PLAN GOSPODARENJA

OTPADOM

OPĆINE PRGOMET Naručitelj programa:

Općina Prgomet

Godina izrade: 2009. godina

Naručitelj programa: Općina Prgomet

Izvršitelj: Jaić Consulting d.o.o

Prespa 42

43000 Bjelovar

Naziv programa: Plan gospodarenja

otpadom

Nositelj zadatka: Tihomir Jaić

Suradnici: Danijela Piragić

Žarko Maltar

Jaić Consulting d.o.o. Direktor Tihomir Jaić

1. Uvod Nacionalnom strategijom zaštite okoliša i Nacionalnim planom djelovanja za okoliš (N.N. br. 46/02), utvrdeno je da je neodgovarajuce gospodarenje otpadom najveci problem zaštite okoliša u Hrvatskoj. O tome kojom brzinom i koliko ucinkovito ce se riješiti sadašnji problem gospodarenja otpadom ne ovisi samo o kakvoci ţivota gradana, ocuvanju okoliša i proizvodnji zdrave hrane, vec i uspješnog procesa pregovaranja sa Europskom unijom (EU).

Prema odluci Vijeca EU-a br. 2004/648/EC od 13. rujna 2004. godine, najvaţnije zadace Hrvatske u sektoru gospodarenja otpadom su: kratkorocno (1-2 godine) usvojiti i poceti primjenjivati Plan gospodarenja otpadom; srednjorocno (3-5 godina) osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u druge sektore politike uz odrţivi razvoj, nastaviti rad na prenošenju pravnog reda EU-a, s naglaskom na gospodarenje otpadom, kakvoci vode i zraka, povecati ulaganje u infrastrukturu, s osobitim naglaskom na skupljanje i obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje otpadom.

1.1. Geografski i geoprometni poloţaj Općine Područje općine Prgomet pripada zagorskom dijelu Splitsko - dalmatinske ţupanije, a sastoji se od naselja Prgomet, Labin, Trolokve, Bogdanovići i Sitno. Općina Prgomet ima površinu od 77.21 km² odnosno 7721 ha (Prgomet 809 ha, Labin 2124 ha, Trolokve 1409 ha, Bogdanovići 2066 ha, Sitno 1300 ha) što čini 1,71 % ukupne površine Ţupanije. Prema popisu iz 2001.g. na području općine ţivi 797 stanovnika što čini gustoću naseljenosti od 10,3 st/km². Od prijašnjeg popisa stanovništva iz 1991.g. zabiljeţen je pad broja stanovnika uzrokovan migracijskim procesima stanovništva. Postojeće stanje sustava naselja na području općine Prgomet odreĎeno je dosadašnjim razvojem i procesima okupljanja stanovništva u naseljima odnosno zaseocima. Najvaţniji čimbenik u razvoju naselja je do kraja II svjetskog rata bila poljoprivreda te je naseljavanje slijedilo logiku plodnih polja. Tako je naslijeĎen sustav kojeg karakteriziraju mala i raspršena naselja. Administrativno (općinsko) središte je Prgomet i razvilo se uz ţupanijsku cestu i ţeljezničku prugu.

1.2. Površina, stanovništvo, naseljenost

Stanovništvo je temeljni čimbenik društvenog, gospodarskog i kulturnog ţivota i razvitka svakog društva. Ono je osnovna proizvodna snaga, nezamjenjiv element gospodarskih procesa, jer njegova brojnost, znanje i napori uvjetuju strukturu, organizaciju i ukupnu efikasnost tih procesa. Prema podacima popisa stanovništva 2001. u općini Prgomet, koja se prostire na 77,21 km2 ili 1,71 % površine Splitsko-dalmatinske ţupanije, ţivjelo je 797 stanovnika, odnosno 0,17 % stanovništva Splitsko-dalmatinske ţupanije.

Područje 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001.

Općina Prgomet

2.903 2.840 2.200 1.545 1.078 797

Splitsko-dalmatinska ţupanija

313.277 338.005 389.277 436.680 474.019 463.676

Udio općine u %

0,93 0,84 0,57 0,35 0,23 0,17

Tablica: Stanovništvo Prgometa u okviru Splitsko-dalmatinske ţupanije Izvor: Popisi stanovništva Prirodni priraštaj općine Prgomet daje u cijelosti sliku nepovoljnog demografskog stanja. Kratkoročna i direktna posljedica je odlazak primarno mlaĎih dobnih kohorti, što se naknadno odraţava kroz smanjenje broja stanovništva prouzročen smanjenjem nataliteta. Dobno-spolna piramida poremećena je na štetu mladih dobnih skupina. Opća slika dobne skupine naselja je zabrinjavajuća. Uzroci i posljedice su poznati, a iz odnosa skupine mladog stanovništva proističu i radni i vitalni kontingent. Migracije Migracija ili mehaničko kretanje stanovnika tradicionalno je područje demografskih istraţivanja i u mirnodopskim prilikama racionalan je odgovor na područne razlike u razini privrednog razvoja koje znači i razlike u mogućnosti zaposlenja, stjecanja većih zarada, boljih uvjeta ţivota i rada. Migracije imaju značajan utjecaj na promjene u dobnoj i spolnoj strukturi stanovništva, na promjene u ekonomskoj strukturi stanovništva i društveno-gospodarski razvoj. Prema podacima popisa 2001. u općini Prgomet od ukupnog broja stanovnika njih 592 ili 74,28% je ţivjelo od roĎenja u istom naselju, što pokazuje slabije izraţenu migracijsku komponentu. Naselje Prgomet imalo najmanji postotak udjela autohtonog stanovništva – 65,91%, a ostala naselja sudjeluju sa nešto većim postotkom, najviše naselje Bogdanovići – 80,61%. Po preteţnosti naseljavanja većina je doselila iz Splitsko-

dalmatinske ţupanije – 76,47%, od imigranata iz inozemstva polovica je iz susjedne BIH. S obzirom na ljudski potencijal općine Prgomet pokazuje se migracija ka naseljima Sitno i Bogdanovići – u cijelosti ţenskog stanovništva. Domaćinstva Kretanje domaćinstava po naseljima u razdoblju 1991. i 2001. g. je dano u Tablici .

Općina Broj domaćinstava Prosječna veličina

1991. 2001. 1991. 2001.

Prgomet 390 303 2,76 2,63

Tablica. Domaćinstva 1991. i 2001. Izvor: Popisi stanovništva Kretanje broja domaćinstava u popisnim razdobljima 1991.-2001. prati trend kretanja broja stanovništva. Prosječne veličine domaćinstva se nisu bitno mijenjale. Stanovanje Stanovanje (stalno i povremeno) je osnovna funkcija naselja i u pravilu je to funkcija koja zauzima najveći udio površine. Na području općine stambena funkcija je posebno naglašena, obzirom na atraktivnost područja ali i za ulaganje u nekretnine. Prema popisu 2001. godine na teritoriju općine bilo je 462 stana za stalno stanovanje, istodobno je popisano 303 kućanstava. Usporedbom broja stanova i broja kućanstava proizlazi da ima 159 stanova viška u odnosu na broj domaćinstava, a nastanjenost je 0,66 kućanstva po stanu. MeĎutim, kada se promatra broj nastanjenih stanova, kojih je 306, tada je u odnosu na broj kućanstava evidentno da ima 3 stana više, odnosno da je u nastanjenim stanovima 0,99 domaćinstva po stanu. Ukupna površina nastanjenih stanova je 20,135 m2, iz čega slijedi da je površina prosječnog stana 67,57 m2.

Prg

om

e

t

Ukupno

Stanovi za stalno stanovanje Stanovi koji se koriste povremeno

Ukupno Nastanjeni Privremeno Napušteni

nenastanjeni Za odmor

Sezonski radovi

Broj 462 306 298 8 0 156 0

m2 31696 20735 20135 600 0 10961 0

Tablica. Stanovi prema korištenju i površini

Izvor: Popis stanovništva 2001.

Prg

om

et

Ukupno 1-sobni 2-sobni 3-sobni 4-sobni 5-sobni

6- i veći

Broj 298 64 102 75 48 8 1

m2 20135 2243 5741 5822 5039 1160 130

Tablica. Nastanjeni stanovi prema broju soba i površini

Izvor: Popis stanovništva 2001. Prosječna veličina kućanstava je 2,63 člana. U odnosu na prošle popise prosječna veličina kućanstava je smanjena sa 2,76 u 1991. na 2,63 u 2001. godini. Struktura prema broju članova pokazuje da je najveći udio kućanstava sa 2 člana, odnosno 33%, sa jednim članom 31%, sa 3 člana 11% ,sa 4 člana 9%, sa pet članova 8%. Sa standardom od 1 sobe po članu kućanstva, takvoj bi strukturi trebala korespondirati struktura stanova prema broju soba. Najveći je udio dvosobnih stanova – 34%, zatim trosobnih - 25%, jednosobnih – 21%, te naposljetku četverosobnih- 16% i peterosobnih –3%. Prema popisu 2001. bilo je 462 stana za stalno stanovanje, prosječne površine 68,61m2, sa 1,73 stanovnika po stanu i 39,77m2 po stanovniku. Popis 2001. pokazuje da su potrebna značajna ulaganja radi poboljšanje uvjeta ţivljenja i standarda stanovanja, posebno u instalacije vodovoda i kanalizacije, zatim dogradnju i rekonstrukciju stanova neophodno potrebnim kupaonicama i sanitarnim čvorovima.

Prg

om

et

Ukupni broj nastanjenih stanova i broj osoba

Stanovi koji imaju Stanovi s instalacijama

zahod kupaonicu kuhinju struje vodovoda kanalizacije

stanovi 298 149 128 297 296 160 173

Osobe 787 489 426 786 785 484 534

Tablica. Stanovi prema opremljenosti Izvor: Popis stanovništva 2001.

Potrebe za stanovima definirane su: - brojem postojećih domaćinstava bez stana; - prognoziranim brojem novih domaćinstava; - mogućim brojem imigranata; - novom kvalitetom potraţnje (samci, stariji, povremeno stanovanje itd.).

2. Svrha i opseg plana gospodarenja otpadom Svrha donošenja Plana je, a temelji se na nacelima EU-a, iznaci okvir u kome ce se moci smanjiti kolicina otpada, a otpadom koji se proizvede odrţivo gospodariti. Člankom 4. Zakona utvrden je skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na nacine gospodarenja otpadom. Člankom 11. Zakona utvrden je sadrţaj Plana a to je: - mjere odvojenog sakupljanja komunalnog otpada - mjere za upravljanje i nadzor odlagališta za komunalni otpad - popis otpadom onecišcenog okoliša i neuredenih odlagališta - redoslijed aktivnosti sanacije neuredenih odlagališta I otpadom onecišcenog okoliša - izvore i visinu potrebitih sredstava za provedbu sanacije

2.1. Zakonodavni okvir Temelji za gospodarenje otpadom su: - Zakon o otpadu, - Zakon o zaštiti okoliša, - Zakon o zraku, - Zakon o fondu za zaštitu okoliša i energetsku ucinkovitost, - Zakon o prostornom uredenju, - Zakon o komunalnom gospodarstvu, - Zakon o ratifikaciji Baselske konvencije, - Kyoto protokol o klimatskim promjenama, - Montrealski protokol, - Stockholska konvencija, - Medunarodna konvencija MAR POL 73/78, - Barcelonska konvencija, te provedbeni propisi navedenih zakona, kao i drugi sektorski propisi. Donošenjem Zakona o otpadu (N.N. br. 178/04, 153/05,153/05 i 116/06) Uredbe o kategorijama i vrstama otpada (N.N. br. 50/05), te Pravilnika o ambalaţi i ambalaţnom otpadu (N.N. br. 97/05 i 15/05) ucinjen je znacajan korak prema uskladivanju s pravnom stecevinom EU-a na podrucju gospodarenja otpadom. Plan gospodarenja otpadom izraĎen je i na temelju Plana gospodarenja otpadom Splitsko dalmatinske ţupanije od veljače.2008.

3. Postojeće stanje gospodarenja otpadom Postupanje s komunalnim otpadom na području Općine

Prema Zakonu o komunalnom gospodarstvu (“Narodne novine”, broj 26/03, 82/04 i 178/04) u komunalnu djelatnost spada i odlaganje komunalnog otpada. Komunalni otpad jest otpad od kućanstva, te otpad iz proizvodnje i usluţne djelatnosti, ako je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstva. Gospodarenje komunalnim otpadom u nadleţnosti je Općine koja je duţna na svom području osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera za gospodarenje komunalnim otpadom. Poslove komunalnog redarstva obavljaju komunalni redari.

Otpad organizirano skuplja i na odlagališta odvozi Adriatic Blizna d.o.o. poduzeće koje se bavi komunalnim uslugama i to na područje grada Splita na odlagalištu Karepovcu.

Na području Ţupanije djelatno se provodi skupljanje otpada koji nastaje u

domaćinstvima, trgovinama, na ulicama, sitnim obrtima i dr. Otpad se skuplja na nekoliko načina, i to u: plastičnim vrećama, kantama volumena 80 l, kontejnerima volumena 1100 l, kao i u kontejnerima za glomazni otpad volumena 7 m3.

3.1. Količine i prognoze količina otpada

3.1.1. Komunalni otpad

Komunalni otpad je otpad iz kućanstva, otpad koji nastaje čišćenjem

javnih površina i otpad sličan otpadu iz kućanstava koji nastaje u gospodarstvu, ustanovama i usluţnim djelatnostima.

Uz podatke o količini evidentiranog otpada, potrebno je poznavanje postojećeg stanja o:

a) ukupnom broju stanovnika, b) broju stanovnika obuhvaćenih organiziranim odvozom otpada.

Prema popisu stanovništva 2001. godine, u Općini Prgomet popisana su

797 stalna stanovnika u 303 domaćinstava. Uslugom skupljanja i odvoza otpada obuhvaćeno je oko 99 % stanovništva.

Na području Općine Prgomet mjesečno se stvara 7 tona otpada.

S obzirom na visoku obuhvatnost stanovništva uslugom organiziranog sakupljanja otpada od cca 99%, još uvijek je prisutno "divlje" odlaganje pojedinih vrsta otpada, uglavnom glomaznog i graĎevinskog. Dijelom je to posljedica nedovoljno razvijene svijesti pojedinaca, a dio i nepravovremenog donošenja mjera za gospodarenje otpadom.

Odlaganje je, za sada, glavna opcija gospodarenja ovim otpadom, a cijena usluge prikupljanja i odvoza nije dovoljna za pokrivanje troškova i sanitarnog odlaganja. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu dovoljno stimulirane za udruţivanje na regionalnoj, odnosno meĎugradskoj i meĎuopćinskoj razini. Nema učinkovitih instrumenata za poticanje izbjegavanja ili smanjivanja nastajanja otpada kao prioriteta u hijerarhiji gospodarenja otpadom. U praksi je prisutno preklapanje odgovornosti za komunalni i neopasni proizvodni otpad, s tim da komunalni otpad često sadrţava opasni otpad za koji je nadleţna RH.

3.1.2. Građevinski otpad

Otpad od obnove ili rušenja dotrajalih graĎevina, odnosno graĎenja novih, sadrţi sve tvari i materijale koji se rabe u graditeljskim inţenjerskim konstrukcijama. Vrste graĎevinskog otpada čine razni miješani iskopi, dijelovi armiranog i ne armiranog betona, stare cigle, crjepovi, ostale vrste pokrova, vapno, kamenje, šljunak i pijesak, kamene ploče, ţbuka, gips, keramika, ostali laki graĎevinski materijali, metali, plastika i drvo.

Danas se graĎevinski otpad u RH sastoji od tri grupe otpadnog materijala:

- Drvo i ostale gorive tvari (od oko 5% do oko 25%), - Ţeljezo i ostali metali (do oko 5%), - Mineralni agregat ili betonski lom ili miješanog sastava koji se moţe ponovo

koristiti kao dodatak ili sastavnica za neke vrste posebnih betona i preraĎevina (do oko 65 %).

- Otpadni materijal od rekonstrukcije i obnove prometnica.

Osim navedenih vrsta otpada javljaju se i otpadi o kojima nisu dobiveni

podatci ili je njihovo zbrinjavanje u nadleţnosti Vlade RH (opasni otpad). U nastavku daje se kratki opis vrsta otpada koji se mogu skupljati ili predobraditi u Centru za obradu otpada. Predstavničko tijelo općine Prgomet za sakupljanje i obradu ovog tipa otpada na svom području planiralo je lokaciju u jednom dijelu radne zone Podošljak, i isti bi se koristio za poravnavanje i ureĎenje terena na području radne zone.

3.1.3. Poljoprivredni i šumarsko-drvni otpad

Dio poljoprivrednih ostataka koristi se za stelje i sl., a veći dio se ostavlja na poljima.

U stočarstvu nastaju velike količine ostataka u obliku ekskremenata (stočni izmet i mokraća) koji, zajedno sa steljom, stvaraju gnojivo. Ocjenjuje se da veći dio količine ekskremenata stoke koristi kao gnojivo u poljoprivredi.

Šumarski otpad koji nastaje prigodom eksploatacije i ureĎivanja šuma odnosi se na granjevinu promjera manjeg od 7 cm i lisnu masu stabala, a ostaje u šumi kao temeljni potencijal proizvodnje šumskog tla te se, najvećim dijelom, ne smatra otpadom u smislu Zakona o otpadu dok se manji dio odlaţe na odlagališta i smetlišta.

Poljoprivredni i šumarsko-drvni otpad u pravilu nastaje u značajnim količinama, ali uz poticanje izbjegavanja nastanka i smanjivanja količine kao i unapreĎivanjem sustava prikupljanja i iskorištavanja poljoprivrednog i šumarsko drvnog otpada na mjestu nastanka ova vrsta otpada neće se dovoziti u Centar.

3.1.4. Ambalažni otpad

Ambalaţni otpad - predstavlja sve proizvode bez obzira na prirodu

materijala od kojeg su izraĎeni ili su korišteni za sadrţavanje, čuvanje, rukovanje, isporuku i predstavljanje robe, od sirovina do gotovih proizvoda, od proizvoĎača do korisnika ili potrošača.

Višekratna uporaba ambalaţe jedan je od najefikasnijih doprinosa

smanjivanju nastajanja otpada. Reciklaţom ambalaţnog otpada rasterećuju se odlagališta, smanjuju emisije i štede prirodne sirovine. Smjernice za zbrinjavanje ambalaţnog otpada su sljedeće: smanjivanje nastanka ambalaţnog otpada, promjena dizajna u cilju smanjenja ambalaţe, poticanje ponovne upotrebe, recikliranja i drugih načina oporabe, strogo ograničenje i prestanak konačnog odlaganja ambalaţnog otpada, uvoĎenje naknada za proizvoĎače i uvoznike radi organiziranja sustava prikupljanja, obraĎivanja i zbrinjavanja ambalaţnog otpada. Primjenom pravilnika o ambalaţnom otpadu očekuju se minimalne količine ove vrste otpada u Centru. Dio koji se odbaci i izmiješa s komunalnim otpadom biti će obuhvaćen sustavom predobrade u samom Centru.

Procjenjuje se da se na prostoru Hrvatske danas proizvodi u prosijeku oko

80 kg/st/god. otpadne ambalaţe. Ovlaštene tvrtke obavljaju odvojeno skupljanje ambalaţnog otpada nastalog u domaćinstvima i gospodarskim subjektima.

3.1.5 Proizvodni i rudarski otpad

Proizvodni i rudarski otpad spada u inertan otpad te uz zahvate u

tehnološkom procesu moţe se postići smanjivanje količina uz prihvatljive troškove primjenom načela čistije proizvodnje. PredviĎa se odvojeno prikupljanje istovrsnog otpada pogodnog za recikliranje i ponovnu oporabu, kao i iskorištavanje korisnog otpada u drugim proizvodnim granama industrije. Ne očekuje se da će se ova vrsta otpada dovoziti u Centar.

3.1.6. Otpadna vozila i metalni glomazni otpad

U Hrvatskoj postoji nekoliko stacionarnih postrojenja za reciklaţu metalnog otpada, bijele tehnike i vozila, te nekoliko manjih pokretnih postrojenja.

Skupljanje te vrste otpada obavljaju registrirana poduzeća za skupljanje, obradu i promet sekundarnim sirovinama, a odlaganje je moguće na odlagalištima i reciklaţnim dvorištima na području SDŢ.

Prema podacima DSZ i IPZ-a procjenjuje se količina otpadnih vozila na oko 10.000 t/god s tendencijom rasta.

Otpadna vozila i metalni glomazni otpad će se skupljati u pretovarnim stanicama, te će se prešati o odvoziti na predobradu (npr. shredder u Zagrebu). U centru je predviĎen prostor gdje će se ova vrsta otpada skupljati i prešati te pretovarivati u veća vozila i odvoziti s lokacije.

3.1.7. Otpadne gume

Otpadne gume će se novim pravilnikom o gospodarenju otpadnim gumama zbrinjavati putem koncesije.

Otpadne gume se:

– odlaţu na odlagališta komunalnog otpada, – odbacuju na divlje deponije, odnosno u prirodu, – termički obraĎuju u cementari, – spaljuju na slobodnom prostoru,

Dio starih guma sakupljaju i na obradu odvoze ovlašteni skupljači te vrste otpada.

3.1.8. Elektronički otpad i elektronska oprema

Kategorija otpada-električna i elektronička oprema (otpad) predstavlja otpad kućanskih aparata, računala, telefona, mobitela, kazetofona, itd. Neke vrste e-otpada idu u red opasnog otpada zbog opasnih komponenti koje sadrţi.

Podaci o e-otpadu i njegovim tokovima ne obraĎuju se cjelovito pa je i procjena količina relativno nesigurna.

Ovaj otpad se zasad odvozi iz reciklaţnih dvorišta za graĎanstvo ili sabirališta u sklopu akcija sakupljanja glomaznog otpada ili redovitog odvoza komunalnog otpada i završava, najčešće, na odlagalištima. Sve više gospodarskih subjekata vodi brigu o tom otpadu, prikuplja ga i skladišti, a ovlašteni skupljači te vrste otpada, isti djelom predobraĎuju ili obraĎuju ili izvoze.

Cilj uspostave gospodarenja elektroničkim otpadom i elektronskom opremom je godišnje prikupljanje najmanje četiri kilograma po stanovniku istog iz kućanstava, Da bi se navedeni cilj ostvario potrebno je poduzeti odvojeno prikupljati e-otpada na dostupna sabirališta kako bi se upotrebljivi dijelovi (metal, plastika, elektroničke komponente i drugo) izdvojili i ponovno iskoristili, a opasni dijelovi zbrinula na adekvatan način. Treba odvojeno prikupljati rashladne plinove i zbrinjavati iste na propisan način. Ova vrsta otpada moći će se predobraĎivati na rezervnom prostoru Centra.

3.1.9. Mulj iz uređaja za pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda

Mulj iz ureĎaja za pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda gradova i općina

u ţupaniji rješavat će se sukladno europskoj praksi (termička obrada ili iskorištavanje mulja u poljoprivredi u slučaju da ne sadrţi teške metale i ostale štetne elemente koje mogu prouzročiti znatna ekološka zagaĎanje područja na kojima se isti odlaţe). U svakom slučaju mulj mora biti obezvodnjen na mjestu nastanka, a nakon toga se moţe obraditi u Centru i odloţiti na odlagalište. Za sada količine nisu poznate meĎutim sigurno je da se mogu zbrinuti i predobraditi u Centru i to biološkom obradom i odlaganjem na odlagalište predobraĎenog mulja (kompost).

3.1.9. Opasni otpad

Opasni otpad je prema Zakonu o otpadu u nadleţnosti Vlade. Sigurno je

da će se morati uspostaviti organizacija mreţe sabirališta opasnog otpada, uspostaviti sustav skupljanja i prijevoza opasnog otpada, zbrinjavanje otpadnih ulja u energetskim objektima snage veće od 3MW, zbrinjavanje opasnog otpada u tvornicama cementa i sličnim objektima. Jedan od prioriteta je izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina opasnih svojstava na mjestu nastanka istih, ponovna oporaba i upotreba; obrada otpada; odlaganje inertnog dijela otpada; poticajne mjere gospodarskim subjektima za dokazane programe oporabe. Za sada nije predviĎen način postupanja s opasnim otpadom.

U SDŢ kao i općenito u Republici Hrvatskoj nedostaju osnovna i prateća infrastruktura za zbrinjavanje opasnog otpada. Uz navedeno Hrvatska još nema strategiju postupanja s opasnim otpadom pa ne moţe biti ozbiljnijih razmatranja vezanih uz postupanja s takvom vrstom otpada u ovom Planu.

Oko 10% ukupnih količina opasnog otpada zbrinjava se na odgovarajući način. Dio opasnog otpada se izvozi, a dio nekontrolirano odlaţe. Za obradu opasnog otpada u SDŢ dijelom se koriste:

– energetski objekti snage veće od 3 MW; – cementara; – postrojenja termičke obrade u gospodarskim objektima; – postrojenja termičke obrade otpada u vlastitim tehnološkim procesima

S obzirom na manjkavost i nepouzdanost podataka o količini stvorenog opasnoga otpada nije dana procjena o nastaloj količini ove vrste otpada.

3.1.11. Otpad životinjskog podrijetla

Otpad ţivotinjskog podrijetla u sustavu gospodarenja organskom masom i

energijom klaoničkog otpada treba prvenstveno uskladiti sa zakonodavstvom Europske Unije koja definira kategorije koje proizlaze iz klaoničkih procesa i njihovu daljnju obradu sukladno kategorizaciji. Prema direktivi dio II kategorije otpada i III kategorija se moţe, uz prethodnu sterilizaciju, iskoristiti za proizvodnju bioplina putem anaerobne digestije. U Ţupaniji treba organizirati sustav skupljanja u rashladnim komorama i njihov odvoz u kafileriju od strane ovlaštenog skupljača.

Pod postupanjem podrazumijeva se prihvat, skupljanje, razvrstavanje prema stupnju rizičnosti (kategorije), privremeno uskladištavanje otpada u sabiralištima s ureĎajima za hlaĎenje, razudbu uginulih ţivotinja (odreĎivanje uzroka uginuća), toplinsku preradu.

Veći dio tog otpada se toplinski obraĎuje, a manji ali još uvijek znatan po količini, razbacuje se po prirodi ili se odlaţe na odlagališta komunalnog otpada te predstavlja izvore zaraze i onečišćenja vode, tla i zraka.

3.1.12. Otpadna ulja

Manji dio tih otpadnih ulja zbrinjava se termičkom obradom suizgaranja kod proizvoĎača mineralnih ulja (INA d.d.), u termoelektranama HEP-a, tvornici cementa i u nekim industrijskim toplanama i kotlovnicama toplinske snage veće od 3 MW. Veći dio se nekontrolirano odlaţe na nepropisan način dok dio sakupljaju registrirani i ovlašteni skupljači opasnog otpada koji djelom isti obraĎuju ili izvoze.

O količinama otpadnog jestivog ulja koje se stvaraju na području SDŢ nema podataka. A prema podacima DZS-u po članu domaćinstva potrošnja jestivoga ulja stagnira na oko 14 kg/član domaćinstva.

Otpadna ulja - prioritet je zbrinjavanje otpadnih mineralnih ulja termičkom obradom u postojećim i novim termoelektranama, tvornicama cementa te u industrijskim toplanama i kotlovnicama. Treba unaprijediti sustav odvojenog skupljanja otpadnih ulja i pojačati kontrolu skupljača otpadnih ulja zbog

postizanja odreĎene i garantirane kvalitete. Uz poduzimanje odreĎenih rekonstrukcija u pogonima omogućava se povećanje kapaciteta suizgaranja otpadnih ulja. Otpadna jestiva ulja treba posebno prikupljati i oporabiti (biodiesel).

3.1.13. Otpadne baterija i akumulatori

Tvrtke za skupljanje, obradu i promet sekundarnim sirovinama ili ovlašteni

koncesionari vrše skupljanje manjeg dijela tog otpada koji nastaje domaćinstvima i gospodarstvu, te ih dijelom predobraĎuju i izvoze.

Otpadne baterija i akumulatori moraju se zasebno skupljati na reciklaţnim dvorištima uz posebnu paţnju. TakoĎer je predviĎeno poticanje potrošača da odlaţu otpadne baterije i akumulatore na mjestima odreĎenim za preuzimanje.

3.1.14. Gospodarenje inertnim medicinskim otpadom

Pri pruţanju zdravstvene zaštite nastaju dvije grupe medicinskog otpada:

- inertni medicinski otpad (otpad po sastavu i izgledu sličan komunalnom otpadu) i

- opasni medicinski otpad.

Inertni medicinski otpad čini oko 86% sastava medicinskog otpada, a opasni medicinski otpad čini oko 14% ukupnih količina medicinskog otpada.

Danas se na području Ţupanije veći dio medicinskog opasnog otpada zbrinjava:

- fizikalno-kemijskim postupcima, - zakapanjem pod nadzorom (patološki),

a manji se dio nekontrolirano odlaţe na odlagalištima.

Gospodarenje inertnim medicinskim otpadom planirano je kao dio sustava

gospodarenja komunalnim i proizvodnim otpadom sličnim komunalnom. Smjernice za gospodarenje preostalim opasnim dijelom medicinskog otpada (uz njegovu punu edukaciju te izdvojeno prikupljanje) su kontrolirano izdvajanje, vrednovanje te završno zbrinjavanje. Postupak zbrinjavanja opasnog otpada moţe biti: kemijsko fizikalna obrada; biološka obrada; termička obrada; odlaganje steriliziranog otpada.

Na području Općine Prgomet nema graĎevina za skladištenje i recikliranje korisnog otpada ili graĎevina za termičku obradu nekorisnog otpada.

- Na području Općine ne postoje odlagališta krupnog otpada - Na području Općine ne postoji odvojeno sakupljanje otpada

Postupanje s komunalnim otpadom sastoji se od više faza: - sakupljanje na mjestu nastajanja otpada (u kućanstvu odlaganjem u kantu ili vreće), - transport od područja sakupljanja do mjesta za tretman/odlaganje, - odlaganje, - postoji sustav prikupljanja ambalaţnog otpada, - postoji sustav prikupljanja glomaznog otpada. Osnovni elementi na temelju kojih se definira sustav gospodarenja komunalnim otpadom odnosi se na broj stanovnika koji se treba uključiti u organizirani sustav skupljanja komunalnog otpada. Općina Prgomet uključena je u organizirani odvoz komunalnog otpada s područja Općine. Organizirani odvoz otpada vrši poduzeće Adriatic Blizna d.o.o., a otpad odlaţe van granica Općine, na području grada Splita na odlagalištu Karepovcu. Na području Općine Prgomet ne postoji kanalizacijske sustav.

4. PLAN GOSPODARENJA OTPADOM

Pojam gospodarenje otpadom obuhvaća skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na:

1. sprječavanje nastanka otpada, smanjivanje količine otpada i/ili njegovoga

štetnog utjecaja na okoliš, 2. obavljanje skupljanja, prijevoza, oporabe, zbrinjavanja i drugih djelatnosti

u svezi s otpadom, te nadzor nad obavljanjem tih djelatnosti, 3. skrb za odlagališta koja su zatvorena.

Gospodarenje otpadom mora se provoditi na način da se ne dovede u

opasnost ljudsko zdravlje i da se ne rabe postupci i/ili načini koji bi mogli štetiti okolišu, kako bi se izbjeglo:

rizik onečišćenja mora i voda, tla i zraka nastajanje eksplozije ili poţara pojava buke pojava neugodnih mirisa

ugroţavanje biljnog i ţivotinjskog svijeta štetan utjecaj na područja kulturno-povijesnih, estetskih i prirodnih

vrijednosti Temeljni zadatak plana je :

- uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom - sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta - sanacija "crnih točaka" - razvoj i uspostava regionalnih i ţupanijskih centara za gospodarenje

otpadom, s pred obradom otpada prije konačnog zbrinjavanja ili odlaganja

- uspostava potpune informatizacije sustava Provedbom Plana gospodarenja otpadom RH postići će se:

- uspostava sustava gospodarenja otpadom u svakoj ţupaniji po regionalnom /ţupanijskom konceptu

- povećanje udjela odvojenog prikupljanja otpada - recikliranje i ponovna oporaba otpada - prethodna obrada otpada prije konačnog odlaganja - smanjenje udjela biorazgradivog otpada u komunalnom otpadu - izdvajanje goriva iz otpada - smanjenje količine otpada koje se odlaţu na odlagalištima - smanjenje štetnih utjecaja otpada na okoliš - samoodrţivo financiranje sustava gospodarenje komunalnim otpadom

Strategijom gospodarenja otpadom RH (NN 130/05) utvrĎuju se sljedeći strateški ciljevi gospodarenja otpadom:

1. Izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada na izvoru te otpada kojega se mora odloţiti, uz materijalnu i energetsku oporabu otpada

2. Razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav gospodarenja otpadom IVO (izbjegavanje, vrednovanje – oporaba, odlaganje): stvaranje uvjeta za učinkovito funkcioniranje sustava

3. Smanjivanje rizika od otpada 4. Doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj 5. Edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za rješavanje problema

gospodarenja otpadom. Odgovornosti/aktivnosti jedinica lokalne samouprave (općina i gradova) na području gospodarenja otpadom odreĎene Strategijom gospodarenja otpadom RH uključuju sljedeće :

prostornim planovima utvrĎivati lokacije za graĎevine i postrojenja za gospodarenje otpadom,

donositi planove gospodarenja otpadom, usklaĎene s drţavnim planom gospodarenja otpadom,

organizirati prikupljanje i sigurno odlaganje (komunalnog) otpada u skladu sa standardima i planom gospodarenja otpadom općine/grada,

sustavno educirati i informirati lokalne upravne strukture i stanovništvo,

omogućiti odvojeno prikupljanje sekundarnih sirovina i biootpada, te organizirati prijevoz do centara za gospodarenje otpadom,

dostavljati podatke u skladu s propisima, stimulirati kupovanje ekološki prihvatljivih proizvoda

Gradski i općinski planovi gospodarenja otpadom moraju biti usklaĎeni sa Strategijom i Planom gospodarenja otpadom RH, te sa Strategijom zaštite okoliša RH i programima zaštite okoliša. Donosi ih gradsko, odnosno općinsko vijeće kao sastavni dio programa zaštite okoliša odreĎenog posebnim zakonom ili kao posebni dokument, za razdoblje od osam godina, a njihovo izvršavanje provjerava se godišnje. Gradonačelnik i općinski načelnik duţni su jednom godišnje, do 30. travnja tekuće godine, za prethodnu godinu, podnositi gradskom vijeću, odnosno općinskom vijeću izvješće o izvršenju navedenih Planova, a naročito o provedbi utvrĎenih obveza učinkovitosti poduzetnih mjera. Usvojeno izvješće nadleţni ured dostavlja Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog ureĎenja i graditeljstva (MZOPUG) i Agenciji za zaštitu okoliša.

Gradski i općinski plan gospodarenja otpadom objavljuje se u sluţbenom glasilu grada, odnosno općine. Izmjene i/ili dopune Plana mogu se donijeti samo za četverogodišnje razdoblje na temelju analize učinkovitosti poduzetih mjera iz izviješća za to razdoblje, a iznimno i prije uz suglasnost Ministarstva.

4.1. Popis otpadom onečišćenog okoliša

4.1.1. Odlagalište otpada Jurići 1 Odlagalište otpada se nalazi na ulazu u mjesto Jurići uz ţupanijsku cestu, na udaljenosti oko 800 m zračne linije jugozapadno od istoimenog naselja. Otpad je odloţen na dvije lokacije s obje strane ceste. Srednja nadmorska visina lokacije odlagališta iznosi oko 248 m.n.m. Koliine otpada odloţene na odlagalištu procijenjene su pri obilasku odlagališta u siječnju 2009.g. Procijenjene količine otpada su aproksimativnog karaktera, a pravo stanje pokazat e se tek po izvoenju radova i iskopu otpada. Na odlagalištu je zastupljen komunalni, glomazni metalni i nemetalni te graevinski otpad. Procjenjuje se da je na odlagalištu odloţeno: - cca 70 m graĎevinskog otpada iz iskopa - cca 150 m izmiješanog graĎevinskog ruševinskog, glomaznog metalnog i nemetalnog te komunalnog otpada, od čega cca 50 m glomaznog metalnog otpada. Ukupna cijena sanacije odlagališta iznosi: 25.427,50 kuna

4.1.2. Odlagalište otpada Jurići 2 Uz ţupanijsku cestu, sjeverozapadno od naselja Jurići nalazi se velika kotlina u koju je odbaćen glomazni otpad. Odlagalište se prostire u duţini od 250 m uz cestu te je većim dijelom obraslo makijom. Udaljeno je oko 800 m zračne linije od naselja Jurići. Srednja nadmorska visina lokacije odlagališta iznosi oko 270 m.n.m. Kolićine otpada odloţene na odlagalištu procijenjene su pri obilasku odlagališta u siječnju 2009.g. Procijenjene kolićine otpada su aproksimativnog karaktera, a pravo stanje pokazat e se tek po izvoenju radova i iskopu otpada. Radi se o odlagalištu glomaznog metalnog i nemetalnog otpada.

Procjenjuje se da je odloţeno: - cca 150 m glomaznog metalnog otpada - cca 100 m glomaznog nemetalnog otpada Ukupna cijena sanacije odlagališta iznosi: 41.292,50 kuna

4.1.3. Odlagalište otpada Konse Odlagalište je smješteno pored stare osnovne škole u naselju Konsići. Ispod odlagališta se nalazi izvor vode (pojilište za ţivotinje). Srednja nadmorska visina lokacije odlagališta iznosi oko 205 m.n.m. Količine otpada odloţene na odlagalištu procijenjene su pri obilasku odlagališta u siječnju 2009.g. Procijenjene količine otpada su aproksimativnog karaktera, a pravo stanje pokazat će se tek po izvoĎenju radova i iskopu otpada. Odlagalište Konse je odlagalište izmiješanog glomaznog i komunalnog otpada. Procjenjujese da je odloţeno oko 50 m3 otpada, od čega: - cca 20 m3 glomaznog metalnog otpada - cca 30 m3 izmiješanog komunalnog te glomaznog nemetalnog otpada Ukupna cijena sanacije odlagališta iznosi: 8.422,50 kuna 4.1.4. Odlagalište otpada Glujići

Odlagalište se nalazi uz ţupanijsku cestu, na udaljenosti oko 200 m zračne linije od istoimenog naselja. Srednja nadmorska visina lokacije odlagališta iznosi oko 230 m.n.m. Količine otpada odloţene na odlagalištu procijenjene su pri obilasku odlagališta u siječnju 2009.g. Procijenjene količine otpada su aproksimativnog karaktera, a pravo stanje pokazat će se tek po izvoĎenju radova i iskopu otpada. Radi se o odlagalištu graĎevinskog te izmiješanog komunalnog i glomaznog nemetalnog otpada.

Procjenjuje se da je odloţeno: - cca 60 m3 izmiješanog komunalnog i glomaznog nemetalnog otpada - cca 10 m3 graĎevinskog ruševinskog otpada - cca 80 m3 graĎevinskog otpada iz iskopa Ukupna cijena sanacije odlagališta iznosi: 12.327,50 kuna

4.1.5. Odlagalište otpada Matozani

Odlagalište otpada nalazi se na dvije lokacije s obje strane ţupanijske ceste, na nadmorskoj visini oko 230 m.n.m. Prva lokacija je smještena sjeverno od crkve sv.Nikole, na udaljenosti oko 600 m zračne linije od naselja Matozani. Na odlagalištu su odloţeni ostaci cvijeća s obliţnjeg groblja. Radi se o količini oko 30 m3. Uz juţni dio ţupanijske ceste, uz poljski put u duţini od 80 m prostire se odlagalište glomaznog metalnog i nemetalnog te graĎevinskog otpada iz iskopa. Glomazni otpad je odloţen u makiju s obje strane pristupnog puta. Odlagalište je udaljeno oko 350 m zračne linije od naselja. Količine otpada odloţene na odlagalištu procijenjene su pri obilasku odlagališta u siječnju 2009.g. Procijenjene količine otpada su aproksimativnog karaktera, a pravo stanje pokazat će se tek po izvoĎenju radova i iskopu otpada. Procjenjuje se da je odloţeno: - cca 80 m3 glomaznog metalnog otpada - cca 70 m3 glomaznog nemetalnog i komunalnog otpada - cca 100 m3 graĎevinskog otpada iz iskopa (većinom zemljani materijal iz iskopa) - cca 10 m3 graĎevinskog ruševinskog otpada Ukupna cijena sanacije odlagališta iznosi: 25.620,00 kuna

4.1.6. Odlagalište otpada Banovci

Odlagalište se nalazi u blizini mjesne škole u naselju Hrge. Srednja nadmorska visina lokacije odlagališta iznosi oko 218 m.n.m.

Količine otpada odloţene na odlagalištu procijenjene su pri obilasku odlagališta u siječnju 2009.g. Procijenjene količine otpada su aproksimativnog karaktera, a pravo stanje pokazat će se tek po izvoĎenju radova i iskopu otpada. Radi se o odlagalištu graĎevinskog te glomaznog otpada. Procjenjuje se da je odloţeno: - cca 150 m3 graĎevinskog otpada iz iskopa - cca 100 m3 izmiješanog graĎevinskog ruševinskog otpada s komunalnim otpadom i glomaznim nemetalnim otpadom - cca 25 m3 glomaznog metalnog otpada Ukupna cijena sanacije odlagališta iznosi: 25.531,25 kuna

4.1.7. Odlagalište otpada Gaj (Lemeznik)

Odlagalište otpada se nalazi s obje strane brda Lemeznik. Prva lokacija se nalazi uz staru Napoleonovu cestu, u duţini od 30 m. Otpad je odbačen niz padinu ispod ceste te je prekriven makijom. Uglavnom se radi o odlagalištu glomaznog metalnog i nemetalnog otpada. Procjenjuje se da je odloţeno - oko 40 m3 glomaznog nemetalnog - 30 m3 glomaznog metalnog otpada. Količine otpada odloţene na odlagalištu procijenjene su pri obilasku odlagališta u siječnju 2009.g. Procijenjene količine otpada su aproksimativnog karaktera, a pravo stanje pokazat će se tek po izvoĎenju radova i iskopu otpada. Sa sjeverne strane brda Lemeznik, neposredno uz ţupanijsku cestu nalazi se odlagalište komunalnog i graĎevinskog otpada iz iskopa. Procjenjuje se da je odloţeno: - cca 30 m3 komunalnog otpada - cca 70 m3 graĎevinskog otpada iz iskopa (većinom zemljani materijal iz iskopa) Ukupna cijena sanacije odlagališta iznosi: 20.105,00 kuna

4.1.8. Odlagalište otpada Radaci

Odlagalište je smješteno s juţne strane ţupanijske ceste. Srednja nadmorska visina lokacije odlagališta iznosi oko 240 m.n.m. Količine otpada odloţene na odlagalištu procijenjene su pri obilasku odlagališta u siječnju 2009.g. Procijenjene količine otpada su aproksimativnog karaktera, a pravo stanje pokazat će se tek po izvoĎenju radova i iskopu otpada. Radi se o odlagalištu komunalnog otpada izmiješanog s glomaznim otpadom. Procjenjuje se da je odloţeno oko: 50 m3 otpada od čega 20 m3 glomaznog metalnog otpada. Ukupna cijena sanacije odlagališta iznosi: 8.422,50 kuna

4.1.9. Odlagalište otpada Škrapići

Odlagalište je smješteno na dvije lokacije u blizini naselja Škrapići. Srednja nadmorska visina odlagališta iznosi oko 220 m.n.m. Na lokaciji uz ţupanijsku cestu odloţen je komunalni otpad izmiješan s glomaznim nemetalnim otpadom. Radi se o količini od oko 70 m3 otpada. Druga lokacija odlagališta je udaljena cca 100 m od obližnjih kuća naselja Škrapići. Tu je odložen građevinski otpad iz iskopa u količini cca 300 m3.

Ukupna cijena sanacije odlagališta iznosi: 26.077,50 kuna

4.1.10. Odlagalište otpada Radnići Odlagalište je udaljeno oko 300 m od naselja Radnići. Nalazi se na nadmorskoj visini oko 207 m.n.m. Otpad je odloţen uz poljski put prema naselju. Uglavnom je zastupljen graĎevinski otpad iz iskopa te manjim dijelom komunalni otpad izmiješan s glomaznim nemetalnim otpadom. Procjenjuje se da je odloţeno: - cca 100 m3 graĎevinskog otpada iz iskopa - cca 30 m3 izmiješanog komunalnog i glomaznog nemetalnog otpada Ukupna cijena sanacije odlagališta iznosi: 6.237,50 kuna

4.1.11. Odlagalište otpada Skelini

Odlagalište se nalazi izmeĎu ţupanijske ceste i novoizgraĎenog autoputa. Udaljeno je oko 550 m od istoimenog naselja. Srednja nadmorska visina lokacije odlagališta iznosi oko 190 m.n.m. Na odlagalištu je odloţen graĎevinski ruševinski otpad (višak betona od izgradnje autoputa) te komunalni otpad izmiješan s glomaznim nemetalnim otpadom. Procjenjuje se da je na odlagalištu odloţeno: - cca 100 m3 graĎevinskog ruševinskog otpada - cca 70 m3 izmiješanog komunalnog te glomaznog nemetalnog otpada Ukupna cijena sanacije odlagališta iznosi: 41.902,50 kuna

4.1.12. Odlagalište otpada Dražići

Odlagalište se nalazi na ulazu u naselje Draţići, uz nerazvrstanu lokalnu cestu. Prostire se u duljini oko 200 m. Otpad je djelomično ubačen u ratne bunkere koji se tu nalaze još iz prošlih vremena. Srednja nadmorska visina lokacije odlagališta iznosi oko 192 m.n.m. Količine otpada odloţene na odlagalištu procijenjene su pri obilasku odlagališta u siječnju 2009.g. Procijenjene količine otpada su aproksimativnog karaktera, a pravo stanje pokazat će se tek po izvoĎenju radova i iskopu otpada. Procjenjuje se da je na odlagalištu odloţeno: - cca 100 m3 graĎevinskog ruševinskog otpada - cca 150 m3 izmiješanog komunalnog, glomaznog nemetalnog i metalnog otpada, od čega cca 80 m3 glomaznog metalnog otpada. Ukupna cijena sanacije odlagališta iznosi: 54.762,50 kuna

4.2. PRIJEDLOG SANACIJE ODLAGALIŠTA Odlagališta otpada treba sanirati poštujući slijedeći princip: - graĎevinski otpad iz iskopa ostavit će se na lokaciji odlagališta te će se tijekom sanacije pristupiti razastiranju istog ili će se usitniti drobljenjem kako bi se dobio materijal koji se moţe koristiti za gradnju poljskih puteva (sanacija recikliranjem). Materijal će se drobiti na samoj lokaciji odlagališta, a do njegovog ukupnog iskorištenja, odlagalište će predstavljati privremenu lokaciju pozajmišta materijala; - graĎevinski ruševinski otpad uklonit će se s lokacije odlagališta i tranportirati na lokaciju odlagališta Karepovac u Splitu i koristiti u svrhu sanacije tog odlagališta (kao inertni sloj); - komunalni otpad i glomazni nemetalni otpad uklonit će se sa lokacije odlagališta i tranportirati na lokaciju odlagališta Karepovac u Splitu i tamo odloţiti; - glomazni metalni otpad uklonit će se sa lokacije odlagališta i tranportirati na lokaciju odlagališta Karepovac u Splitu gdje će se zbrinuti u organizaciji lokalnog komunalnog poduzeća, ili druge zainteresirane osobe, prešanjem i daljnjim korištenjem. Detaljni pregled plana sanacije sa detaljnim cijenama Općina progmet povjerila je Tvrtki IGH d.d. Sektor IGH Projekt Zavod za planiranje, studije i zaštitu okoliša. IGH d.d. izradio je projekt Sanacije divljih odlagališta u veljaći 2009 godine. Toga plana potrebno se je pridrţvati te tim redoslijedom sanirati divlja odlagališta otpada u što kračem roku.

4.3. Redoslijed aktivnosti sanacije neuređenih odlagališta i otpadom onečišćenog okoliša

a) detektiranje najugroţenijih dijelova okoliša radi odreĎivanja

prioriteta sanacije b) sakupljanje , odvoz i zbrinjavanje na (sanitarnom odlagalištu)

neraspadljivog ili teško raspadljivog kućnog otpada c) ukapanje ili zatrpavanje zemljom eventualnog raspadljivog otpada d) sakupljanje i privremeno odlaganje glomaznog korisnog otpada

(automobilskih karoserija , peći , hladnjaka i drugog metalnog otpada)

e) prešanje i odvoz na preradu glomaznog otpada f) strojno planiranje navezenog graĎevinskog otpada ili njegovo

odvoţenje za nasipni materijal na poljske putove g) redoviti ili periodični odvoz kamene jalovine s privremenog

odlagališta kako se ne bi stvorila kritična masa i uvjeti za negativan utjecaj na okoliš

h) stalni monitoring nad saniranim divljim odlagalištima (radi mogućeg recidivnog odlaganja)

i) postavljanje upozorenja zabrane bacanja i odlaganja otpada na dijelovima prirodnog okoliša koji su osobito izloţeni zagaĎenju

j) pojačano motrenje nad dijelovima okoliša koji su učestalo ili kontinuirano izloţeni onečišćenju

k) organiziranje akcije sakupljanja otpada u pojasu vodotokova , u kojoj bi dragovoljno sudjelovali graĎani , a posebno članovi svih udruga koje djeluju na području općine.

4.4. Odvojeno skupljanje, skladištenje i prijevoz komunalnog otpada

Odvojeno prikupljanje otpada na mjestu njegova nastanka polazište je suvremenog gospodarenja otpadom koje ide za ciljem izbjegavanja nastanka otpada, tako što će, s jedne strane, povećati stvaranje sekundarnih sirovina (papira, stakla, i dr.), a , s druge strane, smanjiti količinu preostalog otpada za postupak daljnjeg zbrinjavanja.

Iako je odvojeno skupljanje ambalaţnog otpada, otpadnih guma, elektroničkog otpada, vozila kojima je istekao vijek trajanja, otpadnih baterija, opasnih otpada, infektivnih otpada, otpadnih ulja i sličnog otpada iznad domene općinske regulative i moći, ipak se općine mogu aktivno uključiti u pomaganje funkcioniranja selektivnog skupljanja otpada svih vrsta.

Sustav zelenih otoka će se provoditi postati običajna obveza mještana općinskih naselja. Sustav odvojenog sakupljanja zelenog otpada (bio-otpada) sa kompostiranjem, postupkom izdvajanja biorazgradive komponente radi smanjenja količine plina koji se oslobaĎa, još ne postoji na području Osječko baranjske ţupanije u vidu centraliziranog postrojenja.

4.5. MJERE IZBJEGAVANJA I SMANJENJA NASTAJANJA

OTPADA Izbjegavanje i smanjenje nastajanja otpada u praksi se vrlo teško postiţe, ali treba tome teţiti. PredviĎa se, da će dio mjera za izbjegavanje i smanjenje nastajanja otpada bit reguliran zakonskim propisima. Smanjenje količina otpada, kao i opasnih svojstava otpada, moţe se postići: - sprječavanjem nastajanja pojedinih vrsta i količina otpada, - sprječavanjem ugraĎivanja štetnih sastojaka u proizvode za trţište, - sprječavanjem miješanja raznih vrsta materijala pri proizvodnji novih roba za trţište koji onemogućava da se otpadni materijal koristi za ponovnu upotrebu. Prioritet svakog cjelovitog sustava gospodarenja otpadom treba biti sprječavanje nastanka otpada. Suština izbjegavanja nastanka otpada sadrţana je u izreci: "Najbolji otpad je onaj, koji uopće ne nastane". Pod tim se po drazumijeva činjenica, da otpad koji se izbjegne ne oštećuje čovjekovo zdravlje i okoliš i ne troše se sredstva za njegovu obradu i/ili odlaganje. Korištenjem pogodnih načina proizvodnje i obrade, uvoĎenjem na trţište "povoljnih" vrsta proizvoda te ekološki svjesnim ponašanjem krajnjih potrošača mogu se smanjiti količine i štetnost otpada koje bi trebalo obraditi i/ili odloţiti. Prvi korak u realizaciji koncepta izbjegavanja nastanka otpada je izrada strategije s programom mjera za izbjegavanje nastanka otpada te načina njegovog provoĎenja. U okviru tehničkih i gospodarstvenih mogućnosti treba:

- robu tako oblikovati, proizvoditi i preraĎivati da se ostatne tvari

mogu maksimalno - ponovno iskorištavati - načine prodaje novih proizvoda i preuzimanja iskorištenih proizvoda

regulirati tako,

- da se količina otpada kod krajnjih potrošača stvara u što manjem obimu

- proizvode tako upotrebljavati da nakon njihove primjene ostaje što manje štetnih

- tvari - proizvode tako upotrebljavati da nastaje što manje otpada.

4.5.1. Osnovne mjere izbjegavanje otpada mogu se taksativno svesti

na:

Izbjegavanje otpada u proizvodnji - razvojem tehnologije koja ne stvara otpad - otpad vraćati u vlastitu proizvodnju - otpad upućivati na recikliranje i koristiti u drugim proizvodnim procesima - proizvoditi robu koja nakon upotrebe ima manje otpada kojeg treba obraditi - pri proizvodnji za trţište izbjegavati oblikovanje proizvoda s pretjeranom količinom i štetnosti otpada - proizvod na trţište davati u najnuţnijoj ambalaţi - proizvode ne pakirati u ambalaţu koja sluţi za jednokratnu upotrebu, a nakon toga se odbacuje kao otpad Ponašanje potrošača - da ne kupuju proizvode koji se ne mogu reciklirati - da pri kupovanju izbjegavaju robu u jednokratnoj ambalaţi, odnosno da pri kupovanju robe preferiraju povratnu ambalaţu - da smanje korištenje plastičnih vrećica i slične ambalaţe i dr. Edukacija - koristiti medije i obrazovne institucije za edukaciju proizvoĎača i potrošača o mogućim načinima izbjegavanja nastanka otpada i/ili njegovog mogućeg smanjenja - stimulacija i kaţnjavanje

Shematski prikaz gospodarenja otpadom

Integralni koncept gospodarenja otpadom sadrţi osnovna načela izbjegavanja nastanka otpada, vrednovanja otpada, čiji se nastanak nije mogao izbjeći (materijalna, biološka i energetska reciklaţa) te odlaganja otpada, koji se ne moţe drugačije iskoristiti. Postupanje s otpadom na području Općine Antunovac, pa tako i Osječko Baranjske ţupanije razvija se u skladu sa ciljem ostvarivanja integralnog koncepta gospodarenja otpadom, čije su osnove: 1. sprječavanje nenadziranog postupanja s otpadom, 2. iskorištavanje vrijednih svojstava pojedinih vrsta otpada u materijalne svrhe, 3. kontrolirano odlaganje ostatnog otpada, 4. saniranje otpadom onečišćenog tla. Gospodarenje otpadom je sloţen sustav s velikim brojem uglavnom meĎuzavisnih aktivnosti.

4.6. Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom sastoji se iz: Nastajanje otpada - procjena količina koje nastaju i mogućnosti smanjenja nastajanja; Izdvajanje i postupanje s otpadom - uključuje sve aktivnosti odvojenog skupljanja (u domaćinstvu i industriji) te općenito rada s otpadom do odlaganja u odgovarajuću posudu za skupljanje otpada;

Skupljanje otpada - uključuje sve elemente skupljanja otpada, prijevoza i praţnjenja vozila u pogonu za obradu sekundarnih sirovina, transfer stanici ili na odlagalištu;

Izdvajanje i obrada otpada - uključuje obradu skupljenih materijala u centru (obrada otpada, aktivnosti u transfer stanicama, kompostiranje i spaljivanje u III. fazi);

Prijevoz otpada - uključuje prijevoz i pretovar iz manjih vozila u veću prijevoznu opremu, te prijevoz na duţe udaljenosti, od pretovarne stanice do lokacije za obradu ili odlagališta;

Konačna obrada i odlaganje na odlagalištu. Za uspostavu cjelovitog sustava neophodno je vrednovanje funkcionalnosti, ekonomičnosti i meĎusobne veze svih navedenih faktora. Sustav se definira odabirom i primjenom postojećih tehnika i tehnologija te gospodarskih programa.

5. Završne odredbe Poglavarstvo Općine Prgomet jednom će godišnje, najkasnije do 30. travnja tekuće godine, za prethodnu godinu podnositi Opčinskom vijeću Izvješće o izvršavanju Plana gospodarstva otpadom Općine Prgomet, a poglavito o provedbi utvrĎenih obaveza i učinkovitosti poduzetih mjera Usvojeno izvješće dostavlja se Agenciji za zaštitu okoliša te nadreĎenom Ministarstvu. Ovaj Plan stupa na snagu danom donošenja a objaviti će se u Sluţbenom glasniku Općine Prgomet.