PLAN HRVATSKOG UDRUŽENJA MENADŽERA · državna poduzeća pretvoriti u profitabilna bez dodatnih parafiskalnih nameta (HŠ,HV,HEP,HC,HŽ) ... 10.7 potpuna i cjelovita informatizacija

ZA

REVITALIZACIJU HRVATSKOG

GOSPODARSTVA U PERIODU

2012 ‐ 2016

CROMAMASTER PLAN

PLAN HRVATSKOG UDRUŽENJA MENADŽERA

1

PROIZVODNJA

TEMELJ IZLASKA

IZ GOSPODARSKE KRIZE

2

I UVOD

STANJE U HRVATSKOM GOSPODARSTVU

‐ višegodišnji pad BDP

‐ višegodišnji pad industrijske proizvodnje

‐ stalni rast nelikvidnosti

‐ stalni rast nezaposlenosti

‐ stalni rast zaduženosti

‐ stalni rast buđetskog deficita

‐ stalni rast ino duga

‐ permanentni rast siromaštva

3

GLAVNI UZROCI STANJA‐ Dosadašnja ekonomska politika RH dala je porazne rezultate jer je

bazirana na pogrešnoj doktrini.

POGREŠNA DOKTRINA

‐ RH može ostvariti visok rast baziran na uslugama (trgovina, bankarstvoitd.), te potrošnji baziranoj na zaduživanju, prodaji imovine, a bez proizvodnje i industrije.

‐Makroekonomska politika bazirana na toj doktrini u posljednjih 15 godina društvu je donijela:

‐ prodali smo 50 % naslijeđene imovine i potrošili dobiveno,

‐ sve što smo proizveli, potrošili smo,

‐ zadužili smo se za dodatnih 44 mlrd EUR‐a, koje smo potrošili.

‐ Svaka godina nastavka takve ekonomske politike produbljava krizu i rapidno pogoršava ekonomsko stanje u društvu.

4

RJEŠENJE – Nova doktrina

‐ Proizvodnja je temelj ekonomskog prosperiteta društva u RH, a glavna poluga proizvodnje je industrija

‐ Sve mjere makroekonomske politike moraju pozitivno djelovati na proces reindustrijalizacije stimulirati proizvodnju, izvoz i investicije, poticati otvorenje radnih mjesta, a destimulirati uvoz i potrošnju baziranu na daljem zaduživanju.

‐ Reindustrijalizacija se provodi radikalnim promjenama u svim sferama društva, a naročito u sferi mjera ekonomske politike, javne potrošnje, načina upravljanja državnim resursima, pravosuđu, znanosti i dr.

5

II MASTER PLAN PROMJENA U 10 PODRUČJA

1. Monetarna i fiksalna politika 2. Učinkovito upravljanje javnim i državnim poduzećima i subjektima u

javnom sektoru3. Optimiranje razvoja proizvodnje 4. Rješenje nelikvidnosti5. Smanjenje parafiskalnih nameta6. Teritorijalni preustroj s ciljem efikasnije i jefitnije uprave7. Nova energetska politika8. Učinkovito zakonodavstvo i pravosuđe9. Uključivanje znanosti i obrazovanja u razvoj proizvodnje10. Promjene u ostalim područjima

6

1. Monetarna i fiskalna politika

1.1. Otklanjanje monetarnih škara‐ razlika između stope inflacije i tečaja nadoknađuje se poreskim

olakšicama (porez na dobit).1.2. Stimuliranje proizvodnih investicija‐ porezna politika u funkciji reindustrijalizacije,‐ lokalna davanja za proizvodne subjekte smanjiti i omogućiti obročnu

otplatu.1.3. HNB mora smanjiti regulatorna opterećenja bankama koje kreditiraju

proizvodno poduzetništvo, te postati odgovorna za utjecaj njenih mjera na ukupno gospodarstvo.

1.4. HAMAG ili HBOR mora preuzeti dio rizika (do 50%) pri otvaranju proizvodnih pogona u okviru malog i srednjeg poduzetništva.

1.5. Postupno povećanje neoporezivog dijela dohotka s ciljem povećanja standarda i potrošačke moći stanovništva.

1.6. Destimulacija uvoza svim legalnim sredstvima (kontrola kvalitete, odgovarajući standardi, te plaćanje uvoza u roku 15 dana).

7

2. Učinkovito upravljanje državnim poduzećima i subjektima u javnom sektoru

2.1. Izbor kompetentnih NO, postavljanje jasnih ciljeva i standarda upravljanja.

2.2. Javni natječaji (međunarodni) za Uprave poduzeća (zakonska zabrana političkih licitacija upravama i dr. radnim mjestima).

2.3. Ovisnost Uprava o rezultatima poslovanja i nagrađivanje sukladnonacionalnim standardima.

2.4. Privatizirati samo ona poduzeća koja imaju zdravu tržišnu konkurenciju i ona koja nakon upravljačkih promjena i dalje ovise o subvencijama.

2.5. Proces javne nabave promjeniti s ciljem optimiranja ukupnih efekata (promjena zakonodavstvenih okvira, jačanje institucija javne nabave, osigurati punu transparentnost i kontrolu).

2.6. Sačiniti i provesti srednjoročno optimiranje kadrova koristeći prije svega prirodnu fluktuaciju i socijalno osjetljiva rješenja.

2.7. Upravljanje državnom imovinom manirom dobrog gospodarstvenika, sukladno javnom interesu.

8

3. Optimiranje razvoja proizvodnje3.1. Izrada strategije razvoja industrije baziranog na postojećim uspješnim

primjerima, općim trendovima razvoja i komparativnim prednostima RH.3.2. Stvaranje okružja pogodnog za reindustrijalizaciju (simulacija izvoza,

malih i srednjih tvrtki, infrastruktura prema potrebama industrije, pravni okviri podrška, a ne teret gospodarstva, stimuliranje strateškog partnerstva itd.).

3.3. Iskorištenje pristupnih fondova za proizvodne i infrastrukturne investicije.3.4. Jačanje svih poslovnih veza s inozemstvom (reforma ekonomske

diplomacije, ofset poslovi,barter poslovi).3.5. Snažna podrška proizvodnim projektima vezanim uz ekološki prihvatljiva

rješenja (čisti izvori energije, oporaba otpada svih vrsta, ekološko poljoprivredna proizvodnja).

3.6. Razvoj poljoprivredne proizvodnje baziran na garantiranim otkupnim cijenama i kontroli kvalitete na tržištu (promjene sustava subvencija).

3.7. Upravljanje prostorom s ciljem podizanja efikasnosti proizvodnje (sređivanje zemljišnih knjiga, okrupnjavanje posjeda, navodnjavanje i meliorizacija, optimalno gospodarenje biomasom, šumama i pašnjacima i dr.).

9

4. Rješavanje nelikvidnosti

4.1. ujednačavanje prava i obaveza sektora poduzetništva i države u dužničko vjerovničkim odnosima,

4.2 .usvajanje EU direktive o obavezama plaćanja,

4.3. plaćanje carine 30 dana,

4.4. multilateralne obavezne kompenzacije uz sudjelovanje države i javnih poduzeća,

4.5. plaćanje PDV po naplaćenoj fakturi,

4.6 . efikasno rješavanje sporova oko neplaćanja (konačno rješenje unutar 6 mjeseci).

10

5. Smanjenje parafiskalnih nameta5.1 promjenom načina upravljanja, u primjerenom periodu, velika

državna poduzeća pretvoriti u profitabilna bez dodatnih parafiskalnih nameta (HŠ,HV,HEP,HC,HŽ)

5.2. analiza parafiskalnih nameta na lokalnoj razini s ciljem radikalnog smanjenja

5.3. namete kod investicija vezati uz namjenu objekta i omogućiti početak te višegodišnju otplatu

5.4 . parafiskalni nameti u srednjoročnom razdoblju moraju biti svedeni na plaćanje stvarnih usluga ili ukinuti

11

6. Teritorijalni preustroj s ciljem efikasnije i jeftinije uprave6.1. ustrojiti regionalnu podjelu hrvatske baziranu na prirodnoj strukturi i

europskim principima (5 regija),

6.2. broj i veličinu jedinica lokalne uprave preustrojiti na principu standardizacije upravnih poslova za svaku jedinicu i samofinanciranju,

6.3 . pojednostavniti i informatizirati sve upravne postupke uvesti obavezne rokove te otkloniti sve posredne štete koje proizlaze iz upravnih postupaka,

6.4. minimizirati broj profesionalaca u predstvničkim tjelima lokalne uprave,

6.5. opća informatizacija svih razina Uprave bazirana na najsuvremenijimmrežnim modelima iz EU koncepta.

12

7. Efikasnija energetska politika7.1. cijena energenata u RH mora biti transparentna i konkurentna,

7.2 .standardizacija projektne dokumentacije i potrebnih dozvola za proizvodnju energije obnovljivih izvora (solarna energija, vjetroelektrane, termoelektrane na biomasu itd.),

7.3. poticaji malim privatnim investicijama za proizvodnju čiste energije (osiguranje lizinga, povoljnih kredita).

13

8. Učinkovito zakonodavstvo i pravosuđe8.1. revizija svih zakona i ostalih propisa vezanih za gospodarstvo

temeljem prikupljenih primjedbi i EU standarda.

8.2. nemogućnost donošenja novih zakona bez obaveznog i javno objavljenog mišljenja gospodarskih udruga,

8.3 .uvođenje preambule u Zakone kojima se objašnjava svrha donošenja zakona i prema kojoj su suci obavezni suditi u pojedinom slučaju koji nije izrijekom naveden u zakonu,

8.4 .primjena organizacijskih antikoruptivnih mjera u praksi i oštre kazne za primanje mita,

8.5. ustroj fleksibilnog pravosudnog sustava i uvođenje obaveznih (razumnih) rokova za završetak procesa, uz primjerenu informatizaciju

8.6 smanjivanje zaostalih predmeta stimulacijom rada sudaca.

14

9. Uključivanje znanosti i obrazovanja u razvoj proizvodnje9.1. državno stimuliranje privredno‐znanstvenih projekata,

9.2. reforma visokoškolskih programa sa ciljem uključivanja velikih kadrovskih potencijala iz znanstvenoobrazovnog područja u privredu te približavanja programa potrebama privrede,

9.3 .sufinanciranje inovativnih rješenja i patenata uz pravo prvokupa od strane države i državnih instituta,

9.4 .stimulativne stipendije i radna mjesta za nositelje međunarodnih nagrada osigurava država u okviru svojih resursa,

9.5. razvoj informatičkog sustava baziranog na lakoj dostupnosti znanja svakom stanovniku,

9.6. realizirati transfer znanja u proizvodnju kao faktor konkurentnosti (akademska znanja, menadžerska znanja, cjeloživotno obrazovanje i dr.).

15

10. Promjene u ostalim područjima– sve promjene u ostalim područjima valja učiniti s ciljem poboljšanja proizvodnje i

stvaranja uvjeta za permanentno poboljšanje u procesu reindustrijalizacije,10.1 uvođenje mjera protiv sive ekonomije, (turizam,

usluge,građevinarstvo,poljoprivreda i dr.)10.2 učinkovita reforma mirovinskog sustava bazirana minulom radu (uplate i

imovina) , a obaveze koje slijede iz državnih odluka na teret budžeta 10.3 novi pristup separaciji i oporabi otpada,10.4 novi pristup inovacijama i komercijalizaciji izuma,10.5 strategija iskorištenja geopolitičkog položaja i reforma prometne politike,i

hotelijerstvo10.6 trgovina u funkciji reindustrijalizacije, odnosno afirmacije domaće proizvodnje na

domaćem i globalnom tržištu, (zabrane nelojalne konkurencije iz uvoza, pozitivna diskriminacija malih trgovaca, više stopa PDV i dr.)

10.7 potpuna i cjelovita informatizacija društva,10.8 opća i transparentna metoda promjene radnog zakonodavstva,10.9 promjene u svim nespomenutim područjima kojima se postiže pozitivni

ekonomski efekt baziran na boljem položaju realnog sektora.

16

III OČEKIVANI REZULTATI‐ Dinamika promjena ovisiti će prije svega o stupnju konsenzusa svih

dionika u gospodarstvu Republike Hrvatske i o snazi otpora promjenama u Republici Hrvatskoj te o globalnim i europskim kretanjima u gospodarstvu.

‐ Uz izostanak ekstremnih utjecaja na reformu mogu se očekivati slijedeći rezultati:

1. Permanentni rast BDP‐a do 6 % u 2016.2. Permanentni rast industrijske prozvodnje do 8 % u 2016.3. Pad nelikvidnosti od 20 – 25 % godišnje (na 5 mlrd. HRK u 2016.)4. Povećanje zaposlenosti 60 tisuća radnih mjesta (broj adm. RM

smanjiti za 40 tisuća broj proizvodnih RM povećati za 100 tisuća

17

5. Ukidanje buđetskog deficita do 2014.

6. Smanjenje ino duga za 20 %

7. Povećanje pokrivenosti izvoza uvozom na 80%

8. Smanjenje trajanja sudskih procesa (90 % pravomoćnih rješenja unutar godinu dana)

9. Potpuna transparentnost javne potrošnje za svakog stanovnika.

10. Smanjenje udjela siromašnih u ukupnom broju stanovnika sa 32 % na 15 %.

18

Mr. sc. Gordana BARIMr. sc. Gordana BARIĆĆ

SveuSveuččiliiliššte u Zagrebute u ZagrebuFakultet strojarstva i brodogradnjeFakultet strojarstva i brodogradnje

Okrugli stolOkrugli stolPlastika i guma u programima politiPlastika i guma u programima političčkih stranakakih stranaka

Zagreb, 22. studeni 2011. Zagreb, 22. studeni 2011.

Proizvodnja i prerada Proizvodnja i prerada plastike i gume u svijetu i plastike i gume u svijetu i

EuropiEuropi

ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INŽŽENJERSTVOENJERSTVOKATEDRA ZA UPRAVLJANJE PROIZVODNJOMKATEDRA ZA UPRAVLJANJE PROIZVODNJOM

SVEUSVEUČČILIILIŠŠTE U ZAGREBUTE U ZAGREBUFAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJEFAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

Plastika i gumaPlastika i gumanemogunemogućće zamisliti svakodnevni e zamisliti svakodnevni žživot bez njihivot bez njihdoprinos rjedoprinos rješšavanju brojnih avanju brojnih žživotnih problema ivotnih problema rasturastuććega ega ččovjeovječčanstva anstva (proizvodi (proizvodi svakodnevne uporabe i sofisticirana tehnisvakodnevne uporabe i sofisticirana tehniččka ka rjerješšenja, zaenja, zašštita okolitita okolišša i zdravlja, smanjenje a i zdravlja, smanjenje potropotroššnje prirodnih izvora, jednostavniji nje prirodnih izvora, jednostavniji transport, zatransport, zašštita proizvoda tita proizvoda ……))plastika plastika –– materijal 21. stoljematerijal 21. stoljeććaapolimerni materijali polimerni materijali –– najzeleniji materijalinajzeleniji materijalialternativni materijali znaalternativni materijali značče e 46 % vi46 % višše e potropotroššene energijeene energije i i 46 % vi46 % višše emisije e emisije staklenistakleniččkih plinovakih plinova, te dodatnih , te dodatnih 100 mil. t 100 mil. t otpada otpada godigodiššnjenje



jedno od najdujedno od najdužže rastue rastuććih industrijskih ih industrijskih podrupodruččja ja (vi(višše od 60 godina kontinuiranoga e od 60 godina kontinuiranoga rasta)rasta)potropotroššnja plastikenja plastike jojošš uvijek raste po uvijek raste po godigodiššnjoj njoj stopi vistopi viššoj od rasta svjetskoga BDPoj od rasta svjetskoga BDP--a a (gotovo (gotovo 4 %)4 %)proizvodnja plastikeproizvodnja plastike u svijetu rasla je po u svijetu rasla je po kontinuiranoj godikontinuiranoj godiššnjoj stopi od gotovo njoj stopi od gotovo 9 %9 %potropotroššnja prirodnoga (uzgojenoga) i nja prirodnoga (uzgojenoga) i sintetskoga kausintetskoga kauččukauka rasla je po godirasla je po godiššnjoj njoj stopi od stopi od 4 %4 %



Svjetska proizvodnja polimernih materijalaSvjetska proizvodnja polimernih materijalaukupno polimernih materijala u ukupno polimernih materijala u 2010.2010. -- < 290 mil. t < 290 mil. t 11 % vi11 % viššee no u no u 2009.2009. -- > 261 mil. t)> 261 mil. t)kretanje proizvodnje plastike u svijetukretanje proizvodnje plastike u svijetu

1950. 1950. -- 1,7 mil. t1,7 mil. t1976. 1976. -- 47 mil. t47 mil. t1989. 1989. -- 99 mil. t99 mil. t2002. 2002. -- 204 mil. t204 mil. t2007. 2007. -- 260 mil. t260 mil. t2008. 2008. -- 245 mil. t245 mil. t2009.2009. -- 250 mil. t250 mil. t2010.2010. -- 265 mil. t265 mil. t

Kina Kina -- ~ 23,5 %~ 23,5 %Europa Europa -- ~ 21,5 %~ 21,5 %



Udjeli pojedinih dijelova svijeta u ukupnoj svjetskoj Udjeli pojedinih dijelova svijeta u ukupnoj svjetskoj proizvodnji plastike u 2010. proizvodnji plastike u 2010. (265 mil. t)(265 mil. t)



predviđanje potropredviđanje potroššnjenje2015. 2015. -- 296 mil. t296 mil. t

najvinajvišše stope rasta e stope rasta -- azijske zemlje azijske zemlje 2020 kg/stanovniku (2010.)kg/stanovniku (2010.)3636 kg/stanovniku (2015.)kg/stanovniku (2015.)rast za rast za 80 %80 %

proizvodnja prirodnoga (uzgojenoga) i sintetskoga proizvodnja prirodnoga (uzgojenoga) i sintetskoga kaukauččuka uka (u 2010.)(u 2010.) -- ~ 24,3 mil. t ~ 24,3 mil. t ((~ 11,5 % vi~ 11,5 % višše e u u odnosu na odnosu na 2009.2009.))

prirodni (uzgojeni) kauprirodni (uzgojeni) kauččuk uk –– 10,3 mil. t 10,3 mil. t (42 %)(42 %)sintetski kausintetski kauččuk uk –– 14,0 mil. t 14,0 mil. t (58 %)(58 %)



Svjetska proizvodnja plastike Svjetska proizvodnja plastike 2010. (265 2010. (265 mil. t)mil. t)

šširokoprimjenjivi plastomeri (PEirokoprimjenjivi plastomeri (PE--LD, PELD, PE--LLD, PELLD, PE--HD, PP, PVC, PS, PSHD, PP, PVC, PS, PS--E, PET)E, PET)190 mil. t 190 mil. t (72 %)(72 %)konstrukcijski plastomeri (ABS, PA, PC, PMMA, konstrukcijski plastomeri (ABS, PA, PC, PMMA, POM, PTFE POM, PTFE ……))21,5 mil. t 21,5 mil. t (8 %)(8 %)duromeriduromeri53,5 mil. t 53,5 mil. t (20 %)(20 %)



Udjeli pojedinih vrsta Udjeli pojedinih vrsta šširokoprimjenjivih plastomera u irokoprimjenjivih plastomera u ukupnoj svjetskoj proizvodnji u 2010. ukupnoj svjetskoj proizvodnji u 2010. (ukupno 190 mil. t)(ukupno 190 mil. t)



ukupni svjetski kapaciteti za proizvodnju pojedinih ukupni svjetski kapaciteti za proizvodnju pojedinih vrsta vrsta šširokoprimjenjivih plastomera u 2010.:irokoprimjenjivih plastomera u 2010.:

PP PP -- 60 mil. t60 mil. tPE PE -- LD LD -- 23 mil. t23 mil. tPEPE--LLD LLD -- 29 mil. t29 mil. tPEPE--HD HD -- 42 mil. t42 mil. tPS + PSPS + PS--E E -- 32 mil. t32 mil. tPVC PVC -- 46 mil. t46 mil. tPET PET -- 38 mil. t38 mil. t

Ukupno Ukupno -- 232 mil. t232 mil. tizgradnjom novih pogona u Kini, Indiji i na Bliskom izgradnjom novih pogona u Kini, Indiji i na Bliskom istoku, europski i ameriistoku, europski i američčki kapaciteti sve su slabije ki kapaciteti sve su slabije iskoriiskoriššteni teni –– zatvaranje pojedinih pogonazatvaranje pojedinih pogona



Predviđeni udijeli pojedinih dijelova svijeta u Predviđeni udijeli pojedinih dijelova svijeta u ukupnoj svjetskoj potroukupnoj svjetskoj potroššnji plastike u 2015. nji plastike u 2015.

(296 mil. t)(296 mil. t)



Svjetska proizvodnja i potroSvjetska proizvodnja i potroššnja kaunja kauččukaukaproizvedenoproizvedeno u u 2010.2010. –– 24,3 mil. t24,3 mil. t

prirodni (uzgojeni) kauprirodni (uzgojeni) kauččuk uk –– 10,3 mil. t 10,3 mil. t (42 %)(42 %)sintetski kausintetski kauččuk uk –– 14,0 mil. t 14,0 mil. t (58 %)(58 %)u u 2010.2010. –– 11,5 % vi11,5 % višše e u odnosu na u odnosu na 2009.2009.93 % 93 % prirodnoga (uzgojenoga) kauprirodnoga (uzgojenoga) kauččuka dolazi iz uka dolazi iz AzijeAzije

potropotroššenoeno u u 2010.2010. -- 24,5 mil. t (15,5 % vi24,5 mil. t (15,5 % višše e u u odnosu na odnosu na 2009.)2009.)

prirodni (uzgojeni) kauprirodni (uzgojeni) kauččuk uk –– 10,7 mil t10,7 mil tsintetski kausintetski kauččuk uk -- 13,8 mil t13,8 mil t66 % 66 % pneumatika proizvedeno je u pneumatika proizvedeno je u AzijiAziji4,5 mil. 4,5 mil. tona pneumatika proizvedeno u Europi u tona pneumatika proizvedeno u Europi u 2010. 2010.



Kretanje svjetske potroKretanje svjetske potroššnje prirodnoga (uzgojenoga) i nje prirodnoga (uzgojenoga) i sintetskoga kausintetskoga kauččuka u razdoblju 1998. uka u razdoblju 1998. –– 2010.2010.



Proizvodnja i preradba plastike u SADProizvodnja i preradba plastike u SAD--uuproizvedeno proizvedeno 2010.2010. –– 46,6 mil. t 46,6 mil. t povepoveććanje u odnosu na anje u odnosu na 2009.2009. –– 3,5 %3,5 %potropotroššeno eno 2010.2010. –– 46,9 mil. t46,9 mil. tpovepoveććanje u odnosu na anje u odnosu na 2009.2009. –– 3,2 %3,2 %20 % 20 % plastiplastiččnih materijala se izvozi nih materijala se izvozi u u 2010.2010. proizvodnja proizvodnja plastiplastiččnih proizvoda nih proizvoda povepoveććana za 9,3 %ana za 9,3 %,, a porast vrijednosti uvezenih a porast vrijednosti uvezenih i izvezenih plastii izvezenih plastiččnih proizvoda nih proizvoda (za 21 %) (za 21 %) doveo doveo je i do daljnjega porasta trgovinskoga deficita je i do daljnjega porasta trgovinskoga deficita plastiplastiččarske industrije na arske industrije na 4,6 mlrd. USD4,6 mlrd. USD (u 2009. (u 2009. 3,7 mlrd. USD) 3,7 mlrd. USD)



Promjene na godiPromjene na godiššnjoj razini potronjoj razini potroššnje pojedinih vrsta plastinje pojedinih vrsta plastiččnih nih materijala u Sjevernoj Americi 2008./09. i 2009./10.materijala u Sjevernoj Americi 2008./09. i 2009./10.

Materijal Promjena, %2008./09. 2009./10.

PE-LD -5,6 0,9PE-LLD 4,3 2,6PE-HD 1,1 -1,8PP -2,8 2,5PVC -1,3 9,6PS -7,4 0,4PA -18,3 8,8Duromeri -16,2 4,0Ostali -4,8 4,6Ukupno -4,0 3,2



PodruPodruččja primjene plastija primjene plastiččnih materijala nih materijala proizvedenih u Sjevernoj Americi u 2010.proizvedenih u Sjevernoj Americi u 2010.

strojevi i oprema za preradbupolimera – 25,8 % porast (u 2009. pad od 31 %)



Proizvodnja strojeva i prateProizvodnja strojeva i pratećće opreme za e opreme za preradbu polimerapreradbu polimera

2009. - ~ 17 milijardi eura vrijednost proizvedenih strojeva i prateće opreme za preradbu polimera (20 % manje no u 2008.)2009. - ~ 10,5 milijardi eura vrijednost međunarodne razmjene (30 % manje no u 2008.)krajem 2009. krenule su narudžbe, a 2011. bi mogla biti završena i s 11 milijardi eura prihoda samo za europske proizvođače Njemačka je u 2010. uprihodila u ovome sektoru oko 4,2 milijardi eura



Udio pojedinih zemalja u ukupnoj svjetskoj proizvodnji Udio pojedinih zemalja u ukupnoj svjetskoj proizvodnji strojeva i opreme za preradbu polimera u 2010.strojeva i opreme za preradbu polimera u 2010.



Proizvodnja i preradba plastike u Proizvodnja i preradba plastike u EuropiEuropi u 2010.u 2010.

plastičarska industrijaproizvođači materijala, prerađivači, te proizvođači strojeva, kalupa i ostale prateće opreme>> 50 000 50 000 tvrtkitvrtki1,6 milijuna 1,6 milijuna zaposlenihzaposlenihprihod proizvođaprihod proizvođačča materijala a materijala ~~ 104 milijarde 104 milijarde eura eura (17 % vi(17 % višše nego 2009.)e nego 2009.)prihod prerađivaprihod prerađivačča a ~~ 203 milijarde eura 203 milijarde eura (9,5 % vi(9,5 % višše nego 2009.)e nego 2009.)



Europska potroEuropska potroššnja plastike u 2010.nja plastike u 2010.ukupno plastike ukupno plastike –– 57 mil. t 57 mil. t

3,5 % vi3,5 % viššee u odnosu nau odnosu na 2009. 2009. šširokoprimjenjivi plastomeri irokoprimjenjivi plastomeri –– 37,1 mil. t 37,1 mil. t

3,3 % vi3,3 % viššee u odnosu na u odnosu na 2009.2009.konstrukcijski plastomeri konstrukcijski plastomeri –– 2,9 mil. t2,9 mil. t

14 % vi14 % viššee o odnosu na o odnosu na 2009.2009.predviđanja za predviđanja za 2011.2011. u odnosu nau odnosu na 2010.2010.

šširokoprimjenjivi plastomeri irokoprimjenjivi plastomeri –– 2,1 %2,1 %konstrukcijski plastomeri konstrukcijski plastomeri –– 4,1 %4,1 %ukupnoukupno –– 2,3 %2,3 %



Europska unija Europska unija -- ukupni kapaciteti za proizvodnju ukupni kapaciteti za proizvodnju šširokoprimjenjivih plastomera u 2011. irokoprimjenjivih plastomera u 2011. –– 43 mil. t43 mil. tkapaciteti pojedinih zemalja i regija:kapaciteti pojedinih zemalja i regija:

NjemaNjemaččka ka -- 9,5 mil. t 9,5 mil. t (22 %)(22 %)zemlje Beneluksa zemlje Beneluksa -- 9,3 mil. t 9,3 mil. t (21,5 %)(21,5 %)Francuska Francuska -- 5,5 mil. t 5,5 mil. t (12,7 %)(12,7 %)Italija Italija -- 3,5 mil. t 3,5 mil. t (8,1 %)(8,1 %)ŠŠpanjolskapanjolska -- 3,3 mil. t 3,3 mil. t (7,7 %)(7,7 %)Skandinavske zemlje Skandinavske zemlje –– 2,1 mil. t 2,1 mil. t (5,0 %)(5,0 %)Velika BritanijaVelika Britanija -- 2,0 mil. t 2,0 mil. t (4,6 %)(4,6 %)PoljskaPoljska –– 1,4 mil. t 1,4 mil. t (3,5 %)(3,5 %)ostale zapadnoeuropske ostale zapadnoeuropske –– 2,1 mil. t 2,1 mil. t (5 %)(5 %)ostale istoostale istoččnoeuropske zemlje noeuropske zemlje –– 4,3 mil. t 4,3 mil. t (10 %)(10 %)



Kretanje potroKretanje potroššnje nje pojedinih pojedinih šširokoprimjenjivihirokoprimjenjivihplastomera u Europi u plastomera u Europi u 2009. i 2010. godini2009. i 2010. godini



Kretanje potroKretanje potroššnje pojedinih nje pojedinih konstrukcijskih plastomera u konstrukcijskih plastomera u Europi u 2009. i 2010. 1.Europi u 2009. i 2010. 1.



Promjene potroPromjene potroššnje nje pojedinih vrsta plastomera pojedinih vrsta plastomera u Europi u 2010. u odnosu u Europi u 2010. u odnosu na 2009. godinu na 2009. godinu

MaterijalMaterijal Promjena, %Promjena, %

2009./10.2009./10.

PEPE--LD/PELD/PE--LLDLLD 1,91,9

PEPE--HDHD 2,92,9

PPPP 5,35,3

PVCPVC 3,33,3

PSPS 4,24,2

PSPS--EE 3,63,6

PETPET 1,41,4

ABS/SANABS/SAN 13,613,6

PAPA 13,213,2

PCPC 12,812,8

PBTPBT 14,114,1

POMPOM 24,124,1

PMMAPMMA 15,615,6

OstaliOstali 7,87,8

UkupnoUkupno 4,04,0



PotroPotroššnja plastinja plastiččnih materijala nih materijala po pojedinim zemljama i po pojedinim zemljama i regijama Europe u 2009. i 2010. regijama Europe u 2009. i 2010. godinigodini



Promjene potroPromjene potroššnje plastomera u pojedinim zemljama nje plastomera u pojedinim zemljama i regijama Europe u 2010. u odnosu na 2009. godinui regijama Europe u 2010. u odnosu na 2009. godinu

Zemlja ili regijaZemlja ili regija Promjena, %Promjena, %

2009./10.2009./10.

FrancuskaFrancuska 1,01,0

ItalijaItalija 3,03,0

NjemaNjemaččkaka 7,67,6

PoljskaPoljska 4,74,7

Skandinavske zemljeSkandinavske zemlje 1,81,8

ŠŠpanjolskapanjolska 1,21,2

Velika BritanijaVelika Britanija 3,53,5

Ostale zapadnoeuropske zemljeOstale zapadnoeuropske zemlje 5,25,2

Ostale istoOstale istoččnoeuropske zemljenoeuropske zemlje 5,45,4



ZakljuZaključčakakEuropa, SAD, JapanEuropa, SAD, Japan -- zreli industrijski sektorzreli industrijski sektor –– stopa stopa rasta priblirasta približžna stopi rasta BDPna stopi rasta BDP--a a

EU stopa rasta BDP EU stopa rasta BDP 1,7 %1,7 %, potro, potroššnja plastike nja plastike 2,1 %2,1 % (2011.)(2011.)potropotroššnja jonja jošš uvijek za 8 % niuvijek za 8 % nižža od vra od vrššne 2007.ne 2007.uz 2 % godiuz 2 % godiššnjega rasta kolinjega rasta količčine iz 2007. ine iz 2007. ćće se dosee se dosećći tek i tek 2015.2015.pokretapokretačči potroi potroššnje su srednjoeuropske zemlje sa godinje su srednjoeuropske zemlje sa godiššnjom njom stopom rasta od 5 % zahvaljujustopom rasta od 5 % zahvaljujućći najavljenim investicijama u i najavljenim investicijama u automobilsku industriju, te proizvodnju elektro i elektroniautomobilsku industriju, te proizvodnju elektro i elektroniččkih kih uređajauređaja, ali i doma, ali i domaćće tre tržžiišštete

svijetsvijet -- rast u azijskim, latinoamerirast u azijskim, latinoameriččkim zemljama i kim zemljama i Rusiji (proizvodnja materijala, preradba i domaRusiji (proizvodnja materijala, preradba i domaćća a potropotroššnja)nja)



ZakljuZaključčakaknova podrunova područčja primjeneja primjeneprevladavanje jednih materijala nad drugimaprevladavanje jednih materijala nad drugimarast potrarast potražžnje nje –– ambalaambalažža, higijenski i medicinski proizvodia, higijenski i medicinski proizvodiautomobilska industrija automobilska industrija –– oporavak u oporavak u 2011.2011.građevinarsko građevinarsko –– drdržžavni projektiavni projektiproizvodi masovne potroproizvodi masovne potroššnje nje –– proizvodnja u zemljama s proizvodnja u zemljama s ninižžom cijenom radaom cijenom radaEuropa, SAD Europa, SAD –– razvoj sofisticiranih proizvoda s virazvoj sofisticiranih proizvoda s viššom om razinom dodane vrijednosti za koje ne treba puno razinom dodane vrijednosti za koje ne treba puno ljudskoga rada, veljudskoga rada, većć visoke investicije u strojeve i pratevisoke investicije u strojeve i pratećću u opremuopremu



borba protiv klimatskih promjena smanjenjem borba protiv klimatskih promjena smanjenjem šštetnih tetnih emisija emisija –– mogumoguććnosti plastikenosti plastike

šštednja 4,7 puta vitednja 4,7 puta višše emisije staklenie emisije stakleniččkih plinova no kih plinova no ššto nastaje to nastaje pri proizvodnji i uporabi plastipri proizvodnji i uporabi plastiččnih proizvoda nih proizvoda

Proizvodi Proizvodi ččijom uporabom se moijom uporabom se možže smanjiti emisija e smanjiti emisija staklenistakleniččkih plinova (ukih plinova (uššteda energije, oporaba teda energije, oporaba (materijalna, kemijska i energijska) i smanjenje potro(materijalna, kemijska i energijska) i smanjenje potroššnje nje neobnovljivih izvoraneobnovljivih izvora))

toplinska izolacija objekatatoplinska izolacija objekataumjetna gnojiva i sredstva za zaumjetna gnojiva i sredstva za zašštitu biljatitu biljarasvjetarasvjetaplastiplastiččna ambalana ambalažžaazazašštitni premazi za plovilatitni premazi za plovilasintetska vlaknasintetska vlaknanovi pogoni automobilanovi pogoni automobilasredstva za pranje rublja i suđa sa kvalitetnim usredstva za pranje rublja i suđa sa kvalitetnim uččinkom pranja na inkom pranja na niskim temperaturamaniskim temperaturamadodatci gorivima i mazivadodatci gorivima i mazivaplastiplastiččne cijevine cijevi



Zahvaljujem na paZahvaljujem na pažžnji!nji!

05/12/2011

Udruženje za plastiku i gumu

Pregled stanja industrije plastike i gume

mr.Gordana Pehnec Pavlović, dipl.inž.

Zagreb, 29. lipnja 2011.

05/12/2011

Sadržaj

1. Udruženje za plastiku i gumu

2. Statistički podaci

3. Značajnije aktivnosti Udruženja

05/12/2011

UDRUŽENJE ZA PLASTIKU I GUMU (1)

• Osnovano 2002. u Hrvatskoj gospodarskoj komori pri Sektoru za industriju

• Cca 500 prerađivača + 3 proizvođača polimera – NKDC 20.16 – Proizvodnja plastike u primarnim oblicimaC 22 – Proizvodnja proizvoda od gume i plastike

• Mala i srednja poduzeća

• 8.300 zaposlenih• UP u 2010. cca 6,5 milijardi HRK

05/12/2011

UDRUŽENJE ZA PLASTIKU I GUMU (2)

• Vijeće Udruženja (17 članova)• 4 grupacije:

- Polimerni kompoziti- Guma- Cijevi i spojna oprema- Ekstrudirana ambalaža

• Od 2005. član PlasticsEurope, Regija Mediteran• Od 2007. član EuPC• Kontinuirana suradnja sa Assocomaplast-om

05/12/2011

MISIJA

• Zastupanje interesa industrije plastike i gume

• Poticanje razvoja i unapređenja proizvodnje• Unapređenje ugleda industrije plastike

temeljeno na znanstveno argumentiranim činjenicama

• Edukacija članica

05/12/2011

Broj poduzeća 2010.prema djelatnosti

19

640

8110 71

559

69 102

190198

0

100

200

300

400

500

600

700

Br. p

oduz

eća

C2016 C22 C221 C2211 C2219 C222 C2221 C2222 C2223 C2229

NKD

05/12/2011

Broj zaposlenih 1997 – 2010 (3,8 % industrije)

7.6007.4006.7007.1007.200

6.7006.6006.9007.0007.2007.700

8.2008.5508.300

01.0002.0003.0004.0005.0006.0007.0008.0009.000

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010

godine

Br.

zapo

slen

ih

05/12/2011

Broj zaposlenih 2010.prema djelatnosti

1.091

6.974

71498 616

6.260

1.096819

1.9982.347

0

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

6.000

7.000

Br.

zapo

slen

ih

C2016 C22 C221 C2211 C2219 C222 C2221 C2222 C2223 C2229

NKD

05/12/2011

Ukupan prihod 2010.prema djelatnosti, u HRK

2.139.205.928

4.329.354.245

3.734.990.633

720.775.833

511.603.019

893.597.487

1.609.014.294

594.363.612

47.096.659

547.266.953

C2016 C22 C221 C2211 C2219 C222 C2221 C2222 C2223 C2229

05/12/2011

Proizvodnja polimera1990 - 2010

370,2

328,3

314,1

287,2 30

7,230

7,326

2,7 270

300,3

241,4

181,2

169

164,5

157,2 18

3,2 202,3

196,6 21

6,420

8,320

4,5 215,9

0

50

100

150

200

250

300

350

40019

9019

9119

9219

9319

9419

9519

9619

9719

9819

9920

0020

0120

0220

0320

0420

0520

0620

0720

0820

0920

10godina

količ

ina/

000t

05/12/2011

Uvoz najvažnijih polimera od 2008. do 2010. (tone)

7.56410.75616.420PVC

11.08012.14415.312PS

18.59416.94720.127PET

24.08924.57326.020PP

42.99441.69348.901PE

2010.2009.2008.Godina

05/12/2011

Proizvodnja proizvoda od plastike i gume1990. - 2010.

37,8

103,6104,1113,7

101,596,895,5

76,076,970,767,162,366,967,866,0

71,579,9

87,985,4

101,6

125,0

83,7

1,51,51,51,51,62,12,32,11,81,81,51,72,11,91,92,42,52,72,5

9,6

0,0

20,0

40,0

60,0

80,0

100,0

120,0

140,0

1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010

godine

000

tona

plastika guma

05/12/2011

Struktura proizvodnje po grupama proizvodau 2010.

Pakovanje; 37,5%

Proizvodi za graditeljstvo; 7,7%

Ostali plastični proizvodi; 18,9% Cijevi, profili, spojna

oprema; 35,9%

05/12/2011

Export and import diagram for polymer products in mill. US$

30,0

120,0

210,0

300,0

390,0

480,0

570,0

660,0

750,0

840,0

930,0

1020,0

000

US$

1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010

year

Export Import

05/12/2011

Izvoz – Uvoz proizvoda od polimeraod 2008. do 2010.

136.61648.7672010.

140.02143.1712009.

166.48048.6802008.

UVOZ (t)IZVOZ (t)Godina

05/12/2011

ZNAČAJNIJE AKTIVNOSTI UDRUŽENJA U OVOM SAZIVU VIJEĆA (1)

• U suradnji sa EuPC, sudjelovanje u EU BSP projektu.

- 9 radionica (REACH, Zakon o otpadu, Zakon o hrani koja dolazi u kontakt sa ambalažom, EU standardi), 361 sudionik

- Katalog: “Hrvatska industrija plastike i gume” (93 tvrtke), proslijeđen na 7 predstavništava HGK te na 7 veleposlanstava RH u inozemstvu

- Brošura: “REACH za prerađivače polimera”

05/12/2011


- Suradnja sa PlasticsEurope- do sada zajedno organizirali 6 međunarodnih konferencija:“Polimeri u funkciji zaštite okoliša i energetskeučinkovitosti” (2007.)"Polimeri u graditeljstvu i infrastrukturi" (2008.)“Održivo upravljanje polimernim otpadom” (2009.)“Uloga industrije polimera u poticanju gospodarskograsta” (2010.)“Perspektive upravljanja polimernim otpadom” – ožujak 2012.

05/12/2011


- Suradnja sa Assocomaplastom, održane 4 besplatne edukacije:

Ekstruzija cijevi, ZagrebEkstruzija filma, ZagrebGrupacije za gumu, Bergamo, Italija – 7 sudionikaEdukacija proizvođača plastične ambalaže tehnikom injekcijskog brizganja, Bergamo, Italija – 8 sudionika

- TAIEX radionica: REACH i GHS

05/12/2011


- Stručni skupovi i ostale aktivnosti:“EU projekti – izazov i prilika za industriju polimera”“Uloga i značaj Hrvatske akreditacijske agencije te normizacija u području plastike i gume”“Hidraulički i statički proračun sa primjenom na niskotlačneinstalacijske sustave izrađene od PEHD-a“ Prezentacija na XI međunarodnom simpoziju Gospodarenje otpadom “Plastika – previše vrijedna da bi se bacila”

- Suradnja sa MINGORP na provođenju aktivnosti koje slijede iz Strategije kemijske ind. i ind. plastike i gume – izrada Akcijskog plana

- Suradnja sa MZOPU vezano uz zbrinjavanje polimernog otpada i obranu plastićnih vrećica

- Organizacija zajedničkog izlaganja na sajmovima u Dusseldorfu i Milanu.

- Izdavanje godišnje brošure “Proizvodnja kemikalija, kemijskih proizvoda i proizvoda od plastike i gume”

05/12/2011


• Zajednički laboratorij za potrebe članica Udruženja, započeta aktivnost

• U pripremi projekt sa PlasticsEurope vezan uz zbrinjavanje polimernog otpada Regije Mediteran

• Prihvatili smo prijedlog EuPC i PlasticsEurope za suradnju na globalnom projektu “Marine litter”. Cilj Projekta je promocija mogućnosti kvalitetnog zbrinjavanja polimernog otpada. U tu svrhu potrebno je organizirati akcije za prikupljanje otpada iz mora, rijeka i jezera te prikupljeni polimerni otpad kvalitetno zbrinuti.

05/12/2011

Zahvaljujem se na pažnji!Zahvaljujem se na pažnji!

05/12/2011

Plastika – materijal 21. stoljeća!

Draškovićeva 4510000 Zagreb-HR

tel. +385 1 4606-765fax+385 1 4606-737

e-mail: [email protected]

ZAŠTO SMO INSISTIRALI NA OVOM OKRUGLOM STOLU

Prosječni trgovački deficit 827,5 milijuna USD godišnje

u razdoblju od 2007-

do 2010. Od toga odpada

634 milijuna

USD na uvoz plastičnih proizvoda

BIOPLASTIKA DA, ALI…

Igor Čatić,* Maja Rujnić-SokeleFakultet strojarstva i brodogradnje

*umirovljenikOkrugli stol

Plastika i guma u programimapolitičkih stranaka

Zagreb, 22. studenoga 2011.

TKO PODUPIRE BIOPLASTIKU?

*Amcor, Avantium, BASF, BioAmber, BKG Bruckmann

&

Kreyenborg, Braskem, Clever Consult, Danone, Dow

Chemicals, DSM, Erema, European

Bioplastics, Federal

Ministry

of Economics

and Technology

Germany, Innovia

Films, Institut für Kunststofftechnik

Germany, NatureWorks, NNFCC, Novamont, PolyOne, Purac, Rhein

Chemie, Roquette, Stora

Enso, Taghleef

Industries, Tecnaro, Toray

Industries,

Uhde

Inventa-Fischer, University

of Applied

Sciences

and Arts

Hannover, World Wide Fund for

Nature

(WWF).Pristojba 995 eura

KAKO SE SADA DIJELI PLASTIKA I KOLIKO KOJE IMA?

PLASTIKA

BIOPLASTIKA FOSILNA PLASTIKA

Kolika je svjetska proizvodnja? bioplastike

1 milijun tona (2010.)

fosilne plastike 260 milijuna tona (2007). BP : FP = 1 : 260 = O,38 %

Uzgojine:- uzgojeni kaučuk----------------------- ostale poljoprivredne kulture

Prirodnine:- ugljen- nafta- prirodni plin- prirodni kaučuk

ULAZ

Proizvodnjapolimernih

tvari imaterijala

Proizvodnjapolimernihtvorevina

PROCESI

Polimerne tvorevine:- plastomerne- duromerne- elastomerne (guma)- elastoplastomerne

IZLAZ

Sintezine Sintetički proizvodi

Od prirodnina i poljoprivrednih kultura (umjetnina) do polimernih tvorevina (I. Čatić, 2008.)

Po čemu se razlikuju bioplastika

i fosilna plastika? Po ulazu u proces

Terminologija na primjeru plastike i gume

Uzgojine:- uzgojeni kaučuk----------------------- ostale poljoprivredne kulture

Prirodnine:- ugljen- nafta- prirodni plin- prirodni kaučuk

ULAZ

Proizvodnjapolimernih

tvari imaterijala

Proizvodnjapolimernihtvorevina

PROCESI

Polimerne tvorevine:- plastomerne- duromerne- elastomerne (guma)- elastoplastomerne

IZLAZ

Sintezine Sintetički proizvodi

Kod bioplastike

ulaz je biomasa, rijetko proizvod prirode, najčešće je touzgojina

ili neki ostatak. Kod fosilne plastike ulaz su prirodnine.

NE POSTOJE OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE ILI TVARI

Ne postoje obnovljivi izvori energije, prema engleskom renewable energy. Riječ

obnoviti

znači vraćanje čega (porušenoga, dotrajaloga) u prijašnje stanje.

Nemoguće je vratiti u isto stanje vjetar, more ili energiju sunca. To su prirodni izvori energije poput prirodnog plina ili nafte.

Ono što izraste u polju nije obnovljivo, ali ni prirodno. Za uzgojine

bliži je njemački izraz

nachwachsende Stoffe. Brada ponovno

raste, pa tako i ono u tlu, ali nikada isto. Sjetva i žetva jedinstveni su i neponovljivi događaji.

Integrirani Integrirani biorafinerijskibiorafinerijski

konceptkoncept

Opravdana primjena bioplastike

Ambalaža za prehrambene proizvode: uklanjanje ambalaže zajedno sa sadržajem koji se pokvario ili je prošao rok uporabe

kompostiranje

Poljoprivreda: filmovi za malčiranje

(prekrivanje

tla

slojem

za to prikladnog materijala, malčevi

sprječavaju

isušivanje

tla

i rast

korova)

Vrtlarstvo: posude za biljke

Medicina: kirurški konci, stentovi

DA i NE Funkcionalni i gospodarski ciljevi

uvijek su u funkciji

društveno-humanističkih ciljeva. Time i čovjeka.Recikliranje je opravdano do određenoga udjela, ostalo treba koristiti kao moćan energijski izvor

jer je npr.

plastika zamrznuta energija.

Da

svemu što je otpad, poput otpadne biomase (npr. stabljike kukuruza). Pritom vratite humus natrag.Ali koncept sve od uzgojina

(npr. kukuruzno zrnje): plastika, gorivo, tekstil, koža, kozmetika itd., društveno je apsolutno neprihvatljiv. Dakle

Ne.

Pomodarskolicemjerjesvijeta sažetou jednu sliku

http://www.index.hr/like/clanak/

pomodarsko-licemjerje- svijeta-sazeto

-u-jednu-

sliku/

/564147.aspx

Ne upotrebljavamplastične vrećice

Pritom ne znam od čega jenačinjena torba

na leđima

http://www.index.hr/like/clanak/

O ČEMU RAZGOVARAMO? RAZLIKUJMO TORBE I VREĆICE

Polietilenske (plastične) vrećice

Ovo je torba vrlo trajna i načinjena je od netkanog

tekstila. Lijepo izgleda. Od

nedavno se mogu kupiti i kod nas takve kineske torbe. One su načinjene od polietilena ili polipropilena, istih ili sličnih materijala od kojih se prave i vrećice.

TragoviIzvorno objavio

Vjesnik, 30. listopada 2009.

Slika preuzeta iz: Nezirović, V.: Zabrana plastičnih vrećica je teror poluinformiranih, Jutarnji list, 30. siječnja 2011. –

intervju s I. Čatićem.

Neka mi netko objasni zašto su papirnate ili pamučne vrećice bolje od polietilenskih?

Tragovi:• potrošnja materijala: plastika 1 –

papir 22

•

efekt staklenika: plastika 3 –

papir 30 (10 puta više)•

faktori iscrpljivanja prirodnih resursa: plastika

0,0045 –

papir 0,28 (62 puta više)•

eutrofikacija

(fostati, nitridi): plastika 0 –

papir

0,025. •

potrošnja vode u proizvodnji: plastične 200 L/1000

vrećica, papirnate 3800 L/1000 vrećica (17 puta više).

Pamučnatorba

TREBA LI UVESTI (BIO)RAZGRADIVE VREĆICE

Zašto? Zato jer je fosilna plastika grozna?!

I. Č.: Je li fosilna plastika zaista grozna, Bioplastics Magazine 4/2011.

RAZGRADIVE VREĆICE SU ŠTETNIJE OD OBIČNIH

Postoje tri osnovne vrste (bio)razgradivih vrećica:

biološki se razgrađuju tijekom kompostiranja

(aerobna razgradnja) –

to se htjelo uvesti npr. u M. Lošinj.

Ima već

dvije godine jedan strani trgovački lanac

razgrađuju se djelovanjem mikroorganizama (anaerobna razgradnja)

razgrađuju se zbog dodataka u konvencionalnom materijalu (npr. djelovanjem UV svjetlosti ili vode) –

nisu

definirani normama!

Posebno su neprihvatljive tzv. okso-razgradive (oksidacijski razgradive) vrećice (na temelju dodataka).

Skupno razgradive vrećice više opterećuju okoliš

od konvencionalnih.

Zaključci 1:

x•K + y•D = z•G.

Želite li imati prvu tablicu i predavanje o stanju u svijetu trebate domaće i strane podatke te osobu koja to zna i želi načiniti. Ali i nekoga tko to može i želi financirati.

Treba iskoristiti otpadnu biomasu, npr. stabljike kukuruza.

Zato je bioplastika

dobro došla. Ali s trenutnim

udjelom manjim od 0,5 % treba tu skupinu plastike smatrati kao onu s osobitim karakteristikama a ne kao zamjenu za fosilnu plastiku.

Zaključci 2:

Bioplastika

bit će važniji faktor tek za 20 do 30

godina (R. Lang).

Zato je suludo ponašanje promicatelja bioplastike

ako je na račun fosilne plastike. Tko će platiti štetu?

U razgovoru treba razlikovati torbe od vrećica. Što je to oboje u engleskom bag

nije problem

hrvatskog jezika.

S ekološkog motrišta, najbolje su reciklirane plastične vrećice.

Kada idemo u kupovinu trebamo ponijeti torbu od tkanog i netkanog

(plastičnog) tekstila.

Razgradive vrećice u najboljem slučaju nemaju prednost pred klasičnim plastičnim vrećicama.

OPĆI ZAKLJUČAK I AKCIJA

U proteklih četrdesetak godina Društvo za plastiku i gumu, a u posljednjih tridesetak godina časopis Polimeri

bili su i jesu najvažniji infrastrukturni segment naše industrije. Dokazano promiču prvenstveno hrvatske nacionalne interese, a ne stranih kompanija i udruženja.

Ako trebate tu infrastrukturu i dalje, DPG i Polimeri

moraju opstati.

Kako nisu uspjeli napori da se zainteresira gospodarstvenike na ovom području putem raznih udruženja, posljednji je napor da se osnuje Klub prijatelja DPG-a.

Ako nikome ne treba ta infrastruktura, bit ćemo prisiljeni zatvoriti vrata. Na radost svih koji podupiru strane kompanije, udruženja i uvoz. A suštinski se ne radi o velikim sredstvima.

Documents

PLAN HRVATSKOG UDRUŽENJA MENADŽERA · državna poduzeća pretvoriti u profitabilna bez dodatnih parafiskalnih nameta (HŠ,HV,HEP,HC,HŽ) ... 10.7 potpuna i cjelovita informatizacija