AUTORI:Roko Oletić, 7.a i Laura Colar – Zanjko,8.r. MENTORI: Maja Goričanec – maja.goricanec@skole.hr Ksenija Perčić – ksenijar4@gmail.com

Sv. Martin na Muri, 15. veljače 2013.

OŠ Sv. Martin na Muri, Trg sv. Martina 4

PJEŠČANE PEĆINE – ZEMUNICE

SAŽETAK

Naša škola se nalazi u najsjevernijoj općini Republike Hrvatske koja je reljefno podijeljena na

dva dijela. U školi tako svake godine organiziramo pješačenje, ili uz Muru ili po našim

bregima. Na jednom pješačenju nam je zapeo za oko neobičan prizor, podrumi ukopani u

brdo. Ostali smo zatečeni nesvakidašnjim prizorom, ali još je neobičnije bilo to što smo se na

ponovnom pješačenju htjeli fotografirati pored zemunica kao prošli put, ali sada tih

zemunica više nije bilo. Neke od njih su se urušile, a neke su još i sada tamo.

U našem radu smo se koristili induktivno-deduktivnom (znanstvenom) metodom. Postavili

smo hipotezu o razlogu njihovog nestanka (urušavanja) i hipotezu o njihovoj kvaliteti.

Istraživanjem, sakupljanjem i provjeravanjem činjenica došli smo do rezultata koji su

potvrdili naše hipoteze.

Glavni razlog urušavanja je nedostatak stijena i klizište tla zbog kiša i zapuštenosti. Zbog

loše kvalitete skladištenih jabuka utvrdili smo da zemunice nisu pogodne za čuvanje voća i

povrća.

OPIS TEME

Zanimljivo je da u našoj općini ima dosta brežuljaka, vinograda i podruma, ali ove zemunice

mogu se naći samo na jednom uskom pojasu brda u Jurovčaku. U Republici Hrvatskoj nalaze

se jedino još u Baranji i na pojedinim lokalitetima susjednih država Slovenije, BIH i u

Vojvodini. [1]

Dakle, zanimljiv i jedinstven prizor je prvi razlog zašto su zemunice sadržaj našeg istraživanja.

Drugi razlog je što smo na ponovnom pješačenju primijetili da nekih zemunica više nema,

odnosno, zatrpane su.

Treći razlog je taj što nas je zanimalo kakva je njihova kvaliteta, jesu li one u funkciji, tj. mogu

li se u njima skladištiti jabuke iz našeg školskog voćnjaka.

PRETPOSTAVKE I HIPOTEZE

Za početak smo namjeravali odrediti geografski položaj pomoću topografske karte i brojčano

stanje zemunica, utvrditi njihov nastanak i starost, biljni i životinjski svijet u njima te razlog

urušavanja tla. Zemunice smo odlučili usporediti sa zidanim i boltanim podrumom. U svaki

podrum smo stavili sanduk jabuka. Mjerili smo vlagu, temperaturu i vanjske promjene na

jabukama. Za mjerenje vlage smo koristili higrometar, a za mjerenje temperature

termometar. Veličinu zemunica smo izmjerili metrom.

Promjenjivi parametri opažanja su temperatura, vlaga, izgled jabuka, biljni i životinjski svijet,

a nepromjenjivi veličina, starost te geografski položaj.

Pretpostavili smo da je razlog urušavanja nedostatak stijena u tlu, klizište tla zbog

vremenskih uvjeta i njihova zapuštenost.

Smatrali smo da će kvaliteta jabuka biti loša zbog zamijećene plijesni u unutrašnjosti

zemunica čime smo pretpostavili prisutnost vlage.

Dobivene rezultate smo prikazali tablično i grafičkim prikazom.

MJERENJA I REZULTATI

Danas je na području Jurovčaka deset zemunica – dvije su urušene, osam ih je živućih. Svih

osam živućih se nalazi jedna do druge s JI strane brda, a dvije urušene u nastavku, ali s druge,

SZ strane brda (sl.1.). Najstarija zemunica je nastala pred stotinjak godina, a ostale krajem II.

svjetskog rata. Vlasnici su bili rudari koji su ih iskopali uz pomoć krampa i dinamita. U njima

su oni čuvali krumpir, repu, mrkvu, vino, jabuke, kruške itd. Najveća zemunica je lokalitet

br.1 ( 7m × 3,5m × 2,3m). Sve su nastale u brdu od kremenog pijeska. Nekada je ovdje,

naime, bilo Panonsko more. Povlačenjem mora je došlo do izumiranja alga kremenjašica čije

su se ljušture nataložile i raspale u kremeni pijesak [2] . Većina zemunica nema nikakve

potporne stupove niti grede.

Slika 1 Prikaz lokaliteta zemunica – brdo Jurovčak

Sve zemunice u velikoj mjeri prekriva plijesan. Najčešći stanovnici su pauci. U jednoj smo

pronašli puža golača. Vlasnicima probleme zadaje puh kojeg nismo vidjeli, ali njegovu

prisutnost dokazuju rupe iskopane u zidovima. Prema kazivanju jedne vlasnice u njima se

često može vidjeti i pjegavi daždevnjak. U većini zemunica sa stropa visi korijenje drveća koje

raste na brdu iznad njih. Zbog mekoće vanjskih zidova ose su u njima u velikoj količini

napravile rupe.

Tablica 1 – Biljni i životinjski svijet – Redni brojevi predstavljaju lokalitete zemunica prema gore

prikazanoj karti. × prikazuje prisutnost biljaka i životinja.

Lokalitet

br.

pauci korijenje Puž

golač

Gljiva

puhara

puh Plijesan

pjegavi

daždevnjak

1. × × × ×

2. × × × × ×

3. × × ×

4. × ×

5. × × ×

6. × × × × ×

7. × ×

8. × ×

Hipotezu o razlozima urušavanja smo potvrdili nakon obilnije kiše. Pored urušene zemunice

smo pronašli čitav grm i korijenje koji su otklizali na cestu zajedno s većim dijelom zemlje.

Budući da se urušene zemunice nalaze s druge strane brda gdje je i vidljivo da nema

kremenog pijeska, nego je tlo glineno, zaključili smo da je glavni razlog urušavanja klizište tla

uzrokovano nepovoljnim vremenskim uvjetima.

Slika 2 – Klizište tla nakon kiše

Slika 3 – Urušena zemunica

Kvalitetu zemunica smo odlučili provjeriti uspoređujući ih s boltanim i zidanim podrumom.

Uzeli smo tri sanduka jednake vrste jabuka iz školskog voćnjaka i u svaki podrum stavili po

jedan. Mjerili smo vanjsku temperaturu i temperaturu u podrumima, vlažnost podruma te

vanjske promjene na jabukama. Temperaturu smo mjerili termometrom, vlagu

higrometrom, a promjene na jabukama su vidljive na njihovom izgledu. Utvrdili smo da su

jabuke najduže zadržale svoju kvalitetu u zidanom podrumu jer je tamo najmanje vlage. U

zemunicama je problem velika vlaga i plijesan te puh koji je većinu jabuka oglodao. U

boltanom podrumu i u zemunicama jabuke su zagnjilile i omekšale već nakon prvog

promatranja dok su u zidanom podrumu ostale tvrde i zdrave do zadnjeg promatranja. U

zemunicama smo utvrdili stalnost unutarnje temperature oko 10° C, dok se u ostalima

mijenjala ovisno o vanjskoj. Zaključili smo da zemunice nisu pogodne za čuvanje voća i

povrća, ali se u njima može čuvati vino.

Grafikon 1 (Vlažnost) prikazuje rezultate mjerenja vlage u zemunici, boltanom podrumu i

zidanom podrumu. Vlaga je prikazana u postocima ( y – os), a vremenski intervali mjerenja

su prikazani na osi x. Najviše vrijednosti vlage su izmjerene u zemunicama i boltanom

podrumu, a najmanje u zidanom podrumu.

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

18.10.2012. 8.11.2012. 29.11.2012. 20.1.2013.

zemunica

boltani podrum

zidani podrum

Vla

žno

st z

raka

Datumi mjerenja

Grafikon 2 (Temperatura) prikazuje izmjerene vrijednosti temperature zraka u podrumima.

Temperatura zraka je prikazana u °C (y-os), a vremenski intervali mjerenja su prikazani na osi

x. Najveće oscilacije temperature izmjerene su u zidanom podrumu ( 16°C>x>6°C). Najmanje

oscilacije temperature su izmjerene u zemunici (11°C>x>9°C).

Slika 4 - Početni izgled jabuka Slika 5 - Zadnje promatranje

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

20

18.10.2012. 8.11.2012. 29.11.2012. 20.1.2013.

zemunica

boltani podrum

zidani podrum

Tem

per

atu

ra z

raka

u °

C

Datumi mjerenja

RASPRAVA I ZAKLJUČAK

Na temelju izmjerenih vrijednosti i promatranja našeg istraživanja postavljene hipoteze su

potvrđene. Najveći razlog propadanja zemunica i njihovo nekorištenje su urušavanje tla i

općenita njihova zapuštenost od strane vlasnika. Zbog toga se u zemunicama nastanjuju

životinje koje narušavaju kakvoću skladištenog voća i povrća te vlaga koja uzrokuje plijesan

zbog nedostatka provoda zraka u njima. I sami vlasnici su svjesni njihovog upitnog korištenja,

ali i ljepote njihovog izvornog oblika zbog njihove rijetkosti na ovom području i području

Europe. Iako su u njima vrijednosti temperature stalne zbog ranije navedenih razloga u

onima koje su u funkciji danas se čuva samo vino. Njihova izvornost gubi se, na žalost, zbog

modernizacije i dozidavanja. Stoga predlažemo da se vlasnici obrate Općini Sv. Martin na

Muri i europskim fondovima radi dobivanja financijskih sredstava za njihovu obnovu, ali u

izvornom obliku. Zemunice bi se najviše trebale koristiti u turističke svrhe pa predlažemo

postavljanje informativne ploče s najzanimljivijim podacima o njima. Također ih treba uvrstiti

u turističku ponudu Toplica Sv. Martin i poželjna je suradnja s Planinarskim društvom Bundek

u organizaciji Vincekovog pohoda cestom uz zemunice.

ZAHVALE

Zahvaljujemo vlasnicima zemunica Heleni Srša-Karlovčec i Ivanu Škrobaru na mogućnosti

promatranja zemunica; etnologinji Jasni Lovrec; vinogradaru Predragu Goričancu na

iznajmljenom priboru potrebnom za mjerenje vlage zraka i mogućnosti korištenja boltanog

podruma; obitelji Šardi na mogućnosti korištenja zidanog podruma.

POPIS LITERATURE

[1], [2] Jasna Lovrec, mag. edukacije francuskog jezika i književnosti i mag. etnologije, diplomski

rad Lokalni gornjomeđimurski identitet u kontekstu globalizacijskih procesa: vinarstvo i mlinarstvo u

pograničnom prostoru

Sve informacije su prikupljene istraživanjem na terenu.