2 3

PIT

OM

AČ

KE

NO

VIN

EPitomačke novine Pitomačke novine

"PITOMAČKE NOVINE"Mjesečni časopis Pitomače i okolice

Br.5, God. I., Kolovoz (Velikomešnjak, Kolovožnjak, Osemnik) 2001. g.

Nakladnik, grafička priprema i tisak:

Galerija - grafička priprema - nakladništvovl. Željka Begović - PITOMAČA, Otrovanec 60

tel&fax: 033/714-553 - 098/1723-189MB: 2206966315908

e-mail: pitomacke-novine@usa.nethttp://pitomacke-novine.tripod.com

Glavni i odgovorni urednik:Branko Begović

Uređivački odbor:prof. Ivan Zelenbrz, vlč. Tomislav Petrić,

dr. Marijan Jergović i Rajko Stilinović

Lektura i korektura: Željka Begović

Fotografije:Foto "Begović" Pitomača i B. Begović

Rukopisi se šalju na adresu nakladnika najkasnije do 22. u mjesecu i ne vraćaju se.

Sve informacije kao i narudžbe vezane za oglase,reklame i obavijesti, te pretplatu na list možete dobiti na

navedenim telefonskim brojevima nakladnika ili na navedenoj adresi.

Izdavanje časopisa odobreno je od Vlade Republike Hrvatske (Ured za odnose s javnošću) br.504-02/3-2001-01

Kazalo str.

NEKAJ IZ OPĆINE - 3

GOSPODARSKE CRTICE I NOVOSTI -4-8

DELALA SU I DRUŠTVA I KLUBOVI - 9-11

NEKAJ VAM OĆE REĆI VELEČASNI - 12

SKULTURE - 13

IZ PROŠLOSTI PITOMAČKOG KRAJA - 14-15

RAZGOVORI PRI KAVI I - 16

KAJ SE ZGODNOGA DOGODILO V PITOMAČI - ZANIMLJIVOSTI - 17-18

MALO SE RAZONODITE - RAZNE VIJESTI- 19 MALO SE RAZONODITE - RAZNO - 20

PRILOG (Rodoslovlja, obiteljska stabla i prezimena obitelji u Pitomači i okolici 5.) - 21-23

REKLAME, OGLASI I OBAVIJESTI - 24-27

VREMENSKA PROGNOZA ZA PODRAVINU (kolovoz - rujan) - 28

"BB-art" Pitomača

NE

KA

J IZ

OP

ĆIN

E P

ITO

MA

ČA

Iz uredništva Pitomačkih novina

ragi čitatelji i vi koji ćete to tek postati, željeli bi s m o vas, sa nekoliko rečenica, i u ovom broju upoznati sa Pitomačim novinama.Ovaj tekst je reakcija na vaše telefonske pozive i na

reakcije nekih čitatelja. Želimo vam reći da je ideja o Pitomačkim novinama nastala u glavi glavnog urednika Branka Begovića, a sav posao od tekstova do grafičke pripreme obavlja se u "BB-art"-u Pitomača (galerija-grafička

D

ĐURA (crta i piše Stiv)

priprema-nakladništvo), Otro-vanec 60 (vl. Željka Begović), što znači da mi nemamo nikakve veze ni sa Općinom Pitomača, ni sa Pitomim radiom. Sve poslove, rizike i odgovornosti snosimo mi. Mi smo potpuno politički neo-predjeljeni, pišemo za naše žitelje. Zato se obraćamo

svima onima koji se prepoznaju ili nađu u nekom tekstu. Nemojte biti uvrijeđeni ako smo napisali istinu, jer narod treba znati istinu, a ako vam se istina ne sviđa, razmislite da li je istina zaista takva. A ako smo mi i napisali neku neistinu, pozivamo vas da vi kažete svoju istinu. Budimo pošteniji, iskreniji, vredniji i radimo svatko svoj posao kako najbolje znamo, a narod je znao i uvijek će znati prepoznati istinu, jer ona se i lomi na narodu.

I na kraju, pozivamo sve žitelje općine Pitomača koji imaju što reći, da nam se jave na naše telefone ili na našu adresu, te tako postanu naši suradnici. Hvala vam što ste kupnjom Pitomačkih novina ukazali nam svoje povjerenje.

Za Pitomačke novine:Željka Begović

Vandalizam na pitomačkom groblju

a u Pitomači ne žive samo pitomi ljudi dokaz su i sve učestaliji izgredi po pitomačkom groblju. Od jednih roditelja poginulog

branitelja saznajemo da sa groba njihovog sina, sve što je posebno lijepo i skupo već drugog dana nestane.

Zanimalo nas je da li je to usamljen slučaj pa smo se malo raspitali kod drugih vlasnika grobova. Na žalost, saznali smo da ima jako puno slučajeva krađe po grobovima, a od jedne cvijećarke saznajemo da ne samo da se odnosi sve ono što se odnijeti može, nego se i lome i trgaju zasađene cvjetne sadnice. Ljudi odmah sumnjaju na mladež (?!) koja se često okuplja kod velikog križa i tamo konzumira alkohol. Naime, nedavno je na tome mjestu pronađena pivska ambalaža.

Ovim napisom apeliramo na sve one koji su nadležni za ovakve stvari, da obrate pozornost i da ispitaju tko to nema poštovanja ni prema mrtvima, i kome je u interesu i zašto uništavati i krasti sa grobova čak i onih koji su dali živote za našu državu.

Obraćamo se i vama koji ste odgovorni za ta zlodjela. Preispitajte svoju savjest i zapitajte se - kako bi vama bilo da sa grobova vaših najmilijih ukradu ili potrgaju jedino ono što im još možete dati.

Ž.B.

D

Obilježen 5. kolovoza - Dan domovinske zahvalnosti

nedjelju, 5. kolovoza, pored spomenika palim braniteljima u Domovinskom ratu, a povodom Dana domovinske

zahvalnosti, kada se prisjećamo "Bljeska" i "Oluje", položen je vijenac. Okupljenim mještanima obratio se gosp. donačelnik Općine Pitomača Vladimir Novogradec, koji je pročitao nekoliko prigodnih riječi. Nakon toga održana je u župnoj crkvi sv. Vida misa Zadušnica za domovinu koju je predvodio pitomački župnik Stjepan Deskar.

Ž.B.

U

Nekoliko dana prije najvećeg blagdanau Otrovancu, i to svete Jelene, Komunalno

d.o.o. Pitomača samoinicijativno, ali nazadovoljstvo mještana je uredilo

groblje u Otrovancu, kojeinaće isto poduzeće ne održava, većje to u nadležnosti Mjesnog odbora

mjesta Otrovanca.

Pri kraju su pripreme za asvaltiranje prekodravlja, od križničkog mosta do centra Križnice

Ovih dana završavaju se pripreme za asvaltiranje dionice ceste od rijeke Drave do centra Križnice. Više od pet kilometara ceste asvaltirat će se dijelom iz općinskih, a dijelom iz privatnih sredstava. Prema riječima općinskih struktura ovo je važna dionica, budući da se radi na značajnom proširenju turističke ponude u Križnici. Dosadašnji kapaciteti ponude za višednevni boravak nisu dovoljni potraživanjima, pa su određene firme, a i pojedinci počeli izgrađivati apartmane, kako bi se mogla zadovoljiti potražnja prvenstveno ljubiteljima ribolova i lova, te općenito ljubiteljima prirode.Prigodno tome, ponovo se pitaju mještani sela Otrovanca, da kada će oni doći na red. Objašnjenje iz Općine je vrlo jednostavno. Više od polovice sredstava za asvaltiranje prikupljeno je privatno, tako da je ovo jedinstvena prilika za postavljanje asvalta i na ovom dijelu općine Pitomača. Otrovančani se veselo nadaju, da je sada na redu asvaltiranje onih tisuću metara šljunčanog puta u njihovom mjestu.

B.B.

Polaganje vijenca 5. kolovoza na spome-nik palim braniteljima.

2 3

PIT

OM

AČ

KE

NO

VIN

E

Pitomačke novine Pitomačke novine

"PITOMAČKE NOVINE"Mjesečni časopis Pitomače i okolice

Br.5, God. I., Kolovoz (Velikomešnjak, Kolovožnjak, Osemnik) 2001. g.

Nakladnik, grafička priprema i tisak:

Galerija - grafička priprema - nakladništvovl. Željka Begović - PITOMAČA, Otrovanec 60

tel&fax: 033/714-553 - 098/1723-189MB: 2206966315908

e-mail: pitomacke-novine@usa.nethttp://pitomacke-novine.tripod.com

Glavni i odgovorni urednik:Branko Begović

Uređivački odbor:prof. Ivan Zelenbrz, vlč. Tomislav Petrić,

dr. Marijan Jergović i Rajko Stilinović

Lektura i korektura: Željka Begović

Fotografije:Foto "Begović" Pitomača i B. Begović

Rukopisi se šalju na adresu nakladnika najkasnije do 22. u mjesecu i ne vraćaju se.

Sve informacije kao i narudžbe vezane za oglase,reklame i obavijesti, te pretplatu na list možete dobiti na

navedenim telefonskim brojevima nakladnika ili na navedenoj adresi.

Izdavanje časopisa odobreno je od Vlade Republike Hrvatske (Ured za odnose s javnošću) br.504-02/3-2001-01

Kazalo str.

NEKAJ IZ OPĆINE - 3

GOSPODARSKE CRTICE I NOVOSTI -4-8

DELALA SU I DRUŠTVA I KLUBOVI - 9-11

NEKAJ VAM OĆE REĆI VELEČASNI - 12

SKULTURE - 13

IZ PROŠLOSTI PITOMAČKOG KRAJA - 14-15

RAZGOVORI PRI KAVI I - 16

KAJ SE ZGODNOGA DOGODILO V PITOMAČI - ZANIMLJIVOSTI - 17-18

MALO SE RAZONODITE - RAZNE VIJESTI- 19 MALO SE RAZONODITE - RAZNO - 20

PRILOG (Rodoslovlja, obiteljska stabla i prezimena obitelji u Pitomači i okolici 5.) - 21-23

REKLAME, OGLASI I OBAVIJESTI - 24-27

VREMENSKA PROGNOZA ZA PODRAVINU (kolovoz - rujan) - 28

"BB-art" Pitomača

NE

KA

J IZ

OP

ĆIN

E P

ITO

MA

ČA

Iz uredništva Pitomačkih novina

ragi čitatelji i vi koji ćete to tek postati, željeli bi s m o vas, sa nekoliko rečenica, i u ovom broju upoznati sa Pitomačim novinama.Ovaj tekst je reakcija na vaše telefonske pozive i na

reakcije nekih čitatelja. Želimo vam reći da je ideja o Pitomačkim novinama nastala u glavi glavnog urednika Branka Begovića, a sav posao od tekstova do grafičke pripreme obavlja se u "BB-art"-u Pitomača (galerija-grafička

D

ĐURA (crta i piše Stiv)

priprema-nakladništvo), Otro-vanec 60 (vl. Željka Begović), što znači da mi nemamo nikakve veze ni sa Općinom Pitomača, ni sa Pitomim radiom. Sve poslove, rizike i odgovornosti snosimo mi. Mi smo potpuno politički neo-predjeljeni, pišemo za naše žitelje. Zato se obraćamo

svima onima koji se prepoznaju ili nađu u nekom tekstu. Nemojte biti uvrijeđeni ako smo napisali istinu, jer narod treba znati istinu, a ako vam se istina ne sviđa, razmislite da li je istina zaista takva. A ako smo mi i napisali neku neistinu, pozivamo vas da vi kažete svoju istinu. Budimo pošteniji, iskreniji, vredniji i radimo svatko svoj posao kako najbolje znamo, a narod je znao i uvijek će znati prepoznati istinu, jer ona se i lomi na narodu.

I na kraju, pozivamo sve žitelje općine Pitomača koji imaju što reći, da nam se jave na naše telefone ili na našu adresu, te tako postanu naši suradnici. Hvala vam što ste kupnjom Pitomačkih novina ukazali nam svoje povjerenje.

Za Pitomačke novine:Željka Begović

Vandalizam na pitomačkom groblju

a u Pitomači ne žive samo pitomi ljudi dokaz su i sve učestaliji izgredi po pitomačkom groblju. Od jednih roditelja poginulog

branitelja saznajemo da sa groba njihovog sina, sve što je posebno lijepo i skupo već drugog dana nestane.

Zanimalo nas je da li je to usamljen slučaj pa smo se malo raspitali kod drugih vlasnika grobova. Na žalost, saznali smo da ima jako puno slučajeva krađe po grobovima, a od jedne cvijećarke saznajemo da ne samo da se odnosi sve ono što se odnijeti može, nego se i lome i trgaju zasađene cvjetne sadnice. Ljudi odmah sumnjaju na mladež (?!) koja se često okuplja kod velikog križa i tamo konzumira alkohol. Naime, nedavno je na tome mjestu pronađena pivska ambalaža.

Ovim napisom apeliramo na sve one koji su nadležni za ovakve stvari, da obrate pozornost i da ispitaju tko to nema poštovanja ni prema mrtvima, i kome je u interesu i zašto uništavati i krasti sa grobova čak i onih koji su dali živote za našu državu.

Obraćamo se i vama koji ste odgovorni za ta zlodjela. Preispitajte svoju savjest i zapitajte se - kako bi vama bilo da sa grobova vaših najmilijih ukradu ili potrgaju jedino ono što im još možete dati.

Ž.B.

D

Obilježen 5. kolovoza - Dan domovinske zahvalnosti

nedjelju, 5. kolovoza, pored spomenika palim braniteljima u Domovinskom ratu, a povodom Dana domovinske

zahvalnosti, kada se prisjećamo "Bljeska" i "Oluje", položen je vijenac. Okupljenim mještanima obratio se gosp. donačelnik Općine Pitomača Vladimir Novogradec, koji je pročitao nekoliko prigodnih riječi. Nakon toga održana je u župnoj crkvi sv. Vida misa Zadušnica za domovinu koju je predvodio pitomački župnik Stjepan Deskar.

Ž.B.

U

Nekoliko dana prije najvećeg blagdanau Otrovancu, i to svete Jelene, Komunalno

d.o.o. Pitomača samoinicijativno, ali nazadovoljstvo mještana je uredilo

groblje u Otrovancu, kojeinaće isto poduzeće ne održava, većje to u nadležnosti Mjesnog odbora

mjesta Otrovanca.

Pri kraju su pripreme za asvaltiranje prekodravlja, od križničkog mosta do centra Križnice

Ovih dana završavaju se pripreme za asvaltiranje dionice ceste od rijeke Drave do centra Križnice. Više od pet kilometara ceste asvaltirat će se dijelom iz općinskih, a dijelom iz privatnih sredstava. Prema riječima općinskih struktura ovo je važna dionica, budući da se radi na značajnom proširenju turističke ponude u Križnici. Dosadašnji kapaciteti ponude za višednevni boravak nisu dovoljni potraživanjima, pa su određene firme, a i pojedinci počeli izgrađivati apartmane, kako bi se mogla zadovoljiti potražnja prvenstveno ljubiteljima ribolova i lova, te općenito ljubiteljima prirode.Prigodno tome, ponovo se pitaju mještani sela Otrovanca, da kada će oni doći na red. Objašnjenje iz Općine je vrlo jednostavno. Više od polovice sredstava za asvaltiranje prikupljeno je privatno, tako da je ovo jedinstvena prilika za postavljanje asvalta i na ovom dijelu općine Pitomača. Otrovančani se veselo nadaju, da je sada na redu asvaltiranje onih tisuću metara šljunčanog puta u njihovom mjestu.

B.B.

Polaganje vijenca 5. kolovoza na spome-nik palim braniteljima.

Pitomačke novine Pitomačke novine

4 5

GO

SP

OD

AR

SK

E C

RT

ICE

I NO

VO

ST

I

Zlatni klas Otrovanec, odnosno obitelj Tkalčec iz Otrovanca ove godine imaju izuzetno uspješnu berbu šljiva

edni od rijetkih uzgajivaća voća koji su imali ili imaju uspješnu berbu je obitelj Branka Tkalčeca u Otrovancu. Na 4 jutra

zasađenih površina šljive stenlijevke očekuju ove godine rekordni urod iako je ova godina vrlo loša za voćare i općenito voćarstvo ovoga kraja. Inaće, Branko Tkalčec, vlasnik restorana Zlatni klas Otrovanec ove godine nudi i nešto neuobičajeno za ovaj kraj. Budući da je i predsjednik Turističke zajednice općine Pitomača pokreće vrlo ozbiljno organiziranje seoskog turizma, tj. za sada organizira berbu šljiva u svojem voćnjaku sa popratnim sadržajima koje i inaće nudi njegov Zlatni klas. Naime, uz berbu šljiva svi zainteresirani,

Tragom jednog neobičnog pisma - može li Pitomača uskoro biti glasovito lječilište?

edavno je Općini Pitomača i Županiji Virovitičko-podravskoj upućeno jedno neobićno pismo slijedećeg sadržaja:

"Poglavarstvu Općine Pitomača - Županiji Virovitičko-podravskojPrijedlog za osnivanje Zdravstveno gospodarske zajednicePoštovani!

U Pitomači - ulica Dragutina Domjanića broj 32. živi obitelj Nade i Dimitrije Tešića. Njihovi sinovi blizanci Aleksandar i Dominik (Dado i Saša) doktori su kineske medicine. Osobnim iskustvom došao sam do spoznaje o izuzetnim i djelotvornim postupcima načina njihova lijećenja. Nema tu nikakve magije ni čarolije ni nadrilječništva. Potpun sklad klasične školske i tradicionalne narodne medicine. Nesumljiv prirodni talenat obogaćen tradic ionalnim saznanj ima o l i jećenju i najsuvremenijim medicinskim znanstvenim dostignućima. Mnogogodišnji zapadno europski i istočno azijski studiji, snažna volja, samoodricanje čitave obitelji, upornost i požrtvovnost i nadasve nesalomljiva želja da se pomogne svima kojima je zdravstvena pomoć potrebna daju izvanredne rezultate u lijećenju, pa i takovih kliničkih slučajeva od kojih je klasična medicina "digla ruke".

Imena ove dvojice mladih lijećnika poznata su diljem domovine i daleko izvan nje. Dolaze ovamo mnogi s raznih strana svijeta i d svijeta, raznose glas o njihovu čovjekoljublju, svjedoće i potvrđuju njihovo izvanredno medicinsko znanje i vještinu. Iz nekih zemalja pristigle su ponude da i tamo otvore svoju kliniku.

Da bi Općina Pitomača i Županija

Virovitičko-podravska zadržala i oplemenila ovaj jedinstven i neponovljiv Božji dar valjalo bi razmotriti mogućnost na općinskom i županijskom nivou za neposrednu i učinkovitu podršku razvoju njihove aktivnosti. Taj projekt mogao bi obuhvatiti raznolike gospodarske djelatnosti što bi već danas moglo biti od velike koristi za ovaj kraj, a mogao bi poslužiti i kao dragocjen kamenčić u mozaiku Društva kinesko-hrvatskog prijateljstva u bliskoj budućnosti, na čast i ponos zavičaju.U Pitomači, 11. kolovoza 2001.

S Poštovanjem Luka Hrvatić"Tim povodom zamolio sam pitomačkog učitelja

Luku Hrvatića, da pojasni o čemu je riječ."Ponajprije tu nema ničeg neobičnog, sve je

tako jednostavno i kristalno jasno. Pitomača može u bliskoj budućnosti zaista postati lječilište, izvor nade mnogima: bolesnima izvor zdravlja, gospo-darstvenicima izvor prihoda. Za to postoje svi preduvijeti: imamo odlične lijećnike i u zdravstvenoj ustanovi u mjestu i specijaliste u virovitičkoj bolnici s kvalitetnom opremom; imamo vrhunske doktore klasične kineske tradicionalne medicine, koji uskoro otvaraju svoju kliniku; imamo eko poljoprivrednu proizvodnju zdrave hrane što je bitna pretpostavka i za razvoj rekreativnog zdravstvenog turizma; imamo razvijenu proizvodnju i preradu ljekovitog bilja, podzemne termalne vode, koje tek treba iskoristiti, ljepotu i blagodati prirode od vinorodnih brežuljaka i šumovitih bilogorskih obronaka do prekodravske ribičke čarolije u Križnici i još mnogo toga. Dakako, ovo su samo neke naznake za razmatranje, jer cjelovit projekt nije moguće iznijeti u nekoliko rečenica, no bude li razumijevanja onih što donose odluke o dugoročnom razvoju i razboritosti dalekovidnih gospodarstvenika, dijelovi projekta Zdravstveno gospodarska zajednica mogu već sutra zaživjeti."

Tako je ovaj dopis obrazložio gospodin Luka Hrvatić iz Pitomače. B.B.

Nešto iz poljoprivrednog gospodarstva obitelji Blažinčić iz Turnašice

alo je u našem kraju obitelji koje imaju veliko poljoprivredno gospodarstvo i koje se bavi isključivo voćarstvom, povrtlarstvom i

vinogradarstvom. Jedno od takvih je i gospodarstvo obitelji Stjepana i Damira Blažinčića u Turnašici. Obitelj se bavi uzgojem jabuka, vinogradarstvom i uzgojem bresaka, te uzgojem, u manjim količinama, raznog povrća i ostalog voća. Ova je godina općenito bila dosta loša za voćarstvo u ovom dijelu Hrvatske radi uskršnjeg mraza i lošeg vremena u vrijeme cvatnje. No vinogradi i jabuke nisu značajno stradali. Osim toga, obitelj je nedavno pokrenula i proizvodnju plastenika svih dimenzija i to po standardima nadležnih. Stoga Blažinčići poručuju svima zainteresiranima da kod njih, u Turnašici, mogu nabaviti sve dimenzije plastenika, a mogu se obratiti i na telefon 033/785-154.

B.B.

M

Ogledni uzorak plastenika ispred obiteljskoggospodarstva Blažinčić u Turnašici.

Ove godine u mnogo voćnjaka pitomačkoga kraja urod će biti dosta loš. Slično se dogodilo i u voćnjaku (jabuka) Franje Kralja u Aršanju. Prema njegovoj procjeni ove će godine ubrati svega oko 10 - 20 % prošlogodišnjeg uroda, što je oko 1000. do 2000. kilograma. I unatoć svim mogućim poduzetim mjerama, smrzavanje cvijeta voćaka u travnju, nije se mogao plod spasiti. Na fotografijama je prikazano posljednje zaštitno prskanje u voćnjaku istoga vlasnika, Franje Kralja iz Sedlarice.

po vrlo niskim cijenama, mogu si ubrati određenu količinu šljiva, jahati konje po bilogorskim obroncima i poljima, jednostavno uživati u prirodi. Pored toga tu je restoran gdje se svaki zainteresiran može okrijepiti i pojesti kvalitetna jela iz ponude Zlatnog klasa Otrovanec.

B.B.

J

N

GO

SP

OD

AR

SK

E C

RT

ICE

I N

OV

OS

TI

Radno vrijeme: 7,30 - 15,30 sati

AUTOKUĆA VELIČAN - proizvodnja, trgovina i usluge d.o.o. 33405 Pitomača, Kladare 23 tel.:

033/782-833, 782-233, 782-933, 782-560 fax: 033/782-633 mob.: 099/431-026

NAJNOVIJA PONUDA "AUTOKUĆE VELIČAN"

- Najkvalitetniji servis za sve vrste vozila- Servis za unutarnje pranje svih vrsta motora (ekološko čišćenje) osobnog i teretnog programa- Suho pranje automobila (najmodernijom tehnologijom)- Besplatna zamjena ulja i besplatan pregled vozila- učlanjenje u HAK za privatne i pravne osobe

Građevinska mehanizacijaVelika Črešnjevica 165

SVE ZA VASGRADI

Pitomačke novine Pitomačke novine

4 5

GO

SP

OD

AR

SK

E C

RT

ICE

I NO

VO

ST

I

Zlatni klas Otrovanec, odnosno obitelj Tkalčec iz Otrovanca ove godine imaju izuzetno uspješnu berbu šljiva

edni od rijetkih uzgajivaća voća koji su imali ili imaju uspješnu berbu je obitelj Branka Tkalčeca u Otrovancu. Na 4 jutra

zasađenih površina šljive stenlijevke očekuju ove godine rekordni urod iako je ova godina vrlo loša za voćare i općenito voćarstvo ovoga kraja. Inaće, Branko Tkalčec, vlasnik restorana Zlatni klas Otrovanec ove godine nudi i nešto neuobičajeno za ovaj kraj. Budući da je i predsjednik Turističke zajednice općine Pitomača pokreće vrlo ozbiljno organiziranje seoskog turizma, tj. za sada organizira berbu šljiva u svojem voćnjaku sa popratnim sadržajima koje i inaće nudi njegov Zlatni klas. Naime, uz berbu šljiva svi zainteresirani,

Tragom jednog neobičnog pisma - može li Pitomača uskoro biti glasovito lječilište?

edavno je Općini Pitomača i Županiji Virovitičko-podravskoj upućeno jedno neobićno pismo slijedećeg sadržaja:

"Poglavarstvu Općine Pitomača - Županiji Virovitičko-podravskojPrijedlog za osnivanje Zdravstveno gospodarske zajednicePoštovani!

U Pitomači - ulica Dragutina Domjanića broj 32. živi obitelj Nade i Dimitrije Tešića. Njihovi sinovi blizanci Aleksandar i Dominik (Dado i Saša) doktori su kineske medicine. Osobnim iskustvom došao sam do spoznaje o izuzetnim i djelotvornim postupcima načina njihova lijećenja. Nema tu nikakve magije ni čarolije ni nadrilječništva. Potpun sklad klasične školske i tradicionalne narodne medicine. Nesumljiv prirodni talenat obogaćen tradic ionalnim saznanj ima o l i jećenju i najsuvremenijim medicinskim znanstvenim dostignućima. Mnogogodišnji zapadno europski i istočno azijski studiji, snažna volja, samoodricanje čitave obitelji, upornost i požrtvovnost i nadasve nesalomljiva želja da se pomogne svima kojima je zdravstvena pomoć potrebna daju izvanredne rezultate u lijećenju, pa i takovih kliničkih slučajeva od kojih je klasična medicina "digla ruke".

Imena ove dvojice mladih lijećnika poznata su diljem domovine i daleko izvan nje. Dolaze ovamo mnogi s raznih strana svijeta i d svijeta, raznose glas o njihovu čovjekoljublju, svjedoće i potvrđuju njihovo izvanredno medicinsko znanje i vještinu. Iz nekih zemalja pristigle su ponude da i tamo otvore svoju kliniku.

Da bi Općina Pitomača i Županija

Virovitičko-podravska zadržala i oplemenila ovaj jedinstven i neponovljiv Božji dar valjalo bi razmotriti mogućnost na općinskom i županijskom nivou za neposrednu i učinkovitu podršku razvoju njihove aktivnosti. Taj projekt mogao bi obuhvatiti raznolike gospodarske djelatnosti što bi već danas moglo biti od velike koristi za ovaj kraj, a mogao bi poslužiti i kao dragocjen kamenčić u mozaiku Društva kinesko-hrvatskog prijateljstva u bliskoj budućnosti, na čast i ponos zavičaju.U Pitomači, 11. kolovoza 2001.

S Poštovanjem Luka Hrvatić"Tim povodom zamolio sam pitomačkog učitelja

Luku Hrvatića, da pojasni o čemu je riječ."Ponajprije tu nema ničeg neobičnog, sve je

tako jednostavno i kristalno jasno. Pitomača može u bliskoj budućnosti zaista postati lječilište, izvor nade mnogima: bolesnima izvor zdravlja, gospo-darstvenicima izvor prihoda. Za to postoje svi preduvijeti: imamo odlične lijećnike i u zdravstvenoj ustanovi u mjestu i specijaliste u virovitičkoj bolnici s kvalitetnom opremom; imamo vrhunske doktore klasične kineske tradicionalne medicine, koji uskoro otvaraju svoju kliniku; imamo eko poljoprivrednu proizvodnju zdrave hrane što je bitna pretpostavka i za razvoj rekreativnog zdravstvenog turizma; imamo razvijenu proizvodnju i preradu ljekovitog bilja, podzemne termalne vode, koje tek treba iskoristiti, ljepotu i blagodati prirode od vinorodnih brežuljaka i šumovitih bilogorskih obronaka do prekodravske ribičke čarolije u Križnici i još mnogo toga. Dakako, ovo su samo neke naznake za razmatranje, jer cjelovit projekt nije moguće iznijeti u nekoliko rečenica, no bude li razumijevanja onih što donose odluke o dugoročnom razvoju i razboritosti dalekovidnih gospodarstvenika, dijelovi projekta Zdravstveno gospodarska zajednica mogu već sutra zaživjeti."

Tako je ovaj dopis obrazložio gospodin Luka Hrvatić iz Pitomače. B.B.

Nešto iz poljoprivrednog gospodarstva obitelji Blažinčić iz Turnašice

alo je u našem kraju obitelji koje imaju veliko poljoprivredno gospodarstvo i koje se bavi isključivo voćarstvom, povrtlarstvom i

vinogradarstvom. Jedno od takvih je i gospodarstvo obitelji Stjepana i Damira Blažinčića u Turnašici. Obitelj se bavi uzgojem jabuka, vinogradarstvom i uzgojem bresaka, te uzgojem, u manjim količinama, raznog povrća i ostalog voća. Ova je godina općenito bila dosta loša za voćarstvo u ovom dijelu Hrvatske radi uskršnjeg mraza i lošeg vremena u vrijeme cvatnje. No vinogradi i jabuke nisu značajno stradali. Osim toga, obitelj je nedavno pokrenula i proizvodnju plastenika svih dimenzija i to po standardima nadležnih. Stoga Blažinčići poručuju svima zainteresiranima da kod njih, u Turnašici, mogu nabaviti sve dimenzije plastenika, a mogu se obratiti i na telefon 033/785-154.

B.B.

M

Ogledni uzorak plastenika ispred obiteljskoggospodarstva Blažinčić u Turnašici.

Ove godine u mnogo voćnjaka pitomačkoga kraja urod će biti dosta loš. Slično se dogodilo i u voćnjaku (jabuka) Franje Kralja u Aršanju. Prema njegovoj procjeni ove će godine ubrati svega oko 10 - 20 % prošlogodišnjeg uroda, što je oko 1000. do 2000. kilograma. I unatoć svim mogućim poduzetim mjerama, smrzavanje cvijeta voćaka u travnju, nije se mogao plod spasiti. Na fotografijama je prikazano posljednje zaštitno prskanje u voćnjaku istoga vlasnika, Franje Kralja iz Sedlarice.

po vrlo niskim cijenama, mogu si ubrati određenu količinu šljiva, jahati konje po bilogorskim obroncima i poljima, jednostavno uživati u prirodi. Pored toga tu je restoran gdje se svaki zainteresiran može okrijepiti i pojesti kvalitetna jela iz ponude Zlatnog klasa Otrovanec.

B.B.

J

N

GO

SP

OD

AR

SK

E C

RT

ICE

I N

OV

OS

TI

Radno vrijeme: 7,30 - 15,30 sati

AUTOKUĆA VELIČAN - proizvodnja, trgovina i usluge d.o.o. 33405 Pitomača, Kladare 23 tel.:

033/782-833, 782-233, 782-933, 782-560 fax: 033/782-633 mob.: 099/431-026

NAJNOVIJA PONUDA "AUTOKUĆE VELIČAN"

- Najkvalitetniji servis za sve vrste vozila- Servis za unutarnje pranje svih vrsta motora (ekološko čišćenje) osobnog i teretnog programa- Suho pranje automobila (najmodernijom tehnologijom)- Besplatna zamjena ulja i besplatan pregled vozila- učlanjenje u HAK za privatne i pravne osobe

Građevinska mehanizacijaVelika Črešnjevica 165

SVE ZA VASGRADI

GO

SP

OD

AR

SK

E C

RT

ICE

I N

OV

OS

TI

PO

RU

KE

IZ N

AK

OB

A - P

ITO

MA

ČA

Pitomačke novine Pitomačke novine

6 7

SAVJE I I Z E ĆT I VJ Š A

savjetodavneslužbe za poljoprivredu

Piše: dipl. ing. MarijanLincmajer, savjetnik HZPSS

Izvješće prognozne službe

Za voćare

Ako primjetite jači napad pepelnice savjetujemo da idete u zaštitu sa preparatima ZATO 50 + Chromosul 80. Preparat ZATO je dobar zbog toga jer čuva jabuke i u skladištu pa ga stoga preporučamo za zadnje tretiranje vočnjaka.

Za vinogradare

Zbog povoljnih vremenskih uvjeta borba sa pepelnicom još uvijek traje, a pošto je počela i šarka savjetujemo da izvršite zadnje tretiranje vinograda (tko to do sada nije učinio) sa Cuprablau Z + Chromosul 80 + Rubigan EC + Switch. Kod pripravka sredstava pridržavajte se upute proizvođača.

Dobar urod bresaka

a obiteljskom gospodarstvu Marijana Sulimanca iz Pitomače usprkos svim problemima i lošim vremenskim ovo-

godišnjim prilikama dobro su rodile breske. Gospodin Sulimanec je poznati vinogradar i proizvođač dobroga vina, a voćarstvom se je počeo baviti prije nekoliko godina kada je posadio 450 stabala breskve i 200 stabala šljive, a ove godine je podigao i novi voćnjak jabuke na površini od 1,5 hektara. Veliki je zaljubljenik u voćarstvo, tako da je svakodnevno u svom voćnjaku i prati sve promjene na voćkama, a pridržava se i savjeta Poljoprivredno savjetodavne službe iz Pitomače.

Pravilnom i dobrom gnojidbom u jesen, a isto tako pravilnom rezidbom u proljeće dobio je optimalan broj zdravih izboja, koji su ove godine usprkos mrazu za Uskrs dali dobar urod bresaka. Većinu sortimenta ćine red haven i spring crest sorte koje su i inaće najzastupljenije na našim terenima.

Obitelj Sulimanec je zadovoljna svojom proizvodnjom, pa će na godinu vjerovatno povečati površine zasađene voćem, jer u tome vidi dobar izvor zarade i moguće egzistencije.

ing. M. Lincmajer(fotografija na naslovnici)

NNAKOB Pi tomača ove godineslavi 10. godina uspješnog poslovanja

mjestu Pitomači danas posluje više uspješnih i neuspješnih poduzeća. Jedno od njih, a koje se bavi dosta rijetkom djelatnošću i uspješno je - to je Nakob

Pitomača (sakupljanje i trgovina ostatcima i otpadom) vlasnika Ivana Bokana. Sjedište Nakoba Pitomača nalazi se u ulici Tina Ujevića 85. u Pitomači. Rijetko se koja privatna pitomačka firma može pohvaliti o kvaliteti svojeg poslovanja. Naime, treba naglasiti da Nakob Pitomača, koji posluje punih deset godina bez opomena i blokada hrani 100.-ak pitomačkih obitelji.

Njezin direktor i osnivač Nakob-a napominje, da je uspješnost nekog poduzeća jednostavno u tome što mora postojati sposoban voditelj i biti na pravom mjestu u pravo vrijeme. Nakob nije veliko poduzeće, ali je uspješno, a direktor dodaje, da se nada da neće i ubuduće biti stanovitih promjena.

NAKOBPitomača

Vl. Ivan Bokan PITOMAČA, Tina Ujevića 108 Tel&fax:033/782-634

Ispred poslovnih prostorijastoji zaštitni znak Nakoba.

U

Ivan Bokan, direktor Nakoba, uvjerljivo se nada da će i u budućnosti njegova tvrtkaposlovati vrlo pozitivno, a, sudeći prema dosadašnjem stanju, rezultati poslovanja u 2001. godini trebali bi biti samo bolji u odnosu na prošlu godinu, koja je također bila uspješna.

Pogled na poslovneprostorije Nakobau Pitomači, u uliciTina Ujevića.

Autoprijevoznik Ivan Vizi - uvijek na putu i uvijek u opasnosti na cestama

vi znamo da su profesionalni vozači gotovo uvijek na cestama i uvijek u opasnosti. Putovanja su ponekad i vrlo duga, noćna i

vrlo naporna i često mislimo da i nemaju kraja - kaže nam jedan od nekoliko pitomačkih autoprijevoznika Ivan Vizi. Autoprijevozničkim poslom bavi se više desetaka godina i to uspješno, a prešao je milijune kilometara širom Europe. Pomalo je i umoran od ovog napornog posla, no raditi se mora i ponosi se što se bavi upravo ovim napornim, ali često i interesantnim poslom - kako sam kaže.

B.B.

S

Iz šetnjepo Pitomači

10. godina

Ove godine koja nije bila povoljna za uzgoj nekih vrsti voćaka, lješnjaci su, kod svakoga onoga koji ih je imao, dobro rodili. Tako je, na primjer, sa svega desetak grmova lješnjaka Nada Kurtić iz Otrovanca dobila gotovo 150 kilograma ploda. No, svi još nisu sazreli za berbu, pa se nada da će ubrati još barem 50 kilograma. Dala je do znanja da ni jedne godine do sada nije imala tako veliki urod. B.B.

Posjetili smo Udomiteljsku obitelj Blaženke Klaić u Dravskoj ulici 169. u Pitomači.

Dosta unosan, ali i specifičan posao danas je i zbrinjavanje i vođenje brige o starim i iznemoglim osobama. Takva je i obitelj Blaženke Klaić u Pitomači, koja trenutno zbrinjava 5. nepokretnih osoba (1. u bolnici), ali ne rijetko ih ima i deset, koliki je kapacitet prostorija uređenih za pristojan život. Nitko se ne žali na uvjete, koji su zaista izvanredni. U poslovima Blaženki pomaže njezina majka i sve izgleda kao jedna velika sretna obitelj.

B.B.

GO

SP

OD

AR

SK

E C

RT

ICE

I N

OV

OS

TI

PO

RU

KE

IZ N

AK

OB

A - P

ITO

MA

ČA

Pitomačke novine Pitomačke novine

6 7

S I Z ĆAVJET I I VJEŠ A

savjetodavneslužbe za poljoprivredu

Piše: dipl. ing. MarijanLincmajer, savjetnik HZPSS

Izvješće prognozne službe

Za voćare

Ako primjetite jači napad pepelnice savjetujemo da idete u zaštitu sa preparatima ZATO 50 + Chromosul 80. Preparat ZATO je dobar zbog toga jer čuva jabuke i u skladištu pa ga stoga preporučamo za zadnje tretiranje vočnjaka.

Za vinogradare

Zbog povoljnih vremenskih uvjeta borba sa pepelnicom još uvijek traje, a pošto je počela i šarka savjetujemo da izvršite zadnje tretiranje vinograda (tko to do sada nije učinio) sa Cuprablau Z + Chromosul 80 + Rubigan EC + Switch. Kod pripravka sredstava pridržavajte se upute proizvođača.

Dobar urod bresaka

a obiteljskom gospodarstvu Marijana Sulimanca iz Pitomače usprkos svim problemima i lošim vremenskim ovo-

godišnjim prilikama dobro su rodile breske. Gospodin Sulimanec je poznati vinogradar i proizvođač dobroga vina, a voćarstvom se je počeo baviti prije nekoliko godina kada je posadio 450 stabala breskve i 200 stabala šljive, a ove godine je podigao i novi voćnjak jabuke na površini od 1,5 hektara. Veliki je zaljubljenik u voćarstvo, tako da je svakodnevno u svom voćnjaku i prati sve promjene na voćkama, a pridržava se i savjeta Poljoprivredno savjetodavne službe iz Pitomače.

Pravilnom i dobrom gnojidbom u jesen, a isto tako pravilnom rezidbom u proljeće dobio je optimalan broj zdravih izboja, koji su ove godine usprkos mrazu za Uskrs dali dobar urod bresaka. Većinu sortimenta ćine red haven i spring crest sorte koje su i inaće najzastupljenije na našim terenima.

Obitelj Sulimanec je zadovoljna svojom proizvodnjom, pa će na godinu vjerovatno povečati površine zasađene voćem, jer u tome vidi dobar izvor zarade i moguće egzistencije.

ing. M. Lincmajer(fotografija na naslovnici)

NNAKOB Pi tomača ove godineslavi 10. godina uspješnog poslovanja

mjestu Pitomači danas posluje više uspješnih i neuspješnih poduzeća. Jedno od njih, a koje se bavi dosta rijetkom djelatnošću i uspješno je - to je Nakob

Pitomača (sakupljanje i trgovina ostatcima i otpadom) vlasnika Ivana Bokana. Sjedište Nakoba Pitomača nalazi se u ulici Tina Ujevića 85. u Pitomači. Rijetko se koja privatna pitomačka firma može pohvaliti o kvaliteti svojeg poslovanja. Naime, treba naglasiti da Nakob Pitomača, koji posluje punih deset godina bez opomena i blokada hrani 100.-ak pitomačkih obitelji.

Njezin direktor i osnivač Nakob-a napominje, da je uspješnost nekog poduzeća jednostavno u tome što mora postojati sposoban voditelj i biti na pravom mjestu u pravo vrijeme. Nakob nije veliko poduzeće, ali je uspješno, a direktor dodaje, da se nada da neće i ubuduće biti stanovitih promjena.

NAKOBPitomača

Vl. Ivan Bokan PITOMAČA, Tina Ujevića 108 Tel&fax:033/782-634

Ispred poslovnih prostorijastoji zaštitni znak Nakoba.

U

Ivan Bokan, direktor Nakoba, uvjerljivo se nada da će i u budućnosti njegova tvrtkaposlovati vrlo pozitivno, a, sudeći prema dosadašnjem stanju, rezultati poslovanja u 2001. godini trebali bi biti samo bolji u odnosu na prošlu godinu, koja je također bila uspješna.

Pogled na poslovneprostorije Nakobau Pitomači, u uliciTina Ujevića.

Autoprijevoznik Ivan Vizi - uvijek na putu i uvijek u opasnosti na cestama

vi znamo da su profesionalni vozači gotovo uvijek na cestama i uvijek u opasnosti. Putovanja su ponekad i vrlo duga, noćna i

vrlo naporna i često mislimo da i nemaju kraja - kaže nam jedan od nekoliko pitomačkih autoprijevoznika Ivan Vizi. Autoprijevozničkim poslom bavi se više desetaka godina i to uspješno, a prešao je milijune kilometara širom Europe. Pomalo je i umoran od ovog napornog posla, no raditi se mora i ponosi se što se bavi upravo ovim napornim, ali često i interesantnim poslom - kako sam kaže.

B.B.

S

Iz šetnjepo Pitomači

10. godina

Ove godine koja nije bila povoljna za uzgoj nekih vrsti voćaka, lješnjaci su, kod svakoga onoga koji ih je imao, dobro rodili. Tako je, na primjer, sa svega desetak grmova lješnjaka Nada Kurtić iz Otrovanca dobila gotovo 150 kilograma ploda. No, svi još nisu sazreli za berbu, pa se nada da će ubrati još barem 50 kilograma. Dala je do znanja da ni jedne godine do sada nije imala tako veliki urod. B.B.

Posjetili smo Udomiteljsku obitelj Blaženke Klaić u Dravskoj ulici 169. u Pitomači.

Dosta unosan, ali i specifičan posao danas je i zbrinjavanje i vođenje brige o starim i iznemoglim osobama. Takva je i obitelj Blaženke Klaić u Pitomači, koja trenutno zbrinjava 5. nepokretnih osoba (1. u bolnici), ali ne rijetko ih ima i deset, koliki je kapacitet prostorija uređenih za pristojan život. Nitko se ne žali na uvjete, koji su zaista izvanredni. U poslovima Blaženki pomaže njezina majka i sve izgleda kao jedna velika sretna obitelj.

B.B.

DE

LA

LA

SU

I DR

UŠ

TV

A I K

LU

BO

VI

Pitomačke novine Pitomačke novine

8 9

Piše: Branko Begović

(nastavak iz prošlog broja)

Aktivnosti Lovačkog društva "Fazan" Pitomačaveć od prve godine postojanja društva bivale su vremenom sve veće. Već na temelju prvog zapisnika sjednice Upravnog odbora sastavljenog u uredovnici Šumarije "Bilogora" u Pitomači 13. lipnja 1946. možemo vidjeti da se raspravljalo o raznim aktivnostima i o brojnim važnim stvarima. Ovu je sjednicu potakla Okružnica Saveza lovačkih društava br.962/46. Na temelju iste bilo je zaključeno slijedeće:- da se Savezu LD NRH pošalje iskaz lovcima oduzetog oružja od okupatora, sa svim karakteristikama o oduzetom oružju,- da se na račun LD nabavi 4 primjerka lovačkog priručnika i to po tadašnjih 37 dinara,- da se izvrši prijava lovočuvara Pavla Buđi Zajednici lovačkih društava,- da se nabavi 10 kilograma crnog baruta za lovce koji su se javili kod blagajnika,- na dnevnom redu bilo je i organiziranje hajke na divlje svinje u šumi Široki Jarak (hajka se je održala 26. lipnja 1946.g.).

Pod točkom "eventualije" prihvaćene su bile slijedeće sugestije članova:- na prijedlog tajnika ing. Lackovića zaključeno je da blagajnik pošalje razliku članarine Zajednici LD,- zaključilo se da lovci koji nemaju oružje i ne idu u lov prijeđu u podupirajuće članove, jer je društvo na popisu imalo mnogo članova, a u nije bilo tako,- prihvačen je bio prijedlog da društvo održi jednu priredbu sa streljačkim natjecanjem,- Tomo Grgačić je predložio da svaki lovac bi trebao barem jednom mjesečno kontaktirati s tajnikom kako bi bio u toku odluka Upravnog odbora itd.

Iz ovog se zapisnika vidi da je Lovačko društvo "Fazan" u početku bilo sačinjeno od grupe "entuzijasta i ljubitelja lova i lovačkog druženja", kako je to lijepo rekao Dragutin Tari u svojim zapisima o ovom društvu.

Na narednoj sjednici Upravnog odbora koja je

održana 6. studenoga 1946. godine donešene su, prije lovne sezone značajne odluke:- svake nedjelje i blagdana održavaju se skupni lovovi (ako to drugačije ne odredi lovnik), dok su skupni lovovi obavezni i svaki onaj koji ne dođe na skupni lov i lovi odvojeno ili izostane bez opravdanja biti će kažnjen sa 100 dinara, dok u radne dane nema nikakvog drugog lova osim na patke i divlje guske ili na poziv lovnika.

Odlučeno je i slijedeće: u zajedničkim lovovima "pogon" plaća društvo, dok kože idu u

Lovstvo u PitomačiLovstvo u Pitomači

Poslije prvog lova na divlje svinje 7. ožujka 1956. godine. Ovo je

bila prva divlja svinja ubijena te godine. S

lijeva: Ivan Mihoković, Đuro

Mihaldinec, Pavao Bradaš, Andrija Kramar i Viktor

Kranželić. Ovu divlju svinju, za koju

nemamo podatke o veličini ubio je lugar

Đuro Mihaldinec u šumi na Banovom

brodu.

Posljednja stranica (sa ovjerom) prvih Pravila Lovačkog društva "Fazan" Pito-mača (ovjereno 29.05.1950.g.).

8. općinsko vatrogasno natjecanje VZO Pitomačaodržano je 19.kolovoza u Kladarama

Ovogodišnje vatrogasno natjecanje VZO Pitomača okupilo je ukupno osamekipa (ekipe "A" i ekipe"B"), od kojih je jedna bila ženska iz Turnašice.

Postignuti su slijedeći rezultati:muški "B" - 1. mjesto DVD Kladare, 2. mjesto DVD Turnašicamuški "A" - 1. mjesto DVD Turnašica, 2. mjesto DVD Velika Črešnjevica, 3. mjesto DVD Kladare, 4. mjesto DVD Dinjevac i 5. mjesto DVD Pitomača.

Prve tri ekipe plasirale su se za županijsko vatrogasno natjecanje koje će se održati 30. rujna ove godine u Orahovici, dok je pehare za prva mjesta uručio načelnik Općine Pitomača Zdravko Dijaković.

Ž.B.

GO

SP

OD

AR

SK

E C

RT

ICE

I N

OV

OS

TI

an-Spider d.o.o. Pitomača osnovan je 1990. godine kao poduzeće za trgovinu i usluge.

Od 1996. godine bavi se proizvodnjom i preradom ljekovitog bilja, kao glavnom djelatnošću. Otkupljuje suho ljekovito bilje od kooperanata-pro-izvođača ili sakuplja na otkupnim stanicama. Otkupljeno ljekovito bilje se prerađuje u pogonu za preradu, koja se sastoji od sjeckanja, mljevenja, prosijavanja i miješanja različitih vrsta ljekovitog bilja. Takvo, prerađeno bilje se skladišti do isporuke domaćim i inozemnim kupcima.

Godine 2001. kooperira sa seljacima na cca 500 ha zemljišta i već je otkupljeno oko 400 tona suhe robe (kamilice). Na otkupnim stanicama sakupljeno je cca 200 tona samoniklog ljekovitog bilja. Jan-Spider izvozi oko 70 % svojih proizvoda na strana tržišta

Pitomača

CROATIA -PITOMAČA

Petra Preradovića173

Tel/fax:033/783-879033/783-767

kao u Njemačku, Italiju, Austriju, Fran-cusku, Švicarsku, Sloveniju, a oko 30 % u hrvatske firme, kao npr. Podravku, Belupo itd. Od ove jeseni u kooperaciju organizira i proizvodnju ostalog lje-kovitog bilja (menta, bijeli i crni sljez itd.). Nadalje Jan-Spider je započeo organsko-biološku proizvodnju ljekovitog bilja. Bavi se miješanjem i prodajom raznih čajeva, a cijeli proces odvija se u vlastitim pogonima i skladištima. Ove godine izgrađen je i novi pogon za skladištenje sirovine, a otkupljuje sa šireg područja općine Pitomača, ali postoje otkupne stanice i u cijeloj Hrvatskoj: Kalinovcu, Šandrovcu, Koprivnici, Voćinu, Gorskom Kotaru, kod Splita i Krapini.

U toku je pokusna proizvodnja dvadesetak vrsta ljekovitog bilja, koje inaće ne raste u ovom podneblju. Stečena iskustva iz tog dijela proizvodnje prenosit će se i na kooperante.

J

DE

LA

LA

SU

I DR

UŠ

TV

A I K

LU

BO

VI

Pitomačke novine Pitomačke novine

8 9

Piše: Branko Begović

(nastavak iz prošlog broja)

Aktivnosti Lovačkog društva "Fazan" Pitomačaveć od prve godine postojanja društva bivale su vremenom sve veće. Već na temelju prvog zapisnika sjednice Upravnog odbora sastavljenog u uredovnici Šumarije "Bilogora" u Pitomači 13. lipnja 1946. možemo vidjeti da se raspravljalo o raznim aktivnostima i o brojnim važnim stvarima. Ovu je sjednicu potakla Okružnica Saveza lovačkih društava br.962/46. Na temelju iste bilo je zaključeno slijedeće:- da se Savezu LD NRH pošalje iskaz lovcima oduzetog oružja od okupatora, sa svim karakteristikama o oduzetom oružju,- da se na račun LD nabavi 4 primjerka lovačkog priručnika i to po tadašnjih 37 dinara,- da se izvrši prijava lovočuvara Pavla Buđi Zajednici lovačkih društava,- da se nabavi 10 kilograma crnog baruta za lovce koji su se javili kod blagajnika,- na dnevnom redu bilo je i organiziranje hajke na divlje svinje u šumi Široki Jarak (hajka se je održala 26. lipnja 1946.g.).

Pod točkom "eventualije" prihvaćene su bile slijedeće sugestije članova:- na prijedlog tajnika ing. Lackovića zaključeno je da blagajnik pošalje razliku članarine Zajednici LD,- zaključilo se da lovci koji nemaju oružje i ne idu u lov prijeđu u podupirajuće članove, jer je društvo na popisu imalo mnogo članova, a u nije bilo tako,- prihvačen je bio prijedlog da društvo održi jednu priredbu sa streljačkim natjecanjem,- Tomo Grgačić je predložio da svaki lovac bi trebao barem jednom mjesečno kontaktirati s tajnikom kako bi bio u toku odluka Upravnog odbora itd.

Iz ovog se zapisnika vidi da je Lovačko društvo "Fazan" u početku bilo sačinjeno od grupe "entuzijasta i ljubitelja lova i lovačkog druženja", kako je to lijepo rekao Dragutin Tari u svojim zapisima o ovom društvu.

Na narednoj sjednici Upravnog odbora koja je

održana 6. studenoga 1946. godine donešene su, prije lovne sezone značajne odluke:- svake nedjelje i blagdana održavaju se skupni lovovi (ako to drugačije ne odredi lovnik), dok su skupni lovovi obavezni i svaki onaj koji ne dođe na skupni lov i lovi odvojeno ili izostane bez opravdanja biti će kažnjen sa 100 dinara, dok u radne dane nema nikakvog drugog lova osim na patke i divlje guske ili na poziv lovnika.

Odlučeno je i slijedeće: u zajedničkim lovovima "pogon" plaća društvo, dok kože idu u

Lovstvo u PitomačiLovstvo u Pitomači

Poslije prvog lova na divlje svinje 7. ožujka 1956. godine. Ovo je

bila prva divlja svinja ubijena te godine. S

lijeva: Ivan Mihoković, Đuro

Mihaldinec, Pavao Bradaš, Andrija Kramar i Viktor

Kranželić. Ovu divlju svinju, za koju

nemamo podatke o veličini ubio je lugar

Đuro Mihaldinec u šumi na Banovom

brodu.

Posljednja stranica (sa ovjerom) prvih Pravila Lovačkog društva "Fazan" Pito-mača (ovjereno 29.05.1950.g.).

8. općinsko vatrogasno natjecanje VZO Pitomačaodržano je 19.kolovoza u Kladarama

Ovogodišnje vatrogasno natjecanje VZO Pitomača okupilo je ukupno osamekipa (ekipe "A" i ekipe"B"), od kojih je jedna bila ženska iz Turnašice.

Postignuti su slijedeći rezultati:muški "B" - 1. mjesto DVD Kladare, 2. mjesto DVD Turnašicamuški "A" - 1. mjesto DVD Turnašica, 2. mjesto DVD Velika Črešnjevica, 3. mjesto DVD Kladare, 4. mjesto DVD Dinjevac i 5. mjesto DVD Pitomača.

Prve tri ekipe plasirale su se za županijsko vatrogasno natjecanje koje će se održati 30. rujna ove godine u Orahovici, dok je pehare za prva mjesta uručio načelnik Općine Pitomača Zdravko Dijaković.

Ž.B.

GO

SP

OD

AR

SK

E C

RT

ICE

I N

OV

OS

TI

an-Spider d.o.o. Pitomača osnovan je 1990. godine kao poduzeće za trgovinu i usluge.

Od 1996. godine bavi se proizvodnjom i preradom ljekovitog bilja, kao glavnom djelatnošću. Otkupljuje suho ljekovito bilje od kooperanata-pro-izvođača ili sakuplja na otkupnim stanicama. Otkupljeno ljekovito bilje se prerađuje u pogonu za preradu, koja se sastoji od sjeckanja, mljevenja, prosijavanja i miješanja različitih vrsta ljekovitog bilja. Takvo, prerađeno bilje se skladišti do isporuke domaćim i inozemnim kupcima.

Godine 2001. kooperira sa seljacima na cca 500 ha zemljišta i već je otkupljeno oko 400 tona suhe robe (kamilice). Na otkupnim stanicama sakupljeno je cca 200 tona samoniklog ljekovitog bilja. Jan-Spider izvozi oko 70 % svojih proizvoda na strana tržišta

Pitomača

CROATIA -PITOMAČA

Petra Preradovića173

Tel/fax:033/783-879033/783-767

kao u Njemačku, Italiju, Austriju, Fran-cusku, Švicarsku, Sloveniju, a oko 30 % u hrvatske firme, kao npr. Podravku, Belupo itd. Od ove jeseni u kooperaciju organizira i proizvodnju ostalog lje-kovitog bilja (menta, bijeli i crni sljez itd.). Nadalje Jan-Spider je započeo organsko-biološku proizvodnju ljekovitog bilja. Bavi se miješanjem i prodajom raznih čajeva, a cijeli proces odvija se u vlastitim pogonima i skladištima. Ove godine izgrađen je i novi pogon za skladištenje sirovine, a otkupljuje sa šireg područja općine Pitomača, ali postoje otkupne stanice i u cijeloj Hrvatskoj: Kalinovcu, Šandrovcu, Koprivnici, Voćinu, Gorskom Kotaru, kod Splita i Krapini.

U toku je pokusna proizvodnja dvadesetak vrsta ljekovitog bilja, koje inaće ne raste u ovom podneblju. Stečena iskustva iz tog dijela proizvodnje prenosit će se i na kooperante.

J

10 11

DE

LA

LA

SU

I D

RU

ŠT

VA

I K

LU

BO

VI

DE

LA

LA

SU

I DR

UŠ

TV

A I K

LU

BO

VI

Pitomačke novine Pitomačke novinekorist društva, a lovac koji je određenu divljač ubio dobiva nagradu od 75 dinara (u slučaju lisice, ako ju želi zadržati mora platiti navedenu cijenu).

Na istoj je sjednici blagajnik Dragutin Tari izvjestio da društvo ima ukupno 1713 dinara i da su primljena dva nova člana.

Zanimljivo je spomenuti da je slijedeći sastanak UO bio za mjesec dana (14. prosinca 1946.g.) posebno stoga što je data inicijativa za pripremanje lovačke zabave početkom veljače 1947. godine. To je i učinjeno 1. veljače. Zaduženja i program bio je slijedeći. Nabava igrokaza - Drago Majer, a izvedba Dragutin Tari. Točenje pića i hladna jela - Antun Grgačić, uređenje sale - Božo Hren i ing. Drago Majer s lovočuvarima. Pripremanje tombole - Marijan Šolić i Tomo Grgačić, dok su se ulaznice mogle kupiti, odnosno pretplatiti se na njih u knjižari Kovačević. Program prve prave lovačke zabave bio je slijedeći: "Pismo" - igrokaz u jednome činu Petra Petrovića, nadalje je priređen tzv. "baletni ples", te recitacija "Željeznica" Dade Vunaka o gradnji pruge Brčko-Banovići. Bila je izvedena i humoristička pjesma "Reportaža" Dragutina Tarija o lovačkim dogodovštinama i samim lovcima.

Navedena je zabava donijela društvu značajnu dobit, a koja je iznosila ukupno 7251 dinar.

¸Prva godišnja skupština Lovačkog društva "Fazan" održana je 19. veljače 1947. godine. Budući da je bila prva reći čemo nešto više o njoj. Održana je u tadašnjem Domu kulture (Steiskalova zgrada - staro kino). Bio je slijedeći dnevni red: 1. pozdrav predsjednika i otvaranje skupštine, 2. izvještaj

tajnika, 3. izvještaj blagajnika, 4. izvještaj lovnika, 5. razrješnica starom odboru, 6. biranje novog odbora, 7. isključenje članova koji ne udovoljavaju obavezama i 8. razno ("eventualije").

(Iz zapisnika prve godišnje skupštine)"Predsjednik društva drug Magdić službeno je sprijećen, u zamjeni otvara skupštinu tajnik Lacković. Prelazi se na drugu točku dnevnog reda - izvještaj tajnika inž. Lackovića: Administrativno poslovanje: primljeno 44 spisa. Od toga riješeno 44 kom. spisa. Zatim tajnik istiće visinu godišnje zakupnine ukupno 3900 dinara. Tajnik po tom upoznaje sa kratkim sadržajem spisa i zahtjeva: Lovna karta, produženje oružnih listova, zabrana lova s brakircima, raspodjela 114 patrona, izbor članova nove Savezne uprave, održavanje lovačke zabave bez članova društva, prispjeće i raspodjela prvog broja "Lovačko-ribarskog vjesnika" i naplata savezne članarine.

Ad.3) Izvještaj lovnika druga Marijana Šolića: lovnik istiće da zaključke prošle godišnje skupštine (o kojoj nema pisanih podataka) o obaveznoj prijavi ustrijeljene divljači, članovi se uopće nisu odazvali. Od korisne divljači, prema nepotpunim podacima ustrijeljeno je 297 komada, štetnih 67 komada i grabežljivaca 107 komada, ukupno 471 komad. Održano je 11 lovova sa ubijenih 26 komada zečeva, 8 fazana, 4 šljuke i 38 lisica. Lovnik istiće nehaj članova na izvršenje skupnih lovova, slabu disciplinu članova u lovu itd. Zaključuje se da se u zaštiti održi prošlogodišnje zaštitno lovište.

(nastavak u narednom broju)

Vijesti

Monografija o NK "Pitomača"Budući da smo u prošlim brojevima spomenuli da je u pripremi monografija o NK "Pitomača" stoga ponovo zamoljavamo pučanstvo Pitomače i okolice, da ako imaju kakve podatke, dokumente ili fotografije vezane za nogomet u Pitomači dadu na raspolaganje NK "Pitomača", ako nikako drugačije samo na uvid, radi upotrebe podataka - obratiti se Marijanu Rakijašiću (tel: 782-432) ili glavnom uredniku monografije Branku Begoviću (tel: 098/1723-189)

Sedamdesetgodina od osni-vanja DVD Otrovanec

Danas svako mjestu na području pitomačke općine ima svoje dobrovoljno vatrogasno društvo. Svako je ono osnovano prije ili kasnije, no ono u Otrovancu osnovano je prije 70 godina (službeno) iako je "četa u toku" od 1.siječnja 1930. godine. Osnivači "vatrogasne čete" bili su: Martin Vitković, Mato Šimunija, Aleksa Šoštarić, Rok Zvonarek, Jakob Klemenčić, Florijan Pavleković, Ivan Rakitničan, Nikola Dijaković, Petar Rakitničan, Mijo Predragović, Tomo Predragović, Adam Sesvečan, Josip Kolar, Ivan Makvić i Tomo Kolar.

Prvi predsjednik je bio Tomo Predragović, tajnik Aleksa Šoštarić, dok je blagajnik bio kovač Martin Vitković. Od stare arhivske građe ovoga društva sačuvalo se malo dokumenata. Za period prvih godina postojanja sačuvani su prijepisi dopisa (počev od 1931. godine) i nešto zapisnika godišnjih skupština (sačuvan najstariji zapisnik od 3. travnja 1933. godine - sačuvano kod Luke Hanzira Ladušića iz Otrovanca).

B.B.

Na

jsta

riji p

ozn

ati

sa

ču

va

ni d

ok

um

en

tD

VD

-a O

tro

va

ne

c iz

19

31

. g

od

ine

.

Udruga prijatelja dobroga vina "Peharnik" Pitomača održalaje sastanak Izvršnog odbora

subotu, 11. kolovoza ove godine Udruga prijatelja dobrog vina "Peharnik" održala je redovan sastanak Izvršnog odbora u

prostorijama Caffe bara "Zvonimir". Na dnevnom redu bili su, između ostaloga, preuzimanje blagajne od bivšeg blagajnika, izvještaj predsjednika o radu Udruge, te razmatranje različitih tekućih problema. Nakon sastanka priređena je zakuska uz dobro domaće vino.

B.B.

U

Četvrta Smotra folklora u Kladarama

lagdan Velike Gospe u Kladarama obilježile su i članice UŽ Kladare.

Naime, 4. godine za redom te vrijedne žene, na čelu sa gosp. Ivkom Mađar organiziraju Smotru folklora. Ove godine u goste su im došla 4. KUD-a: KUD iz Bušetine, Staro-gradačkog Marofa, Okrugljače i Bušetine. Smotra je počela sa mimohodom svih KUD-ova kroz selo, a završila pjesmom i plesom u društvenom domu Kladare na opće zadovoljstvo mnoštva prisutnih.

Ž.B.

B

Memorijalni nogometni turnir Ivana Dikšića u Otrovancu

19. kolovoza ove godine održan je memorijalni turnir posvečen Ivanu Dikšiću (na sam dan svete Jelene). Na turniru je sudjelovalo četiri ekipe iz županijske lige i to NK Bušetina, NK Mladost iz Vukosavljevice, NK Podravec iz Dinjevca i NK Otrovanec.

Nakon odigranih utakmica redoslijed je bio slijedeći: 1. mjesto NK Otrovanec, 2.mjesto NK Mladost iz Vukosavljevice, 3.mjesto NK Podravec iz Dinjevca i 4 mjesto NK Bušetina.

Turnir je počeo u toplim popodnevnim satima minutom šutnje - odavanjem počasti poginulom branitelju Ivanu Dikšiću (no nije bilo nikog iz općinskih struktura. Turnir je pratilo mnogo onih koji vole nogomet i onih koji su poznavali Ivana Dikšića ili mu bili prijatelji, računajući i njegovu suprugu Blaženku, samo s time što je, radi prevelike žeđi, jedva uspjela dočekati kraj odavanja počasti pokojnom mužu, jer je brže bolje morala otići utažiti žeđ u obližnju gostionicu. Nadamo se da na godinu neće biti tako vruć i žedan dan.

Iz zbirke lovačkih trofeja Marijana Antoljaka iz Pitomače

Pregledavajući zidove kuće Marijana Antoljaka iz Pitomače prepune raznoraznih lovačkih trofeja, a nakon toga zbirku fotografija iz njegove gotovo 30. godina stare lovačke karijere (lovac od 1976. godine) ovaj strastveni lovac nije mogao a da se ne pohvali sa svojim najdražim ulovom. Bio je to, u ovome kraju, prvi odstrijeljeni jelen lopatar (1988. godine) koji nije uzgojen već koji je živio u slobodnoj prirodi. Osim toga napominje da mu je vrlo drag i jelen koji je dobio 205 bodova, a kojega je bio odstrijelio slijedeće, 1989.godine u Jadi u Križnici.

B.B.

Marijan Antoljak sa svojim 205 točaka vrijednim jelenom ubijenim 1989. godine.

Sa prijateljima pored lopatara, najdražeg Antoljakovog trofeja.

I ove godine memorijalni turnir Zdravka Pankaza

Već 9. godina za katolički blagdan Veliku Gospu (15. kolovoza), u Kladarama se održava nogometni memorijalni turnir Zdravka Pankaza. Sjećanja nam se odmah vraćaju u ratne dane, a jednog dana, 20.09. 1992. u Bosanskoj Posavini i Zdravko Pankaz je izgubio život. Još žalosnije je i to, da je i njegov suborac i prijatelj Ivica Barčan za kratko vrijeme također ostavio svoj mladi život. Ovaj turnir je dokaz da se iskreno srce i dobra duša ne zaboravljaju. Svake godine turnir je dobro posječivan. Dođu oni koju su i poznavali Zdravka, ali i oni koju su samo čuli za njega.

Na otvorenju turnira susrela sam i njegovog prijatelja, koji već 10. godina u novčaniku nosi njegovu sliku.

Turnir u Kladarama otvorio je gosp. donačelnik Općine Pitomača ispred spomenika podignutog u čast Zdravka Pankaza i Petra Juriše.

Pobjednik ovogodišnjeg turnira bio je NK Pitomača. Ž.B.

10 11

DE

LA

LA

SU

I D

RU

ŠT

VA

I K

LU

BO

VI

DE

LA

LA

SU

I DR

UŠ

TV

A I K

LU

BO

VI

Pitomačke novine Pitomačke novinekorist društva, a lovac koji je određenu divljač ubio dobiva nagradu od 75 dinara (u slučaju lisice, ako ju želi zadržati mora platiti navedenu cijenu).

Na istoj je sjednici blagajnik Dragutin Tari izvjestio da društvo ima ukupno 1713 dinara i da su primljena dva nova člana.

Zanimljivo je spomenuti da je slijedeći sastanak UO bio za mjesec dana (14. prosinca 1946.g.) posebno stoga što je data inicijativa za pripremanje lovačke zabave početkom veljače 1947. godine. To je i učinjeno 1. veljače. Zaduženja i program bio je slijedeći. Nabava igrokaza - Drago Majer, a izvedba Dragutin Tari. Točenje pića i hladna jela - Antun Grgačić, uređenje sale - Božo Hren i ing. Drago Majer s lovočuvarima. Pripremanje tombole - Marijan Šolić i Tomo Grgačić, dok su se ulaznice mogle kupiti, odnosno pretplatiti se na njih u knjižari Kovačević. Program prve prave lovačke zabave bio je slijedeći: "Pismo" - igrokaz u jednome činu Petra Petrovića, nadalje je priređen tzv. "baletni ples", te recitacija "Željeznica" Dade Vunaka o gradnji pruge Brčko-Banovići. Bila je izvedena i humoristička pjesma "Reportaža" Dragutina Tarija o lovačkim dogodovštinama i samim lovcima.

Navedena je zabava donijela društvu značajnu dobit, a koja je iznosila ukupno 7251 dinar.

¸Prva godišnja skupština Lovačkog društva "Fazan" održana je 19. veljače 1947. godine. Budući da je bila prva reći čemo nešto više o njoj. Održana je u tadašnjem Domu kulture (Steiskalova zgrada - staro kino). Bio je slijedeći dnevni red: 1. pozdrav predsjednika i otvaranje skupštine, 2. izvještaj

tajnika, 3. izvještaj blagajnika, 4. izvještaj lovnika, 5. razrješnica starom odboru, 6. biranje novog odbora, 7. isključenje članova koji ne udovoljavaju obavezama i 8. razno ("eventualije").

(Iz zapisnika prve godišnje skupštine)"Predsjednik društva drug Magdić službeno je sprijećen, u zamjeni otvara skupštinu tajnik Lacković. Prelazi se na drugu točku dnevnog reda - izvještaj tajnika inž. Lackovića: Administrativno poslovanje: primljeno 44 spisa. Od toga riješeno 44 kom. spisa. Zatim tajnik istiće visinu godišnje zakupnine ukupno 3900 dinara. Tajnik po tom upoznaje sa kratkim sadržajem spisa i zahtjeva: Lovna karta, produženje oružnih listova, zabrana lova s brakircima, raspodjela 114 patrona, izbor članova nove Savezne uprave, održavanje lovačke zabave bez članova društva, prispjeće i raspodjela prvog broja "Lovačko-ribarskog vjesnika" i naplata savezne članarine.

Ad.3) Izvještaj lovnika druga Marijana Šolića: lovnik istiće da zaključke prošle godišnje skupštine (o kojoj nema pisanih podataka) o obaveznoj prijavi ustrijeljene divljači, članovi se uopće nisu odazvali. Od korisne divljači, prema nepotpunim podacima ustrijeljeno je 297 komada, štetnih 67 komada i grabežljivaca 107 komada, ukupno 471 komad. Održano je 11 lovova sa ubijenih 26 komada zečeva, 8 fazana, 4 šljuke i 38 lisica. Lovnik istiće nehaj članova na izvršenje skupnih lovova, slabu disciplinu članova u lovu itd. Zaključuje se da se u zaštiti održi prošlogodišnje zaštitno lovište.

(nastavak u narednom broju)

Vijesti

Monografija o NK "Pitomača"Budući da smo u prošlim brojevima spomenuli da je u pripremi monografija o NK "Pitomača" stoga ponovo zamoljavamo pučanstvo Pitomače i okolice, da ako imaju kakve podatke, dokumente ili fotografije vezane za nogomet u Pitomači dadu na raspolaganje NK "Pitomača", ako nikako drugačije samo na uvid, radi upotrebe podataka - obratiti se Marijanu Rakijašiću (tel: 782-432) ili glavnom uredniku monografije Branku Begoviću (tel: 098/1723-189)

Sedamdesetgodina od osni-vanja DVD Otrovanec

Danas svako mjestu na području pitomačke općine ima svoje dobrovoljno vatrogasno društvo. Svako je ono osnovano prije ili kasnije, no ono u Otrovancu osnovano je prije 70 godina (službeno) iako je "četa u toku" od 1.siječnja 1930. godine. Osnivači "vatrogasne čete" bili su: Martin Vitković, Mato Šimunija, Aleksa Šoštarić, Rok Zvonarek, Jakob Klemenčić, Florijan Pavleković, Ivan Rakitničan, Nikola Dijaković, Petar Rakitničan, Mijo Predragović, Tomo Predragović, Adam Sesvečan, Josip Kolar, Ivan Makvić i Tomo Kolar.

Prvi predsjednik je bio Tomo Predragović, tajnik Aleksa Šoštarić, dok je blagajnik bio kovač Martin Vitković. Od stare arhivske građe ovoga društva sačuvalo se malo dokumenata. Za period prvih godina postojanja sačuvani su prijepisi dopisa (počev od 1931. godine) i nešto zapisnika godišnjih skupština (sačuvan najstariji zapisnik od 3. travnja 1933. godine - sačuvano kod Luke Hanzira Ladušića iz Otrovanca).

B.B.

Na

jsta

riji p

ozn

ati

sa

ču

va

ni d

ok

um

en

tD

VD

-a O

tro

va

ne

c iz

19

31

. g

od

ine

.

Udruga prijatelja dobroga vina "Peharnik" Pitomača održalaje sastanak Izvršnog odbora

subotu, 11. kolovoza ove godine Udruga prijatelja dobrog vina "Peharnik" održala je redovan sastanak Izvršnog odbora u

prostorijama Caffe bara "Zvonimir". Na dnevnom redu bili su, između ostaloga, preuzimanje blagajne od bivšeg blagajnika, izvještaj predsjednika o radu Udruge, te razmatranje različitih tekućih problema. Nakon sastanka priređena je zakuska uz dobro domaće vino.

B.B.

U

Četvrta Smotra folklora u Kladarama

lagdan Velike Gospe u Kladarama obilježile su i članice UŽ Kladare.

Naime, 4. godine za redom te vrijedne žene, na čelu sa gosp. Ivkom Mađar organiziraju Smotru folklora. Ove godine u goste su im došla 4. KUD-a: KUD iz Bušetine, Staro-gradačkog Marofa, Okrugljače i Bušetine. Smotra je počela sa mimohodom svih KUD-ova kroz selo, a završila pjesmom i plesom u društvenom domu Kladare na opće zadovoljstvo mnoštva prisutnih.

Ž.B.

B

Memorijalni nogometni turnir Ivana Dikšića u Otrovancu

19. kolovoza ove godine održan je memorijalni turnir posvečen Ivanu Dikšiću (na sam dan svete Jelene). Na turniru je sudjelovalo četiri ekipe iz županijske lige i to NK Bušetina, NK Mladost iz Vukosavljevice, NK Podravec iz Dinjevca i NK Otrovanec.

Nakon odigranih utakmica redoslijed je bio slijedeći: 1. mjesto NK Otrovanec, 2.mjesto NK Mladost iz Vukosavljevice, 3.mjesto NK Podravec iz Dinjevca i 4 mjesto NK Bušetina.

Turnir je počeo u toplim popodnevnim satima minutom šutnje - odavanjem počasti poginulom branitelju Ivanu Dikšiću (no nije bilo nikog iz općinskih struktura. Turnir je pratilo mnogo onih koji vole nogomet i onih koji su poznavali Ivana Dikšića ili mu bili prijatelji, računajući i njegovu suprugu Blaženku, samo s time što je, radi prevelike žeđi, jedva uspjela dočekati kraj odavanja počasti pokojnom mužu, jer je brže bolje morala otići utažiti žeđ u obližnju gostionicu. Nadamo se da na godinu neće biti tako vruć i žedan dan.

Iz zbirke lovačkih trofeja Marijana Antoljaka iz Pitomače

Pregledavajući zidove kuće Marijana Antoljaka iz Pitomače prepune raznoraznih lovačkih trofeja, a nakon toga zbirku fotografija iz njegove gotovo 30. godina stare lovačke karijere (lovac od 1976. godine) ovaj strastveni lovac nije mogao a da se ne pohvali sa svojim najdražim ulovom. Bio je to, u ovome kraju, prvi odstrijeljeni jelen lopatar (1988. godine) koji nije uzgojen već koji je živio u slobodnoj prirodi. Osim toga napominje da mu je vrlo drag i jelen koji je dobio 205 bodova, a kojega je bio odstrijelio slijedeće, 1989.godine u Jadi u Križnici.

B.B.

Marijan Antoljak sa svojim 205 točaka vrijednim jelenom ubijenim 1989. godine.

Sa prijateljima pored lopatara, najdražeg Antoljakovog trofeja.

I ove godine memorijalni turnir Zdravka Pankaza

Već 9. godina za katolički blagdan Veliku Gospu (15. kolovoza), u Kladarama se održava nogometni memorijalni turnir Zdravka Pankaza. Sjećanja nam se odmah vraćaju u ratne dane, a jednog dana, 20.09. 1992. u Bosanskoj Posavini i Zdravko Pankaz je izgubio život. Još žalosnije je i to, da je i njegov suborac i prijatelj Ivica Barčan za kratko vrijeme također ostavio svoj mladi život. Ovaj turnir je dokaz da se iskreno srce i dobra duša ne zaboravljaju. Svake godine turnir je dobro posječivan. Dođu oni koju su i poznavali Zdravka, ali i oni koju su samo čuli za njega.

Na otvorenju turnira susrela sam i njegovog prijatelja, koji već 10. godina u novčaniku nosi njegovu sliku.

Turnir u Kladarama otvorio je gosp. donačelnik Općine Pitomača ispred spomenika podignutog u čast Zdravka Pankaza i Petra Juriše.

Pobjednik ovogodišnjeg turnira bio je NK Pitomača. Ž.B.

12 13

NE

KA

J V

AM

OĆ

E R

EĆ

I V

EL

EČ

AS

NI

SK

ULT

UR

E

Pitomačke novine Pitomačke novine

Portret jednog umjetnika

a k o n p r o s l a v e glavnog župskog blagdana Presvetog

Trojstva 10. lipnja 2001. godine, kojemu je župna crkva u Turnašici posve-ćena, kroz zavjetna ho-dočašća želimo još je-danput zahvaliti Bogu i Majci Božjoj za sve što smo primili u našem životu. Na blagdan Velike Gospe hodočastili smo u Mariju Bistr icu (Majci Božjoj Bistričkoj) da joj zahvalimo i dalje svoju župu i sve ljude preporučimo njezinom majčinskom zagovoru. U mjesecu rujnu hodočastit ćemo u Ludbreg, u svetište Predragocjene krvi Kristove, zatim u Voćin u svetište Majke Božje Voćinske u našoj, požeškoj biskupiji, te u Trsat Majci Božjoj Trsatskoj. Naša župna crkva treba obnovu krovišta koje je već dotrajalo. Župna crkva je izgrađena, odnosno barokizirana 1742. godine i spomenik je kulture, te ogledalo naše kulturne baštine na ovom području.

Zato molimo sve ljude dobre volje da nam pomognu u obnovi naše župne crkve, jer krovište crkve zahtjeva što bržu obnovu, da bismo nakon toga mogli krenuti u obnovu i cijele crkve izvana i iznutra. Za ovaj prvi dio potrebno nam je oko 360.000,00 kuna. Broj žiro računa naše župe u ZAP-u je 31290-672-000-0000287. Unaprijed smo zahvalni svima onima koji pomognu u obnovi naše župne crkve. Mi smo mala župa u poljoprivrednom kraju i nismo u mogućnosti sami, vlastitim snagama ostvariti obnovu crkve. Zato se obračamo i svim institucijama da nam pomognu. Možete se obratiti i izravno u župni ured u Turnašici, Braće Radića 5, 33405 Pitomača. Broj telefona/faxa: 033/785-163.

Župnik Branko Švogor

Rimokatolička župa Presvetog Trojstva u Turnašici

Broj žiro računa turnašičke župe u ZAP-u je 31290-672-000-0000287.

Unaprijed smo zahvalni svima onima koji pomognu obnovu naše župne crkve. Mi smo mala župa u poljo-privrednom kraju i nismo u mogućnosti sami, vlastitim snagama ostvariti obnovu crkve. Zato se obračamo svim ljudima i svim institucijama da nam pomognu. Možete se obratiti i izravno u župni ured u Turnašici, Braće Radića 5, 33405 Pitomača. Broj telefona/faxa: 033/785-163.

U srednjem vijeku Bartolovci - danas Turnašica

a mjestu današnje Turnašice u srednjem vijeku, već od XIII. stoljeća, ako ne i još od ranije, postojalo je naselje Bartolovci sa

župnom crkvom sv. Bartola. Mjesto je pripadalo bukovačkom, dosta velikom vlastelinstvu. Godine 1501. župnik ove župe je neki Augustin, a crkvu ruše

Turci krajem XVI. stoljeća, no ne u toj mjeri da bi ona bila neupotrebljiva. Navedena crkva sv. Bartola ostala je u dosta dobrom stanju, pa 1650.-ih godina za nju kaže jedan kanonički vizitator, da je u dosta dobrom stanju i da se lako može popraviti, a nalazi se južno od Črlene Klise, odnosno, danas, smetišta.

Oko 1700. godine, kada je Turnašica ponovo naseljena, crkva sv. Bartola se počinje popravljati od turskih oštećenja, da bi konačno bila proširena 1742. godine (barokizirana) i tom prigodom dobila današnji izgled. Dakle, jedan dio današnje crkve Presvetog Trojstva ima svoje osnove još iz vremena gotike, odnosno iz predturskog vremena. Sudeći prema sačuvanoj dokumentaciji možemo reči da je iz tog vremena i gotovo cijeli zvonik, apsida i dio broda.

B.B.

N

N

Žarko Tomazetić

vima je poznato da je iz Pitomače i okolice do današnjih dana poteklo mnogo poznatih i značajnih osoba. Posebno imamo dosta umjetnika, a jedan od njih je i Žarko Tomazetić, koji je 1951. godine

rođen u Pitomači, ali danas živi i radi u Zagrebu.On je akademski slikar, koji se bavi jednom dosta rijetkom tehnikom,

a to je obojena žbuka. Inaće, Tomazetić ima status slobodnog likovnog umjetnika koji je izlagao na mnoštvu samostalnih i skupnih izložbi. Osim toga jedan je od najpoznatijih hrvatskih pozlatara i štukatera, tako da njegovi radovi krase brojne, za Hrvatsku važne zgrade. Pitomačanima treba biti drago što imaju i jednog takvog čovjeka iako ne živi u Pitomači, ali još uvijek u njoj ima kuću svojih predaka.

B.B.

S

Neki radovi Žarka Tomazetića: lijevo "Raspelo" (1999. g., obojena žbuka) i desno "MajkaBožja" (2000. g., obojena žbuka).

18. kolovoza 129. je godina od smrti hrvatskoga pjesnika Petra Preradovića

oga je dana u Fahrafeldu u Donjoj Austriji umro jedan od najvećih hrvatskih pjesnika Iliraca. Rođen je bio 1818. godine u

Grabrovnici. O njemu nemoramo mnogo govoriti, jer nema onoga koji u školi nije učio barem neke njegove stihove. Na godinu je 130.-a godina od njegove smrti, što će biti obilježeno u njegovom mjestu, te izdavanjem nove monografije sa zbirkom njegovih pjesama.

Da je zaista bio izvrstan pjesnik može se vidjeti već iz vremena njegove mladosti, iz pisma koje je, kao kadet, napisao svojoj majci. Ovo je jedno od najpoetičnijih privatnih pisama iz hrvatske povijesti književnosti, pa ga stoga donosim u cijelosti. Čuva se u muzeju Petra Preradovića u Grabrovnici i pisano je šiljatom goticom na njemačkom jeziku:

"Najdraža majko!Iz posljednjeg bratovog lista sam razabrao

da je on morao otputovati u Italiju, a odgovoriti vam nisam mogao prije nego što položim ispit, da bih vas upoznao s mojom ocjenom. Šaljem vam stoga u ovome listu svoju ocjenu, da biste presudili kakovim sam marom radio u ovom polugodištu. Uostalom ispit sam sretno položio, što ćete doznati iz moje

ocjene. Sada vas molim, najdraža majko, da mi sestra učini tu ljubav, da mi načini lijepu kesicu (za novac) koju bih nosio kao znak svoje sestre, a kako mi je Sabolić rekao da će netko od njegovih sada u proljeće doći k njemu, možete mi kesicu poslati s njim. Najdraža majko, 5. novčića koje ste mi u pretposljednjem listu poslali već sam potrošio, te vas stoga molim, ako je moguće, da mi opet nekoliko pošaljete. Ja sam zdrav i učim marljivo da vam time načinim veselje. Stoga vas molim, najdraža majko, da mi ispunite moju molbu.

I ostajem vaš sin i svojoj sestri ljubeći bratPreradović, kadet. Bečko Novo Mjesto, 18. travnja 1831."(Na kraju pisma je dodatak s ocjenama i potpisom ravnatelja vojne akademije u Bečkom N. Mjestu.)

B.B.

Jedna od manje poz-natih fotografija PetraPreradovića (fotogra-firao ga je FranjoPommer u Zagrebu1857. godine - format12x9, u Muzeju zaumjetnost i obrt uZagrebu).

T

12 13

NE

KA

J V

AM

OĆ

E R

EĆ

I V

EL

EČ

AS

NI

SK

ULT

UR

EPitomačke novine Pitomačke novine

Portret jednog umjetnika

a k o n p r o s l a v e glavnog župskog blagdana Presvetog

Trojstva 10. lipnja 2001. godine, kojemu je župna crkva u Turnašici posve-ćena, kroz zavjetna ho-dočašća želimo još je-danput zahvaliti Bogu i Majci Božjoj za sve što smo primili u našem životu. Na blagdan Velike Gospe hodočastili smo u Mariju Bistr icu (Majci Božjoj Bistričkoj) da joj zahvalimo i dalje svoju župu i sve ljude preporučimo njezinom majčinskom zagovoru. U mjesecu rujnu hodočastit ćemo u Ludbreg, u svetište Predragocjene krvi Kristove, zatim u Voćin u svetište Majke Božje Voćinske u našoj, požeškoj biskupiji, te u Trsat Majci Božjoj Trsatskoj. Naša župna crkva treba obnovu krovišta koje je već dotrajalo. Župna crkva je izgrađena, odnosno barokizirana 1742. godine i spomenik je kulture, te ogledalo naše kulturne baštine na ovom području.

Zato molimo sve ljude dobre volje da nam pomognu u obnovi naše župne crkve, jer krovište crkve zahtjeva što bržu obnovu, da bismo nakon toga mogli krenuti u obnovu i cijele crkve izvana i iznutra. Za ovaj prvi dio potrebno nam je oko 360.000,00 kuna. Broj žiro računa naše župe u ZAP-u je 31290-672-000-0000287. Unaprijed smo zahvalni svima onima koji pomognu u obnovi naše župne crkve. Mi smo mala župa u poljoprivrednom kraju i nismo u mogućnosti sami, vlastitim snagama ostvariti obnovu crkve. Zato se obračamo i svim institucijama da nam pomognu. Možete se obratiti i izravno u župni ured u Turnašici, Braće Radića 5, 33405 Pitomača. Broj telefona/faxa: 033/785-163.

Župnik Branko Švogor

Rimokatolička župa Presvetog Trojstva u Turnašici

Broj žiro računa turnašičke župe u ZAP-u je 31290-672-000-0000287.

Unaprijed smo zahvalni svima onima koji pomognu obnovu naše župne crkve. Mi smo mala župa u poljo-privrednom kraju i nismo u mogućnosti sami, vlastitim snagama ostvariti obnovu crkve. Zato se obračamo svim ljudima i svim institucijama da nam pomognu. Možete se obratiti i izravno u župni ured u Turnašici, Braće Radića 5, 33405 Pitomača. Broj telefona/faxa: 033/785-163.

U srednjem vijeku Bartolovci - danas Turnašica

a mjestu današnje Turnašice u srednjem vijeku, već od XIII. stoljeća, ako ne i još od ranije, postojalo je naselje Bartolovci sa

župnom crkvom sv. Bartola. Mjesto je pripadalo bukovačkom, dosta velikom vlastelinstvu. Godine 1501. župnik ove župe je neki Augustin, a crkvu ruše

Turci krajem XVI. stoljeća, no ne u toj mjeri da bi ona bila neupotrebljiva. Navedena crkva sv. Bartola ostala je u dosta dobrom stanju, pa 1650.-ih godina za nju kaže jedan kanonički vizitator, da je u dosta dobrom stanju i da se lako može popraviti, a nalazi se južno od Črlene Klise, odnosno, danas, smetišta.

Oko 1700. godine, kada je Turnašica ponovo naseljena, crkva sv. Bartola se počinje popravljati od turskih oštećenja, da bi konačno bila proširena 1742. godine (barokizirana) i tom prigodom dobila današnji izgled. Dakle, jedan dio današnje crkve Presvetog Trojstva ima svoje osnove još iz vremena gotike, odnosno iz predturskog vremena. Sudeći prema sačuvanoj dokumentaciji možemo reči da je iz tog vremena i gotovo cijeli zvonik, apsida i dio broda.

B.B.

N

N

Žarko Tomazetić

vima je poznato da je iz Pitomače i okolice do današnjih dana poteklo mnogo poznatih i značajnih osoba. Posebno imamo dosta umjetnika, a jedan od njih je i Žarko Tomazetić, koji je 1951. godine

rođen u Pitomači, ali danas živi i radi u Zagrebu.On je akademski slikar, koji se bavi jednom dosta rijetkom tehnikom,

a to je obojena žbuka. Inaće, Tomazetić ima status slobodnog likovnog umjetnika koji je izlagao na mnoštvu samostalnih i skupnih izložbi. Osim toga jedan je od najpoznatijih hrvatskih pozlatara i štukatera, tako da njegovi radovi krase brojne, za Hrvatsku važne zgrade. Pitomačanima treba biti drago što imaju i jednog takvog čovjeka iako ne živi u Pitomači, ali još uvijek u njoj ima kuću svojih predaka.

B.B.

S

Neki radovi Žarka Tomazetića: lijevo "Raspelo" (1999. g., obojena žbuka) i desno "MajkaBožja" (2000. g., obojena žbuka).

18. kolovoza 129. je godina od smrti hrvatskoga pjesnika Petra Preradovića

oga je dana u Fahrafeldu u Donjoj Austriji umro jedan od najvećih hrvatskih pjesnika Iliraca. Rođen je bio 1818. godine u

Grabrovnici. O njemu nemoramo mnogo govoriti, jer nema onoga koji u školi nije učio barem neke njegove stihove. Na godinu je 130.-a godina od njegove smrti, što će biti obilježeno u njegovom mjestu, te izdavanjem nove monografije sa zbirkom njegovih pjesama.

Da je zaista bio izvrstan pjesnik može se vidjeti već iz vremena njegove mladosti, iz pisma koje je, kao kadet, napisao svojoj majci. Ovo je jedno od najpoetičnijih privatnih pisama iz hrvatske povijesti književnosti, pa ga stoga donosim u cijelosti. Čuva se u muzeju Petra Preradovića u Grabrovnici i pisano je šiljatom goticom na njemačkom jeziku:

"Najdraža majko!Iz posljednjeg bratovog lista sam razabrao

da je on morao otputovati u Italiju, a odgovoriti vam nisam mogao prije nego što položim ispit, da bih vas upoznao s mojom ocjenom. Šaljem vam stoga u ovome listu svoju ocjenu, da biste presudili kakovim sam marom radio u ovom polugodištu. Uostalom ispit sam sretno položio, što ćete doznati iz moje

ocjene. Sada vas molim, najdraža majko, da mi sestra učini tu ljubav, da mi načini lijepu kesicu (za novac) koju bih nosio kao znak svoje sestre, a kako mi je Sabolić rekao da će netko od njegovih sada u proljeće doći k njemu, možete mi kesicu poslati s njim. Najdraža majko, 5. novčića koje ste mi u pretposljednjem listu poslali već sam potrošio, te vas stoga molim, ako je moguće, da mi opet nekoliko pošaljete. Ja sam zdrav i učim marljivo da vam time načinim veselje. Stoga vas molim, najdraža majko, da mi ispunite moju molbu.

I ostajem vaš sin i svojoj sestri ljubeći bratPreradović, kadet. Bečko Novo Mjesto, 18. travnja 1831."(Na kraju pisma je dodatak s ocjenama i potpisom ravnatelja vojne akademije u Bečkom N. Mjestu.)

B.B.

Jedna od manje poz-natih fotografija PetraPreradovića (fotogra-firao ga je FranjoPommer u Zagrebu1857. godine - format12x9, u Muzeju zaumjetnost i obrt uZagrebu).

T

14 15

IZ P

RO

ŠL

OS

TI P

ITO

MA

ČK

OG

KR

AJA

IZ P

RO

ŠL

OS

TI P

ITO

MA

ČK

OG

KR

AJA

Pitomačke novine Pitomačke novine

Iz prapovijesnog dobapitomačkog podravlja -ovdje su ljudi živjeli još prije 3000. godina

Jedna od dosta neobrađenih tema iz prošlosti Pitomače i okolice je i doba predpovijesti, prvenstveno stoga što se u ovim, nekada močvarnim kra-jevima sačuvalo dosta malo osta-taka, odnosno arheoloških nalaza. Ipak stanovitu sliku iz doba prije dvije odnosno tri tisuće i više godina možemo si stvoriti, pa čemo to ovom zgodom i pokušati iako u šturim crtama.

Godine 1915. umire Dragutin Karl st. (njegova supruga Bara r. Điketa umrla je 1902.godine). Godine 1918. zelenokaderaši pale trgovinu u centru mjesta i ona se više ne otvara. Braća i sestre Dragutina ml. uglavnom umiru, ali se neki i odseljavaju. Tako je npr. jedan od braće Antun-Ferdinand (osmo dijete po redu rođ. 1886. vjenčan 1919. za ?) umro 24.03. 1941. u Urugvaju. Dolaskom drugog svjetskog rata imovina ove obitelji se definitivno dijeli raznim bezzemljašima, radnicima koji su kod njih radili i drugima, i konačno ju tadašnja komunistička vlast nacionalizira.

Ispravak iz prošlog broja sa str.15. o obitelji Götz. Ispravan jeovaj tekst:

Nešto o kamenoj sjekiri pronađenoj na Bereku kod Staroga Graca

a ovim su prostorima ljudi živjeli i prije 2500. i više godina. Na pitomačkom je prostoru pronađeno ukupno pet kamenih sjekira ili

mlatova - osnovnog oruđa, odnosno oružja iz vremena od oko 2500. do 750. g. prije nove ere. Od njih pet 3. je nađeno na području Pitomače, 1. kameni mlat u Grabrovnici i 1. kamena sjekira u Velikoj Črešnjevici.

Prikazana kamena sjekira pronađena je sredinom 1990.-ih godina na tzv. Bereku kod Staroga Graca. Ovako nasađena izgledala je i u vrijeme upotrebe, prije oko 3000. godina, odnosno u tzv. kasnom brončanom dobu. Kako so pokazala arheološka istraživanja ovdje je čovjek živio u to doba uglavnom u blizini vode (rijeke Drave), a stanovao u kolibama od šiblja. Jeo je uglavnom ribu i divljač, te sve ono što je pronašao jestivo u prirodi, a ovakve i slične kamene sjekire bile su mu osnovni "alat". Na kojem su stupnju razvoja živjeli tadašnji ljudi teško si možemo predočiti. U vrijeme kada je po Podravini čovjek hodao sa kamenom sjekirom Egipčani su već tisuću godina imali piramide, a starogrčka kultura već je bila u zadnjoj fazi opstanka.

Životni je vijek bio kratak, svega 40.-ak godina. Živjelo se prljavo i neuredno, a jelo samo onda kada se nešto pronašlo ili ulovilo. Tadašnji se čovjek nije brijao, ni šišao, a vjerovatno ni prao u vodi. Bio je obučen samo u nekakvo životinjsko krzno ili hodao gol. Sigurno su vladale raznorazne bolesti... Najteže je, sigurno, bilo zimi, budući da ovdje nema špilja, koje se koliko-toliko mogu zagrijati i pružiti stanovitu zaštitu i udobnost, ako ne od nečeg drugog onda od kiše i snijega.

Pokušamo li danas upotrijebiti ovu kamenu sjekiru vidjet ćemo da sa njom možemo dosta toga učiniti, iako dosta teško. Na primjer, možemo presiječi jabuku, krušku i sl. Možemo ju upotrijebiti za kopanje nekakvog korijenja, možemo isjeći meso, razbiti kost. Možemo isjeći sitnije komade dr-veta, presijeći tanju granu, ali i obraditi drugi ka-en. Sa njom, na kraju konca možemo ubiti manju životinju.

B.B.

N

rapovijesno vrijeme ovog dijela Hrvatske općenito je dosta nepoznato i neistraženo. No, određena klasifikacija raznih povijesnih

razdoblja do antičkog doba učinjena je zahvaljujući arheolozima i povijesničarima. Svakako je značajno spomenuti da vrijeme od početka nove ere, pa sve do oko 1500. godina unatrak je doba kada su mnoge razvijene kulture već i propale i nestale, a ovdje je čovijek još uvijek hodao sa kamenom sjekirom i selio se u potrazi za hranom.

Na pitomačkom području sačuvano je malo onoga iz toga doba. Sačuvano je ponešto keramičkih ulomaka i svega pet cijelih kamenih sjekira ili mlatova. Spomenimo da nam je poznato nekoliko takvih lokacija na kojima su pronađeni

određeni ostaci stariji od 2000. godina, pa ih spomenimo.

U prvom redu to je prostor oko Grabrovnice (predio Bajnice) gdje se pronalaze nalazi uglavnom iz kasnog brončanog doba, a na kojem je prostoru uglavnom evidentirana prapovijesna keramika (ostaci ćupova i sl. i jedan kameni mlat). Nadalje tu je prostor između Velike i Male Črešnjevice (ispod tzv. Babičanke) gdje je pronađena jedna kamena sjekira i ponešto keramičkih ulomaka također iz kasnog brončanog doba. Nešto istočnije, na južnom dijelu Otrovanca često se pronalaze ulomci grnčarije iz posljednjih stoljeća stare ere, te antike, dok se na tome mjestu predmijeva postojanje naselja koje je u vrijeme Rimskog carstva nosilo ime Jovija (Iovia). U Pitomači nedalekom Starogradačkom Marofu pronađena je ostava kamenobrončanih predmeta od bronce, a keramičkog materijala ima i u Sedlarici (također kasno brončano doba). Na području same Pitomače i uže okolice pronađene su tri kamene sjekire i to jedna na lokaciji Lasci sjeverno od centra mjesta, jedna na predjelu Šodrana u Dravskoj ulici i jedna na predjelu Berek prema Starome Gracu. Na lokaciji Šodrana pronalazi se i ponešto keramičkih ulomaka.

Dakle, ponešto je ipak i sačuvano što nam potvrđuje obitavanje čovijeka prapovijesnog doba u Pitomači i okolici. Kontinuitet naseljavanja od toga doba se ne prekida. U doba Rimskog carstva ovo je sastavni dio rimske pokrajine Gornja Panonija, a propašću istoga carstva ovdje dolaze Hrvati (Slaveni), dok o svemu tome svjedoče brojni arheološki nalazi.

B.Begović

Lokalitet Šodrana u Dravskoj ulici u Pitomači

odručje tzv. Šodrane u Dravskoj ulici u Pitomači i ono u neposrednoj blizini karakteriziraju brojni nalazi (kontinuirano)

od predpovijesnog vremena, preko antike (nalaz rimskog novca) sve do ranog i kasnog srednjeg vijeka. Čini se da je ta lokacija bila u prošlosti vrlo povoljna za stanovanje. Sve do stotinjak godina to je područje bilo močvarno i šumovito, a što, izgleda, u daljoj prošlosti nije bilo. Nekih stotinjak metara zapadno od Šodrane nalazi se veliki srednjevjekovni lokalitet (Dravska ulica) na kojem se pretpostavlja postojanje srednjevjekovne Pitomače (pod imenom Pitomci), ali i u antikno doba postojanje neke ceste prema rijeci Dravi.

Lokalitet Šodrana danas je sastavljen od niza manjih bara, koje su prilagođene (porib-ljavanjem i drugim zahvatima) za sportski ribolov. Sve do prije 20.-ak godina ovdje se vadio šljunak što je posljedica postojanje istih bara, odnosno "graba". Danas se šljunak ovdje više ne vadi.

Sve do današnjih dana, a pogotovo u vrijeme kada se vadio šljunak, ovdje se pronalaze ulomci keramike iz kasnog brončanog doba, ali koji mogu potjecati i iz starijih razdoblja. Pored toga tu je pronađena i jedna cijela kamena sjekira iz istog vremena - dosta šiljatog oblika. Sama činjenica da je taj prostor bogat šljunkom nagovještava moguće ne postojanje močvara i neugodnog prostora za stanovanje prije više stoljeća.

Stoga možemo konstatirati da je upravo prostor oko Šodrane mjesto gdje ljudi žive već nekoliko tisučljeća, ali možemo reči i to da je taj prostor (potvrđeno arheološkim nalazima) mjesto na kojem se sasvim sigurno nalazilo pravo naselje dugi niz stoljeća - računajući i srednjevjekovne Pitomce.

B.B.

Pitomača

Grabro

vnica

Otro

vanec

tg

.

Saro

r

M

faro

mjesta gdje supronađeni prapo-

vijesni nalazi napodručju pitomačke općine.

Pogledamo li kartu općine Pitomača sa označenim lokalitetima gdje su pronađeni ili se još uvijek pronalaze ostaci prapovijesnog čovjeka, možemo reči da je ovaj dio Podravine bio dosta dobro nastanjeno područje u razdoblju od oko 1500. do cca 200. godine prije nove ere.

=

P

P

ŠODRANA

Srednjevjekovnilokalitet(XII.-XVI.st.)

Nalaz rimskognovca (III.st.)

Dravska ulicaCentarPitomače

rijekaDrava

14 15

IZ P

RO

ŠL

OS

TI P

ITO

MA

ČK

OG

KR

AJA

IZ P

RO

ŠL

OS

TI P

ITO

MA

ČK

OG

KR

AJA

Pitomačke novine Pitomačke novine

Iz prapovijesnog dobapitomačkog podravlja -ovdje su ljudi živjeli još prije 3000. godina

Jedna od dosta neobrađenih tema iz prošlosti Pitomače i okolice je i doba predpovijesti, prvenstveno stoga što se u ovim, nekada močvarnim kra-jevima sačuvalo dosta malo osta-taka, odnosno arheoloških nalaza. Ipak stanovitu sliku iz doba prije dvije odnosno tri tisuće i više godina možemo si stvoriti, pa čemo to ovom zgodom i pokušati iako u šturim crtama.

Godine 1915. umire Dragutin Karl st. (njegova supruga Bara r. Điketa umrla je 1902.godine). Godine 1918. zelenokaderaši pale trgovinu u centru mjesta i ona se više ne otvara. Braća i sestre Dragutina ml. uglavnom umiru, ali se neki i odseljavaju. Tako je npr. jedan od braće Antun-Ferdinand (osmo dijete po redu rođ. 1886. vjenčan 1919. za ?) umro 24.03. 1941. u Urugvaju. Dolaskom drugog svjetskog rata imovina ove obitelji se definitivno dijeli raznim bezzemljašima, radnicima koji su kod njih radili i drugima, i konačno ju tadašnja komunistička vlast nacionalizira.

Ispravak iz prošlog broja sa str.15. o obitelji Götz. Ispravan jeovaj tekst:

Nešto o kamenoj sjekiri pronađenoj na Bereku kod Staroga Graca

a ovim su prostorima ljudi živjeli i prije 2500. i više godina. Na pitomačkom je prostoru pronađeno ukupno pet kamenih sjekira ili

mlatova - osnovnog oruđa, odnosno oružja iz vremena od oko 2500. do 750. g. prije nove ere. Od njih pet 3. je nađeno na području Pitomače, 1. kameni mlat u Grabrovnici i 1. kamena sjekira u Velikoj Črešnjevici.

Prikazana kamena sjekira pronađena je sredinom 1990.-ih godina na tzv. Bereku kod Staroga Graca. Ovako nasađena izgledala je i u vrijeme upotrebe, prije oko 3000. godina, odnosno u tzv. kasnom brončanom dobu. Kako so pokazala arheološka istraživanja ovdje je čovjek živio u to doba uglavnom u blizini vode (rijeke Drave), a stanovao u kolibama od šiblja. Jeo je uglavnom ribu i divljač, te sve ono što je pronašao jestivo u prirodi, a ovakve i slične kamene sjekire bile su mu osnovni "alat". Na kojem su stupnju razvoja živjeli tadašnji ljudi teško si možemo predočiti. U vrijeme kada je po Podravini čovjek hodao sa kamenom sjekirom Egipčani su već tisuću godina imali piramide, a starogrčka kultura već je bila u zadnjoj fazi opstanka.

Životni je vijek bio kratak, svega 40.-ak godina. Živjelo se prljavo i neuredno, a jelo samo onda kada se nešto pronašlo ili ulovilo. Tadašnji se čovjek nije brijao, ni šišao, a vjerovatno ni prao u vodi. Bio je obučen samo u nekakvo životinjsko krzno ili hodao gol. Sigurno su vladale raznorazne bolesti... Najteže je, sigurno, bilo zimi, budući da ovdje nema špilja, koje se koliko-toliko mogu zagrijati i pružiti stanovitu zaštitu i udobnost, ako ne od nečeg drugog onda od kiše i snijega.

Pokušamo li danas upotrijebiti ovu kamenu sjekiru vidjet ćemo da sa njom možemo dosta toga učiniti, iako dosta teško. Na primjer, možemo presiječi jabuku, krušku i sl. Možemo ju upotrijebiti za kopanje nekakvog korijenja, možemo isjeći meso, razbiti kost. Možemo isjeći sitnije komade dr-veta, presijeći tanju granu, ali i obraditi drugi ka-en. Sa njom, na kraju konca možemo ubiti manju životinju.

B.B.

N

rapovijesno vrijeme ovog dijela Hrvatske općenito je dosta nepoznato i neistraženo. No, određena klasifikacija raznih povijesnih

razdoblja do antičkog doba učinjena je zahvaljujući arheolozima i povijesničarima. Svakako je značajno spomenuti da vrijeme od početka nove ere, pa sve do oko 1500. godina unatrak je doba kada su mnoge razvijene kulture već i propale i nestale, a ovdje je čovijek još uvijek hodao sa kamenom sjekirom i selio se u potrazi za hranom.

Na pitomačkom području sačuvano je malo onoga iz toga doba. Sačuvano je ponešto keramičkih ulomaka i svega pet cijelih kamenih sjekira ili mlatova. Spomenimo da nam je poznato nekoliko takvih lokacija na kojima su pronađeni

određeni ostaci stariji od 2000. godina, pa ih spomenimo.

U prvom redu to je prostor oko Grabrovnice (predio Bajnice) gdje se pronalaze nalazi uglavnom iz kasnog brončanog doba, a na kojem je prostoru uglavnom evidentirana prapovijesna keramika (ostaci ćupova i sl. i jedan kameni mlat). Nadalje tu je prostor između Velike i Male Črešnjevice (ispod tzv. Babičanke) gdje je pronađena jedna kamena sjekira i ponešto keramičkih ulomaka također iz kasnog brončanog doba. Nešto istočnije, na južnom dijelu Otrovanca često se pronalaze ulomci grnčarije iz posljednjih stoljeća stare ere, te antike, dok se na tome mjestu predmijeva postojanje naselja koje je u vrijeme Rimskog carstva nosilo ime Jovija (Iovia). U Pitomači nedalekom Starogradačkom Marofu pronađena je ostava kamenobrončanih predmeta od bronce, a keramičkog materijala ima i u Sedlarici (također kasno brončano doba). Na području same Pitomače i uže okolice pronađene su tri kamene sjekire i to jedna na lokaciji Lasci sjeverno od centra mjesta, jedna na predjelu Šodrana u Dravskoj ulici i jedna na predjelu Berek prema Starome Gracu. Na lokaciji Šodrana pronalazi se i ponešto keramičkih ulomaka.

Dakle, ponešto je ipak i sačuvano što nam potvrđuje obitavanje čovijeka prapovijesnog doba u Pitomači i okolici. Kontinuitet naseljavanja od toga doba se ne prekida. U doba Rimskog carstva ovo je sastavni dio rimske pokrajine Gornja Panonija, a propašću istoga carstva ovdje dolaze Hrvati (Slaveni), dok o svemu tome svjedoče brojni arheološki nalazi.

B.Begović

Lokalitet Šodrana u Dravskoj ulici u Pitomači

odručje tzv. Šodrane u Dravskoj ulici u Pitomači i ono u neposrednoj blizini karakteriziraju brojni nalazi (kontinuirano)

od predpovijesnog vremena, preko antike (nalaz rimskog novca) sve do ranog i kasnog srednjeg vijeka. Čini se da je ta lokacija bila u prošlosti vrlo povoljna za stanovanje. Sve do stotinjak godina to je područje bilo močvarno i šumovito, a što, izgleda, u daljoj prošlosti nije bilo. Nekih stotinjak metara zapadno od Šodrane nalazi se veliki srednjevjekovni lokalitet (Dravska ulica) na kojem se pretpostavlja postojanje srednjevjekovne Pitomače (pod imenom Pitomci), ali i u antikno doba postojanje neke ceste prema rijeci Dravi.

Lokalitet Šodrana danas je sastavljen od niza manjih bara, koje su prilagođene (porib-ljavanjem i drugim zahvatima) za sportski ribolov. Sve do prije 20.-ak godina ovdje se vadio šljunak što je posljedica postojanje istih bara, odnosno "graba". Danas se šljunak ovdje više ne vadi.

Sve do današnjih dana, a pogotovo u vrijeme kada se vadio šljunak, ovdje se pronalaze ulomci keramike iz kasnog brončanog doba, ali koji mogu potjecati i iz starijih razdoblja. Pored toga tu je pronađena i jedna cijela kamena sjekira iz istog vremena - dosta šiljatog oblika. Sama činjenica da je taj prostor bogat šljunkom nagovještava moguće ne postojanje močvara i neugodnog prostora za stanovanje prije više stoljeća.

Stoga možemo konstatirati da je upravo prostor oko Šodrane mjesto gdje ljudi žive već nekoliko tisučljeća, ali možemo reči i to da je taj prostor (potvrđeno arheološkim nalazima) mjesto na kojem se sasvim sigurno nalazilo pravo naselje dugi niz stoljeća - računajući i srednjevjekovne Pitomce.

B.B.

Pitomača

Grab

ovica

rn

ae

Otro

vn

c

Staogr.

r

Ma

fro

mjesta gdje supronađeni prapo-

vijesni nalazi napodručju pitomačke općine.

Pogledamo li kartu općine Pitomača sa označenim lokalitetima gdje su pronađeni ili se još uvijek pronalaze ostaci prapovijesnog čovjeka, možemo reči da je ovaj dio Podravine bio dosta dobro nastanjeno područje u razdoblju od oko 1500. do cca 200. godine prije nove ere.

=

P

P

ŠODRANA

Srednjevjekovnilokalitet(XII.-XVI.st.)

Nalaz rimskognovca (III.st.)

Dravska ulicaCentarPitomače

rijekaDrava

Pitomačke novine Pitomačke novine

16 17

KA

J SE

ZG

OD

NO

GA

DO

GO

DIL

O V

PIT

OM

AČ

I - ZA

NIM

LJIV

OS

TI

RA

ZG

OV

OR

I P

RI K

AV

I I

Stari pitomački izrazi

Cendrav - boležljiv, prehlađen, pospan i sl.Fleten - brz, zgodan, lijepGrintav - slab, zaostaoJerom - uzrečica pri čuđenjuOpatrnuti - udaritiOpatrnut - slično kao i znesekPačiti - smetatiPendel - šeprtlja, sporSlengav - nespretanVužgati - zapalitiZglomban - isto kao i znesek i grintavZnesek - slično kao i grintav

(Poštovani čitatelji, ako se sjetite koje stare riječi javite nam u uredništvo Pitomačkih novina, a mi čemo to objaviti. Riječ će ostati zabilježena za mlade naraštaje)

Vinogradari u "Kladarskom bregu" redovito čiste višak raslinja u svojem klancu

Budući da je još uvijek vrijeme bujanja vegetacije, velike probleme imaju vlasnici vinograda u Kladarskom i Otrovanskom bregu pitomačkog vinogorja. Trava, granje i grmlje zaraslo je klanac, koji vodi od Aršanja prema Kladarskom bregu, putem prema kapelici svetog Martina, pa to treba povremeno i očistiti. U tzv. Kladarskom bregu postoji oko 60 vikendica, odnosno klijeti sa vinogradima, a gdje je dobar dio oko navedene kapelice.

4. kolovoza sakupilo se (ne po prvi puta),

Uz malu brigu, više suha nego zalivena, na propuhu i u polumračnoj prostoriji izrazla je u veliki grm. Nisam joj polagala posebnu pažnju, jer sam ju izbjegavala radi alergije na cvijeće, a ona je začudo izrasla u neu-običajeno veliku biljku, imajući u vidu prosječnu veličinu japanske ljubičice - kaže Rada Podrug iz Pitomače.

Nešto o psima - sistematizacija po FCI-u kinološkoj organizaciji)

Sve pasmine pasa (koje imaju standarde) su sistematizirane u deset grupa. Grupe su sređene po zemljama porijekla. U 1. grupu spadaju ovčarski i pastirski psi (osim švicarskih pastirskih pasa). Tu se ubrajaju svi ovčarski, pastirski psi, goniči stada i nordijski stočarski psi. Ista grupa ima dvije podgrupe: a) oni s ispitom rada i b) oni bez ispita rada. U podgrupu a) spadaju radni psi i to pasmine: njemački ovčar, 4. pasmine belgijskih ovčara (groenendael, tervueren, malinois i lakenois), boseški ovčar, bripški ovčar, pikardski ovčar i flandrijski govedarski pas. U podgrupu b) spadaju sve ostale pasmine ovčarskih i pastirskih pasa, računajući i hrvatskog ovčara i šarplaninca. U Pitomači i okolnim mjestima imamo relativno malo ovčarskih i pastirskih pasa. Najčešće su to njemački ovčari i šarplaninci, no i njih je malo sa rodovnicima.

Njemački ovčar - općenito je najraširenija pasmina kod nas

Postoji više teorija o porijeklu njemačkog ovčara. Po nekima je nastao križanjem nekih pasmina ovčara s vukom ili križanjem raznih pasmina ovčara. Prvi primjerci duge dlake prikazani su na izložbi u Hanoveru 1882. godine, a kratkodlaki 1889. godine u Berlinu. Kod nas su najčešći oni kratkodlaki. Visina mu je (do grebena) između 60-65 cm (mužjaci), te 55 - 60 cm (ženke). Težine su između 35 i 40 kg, a nerijetko i više. Narav: hrabar, veseo, lagano uči, privržen vlasniku, tolerantan prema drugim životinjama. Koristi se kao pas za spašavanje iz ruševina, kao lavinski pas, kao policijski pas, te kao vodić slijepih osoba.

Z. Podrug

(međunarodnoj

Njemački ovčar obitelji Podrugiz Pitomače, koja posjedujejedan par ove poznate pasmine.

Postavljen prvi klopotec u Aršanju

ana 14. 08. na čestici g. Branka Žilinskog iz Pitomače, u bregu Aršanju, postavljen je prvi klopotec u pitomačkom vinogorju.

Obično se klopotec postavlja 24. kolovoza (na dan sv. Bartola), ali se, primjerno godini (dosta zrelog grožđa) klopotec morao postaviti ranije. Na opće zadovoljstvo klopotec je pušten u funkciju, a kumovali su mu Udruga prijatelja dobroga vina "Peharnik" Pitomača, čiji je B. Žilinski ujedno i član. Po običaju kumovi moraju prirediti i prikladno veselje, a koje se je ovom prigodom održalo 18.08. u vinogradu vlasnika klopoteca, kojega je on sam načinio. Svi se nadaju da će klopotec uspješno tjerati čvorke, vrapce i druge životinje koje uništavaju vinograde.

B.B.

D

(Iz uredništva Pitomačkih novina) Umoljavamo djelatnike željezničke postaje Pitomača da se ne ljute na kritike iznesene u svibanjskom broju Pitomačkih novina (str. 14) koji govori o često nepotrebno spuštenoj rampi na prijelazu u Vinogradskoj ulici, koji je napisan na reakcije nekih mještana, već neka daju javno priopčenje o istinitosti, odnosno laži navedenog napisa.

na žalost, svega šest vlasnika klijeti u tome brijegu da očiste pristup svojim vinogradima, koji su inaće dosta daleko u odnosu na Aršanj. Nakon učinjene akcije napravljena je stanka u klijeti kod Tome Magdića, gdje je bio pripremljen gulaš i meso sa žara, te dobar hladan gemišt. Žalosno je da se u ovakve i slične akcije ne uključi i više vlasnika klijeti i vinograda (kako si ne bi oni sami, a i ostali posjetitelji izgrebli automobile), a ne samo da su to (u ovome brijegu) braća Špiranci, obitelj Šubić st., Bato, Magdići i Mikci. Tko održava na ovaj način pristup Otrovanskom bregu nismo uspjeli precizno saznati. Stoga navedeni vlasnici u Kladarskom bregu pozivaju sve one koji imaju klijeti i vinograde u tom dijelu pitomačkog vinogorja, da se ubuduće ukljućuju u ovakve radne akcije, pogotovo stoga što je to jedini pristup kapelici sv. Martina, našeg zaštitnika istih vinograda.

B.B.

Kako Pitomačani peku morsku ribu

Iako smo blizu rijeke Drave, koja obiluje slatkovodnom ribom, ponekad se i ovdašnji ljudi odluče na pečenje mor-ske ribe i to na kotlu - u prirodi. Nešto to dru-gačije rade nego na našem moru. Danas morske ribe, kao škar-pine, skuše ili k a k v e d r u g e vrste možete ku-piti svježe sri-jedom na pi-tomačkoj tržnici u centru mjesta. Te su ribe obično očišćene, pa ih je dovoljno samo nasoliti, a ako sa zamrznute prvo odmrznuti. Na tanjur za pečenje kotlovine nalijete oko pola litre ulja i ribe jednostavno stavite u vrelo ulje. Po želji prije pečenja možete ih uvaljati u kukuruzno brašno.

Ribe su brzo pečene. Narežite malo češnjaka i peršina i, kada su pečene, posipajte ih. Tako je to neki dan radio u svojem vinogradu u Aršanju Željko Jakupec, sa svojim prijateljima i obitelji. I poslije ove vrste jela prija hladni gemišt.

B.B.

Pitomačke novine Pitomačke novine

16 17

KA

J SE

ZG

OD

NO

GA

DO

GO

DIL

O V

PIT

OM

AČ

I - ZA

NIM

LJIV

OS

TI

RA

ZG

OV

OR

I P

RI K

AV

I I

Stari pitomački izrazi

Cendrav - boležljiv, prehlađen, pospan i sl.Fleten - brz, zgodan, lijepGrintav - slab, zaostaoJerom - uzrečica pri čuđenjuOpatrnuti - udaritiOpatrnut - slično kao i znesekPačiti - smetatiPendel - šeprtlja, sporSlengav - nespretanVužgati - zapalitiZglomban - isto kao i znesek i grintavZnesek - slično kao i grintav

(Poštovani čitatelji, ako se sjetite koje stare riječi javite nam u uredništvo Pitomačkih novina, a mi čemo to objaviti. Riječ će ostati zabilježena za mlade naraštaje)

Vinogradari u "Kladarskom bregu" redovito čiste višak raslinja u svojem klancu

Budući da je još uvijek vrijeme bujanja vegetacije, velike probleme imaju vlasnici vinograda u Kladarskom i Otrovanskom bregu pitomačkog vinogorja. Trava, granje i grmlje zaraslo je klanac, koji vodi od Aršanja prema Kladarskom bregu, putem prema kapelici svetog Martina, pa to treba povremeno i očistiti. U tzv. Kladarskom bregu postoji oko 60 vikendica, odnosno klijeti sa vinogradima, a gdje je dobar dio oko navedene kapelice.

4. kolovoza sakupilo se (ne po prvi puta),

Uz malu brigu, više suha nego zalivena, na propuhu i u polumračnoj prostoriji izrazla je u veliki grm. Nisam joj polagala posebnu pažnju, jer sam ju izbjegavala radi alergije na cvijeće, a ona je začudo izrasla u neu-običajeno veliku biljku, imajući u vidu prosječnu veličinu japanske ljubičice - kaže Rada Podrug iz Pitomače.

Nešto o psima - sistematizacija po FCI-u kinološkoj organizaciji)

Sve pasmine pasa (koje imaju standarde) su sistematizirane u deset grupa. Grupe su sređene po zemljama porijekla. U 1. grupu spadaju ovčarski i pastirski psi (osim švicarskih pastirskih pasa). Tu se ubrajaju svi ovčarski, pastirski psi, goniči stada i nordijski stočarski psi. Ista grupa ima dvije podgrupe: a) oni s ispitom rada i b) oni bez ispita rada. U podgrupu a) spadaju radni psi i to pasmine: njemački ovčar, 4. pasmine belgijskih ovčara (groenendael, tervueren, malinois i lakenois), boseški ovčar, bripški ovčar, pikardski ovčar i flandrijski govedarski pas. U podgrupu b) spadaju sve ostale pasmine ovčarskih i pastirskih pasa, računajući i hrvatskog ovčara i šarplaninca. U Pitomači i okolnim mjestima imamo relativno malo ovčarskih i pastirskih pasa. Najčešće su to njemački ovčari i šarplaninci, no i njih je malo sa rodovnicima.

Njemački ovčar - općenito je najraširenija pasmina kod nas

Postoji više teorija o porijeklu njemačkog ovčara. Po nekima je nastao križanjem nekih pasmina ovčara s vukom ili križanjem raznih pasmina ovčara. Prvi primjerci duge dlake prikazani su na izložbi u Hanoveru 1882. godine, a kratkodlaki 1889. godine u Berlinu. Kod nas su najčešći oni kratkodlaki. Visina mu je (do grebena) između 60-65 cm (mužjaci), te 55 - 60 cm (ženke). Težine su između 35 i 40 kg, a nerijetko i više. Narav: hrabar, veseo, lagano uči, privržen vlasniku, tolerantan prema drugim životinjama. Koristi se kao pas za spašavanje iz ruševina, kao lavinski pas, kao policijski pas, te kao vodić slijepih osoba.

Z. Podrug

(međunarodnoj

Njemački ovčar obitelji Podrugiz Pitomače, koja posjedujejedan par ove poznate pasmine.

Postavljen prvi klopotec u Aršanju

ana 14. 08. na čestici g. Branka Žilinskog iz Pitomače, u bregu Aršanju, postavljen je prvi klopotec u pitomačkom vinogorju.

Obično se klopotec postavlja 24. kolovoza (na dan sv. Bartola), ali se, primjerno godini (dosta zrelog grožđa) klopotec morao postaviti ranije. Na opće zadovoljstvo klopotec je pušten u funkciju, a kumovali su mu Udruga prijatelja dobroga vina "Peharnik" Pitomača, čiji je B. Žilinski ujedno i član. Po običaju kumovi moraju prirediti i prikladno veselje, a koje se je ovom prigodom održalo 18.08. u vinogradu vlasnika klopoteca, kojega je on sam načinio. Svi se nadaju da će klopotec uspješno tjerati čvorke, vrapce i druge životinje koje uništavaju vinograde.

B.B.

D

(Iz uredništva Pitomačkih novina) Umoljavamo djelatnike željezničke postaje Pitomača da se ne ljute na kritike iznesene u svibanjskom broju Pitomačkih novina (str. 14) koji govori o često nepotrebno spuštenoj rampi na prijelazu u Vinogradskoj ulici, koji je napisan na reakcije nekih mještana, već neka daju javno priopčenje o istinitosti, odnosno laži navedenog napisa.

na žalost, svega šest vlasnika klijeti u tome brijegu da očiste pristup svojim vinogradima, koji su inaće dosta daleko u odnosu na Aršanj. Nakon učinjene akcije napravljena je stanka u klijeti kod Tome Magdića, gdje je bio pripremljen gulaš i meso sa žara, te dobar hladan gemišt. Žalosno je da se u ovakve i slične akcije ne uključi i više vlasnika klijeti i vinograda (kako si ne bi oni sami, a i ostali posjetitelji izgrebli automobile), a ne samo da su to (u ovome brijegu) braća Špiranci, obitelj Šubić st., Bato, Magdići i Mikci. Tko održava na ovaj način pristup Otrovanskom bregu nismo uspjeli precizno saznati. Stoga navedeni vlasnici u Kladarskom bregu pozivaju sve one koji imaju klijeti i vinograde u tom dijelu pitomačkog vinogorja, da se ubuduće ukljućuju u ovakve radne akcije, pogotovo stoga što je to jedini pristup kapelici sv. Martina, našeg zaštitnika istih vinograda.

B.B.

Kako Pitomačani peku morsku ribu

Iako smo blizu rijeke Drave, koja obiluje slatkovodnom ribom, ponekad se i ovdašnji ljudi odluče na pečenje mor-ske ribe i to na kotlu - u prirodi. Nešto to dru-gačije rade nego na našem moru. Danas morske ribe, kao škar-pine, skuše ili k a k v e d r u g e vrste možete ku-piti svježe sri-jedom na pi-tomačkoj tržnici u centru mjesta. Te su ribe obično očišćene, pa ih je dovoljno samo nasoliti, a ako sa zamrznute prvo odmrznuti. Na tanjur za pečenje kotlovine nalijete oko pola litre ulja i ribe jednostavno stavite u vrelo ulje. Po želji prije pečenja možete ih uvaljati u kukuruzno brašno.

Ribe su brzo pečene. Narežite malo češnjaka i peršina i, kada su pečene, posipajte ih. Tako je to neki dan radio u svojem vinogradu u Aršanju Željko Jakupec, sa svojim prijateljima i obitelji. I poslije ove vrste jela prija hladni gemišt.

B.B.

Pitomačke novine Pitomačke novine

18 19

KA

J S

E Z

GO

DN

OG

A D

OG

OD

ILO

V P

ITO

MA

ČI -

ZA

NIM

LJIV

OS

TI

MA

LO

SE

RA

ZO

NO

DIT

E - R

AZ

NE

VIJE

ST

I

Ova je godina dobra godina za berbu vrganja

z porodice vrganja u našem kraju raste više vrsta gljiva od kojih su svi jestivi i dosta ih je teško zamjeniti sa nekom drugom, otrovnom gljivom. Tako možemo naći proljetni

vrganj, pravi vrganj, crni vrganj, jesenjski vrganj, zlataču i još neke. Čini se da je ova godina dosta dobra godina za berbu ove porodice gljiva, budući da vrganja vrlo često ljudi pronađu i to uglavnom po bilogorskim šumama, a dosta često i dosta velikih.

Ž.B.

IVrganj težak nešto manje od

jednog kilograma kojeg je pronašaoZdenko Podrug iz Pitomače upodnožju Bilogore početkom

kolovoza.

jerovatno malo tko u Pitomači, ali sada i u županiji ne pozna župana Ivana Begovića iz Pitomače. Kao i svakom drugom čovjeku

tako su se i njemu u životu dogodile razne zgode i nezgode.

Ova, sad dali zgoda ili nezgoda dogodila mu se prije desetak godina, kojom je prilikom sa svojim prijateljom Tomislavom Mlinjarićem bio u vinogradu. No, vikendice u Aršanju još im nisu bile završene, pa nije bilo struje ni frižidera, da bi se na brzinu moglo pripremiti kakvo jelo. Kako su se u vinogradima zadržali do kasno, ogladnijeli, konaćno su odlućili krenuti i kući. Ali se Ivo sjetio da on možda ima nešto za jesti u svojoj klijeti. Budući da svjetla još uvijek nije bilo, onako, otprilike, napipao je na jednome mjestu, na opće veselje, komad špeka . Nakon nekoliko zalogaja mogao se lakše popiti i po koji putni gemišt. Poslije toga dva su se prijatelja uputili kućama.

Nije prošlo zadugo obitelj Begović se našla jednom zgodom u vinogradu s namjerom da, između ostaloga, ispeće nešto na rešetki - na žaru. No supruga g. Begovića, Ivanka, nikako nije mogla pronaći stari komad slanine, koji je dugo služio za čišćenje roštilja. Sve je bilo ubrzo vrlo jasno. Naravno - ljutila se.

B.B.

V

O aš ijno kaj b i n e

odzg no za rečiMađioničar Miki Magic otkriva vam svoje čarolije

Ruža koja mijenja bojuU cvjećanici kupite jedan svježi crveni

karanfil. Zatim ga stavite u jedna bocu za zimnicu (veliku). Potom zapalite štangicu sumpora i stavite u bocu zajedno sa cvijetom. Zatvorite bocu celofanom i pričekajte da štangica sumpora izgori. Cvijet će nakon nekog vremena dobiti bijelu boju.

Takav karanfil možete nekome pokloniti i čim

ga ta osoba stavi u vodu on će kroz nekoliko sati opet dobiti crvenu boju.

D.D.Miki

Tradicionalno postavljanje klo-potca u vinogradu Mirka Klinžića u Otrovanskom bregu na dan svetoga Bartola

eć po tko zna koji puta, pa tako i ove godine, pored klijeti Mirka Klinžića, poznatog Pitomačana koji živi u Zagrebu postavljen je na

dan sv. Bartola klopotec - kao zaštita vinograda od čvoraka, vrabaca i drugih štetnika koji vole jesti grožđe. Vinogradi su gotovo spremni za berbu, pa se tradicionalno klopotec postavlja 24. kolovoza.

Svake godine Klinžić pozove sve svoje prijatelje, ali je i svatko tko navrati dobrodošao - kako sam kaže, uz glazbu domaćih i drugih sastava (kao što su Podravski mužikaši, Licitari i drugi) i priredi svećano postavljanje klopotca. Ponekad se sakupi desetak Mirkovih prijatelja i poznanika i uz pjesmu i kuhanje gulaša i pečenje janjaca (kojom je prilikom glavni kuhar Mirkov prijatelj g. Pecek - Đento stariji) nakon službenog dijela, proslavi se dan svetog Bartola. Tako

V

je bilo i ove godine. Vrijeme je bilo prekrasno, a glazba violina i tambura Podravskih mužikaša u večernjim je satima odjekivala Otrovanskim bregom - na opće zadovoljstvo Mirka Klinžića i svih prisutnih, a kojih ove godine nije bio mali broj. Na žalost, baš toga dana nije bilo vjetra, pa se zvuk klopotca pogao čuti tek narednih dana.

B.Begović

Pozdrav domaćina Mirka Klinžića ispred klijeti.

Klopotec je podignut.

Prilikom podizanja klopotecasvirali su svi prisutniglazbenici.

Poslije pozdrava domaćinaprilikom samog ćina podizanja

klopoteca.

najviše koristila petrolejska lampa sve do i poslije II. svjetskog rata, a ponekada se koristi i danas. Jedan od važnih predmeta po pitanju proizvodnje svjetla, i to posebno kod siromašnijih obitelji bio je lampaš za svijeću. Bila je to jedna obična kutija samo što je svaka strana imala staklenu plohu, pa ako bi se iznio vani, nije se ugasio. Na gornjoj je strani bio pričvršćen drot za koji se držala svjetiljka, ako se željela prenijeti na neko

Kako su u prošlosti ljudi riješavali pitanje svijetla bio je, sve do pojave električne energije i žarulje, jedan od značajnih problema

U antičko doba i u ovim krajevima ljudi su se služili uglavnom bakljama (namotana kudelja na štap i natopljena u loju ili masti) i poznatim lojanicama, odnosno uljanim svjetiljkama. Kasnije se pojavljuju svijeće, pa tzv. "karabitnjače", a u XIX. stoljeću petrolejke u bezbroj varijanti. Kod nas se

drugo mjesto.Mnogi se još i danas

sjećaju da su učili ili pisali zadaće pri ovakovome svjetlu. Bilo je to romantično, ali ne i praktično doba.

B.B.Jedan od danasrijetko sačuvanihlampaša za svijeću,kojih možemo pronaćijoš jedino na tavanimaili vinogradima.

Pitomačke novine Pitomačke novine

18 19

KA

J S

E Z

GO

DN

OG

A D

OG

OD

ILO

V P

ITO

MA

ČI -

ZA

NIM

LJIV

OS

TI

MA

LO

SE

RA

ZO

NO

DIT

E - R

AZ

NE

VIJE

ST

I

Ova je godina dobra godina za berbu vrganja

z porodice vrganja u našem kraju raste više vrsta gljiva od kojih su svi jestivi i dosta ih je teško zamjeniti sa nekom drugom, otrovnom gljivom. Tako možemo naći proljetni

vrganj, pravi vrganj, crni vrganj, jesenjski vrganj, zlataču i još neke. Čini se da je ova godina dosta dobra godina za berbu ove porodice gljiva, budući da vrganja vrlo često ljudi pronađu i to uglavnom po bilogorskim šumama, a dosta često i dosta velikih.

Ž.B.

IVrganj težak nešto manje od

jednog kilograma kojeg je pronašaoZdenko Podrug iz Pitomače upodnožju Bilogore početkom

kolovoza.

jerovatno malo tko u Pitomači, ali sada i u županiji ne pozna župana Ivana Begovića iz Pitomače. Kao i svakom drugom čovjeku

tako su se i njemu u životu dogodile razne zgode i nezgode.

Ova, sad dali zgoda ili nezgoda dogodila mu se prije desetak godina, kojom je prilikom sa svojim prijateljom Tomislavom Mlinjarićem bio u vinogradu. No, vikendice u Aršanju još im nisu bile završene, pa nije bilo struje ni frižidera, da bi se na brzinu moglo pripremiti kakvo jelo. Kako su se u vinogradima zadržali do kasno, ogladnijeli, konaćno su odlućili krenuti i kući. Ali se Ivo sjetio da on možda ima nešto za jesti u svojoj klijeti. Budući da svjetla još uvijek nije bilo, onako, otprilike, napipao je na jednome mjestu, na opće veselje, komad špeka . Nakon nekoliko zalogaja mogao se lakše popiti i po koji putni gemišt. Poslije toga dva su se prijatelja uputili kućama.

Nije prošlo zadugo obitelj Begović se našla jednom zgodom u vinogradu s namjerom da, između ostaloga, ispeće nešto na rešetki - na žaru. No supruga g. Begovića, Ivanka, nikako nije mogla pronaći stari komad slanine, koji je dugo služio za čišćenje roštilja. Sve je bilo ubrzo vrlo jasno. Naravno - ljutila se.

B.B.

V

O j aš ijno ka b i n e

z odči

g no za reMađioničar Miki Magic otkriva vam svoje čarolije

Ruža koja mijenja bojuU cvjećanici kupite jedan svježi crveni

karanfil. Zatim ga stavite u jedna bocu za zimnicu (veliku). Potom zapalite štangicu sumpora i stavite u bocu zajedno sa cvijetom. Zatvorite bocu celofanom i pričekajte da štangica sumpora izgori. Cvijet će nakon nekog vremena dobiti bijelu boju.

Takav karanfil možete nekome pokloniti i čim

ga ta osoba stavi u vodu on će kroz nekoliko sati opet dobiti crvenu boju.

D.D.Miki

Tradicionalno postavljanje klo-potca u vinogradu Mirka Klinžića u Otrovanskom bregu na dan svetoga Bartola

eć po tko zna koji puta, pa tako i ove godine, pored klijeti Mirka Klinžića, poznatog Pitomačana koji živi u Zagrebu postavljen je na

dan sv. Bartola klopotec - kao zaštita vinograda od čvoraka, vrabaca i drugih štetnika koji vole jesti grožđe. Vinogradi su gotovo spremni za berbu, pa se tradicionalno klopotec postavlja 24. kolovoza.

Svake godine Klinžić pozove sve svoje prijatelje, ali je i svatko tko navrati dobrodošao - kako sam kaže, uz glazbu domaćih i drugih sastava (kao što su Podravski mužikaši, Licitari i drugi) i priredi svećano postavljanje klopotca. Ponekad se sakupi desetak Mirkovih prijatelja i poznanika i uz pjesmu i kuhanje gulaša i pečenje janjaca (kojom je prilikom glavni kuhar Mirkov prijatelj g. Pecek - Đento stariji) nakon službenog dijela, proslavi se dan svetog Bartola. Tako

V

je bilo i ove godine. Vrijeme je bilo prekrasno, a glazba violina i tambura Podravskih mužikaša u večernjim je satima odjekivala Otrovanskim bregom - na opće zadovoljstvo Mirka Klinžića i svih prisutnih, a kojih ove godine nije bio mali broj. Na žalost, baš toga dana nije bilo vjetra, pa se zvuk klopotca pogao čuti tek narednih dana.

B.Begović

Pozdrav domaćina Mirka Klinžića ispred klijeti.

Klopotec je podignut.

Prilikom podizanja klopotecasvirali su svi prisutniglazbenici.

Poslije pozdrava domaćinaprilikom samog ćina podizanja

klopoteca.

najviše koristila petrolejska lampa sve do i poslije II. svjetskog rata, a ponekada se koristi i danas. Jedan od važnih predmeta po pitanju proizvodnje svjetla, i to posebno kod siromašnijih obitelji bio je lampaš za svijeću. Bila je to jedna obična kutija samo što je svaka strana imala staklenu plohu, pa ako bi se iznio vani, nije se ugasio. Na gornjoj je strani bio pričvršćen drot za koji se držala svjetiljka, ako se željela prenijeti na neko

Kako su u prošlosti ljudi riješavali pitanje svijetla bio je, sve do pojave električne energije i žarulje, jedan od značajnih problema

U antičko doba i u ovim krajevima ljudi su se služili uglavnom bakljama (namotana kudelja na štap i natopljena u loju ili masti) i poznatim lojanicama, odnosno uljanim svjetiljkama. Kasnije se pojavljuju svijeće, pa tzv. "karabitnjače", a u XIX. stoljeću petrolejke u bezbroj varijanti. Kod nas se

drugo mjesto.Mnogi se još i danas

sjećaju da su učili ili pisali zadaće pri ovakovome svjetlu. Bilo je to romantično, ali ne i praktično doba.

B.B.Jedan od danasrijetko sačuvanihlampaša za svijeću,kojih možemo pronaćijoš jedino na tavanimaili vinogradima.

PR

ILO

G

Pitomačke novine Pitomačke novine

20 21

PRILOGŽeljka i Branko Begović

RODOSLOVLJA,OBITELJSKA STABLA

IPREZIMENA

OBITELJI U PITOMAČII OKOLICI - 5

nastavak iz br.4, str.23

Obiteljska stabla(Pitomača)

Grafički prikaz

Budući da i dalje dosta čitatelja pita što je sa obiteljima koje žive u područnim mjestima općine Pitomača, napominjemo da se tekući dio obrade rodoslovlja, odnosno prezimena od-nosi isključivo na Pitomaču. Ostala naselja tj. Otrovanec, Kladare, Stari Gradac, Križnica, Starogradački Marof, Sedlarica, Turnašica, Velika i Mala Črešnjevica, Grabrovnica, Dinjevac i Đuretina biti će obrađena po završetku obrade Pitomače.

sim Status animaruma, koji se vodio službeno i dosta nejasno dopunjavanjem podataka možemo prikazati i jasniju sliku

obiteljskih stabala pitomačkim obitelji i obitelji okolnih naselja. Radi te, jasnije slike dopuna Status animarumu biti će i grafički prikazi pojedine obiteljske loze (ne svih), kako bi si čitatelji sami mogli što jednostavnije posložiti svoje rodoslovlje.

O

MA

LO

SE

RA

ZO

NO

DIT

E -

RA

ZN

O mm . .

Spo eni o .

Pitomačka križaljka

PITOMAČKENOVINE

B.B.

Pitomačkislikar i

nastavnik

Jedan odpog. bran.dom. rataiz Kladara

Tankagrana

Šašnato polje

Pit. trgovinabojama

1. i 3.samoglasnik

Jedno pit.prezime

Suglasnik

Ugljik

Radijus

25.slovo

Komunis-tičko je... (boja)

Malen kao...

Brod na jed.eur. jez.

Jedno eng.muško ime

Zbit(dij.)

Predzadnjeslovo

Jedan med.aparat

Krapina

Njemačka

PjevačŠkender

Restoran uOtrovancu(skraćeno)

Dva samo-glasnika

RežiserKurosava

edno od najpoznatijih mjesta gdje su se nekada u Pitomači priređivale javne zabave sa muzikom bilo je, sve do prije 15.-ak godina, tzv. Gmanje (kod

nogometnog igrališta), koje je opjevao naš poznati Drago Britvić u pjesmi Vatrogasna zabava. Malo je sačuvano fotografija sa neke od takvih vatrogasnih ili drugih zabava. Ova fotografija snimljena je u popodnevnim satima na jednoj vatrogasnoj zabavi (proslava 1. svibnja) 1956. godine (priređivalo DVD Pitomača). Zanimljivo je spomenuti da je ovo dvoje gostiju (Ivan Hanzir i Stjepan Kovač iz Otrovanca) došlo sa, tada najskupljim biciklima, tzv. dijamantima - koji je koštao kao jedna dobra krava. Na istoj je zabavi svirao tada jedan od najpoznatijih pitomačkih glazbenih sastava, i to sastav Đuke Cvitkovića. Pa tako Britvićeva pjesma i kaže "nekak mi zgleda da se je Đuka z dečkima vrnul na Gmanje".

B.B.

Sa zabave na Gmanju1956. godine

J

Jabučni ocat

este li znali da je jabučni ocat, pored ljekovitog bilja, najstariji lijek kojim se čovjek lijećio od najrazličitijih bolesti.Česta primjena u narodnoj medicini

dovela je u XIX. stoljeću ocat u upotrebu i u službenoj medicini. Svakodnevno uzimanje čaše vode pomiješane sa 2 žlice octa uz svaki obrok smanjuje količinu masnoće u krvi, smanjuje krvni tlak i pretilost (debljina). Mješavina octa i vode u omjeru 1:1 pomaže kao oblog kod glavobolje. Kod bolesnog grla pomaže ispiranje grla mješavinom čaše vode i žličice octa. Za bolji san uzimajte po dvije žličice dnevno mješavinu meda (1 čajna šalica) i octa (3 žličice).

Ž.B.

J

Objašnjenje za ispunjavanje Status animaruma:

A - ......................................................(nositelj kbr. - muški - rođen, vjenčan i umro)

A - ............................................. (njegova supruga sa rođenim prezimenom, vjenčanje itd.)

a) ..................................................... (dijete od A i A)

B a) (muško, ako je kćer upisiva se gdje je i za koga i kada vjenčana) ............................... (dijete od A i A)

itd. - ovisno koliko su A i A imali djece................................................................................

B - ................................................(supruga od B a)

b) .................................................... (dijete od B i B)

itd. - ovisno koliko su B i B imali djece................................................................................

C b) ................................................ (dijete od B i B)

C - .................................................(supruga od C b)

c) ..................................................(dijete od C i C b)

itd. - ovisno koliko su C i C imali djece itd.................................................................................

Obavijest obitelji "Maloga Jape Jagićevoga"

(Budući da nas je grupa mještana iz Dravske ulice u Pitomači zamolila, objavit ćemo obavijest, a koja se tiče Maloga Jape Jagićevoga.)

"Mali Japa Jagićev, koji živi na kraju Dravske ulice u Pitomači, nedavno si je kupio raspelo i čuva ga u plevnjaku - kako doznajemo iz pouzdanih izvora. Učinio je to zato da, dok vmerne, napravi obitelji što manje troška."

M.Đ.

Nešto o kupini - koja je u ovo vrijeme zrela

Kupina (Rubus fruticosus), visoki je trajni žbunj. Možemo je nači diljem općine pored putova i šuma, te u šikarama. Listići su joj s gornje strane tamnozeleni i malo dlakavi, na naličju su svijetliji s brojnim dlačicama, a na srednjoj žili bodljikavi. Cvijetovii su ili bijeli ili crvenkasto bijeli i imaju 5 latica. U početku je plod zelen, zatim crven, a kada sazrije crn i sjajan. Plodove možemo brati od kolovoza do listopada. Kupine služe za pravljenje sokova, marmelada, vina, kompota, likera i dr. Iako su jako rasprostranjene najveće količine ostaju neisko-

rištene. Najpoznatije je vino kupine, koje služi za slabokrvnost, a u našem kraju kupina je rijetko kultivirana.

Ž.B.

PR

ILO

GPitomačke novine Pitomačke novine

20 21

PRILOGŽeljka i Branko Begović

RODOSLOVLJA,OBITELJSKA STABLA

IPREZIMENA

OBITELJI U PITOMAČII OKOLICI - 5

nastavak iz br.4, str.23

Obiteljska stabla(Pitomača)

Grafički prikaz

Budući da i dalje dosta čitatelja pita što je sa obiteljima koje žive u područnim mjestima općine Pitomača, napominjemo da se tekući dio obrade rodoslovlja, odnosno prezimena od-nosi isključivo na Pitomaču. Ostala naselja tj. Otrovanec, Kladare, Stari Gradac, Križnica, Starogradački Marof, Sedlarica, Turnašica, Velika i Mala Črešnjevica, Grabrovnica, Dinjevac i Đuretina biti će obrađena po završetku obrade Pitomače.

sim Status animaruma, koji se vodio službeno i dosta nejasno dopunjavanjem podataka možemo prikazati i jasniju sliku

obiteljskih stabala pitomačkim obitelji i obitelji okolnih naselja. Radi te, jasnije slike dopuna Status animarumu biti će i grafički prikazi pojedine obiteljske loze (ne svih), kako bi si čitatelji sami mogli što jednostavnije posložiti svoje rodoslovlje.

O

MA

LO

SE

RA

ZO

NO

DIT

E -

RA

ZN

O mm . .

Spo eni o .

Pitomačka križaljka

PITOMAČKENOVINE

B.B.

Pitomačkislikar i

nastavnik

Jedan odpog. bran.dom. rataiz Kladara

Tankagrana

Šašnato polje

Pit. trgovinabojama

1. i 3.samoglasnik

Jedno pit.prezime

Suglasnik

Ugljik

Radijus

25.slovo

Komunis-tičko je

... (boja)

Malen kao...

Brod na jed.eur. jez.

Jedno eng.muško ime

Zbit(dij.)

Predzadnjeslovo

Jedan med.aparat

Krapina

Njemačka

PjevačŠkender

Restoran uOtrovancu(skraćeno)

Dva samo-glasnika

RežiserKurosava

edno od najpoznatijih mjesta gdje su se nekada u Pitomači priređivale javne zabave sa muzikom bilo je, sve do prije 15.-ak godina, tzv. Gmanje (kod

nogometnog igrališta), koje je opjevao naš poznati Drago Britvić u pjesmi Vatrogasna zabava. Malo je sačuvano fotografija sa neke od takvih vatrogasnih ili drugih zabava. Ova fotografija snimljena je u popodnevnim satima na jednoj vatrogasnoj zabavi (proslava 1. svibnja) 1956. godine (priređivalo DVD Pitomača). Zanimljivo je spomenuti da je ovo dvoje gostiju (Ivan Hanzir i Stjepan Kovač iz Otrovanca) došlo sa, tada najskupljim biciklima, tzv. dijamantima - koji je koštao kao jedna dobra krava. Na istoj je zabavi svirao tada jedan od najpoznatijih pitomačkih glazbenih sastava, i to sastav Đuke Cvitkovića. Pa tako Britvićeva pjesma i kaže "nekak mi zgleda da se je Đuka z dečkima vrnul na Gmanje".

B.B.

Sa zabave na Gmanju1956. godine

J

Jabučni ocat

este li znali da je jabučni ocat, pored ljekovitog bilja, najstariji lijek kojim se čovjek lijećio od najrazličitijih bolesti.Česta primjena u narodnoj medicini

dovela je u XIX. stoljeću ocat u upotrebu i u službenoj medicini. Svakodnevno uzimanje čaše vode pomiješane sa 2 žlice octa uz svaki obrok smanjuje količinu masnoće u krvi, smanjuje krvni tlak i pretilost (debljina). Mješavina octa i vode u omjeru 1:1 pomaže kao oblog kod glavobolje. Kod bolesnog grla pomaže ispiranje grla mješavinom čaše vode i žličice octa. Za bolji san uzimajte po dvije žličice dnevno mješavinu meda (1 čajna šalica) i octa (3 žličice).

Ž.B.

J

Objašnjenje za ispunjavanje Status animaruma:

A - ......................................................(nositelj kbr. - muški - rođen, vjenčan i umro)

A - ............................................. (njegova supruga sa rođenim prezimenom, vjenčanje itd.)

a) ..................................................... (dijete od A i A)

B a) (muško, ako je kćer upisiva se gdje je i za koga i kada vjenčana) ............................... (dijete od A i A)

itd. - ovisno koliko su A i A imali djece................................................................................

B - ................................................(supruga od B a)

b) .................................................... (dijete od B i B)

itd. - ovisno koliko su B i B imali djece................................................................................

C b) ................................................ (dijete od B i B)

C - .................................................(supruga od C b)

c) ..................................................(dijete od C i C b)

itd. - ovisno koliko su C i C imali djece itd.................................................................................

Obavijest obitelji "Maloga Jape Jagićevoga"

(Budući da nas je grupa mještana iz Dravske ulice u Pitomači zamolila, objavit ćemo obavijest, a koja se tiče Maloga Jape Jagićevoga.)

"Mali Japa Jagićev, koji živi na kraju Dravske ulice u Pitomači, nedavno si je kupio raspelo i čuva ga u plevnjaku - kako doznajemo iz pouzdanih izvora. Učinio je to zato da, dok vmerne, napravi obitelji što manje troška."

M.Đ.

Nešto o kupini - koja je u ovo vrijeme zrela

Kupina (Rubus fruticosus), visoki je trajni žbunj. Možemo je nači diljem općine pored putova i šuma, te u šikarama. Listići su joj s gornje strane tamnozeleni i malo dlakavi, na naličju su svijetliji s brojnim dlačicama, a na srednjoj žili bodljikavi. Cvijetovii su ili bijeli ili crvenkasto bijeli i imaju 5 latica. U početku je plod zelen, zatim crven, a kada sazrije crn i sjajan. Plodove možemo brati od kolovoza do listopada. Kupine služe za pravljenje sokova, marmelada, vina, kompota, likera i dr. Iako su jako rasprostranjene najveće količine ostaju neisko-

rištene. Najpoznatije je vino kupine, koje služi za slabokrvnost, a u našem kraju kupina je rijetko kultivirana.

Ž.B.

PR

ILO

G

PR

ILO

GPitomačke novine Pitomačke novine

22 23

Lovror.1902.

Klarar.1884.

Stjepanr.1899.

Vjekoslavr.1887.

Sofijar.1920.

Josipr.1912.

Franjor.1907.

Rozar.1908.

Andrija

Jelar.1909.

Zdravko Mirjana

Ivanr.1903.

Franjor.1925.

Stjepanr.1951.

Mihovilr.1910.

Lucijar.1913.

Mator.1920.

Bernardar.1918.

Josipr.1929.

Paulinar.1931.

Tomor.1914.

Anar.1920.

1.Roza r. Kolarr.1862.vj.1880.

2.Klara r. Tišljarr.1883.vj.1900.

Marija r. Kovačr.1930.vj.1947.

Dora r. Čerepinkor.1887.vj.1905.

(kbr.80)

(kbr.135)

(kbr.98)

(kbr.19)(kbr.8)

vj. 1836.

vj. 1857.

Tomor.1858.

Pavaor.1843.

Stjepanr.1837.

Marijar.1854.

Tomo Predragovićr.1839.

Mator.1856.

Franjor.1846.

Franjor.1818.

GRAFIČKI PRIKAZ- STABLO OBITELJI PREDRAGOVIĆ-

X Predragovićr. oko 1790.

Pavao Prepelec1.6.1895.

+8.3.1896.

Josip Prepelec4.9.1912.

Blaž Prepelec22.1.1902

Bara Prepelec20.8.1919.+8.7.1920.

Franjo Prepelec17.8.1886.

(u Ameriku)

Marija Prepelec3.6.1917.

Roza Prepelec3.9.1892. vj. zaStjepana Šokca

Ana Prepelec2.4.1899.

Vjekoslava Prepelec22.5.1916.+3.6.1916.

Anđela Prepelec24.8.1934.

Ivan Prepelecr.17.2.1942.

Vid Prepelec15.6.1947.+15.61947..

Jela Prepelec1.6.1895.

vj.19.1.1914. u Pitom.

Regina Prepelec10.12.1913.

Juraj Prepelec11.4.1890.

Andrija Prepelec25.11.1910.

Ivan Prepelecr.23.6.1911.+1.1.1941.vj. za Mariju 8.1.1934.

Eva rođ. Zdeličanr.17.11.1891.vj.12.1.1910.

Marija rođ. Međurečan21.3.1915.

vj.9.3.1941. (2 put)

Marija rođ. Ivanecr. 17.1. 1863.+15.1.1939.

vj. 11.1.1882.

Kata rođ. Bedekovićr. 15.10.1841.+20.11.1930.

vj.13.11.1861.

?vj. 1820.

?vj. 1798..

vj. 1837. vj. 1851.

(kbr.467 Pitomača)(kbr.468 Pitomača)(kbr.75 Pitomača)

(kbr.75 Pitomača)

(kbr.77 Pitomača)

(kbr.77 Pitomača)

Martin Prepelec15.10.1862.+31.1.1950.

Josip Prepelec9.1.1872.+22.9.1896.

Marko Prepelecr.1838.

Ivan Prepelecr.1852.

Stjepan Prepelecr.1862.

Mato Prepelecr. 1821.

Mato Prepelecr. 6.9. 1840.+1910.(?)

Ivan Prepelecr. 1799.

X Prepelecr.oko 1780.

Marko Prepelecr. 1833..

GRAFIČKI PRIKAZ- STABLO OBITELJI PREPELEC -

Mirko, Mato Rakijašićr.1950.

Branko Rakijašićr.1953.

Krunoslav Rakijašićr.1956.

Vladimir Rakijašićr.1956.

Ana r. Šklebekr.1822-1895.

vj.1846.

Ana r.Zdeličanr.1834.vj.1850.

Jela r.Brlasr.1862.vj.1882.

1.brak Ana r.Majstorr.1851.vj.1867. 2. brak Marta r.Vranek

r.1859.vj.1880.

Ana r.Vlašićr.1836.vj.1865.

Kata r.Cilibašar.1827.

vj. 1819.

vj. 1798.

Franjo Rakijašićr.1874.

Franjo Ksaver Rakijašić r.1929.

Jakob Rakijašićr.1901.

1.brak Ana r.Grgačićr.1875.vj.1895.

2.brak SofijaTandarić r.Mikšić

r.1891.

Bara r.Rakijašićr.1906.vj.1929.

Mara r.Vranekr.1931.vj.1949.

Slavica r.Pašar.1936.vj.1952.

Tomo Rakijašićr.1907.

Roza Rakijašićr.1905.

Kata Rakijašićr.1899.

Marija Rakijašićr.1911.

Đuro Rakijašićr.1904.

Mijo Rakijašićr.1898.

Šimun Rakijašićr.1909.

Terezija Rakijašićr.1902.

Barbara Rakijašićr.1897.

Zvonimir Rakijašićr.1932.

Ivan Rakijašićr.1939.

Tomo Rakijašićr.1847 Ivan Rakijašić

r.1860.

9 djece

Imbro Rakijašićr.1825.

Martin Rakijašićr.1831.

Mato Rakijašićr.1828.

Benko Rakijašićr.1884.

Nikola Rakijašićr.1891.

Marija Rakijašićr.1882.

Šimun Rakijašićr.1889.

Jela Rakijašićr.1897.

Šimun Rakijašićr. 1799.

Mijo Rakijašićr.1820.

X Rakiashichr. oko 1780.

GRAFIČKI PRIKAZ- STABLO OBITELJI RAKIJAŠIĆ -

GRAFIČKI PRIKAZ- STABLO OBITELJI REŠETAR -

Marija r.Jakupecr.1892,vj.1909.

Slavica r.Štefanićr.1925.vj.1946.

Kata r. Hegedušr.1832.vj.1860.

vj. 1829.

Terezija r. Šokecr.1867.vj.1883.

(kbr.104 Pitomača)

(kbr.79 Pitomača)

(kbr.514 Pitomača)(kbr.516 Pitomača)(kbr.515 Pitomača)

Jakob Rešetarr.1924.

Ivan Rešetarr.1951.

Luka Rešetarr.1885.

Stjepan Rešetarr.1893.

Veronika Rešetarr.1902.

Klara Rešetarr.1905.

Marija Rešetarr.1897.

Ana Rešetarr.1913.

Jela Rešetarr.1888.

Mato Rešetarr.1861.

Ana Rešetarr.1908.

Ivan Rešetarr.1920.+1944.

Ivan Rešetarr.1911.+1911.

Marko Rešetarr.1899.

Blaž Rešetarr.1891.

Tomo Rešetarr.1840.

Antun Rešetarr.1841.

Valent Rešetarr.1835.

Stjepan Rešetar r.1830.

Ivan Rešetarr.1811.

X Rešetarr.oko1793.

Vjekoslav Predragovićr.1887.

Franjo Predragovićr.1925.

Stjepan Predragovićr.1951.

Tomo Predragovićr.1858.

Tomo Predragovićr.1839.

Franjo Predragovićr.1818.

X Predragovićr. oko 1790.

Jakob Rešetarr.1924.

Ivan Rešetarr.1951.

Luka Rešetarr.1885.

Mato Rešetarr.1861.

Stjepan Rešetar r.1830.

Ivan Rešetarr.1811.

X Rešetarr.oko1793.

Franjo Šelimber r.1903.

Ivan Šelimber r. 1875.

Ivan Šelimberr.1933.

Viktorija r. Velićan

Mato Šelimber r.1927.

Josip Šelimber r.1894.

Marija Šelimber r. 1878.

Stjepan Šelimberr.1899.

Jalža Šelimber r. 1882.

Ana Šelimber r.1897.

Šimun Šelimber r.1872.

Gabrijel Šelimberr.1929.

Ana Šelimberr.1909.

Jakob Šelimberr.1922.

Martin Šelimber r.1891.

Petar Šelimber r.1931.

Antun Šelimber r.1937.

Jela r. Magdićr.1872.vj.1892.

Jelka r. Majstorr.1910.vj.1925.

(kbr.860 Pitomača)

Bara r. Filjakr.1854.

vj. 1839.

vj. 1818.

Martin Šelimberr. 1852.

Mato Šelimberr. 1819.

Tomo Šelimber r. 1851.

Franjo Šelimber r. 1855.

Jakob Šelimber r. 1840.

Ivan Šelimber r. 1846.

Marko Šelimber r. 1843.

Martin Šelimberr. 1798.

X Šelimberr.oko 1769.

GRAFIČKI PRIKAZ- STABLO OBITELJI ŠELIMBER -

GRAFIČKI PRIKAZ- STABLO OBITELJI ŠIROKI -

Danica r. Došlin

vj. 1830.

Terezija r. Badanjekr.1863.vj.1884.+ 1936.

Marija r. Matočecr.1835.vj.1861.+ 1899.

Terezija r. Gibar.1896.vj.1913.+ 1957.

(kbr.353 Pitomača)(kbr.21 Pitomača)

(kbr.279 Pitomača)

(kbr.829Pitomača)

Antunr. 1938.

Tomor.1918.

Stjepanr.1920.

Ivanr.1923.

Tomor.1922.

Andrijar. 1916.

Vidr. 1862. + 1932.

Jelar. 1932.

Josipr.1927.

Jakobr.1840.

Blažr.1895.

Đuror. 1832.

Ivanr.1899.

Šimunr. 1834. + 1906.

Jurajr. 1891.

Tomor.1813.

X Širokir. oko 1795.

Zdravkorođ. 1962.

Karlorođ. 1996.

Brankor. 22. 01. 1959+1996.

Juraj (Đuro) Tometić23.4.1935.-

Vjekoslav Tometić7.1.1939.

Pavao Tometić12.1.1904.-

Stjepan Tometić1923-9.06.1925.

Ignac Tometić12.1.1895.-

Ivica Tometić11.3.1925.-14.11.1939.

Franjo Tometić24.7.1896.-

Roza Tometić25.09.1920.

Ana Tometić

Kata Tometić24.9.1901.-

Anđelka rođ.19.

Sanja rođ. Čulumović1968.

Jelka rođ.rođ.13.4.1875.

Filjak

Bara rođ. Pašar. 1848. - 5. 06. 1898.

vj. 21. 11. 1867.

Kata r. Barčanr. 1826. - 14. 05. 1899.

vj. 11. 11. 1844.

Klara r. Brlačićr. 4.8. 1826. - 15.5. 1898.

vj. 23. 11. 1842

Bara r. Jakupec19.8. 1846.- 27.10. 1907.

vj. 23.11.1864

Ana Tometić r. ?r. 1782. - 13. 4. 1832.

vj. 1804.?

Bara r. Badanjekr. 1721. - oko 1780.

vj. 21. 2. 1740.

Margareta r. Kočijašr. 1722. - oko 1788.

vj. 21. 2. 1740.

Dora rođ. Zdeličan rođ. 6.2.1899.

(vj. 17.11. 1919.)

(vj. 29.11.1893.)

Josip Tometićrođ. 2.2.1899.1946.?

Mijo (Michael) Tometić6.9.1871.- 23.8. 1944.

Ivan Tometićr. 1847. -1908. ?

Mato Tometićr. 1825. - 23. 6. 1888.

Ivan Tometićr. 12.5.1824. - 9. 11. 1906.

Đuro Tometićr. 3.4.1846.- 27.10. 1907.

Vid Tometićr. 1782. - o. 1830.

Josip Tometićr. 1775. - ?

Josip Tometićr. 1773. - 9.12. 1773.

Tometić ?vj. 1773.?

Bara Tometić rođ.?r. 1752. - 28. 10. 1802.

Luka Tometićr. 1720. - oko 1775.

Kata Tometić neud. ?r.1713. - 25. 4. 1779.

Kata Tometić neud. ?+ 16. 2. 1746.

Mijo Tometićr. 1721. - oko 1790.

Mato Tometićr. 1726. - 23. 1. 1776.

GRAFIČKI PRIKAZ- STABLO OBITELJI TOMETIĆ -

(kbr.845)

(kbr.18)

(kbr.18)

4 djece

(kbr.637)

X Tometić r. oko 1694.

PR

ILO

G

PR

ILO

G

Pitomačke novine Pitomačke novine

22 23

Lovror.1902.

Klarar.1884.

Stjepanr.1899.

Vjekoslavr.1887.

Sofijar.1920.

Josipr.1912.

Franjor.1907.

Rozar.1908.

Andrija

Jelar.1909.

Zdravko Mirjana

Ivanr.1903.

Franjor.1925.

Stjepanr.1951.

Mihovilr.1910.

Lucijar.1913.

Mator.1920.

Bernardar.1918.

Josipr.1929.

Paulinar.1931.

Tomor.1914.

Anar.1920.

1.Roza r. Kolarr.1862.vj.1880.

2.Klara r. Tišljarr.1883.vj.1900.

Marija r. Kovačr.1930.vj.1947.

Dora r. Čerepinkor.1887.vj.1905.

(kbr.80)

(kbr.135)

(kbr.98)

(kbr.19)(kbr.8)

vj. 1836.

vj. 1857.

Tomor.1858.

Pavaor.1843.

Stjepanr.1837.

Marijar.1854.

Tomo Predragovićr.1839.

Mator.1856.

Franjor.1846.

Franjor.1818.

GRAFIČKI PRIKAZ- STABLO OBITELJI PREDRAGOVIĆ-

X Predragovićr. oko 1790.

Pavao Prepelec1.6.1895.

+8.3.1896.

Josip Prepelec4.9.1912.

Blaž Prepelec22.1.1902

Bara Prepelec20.8.1919.+8.7.1920.

Franjo Prepelec17.8.1886.

(u Ameriku)

Marija Prepelec3.6.1917.

Roza Prepelec3.9.1892. vj. zaStjepana Šokca

Ana Prepelec2.4.1899.

Vjekoslava Prepelec22.5.1916.+3.6.1916.

Anđela Prepelec24.8.1934.

Ivan Prepelecr.17.2.1942.

Vid Prepelec15.6.1947.+15.61947..

Jela Prepelec1.6.1895.

vj.19.1.1914. u Pitom.

Regina Prepelec10.12.1913.

Juraj Prepelec11.4.1890.

Andrija Prepelec25.11.1910.

Ivan Prepelecr.23.6.1911.+1.1.1941.vj. za Mariju 8.1.1934.

Eva rođ. Zdeličanr.17.11.1891.vj.12.1.1910.

Marija rođ. Međurečan21.3.1915.

vj.9.3.1941. (2 put)

Marija rođ. Ivanecr. 17.1. 1863.+15.1.1939.

vj. 11.1.1882.

Kata rođ. Bedekovićr. 15.10.1841.+20.11.1930.

vj.13.11.1861.

?vj. 1820.

?vj. 1798..

vj. 1837. vj. 1851.

(kbr.467 Pitomača)(kbr.468 Pitomača)(kbr.75 Pitomača)

(kbr.75 Pitomača)

(kbr.77 Pitomača)

(kbr.77 Pitomača)

Martin Prepelec15.10.1862.+31.1.1950.

Josip Prepelec9.1.1872.+22.9.1896.

Marko Prepelecr.1838.

Ivan Prepelecr.1852.

Stjepan Prepelecr.1862.

Mato Prepelecr. 1821.

Mato Prepelecr. 6.9. 1840.+1910.(?)

Ivan Prepelecr. 1799.

X Prepelecr.oko 1780.

Marko Prepelecr. 1833..

GRAFIČKI PRIKAZ- STABLO OBITELJI PREPELEC -

Mirko, Mato Rakijašićr.1950.

Branko Rakijašićr.1953.

Krunoslav Rakijašićr.1956.

Vladimir Rakijašićr.1956.

Ana r. Šklebekr.1822-1895.

vj.1846.

Ana r.Zdeličanr.1834.vj.1850.

Jela r.Brlasr.1862.vj.1882.

1.brak Ana r.Majstorr.1851.vj.1867. 2. brak Marta r.Vranek

r.1859.vj.1880.

Ana r.Vlašićr.1836.vj.1865.

Kata r.Cilibašar.1827.

vj. 1819.

vj. 1798.

Franjo Rakijašićr.1874.

Franjo Ksaver Rakijašić r.1929.

Jakob Rakijašićr.1901.

1.brak Ana r.Grgačićr.1875.vj.1895.

2.brak SofijaTandarić r.Mikšić

r.1891.

Bara r.Rakijašićr.1906.vj.1929.

Mara r.Vranekr.1931.vj.1949.

Slavica r.Pašar.1936.vj.1952.

Tomo Rakijašićr.1907.

Roza Rakijašićr.1905.

Kata Rakijašićr.1899.

Marija Rakijašićr.1911.

Đuro Rakijašićr.1904.

Mijo Rakijašićr.1898.

Šimun Rakijašićr.1909.

Terezija Rakijašićr.1902.

Barbara Rakijašićr.1897.

Zvonimir Rakijašićr.1932.

Ivan Rakijašićr.1939.

Tomo Rakijašićr.1847 Ivan Rakijašić

r.1860.

9 djece

Imbro Rakijašićr.1825.

Martin Rakijašićr.1831.

Mato Rakijašićr.1828.

Benko Rakijašićr.1884.

Nikola Rakijašićr.1891.

Marija Rakijašićr.1882.

Šimun Rakijašićr.1889.

Jela Rakijašićr.1897.

Šimun Rakijašićr. 1799.

Mijo Rakijašićr.1820.

X Rakiashichr. oko 1780.

GRAFIČKI PRIKAZ- STABLO OBITELJI RAKIJAŠIĆ -

GRAFIČKI PRIKAZ- STABLO OBITELJI REŠETAR -

Marija r.Jakupecr.1892,vj.1909.

Slavica r.Štefanićr.1925.vj.1946.

Kata r. Hegedušr.1832.vj.1860.

vj. 1829.

Terezija r. Šokecr.1867.vj.1883.

(kbr.104 Pitomača)

(kbr.79 Pitomača)

(kbr.514 Pitomača)(kbr.516 Pitomača)(kbr.515 Pitomača)

Jakob Rešetarr.1924.

Ivan Rešetarr.1951.

Luka Rešetarr.1885.

Stjepan Rešetarr.1893.

Veronika Rešetarr.1902.

Klara Rešetarr.1905.

Marija Rešetarr.1897.

Ana Rešetarr.1913.

Jela Rešetarr.1888.

Mato Rešetarr.1861.

Ana Rešetarr.1908.

Ivan Rešetarr.1920.+1944.

Ivan Rešetarr.1911.+1911.

Marko Rešetarr.1899.

Blaž Rešetarr.1891.

Tomo Rešetarr.1840.

Antun Rešetarr.1841.

Valent Rešetarr.1835.

Stjepan Rešetar r.1830.

Ivan Rešetarr.1811.

X Rešetarr.oko1793.

Vjekoslav Predragovićr.1887.

Franjo Predragovićr.1925.

Stjepan Predragovićr.1951.

Tomo Predragovićr.1858.

Tomo Predragovićr.1839.

Franjo Predragovićr.1818.

X Predragovićr. oko 1790.

Jakob Rešetarr.1924.

Ivan Rešetarr.1951.

Luka Rešetarr.1885.

Mato Rešetarr.1861.

Stjepan Rešetar r.1830.

Ivan Rešetarr.1811.

X Rešetarr.oko1793.

Franjo Šelimber r.1903.

Ivan Šelimber r. 1875.

Ivan Šelimberr.1933.

Viktorija r. Velićan

Mato Šelimber r.1927.

Josip Šelimber r.1894.

Marija Šelimber r. 1878.

Stjepan Šelimberr.1899.

Jalža Šelimber r. 1882.

Ana Šelimber r.1897.

Šimun Šelimber r.1872.

Gabrijel Šelimberr.1929.

Ana Šelimberr.1909.

Jakob Šelimberr.1922.

Martin Šelimber r.1891.

Petar Šelimber r.1931.

Antun Šelimber r.1937.

Jela r. Magdićr.1872.vj.1892.

Jelka r. Majstorr.1910.vj.1925.

(kbr.860 Pitomača)

Bara r. Filjakr.1854.

vj. 1839.

vj. 1818.

Martin Šelimberr. 1852.

Mato Šelimberr. 1819.

Tomo Šelimber r. 1851.

Franjo Šelimber r. 1855.

Jakob Šelimber r. 1840.

Ivan Šelimber r. 1846.

Marko Šelimber r. 1843.

Martin Šelimberr. 1798.

X Šelimberr.oko 1769.

GRAFIČKI PRIKAZ- STABLO OBITELJI ŠELIMBER -

GRAFIČKI PRIKAZ- STABLO OBITELJI ŠIROKI -

Danica r. Došlin

vj. 1830.

Terezija r. Badanjekr.1863.vj.1884.+ 1936.

Marija r. Matočecr.1835.vj.1861.+ 1899.

Terezija r. Gibar.1896.vj.1913.+ 1957.

(kbr.353 Pitomača)(kbr.21 Pitomača)

(kbr.279 Pitomača)

(kbr.829Pitomača)

Antunr. 1938.

Tomor.1918.

Stjepanr.1920.

Ivanr.1923.

Tomor.1922.

Andrijar. 1916.

Vidr. 1862. + 1932.

Jelar. 1932.

Josipr.1927.

Jakobr.1840.

Blažr.1895.

Đuror. 1832.

Ivanr.1899.

Šimunr. 1834. + 1906.

Jurajr. 1891.

Tomor.1813.

X Širokir. oko 1795.

Zdravkorođ. 1962.

Karlorođ. 1996.

Brankor. 22. 01. 1959+1996.

Juraj (Đuro) Tometić23.4.1935.-

Vjekoslav Tometić7.1.1939.

Pavao Tometić12.1.1904.-

Stjepan Tometić1923-9.06.1925.

Ignac Tometić12.1.1895.-

Ivica Tometić11.3.1925.-14.11.1939.

Franjo Tometić24.7.1896.-

Roza Tometić25.09.1920.

Ana Tometić

Kata Tometić24.9.1901.-

Anđelka rođ.19.

Sanja rođ. Čulumović1968.

Jelka rođ.rođ.13.4.1875.

Filjak

Bara rođ. Pašar. 1848. - 5. 06. 1898.

vj. 21. 11. 1867.

Kata r. Barčanr. 1826. - 14. 05. 1899.

vj. 11. 11. 1844.

Klara r. Brlačićr. 4.8. 1826. - 15.5. 1898.

vj. 23. 11. 1842

Bara r. Jakupec19.8. 1846.- 27.10. 1907.

vj. 23.11.1864

Ana Tometić r. ?r. 1782. - 13. 4. 1832.

vj. 1804.?

Bara r. Badanjekr. 1721. - oko 1780.

vj. 21. 2. 1740.

Margareta r. Kočijašr. 1722. - oko 1788.

vj. 21. 2. 1740.

Dora rođ. Zdeličan rođ. 6.2.1899.

(vj. 17.11. 1919.)

(vj. 29.11.1893.)

Josip Tometićrođ. 2.2.1899.1946.?

Mijo (Michael) Tometić6.9.1871.- 23.8. 1944.

Ivan Tometićr. 1847. -1908. ?

Mato Tometićr. 1825. - 23. 6. 1888.

Ivan Tometićr. 12.5.1824. - 9. 11. 1906.

Đuro Tometićr. 3.4.1846.- 27.10. 1907.

Vid Tometićr. 1782. - o. 1830.

Josip Tometićr. 1775. - ?

Josip Tometićr. 1773. - 9.12. 1773.

Tometić ?vj. 1773.?

Bara Tometić rođ.?r. 1752. - 28. 10. 1802.

Luka Tometićr. 1720. - oko 1775.

Kata Tometić neud. ?r.1713. - 25. 4. 1779.

Kata Tometić neud. ?+ 16. 2. 1746.

Mijo Tometićr. 1721. - oko 1790.

Mato Tometićr. 1726. - 23. 1. 1776.

GRAFIČKI PRIKAZ- STABLO OBITELJI TOMETIĆ -

(kbr.845)

(kbr.18)

(kbr.18)

4 djece

(kbr.637)

X Tometić r. oko 1694.

Pitomačke novine Pitomačke novine

24 25

RE

KL

AM

E, O

GL

AS

I I OB

AV

IJE

ST

I

RE

KL

AM

E, O

GL

AS

I I O

BA

VIJ

ES

TI

Lovačka udruga

"FAZAN"PitomačaSve informacijena tel: 033/782-322

Reklame, oglasii obavijesti Svi kupu-

jemo uKIOSKU"ŽABAC"PITOMAČAna trgu kralja Tomislava

Svi kupu-jemo uKIOSKU"ŽABAC"PITOMAČAna trgu kralja Tomislava

- Prodajem gradilište kod željezničke stanice u Pitomači. Odlična lokacija i dobra cijena. Upitati Mariju Filjak (u lokalu Bolji život)

- Prodajem vino stolno bijelo izvrsne kvalitete. Tel.: 714-523.

- Kupujem kuću sa ili bez lokala u centru Pitomače. Za ponude obratiti se u Uredništvo Pitomačkih novina ili u Caffe bar "Big ben" u novom poslovnom centru u Pitomači (Keserica).

- Caffe bar i slastičarnica "Srk" Pitomača prima narudžbe za pečenje kolača i torti za sve prigode. Narudžbe na tel: 781-016.

- Prodajemo piliće za klanje i primamo narudžbe za veće količine. Tel: 783-306.

- Prodajem kuću u Vinogradskoj ulici u Pitomači. Upitati na tel: 782-727 ili 783-822.

- Prodajem vinograd u Aršanju ili mijenjam za slično na moru. Tel. 01/336-4024

- Prodajem kuću u Vinogradskoj ulici u Pitomači. Upitati na tel: 01/4617-506 ili 091/504-0378.

- Iznajmljujem lokal u Vinogradskoj ulici u Pitomači kbr.64. Informacije na tel: 783-058.

- Prodajem kuću u Vinogradskoj ulici u Pitomači kbr. 7. Upitati susjede.

- Iznajmljujem lokal na početku Vinogradske ulice - Pitomača. Tel: 01/2010-293.

- Iznajmljujem lokal u Gajevoj u Pitomači (Saraja). Upitati na tel: 782-234.

- Prodajem kuću sa podkućnicom i gospodarskim objektima u Dravskoj ulici u Pitomači. Tel:782-300.

- Prodajem vinograd u Aršanju. Upitati na tel. 033/783-150

PITOMAČA,Gajeva 34

Tel: 033/782-258i 782-308

PRVA OBRTNOŠTEDNO

KREDITNAZADRUGAPITOMAČA

nudi vam užitak sportskogribolova na svojim ribama

bogatim vodamana Staroj Dravi u Križnici -pogotovo na tzv."Grabi".

Sve informacije natel. 091/512-0490

ŠPORTSKO RIBOLOVNI KLUB

"SMUĐ"KRIŽNICA

ŠRK"Smuđ"

Križnica

KOVAČKARADNJA

KOVAČKARADNJA

Marijan Trstenjak

VELIKA ČREŠNJEVICA 125 033/714-035

POPRAVAK PLUGOVA IKULTIVATORA - IZRAĐUJEM SVE

POTROŠNE DIJELOVE -MONTAŽA KUPLJENIHDIJELOVA BESPLATNA

ZLATARSKA RADNJAVl. Edvarda Barčana

PITOMAČAGajeva 7 033/782-478

ove go ine slavi sv jud

o

50.-u o ljetn cu b i

Uredništvo PITOMAČKIH NOVINA t raži suradnike, od-nosno dopisnike sa područja općine P i t o m a č a . M o l e s e s v i zainteresirani da se jave na telefone 033/714-553 i 098-1723-189 svaki dan od 8 do 20 sati.

Restoran "Obrtnički dom"TVRTKE d.o.o. Pitomača, Gajeva 34

u proširenom i obnovljenom ambijentu Vam nudi:- sve vrste alkoholnih i bezalkoholnih pića- tople napitke - svakodnevno povoljne i

kvalitetne gablece - jela sa roštilja - prženeribice i lignje - organizira svečane ručkove,svadbe, proslave maturi, karmine i sve os-

tale skupove uz izvanredno pristupačnucijenu - u svom prostoru organizira razne izložbe

Kontakt telefon 033/783-816 (restoran) i 033/782-258 (uprava)

RADNO VRIJEME OD 07 DO 22 SATA

DOBRO DOŠLI!

Restoran "Obrtnički dom"

Pitomačke novine Pitomačke novine

24 25

RE

KL

AM

E, O

GL

AS

I I OB

AV

IJE

ST

I

RE

KL

AM

E, O

GL

AS

I I O

BA

VIJ

ES

TI

Lovačka udruga

"FAZAN"PitomačaSve informacijena tel: 033/782-322

Reklame, oglasii obavijesti Svi kupu-

jemo uKIOSKU"ŽABAC"PITOMAČAna trgu kralja Tomislava

Svi kupu-jemo uKIOSKU"ŽABAC"PITOMAČAna trgu kralja Tomislava

- Prodajem gradilište kod željezničke stanice u Pitomači. Odlična lokacija i dobra cijena. Upitati Mariju Filjak (u lokalu Bolji život)

- Prodajem vino stolno bijelo izvrsne kvalitete. Tel.: 714-523.

- Kupujem kuću sa ili bez lokala u centru Pitomače. Za ponude obratiti se u Uredništvo Pitomačkih novina ili u Caffe bar "Big ben" u novom poslovnom centru u Pitomači (Keserica).

- Caffe bar i slastičarnica "Srk" Pitomača prima narudžbe za pečenje kolača i torti za sve prigode. Narudžbe na tel: 781-016.

- Prodajemo piliće za klanje i primamo narudžbe za veće količine. Tel: 783-306.

- Prodajem kuću u Vinogradskoj ulici u Pitomači. Upitati na tel: 782-727 ili 783-822.

- Prodajem vinograd u Aršanju ili mijenjam za slično na moru. Tel. 01/336-4024

- Prodajem kuću u Vinogradskoj ulici u Pitomači. Upitati na tel: 01/4617-506 ili 091/504-0378.

- Iznajmljujem lokal u Vinogradskoj ulici u Pitomači kbr.64. Informacije na tel: 783-058.

- Prodajem kuću u Vinogradskoj ulici u Pitomači kbr. 7. Upitati susjede.

- Iznajmljujem lokal na početku Vinogradske ulice - Pitomača. Tel: 01/2010-293.

- Iznajmljujem lokal u Gajevoj u Pitomači (Saraja). Upitati na tel: 782-234.

- Prodajem kuću sa podkućnicom i gospodarskim objektima u Dravskoj ulici u Pitomači. Tel:782-300.

- Prodajem vinograd u Aršanju. Upitati na tel. 033/783-150

PITOMAČA,Gajeva 34

Tel: 033/782-258i 782-308

PRVA OBRTNOŠTEDNO

KREDITNAZADRUGAPITOMAČA

nudi vam užitak sportskogribolova na svojim ribama

bogatim vodamana Staroj Dravi u Križnici -pogotovo na tzv."Grabi".

Sve informacije natel. 091/512-0490

ŠPORTSKO RIBOLOVNI KLUB

"SMUĐ"KRIŽNICA

ŠRK"Smuđ"

Križnica

KOVAČKARADNJA

KOVAČKARADNJA

Marijan Trstenjak

VELIKA ČREŠNJEVICA 125 033/714-035

POPRAVAK PLUGOVA IKULTIVATORA - IZRAĐUJEM SVE

POTROŠNE DIJELOVE -MONTAŽA KUPLJENIHDIJELOVA BESPLATNA

ZLATARSKA RADNJAVl. Edvarda Barčana

PITOMAČAGajeva 7 033/782-478

go sl svove dine avi oju

u o etn50.- blj icu

Uredništvo PITOMAČKIH NOVINA t raži suradnike, od-nosno dopisnike sa područja općine P i t o m a č a . M o l e s e s v i zainteresirani da se jave na telefone 033/714-553 i 098-1723-189 svaki dan od 8 do 20 sati.

Restoran "Obrtnički dom"TVRTKE d.o.o. Pitomača, Gajeva 34

u proširenom i obnovljenom ambijentu Vam nudi:- sve vrste alkoholnih i bezalkoholnih pića- tople napitke - svakodnevno povoljne i

kvalitetne gablece - jela sa roštilja - prženeribice i lignje - organizira svečane ručkove,svadbe, proslave maturi, karmine i sve os-

tale skupove uz izvanredno pristupačnucijenu - u svom prostoru organizira razne izložbe

Kontakt telefon 033/783-816 (restoran) i 033/782-258 (uprava)

RADNO VRIJEME OD 07 DO 22 SATA

DOBRO DOŠLI!

Restoran "Obrtnički dom"

RE

KL

AM

E, O

GL

AS

I I O

BA

VIJ

ES

TI

Pitomačke novine Pitomačke novine

26 27

GALERIJA - GRAFIČKA PRIPREMAvl. Željka Begović

Otrovanec 60 tel:033/714-553

Izrađujemo rodoslovlja - obiteljskastabla za područje cijele Republike

Hrvatske.

"BB-art" Pitomača

Koštovnik reklamnog i oglasnog prostora, odnosno zakupa prostora u Pitomačkim novinama

1. Unutrašnje stranice - 1 boja:a) A7 = 70,00 knb) A6 = 130,00 knc) A5 = 220,00 knd) A4 = 490,00 kn2. Posljednja vanjska stranica:a) A7 = 205,00 knb) A6 = 410,00 knc) A5 = 820,00 knd) A4 = 1.640,00 knBroj objava: 2 puta 10% popusta, 3-6 puta 20% popusta, iznad 6 do 12 objava 30% popusta.Cijena pojedinačnog oglasa iznosi 15 kuna po oglasu.INFORMACIJE O REKLAMNOM I OGLASNOM PROSTORU, odnosno zakupu prostora u Pitomačkim novinama možete dobiti na tel:033/714-553 i 098/1723-189, odnosno na adresi Otrovanec 60.

A7

A7

A6

A5

A4

93

,5 M

hz P

ITO

MI R

AD

IOPitomačaGajeva 33

tel:781-001

RE

KL

AM

E, O

GL

AS

I I OB

AV

IJE

ST

I

Fo

to "

Be

go

vić

"Trg

kra

lja

To

mis

lav

a 1

8 i b

bP

ito

ma

ča

Fo

to

Be

go

vić

1 t

el:

78

2-3

40

Fo

to

Be

go

vić

2 t

el:

78

3-4

67

Kod nas možete tokomcijelog dana kupiti sve

ono što Vam je potrebnou kući - poručuju izTrgovačke radnje

u OtrovancuTel. 033/714-417

PAVLEKOVIĆ

Vl. Branko ŠelimberTina Ujevića 52

PITOMAČA 033/782-149

Autoservis

ŠELIMBER

"GRGAČIĆ"mesarsko-kobasičarska radnja

Vl. Željko Grgačić

PITOMAČA, Trg kralja Tomislava 18Tel: 033/782-321

54 godine

stisku va

"GRGAČIĆ""GRGAČIĆ"

Svim zainteresiranima čitateljima Pitomačkih novina i mještanima pitomačke općine iz uredništva Pitomačkih novina poručujemo da se mogu predbilježiti na luksuzno uvezano 2001. godište Pitomačkih novina, to jest uvezani će biti svi brojevi prvog godišta. Prvi takvi uvezani primjerci biti će u prodaji odmah po izlasku broja za prosinac 2001. godine. Sve informacije na telefone Pitomačkih novina.

U ovim ljetnimdanima osvježitese u Cafe baru

u staromposlovnom centru

Bakhus

RE

KL

AM

E, O

GL

AS

I I O

BA

VIJ

ES

TI

Pitomačke novine Pitomačke novine

26 27

GALERIJA - GRAFIČKA PRIPREMAvl. Željka Begović

Otrovanec 60 tel:033/714-553

Izrađujemo rodoslovlja - obiteljskastabla za područje cijele Republike

Hrvatske.

"BB-art" Pitomača

Koštovnik reklamnog i oglasnog prostora, odnosno zakupa prostora u Pitomačkim novinama

1. Unutrašnje stranice - 1 boja:a) A7 = 70,00 knb) A6 = 130,00 knc) A5 = 220,00 knd) A4 = 490,00 kn2. Posljednja vanjska stranica:a) A7 = 205,00 knb) A6 = 410,00 knc) A5 = 820,00 knd) A4 = 1.640,00 knBroj objava: 2 puta 10% popusta, 3-6 puta 20% popusta, iznad 6 do 12 objava 30% popusta.Cijena pojedinačnog oglasa iznosi 15 kuna po oglasu.INFORMACIJE O REKLAMNOM I OGLASNOM PROSTORU, odnosno zakupu prostora u Pitomačkim novinama možete dobiti na tel:033/714-553 i 098/1723-189, odnosno na adresi Otrovanec 60.

A7

A7

A6

A5

A4

93

,5 M

hz P

ITO

MI R

AD

IO

PitomačaGajeva 33

tel:781-001

RE

KL

AM

E, O

GL

AS

I I OB

AV

IJE

ST

I

Fo

to "

Be

go

vić

"Trg

kra

lja

To

mis

lav

a 1

8 i b

bP

ito

ma

ča

Fo

to

Be

go

vić

1 t

el:

78

2-3

40

Fo

to

Be

go

vić

2 t

el:

78

3-4

67

Kod nas možete tokomcijelog dana kupiti sve

ono što Vam je potrebnou kući - poručuju izTrgovačke radnje

u OtrovancuTel. 033/714-417

PAVLEKOVIĆ

Vl. Branko ŠelimberTina Ujevića 52

PITOMAČA 033/782-149

Autoservis

ŠELIMBER

"GRGAČIĆ"mesarsko-kobasičarska radnja

Vl. Željko Grgačić

PITOMAČA, Trg kralja Tomislava 18Tel: 033/782-321

4 g d n5 o i e

skustvi a

"GRGAČIĆ""GRGAČIĆ"

Svim zainteresiranima čitateljima Pitomačkih novina i mještanima pitomačke općine iz uredništva Pitomačkih novina poručujemo da se mogu predbilježiti na luksuzno uvezano 2001. godište Pitomačkih novina, to jest uvezani će biti svi brojevi prvog godišta. Prvi takvi uvezani primjerci biti će u prodaji odmah po izlasku broja za prosinac 2001. godine. Sve informacije na telefone Pitomačkih novina.

U ovim ljetnimdanima osvježitese u Cafe baru

u staromposlovnom centru

Bakhus