvaruje putem komunalnih doprinosa i naknadi i to čak u

iznosu od 3.495.000,00 kuna.

Donacije od pravnih i fizičkih osoba izvan opće države također spadaju u prihode

poslovanja i čine 0,33% ukupnih prihoda, te su planirani u iznosu od 60.000,00 kuna.

Najmanje prihoda u 2012. godini je planirano ostvariti putem kazni i upravnih mjera

svega 1.600,00 kuna što čini 0,01% ukupnih prihoda.

Druga kategorija prihoda jesu prihodi od prodaje nefinancijske imovine koji su planirani

u iznose od 1.952.000,00 kuna što čini 10,70% ukupno planiranih prihoda.

Tablica 6. : Planirani rashodi za 2012. godinu i udio u % u ukupnim rashodima

BROJČANA OZNAKA I NAZIV RAČUNA RASHODA TEKUĆI STRUKTURA

39

PLAN 2012.

3 Rashodi poslovanja 17.477.880,00 89,60%

31 Rashodi za zaposlene 5.275.100,00 27,04%

311 Plaće 4.311.000,00 22,10%

3111 Plaće za redovan rad

312 Ostali rashodi za zaposlene 271.200,00 1,39%

3121 Ostali rashodi za zaposlene 0,00

313 Doprinosi na plaće 692.900,00 3,55%

3132 Doprinosi za zdravstveno osiguranje

3133 Doprinosi za zapošljavanje

32 Materijalni rashodi 6.433.200,00 32,98%

321 Naknade troškova zaposlenima 187.000,00 0,96%

3211 Službena putovanja

3212 Naknade za prijevoz, za rad na terenu i odvojeni život

3213 Stručno usavršavanje zaposlenika

322 Rashodi za materijal i energiju 625.300,00 3,21%

3221 Uredski materijal i ostali materijalni rashodi

3223 Energija

3224 Materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje

3225 Sitni inventar i auto gume

3227 Službena, radna i zaštitna odjeća i obuća

323 Rashodi za usluge 4.860.060,00 24,92%

3231 Usluge telefona, pošte i prijevoza

3232 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja

3233 Usluge promidžbe i informiranja

3234 Komunalne usluge

3235 Zakupnine i najamnine

3236 Zdravstvene i veterinarske usluge

3237 Intelektualne i osobne usluge

3238 Računalne usluge

3239 Ostale usluge

329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 760.840,00 3,90%

3291

Naknade za rad predstavničkih i izvršnih tijela, povjerenstava i

slično

3292 Premije osiguranja

3293 Reprezentacija

40

3294 Članarine

3295 Pristojbe i naknade

3299 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja

34 Financijski rashodi 29.000,00 0,15%

342 Kamate za primljene zajmove 11.000,00 0,06%

3423

Kamate za primljene zajmove od banaka i ostalih financijskih

institucija izvan javnog sektora

343 Ostali financijski rashodi 18.000,00 0,09%

3431 Bankarske usluge i usluge platnog prometa

3433 Zatezne kamate

3434 Ostali nespomenuti financijski rashodi

35 Subvencije 7.500,00 0,04%

352 Subvencije trgovačkim društvima, obrtnicima, malim i srednjim poduzetnicima izvan javnog sektora

7.500,00 0,04%

3521 Subvencije bankama i ostalim financijskim institucijama

izvan javnog sektora 0

36 Pomoći dane u inozemstvo i unutar opće države 1.894.240,00 9,71%

363 Pomoći unutar opće države 1.894.240,00 9,71%

3631 Tekuće pomoći unutar opće države 0

3632 Kapitalne pomoći unutar opće države 0

37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade

1.509.550,00 7,74%

372 Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna 1.509.550,00 7,74%

3721 Naknade građanima i kućanstvima u novcu 0,00

3722 Naknade građanima i kućanstvima u naravi 0,00

38 Ostali rashodi 2.329.290,00 11,94%

381 Tekuće donacije 1.721.290,00 8,82%

3811 Tekuće donacije u novcu 0,00

382 Kapitalne donacije 13.000,00 0,07%

3821 Kapitalne donacije neprofitnim organizacijama 0

383 Kazne, penali i naknade štete 35.000,00 0,18%

3831 Naknade šteta pravnim i fizičkim osobama

385 Izvanredni rashodi 20.000,00 0,10%

3851 Nepredviđeni rashodi do visine proračunske pričuve

386 Kapitalne pomoći 540.000,00 2,77%

3861

Kapitalne pomoći bankama i ost.finan.institucijama i trg.

41

društvima

u javnom sektoru

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 2.027.700,00 10,40%

41 Rashodi za nabavu ne proizvedene imovine 50.000,00 0,26%

411 Materijalna imovina - prirodna bogatstva 50.000,00 0,26%

4111 Zemljište 0

42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 1.312.200,00 6,73%

421 Građevinski objekti 794.000,00 4,07%

4213 Ceste, željeznice i slični građevinski objekti

4214 Ostali građevinski objekti

422 Postrojenja i oprema 210.000,00 1,08%

4221 Uredska oprema i namještaj

4222 Komunikacijska oprema

4223 Oprema za održavanje i zaštitu

4227 Uređaji, strojevi i oprema za ostale namjene

426 Nematerijalna proizvedena imovina 308.200,00 1,58%

4262 Ulaganja u računalne programe

4263 Umjetnička, literarna i znanstvena djela

4264 Ostala nematerijalna proizvedena imovina

45 Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini 665.500,00 3,41%

451 Dodatna ulaganja na građevinskim objektima 665.500,00 3,41%

4511 Dodatna ulaganja na građevinskim objektima

UKUPNO RASHODI 19.505.580,00 100,00%

Izvor: Izradila studentica prema podacima Godišnjeg izvještaja o izvršenju

proračuna Općine Vrsar za 2012. godinu.

Planirani rashodi za 2012. godinu iznose 19.505.580,00 kuna od toga rashodi

poslovanja iznose 17.477.880,00 kuna i čine 89,60% ukupnih rashoda, a rashodi za

nabavu nefinancijske imovine iznose 2.027.700,00 i čine 10,40% ukupno planiranih

rashoda.

Rashodi za zaposlene čine 27,04% rashoda i planirani su u iznosu od 5.275.100,00 kn,

najviše se izdvaja za plaće zaposlenih 4.311.000,00 kuna, dok se za ostale rashode za

zaposlene planira izdvojiti 271.200,00 kuna te za doprinose na plaće 692.900,00 kuna.

42

Materijalni rashodi zauzimaju najveći udio u ukupnim rashodima Općine Vrsar sa

32,98% i iznose 6.433.200,00 kuna. Usluge stvaraju najveće rashode 4.860.060,00

kuna, dok su naknade troškova zaposlenima planirane u iznosu od 187.000,00 kuna,

rashodi za materijal i energiju iznose 625.300,00 kuna, , a ostali nespomenuti rashodi

poslovanja iznose 760.840,00 kuna.

Financijski rashodi čine 0,15% ukupnih rashoda i planirani su u iznosu od 29.000,00

kn.

Kamate za primljene zajmove (kamate za primljene zajmove od banaka i ostalih

financijskih institucija izvan javnog sektora) čine svega 0,06% ukupnih rashoda i

planirani su u iznosu od 11.000,00 kn.

Ostali financijski rashodi (bankarske usluge i usluge platnog prometa , zatezne kamate i

ostali nespomenuti financijski rashodi) čine 0,09% ukupnih rashoda i planirani su u

iznosu od 18.000,00 kn.

Subvencije čine 0.04% ukupnih rashoda i planirane su u iznosu od 7.500,00 kuna. Dok

Pomoći dane u inozemstvo i unutar opće države čine 9,71% ukupnih rashoda i planirane

su u iznosu od 1.894.240,00 kuna.

Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade čine 7,74%

ukupnih rashoda te je za njih planirano izdvojiti 1.509.550,00 kuna. Pod ostale rashode

spadaju tekuće donacije koje su planirane u iznosu od 1.721.290,00 kuna i kapitalne

donacije za koje se planira izdvojiti 13.000,00 kuna. Kazne, penali i naknade štete

također spadaju u ostale rashode te se za njih planira izdvojiti 35.000,00 kuna.

Izvanredni rashodi koji uključuju nepredviđene rashode do visine proračunske pričuve

43

čine 0,10% rashoda i planirani su u iznosu od 20.000,00 kn. Kapitalne pomoći bankama

i ostalim financijskim institucijama i trgovačkim društvima prema planu iznose

540.000,00 kuna što čini 2,77% ukupnih rashoda.

Druga kategorija rashoda jesu rashodi za nabavu nefinancijske imovine, ti rashodi

uključuju sljedeće stavke: nabavu ne proizvedene imovine tj. materijalne imovine –

prirodna bogatstva u iznosu od 50.000,00 kuna, dok je za nabavu proizvedene

dugotrajne imovine (građevinski objekti , postrojenja i oprema) planiran puno veći

iznos od 1.312.200,00 kuna.

Nematerijalna proizvedena imovina uključuje ulaganja u računalne programe,

umjetnička, literarna i znanstvena djela i ostalu nematerijalnu proizvedenu imovinu te je

za tu namjenu planirano izdvojiti 308.200,00 kuna.

Zadnja stavka rashoda za nabavu nefinancijske imovine su rashodi za dodatna ulaganja

na nefinancijskoj imovini koji čine 3,41% ukupnih rashoda i planirani su u iznosu od

665.500,00 kuna.

Tablica 7. : Izvršenje prihoda za 2012. godinu , udio u % u ukupnim prihodima i

indeks

BROJČANA OZNAKA I NAZIV RAČUNA PRIHODA IZVRŠENJE

2012.

STRUKTURA INDEKS

6 Prihodi poslovanja 16.782.686,04 88,47% 103,01

61 Prihodi od poreza 7.824.634,71 41,25% 102,96

611 Porez i prirez na dohodak 3.009.068,30 15,86% 101,83

6111 Porez i prirez na dohodak od nesamostalnog rada 3.009.068,30 15,86%

613 Porezi na imovinu 4.086.030,24 21,54% 104,1

6131 Stalni porezi na nepokretnu imovinu (zemlju, zgrade, kuće i ostalo)

3.092.467,48 16,30%

6134 Povremeni porezi na imovinu 993.562,76 5,24%

614 Porezi na robu i usluge 729.536,17 3,85% 101,32

6142 Porez na promet 544.818,09 2,87%

44

6145 Porezi na korištenje dobara ili izvođenje aktivnosti 184.718,08 0,97%

63 Pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar opće države

1.303.861,53 6,87% 98,19

633 Pomoći iz proračuna 859.652,33 4,53% 97,35

6331 Tekuće pomoći iz proračuna 859.652,33 4,53%

6332 Kapitalne pomoći iz proračuna 0 0,00%

635 Pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije 444.209,20 2,34% 99,87

6351 Tekuće pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije 444.209,20 2,34%

64 Prihodi od imovine 1.273.212,32 6,71% 104,51

641 Prihodi od financijske imovine 65.216,75 0,34% 105,53

6413 Kamate na oročena sredstva i depozite po viđenju 41.017,65 0,22%

6414 Prihodi od zateznih kamata 24.199,10 0,13%

642 Prihodi od nefinancijske imovine 1.207.995,57 6,37% 104,46

6421 Naknade za koncesije 469.776,32 2,48%

6422 Prihodi od zakupa i iznajmljivanja imovine 568.964,59 3,00%

6423 Naknada za korištenje nefinancijske imovine 142.154,23 0,75%

6429 Ostali prihodi od nefinancijske imovine 27.100,43 0,14%

65 Prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima 6.260.659,14 33,00% 103,88

651 Administrativne (upravne) pristojbe 1.397.472,66 7,37% 102,04

6513 Ostale upravne pristojbe 490,78 0,00%

6514 Ostale pristojbe 1.396.981,88 7,36%

652 Prihodi po posebnim propisima 1.150.009,64 6,06% 98,95

6524 Doprinosi za šume 251,55 0,00%

6526 Ostali nespomenuti prihodi 1.149.758,09 6,06%

653 Komunalni doprinosi i naknade 3.713.176,84 19,58% 106,24

6531 Komunalni doprinosi 334.538,38 1,76%

6532 Komunalne naknade 3.283.623,46 17,31%

6533 Naknade za priključak 95.015,00 0,50%

66 Ostali prihodi 59.040,00 0,31% 98,4

663 Donacije od pravnih i fizičkih osoba izvan opće države 59.040,00 0,31% 98,4

6632 Kapitalne donacije 59.040,00 0,31%

68 Kazne, upravne mjere i ostali prihodi 61.278,34 0,32% 103,69

681 Kazne i upravne mjere 1.600,00 0,01% 100

6819 Ostale kazne 1.600,00 0,01%

683 Ostali prihodi 59.678,34 0,31% 103,79

6831 Ostali prihodi 59.678,34 0,31%

7 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 2.186.242,97 11,53% 112

71 Prihodi od prodaje neproizvedene imovine 1.872.411,60 9,87% 109,5

711 Prihodi od prodaje materijalne imovine - prirodnih bogatsta 1.872.411,60 9,87% 109,5

7111 Zemljište 1.872.411,60 9,87%

72 Prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine 313.831,37 1,65% 129,68

721 Prihodi od prodaje građevinskih objekata 313.831,37 1,65% 129,68

7211 Stambeni objekti 313.831,37 1,65%

UKUPNO PRIHODI 18.968.929,01 100,00% 103,97

Izvor: Izradila studentica prema podacima Godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna Općine Vrsar za 2012. godinu.

45

Planirani su ukupni prihodi za 2012. godinu u iznosu od 18.243.900,00 kuna, a izvršeni

u iznosu 18.968.929,01 kuna, što znači da je 103,97% planiranih prihoda ujedno i

izvršeno , odnosno ostvareno.

Prihodi od poslovanja su planirani u iznosu od 16.291.900,00 kuna, dok je izvršeno

16.782.686,04 kuna, što je za 3,01% više od planiranog, znači da je Općina Vrsar bila

veoma uspješna u prikupljanju prihoda te je uspjela premašiti planirane prihode od

poslovanja za 2012. godinu. Oni predstavljaju 88,47% ukupnih prihoda ostvarenih u

2012. godini.

Prihodi od prodaje nefinancijske imovine planirani su u iznosu od 1.952.000,00 kuna, a

izvršeno je 2.186.242,97 kuna, i u ovom slučaju ostvareno je više prihoda od planiranih

i to za 12%. Udio tih prihoda u ukupnim prihodima ostvarenim u 2012. godini iznosi

11,53% što je relativno mali udio.

Najveće odstupanje planiranog od ostvarenog zabilježeno je kod stavke, prihodi od

prodaje proizvedene dugotrajne imovine, planirano je 242.000,00 kuna prihoda, a

ostvareno je 313.831,37 kuna što je 29,68% više od planiranog iznosa. Sto postotno

izvršenje ostvareno je na stavki, kazne i upravne mjere, 1.600,00 kuna je planirano te je

toliko i ostvareno.

U nastavku je dan i pojednostavljeni grafički prikaz planiranih i ostvarenih prihoda za

2012. godinu.

46

Grafikon 2. : Plan i izvršenje prihoda za 2012. Godinu

Izvor: Izradila studentica prema podacima Godišnjeg izvještaja o izvršenju

proračuna Općine Vrsar za 2012. godinu.

Tablica 8. : Izvršenje rashoda za 2012. godinu , udio u % u ukupnim rashodima i

indeks

BROJČANA OZNAKA I NAZIV RAČUNA RASHODA IZVRŠENJE

2012.

STRUKTURA INDEKS

3 Rashodi poslovanja 15.916.722,76 90,05% 91,07

31 Rashodi za zaposlene 5.227.913,74 29,58% 99,11

311 Plaće 4.296.040,49 24,30% 99,65

3111 Plaće za redovan rad 4.296.040,49 24,30%

312 Ostali rashodi za zaposlene 243.309,47 1,38% 89,72

3121 Ostali rashodi za zaposlene 243.309,47 1,38%

313 Doprinosi na plaće 688.563,78 3,90% 99,37

3132 Doprinosi za zdravstveno osiguranje 615.474,51 3,48%

3133 Doprinosi za zapošljavanje 73.089,27 0,41%

32 Materijalni rashodi 5.764.175,63 32,61% 89,6

321 Naknade troškova zaposlenima 158.412,14 0,90% 84,71

3211 Službena putovanja 8.206,14 0,05%

3212 Naknade za prijevoz, za rad na terenu i odvojeni

život 136.560,00 0,77%

3213 Stručno usavršavanje zaposlenika 13.646,00 0,08%

322 Rashodi za materijal i energiju 547.540,38 3,10% 87,56

0,00

2.000.000,00

4.000.000,00

6.000.000,00

8.000.000,00

10.000.000,00

12.000.000,00

14.000.000,00

16.000.000,00

18.000.000,00

20.000.000,00

Prihodi

poslovanja

Prihodi od

prodaje

nefinacijske

imovine

Ukupni prihodi

Plan

Izvršenje

47

3221 Uredski materijal i ostali materijalni rashodi 68.243,84 0,39%

3223 Energija 454.509,43 2,57%

3224 Materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje

20.420,19 0,12%

3225 Sitni inventar i auto gume 2.259,92 0,01%

3227 Službena, radna i zaštitna odjeća i obuća 2.107,00 0,01%

323 Rashodi za usluge 4.386.895,96 24,82% 90,26

3231 Usluge telefona, pošte i prijevoza 118.269,87 0,67%

3232 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja 804.431,36 4,55%

3233 Usluge promidžbe i informiranja 80.111,61 0,45%

3234 Komunalne usluge 2.126.154,73 12,03%

3235 Zakupnine i najamnine 30.271,52 0,17%

3236 Zdravstvene i veterinarske usluge 78.462,51 0,44%

3237 Intelektualne i osobne usluge 394.855,38 2,23%

3238 Računalne usluge 150.646,54 0,85%

3239 Ostale usluge 603.692,44 3,42%

329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 671.327,15 3,80% 88,23

3291 238.312,00 1,35%

Naknade za rad predstavničkih i izvršnih tijela, povjerenstava i

0,00%

slično 238.312,00 1,35%

3292 Premije osiguranja 133.015,82 0,75%

3293 Reprezentacija 55.758,25 0,32%

3294 Članarine 3.000,00 0,02%

3295 Pristojbe i naknade 21.365,77 0,12%

3299 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 219.875,31 1,24%

34 Financijski rashodi 25.332,60 0,14% 87,35

342 Kamate za primljene zajmove 10.009,14 0,06% 90,99

3423

0,00%

Kamate za primljene zajmove od banaka i ostalih

financijskih 0,00%

institucija izvan javnog sektora 10.009,14 0,06%

343 Ostali financijski rashodi 15.323,46 0,09% 85,13

3431 Bankarske usluge i usluge platnog prometa 14.751,90 0,08%

3433 Zatezne kamate 571,56 0,00%

3434 Ostali nespomenuti financijski rashodi 0 0,00%

35 Subvencije 7.131,93 0,04% 95,09

352 Subvencije trgovačkim društvima, obrtnicima, malim i srednjim poduzetnicima izvan javnog sektora

7.131,93 0,04% 95,09

3521 Subvencije bankama i ostalim financijskim

institucijama izvan javnog sektora 7.131,93 0,04%

36 Pomoći dane u inozemstvo i unutar opće države 1.685.246,94 9,53% 88,97

363 Pomoći unutar opće države 1.685.246,94 9,53% 88,97

3631 Tekuće pomoći unutar opće države 1.685.246,94 9,53%

3632 Kapitalne pomoći unutar opće države 0 0,00%

37 Naknade građanima i kućanstvima na temelju 1.225.096,74 6,93% 81,16

48

osiguranja i druge naknade

372 Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna

1.225.096,74 6,93% 81,16

3721 Naknade građanima i kućanstvima u novcu 1.017.370,22 5,76%

3722 Naknade građanima i kućanstvima u naravi 207.726,52 1,18%

38 Ostali rashodi 1.981.825,18 11,21% 85,08

381 Tekuće donacije 1.617.485,59 9,15% 93,97

3811 Tekuće donacije u novcu 1.617.485,59 9,15%

382 Kapitalne donacije 13.000,00 0,07% 100

3821 Kapitalne donacije neprofitnim organizacijama 13.000,00 0,07%

383 Kazne, penali i naknade štete 35.000,00 0,20% 100

3831 Naknade šteta pravnim i fizičkim osobama 35.000,00 0,20%

385 Izvanredni rashodi 0 0,00% 0

3851 Nepredviđeni rashodi do visine proračunske pričuve

0 0,00%

386 Kapitalne pomoći 316.339,59 1,79% 58,58

3861

0,00%

Kapitalne pomoći bankama i ost.finan.institucijama i trg. društvima

0,00%

u javnom sektoru 316.339,59 1,79%

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 1.759.210,22 9,95% 86,76

41 Rashodi za nabavu neproizvedene imovine 0 0,00% 0

411 Materijalna imovina - prirodna bogatstva 0 0,00% 0

4111 Zemljište 0 0,00%

42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne

imovine 1.206.803,19 6,83% 91,97

421 Građevinski objekti 784.189,30 4,44% 98,76

4213 Ceste, željeznice i slični građevinski objekti 670.666,26 3,79%

4214 Ostali građevinski objekti 113.523,04 0,64%

422 Postrojenja i oprema 172.950,63 0,98% 82,36

4221 Uredska oprema i namještaj 12.145,75 0,07%

4222 Komunikacijska oprema 0 0,00%

4223 Oprema za održavanje i zaštitu 0 0,00%

4227 Uređaji, strojevi i oprema za ostale namjene 160.804,88 0,91%

426 Nematerijalna proizvedena imovina 249.663,26 1,41% 81,01

4262 Ulaganja u računalne programe 2.935,76 0,02%

4263 Umjetnička, literarna i znanstvena djela 246.727,50 1,40%

4264 Ostala nematerijalna proizvedena imovina 0 0,00%

45 Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj

imovini

552.407,03 3,13% 83,01

451 Dodatna ulaganja na građevinskim objektima 552.407,03 3,13% 83,01

4511 Dodatna ulaganja na građevinskim objektima 552.407,03 3,13%

UKUPNO RASHODI 17.675.932,98 100,00% 90,62

49

Izvor: Izradila studentica prema podacima Godišnjeg izvještaja o izvršenju

proračuna Općine Vrsar za 2012. godinu.

Planirani su ukupni rashodi za 2012. godinu u iznosu od 18.243.900,00 kuna, a izvršeni

u iznosu 17.675.932,98 kuna, što znači da je 90,62% planiranih rashoda ujedno i

izvršeno , odnosno ostvareno.

Budući da su svi rashodi navedeni nakon tablice planiranih rashoda za 2012. godinu u

nastavku je dan samo kratak osvrt između plana i izvršenja za dvije glavne kategorije

rashoda (rashoda poslovanja i rashoda za nabavu nefinancijske imovine), te su istaknuta

najveća i najmanja odstupanja od plana.

Tako su rashodi poslovanja planirani u iznosu od 17.477.880,00 kuna, a ostvareni su u

iznosu od 15.916.722,76 kuna što je za 8.93% manje od plana. Rashodi za nabavu

nefinancijske prema planu iznose 2.027.700,00 kuna, a ostvareni su u iznosu od

1.759.210,22 kuna što je za 13.24% manje od plana. Rashodi kod kojih je postignuto

najmanje odstupanje od plana odnosno sto postotno izvršenje su: kapitalne donacije

13.000,00 kuna i kazne, penali i naknade štete 35.000,00 kuna. Najveće odstupanje je

zabilježeno kod stavke kapitalne pomoći za tu je namjernu planirano utrošiti 540.000,00

kuna , a utrošeno je 316.339,59 kuna. Kao i za prihoda tako je i za rashode napravljena

pojednostavljena grafička verzija planiranih i ostvarenih rashoda za 2012. godinu.

Grafikona 3. : Plan i izvršenje rashoda za 2012. Godinu

0,00

5.000.000,00

10.000.000,00

15.000.000,00

20.000.000,00

Rashodi

poslovanja Rashodi za

nabavu

nefinancijske

imovine

Ukupno rashodi

Plan

Izvršenje

50

Izvor: Izradila studentica prema podacima Godišnjeg izvještaja o izvršenju

proračuna Općine Vrsar za 2012. Godinu.

Izvršenje rashoda i izdataka za razdoblje 01.01.-31.12.2012. u ukupnom iznosu

od 19.571.524,15 kn utvrđuje se u posebnom dijelu proračuna Općine Vrsar kako

slijedi:

Tablica 9. : Posebni dio proračuna Općine Vrsar za 2012. godinu i njegovo

ostvarenje po organizacijskoj klasifikaciji

BROJČANA OZNAKA I NAZIV TEKUĆI

PLAN 2012.

IZVRŠENJE

2012. INDEKS

RAZDJEL 100 PREDSTAVNIČKA I IZVRŠNA

TIJELA 926.000,00 776.081,40 83,81

GLAVA 01 PREDSTAVNIČKA I IZVRŠNA TIJELA 926.000,00 776.081,40 83,81

RAZDJEL 200 JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL 20.482.230,00 18.795.442,75 91,76

GLAVA 02 ADMINISTRACIJA I UPRAVLJANJE 4.611.130,00 4.312.318,40 93,52

GLAVA 03 DRUŠTVENE DJELATNOSTI 7.153.640,00 6.581.618,08 92

GLAVA 04 KOMUNALNO GOSPODARSTVO 8.419.260,00 7.654.778,77 90,92

GLAVA 05 PROSTORNO UREĐENJE,

GRADITELJSTVO, ZAŠTITA OKOLIŠA 298.200,00 246.727,50 82,74

Izvor: Izradila studentica prema podacima Godišnjeg izvještaja o izvršenju

proračuna Općine Vrsar za 2012. godinu.

Za Razdjel 100 pod nazivom predstavnička i izvršna tijela planirani su rashodi u visini

od 926.000,00 kuna u 2012. godinu, a ostvareno je 776.081,40 kuna rashoda što je

16.19% manje od plana.

51

Razdjel 200 pod nazivom jedinstveni upravni odjel sastoji se od sljedećih glava: glava

02 administracija i upravljanje, glava 03 društvene djelatnosti, glava 04 komunalno

gospodarstvo i glava 05 prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštita okoliša.

Rashodi za Glavu 02 (administracija i upravljanje) planirani su u iznosu od

4.611.130,00 kuna, a ostvareno je 4.312.318,40 kuna što znači da je 93,52 planiranih

rashoda ujedno i izvršeno, odnosno ostvareno.

Rashodi za Glavu 03 (društvene djelatnosti) planirani su u značajnom iznosu od

7.153.640,00 kuna, dok je izvršeno 6.581.618,08 kuna što je za 8% manje od plana.

Unutar razdjela 200 ( Jedinstveni upravni odjel ) najviše je sredstava predviđeno za

glavu 04 ( komunalno gospodarstvo) 8.419.260,00 kuna, a ostvareno je 7.654.778,77

kuna što je 9.08% manje od plana. S druge strane najmanje sredstava planirano je

utrošiti za glavu 05 prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštita okoliša svega 298.200,00

kuna, a ostvareno je 246.727,50 kuna što je za 17.26% manje od plana. Nadalje najveće

odstupanje planiranog od ostvarenog zabilježeno je upravo kod glave 05 prostorno

uređenje, graditeljstvo i zaštita okoliša.

5.3. Proračun Općine Vrsar za 2014. godinu s projekcijom za 2015. i 2016.

Temeljem odredbi članka 37. i 39. Zakona o proračunu (NN 87/08 i 136/12) i članka

41.i 89. Statuta Općine Vrsar (Službene novine Općine Vrsar, br. 2/13), Općinsko vijeće

Općine Vrsar na sjednici održanoj dana 19.12.2013. godine donosi proračun Općine

Vrsar za 2014. godinu.

52

U nastavku slijedi prikaz plana proračuna Općine Vrsar za 2014. godinu te projekcije

za 2015. I 2016. godinu.

Tablica 10. : Plan proračuna Općine Vrsar za 2014. godinu te projekcije za 2015. I

2016. godinu.

A. RAČUN PRIHODA I RASHODA PLAN

2014.

PROJEKCIJA

2015. 2016.

Prihodi poslovanja 26.391.000,00 30.580.000,00 28.275.000,00

Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 3.265.000,00 1.650.000,00 650.000,00

Rashodi poslovanja 21.097.500,00 20.810.000,00 21.070.000,00

Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 8.318.500,00 10.980.000,00 11.415.000,00

RAZLIKA - VIŠAK / MANJAK 240.000,00 440.000,00 -3.560.000,00

B. RAČUN FINANCIRANJA

Primici od financijske imovine i zaduživanja 0,00 0,00 4.000.000,00

Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 3.489.000,00 440.000,00 440.000,00

RAZLIKA VIŠAK / MANJAK -3.489.000,00 -440.000,00 3.560.000,00

C. RASPOLOŽIVA SREDSTVA IZ

PRETHODNIH GODINA

RASPOLOŽIVA SREDSTVA IZ

PRETHODNIH GODINA 3.249.000,00 0,00 0,00

VIŠAK + NETO FINANCIRANJE

RASPOLOŽIVA

53

SREDSTVA IZ PRETHODNIH GODINA 0,00 0,00 0,00

REKAPITULACIJA

UKUPNI PRIHODI 29.656.000,00 32.230.000,00 28.925.000,00

VIŠAK PRIHODA IZ PRETHODNIH GODINA 3.249.000,00 0,00 0

PRIMICI OD FINANCIJSKE IMOVINE I

ZADUŽIVANJA 0,00 0,00 4.000.000,00

UKUPNO RASPOLOŽIVA SREDSTVA 32.905.000,00 32.230.000,00 32.925.000,00

UKUPNI RASHODI 29.416.000,00 31.790.000,00 32.485.000,00

IZDACI ZA FINANCIJSKU IM. I OTPLATE

ZAJMOVA 3.489.000,00 440.000,00 440.000,00

UKUPNO RASPOREĐENA SREDSTVA 32.905.000,00 32.230.000,00 32.925.000,00

Izvor: Proračun Općine Vrsar za 2014. godinu

Prihodi poslovanja planirani su iznosu od 26.391.000,00 kuna za 2014. godinu, njihov

se iznos u 2015. godini planira povećati na 30.580.000,00 kuna dok se u 2016. godinu

predviđa smanjenje prihoda poslovanja u odnosu na 2015. godinu za 2.305.000,00 kuna

.

Prihodi od prodaje nefinancijske imovine planirani su u iznosu od 3.265.000,00 kuna za

2014. godinu, njihov se iznos u naredne dvije godine planira smanjiti tako je za 2015.

godinu planirano ostvariti 1.650.000,00 kuna prihoda, a za 2016. godinu 650.000,00

kuna.

54

6. ZAKLJUČAK

Proračun kao temeljni akt jedinica lokalne i područne ( regionalne) samouprave (

općina, gradova i županija) kojim se planiraju prihodi i rashodi za jednu proračunsku

godinu ključan je instrument na temelju kojeg Općine prikupljanju prihode i definiraju

svoje rashode odnosno načine na koji će utrošiti prikupljena sredstva.

Prilikom njegovog donošenja uputno je pridržavati se sljedećih načela: jedinstva i

točnosti, jedne godine, uravnoteženosti, obračunske jedinice, univerzalnosti,

specifikacije, dobrog financijskog upravljanja i transparentnosti.

Godišnji izvještaj o izvršenju proračuna Općine Vrsar za 2012. godinu pokazao je da

najviše prihoda Općina ostvaruje putem prihoda od poslovanja, unutar tih prihoda

svojom veličinom izdvajaju se prihodi od poreza koji se sastoje od: poreza i prireza na

dohodak , poreza na imovinu i poreza na robu i usluge. Najviše proračunskih sredstava

Općina troši na materijalne rashode budući da oni čine 32,98% ukupnih rashoda,

međutim potrebno je istaknuti i rashodi za zaposlene koji čine 27,04% ukupnih rashoda

.

Rashodi za usluge su izuzetno visoki te su u 2012. godini iznosili nevjerojatnih

4.386.895,96 kuna. Te usluge uključuju sljedeće: usluge telefona, pošte i prijevoza,

tekućeg i investicijskog održavanja, promidžbe i informiranja, komunalne usluge,

zakupnine i najamnine, zdravstvene i veterinarske usluge, intelektualne i osobne usluge,

računalne i ostale usluge.

Ukupni prihodi u 2012. godini ostvareni su u iznosu od 18.968.929,01 kuna, a ukupni

rashodi iznosu od 17.675.932,98 kuna, dok se u projekcijama za 2014.godinu planira

prikupiti 29.656.000,00 kuna prihoda i potrošiti 29.416.000,00 kuna. Za 2015. I 2016.

Godinu Općina je također postavila ambiciozan plan prihoda i rashod.

55

POPIS LITERATURE

KNJIGE

· Antunović, Ž., Domazet, T. i Vašiček, D., 1996., Sustav financija i

računovodstva proračuna, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih

djelatnika, Zagreb

· Bajo, A., Jurlina Alibegović, D., 2008., Javne financije lokalnih jedinica vlasti,

Školska knjiga , Zagreb

· Bajo, A., 2006., Proračunski sustav: ornament ili sredstvo upravljanja državnim

financijama, Institut za javne financije, Zagreb

· Belak, V., 2006., Profesionalno računovodstvo prema MSFI i hrvatskim

poreznim propisima, Zgombić & Partneri, Zagreb

· Grgeta, M., Milotić, D., Milotić, I., Prodan, L., Sadrić, T., Zohil, L., Zupanc, I.,

Žužić, K., 2013., Vrsar poviješću i zbiljom, Zrinski d.d., Zagreb

· Ott, K., Bajo, A., Bronić, M., Bratić, V., Medak Fell, D., 2009., Proračunski

vodič za građane, Institut za javne finacije, Zagreb

· Vašiček, D., 2011./2012., Računovodstvo proračuna – predavanja za internu

uporabu studenata, Sveučilište u Rijeci, Rijeka

· Vašiček, D., 2009., Računovodstvo i financijsko izvještavanje u funkciji

upravljanja u javnom sektoru, Hrvatska javna uprava, god. 9., br. 2, str.409

OSTALI IZVORI

· Službene web stranice Općine Vrsar, pristupila 09.04.2014. dostupno na :

http://www.vrsar.hr/?clanak=10

· Službene novine Općine Vrsar broj: 6/2009, pristupila 10.04.2014. dostupno na:

http://www.vrsar.hr/database/dokumenti/clanci/15_1.pdf

· Republika Hrvatska – Državni zavod za statistiku, pristupila 25.04.2014.

dostupno na http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/ljetopis/2009/PDF/13-bind.pdf

· IFAC-IPSASB (2012) IPSAS 1 – Presentation of financial statements, pristupila

26.06.2014., dostupno na http://www.ifac.org

56

· Pravilnik o utvrđivanju proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog

proračuna i proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica

lokalne i područne ( regionalne ) samouprave te o načinu vođenja registra

proračunskih i izvanproračunskih korisnika »Narodne novine«, broj: 128/09

· Pravilnik o proračunskim klasifikacijama »Narodne novine« , broj: 26/10

· Pravilnik o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu

»Narodne novine« , broj: 32/11

· Pravilnik o polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna

„Narodne novine“, broj: 24/13)

· Ustav Republike Hrvatske, članak 38.

· Zakon o proračunu »Narodne novine«, broj: 87/08 i 136/12

· Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu »Narodne novine« , broj:

136/12

· Zakon o pravu na pristup informacijama »Narodne novine« , broj: 25/13

· Zakon o fiskalnoj odgovornosti »Narodne novine« , broj: 139/10

57

POPIS TABLICA

Tablica 1. : Popis izvanproračunskih korisnika državnog proračuna za 2014. godinu

Tablica 2. : Prihodi proračuna po vrstama

Tablica 3. : Rashodi proračuna po ekonomskoj klasifikaciji

Tablica 4. : Opći dio proračuna Općine Vrsar za 2012. godinu.

Tablica 5. : Planirani prihodi za 2012. godinu i udio u % u ukupnim prihodima

Tablica 6. : Planirani rashodi za 2012. godinu i udio u % u ukupnim rashodima

Tablica 7. : Izvršenje prihoda za 2012. godinu , udio u % u ukupnim prihodima i indeks

Tablica 8. : Izvršenje rashoda za 2012. godinu , udio u % u ukupnim rashodima i indeks

Tablica 9. : Posebni dio proračuna Općine Vrsar za 2012. godinu i njegovo ostvarenje

po organizacijskoj klasifikaciji

Tablica 10. : Plan proračuna Općine Vrsar za 2014. godinu te projekcije za 2015. I

2016. godinu.

POPIS SLIKA

Slika 1. : Proračunski ciklus

Slika 2. : Temeljni financijski izvještaji

Slika 3. : Grb, zastava i svečana zastava

58

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1. : Rekapitulacija Općeg dijela proračuna Općine Vrsar za 2012. godinu.

Grafikon 2. : Plan i izvršenje prihoda za 2012. Godinu

Grafikon 3. : Plan i izvršenje rashoda za 2012. Godinu

59