Plan Upravljanja Parkom Prirode Vransko Jezero 2010

7/24/2019 Plan Upravljanja Parkom Prirode Vransko Jezero 2010

1/163

Plan upravljanja Parkom prirode Vransko jezero

Rujan 2010.


2/163

2

NOSITELJ IZRADE:

Javna ustanova Park prirode Vransko jezero

Kralja P. Svaida 2 , 23219 Biogra n/m,www.vransko-jezero.hr

Plan upravljanja izraen je u okviru projekta PHARE 2005: Institucionalno jaanje i provedba

ekoloke mree NATURA 2000 u Hrvatskoj, PM GroupWolfgang Suske, Voditelj projekta

Owen Mountford, Konzultant za izradu plana upravljanja

IZRAIVAI:

Javna ustanova Park prirode Vransko jezero:

Ivica Prtenjaa, Ravnatelj

Ana Katalinid, V struni voitelj

Gojko Pintur, Voitelj tehnike slube i slube oravanja, Struni suranik kustos - prezentatorprirooslovne i etnoloke zbirke

ario Rogid, Glavni nazornik

Maja Due, Struni suranik - biolog

Ivana Zubak, Struni suranik - edukator

SURADNJA:

Struni savjetnici na projektu

Marin Grgurev, Strunjak za komunikaciju s ionicima

Jelena Kralj, Strunjak za ptice

Milora Mrakovid, Strunjak za ribe

Gojko Pintur, Strunjak za socioekonomiju

Jasenka Topid, Strunjak za floru i stanita

ravni zavo za zatitu priroe

Karla Fabrio, Voiteljica osjeka za zatidena poruja

Jasminka Raovid, Naelnica Ojela za ocjenu prihvatljivosti zahvata za prirouRamona Topid, Voiteljica osjeka za ekoloku mreu

Vesna Vukain, Struna savjetnica za planove i programe upravljanja

Irina Zupan, Naelnica Ojela za zatidena poruja

Gorana Zwicker Kompar, Struna savjetnica za geoloku batinu

ijana upan, Struna suranica
http://www.vransko-jezero.hr/http://www.vransko-jezero.hr/http://www.vransko-jezero.hr/


3/163

3

Sadraj

1 UVOD I KONTEKST .................................................................................................................. 6

1.1 Zakonoavni okvir upravljanja zatidenim porujem......................................................................... 71.1.1 Park prirode Vransko jezero ................................................................ .................................................. 91.1.2 Posebni ornitoloki rezervat Vransko jezero.......................................................... ............................. 101.1.3 Ekoloka mrea Republike Hrvatske ................................................................................................... 11

2 OPIS PODRUJA...................................................................................................................... 14

2.1 Opde informacije............................................................................................................................... 142.1.1 Smjetaj i aministrativne jeinice..................................................................................................... 142.1.2 Prometna povezanost ............................................................................................ ............................. 15

2.1.3 Vlasnitvo i prava na koritenje zemljita........................................................................................... 162.1.4 Javna ustanova (resursi i infrastruktura) ............................................................................................. 16

2.2 Prirodne vrijednosti .......................................................................................................................... 192.2.1 Klima.................................................................................................................................................... 192.2.2 Geologija i geomorfologija ..................................................................................... ............................. 202.2.3 Pedologija ............................................................ .............................................................. .................. 222.2.4 Hidrologija ........................................................... .............................................................. .................. 232.2.5 Krajobraz ............................................................................................................................................. 282.2.6 Flora .................................................................................................................................................... 292.2.7 Fauna ......................................................... ............................................................. ............................. 302.2.8 Stanita...................................................... ............................................................. ............................. 37

2.3 Socioekonomska i kulturoloka obiljeja........................................................................................... 402.3.1 Kulturna batina............................................................. ............................................................. ........ 402.3.2 Stanovnitvo........................................................ .............................................................. .................. 432.3.3 Gospodarske aktivnosti ............................................................................................................. .......... 43

3 UKLJUIVANJE DIONIKA..................................................................................................... 49

4 ZONACIJA .................................................................................................................................. 51

4.1 Principi zoniranja u zatidenim porujima....................................................................................... 51

4.2 Zoniranje Parka prirode Vransko jezero ............................................................................................ 52

5 UPRAVLJANJE .......................................................................................................................... 54

5.1 Teme upravljanja, ciljevi i akcije prema temama ............................................................................... 54A Prirodne vrijednosti ............................................................................................................... .................. 55B Kulturno-povijesna batina.......................................................... ........................................................... 59C Orivo koritenje prironih resursa (poljoprivrea, lov, ribolov, umarstvo) ....................................... 62D Hidrologija i upravljanje vodama .......................................................... .................................................. 67E Lokalna zajednica (suradnja i komunikacija) .......................................................................................... 71F Edukacija i interpretacija ........................................................................................................................ 75

G Turizam, rekreacija i promiba............................................................................................................. 78H Upravljanje ustanovom .......................................................................................................................... 83


4/163

4

5.2 Pradenje provebe plana................................................................................................................... 88

5.3 Prioriteti, vremenski raspored i suradnici u provedbi ........................................................................ 92TEMAA: PRIRODNE VRIJEDNOSTI ........................................................... ........................................................... 93TEMA B:KULTURNO-POVIJESNA BATINA....................................................... .................................................. 97TEMA C:ORIVO KORITENJE PRIRONIH RESURSA (POLJOPRIVREA, LOV, RIBOLOV, UMARSTVO)....... 100

TEMA D:HIDROLOGIJA I UPRAVLJANJE VODAMA ........................................................................................... 104TEMA E:LOKALNA ZAJEDNICA (SURADNJA I KOMUNIKACIJA)......................................................................... 107TEMA F:EDUKACIJA I INTERPRETACIJA ............................................................................................ ................ 110TEMA G:TURIZAM, REKREACIJA I PROMIBA............................................................................................... 112TEMA H:UPRAVLJANJE USTANOVOM ............................................................... .............................................. 116

5.4 Planirani ljudski resursi .......................................................................................................................... 120

5.5 Proraun i izvori financiranja........................................................................................................... 122

5.6 Procedura izmjene Plana upravljanja .............................................................................................. 125

6 NATURA 2000 - EKOLOKA MREAEUROPSKE UNIJE ......................................... 126

6.1 Prijelog ekoloke mree NATURA 2000 na poruju Vranskog jezera............................................ 126

6.2 Plan upravljanja i NATURA 2000 ...................................................................................................... 133

7 LITERATURA ........................................................................................................................ 136

8 PRILOZI .................................................................................................................................. 139

Prilog 1. Popisi ugroenih i zatidenih vrsta biljaka Parka priroe Vransko jezero i poruja Jasen.............. 140

Prilog 2. Popisi ugroenih i zatidenih vrsta ivotinja Parka priroe Vransko jezero i poruja Jasen ........... 144

Prilog 3. Kulturni objekti na poruju Parka i u njegovoj blioj okolici......................................................... 157

Prilog 4. Popis dionika.................................................................................................................................. 158

Prilog 5. Manje poznati pojmovi koriteni u Planu upravljanja Parka priroe Vransko jezero ...................... 163


5/163

5

Vizija plana upravljanja Parkom prirode Vransko jezero

Poruje Parka priroe Vransko jezero jedinstveno je obalno slatkovodno jezero savrijednim movarnim i poplavnim stanitem, o iznimne vanosti za zatitu ptica i

ouvanje bioraznolikosti.

To je prostor velike prirodne i krajobrazne ljepote te bogate kulturno-povijesne

batine koji lokalnom stanovnitvu omoguduje kvalitetan ivot i razvoj u sklau spriroom, a posjetiteljima priliku za nove spoznaje i naahnjujude iskustvo.


6/163

6

1 Uvod i kontekst

Vransko jezero najvede je jezero u Hrvatskoj i jeno o samo va velika movarna poruja usreozemnom ijelu Hrvatske. Poruje Parka priroe Vransko jezero, zajeno sa susjenim

poplavnim porujem Jasen, jeinstveni je prironi i hirogeoloki fenomen. Iznimna geolokaaktivnost u prolosti stvorila je raznolikost kopnenih oblika i geokemijskog sastava stijena na malomporuju, to za posljeicu ima razliite tipove tla koja poravaju brojna stanita i vrste.

Poruje Vranskog jezera i Jasena je uz eltu rijeke Neretve, Lonjsko polje i Kopaki rit, jeno onajvrijenijih movarnih stanita u Hrvatskoj. To je posljenje gnijezilite nekoliko vrsta aplji uhrvatskom priobalju te vano zimovalite mnogih vrsta voarica na europskoj razini. Jezero se nalazina sjecitu meukontinentalnih selibenih puteva, te je stoga nezamjenjivo omorite velikog brojamigratornih vrsta koje iz sjeverne Europe ili zapanog Sibira putuju prema svojim zimovalitima. Urazoblju najintenzivnije selibe u Parku priroe moe se nalaziti izmeu 800.000 i 1.000.000 pticaistovremeno, a vie o 200.000 ptica reovito koristi Vransko jezero kao zimovalite. Velika prironavrijenost Parka priroe je zajenica slatkovonih i movarnih ekosustava, naroito u poruju

poplavnih livaa i traka. Bogatstvo flore i riblje faune (autohtone i unesene), zajeno srezervoarom slatke voe, oatno povedavaju ekoloki znaaj ovog poruja.

Javna ustanova Park prirode Vransko jezero pri upravljanju Parkom prirode Vransko jezero posebnu

panju obrada usuglaavanju ciljeva ouvanja prironih i kulturnih vrijenosti te elja i potrebalokalnog stanovnitva. Upravljanje Parkom je stoga sloen zaatak koji zahtjeva paljivo razmatranjesvih otvorenih pitanja te razvoj i provebu jasne i uinkovite politike upravljanja. To je svrha ovogplana upravljanja; on iznosi probleme, definira ciljeve upravljanja zatidenim porujem i razraujekako de se oni postidi. No plan upravljanja vie je o strateke smjernice - on je i alat kojim de sevoiti i oreivati nevni ra Javne ustanove usmjeren ka postizanju tih ciljeva.

Ovaj plan upravljanja izraen je u okviru projekta PHARE 2005 Institucionalno jaanje i provedba

ekoloke mree NATURA 2000 u Hrvatskoj, ravnog zavoa za zatitu priroe (ZZP). On je pisanisaetak smjernica i ranji kojima de se upravljati zatidenim porujem u buudnosti. Izraili su gajelatnici Javne ustanove Park priroe Vransko jezero, kroz proces voen o strane konzultanataprojekta te uz pomod jelatnika ravnog zavoa za zatitu priroe. Proces izrae plana u velikoj jemjeri slijeio metoologiju preloenu od strane nevladine organizacije Fauna and FloraInternational (FFI) (Appleton i Hotham, 2007.), koja se zasniva na najboljoj meunaronoj praksi izslinih poruja iljem svijeta. Naveeni pristup nastoji ojaati kapacitet jelatnika Javne ustanovekoji izrauju i piu Plan upravljanja. Upravo jelatnici Parka trebali bi razumjeti svaku komponentuPlana jer de ga oni u skoroj buudnosti provoiti. Sam proces izrae Plana u velikoj je mjeri ukljuio imiljenja i stavove velikog ijela ionika poruja s ciljem zajenikog pronalaenja rjeenja vezanihuz aljnje upravljanje Parkom. U proces izrae Plana tako su bili ukljueni prestavnici lokalne,

regionalne i ravne uprave, lokalno stanovnitvo, razliite ruge organizacije, akaemske institucije,nevlaine uruge te niz pojeinaca koji su na bilo koji nain bili povezani s porujem ili imajuoreeno znanje koje je bilo o pomodi prilikom nastanka Plana.

Plan je zamiljen kao javni okument, ostupan lokalnom stanovnitvu, poslovnim ljuima,zatitarima priroe, turistikim jelatnicima i bilo kojoj rugoj zainteresiranoj skupini ili pojeincu.Zbog toga se, koliko je to bilo mogude, nastojalo a Plan bue napisan izravnim i opdim jezikom.Poijeljen je na logine cjeline, kredudi o opisa zatidenog poruja o ciljeva i akcija upravljanjakoji jasno iznose to Javna ustanova eli postidi kroz sljeedih 10 goina.


7/163

7

1.1 Zakonoavni okvir upravljanja zatidenim porujem

Vransko jezero je prvi put zatideno 1983. goine, proglaenjem posebnog ornitolokog rezervata usjevernom ijelu jezera. Sam Park priroe formalno je proglaen 1999. goine na poruju o 57 km 2

(o ega 30 km2

iznosi povrina samog jezera).Tablica 1. Opdi poaci o Parku priroe Vransko jezero i Posebnom ornitolokom rezervatu Vransko

jezero

Park prirode Posebni ornitoloki rezervat

Naziv zatidenog poruja Vransko jezero Vransko jezero

atum proglaenja 8. srpnja 1999. 22. veljae 1983.

Akt o proglaenju Zakon o proglaenju Parkaprirode "Vransko jezero" (NN

77/99)

Odluka o proglaenju sjevero-zapadnog dijela Vranskog

jezera specijalnim ornitolokimrezervatom (Odluka SO Biograd

na moru br. 01-2149/1-1982)Povrina (ha) prema aktu oproglaenju

5.700,00 ha -

Povrina (ha) u GISu 5.745,69 ha 881,23 ha

ire poruje Parka priroe koje ukljuuje Jasen uvrteno je u Ekoloku mreu RH definiranuUrebom o proglaenju Ekoloke mree (NN 109/07).

Pravna osnova za proglaenje i upravljanje zatidenim porujem ukljuuje va zakona: Zakon ozatiti priroe (NN 70/05 i NN 139/08) i Zakon o javnim ustanovama (NN 76/93 i NN 35/08).Suklano Zakonu o zatiti priroe, Parkom priroe Vransko jezero i kao i rugim zatidenimporujima unutar njegovih granica ili u njegovoj neposrenoj blizini, upravlja Javna ustanova ''Parkprirode Vransko jezero'', osnovana Uredbom Vlade Republike Hrvatske 16. rujna 1999. godine (NN

96/99). Nazor i zatita bioraznolikosti i sve javne funkcije Parka priroe moraju biti u sklau sPravilnikom o unutarnjem redu (NN 66/01).

Tablica 2. Opdi poaci o Javnoj ustanovi koja upravlja zatidenim porujem

Naziv Javna ustanova "Park prirode Vransko jezero"

Datum osnivanja 16. rujna 1999.

Dokument osnivanja Uredba o osnivanju Javne ustanove "Park prirode Vransko jezero"

(NN 96/99)

Adresa Kralja Petra Svaida2, 23 210 Biograd na Moru

Telefon + 385 23 383 181

Faks + 385 23 386 453

e-mail [email protected]

Internetska adresa www.vransko-jezero.hr

Tablica 3. okumenti znaajni za javnu ustanovu i upravljanje zatidenim porujem

Statut Javne ustanove "Park priroe Vransko jezero", oujak 2007.

Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i nainu raa Javne ustanove "Park priroe Vransko jezero",srpanj 2002.

Pravilnik o unutarnjem redu u Parku prirode "Vransko jezero" (NN 66/01) - u procesu revizije

Prostorni plan poruja posebnih obiljeja Park priroe Vransko jezero - u procesu izrade

Lokalni masterplan turizma Parka prirode Vransko jezero i njegove okolice, rujan 2006.
mailto:[email protected]://www.vrana-lake.hr/http://www.vrana-lake.hr/mailto:[email protected]


8/163

8

rugi zakoni relevantni za oreene aspekte upravljanja porujem Vranskog jezera ukljuuju:

Zakon o slatkovodnom ribarstvu (NN 106/01 i 49/05) - vaan za populacije riba i riblje resurse ujezeru;

Zakon o plovidbi unutarnjim vodama (NN 19/98 i 138/06) - pokriva plovidbu i promet plovila na

jezeru;

Zakon o umama (NN 140/05 i 129/08) svi aspekti umarstva u poruju parka ogovornost suHrvatskih uma, a planove ili programe gospoarenja umama mora oobriti Uprava za zatituprirode Ministarstva kulture uz uvjete zatite priroe;

Zakon o vodama (NN 107/95 i 150/05) prua usporeive smjernice u vezi s voama, nofokusira se na koritenje voe i upravljanje vonim resursima, to je u aministrativnomdjelokrugu Hrvatskih voda;

Zakon o lovstvu (NN 140/05) svim lovnim porujima moraju upravljati lovaka rutva,sukladno pravilima navedenima u ovom zakonu, a lovno-gospodarske osnove odobrava

Ministarstvo kulture uz uvjete zatite priroe.

Zakon o poljoprivrenom zemljitu (NN 152/08) oreuje uvjete koritenja privatnog iravnog poljoprivrenog zemljita

Zakon o zatiti i ouvanju kulturnih obara (NN 69/99) znaajan za zatitu kulturnih obara,obveze i prava vlasnika kulturnih obara, mjere zatite i ouvanja te financiranje zatitekulturnih dobara RH

Granice Parka priroe i Posebnog ornitolokog rezervata koritene prilikom izrae ovog planapreuzete su iz Upisnika zatidenih prironih vrijenosti Ministarstva kulture.

Slika 1. Karta Parka priroe Vransko jezero i Posebnog ornitolokog rezervata Vransko jezero (Izrada:DZZP, 2009.)


9/163

9

1.1.1 Park prirode Vransko jezero

Zbog osebujnih prironih vrijenosti Vransko jezero s okolnim porujem, ukupne povrine 57 km,proglaeno je parkom priroe 8. srpnja 1999. goine (NN 77/99). To je povrinom najvede prirono

jezero u Hrvatskoj te, uz onji tok rijeke Neretve, jeino vede movarno poruje u njenom obalnomijelu. Park priroe Vransko jezero neobian je spoj meiteranskog kra i movarnog poruja.Olikuje se velikom biolokom i krajobraznom raznolikodu te je jeno o najvrjenijih stanita pticau Hrvatskoj. Bogata povijest i kulturna batina ovog poruja oatni su razlozi za njegovu zatitu.

Zakon o zatiti priroe (NN 70/05 i 139/08) efinira park priroe lankom 13:

lanak 13.

(1) Park priroe je prostrano prirono ili ijelom kultivirano poruje kopna i/ili mora s ekolokimobiljejima meunarone i nacionalne vanosti, s naglaenim krajobraznim, ogojno -obrazovnim,kulturno-povijesnim i turistiko-rekreacijskim vrijednostima.(2) U parku priroe oputene su gospoarske i ruge jelatnosti i ranje kojima se ne ugroavaju

njegove bitne znaajke i uloga.(3) Nain obavljanja gospoarskih jelatnosti i koritenje prironih obara u parku priroe utvrujese uvjetima zatite prirode.

Park priroe Vransko jezero ogovara kategoriji V zatidenih poruja prema IUCN-u.

Kategorija V: Zatideni krajobraz / morski krajobraz (uley, N., 2008)

Zatideno poruje koje je zbog ugotrajne interakcije ljui i priroe poprimilo prepoznatljivaobiljeja sa znaajnim ekolokim, biolokim, kulturnim i krajobraznim vrijenostima: te gje je

ouvanje postojanosti te interakcije neophono za zatitu i oranje poruja te prironih i rugihvrijednosti koje mu pripadaju.

Zakon o proglaenju Parka priroe Vransko jezero (NN 77/99) efinira granicu zatidenog porujalankom 2. kako slijei:

lanak 2.

Granica Parka prirode "Vransko jezero" polazi od kapelice Sv. Nedjelja u Marini pored ceste

Pakotane-Vrana, ide na jugoistok rubom postojedega ornitolokog rezervata preko kote 108(Kosovac), zatim na kote 197 (Zverinac), 303 (tanarac), 288 (Bakra), 121 (Ljubovnik), ovje skredena jugozapa o kote 109 (Tutica), a zatim na sjeverozapa Jaranskom magistralom u uini o 3,5km, pa sporenim putem izmeu Jaranske magistrale i Vranskog jezera o izlaska na cestuPakotane-Vrana, te alje tom cestom o polazne toke kapelice Sv. Nejelja u Marini.


10/163

10

1.1.2 Posebni ornitoloki rezervat Vransko jezero

Bogatstvom ivog svijeta, posebice ptica, istie se sjeverozapani io Vranskog jezera kojeg je jo 22.veljae 1983. goine Opdina Biogra na moru proglasila Ornitolokim rezervatom (Slubeni vjesnik,1983). Ovo je poruje jeno o ornitoloki najznaajnijih u Hrvatskoj te je uvrteno u listu vanihornitolokih poruja u Europi (Important Bird Areas in Europe).

Zakon o zatiti priroe (NN 70/05 i 139/08) efinira posebni rezervat u lanku 12:

lanak 12.

(1) Posebni rezervat je poruje kopna i/ili mora o osobitog znaenja rai svoje jeins tvenosti,rijetkosti ili reprezentativnosti, ili je stanite ugroene ivlje svojte, a osobitog je znanstvenogznaenja i namjene.(2) Posebni rezervat moe biti: floristiki, mikoloki, umske i ruge vegetacije, zooloki (ornitoloki,ihtioloki i r.), geoloki, paleontoloki, hirogeoloki, hiroloki, rezervat u moru i r.(3) U posebnom rezervatu nisu oputene ranje i jelatnosti koje mogu naruiti svojstva zbog kojih

je proglaen rezervatom (branje i unitavanje biljaka, uznemiravanje, hvatanje i ubijanje ivotinja,

uvoenje novih biolokih svojti, melioracijski zahvati, razni oblici gospoarskog i ostalog koritenja islino).(4) U posebnom rezervatu oputeni su zahvati, ranje i jelatnosti kojima se oravaju ilipoboljavaju uvjeti vani za ouvanje svojstava zbog kojih je proglaen rezervatom.(5) Posjedivanje i razgleavanje posebnog rezervata moe se zabraniti ili ograniiti mjerama zatite.(6) Aktom o proglaenju posebnog rezervata mogu se istovremeno zatititi razliite vrijenosti zbogkojih se proglaava rezervat (ornitoloko-ihtioloki, geoloko-hiroloki i r.).

Posebni ornitoloki rezervat Vransko jezero ogovara kategoriji IV zatidenih poruja prema IUCN-u.

Kategorija IV: Poruje upravljanja stanitima / vrstama (uley, N., 2008)

Poruje upravljanja stanitima/vrstama: zatideno poruje kojim se prvenstveno upravlja raizatite, a uz pomod ciljanih upravljakih zahvata

efinicija: Poruje kopna i/ili mora u kojem je rai ouvanja stanita i/ili zaovoljavanja potrebaoreenih vrsta potrebno provoiti ciljane upravljake zahvate.

Oluka o proglaenju sjevero-zapanog ijela Vranskog jezera specijalnim ornitolokim rezervatom ulanku 1. navoi opis granica kako slijei:

lanak 1.

Sjevero-zapani io Vranskog jezera, istonoo ceste Pakotane Vrana (u opdini Biogra na moru),

koje ukljuuje movarno poruje obraslo bujnim movarnim raslinjem, vapnenako poruje kojeobrasta makija te io voene povrine 500m o obalne linije, koje je na priloenoj karti mjerila1:50000 sastavnom dijelu ove Odluke oznaeno naranastom bojom, u rutvenom vlasnitvu,koje koristi Rana organizacija Vrana Biogra na moru, proglauje se specijalnim ornitolokimrezervatom.

Povrinom o 8,65 km2ornitoloki rezervat zauzima sjeverozapadni dio Vranskog jezera do graniceParka priroe. Ovo malo movarno poruje ostatak je nekaanjeg eseterostruko vedeg Vranskogblata, movare koja je melioracijskim kanalima i probijanjem kanala Prosika na jugoistonoj obali

jezera, tijekom 18-og stoljeda gotovo potpuno isuena i oveena na rub opstanka, a s njom i ivi

svijet koji je o njoj ovisio.


11/163

11

1.1.3 Ekoloka mrea Republike Hrvatske

Ekoloka mrea je sustav najvrjenijih poruja za ouvanje ugroenih vrsta i stanita, koja sudostatno bliska i meusobno povezana koriorima, ime je omogudena meusobna komunikacija irazmjena vrsta. Ekoloka mrea Republike Hrvatske proglaena je 19. listopaa 2007. UrebomVlade Republike Hrvatske (NN 109/07) te je njena uspostava dio obveza Republike Hrvatske u sklopu

procesa pristupanja Europskoj Uniji.

Ekoloka mrea RH obuhvada poruja u Hrvatskoj koja su primjenom strunih kriterija, a na temeljuostupnih poataka ne starijih o peeset goina, utvrena kao poruja vana za ouvanje iliuspostavljanje povoljnog stanja ugroenih i rijetkih staninih tipova i/ili ivljih svojti na europskoj inacionalnoj razini. Stanini tipovi i ivlje svojte ugroene u Europi propisani su vijema irektivamaEU (Direktiva o pticama (Council Directive 79/409/EEC) i Direktiva o stanitima (Council irective92/43/EEC)) i Bernskom konvencijom. Sastavnim ijelovima ekoloke mree smatraju se i svispeleoloki vani objekti te morske pilje koji trenutano nisu u evienciji ravnog zavoa za zatitupriroe, kao izrazito vana i ugroena ekoloki znaajna poruja.

Poruja Ekoloke mree RH (kompatibilno ekolokoj mrei EU NATURA 2000) poijeljena su naMeunarodno vana podruja za ptice teVana podruja za divlje svojte i stanine tipove.

Za svako poruje ekoloke mree utvruju se ciljevi ouvanja i mjere zatite. Ciljevi ouvanjaporuja ekoloke mree utvruju se u onosu na ekoloke zahtjeve europski i/ili nacionalnougroenih ivljih svojti i staninih tipova koje su kvalifikacijske za to poruje, a temeljem strunih iznanstvenih kriterija. Smjernice za mjere zatite poruja ekoloke mree utvruju se na temeljuciljeva ouvanja.

Ukoliko su ciljevi ouvanja nekog poruja Ekoloke mree RH stanini tipovi naveeni u oatku I.irektive o stanitima i/ili ivlje svojte navedene u Dodatku I. Direktive o pticama i Dodatku II.irektive o stanitima, ta poruja prestavljaju potencijalna poruja ekoloke mree EU NATURA2000.

Ekoloka mrea kao io meunaronog zakonoavnog okvira zatite priroe

Na europskoj razini ekoloka mrea je sastavni io sljeedih propisa:

irektiva Vijeda 92/43/EEZ. o ouvanju prironih stanita te ivljih ivotinjskih i biljnih vrsta(irektiva o stanitima) i irektiva Vijeda 79/409/EEZ o ouvanju ivljih ptica (irektiva opticama); temeljem naveenih irektiva utvruje se ekoloka mrea Europske unije NATURA2000.

Konvencija o zatiti europskih ivljih vrsta i prironih stanita (Bernska konvencija) temeljemkoje se utvruje europska ekoloka mrea - Smaragna mrea (Emeral).

Zakoni o zatiti priroe pojeinih europskih zemalja propisuju Nacionalne ekoloke mree.


12/163

12

Ekoloka mrea RH na poruju Vranskog jezera

Slika 2. Poruja Ekoloke mree Republike Hrvatske Park priroe Vransko jezero i poruje Jasen(Izrada: PPVJ, 2009.)

Meunarono vana poruja za ptice

Kao meunarono vano poruje za ptice vrenovani su cijeli Park priroe Vransko jezero iporuje Jasena (slika 2). Ciljevi ouvanja i smjernice za mjere zatite pojeinih meunarono vanihporuja za ptice naveeni su u prilogu 1.1. Urebe o proglaenju ekoloke mree (NN 109/07).Poaci koji se onose na poruje "Vransko jezero i Jasen" naveeni su u tablici 4.

Tablica 4. Izvaak iz priloga 1.1. Urebe: Poruja ekoloke mree meunarono vana poruja zaptice. (# potencijalna poruja NATURA 2000)

ifra i naziv poruja Ciljevi ouvanja

# HR1000025 Vransko jezero i Jasen Divlje svojtecrnoprugasti trstenjak Acrocephalus melanopogon

aplja anguba Ardea purpurea

apljica voljak Ixobrychus minutus

mali vranac Phalacrocorax pygmaeus

blistavi ibis Plegadis falcinellus

siva tijoka Porzana parva

ria tijoka Porzana porzana

mala tijoka Porzana pusilla

Smjernice za mjere zatite

Paljivo provoiti melioraciju; Regulirati lov i sprjeavati krivolov; Paljivo provoiti turistiko rekreativne aktivnosti;

Hiroloka stabilizacija jezera; Proirivanjerezervata na Jasen; Spreavanje paljenjatrske; Smanjenje crpljenja prevelikihkoliina voe iz pritoka jezera


13/163

13

Vana poruja za ivlje svojte istanine tipove

Na poruju Parka i u njegovoj neposrenoj blizini kao vano poruje za ivlje svojte i staninetipove vrenovani su Posebni ornitoloki rezervat Vransko jezero i poruje Jasena (slika 2).

Ciljevi ouvanja i smjernice za mjere zatite pojeinih vanih poruja za ivlje svojte i stanine

tipove naveeni su u prilogu 1.2. Urebe o proglaenju ekoloke mree (NN 109/07). Poaci koji seonose na poruje "Ornitoloki rezervat Vransko jezero i Jasen" naveeni su u tablici 5.

Tablica 5. Izvaak iz priloga 1.2. Urebe: Poruja ekoloke mree - vana poruja za ivlje svojte istanine tipove. (# potencijalna poruja NATURA 2000)

ifra i naziv poruja Ciljevi ouvanja# HR2000914

Ornitoloki rezervat Vransko jezero iJasen

Divlje svojte

ptice movarice

masnica Rutilus aula

uskolisni a Carex diandra

razijeljeni a Carex divisa

ilirska perunika Iris illyrica

kokica Ophrys bertolonii

rahlocvjetni kadun Orchis laxiflora

movarni kadun Orchis palustris

glavica Scirpus holoschoenus

primorski ranid Scirpus maritimus

ostale ivlje svojte ugroene na europskoj i nacionalnoj razini

Stanini tipovi

NKS

ifra

NATUR

A Stanini tip

6420meiteranski visoki vlani travnjaciMolinio-Holoschoenion

A.1.1. stalne stajadice

A.1.2.1. povremene stajadice

A.4.1. trdaci, rogozici, visoki iljevi i visokiaevi

C.2.5. vlane livae submeiteranskevegetacijske zone

Smjernice za mjere zatite

Paljivo provoiti melioraciju; Osigurati poticaje za tradicionalno poljojelstvo i stoarstvo; Osigurati proidavanjeotpanih voa; Sprjeavati zaratavanje travnjaka; Svrsishona i opravana prenamjena zemljita; Osigurati poticaje zaouvanje bioraznolikosti (POP); Ouvati voena i movarna stanita u to prironijem stanju, a prema potrebi izvritirevitalizaciju; Osigurati povoljnu koliinu voe u voenim i movarnim stanitima koja je nuna za opstanak stanita i

njihovih znaajnih vrsta; Ouvati povoljna fizikalno-kemijska svojstva voe ili ih poboljati, ukoliko su nepovoljna zaopstanak stanita i njihovih znaajnih biolokih vrsta; Oravati povoljni reim voa za ouvanje movarnih stanita;Ouvati bioloke vrste znaajne za stanini tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski moificirane organizme;Sprjeavati zaratavanje preostalih malih movarnih stanita u priobalju; Izbjegavati regulaciju vootoka i promjenevonog reima voenih i movarnih stanita ukoliko to nije neophono za zatitu ivota ljui i naselja; Ouvati biolokevrste znaajneza stanini tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski moificirane organizme; Ouvati povoljni omjerizmeu travnjaka i ikare, ukljuujudi i sprjeavanje procesa sukcesije (sprjeavanje zaratavanja travnjaka i cretova i r.);Ouvati povoljnu nisku razinu vrijenosti mineralnih tvari u tlima suhih i vlanih travnjaka; Ornitoloki rezervat


14/163

14

2 Opis poruja

2.1 Opde informacije

2.1.1 Smjetaj i aministrativne jeinice

Poruje Vranskog jezera i Jasena smjeteno je na istonoj obali Jaranskog mora u sjevernom dijelualmatinske regije. Olino je prometno povezano kopnom, zrakom i morem, to ukljuujeautocestu A1, zrane luke u Zaru i Splitu, pomorske luke i marine, kao i eljeznicu u neposrenojblizini.

Park prirode Vransko jezero nalazi se na istonoj zemljopisnoj uini 15 30' 53" o 15 39' 36", te nasjevernoj zemljopisnoj irini 43 50' 52" o 43 56' 18". Smjetaj Vranskog jezera i Jasena, kao i poloaju onosu na regionalna i lokalna aministrativna razgranienja, prikazan je na slikama 3. i 4.

Slika 3. Poloaj Parka priroe i poruja Jasen (Izraa: ZZP, 2009.)

Tablica 6. Prostorne informacije o Parku priroe Vransko jezero i poruju Jasen

Ukupna povrina 5.747 haPovrina jezera 3.002 haPovrina Ornitolokog rezervata 865,3 ha (voda 320 ha)Povrina poruja Jasen 163,06 hauina jezera 13,6 kmirina jezera 1,4-3,4 kmDubina jezera 2-5 m

Salinitet 1 (max 11 )Najvia toka 303 m nadmorske visineNajnia toka - 2 m ispod razine mora


15/163

15

Poruje Parka priroe nalazi se unutar viju hrvatskih upanija, pri emu je 42 km (74%) povrine uZaarskoj, a 15 km (26%) povrine u ibensko-kninskoj upaniji. Cjelokupna povrina voe Vranskog

jezera aministrativno pripaa Zaarskoj upaniji. Ualjenost o graa Zara je 30 km, a od gradaibenika 24 km. Na lokalnoj razini uprave, poruje se najvedim ijelom nalazi unutar opdinePakotane, a obuhvada i ijelove opdina Stankovci, Pirovac i Tisno te graa Benkovca. Na

aministrativnoj razini naselja, obuhvadeni su ijelovi naselja Pakotane, rage, Vrana, Raainovci,Banjevci, Kaid, Betina i Murter, prema vedina naseljenih poruja lei 1 -3 km izvan granica Parkapriroe. Nekoliko manjih ijelova naseljenih poruja nalazi se unutar granica Parka: io Vrane(Majdan), dio Betine (Prosika) te io Pakotana (juna obala jezera).

Slika 4. Poloaj Parka priroe unutar lokalne i regionalne aministrativne pojele (Izraa: ZZP, 2009.)

2.1.2 Prometna povezanost

U Parku priroe ureeni su postojedi te izgraeni novi putevi uine oko 50 km koji ine prometnuinfrastrukturu za potrebe posjetitelja te nazor i zatitu poruja. Svi putevi su makaamski, aoravaju se iz srestava Javne ustanove. Jugoistono o Parka cijelom uinom prolazi ravnacesta D-8 (Jaranska turistika cesta) koja se u jenom ijelu preklapa s granicom Parka u uini ooko 2 km, a u najjunijem ijelu u uini o 2 km prolazi kroz sam Park. Uz rub ornitolokogrezervata i sjeverozapanu granicu Parka prolazi upanijska cesta ( -6064) Miranje - Vrana -Pakotane. Ova prometnica je ujeno i spojna cesta za ulaz Benkovac na autocestu (A1), 6 kmualjen o granice Parka, ok je ulaz Pirovac ualjen neto manje o 20 km. Neposreno uz sjevernirub Parka o upanijske ceste ovaja se lokalna cesta (L-63143) Vrana - Raainovci, na koju senastavlja lokalna cesta (L-63145) Dobra voda - Banjevci. Uz istoni rub Parka prolazi upanijska cesta(-6068) Stankovci - Banjevci - Kaid - Pirovac. Park je akle u neposrenoj blizini okruen cestovnimprstenom dugim 48 kilometara, a interna prometna infrastruktura Parka je vrlo obro umreena u

javni prometni sustav (slika 5).


16/163

16

Slika 5. Prikaz prometne infrastrukture (Google Maps)

2.1.3 Vlasnitvo i prava na koritenje zemljita

Vedina ukupne povrine Parka priroe, te itavo poruje Jasena u vlasnitvu su Republike Hrvatske.

Osim Javne ustanove Parka priroe, u ime rave kao vlasnika, ravna pouzeda Hrvatske voe iHrvatske ume upravljaju tj. gospoare s oko 80% povrine Parka priroe. Hrvatske voe nalene suza pumpu na izlazu Glavnog kanala (Kotarka) u jezero, ime se nazire voostaj u poruju Jasen.Hrvatske voe takoer su ogovorne za oravanje kanala u poruju jezera te za mjerenjevodostaja, vodotokova i kvalitete vode u Parku prirode i oko njega. Upravljanje lokalitetima s

arheolokim, kulturnim i povijesnim nasljeem u Parku priroe ogovornost je Regionalnih zavoaza zatitu kulture. Hrvatska elektroprivrea (HEP) nalena je za alekovoe i lokalnu elektromreu

koja ulazi u poruje Parka priroe.

Na poruju Parka priroe i Jasena nalaze se ijelovi ravnih i zajenikih lovita Biogra, Vrana iPirovac kojima upravljaju lokalne lovake uruge. Raspore lovita na poruju Parka priroeprikazan je na slici 43 (stranica 46).

2.1.4 Javna ustanova (resursi i infrastruktura)

Parkom priroe, Ornitolokim rezervatom Vransko jezero te porujima ekoloke mree u granicamaParka prirode upravlja Javna ustanova Park prirode Vransko jezero. Djelatnost javne ustanove

ukljuuje zatitu, oravanje i promicanje poruja s ciljem zatite i ouvanja izvornosti priroe te


17/163

17

osiguravanja neometanog ovijanja prironih procesa i orivog koritenja prironih obara, kao inazor na provoenjem uvjeta i mjera zatite priroe.

Javnom ustanovom upravlja Upravno vijede koje se sastoji o etiri prestavnika lokalne uprave ijednog pripadnika hrvatske znanstvene zajednice. Ravnatelj ustanove upravlja organizacijom i

poslovnim aktivnostima. lanove upravnog vijeda i ravnatelja javne ustanove imenuje ministar

nalean za poslove zatite priroe (trenutno Ministar kulture). Struni poslovi upravljanjazatidenim porujem u nalenosti su strune slube po vostvom strunog voitelja, kojegimenuje Upravno vijede. Unutarnje ustrojstvo, jelokrug i nain raa Ustanove ureeni su Statutom iPravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i nainu raa.

Unutar Javne ustanove Park priroe Vransko jezero postoji pet ustrojstvenih jeinica. Saanji brojzaposlenika za pojedinu jedinicu naveden je ispod naziva svake jedinice na slici 6, pri emu jeplanirani broj zaposlenika naveden u zagradama.

Slika 6. Shematski prikaz ustrojstvenih jedinica javne ustanove

U trenutku pisanja ovog teksta (16. veljae 2009.) Javna ustanova, bez lanova Upravnog vijeda, imaukupno 16 zaposlenika, pri emu se 15 zaposlenika financira iz ravnog prorauna, a jean izvlastitih prihoa ustanove. Meutim, kako bi se optimalno ureilo jelovanje u svim porujima za

koje je ustanova nalena, potrebno je ukupno 25 zaposlenika. U ovom trenutku ne postojiorganizacijska jeinica nalena za poslove eukacije, promibe i turizma, a te bi aktivnosti trebaleprestavljati znaajan io ukupnih aktivnosti parka priroe. Postoji jasna i snana potreba a seuspostavi takva organizacijska jeinica, s ovoljnim brojem strunog osoblja.

Upravno vijede5 (5)

Ured ravnatelja

1 (1)

Slubatehnikihposlova i

oravanja2 (4)

Sluba strunihposlova zatite,

oravanja, ouvanjai koritenja

4 (8)

Sluba nazora6 (7)

Sluba opdih izajenikih

poslova

2 (7)

Sluba zaposjetitelje,

promibu ituristiku jelatnost

1 6


18/163

18

Tablica 7. Infrastruktura i oprema s kojom raspolae Javna ustanova

Nekretnine i infrastruktura

Naziv Vlasnitvo Opis (veliina, kapacitet) Namjena / koritenje

Sjeite Ustanove,Biograd n/m JUPPVJ Uredski prostor (152 m)

Sjeite ustanove, ure

ravnatelja, ure struneslube.

Sjeite nazorneslube u Crkvinama

JUPPVJObnovljena ribarska kudica (2427 m)

Sjeite nazorne slube,protupoarna zatita,sklaite, sanitarni vor.

Luica Prosika JUPPVJ

Novosagraena traicijska kudica (32m), vanjski kameni i rveni stolovi zastotinjak gostiju, sanitarni vor (24 m),nazornika kudica (20 m), sportskaluica sa 70 priveznih mjesta,interpretacijske ploe i kulturno-povijesna pouna staza

Kudicukoristi nadzorna itehnika sluba;previeno je otvaranjerestorana. Infocentar.

Vidikovac Kamenjak JUPPVJ

Kuda sagraena u traicionalnom stilu(sve ukupno 78 m), sanitarni vor,vanjski kameni i drveni stolovi za

stotinjak gostiju, interpretacijske ploe,ureeni viikovac s teleskopom, kapelica

Omorite i viikovac teinformativna postaja za

posjetitelje; previeno jeotvaranje restorana.

ivaa NerijeenoStara ribarska kudica, kapacitet 20gostiju

portsko ribolovnorutvo. Nazorna sluba.

Ornitoloka postaja,Jezerine

Hrvatsko

ornitolokorutvo(HOD)

rvena kudica (62 m, smjetajnikapacitet 8 osoba), promatranica zaptice

Sjeite prstenovakogkampa te smjetaj zaistraivae; mjesto zapromatranje ptica.

Turistika

signalizacija

JUPPVJ25 tabli, postavljeno unutar Parka i na

prilaznim putevima

Informacija. Putokaz.

Sustav videonadzora

u svrhu sprjeavanjapoara

JUPPVJelinka. Kudica 15 m za smjetajopreme i 2 antenska stupa s kamerom.

Nazorna sluba.Vidikovac za posjetitelje.

Vozila i plovila

Pick-up vozilo JUPPVJ 2 kom

Nazorna sluba (1 vozilo)Tehnika sluba i slubaoravanja (1 vozilo)

Gumeni amac JUPPVJ 4,3m uine, kapacitet 6 osoba Nazorna sluba

Gumeni amac JUPPVJ 7,8m uine, kapacitet 8 osoba Nazorna sluba

Vienamjenski stroj JUPPVJTraktor s nastavcima za konju,oravanje puteva it.

Tehnika sluba

Ostala oprema

Informatika oprema JUPPVJ Raunala, GIS software Struna sluba

Foto - oprema JUPPVJDSLR fotoaparat, teleobjektiv, digitalni

fotoaparati

Struna slubaNazorna sluba

Prirunalaboratorijska

oprema

JUPPVJ Lupa, mikroskop, handylab Struna sluba

Struna biblioteka JUPPVJPretplate na strune asopise i strunaliteratura.

Struna sluba

Interni radio sustav JUPPVJ Bazna stanica i 6 mobilnih. Nazorna sluba

Ostalo JUPPVJ Dalekozori (1 ), durbin (1) Struna sluba


19/163

19

2.2 Prirodne vrijednosti

2.2.1 Klima

Park priroe Vransko jezero ima blagu meiteransku klimu. Na klimu lokalno utjee reljef, strukturapodloge, vegetacijski pokrov i blizina mora koja umanjuje uinak toplog zraka ljeti i hlanih zranihmasa zimi. Pradenje se kontinuirano provoi o 1981. goine na meteorolokim postajama uBiograu n/m i Jankolovici, ukljuujudi sljeede klimatske parametre: temperaturu zraka, oborine,vlanost, osunanje i insolaciju, naoblaku, vjetar i specifine meteoroloke pojave.

Prosjena mjesena temperatura zrakavarira o 6.6C u sijenju (najhlanijem mjesecu) o 24.5C usrpnju (najtoplijem mjesecu). o najznaajnijeg porasta temperature olazi u travnju i svibnju, a donajznaajnijeg paa u listopau i stuenom. Najtopliji io goine (izna 10C) je razoblje o krajatravnja o kraja listopaa. Najstabilnije temperature su u srpnju, a o najvedih oscilacija olazi uveljai. Najvia izmjerena temperatura (38.5C) izmjerena je u kolovozu 2000. goine, ok je najniatemperatura (-8.0C) izmjerena u prosincu 1996. goine.

Slika 7. Zaleeno jezero u luici Prosika (Foto: Arhiva PPVJ)

Goinja koliina oborina u prosjeku iznosi 814 mm, s mjesenim maksimumom od 146 mm,najede u listopau. Minimalne oborine o 24 mm biljee se tijekom srpnja. Zimi je znaajan utjecajatlantskih i genovskih ciklona, to onosi maksimalne oborine koje najue traju. Ljeti je snaanuinak azorske anticiklone to uzrokuje suptropsku klimu u ovom poruju. U poruju Vranskog

jezera oborine primjetno i izrazito variraju o zabiljeenog minimuma o 524 mm 1998. goine onajvie vrijenosti o 1.130 mm zabiljeene 1984. goine. Prosjeni broj ana s oborinama iznosi116. Snijeg se pojavljuje priblino svake ruge zime, najede u sijenju i veljai, pri emu je rijetkoublji o 10 cm, a zarava se 4-5 dana.

Goinje osunanjeu prosjeku iznosi 2.511 sati, s mjesenim maksimumom o 353 sata u srpnju, aminimalno osunanje o 106 sati biljei se u prosincu. Goinja je vrijenost insolacije priblino 340cal/cm nevno, to varira o 110 cal/cm u prosincu o 600 cal/cm nevno u srpnju.

Prosjena goinja vlaga zrakaiznosi 66% s minimalnim varijacijama srednjih mjesenih vrijenosti,iako je onekle nia ljeti, a najvia ujesen i u proljede. Park priroe Vransko jezero pripaa umjerenovlanom klimatskom tipu, to ima povoljan biometeoroloki uinak.

Vjetar preteno pue iz smjera sjevera i sjeveroistoka (velebitska i dinarska bura), a u kradimrazdobljima iz smjera sjeverozapada (mistral ili maestral) ili jugoistoka (sirocco ili jugo). Tijekom

goine, 74% svih vjetrova pue iz ta 3 smjera. Prevlaavaju slabi vjetrovi (1 -3 po Beaufortovoj skali;82%). Olujni vjetrovi (8 i vie po Beaufortovoj skali) su iznimno rijetki te je u proteklih vaeset

goina zabiljeeno samo 6 takvih situacija (3 puta bura i 3 puta sirocco). Tijekom jakih sjevernih isjeveroistonih vjetrova, valovi na jugozapanoj obali jezera oseu 1 m, ok tijekom jugoistonih


20/163

20

vjetrova valovi na sjeverozapanoj obali oseu visinu o 0,6 m, to ovoi o znaajne erozije.Bonace su najede ujutro, ok je vjetar gotovo reovita pojava u poponevnim satima.

2.2.2 Geologija i geomorfologija

Geoloka pologa ima irektan utjecaj na postanak Vranske epresije, geomorfoloke znaajkeporuja, smjerove kretanja pozemnih i povrinskih voa, kao i vrstu tla koje prekriva stijenskupodlogu.

Slika 8. Geoloka karta podruja Vranskog jezera i okolice (Izrada: DZZP, 2009.)

Na poruju Vranskog jezera i okolice pojavljuju se krene, paleogenske i kvartarne naslage (slika 8).Najstarije naslage su gornjokredni cenoman-turonski vapnenci i dolomiti u izmjeni, s hondrodontima.

Potom slijede senonski rudistni vapnenci. Gornjokrene naslage se javljaju u jugoistonom ijelu


21/163

21

zatidenog poruja, a u grai prevlaavaju ruistni vapnenci, ok se mjestimice javljaju vapnenci iolomiti u izmjeni. olomiti tvore jezgre antiklinala, a vapnenci izgrauju krila antiklinale.

Paleogen zapoinje foraminiferskim vapnencima iz eocena. Te naslage tvore jugozapanu obaluVranskog jezera i pojavljuju se uz sjeveroistonu stranu jezera. Na karbonatnim stijenama pojavljujuse i eocenske flike naslage koje su zastupljene uglavnom laporima, ok su uloci pjeenjaka i

laporovitih vapnenaca rijetki. Proteu se sjeverozapanim ijelom zatidenog poruja i izgraujusinklinale.

Tvorevine kvartara pleistocenske starosti su pijesak i ljunak koji se povremeno pojavljuju uz obalejezera, jezerski i barski seimenti na poruju Jasena i crvenica jugoistono o Vranskog jezera. nojezera prekrivaju jezersko prainasto glinoviti seimenti.

Karbonatne stijene mezozoika i paleogena izgrauju morfoloki istaknute ijelove reljefa, ok suklastine naslage eocenskog flia razvijene u krkim epresijama i poljima, a u sreinjim ijelovimanalaze se kvartarne naslage. Strukture prate inarski pravac pruanja (sjeverozapa jugoistok).Stijene su oatno tektonski eformirane, razlomljene i okrene, posebno na vapnenakom grebenuprema moru.

Postanak Vranske depresije

Vransko jezero je plitka potopljena aluvijalna uolina koja je reljefno najnia toka Ravnih kotara.Klju geneze Vranske epresije je ebljina i sastav kvartarnih naslaga u Vranskom jezeru i Vranskompolju. Prema izvrenoj geolokoj eterminaciji izvaenih jezgri izvojena su tri genetska tipa taloga.Talog se postupno konsoliira o vrha prema nu mijenjajudi boju o svjetlo o mrkosive. ebljinataloga raste proporcionalno nagibu terena od 15,4 m kod obrambenog nasipa do 29,0 m u sredini

jezera. Presjek taloga na sreini jezera pokazuje sljeede ebljine genetskih tipova taloga:

gornji sloj (visoko plastini prah) = 12 metarasrenji sloj (vrda glina) = 10 metaradonji sloj (kompaktna glina s valutcima) = 7 metara

Po strukturi kvartarnog nanosa viljivo je a su starija geoloka razoblja obilovala vedim oborinamakoje su nanosile vie valutaka, a kasnija razoblja pokazuju znatno manjiunos materijala.

Po teoriji Fritza iz 1984. goine postanak jezera neposreno se vee uz poizanje razine svjetskogmora. Prije oko 25000 goina razina mora je bila za 96,4 m nia o saanje, a o taa se neprestanouzie. Sve ok je razina mora bila nia o voa koje su utjecale u Vransku epresiju voa je izepresije otjecala u more kroz vapnenaki greben ko Prosike, a paleoreljef se proubljivao. Nakonizjenaavanja razine mora i na epresije poinje taloenje nanosa, a Vransko jezero postajepovremena akumulacija u vrijeme visokih oborina. Usporedba genetske strukture kvartarnih naslaga

i njihove starosti s klimatskim uvjetima ogovarajudih geolokih razoblja govore u prilog ovakvomtumaenju evolucije. Potom Vransko jezero postaje stalna akumu lacija koja bi, prema Fritzovoj

teoriji, trebala trajati jo 4600 goina.

Geomorfoloke karakteristike

Poruje Parka reljefno pripaa geoloki mlaem inarskom sustavu gorja i pregorskih prostoraistone obale Jarana, kojeg obiljeava pruanje osnovnih struktura u pravcu sjeverozapad -

jugoistok.

Sjeveroistona obala je nerazveena s rijetkim plitkim i irokim uvalama: Njivice, Duga Tulja, Orlja,Vuja raica, Mernjaa, Trtenica. ominira tipian krki krajolik kamenjara, goleti i egrairanograslinja. Na ovom ijelu se nalazi i najvii vrh Ravnih kotara, tanarac s 303 m namorske visine.

Sjeverozapana obala je izuzetno vrijeno poruje Parka na kojem se nalazi movarna zona

ornitolokog rezervata i poruje Jasen, vrlo je niska i zaravnjena te za srednje visokih vodostajapoplavljuje.


22/163

22

Jugozapadna obala se diferencira u dvije zone:

1) sjeverozapani io je zaravnjen, neralanjen, ominira pijesak, mulj i valutice.2) jugoistoni io je neto strmiji i ralanjen s nekoliko uboko usjeenih uvala ega nema na

rugim ijelovima obale: Martina, Lokina, arida i Uska uvala. Neto plide su junije poloeneuvale: Parieva, Caparnova, Pojilo i Blata.

Na krajnjem jugoistoku poluotok Babin koj ini morfoloki izuzetak i zaire 750 m u jezero suzvisinom od 53 m n.v.

2.2.3 Pedologija

Slika 9. Pedoloka karta Parka prirode Vransko jezero i Jasena (Izrada: PPVJ, 2009.)

Vrenovanjem tala po kriterijima fizikog tipa pokrova, ubini, propusnosti, teksturi te kapacitetuupijanja na poruju Parka priroe i Jasena razlikujemo sljeede grupe tala (slika 9):

Prvu grupu tala inekamenjar, vapnenako-dolomitna crnica te plitka i srednje duboka crvenica.

Ova tla su vrlo plitka, 10-15 cm dubine (iznimno 40 cm), malog ili nikakvog humusno

akumulativnog horizonta, lake teksture i stabilne strukture s vrlo visokim udjelom kamena.Slabo zaravaju vou, u proljede zazelene, a za prvih jaih sua potpuno zasue. Ovo sunajouvanija tla s neznatnim utjecajem ovjeka. Najpristupaniji ijelovi ovoga peolokogtipa tla, na poruju Morava, tijekom 18. i 19. st. pretvoreni su u maslinike koji su u rugojpolovini 20. st. uglavnom naputeni, a sporaino se obnavljaju u novije vrijeme. Po kvaliteti

i plonosti spaaju u najloija tla uopde, a po rasprostranjenosti zauzimaju najvedi io, izna60% povrine parka priroe.


23/163

23

rugu grupu tala ineplitka i srenje uboka crvenica (antropogena tla flinih i krkih sinklinala) irendzina na laporu ili mekim vapnencima.

Ova tla su duboka 30-50 cm, a ponegje i puno ublja, vedeg kapaciteta upijanja, ilovasto-glinaste teksture i stabilne krupno zrnaste strukture te umjerene do dobre vodopropusnosti.

Ova tla su po izraenim antropogenim utjecajem, a rai svojih osobina umjereno ugo

zaravaju kemijske spojeve anorganskih tvari koje se kor iste u suvremenoj poljoprivredi.Svako intenziviranje poljoprivrene proizvonje imalo bi ugoroni negativni utjecaj nakvalitetu podzemnih voda pa i voda Vranskog jezera. Na ovoj grupi tala provodi se

ekstenzivna poljoprivrea, a prevlaava uzgoj povrda,vinograda i mladih nasada maslina dokse na krevitijem ijelu nalaze naputeni stari maslinici.

Tredu grupu tala inemovarna aluvijalno-karbonatna i aluvijalno livadna (hidromeliorirana) tla.

Ova tla su vrlo duboka, dobre prirodne dreniranosti i umjerenog kapaciteta upijanja.

Movarno poruje nalazi se u poplavnoj zoni ornitolokog rezervata i ne koristi se zapoljoprivrednu proizvodnju te je potpuno izvan utjecaja ljudskih aktivnosti. Aluvijalno livadna

i hidromeliorirana tla nalaze se na rubu ornitolokog rezervata i u njegovoj neposrenoj

blizini. U novije vrijeme izloena su intenzivnoj poljoprivrenoj proizvonji povrtlarskihkultura s nekoliko berbi goinje uz nekontroliranu upotrebu umjetnih gnojiva, pesticia iherbicia. Rai osobina tla tetni sastojci se ugo zaravaju u tlu i pozemnim voama, arai svog poloaja imaju vrlo negativan utjecaj na Vransko jezero u cjelini.

etvrtu grupu tala koju nalazimo na poruju Jasen ine: tresetno-hidromeliorirano i tresetnohumozno hidromeliorirano tlo.

Ova tla imaju vrlo visoki saraj gline, vrlo male propusnosti i vrlo slabe prirone reniranostis osta kvalitetnog humusa, a voa se na njima ue zarava na povrini. Kapacitet upijanjana tresetno humoznom tlu, koje ini jezgru poruja Jasen je najvedi mogudi pa se svikemijski sastojci koji se tamo koriste zaravaju ulje vrijeme u tlu ime se umanjuje

zagaenje pozemnih voa i voa Vranskog jezera. Na jenom ijelu ovog poruja ovija seekstenzivna proizvonja itarica, ok je rugi io naputen i slui kao panjak.

2.2.4 Hidrologija

Opis slivnog podruja

Vransko jezero je, po povrini, najvede prirodno slatkovodno jezero u Republici Hrvatskoj, povrine30,2 km, dubine 2-5 m, duine 13,6 km i irine 1,4-3,4 km. Jezerski bazen je plitka potopljenaaluvijalna udolina koja je reljefno najnia toka Ravnih kotara, a dno jezera ja na 2 m ispod srednjerazine najniih morskih voda. O mora je ovojeno uskim, jelomino propusnim, vapnenakim

grebenom irine 0,8-2,5 km.

Jezero se snabdijeva vodom povrinskim i pozemnim otocima iz sliva povrine 470 km (slivKotarka 131 km, Klievica 50 km, Tinj-Kakma-Stabanj 122 km, Pedina-Biba-korobid-ivaa 167km). Poaci o mjerenju protoka prikupljani su nereovito i nika nisu uzimani na svim povrinskimotocima, a za pozemne otoke pretpostavlja se a su jenaki pozemnim otocima. Povrinske ipodzemne vode iz sliva vrlo brzo, najkasnije za 48 sati dospijevaju u jezero. Kako se Vransko jezero

ne snabijeva jaim stalnim otocima, voni reim je irektno ovisan o koliini i rasporeu oborina uslivu.

Srenji obujam akumulirane voe u jezeru je 82.500.000 m, a vrijeme zaravanja voe u jezeruiznosi 1,28 goina. Gubitak u koliini voene mase uslije evaporacije iznosi 21.000.000 m

(prosjeno goinje isparavanje je 1.659 mm). Prosjena goinja koliina raspoloive akumulirane


24/163

24

voe ka ne bi bilo istjecanja kanalom Prosika (slika 10), iznosi 6.000.000 m, to svakako sugerirauspostavu aktivnog upravljanja vodostajima Vranskog jezera.

Slika 10. Kanal Prosika - spoj Vranskog jezera s morem (Foto: I.D. Grlica)

Visoke poplavne vode se javljaju uglavnom u kasnom zimskom razdoblju, rijee u kasnu jesen, izadravaju se do ranog proljeda. Povrina sadanje poplavne zone je oko 3 km. Najvedi dio - 90%, jeu ornitolokom rezervatu, a manji dio na podruju Jasen u dijelu Jezerine. Ostatak bive poplavnezone Jasen, umjetno se odrava na znatno niem vodostaju i fiziki je odvojen nasipima od drugihvoda koje prate vodostaj jezera. Poplavne vode se javljaju iznad vodostaja od 155 cm i brzo se

povlae.

Rai male ubine a relativno velike povrine i otvorenosti prema strujanju zraka, voa se brzo hlai izagrijava, pa su kretanja temperature zraka i voe gotovo ientina. O kolovoza o oujka voa jeprosjeno 2C hlanija o zraka, a u ostatku goine je tek neznatno nie temperature.

Vodostaji

Grafiki prikaz 1. Vodostaji (1948-2007) - srenje goinje vrijenosti na mjernoj postaji Prosika jezero.

Voostaji na poruju Vranskog jezera i njegovog sliva mjere se od 1926. god. na vodomjernoj postajiPakotanski most s prekiima za vrijeme rugog svjetskog rata, te na postaji Prosika-jezero od 1948. god. Na


25/163

25

slivnom poruju i na samom jezeru o 80-tih i 90-tih goina prolog stoljeda instalirano je 20 automatskihvodomjernih postaja. Stalno promatranje i arhiviranje podataka o vodostajima provodi se samo na

voomjerima Pakotanski most , Prosika jezero i Prosika more.

Na voostaje, osim glavnih imbenika (otoka, otjecanja i isparavanja), bitno utjee vrlo sloeno hiroloko -hiraulino jelovanje bilance voa i onosa razine mora i jezera te morskih mijena i kolebanja morske razine.

Goinje kolebanje voostaja na postaji Pakotanski most iznosi 182 cm, a na postaji Prosika jezero iznosi 193cm. Apsolutno kolebanje vodostaja iznosi 200 cm.

Za promatrano razoblje najnii voostaj bio je 12 cm (0,03 mnm) 1990. i 2008. goine, najvii 241 cm (2,24mnm) 1974. i 1994. godine, a srednji iznosi 0.81 mnm.

Salinitet vode Vranskog jezera

Prosjena slanost voeVranskog jezera je nia o 1 to ga ini slatkovonim meiteranskim ekosustavom.Rai plitkode jezera i estih vjetrova nema razlike u slanosti u vertikalnom voenom stupcu. Za ugotrajnihsunih razoblja i ekstremno niskih voostaja slanost u jugoistonom ijelu jezera penje se o 11, a posebnovisoki salinitet pojavio se krajem ljeta 2008. goine nakon viju uzastopnih sunih goina.

Grafiki prikaz 2. Tren kretanja voostaja i elektrine voljivosti (1999-2008) - za jugoistoni io jezera(Prosika)

Naime, vapnenci kree i eocena izgrauju propusni krki io terena u kojem se nalazi i cirkuliragotovo sva pozemna voa. Na kontaktu s nepropusnim slojevima eocenskog flia, uz sjeveroistoniobod Vranskog polja izbija niz stalnih i povremenih izvora. Horizont ove nepropusne barijere lagano

se uzie o izvora Kakma prema Stabnju, Pedini, Bibi o korobida pa tim reom i opaa izanostizvora rai vede namorske visine. Nepropusne stijene flia izgrauju jezgre sinklinala pa ponegjene oseu ovoljno duboko ispod razine mora, tako da dio voda prolazi ispod njih prema moru. Takvionosi na kontaktu flia i vapnenca rezultiraju izbijanjem zaslanjenih izvora (Oac i Moro jezero iKotlid) s ruge strane fline barijere.


26/163

26

U jugoistonom ijelu juno o Uske uvale evientna je slabija kompaktnost fline barijere, ok jeoko Prosike uopde nema, stoga je pozemna komunikacija izmeu voa Vranskoga jezera i morainamina, ovisno o voostaju. Sjeveroistona obala je vapnenakog sastava i velike propusnosti, aslui kao erozijska baza za pozemne voe koje otjeu s viih horizonta.

Koriorima otjecanja slatke voe u more koji se nalaze na potezu izmeu viju flinih barijera ko

Biograa i na potezu propusne vapnenake barijere oko Prosike takoer proire i morska vodaublje u kopno za vrijeme sunih razoblja, i nie razine slatkih voa u cijelom Vranskom bazenu, pase tako zaslanjenje voa osjeti na irem sjeverozapanom poruju izna Vranskog jezera na potezuBiograd-Stabanj-kanal Jablanac-Vransko jezero, te na onjoj tredini Vranskog jezera i ublje u kopnou jugoistonom ijelu na obje strane. Posebno jaki izvori zaslanjivanja jesu proori mora kroz najjaupodzemnu kapilaru Jugovir na krajnjem jugoistoku.

oatna je opasnost to se zaslanjenost izvora povedava istovremeno s rugim proorima mora, asve to koinciira s vremenom vrlo niskih voostaja u Vranskom jezeru za vrijeme ugotrajnih sunihrazdoblja. Niski vodostaji jezera su i jedini razlog prodora morske vode i zaslanjivanja jezerske

vodene mase. Ukoliko se uzdignuta morska razina podudari s niskim vodostajem u jezeru dolazi do

velikog proora mora kroz kanal Prosika te oevinih brzih straanja riba pa ak i o privremenogformiranja morskih ivotnih zajenica u zaslanjenom ijelu jezera. Biljee se takoer i visoke tete napovrtlarskim kulturama koje se zalijevaju tako zaslanjenom vodom.

Melioracija i upravljanje vodnim resursima

Sreinom 18. stoljeda Vranska movara pokrivala je cijelo poruje sjeverozapano o Vranskogjezera do izvora Kakma i Kutijin stan koje je po povrini otprilike jenako povrini jezera (slika 11).Movara je bila premreena prironim kapilarnim vootocima koji su slobono tekli o izvora premaVranskom jezeru. Odlukom Senata Republike Venecije conte Francesco Borelli dobiva u posjed

Vranski feu i omah zapoinje za ono vrijeme revolucionarni projekt isuivanja Vranske movare.

Melioracija zapoinje prokopom kanala Prosika 1780. goine, s profilom na kanala o 4 m i pragomznatno viim o saanjega. Ovaj pionirskihirotehniki zahvat u hrvatskom priobalju rezultirao jejenokratnim sputanjem razine jezera za 3 m, nakon ega se isuuje veliko poplavno porujeVranskog polja, a u jezero migriraju salmonine vrste iz susjenoga mora. Nakon toga zapoinjeizgradnja ovonih kanala, najprije o izvora Kakma kao najizanijeg pa alje prema jezeru.Melioracija je nastavljena i u oba Austrijske uprave proirivanjem profila kanala i sputanjem praga.

Slika 11. Vranska movara oko 1760.go (arhiva Borelli)

Od 1948. godine pristupa se sustavnom hirotehnikom zahvatu melioracije cijeloga sliva. Proirenjei proubljenje kanala Prosika na profil na 8 m i prag kanala na 35 cm ovreno je 1954. goine. Uz

cestu Vrana - Pakotane poignut je obrambeni nasip i poignuta jena saanju razinu 1967. goine.o 1970. goine ovrena je sva planirana mrea ovonih kanala prvoga, rugoga i tredega rea na


27/163

27

svim horizontima. Na kontaktu Glavnog kanala i obrambenog nasipa uz cestu, izgraena je crpnastanica "Jasen" kapaciteta 3 m/s . Nasip uz kanal je znatno poignut, a pumpa je povonimsifonom spojena i na junu poplavnu zonu Jezerine. Crpna stanica na poruju Jasen i Jezerineorava razinu voe ispo poplavnih voostaja, onosno znatno nie (i o 1 m) o razine visokihpoplavnih voa Vranskog jezera i Glavnoga kanala. O 570 ha Vranskog blata koje je nie o kote 3

mnm meliorirano je 410 ha, a u prironom reimu plavljenja ostalo je samo 160 ha o cestovnognasipa do obale jezera i dijela Jezerina koji je nasipom i cestom fiziki ovojen o ostatka poplavnezone.

Projekt melioracije Vranskog bazena je akle orijentiran na ovonju vika voa s poljoprivrenihpovrina s maksimalnom reukcijom prironih poplavnih zona o same obale Vranskog jezera.

Kvaliteta vode Vranskog jezera

Zooplankton (ukljuujudi grupe Rotatoria, Cladocera i Copepoda) je istraivan 2002. i 2003. goine(Mrakovid i sur. 2004). Vransko jezero karakterizira niska prouktivnost, koja se takoer oraava u

niskim koncentracijama klorofila A, a jezero pr ipaa oligotrofnom tipu (siromano je hranjivimtvarima). Samo najsjeverniji dio jezera pokazuje karakteristike mezotrofnog tipa.

Poviene razine hranjivih tvari u sjevernom ijelu jezera posljeica su intenzivnog koritenja gnojivana poljoprivrednom zemljitu u okolici.

Potencijalni izvori zagaenja voe Vranskog jezera su:

- eponij komunalnog otpaa graa Benkovca koji se nalazi u slivu Klievice,- eponij komunalnog otpaa opdine Polaa u slivu Klievice,- eponij komunalnog otpaa graa Biograa i opdine Pakotane uslivu Kotarka,- ostali manji ivlji eponiji, posebno nekontrolirana olagalita klaonikog opaa,- intenzivna poljoprivrena proizvonja posebno na slivu Klievica i Kotarka,

- otpadne vode grada Benkovca i drugih naselja,

- nepropisno izgraene septike jame u osjetljivim porujima,- lokalna, regionalna i ravna prometna infrastruktura.

Posebnu potencijalnu opasnost ine opasni tereti koji se prevoze eljeznikom prugom i autocestomu osjetljivim zonama.


28/163

28

2.2.5 Krajobraz

Krajobrazi Parka prirode i zalea oblikovani su ranije naznaenim geomorfolokim procesima, nakoje je utjecala i uga te inamina ljuska povijest (slika 12 i 13). Rezultat je krajobraz iznimneljepote i raznolikosti. Jezero se nalazi u krkoj kriptoepresiji koja je oijeljena od Jadranskog morauskim grebenom, gje se naseljavanje i obraa zemlje pojavljuju u mozainoj strukturi uz makiju inasae alepskog bora. Na sjeveroistonoj strani jezera nalazi se greben stjenovitih bra o visine ootprilike 300 m prekriven makijom, koji oblikuje lijepu pozainu jezera te s kojeg se pruaju viikovcis ramatinim pogleom preko jezera o mora i izuzetno lijepih otoka Nacionalnog parka Kornati.Samo jezero najvedi je slatkovoni prostor u Hrvatskoj, lijepih obala i lelujave trske koje pruajudodatnu raznolikost panorami mediteranskih brda i obale.

Vrijeni ra almatinskog teaka i borba za svaki centimetar obraivog zemljita na negostoljubivomkamenitom terenu kroz mnoge generacije i uga stoljeda ostavio nam je u naslijee vrlo zanimljiveprizore koje ubrajamo u pejzanu arhitekturu ili kultivirani krajobraz. Takav krajobraz nalazimo nacijeloj prevlaci izmeu Vranskog jezera i mora kojeg svakako treba zatiti i sauvati kao kulturnuvrijednost.

Slika 12. Modrave iz zraka (Foto: I.D. Grlica)

Slika 13. Ornitoloki rezervat iz zraka (Foto: Jakupovid)


29/163

29

2.2.6 Flora

Biljni svijet Vranskog jezera prvi je put detaljnije istraen tijekom inventarizacije flore i faune Parkaprirode Vransko jezero koju su obavili djelatnici Prirodoslovno-matematikog fakulteta u Zagrebu usuradnji s Javnom ustanovom Parka prirode 2004. godine. Tijekom 2006. i 2007. detaljnije je

inventarizirana i kartirana flora od strane Hrvatskog botanikog drutva, takoer u suradnji s Javnomustanovom Parka.

Velika raznolikost biljnog svijeta Parka priroe i Jasena posljeica je fitogeografskog poloaja ovogporuja u okviru meiteranske regije, na granici izmeu eumeiteranske i submeiteranske zone,te raznolikosti stanita. Istraivanja flore (Borid i sur. 2007.) navoe ak 707 biljnih vrsta unutarParka priroe. Iako istraivanja za Jasen nisu potpuna, Stanid (2004.) navoi 90 vrsta. Poaci omahovinama, liajevima i algama vrlo su oskuni, prema je kartiranje stanita pokazalo a su vrsteporodice Characeae - paroine lokalno vane unutar samog jezera. O ukupnog broja zabiljeenihvrsta njih 147 je ugroeno i/ili zatideno u Hrvatskoj, a njihov popis se nalazi u tablici 1. priloga 1.

ak 16 vrsta pronaenih na poruju Parka priroe su ilirsko -jadranski endemi. Ilirska perunika (Irisillyrica) raste na obro ocjeitim, suhim tlima i sunanim obroncima samo na poruju almacije isjeverozapadnog Balkana (Slika 14).

Na poruju Vranskog jezera smanjena je brojnost movarnih vrsta, to je posljeica pojaanogovonjavanja i kontrole poplavljivanja. Tako su neke vrste kao npr. jenolisni abnjak ( Ranunculusophioglossifolius) i zakrenuta djetelina (Trifolium resupinatum)na nacionalnoj razini prepoznate kao

ugroene, a obini ljepuak (Hydrocotyle vulgaris) kritino ugroena vrsta preteno zbog nestankamovarnih i voenih stanita uslije ljuskog jelovanja (slika 15).

Slika 14. Ilirska perunika (Iris illyrica) (Foto: Arhiva PP VJ) i Slika 15. Obini ljepuak (Hydrocotyle vulgaris)(Foto: Arhiva PP VJ)

Takoer, zbog naputanja traicionalnih oblika poljoprivree na meiteranskoj obali Hrvatskevildljivo je smanjenje segetalnih korova kao npr. vrste zavinutobodljasti mak (Papaver hybridum),

jesenski gorocvijet (Adonis annua) i strani veliki kokotid (Delphinium peregrinum), iji nestanak jeprvenstveno uzrokovan sustavnim unitavanjem suvremenim herbicidima i ostalim agrotehnikimmjerama.

Pojedine ugroene biljne svojte kao npr. etverotokasti kadun (Orchis quadripunctata)(slika 16) imali kadun (Orchis tridentata) vezane su uz suhe travnjake i rijetke garige koji su takoer nastaliantropogenim djelovanjem i za njihovo je ouvanje potreban ovjekov utjecaj. Kontrola zaratavanjaodravanjem travnjakih povrina ispaom ili konjom neophodna je za zatitu ugroenih svojti kojedolaze na ovim stanitima (Borid i sur. 2007).


30/163

30

Slika 16. etverotokasti kadun (Orchis quaripunctata) (Foto: FC, S. Boganovid) i Slika 17. Livani procjepak(Chouardia litardierei) (Foto: FC, J. Topid)

U flori Parka prirode i Jasena samo je livadni procjepak (Chouardia litardierei) uvrten u oatak IIirektive o stanitima (Slika 17).

2.2.7 Fauna

Zbog velike zone poplavljivanja, kao i zbog biocenoza razvijenih na podruju Vranskog jezera,poplavni prostor i samo jezero predstavlja prirodnu movaru. Movare su stanita gdje je vodaprimarni faktor kontrole okolia i ivotnih zajednica. Smatraju se najproduktivnijim stanitima nasvijetu s izuzetnom bioraznolikodu. Ovaj ekoton na granici kopna i vode je biotop velikebioproduktivnosti te omoguduje veliku raznolikost kao posljedicu trofikog bogatstva stanita. Pojastrske u sjeverozapadnom dijelu jezera je posljednje gnjezdite aplji i jedino gnjezdite malog vrancau priobalju Hrvatske, a jezero je osobito vano i kao odmorite i hranilite mnogim vrstama pticatijekom njihovih selidbi.

Prije proglaenja Parka priroe poataka o ivom svijetu Vranskog jezera bilo je izuzetno malo, saiznimkom ornitofaune. Istraivanjem koje su proveli jelatnici Prirooslovno-matematikog fakultetau Zagrebu olo se o prvih poataka o biocenozama ostalih skupina biljnog i ivotinjskog svijeta. Toistraivanje posluilo je kao temelj za aljnja istraivanja beskraljenjaka i kraljenjaka kojih surezultati navedeni u tekstu.

Kukci (Insecta)

Na poruju Parka zabiljeeno je 40 vrsta leptira (aid i Mihoci 2007.), o kojih su 2 vrste - lastin rep(Papilio machaon)(slika 18) i kozlinev plavac (Glaucopsyche alexis)- zatidene u Hrvatskoj (prilog 2,tablica 1). Niti jedna vrsta leptira prisutna na ovom porunu nije naveena u oatku II irektive ostanitima.


31/163

31

Slika 18. Lastin rep (Papilio machaon)(Foto: Arhiva PPVJ) i Slika 19. Jezerski rego (Lindenia tetraphylla) (Foto:Arhiva PP VJ)

U Parku je ukupno zabiljeeno 30 vrsta vretenaca, o ega je njih 9 zatideno u Hrvatskoj (prilog 2,tablica 2). Samo je jezerski rego (Lindenia tetraphylla) (slika 19) naveden u Dodatku II Direktive ostanitima. Ta je vrsta zabiljeena na nekoliko lokaliteta u Parku priroe (ukljuujudi Ornitolokirezervat) te na poruju Jasena (Boganovid 2004., Mihokovid 2008.).

Rezultati istraivanja traka (Vujid-Karlo 2007.) ukazuju na 76 vrsta traka (Carabidae) na porujuVranskog jezera, o kojih su 22 vrste ugroene u Hrvatskoj (prilog 2, tablica 3). Niti jedna vrstazabiljeena na poruju Parka i nije naveena u irektivi o stanitima EU.

Rakovi (CrustaceaDecapoda)

Fauna rakova nije ovoljno istraena. Prema Klobuar i Maguire (2007) u laternom kanalu obitavapopulacija bjelonogog raka (Austropotamobius pallipes), navedenog u Dodatku II Direktive o

stanitima.

Ribe

U Vranskom jezeru ivi 17 vrsta riba, o kojih je 4 ugroeno i/ili zatideno u Hrvatskoj (prilog 2,

tablica 4). Jegulja (Anguilla anguilla) (slika 23), glavoid (Knipowitchia caucasica) i rijena babica(Salaria fluviatilis) neke su o autohtonih vrsta Vranskog jezera, a jegulja je na poruju Parka strogozatidena vrsta. Ihtiofauna Vranskog jezera prije nika nije sustavno istraivana, tako a se ne znasastav populacije riba prije probijanja kanala Prosika i unosa alohtonih vrsta.

U ihtiopopulaciji jezera 9 vrsta je eurihalino tj. vrste koje mogu tolerirati vede promjenekoncentracije soli, te migriraju iz jezera u more i obratno uglavnom kroz kanal Prosika. Osam vrsta

olaze iz unavskog rijenog sliva, a unesene su zbog uzgoja (som, aran, tuka, linjak, karas,sunanica i crvenperka) ili sluajno. Invazivne vrste sunanica, babuka i gambuzija unesene su zbogkontrole komaraca (slika 24).

Saanja struktura riblje populacije rezultat je itavog niza neprironih zahvata u ekosustavu. Strane

vrste u jezeru i poribljavanje imaju vrlo negativan uinak na okolne voe u almaciji, jer se invazivnevrste riba iz jezera lako mogu iriti u ruge vootoke. Takoer, unesene vrste utjeu na promjenuekolokih uvjeta u jezeru (zamuljavanje), te na ravnoteu populacija preostalih autohtonih vrsta riba.Iako sastav ribljih zajenica u Vranskom jezeru vedinom nije priroan, i kao takve one su potrebne zaoranje populacija ptica (Mrakovid i sur. 2004.).


32/163

32

Slika 23. Jegulja (Anguilla anguilla) (Foto: . Jelid) i Slika 24.Mrijest babuki na Junim livaama (Foto: ArhivaPP VJ)

Vodozemci

Na poruju Parka zabiljeeno je osam vrsta voozemaca (Mrakovid et al. 2004.) , koje su svezatidene u Hrvatskoj (prilog 2, tablica 5). Najbrojnija je velika zelena aba ( Ranaridibunda), a drugapo brojnosti je gatalinka (Hyla arborea) (slika 20). Meu zabiljeenim vrstama samo je uti muka(Bombina variegata) naveden u Dodatku II irektive o stanitima, a na ovom ga poruju prestavljaendemska podvrsta Bombina variegata kolombatovici.

Slika 20. Gatalinka (Hyla arborea) (Foto: Z. Stanid)

Prema Janev Hutinec et al. (2006.) ta je povrsta ugroena jer nastanjuje izolirana poruja srenje ijune almacije koja su po utjecajem raznolikih ovjekovih jelatnosti: melioracija, promjena

reima povrinskih voa zbog raznih voozahvata te oneidivanje voa poljoprivrenim otrovima(pesticidima).

Gmazovi

Na poruju Parka zabiljeeno je 19 vrsta gmazova (Mrakovid i sur. 2004.), koje su sve zatidene uHrvatskoj (prilog 2, tablica 6). O toga su etiri vrste - barska kornjaa (Emys orbicularis), anara(Testudo hermani) (slika 22), etveroprugi kravosas (Elaphe quatorlineata) i crvenkrpica (Elaphesitula) - popisane su u oatku II irektive o stanitima. Mrki guter (Algyroidesnigropunctatus) iilac (Coluber gemonensis) su enemi istonog Jarana, a otroglava guterica (Archaeolacertaoxycephala) je endem Dalmacije. Ribarica (Natrix tessellata) (slika 21) je u Hrvatskoj strogo zatidena,a prema IUCN kriterijima ima status nedovoljno poznate vrste (DD).


33/163

33

Slika 21. Ribarica (Natrix tessellata) (Foto: Arhiva PPVJ) i 22. anara (Testudo hermani) (Foto: Arhiva PP VJ)

Ptice

Na poruju Parka i Jasena zabiljeeno je ukupno 249 vrsta ptica, o ega su 102 vrste gnjezarice(Raovid i sur. 2004.), a 236 ih je ugroeno i/ili zatideno u Hrvatskoj (prilog 2, tablica 7). 105 vrsta

ptica zabiljeenih na ovom poruju navedeno je u dodacima Direktive o pticama EU. Jezero jesmjeteno na sjecitu interkontinentalnih migracijskih koriora (istono-mediteranska, zapadno-meiteranska i sreinja meiteranska ruta) te je stoga presuno vano omorite velikom brojupreletnica koje putuju iz sjeverne Europe ili zapanog Sibira prema svojim zimovalitima. PoloajVranskog jezera u odnosu na interkontinentalna migracijska kretanja ptica prikazan je na slici 26.

Slika 26. Poloaj Vranskog jezera u onosu na interkontinentalna migracijska kretanja ptica (Izrada: PPVJ,2009.)

Na jezeru boravi 13 vrsta ptica ije populacije u bilo kojem razoblju ivotnog ciklusa ine vie o 1%procijenjene ukupne hrvatske populacije (Raovid 2005.), zbog ega su znaajne za stabilnostukupnih populacija pojeinanih vrsta na nacionalnoj razini. To su mali vranac (Phalacrocorax

pygmaeus)(slika 29), bukavac (Botaurus stellaris), uta aplja (Ardeola ralloides), mala bijela aplja

(Egretta garzetta), velika bijela aplja (Egretta alba), aplja anguba (Ardea purpurea) (slika 30), ejamovarica (Circus aeruginosus), mali sokol (Falco columbarius), kosac (Crex crex), siva tijoka


34/163

34

(Porzana parva), ria tijoka (Porzana porzana), liska (Fulica atra), crnoprugasti trstenjak(Acrocephalus melanopogon). Osim toga, ovje obitava posljenja kolonija aplji u meiteranskojHrvatskoj (slika 27).

Slika 27. Velike bijele aplje (Egretta alba) u Ornitolokom rezervatu (Foto: Arhiva PPVJ)

aplja anguba (10-20 parova), mali vranac i apljica voljak reovito se razmnoavaju na porujuOrnitolokog rezervata. Nereovito se razmnoavaju velika bijela aplja, mala aplja i uta aplja.Kritino je ugroena gnijezeda populacija blistavog ibisa (Plegadis falcinellus) koji je na jezerugnijezdio 1965. godine (3-4 para), a danas je redovita preletnica (jata do 36 ptica)(slika 28). Pojas

trske u Ornitolokom rezervatu takoer je vaan za prelet i zimovanje crnoprugastog trstenjaka(Acrocephalus melanopogon).

Slika 28. Blistavi ibis (Plegadis falcinellus)(Foto: Arhiva PPVJ) i Slika 29. Mali vranac (Phalacrocorax

pygmaeus)(Foto: Arhiva PPVJ)

Prilikom ientifikacije kljunih poruja za ptice u Hrvatskoj, proveene u sklau s europskim IBA(engl. Important Bird Areas) kriterijima, Vransko jezero je ispunilo etiri kriterija IBA: A1, B2, C2 i C6.

Tablica 8. navoi vrste koje su oprinijele kvalifikaciji Vranskog jezera u okviru statusa IBA (Raovid,. et al. 2005), te stanje populacija kvalifikacijskih vrsta, sa najnovijim poacima o brojanom stanjudobivenim reovitim pradenjem stanja na jezeru.

Tablica 8. IBA kvalifikacijske vrste ptica Vranskog jezera. Status: G (gnijeenje), Z (zimovanje), S (selidba)

Vrsta Status Populacija IBA kriterij

Mali vranac (Phalacrocorax pygmeus) G 15-24 para A1

apljica voljak (Ixobrychus minutus) G 100-150 parova B2

aplja anguba (Ardea purpurea) G 10-20 parova C6

Blistavi ibis (Plegadis falcinellus) S 5-36 ptica C6

Ria tijoka (Porzana porzana) G 2-3 para C6

Siva tijoka (Porzana parva) G 5-6 parova C6

Mala tijoka (Porzana pusilla) G 1-2 para B2Crnoprugasti trstenjak (Acrocephalus melanopogon) Z 600 ptica C2


35/163

35

Slika 30. aplja anguba (Ardea purpurea) (Foto: Arhiva PPVJ)

Sisavci

U Parku priroe Vransko jezero ukupno je zabiljeeno 38 vrsta sisavaca (Mrakovid i s ur. 2004.), odega je 35 zatideno i/ili ugroeno u Hrvatskoj (prilog 2, tablica 8).

imii su jeini re sisavaca koji je na poruju Parka etaljnije istraivan i praden. imii zbog svogspecifinog naina kretanja, prehrane i razmnoavanja vrlo brzo reagiraju na promjene u okoliu isignaliziraju potrebu za zatitom (bioinikatori). Poznato je 18 vrsta imia, o kojih je osampronaeno ko pilje Pedina blizu Vrane (slika 25). Ta se pilja nalazi izvan granica Parka priroe, novrste koje koriste tu pilju kao omorite ujeno koriste Vransko jezero i Jasen za hranjenje (vorc &Hamiovid 2008).

Slika 25. Kolonija imia u Pedini blizu Vrane (Foto: Arhiva PP VJ)

Na popisima irektive o stanitima nalaze se 22 vrste sisavaca zabiljeene na poruju Parka priroe.ivlja maka (Felis sylvestris) strogo je zatidena vrsta u Hrvatskoj juno o rijeke Save. Vira (Lutralutra) je vrsta koja u priobalju olazi uz rijeke, skrovita je i na temelju skitalakog ivota pretpostavljase da je barem povremeno prisutna na poruju Vranskog jezera. Neke vrste sisavaca (europski zec,ivlja svinja, agalj, lisica, jazavac, lasica, tvor i kuna bjelica) tite se Pravilnikom o lovostaju.

Sastav vrsta i ekologiju sisavaca na poruju Parka potrebno je etaljnije istraiti.

piljska fauna

Unutar granica Parka priroe zabiljeen je samo jean speleoloki objekt: pilja Banenova jama najugoistonom rubu Ornitolokog rezervata. Meutim, u okolnom poruju nalazi se nekoliko rugih

speleolokih objekata: pilja Pedina blizu Vrane i pilje Kamenjarka i Balina jama na bru Kamenjak(slika 31).


36/163

36

piljska fauna iz Banenove jame ukljuuje enemske vrste kornjaa roa Spelaeobates i vrstuPsyllipsocus ramburii(Insecta, Psocoptera, Psyllipsocidae), to je prvi nalaz te vrsteu Hrvatskoj.

pilja Pedina blizu Vrane (cca 1,25 km o granice Parka priroe) tipsko je i jeino nalazite enemskePretnerove piljske voenbabure (Monolistra pretneri pretneri), te je preloena za porujeekoloke mree NATURA 2000. Ovu pilju takoer nastanjuju enemski rakuac Niphargus ilidzensis

dalmatinus te Hemineura hispanica (Psocoptera, Insecta) za koju je to ujeno jeino nalazite uinarskom ijelu Hrvatske (Raa i Vujid-Karlo 2004., Bedek i sur. 2006.).

Slika 31. Pedinakod Vrane (Foto: I.D. Grlica)


37/163

37

2.2.8 Stanita

Saanja znanja o stanitima Parka priroe Vransko jezero i poruja Jasen proizlaze iz istraivanjaproveenih u proteklih eset goina. Karta stanita u mjerilu 1:5000 trenutno je u izrai, a ovjenaveeni poaci o stanitima zasnivaju se na postojedoj, manje etaljnoj karti, mjerila 1:25000(Tablica 9 i Slika 32). U tablici 9. naveeni su svi tipovi stanita i njihova povrina unutar Parkapriroe i poruja Jasen te uio svakog pojeinog stanita unutar ukupne povrine poruja.

Slika 32. Karta stanita PP Vransko jezero i poruja Jasen (Izrada: DZZP, 2009.)


38/163

38

Tablica 9. Park priroe Vransko jezero i poruje Jasen: stanita i njihova zastupljenost (u hektarima i upostotku ukupne povrine).

Poruje Parka i Jasena nalazi se na prijelazu vaju tipova klimazonalne vegetacije - mediteranskezone sa zajednicom Fraxino orni - Quercetum ilicis i submediteranske zone sa zajednicom Querco -

Carpinetum orientalis. Takav poloaj na granici vegetacijskih zona, kao i raznoliki abiotiki imbenici(npr. ubina i sastav tla, saraj voe u tlu, naini koritenja zemlje) uvjetuju vedu raznolikoststanita te posljeino i veliko bogatstvo biljnog i ivotinjskog svijeta.

Stanita koja se pojavljuju unutar Parka priroe i poruja Jasen moemo u grubo poijeliti kakoslijedi:

A) Voena i obalna stanita:

Jezero nije bogato podvodnom vegetacijom makrofita, no pojavljuju se zajenice paroina(Characeae), zajeno s uestalom vrstom Potamogeton pectinatus, mjestimino i rugim vrstama

roda Potamogeton te vrstom Najas marina. Otvorene voe ine vedi io jezera. Na ravnoj obalisjeveroistonih i istonih ijelova jezera, a osobito u Ornitolokom rezervatu i u bolje zaklonjenojvoi u zaljevima, nalazi se pojas zajenice trski i aeva (Phragmitetum australis) s vrstamaPhragmites australis i Scirpus triqueter. Na rugim ijelovima obale, naroito u jugozapanestrane jezera gdje postoje poljoprivrena zemljita, nalaze se visoki meiteranski panjaciHoloschoenetalia, maslinici i ruge ratarske kulture. u ceste o Crkvina o Ornitolokog rezervatapostoje mozaici razliitih stanita: to su trdaci, travnjaci Trifolio-Hordeetalia i Holoschoenetalia,sastojine Schoenus nigricans, te nitrofilne zajednice (npr. Carduo-Silybetum mariani). Oblinja obala

jezera pokrivena je vrstomJuncus maritimus, a pronaena je i manja sastojina Crypsis aculeata.

NATURA 2000 stanita u voenim i obalnim dijelovima Parka prirode:

3140 Oligo-mezotrofne voe bogate vapnencem s nom obraslim paroinama

3150 Prirodne eutrofne vode s vegetacijom vrste Magnopotamionili Hydrocharition

Tip stanita/NKS Povrina/ ha Povrina / %

A.1.1. Stalne stajadice 2705.50 45.78

A.1.2. Povremene stajadice 3.19 0.05A.1.3. Neobrasle i slabo obrasle obale stajadica (mulj) 24.63 0.42

A.1.3. Neobrasle i slabo obrasle obale stajadica (ljunak) 30.90 0.52

A.2.4. Kanali 1,54 0,03

A.4.1. Trdaci, rogozici, visoki iljevi i visoki aevi 23,81 0,40

A.4.1.1.1. Trdaci 280.90 4.75

B.1. Neobrasle i slabo obrasle stijene 35.18 0.60

C.2.5. Vlane livae submeiteranske vegetacijske zone 61.17 1.03

C.2.5. / I.1. Vlane livade submediteranske vegetacijske zone /Povrine obrasle korovnom i rueralnom vegetacijom

69.07 1.17

E.8.1. Mjeovite, rjee iste vazazelene ume i makija crnike ili

otrike 1514.67 25.63

E.9.5. umski nasai s prironom umskom vegetacijom 62.66 1.06

F.1.1.2. Sredozemne sitine visokih sitova 99.57 1.68

I.2.1. Mozaici kultiviranih povrina 295.64 5.00

I.3. / C.2.5. Intenzivno obraivane oranice na komasiranim

povrinama / Vlane livae submeiteranske vegetacijske zone57,62 0,98

I.5.2.1. Tradicionalni maslinici 627.73 10.62

J. Izgraena stanita 16.11 0.27

Ukupno 5909.84 100.00


39/163

39

3170 Mediteranske povremene lokve

6420 Meiteranski visoki vlani travnjaci Molinio-Holoschoenion

B) Kopnena stanita:

Brovito poruje na sjeveroistonom ijelu Parka obraslo je razliitim tipovima niske vegetacije.

Samo manje poruje u blizini mjesta Vrana i alje ima otvorene submeiteranske travnjake reaScorzoneretalia, no postoji oit tren ka njihovom zarastanju u grmlje. Juno o Vrane, a osobito nagrebenu Crnogorka, na vapnenakom tlu pojavljuju se eumeiteranski tipovi travnjaka. Prema iogrmljem obrasle povrine sari otvoreni garig s vrstom Cistus creticus, vedidio pokriva gusta makija.Visina i gustoda sastojina razlikuje se ovisno o nagibu, ubini tla i trajanju izostanka ispae. Sastojinena niim porujima gude su i vie o onih na uzvisinama. Ovaj io Parka ima najvie termofilnevegetacije, zbog june izloenosti i relativno velikog nagiba. Slina situacija moe se pronadi napoluotoku Babin koj, gje je eumeiteranska makija napreovala prema umi hrasta crnike smirtom. Obala jezera kraj raga i Morava ukljuuje stijene sa hazmofitskim zajenicama reaCentaureo-Campanuletalia istonomeiteranski tip karbonatnih stanita, na kojem je u okviruParka naena hazmofitska biljka Corydalis acaulis. U tom se poruju nalaze brojni maslinici,

uglavnom zaputeni, a zarastaju prironom sukcesijom u makiju. Poruje bez starih maslinikavedinom je po nasaima alepskog bora, razliite starosti sastojina. Unutar granica Parka priroenalazi se samo jena pilja, no jo ih je nekoliko u neposrenoj blizini, ukljuujudi i jenu koja jepreloena za buude poruje NATURA 2000. Vinograi su takoer edi izvan granica Parka,primjerice oko mjesta Vrana, ok se obraive povrine nalaze u jugozapane strane jezera, temjestimino u obliku enklava izmeu jezera i bra na sjeveroistoku.

NATURA 2000 stanita u kopnenom dijelu Parka prirode:

61A0 Istono submeiteranski suhi travnjaci

8210 Karbonatne stijene sa hazmofitskom vegetacijom

9340 ume hrasta crnike

Niski jetelinski meiteranski vlani travnjaci rea Trifolio-Hordeetalia (hrvatski prijedlog zaukljuenje napopis stanita irektive o stanitima EU)

Jasen

Poruje Jasena, koje je io Ekoloke mree RH te potencijalno poruje ekoloke mree EU NATURA2000, bioloki je iznimno znaajno poruje. Uz intenzivno koriteno poljoprivreno zemljite nalazese dijelovi koji ukazuju na vrlo promjenjive vone reime tijekom goine, poneka vrlo vlane ili akpoplavljene, a poneka izuzetno suhe. Prema inikatorskim vrstama saanjih stanita moe sezakljuiti a je ovo poruje, prije isuivanja pomodu niza kanala i r egulacijske brane, bilo pokrivenotravnjacima Trifolio-Hordeetalia, koji su reovito bili koeni. ini se a je reovito koenje u novije

vrijeme prestalo, prema neke karakteristine biljke i alje tamo rastu (npr. Chouardia litardierei,Scorzonera parviflora i Hordeum secalinum). Takva stanita s obro razvijenom livanomvegetacijom i alje postoje na otoku Pagu i obalnom poruju Mioidi, a uz oreenu pomod moglabi se obnoviti i na lokalitetu Jasen.

Potencijalna NATURA 2000 stanita na poruju Jasen

6420 Meiteranski visoki vlani travnjaci Molinio-Holoschoenionpotencijalno, uz redovituispau

Niski jetelinski meiteranski vlani travnjaci rea Trifolio-Hordeetalia(hrvatski prijedlog zaukljuenje na popis stanita irektive o stanitima EU) potencijalno, uz reovitu konju


40/163

40

2.3 Socioekonomska i kulturoloka obiljeja

Poruje Vranskog jezera ima vrlo ugu povijest ljuske naseljenosti i prua iznimno obiljearheolokih i kulturno-povijesnih nalaza. Raznolikost jelomino izvire iz injenice a je Vransko

jezero esto bilo na granici izmeu raznih kulturnih, politikih i nacionalnih ogaanja. Tijekomizrae turistikog masterplana (Klarid et al., 2006), izraen je etaljni popis kulturnog i povijesnognasljea Parka priroe Vransko jezero i okolice.

Popis i kartografski prikaz svih kulturnih objekata nalazi se u prilogu 3.

2.3.1 Kulturna batina

Arheoloki lokaliteti

Na prostoru Parka priroe i u njegovoj blioj okolici nalazimo vana arheoloka nalazita koja atirajuod neolitskog razdoblja do kasnog srednjeg vijeka. Uz cestu Vrana - Pakotane u neposrenoj bliziniautokampa nalaz

Documents

Plan Upravljanja Parkom Prirode Vransko Jezero 2010