TZ PITOMAČA

2 3

Pitomačke novine Pitomačke novine

"PITOMAČKE NOVINE"Mjesečni časopis Pitomače i okolice

Br.3, God. I., Lipanj (Ivanščak, Klasen, Rožencvet) 2001. g.

Nakladnik, grafička pripremai tisak:

Galerija - grafička priprema - nakladništvovl. Željka Begović - PITOMAČA, Otrovanec 60

tel&fax: 033/714-553 - 098/1723-189MB: 2206966315908

e-mail: pitomacke-novine@usa.nethttp://pitomacke-novine.tripod.com

Glavni i odgovorni urednik:Branko Begović

Uređivački odbor:prof. Ivan Zelenbrz, Mirko Lauš, vlč. Tomislav Petrić, dr.

Marijan Jergović i Božo Čulo

Lektura i korektura: Željka Begović

Fotografije: Foto "Begović" Pitomača i B. Begović

Rukopisi se šalju na adresu nakladnika najkasnije do 22. u mjesecu i ne vraćaju se.

Sve informacije kao i narudžbe vezane za oglase,reklame i obavijesti, te pretplatu na list možete dobiti na

navedenim telefonskim brojevima nakladnika ili na navedenoj adresi.

Izdavanje časopisa odobreno je od Vlade Republike Hrvatske (Ured za odnose s javnošću) br.504-02/3-2001-01

Kazalo str.

KAJ JE BILO AKTUALNO VMESECU LIPNJU -2

STURISTIČKE ZAJEDNICE OPĆINE PITOMAČA - 3

NEKAJ IZ OPĆINE I POLITIKE - 4-5

GOSPODARSKE CRTICE I NOVOSTI - 6-7

DELALA SU I DRUŠTVA I KLUBOVI - 8-9

NEKAJ VAM OĆE REĆI VELEČASNI - 10

SKULTURE - 11-13

IZ PROŠLOSTI PITOMAČKOG KRAJA - 14-15

RAZGOVORI PRI KAVI I - 16

KAJ SE ZGODNOGA DOGODILO V PITOMAČI - ZANIMLJIVOSTI - 17-18

ČOŠEK ZA DECU (I RODITELJE) - RAZNO - 19

MALO SE RAZONODITE - RAZNO - 20

PRILOG (Rodoslovlja, obiteljska stabla i prezimena obitelji u Pitomači i okolici 2.) - 21-23

REKLAME, OGLASI I OBAVIJESTI - 24-27

VREMENSKA PROGNOZA ZA PODRAVINU (lipanj - srpanj) - 28

"BB-art" Pitomača

ST

UR

IST

IČK

E Z

AJE

DN

ICE

OP

ĆIN

E P

ITO

MA

ČA

Tjedan općine Pitomačaukratko

ako i svake godine tako je i ove u Pitomači obilježen Tjedan općine Pitomača, počev sa 9. lipnjom sakupljanjem uzoraka vina za 22.

izložbu vina Pitomača 2001. i zaključno sa 17. lipnjom priređivanjem Smotre folklora 2001. godine.

U toku tjedna održano je niz priredbi i raznih svečanosti, od čega je kulminacija postignuta priređivanjem festivala Pjesme Podravine i podravlja 15. i 16. lipnja.

U srijedu, 13. lipnja ponovo je stavljena u funkciju stara renovirana skela na Banovom brodu, nakon čega je u Križnici obilježeno Antunovo i tom prigodom posvečena zastava ŠRK "Smuđ" Križnica kojoj je kumovao Ivan Begović iz Pitomače. Istog je dana u 19 sati održana i završna priredba Osnovne škole Petra Preradovića u kino sali u Pitomači. Narednog dana, u predvorju kino sale u Pitomači, otvorena je 22. izložba vina, dok su odličja podjeljena na samo Vidovo, 15. lipnja, ujedno i prvog dana festivala Pjesme Podravine i podravlja 2001. Istog je dana odigrana i prijateljska nogometna utakmica, na nogometnom igralištu u Pitomači, i to veterana Pitomače i Đurđevca (rez.5:1). U večernjim satima 14. lipnja otvorena je i izložba slika slikara pitomačkog kruga i to u MALSS centru u Pitomači.

Kulminacija se zbila u subotu, u dvorani osnovne škole, kada je priređena završna večer festivala sa početkom u 21 sat, što se moglo pratiti izravnim prijenosom HRT-a na drugom programu. Tjedan općine je završio tradicionalnom Smotrom folklora u nedjelju, 17. lipnja sa nastupom 10.-ak folklornih skupina.

Ž.B.

KA

J JE

BIL

O A

KT

UA

LN

O V

ME

SE

CU

LIP

NJU

ĐURA (crta i piše Stiv)

K

ijetko se koje mjesto u Podravini može pohvaliti, kao Pitomača, da je već prije 50.-ak godina imalo organizaciju, odnosno društvo

koje se bavilo promidžbom turizma. Tim više, Turističko društvo Pitomača već 1969. godine izdaje prvi turistički vodić (tehnički opremila akad. slikar Zorka Forko) u kojem se navode sve zanimljivosti pitomačkog kraja (nakon 1969. nije bilo mnogo kataloga?).

Na kraju navedenog vodića stoji slijedeće: "Podravci s ushičenjem i zanosom govore o svom zavičaju, kao najdražem na svijetu tom. Ali zbog svoje ljepote, bogatstva i tradicionalne gos-toljubivosti, ovaj kraj predstavlja izvanrednu turističku zanimljivost i postaje jednako drag i gostima koji ga sve češće posjećuju. Organizaciju boravka u Pitomači i njenoj okolini - uključujući smještaj i prehranu kao i sve obavijesti daje Turističko društvo Pitomača preko Obrtničke štedno kreditne zadruge u Pitomači, Gajeva ulica 20, telefon broj 22.

Pitomača Vas zove i očekuje. Dođete li jednom samo u naš kraj, i Vi ćete zavoljeti ravnu Podravinu."

A danas?

Tako je bilo nekada. Dakle već u to vrijeme ovaj je kraj imao značajnu turis-tičku ponudu. A kako je danas.

Za tih 30.-ak godina stvari su se nešto promijenile. Po-četkom 1990.-ih osni-va se na temeljima navedenog društva Turistička zajednica obnovljene općine Pi-tomača. Kroz nekoliko godina turistička po-nuda se povečala. Sve se više propagira se-oski turizam. Sve je za-nimljivija ponuda koju nudi rijeka Drava: bo-gat sportski ribolov, odmor u tišini i čistoj prirodi... Razne se-zonske sadržaje nudi

Sve informacije u vezi turističke ponude na području općine Pitomača možete dobiti sva-kodnevno kod predsjednika Turističke zajednice općine Pitomača Branka Tkalčeca (restoran Zlatni klas Otrovanec), odnosno na tel: 033/714-114.

samo mjesto Pitomača: festival Pjesme Podravine i Podravlja, Tjedan Općine Pitomača sa raznim kulturnim i društvenim sadržajima, tradicionalnom Smotrom folklora, izložbom vina... Ovdje se nudi i mnoštvo jednodnevnih ponuda, kao npr. restoran Zlatni klas Otrovanec nudi, pored ostalog, jahanje konja, vožnje kočijama i drugo.

No postoje i razni problemi. Prvenstveno to je pitanje višednevnog smještaja u Pitomači i okolici. Osim toga potrebno je što skorije povezati dva različita ambijenta, odnosno Bilogoru i rijeku Dravu, koji nude raznovrsne sadržaje. Na rijeci Dravi, odnosno Križnici (očekuje se da se taj dio proglasi Zaštičenim krajolikom Križnica) postoji samo jedna legalna Kuća za odmor, dok organizirani boravak za pojedinačne goste moguć je još samo i u vinogradima podno Bilogore (Aršanj, Otrovanski breg).

Tako je na primjer povodom Tjedna općine Pitomača i to 16. lipnja ove godine organizirana, za veleposlanike nekoliko država u RH, vožnja kočijom Zlatnog klasa Otrovanec uz posjetu Lipici i vinogradima (detalj na naslovnoj stranici), nakon čega su bili gosti na završnoj večeri festivala Pjesme Podravine i podravlja..., čime je svakako dokazano da se ovdje ima što pokazati i da mi to znamo - a oni će to sigurno prenijeti dalje.

B.T.

Prva strana katalogaiz 1969. godine.

Pitomača je već 1950.-ihgodina imala Turističkodruštvo Pitomača -jedno od najstarijih u Podravini

R

Je

da

n o

d n

ek

olik

o n

ov

ijih

ka

talo

ga

TZ

Pit

om

ač

a.

TZ PITOMAČA

2 3

Pitomačke novine Pitomačke novine

"PITOMAČKE NOVINE"Mjesečni časopis Pitomače i okolice

Br.3, God. I., Lipanj (Ivanščak, Klasen, Rožencvet) 2001. g.

Nakladnik, grafička pripremai tisak:

Galerija - grafička priprema - nakladništvovl. Željka Begović - PITOMAČA, Otrovanec 60

tel&fax: 033/714-553 - 098/1723-189MB: 2206966315908

e-mail: pitomacke-novine@usa.nethttp://pitomacke-novine.tripod.com

Glavni i odgovorni urednik:Branko Begović

Uređivački odbor:prof. Ivan Zelenbrz, Mirko Lauš, vlč. Tomislav Petrić, dr.

Marijan Jergović i Božo Čulo

Lektura i korektura: Željka Begović

Fotografije: Foto "Begović" Pitomača i B. Begović

Rukopisi se šalju na adresu nakladnika najkasnije do 22. u mjesecu i ne vraćaju se.

Sve informacije kao i narudžbe vezane za oglase,reklame i obavijesti, te pretplatu na list možete dobiti na

navedenim telefonskim brojevima nakladnika ili na navedenoj adresi.

Izdavanje časopisa odobreno je od Vlade Republike Hrvatske (Ured za odnose s javnošću) br.504-02/3-2001-01

Kazalo str.

KAJ JE BILO AKTUALNO VMESECU LIPNJU -2

STURISTIČKE ZAJEDNICE OPĆINE PITOMAČA - 3

NEKAJ IZ OPĆINE I POLITIKE - 4-5

GOSPODARSKE CRTICE I NOVOSTI - 6-7

DELALA SU I DRUŠTVA I KLUBOVI - 8-9

NEKAJ VAM OĆE REĆI VELEČASNI - 10

SKULTURE - 11-13

IZ PROŠLOSTI PITOMAČKOG KRAJA - 14-15

RAZGOVORI PRI KAVI I - 16

KAJ SE ZGODNOGA DOGODILO V PITOMAČI - ZANIMLJIVOSTI - 17-18

ČOŠEK ZA DECU (I RODITELJE) - RAZNO - 19

MALO SE RAZONODITE - RAZNO - 20

PRILOG (Rodoslovlja, obiteljska stabla i prezimena obitelji u Pitomači i okolici 2.) - 21-23

REKLAME, OGLASI I OBAVIJESTI - 24-27

VREMENSKA PROGNOZA ZA PODRAVINU (lipanj - srpanj) - 28

"BB-art" Pitomača

ST

UR

IST

IČK

E Z

AJE

DN

ICE

OP

ĆIN

E P

ITO

MA

ČA

Tjedan općine Pitomačaukratko

ako i svake godine tako je i ove u Pitomači obilježen Tjedan općine Pitomača, počev sa 9. lipnjom sakupljanjem uzoraka vina za 22.

izložbu vina Pitomača 2001. i zaključno sa 17. lipnjom priređivanjem Smotre folklora 2001. godine.

U toku tjedna održano je niz priredbi i raznih svečanosti, od čega je kulminacija postignuta priređivanjem festivala Pjesme Podravine i podravlja 15. i 16. lipnja.

U srijedu, 13. lipnja ponovo je stavljena u funkciju stara renovirana skela na Banovom brodu, nakon čega je u Križnici obilježeno Antunovo i tom prigodom posvečena zastava ŠRK "Smuđ" Križnica kojoj je kumovao Ivan Begović iz Pitomače. Istog je dana u 19 sati održana i završna priredba Osnovne škole Petra Preradovića u kino sali u Pitomači. Narednog dana, u predvorju kino sale u Pitomači, otvorena je 22. izložba vina, dok su odličja podjeljena na samo Vidovo, 15. lipnja, ujedno i prvog dana festivala Pjesme Podravine i podravlja 2001. Istog je dana odigrana i prijateljska nogometna utakmica, na nogometnom igralištu u Pitomači, i to veterana Pitomače i Đurđevca (rez.5:1). U večernjim satima 14. lipnja otvorena je i izložba slika slikara pitomačkog kruga i to u MALSS centru u Pitomači.

Kulminacija se zbila u subotu, u dvorani osnovne škole, kada je priređena završna večer festivala sa početkom u 21 sat, što se moglo pratiti izravnim prijenosom HRT-a na drugom programu. Tjedan općine je završio tradicionalnom Smotrom folklora u nedjelju, 17. lipnja sa nastupom 10.-ak folklornih skupina.

Ž.B.

KA

J JE

BIL

O A

KT

UA

LN

O V

ME

SE

CU

LIP

NJU

ĐURA (crta i piše Stiv)

K

ijetko se koje mjesto u Podravini može pohvaliti, kao Pitomača, da je već prije 50.-ak godina imalo organizaciju, odnosno društvo

koje se bavilo promidžbom turizma. Tim više, Turističko društvo Pitomača već 1969. godine izdaje prvi turistički vodić (tehnički opremila akad. slikar Zorka Forko) u kojem se navode sve zanimljivosti pitomačkog kraja (nakon 1969. nije bilo mnogo kataloga?).

Na kraju navedenog vodića stoji slijedeće: "Podravci s ushičenjem i zanosom govore o svom zavičaju, kao najdražem na svijetu tom. Ali zbog svoje ljepote, bogatstva i tradicionalne gos-toljubivosti, ovaj kraj predstavlja izvanrednu turističku zanimljivost i postaje jednako drag i gostima koji ga sve češće posjećuju. Organizaciju boravka u Pitomači i njenoj okolini - uključujući smještaj i prehranu kao i sve obavijesti daje Turističko društvo Pitomača preko Obrtničke štedno kreditne zadruge u Pitomači, Gajeva ulica 20, telefon broj 22.

Pitomača Vas zove i očekuje. Dođete li jednom samo u naš kraj, i Vi ćete zavoljeti ravnu Podravinu."

A danas?

Tako je bilo nekada. Dakle već u to vrijeme ovaj je kraj imao značajnu turis-tičku ponudu. A kako je danas.

Za tih 30.-ak godina stvari su se nešto promijenile. Po-četkom 1990.-ih osni-va se na temeljima navedenog društva Turistička zajednica obnovljene općine Pi-tomača. Kroz nekoliko godina turistička po-nuda se povečala. Sve se više propagira se-oski turizam. Sve je za-nimljivija ponuda koju nudi rijeka Drava: bo-gat sportski ribolov, odmor u tišini i čistoj prirodi... Razne se-zonske sadržaje nudi

Sve informacije u vezi turističke ponude na području općine Pitomača možete dobiti sva-kodnevno kod predsjednika Turističke zajednice općine Pitomača Branka Tkalčeca (restoran Zlatni klas Otrovanec), odnosno na tel: 033/714-114.

samo mjesto Pitomača: festival Pjesme Podravine i Podravlja, Tjedan Općine Pitomača sa raznim kulturnim i društvenim sadržajima, tradicionalnom Smotrom folklora, izložbom vina... Ovdje se nudi i mnoštvo jednodnevnih ponuda, kao npr. restoran Zlatni klas Otrovanec nudi, pored ostalog, jahanje konja, vožnje kočijama i drugo.

No postoje i razni problemi. Prvenstveno to je pitanje višednevnog smještaja u Pitomači i okolici. Osim toga potrebno je što skorije povezati dva različita ambijenta, odnosno Bilogoru i rijeku Dravu, koji nude raznovrsne sadržaje. Na rijeci Dravi, odnosno Križnici (očekuje se da se taj dio proglasi Zaštičenim krajolikom Križnica) postoji samo jedna legalna Kuća za odmor, dok organizirani boravak za pojedinačne goste moguć je još samo i u vinogradima podno Bilogore (Aršanj, Otrovanski breg).

Tako je na primjer povodom Tjedna općine Pitomača i to 16. lipnja ove godine organizirana, za veleposlanike nekoliko država u RH, vožnja kočijom Zlatnog klasa Otrovanec uz posjetu Lipici i vinogradima (detalj na naslovnoj stranici), nakon čega su bili gosti na završnoj večeri festivala Pjesme Podravine i podravlja..., čime je svakako dokazano da se ovdje ima što pokazati i da mi to znamo - a oni će to sigurno prenijeti dalje.

B.T.

Prva strana katalogaiz 1969. godine.

Pitomača je već 1950.-ihgodina imala Turističkodruštvo Pitomača -jedno od najstarijih u Podravini

R

Je

da

n o

d n

ek

olik

o n

ov

ijih

ka

talo

ga

TZ

Pit

om

ač

a.

NE

KA

J IZ

OP

ĆIN

E I P

OL

ITIK

EPitomačke novine Pitomačke novine

4 5

NE

KA

J IZ

OP

ĆIN

E I P

OL

ITIK

E

Ispred Općine Pitomača vijenci na obilježja i grobove poginulih branitelja položeni 29. svibnja, dok je HDZ općine Pitomača polaganje organizirao 30. svibnja?

Kako se održava groblje u Velikoj Črešnjevici?

Sudeći prema zatečenoj situaciji 30. svibnja, prilikom polaganja vijenaca na grobove poginulih branitelja groblje u Velikoj Črešnjevici čini se nitko ne održava, ne kosi travu i sl. Zatećena je vrlo visoka trava, hrpe smeća i drugo. Prema pričanju mještana to je dužnost Komunalnog Pitomača, a budući da groblje nitko ne kosi i ne odvozi suho cvijeće i slično, to rade sami mještani i ljute se. Na kraju se svi pitaju tko je nadležan, ali je činjenica da je prilikom polaganja vijenaca zatečeno u vrlo neurednom i zapuštenom stanju (?).

rigodno proslavi Dana državnosti Općina Pitomača organizirala je, kao i svake godine, polaganje vijenaca na grobove poginulih branitelja, te na spomen obilježja braniteljima Domovinskog rata. To se dogodilo ove godine izvanredno 29. svibnja (svake godine se to događalo30. 05.). Općinska organizacija HDZ-a

smatrala je da to nije u redu, pa je ponovila polaganje vijenaca upravo 30. svibnja na sve grobove i sva obilježja braniteljima poginulim u Domovinskom ratu.

B.B.

Odavanje počasti na groblju uVelikoj Črešnjevici 30. svibnja.

Polaganje vijenaca ispred spomenapoginulim braniteljima u centru

Pitomače 29. svibnja 2001. g.

P

Da li će Otrovanec ikada dobiti asvalt?

vakako je za pohvalu novoj (staroj) vlasti asvaltiranje dionice neasvaltiranih naseljenih ( i pol jskih) puteva u

Starogradačkom Marofu koje je svećano završeno tri dana prije lokalnih izbora i dva dana prije početka izborne šutnje. Sada ćemo imati nešto manje neasvaltiranih cesta, i to oko 2 kilometra, koliko je asvaltirano u Stgr. Marofu, a stanovnici 20 kuća manje blata za kišnih i sniježnih perioda. E, još je ostalo samo 950 metara neasvaltiranih cesta u Otrovancu, pa će se tako i stanovnici 60 kuća u Otrovancu valjda nekada riješiti blata u vrijeme kišnih i sniježnih perioda. Samo se svi pitaju kada?

B.B.

S

Rezultati popisa stanovništva provedenog u travnju 2001. godine

ako smo obečali u proteklim brojevima tek ovih dana možemo iznijeti, ali samo osnovne podatke koje smo dobili u Uredu za

statistiku Virovitica. Općina Pitomača ukupno broji prema popisu od 31. ožujka 2001. godine 10486 stanovnika. Sama Pitomača broji 5732, a područna mjesta: Dinjevac 491, Grabrovnica 468, Kladare 528, Križnica 123, Mala Črešnjevica 205, Otrovanec 646, Sedlarica 377, Stari Gradac 725, Starogradački Marof 355, Turnašica 394 i Velika Črešnjevica 542 stanovnika. U odnosu na posljednji popis stanovništva od 1991. godine broj stanovništva same Pitomače smanjio se. Te je godine Pitomača imala 5942 žitelja.

B.B.

Obilježena godišnjica smrti Stjepana Sulimanca

Već sedmi put po redu u rodnom mjestu prvog podpredsjednika Sabora RH obilježena je godišnjica smrti polaganjem vijenaca na grob na mjesnom groblju. Osim izaslanika iz Sabora RH i općinskih, te županijskih dužnosnika polaganju vijenca prisustvovala je i nekolicina mještana Pitomače i okolnih sela.

Nešto je ranije ista prostorija nanovo okrečena i na zid stavljena zastava - što se na trenutak činilo sasvim normalno - Stjepan Blažinčić, inače iz Turnašice uspio je primjetiti da je sve u redu osim da nedostaje uokvirena slika Stjepana Sulimanca. Ona je inače stajala do tada na jednom od zidova. Krivac je, navodno, pronađen, a sve je završeno zakuskom i komentarima o tome kako je Turnašica inaće imala dosta koristi od gospodina Stjepana Sulimanca, ako ne druge - dobila je novu školu.

B.B.

Turnašici,

K

Općinska priznanja zaslužnim žiteljima

a svečanoj sjednici Općinskog poglavarstva koja je održana povodom Dana općine Pitomača unazočnosti župana Ivana Horvata načelnik općine Zdravko Dijaković podijelio je zaslužnim žiteljima općine općinska priznanja - Povelje s likom Petra Preradovića.N

Izabrani vijećnici u Općinsko vijeće Općine Pitomača

akon izbora lokalne samouprave konstituirano je Općinsko vijeće Općine Pitomača. Situacija je slijedeća: HSS u Vijeću ima 7 članova (Branko Vranek, Tomo Filipović, Josip Poljak, Pavao Filjak, Željko Gucek, Dražen

Bogović i Franjo Ružić), HDZ 4 člana (Ivan Erhatić, Ivan Branko Majstor, Mato Dent i Željko Grgačić), HSLS 2 člana (Branko Giba i Marijan Jagar), SDP 1 člana (Darko Kološ) i HNS također 1 člana (dr. Radovan Galešev).

Za načelnika općine izabran je ponovo Zdravko Dijaković sa liste Hrvatske seljačke stranke.

B.B.

N

Zdravko Dijaković, ponovo načelnikOpćine Pitomača.

Prigodno dodjeli Povelja zaslužnim žiteljima općine

e želim omalovažavati ničiji rad ni zalaganje na bilo kojem polju djelovanja, ali pročitavši nagrađena imena, ne mogu a da ne reagiram, poznavajući u

dobroj mjeri Pitomaču i okolicu.Gospodo, da li ste ikada čuli za gospodina Marka

Bijuka, koji je odgojio desetine generacija mladih sportaša. Jeste li čuli za gosp. dr. Marijana Jergovića koji nesebično već godinama radi na pitomačkim kulturnim događanjima ili, pak, za Branka Begovića koji je napisao nekoliko knjiga i mnoštvo članaka o, kako on kaže, "svojoj Pitomači" i koji prošlost Pitomače i zbivanja u njoj zna napamet i kad je najbolje pijan?

Ovdje sam spomenula upravo ove osobe zbog toga što znam da njima ta priznanja ne bi bila ni nagrada ni poticaj za daljnji rad, jer i do sad su to radili za srce i dušu i nije ih nagrađivala ni jedna vlast, ali narod zna i pamti, a djela ostaju i govore sama za sebe.

Vjerujem da ima još zaslužnih Pitomačana koji rade u sjeni nekih trenutnih događanja i nadam se da će doći i njihovo vrijeme.

Ž.B.

N

Za kontinuiran i plodonosan rad u promicanju kulture, tehničke kulture i odgoju mladih Povelju je dobio Luka Hrvatić, za uspješan rad u Astronomskog društvu Povelje su dobili Branislav Novosel i Miroslav Horvatinović, za uzorno zalaganje u promicanju i očuvanju kulturne baštine Povelju je dobila Ivka Skender, za predan rad u razvoju športa i okupljanju mladih Povelju je dobio Antun Oberan, za postignute uspjehe i nesebičan doprinos u razvoju športa Povelju je dobio Ivan Kostelac dok je Mihaela Barčan Povelju dobila za izvanredne uspjehe u kuglačkom športu.

Na završnoj priredbi učenika osnovne škole općinska priznanja - Priznanja s likom Petra Preradovića uručena su odličnim učenicima osmih razreda. Ova Priznanja dobilo je 31 od ukupno 96 učenika "osmaša" što je veoma dobar rezultat učenika, ali istovremeno priznanje i njihovim učiteljima.

Z.C.

NE

KA

J IZ

OP

ĆIN

E I P

OL

ITIK

E

Pitomačke novine Pitomačke novine

4 5

NE

KA

J IZ

OP

ĆIN

E I P

OL

ITIK

E

Ispred Općine Pitomača vijenci na obilježja i grobove poginulih branitelja položeni 29. svibnja, dok je HDZ općine Pitomača polaganje organizirao 30. svibnja?

Kako se održava groblje u Velikoj Črešnjevici?

Sudeći prema zatečenoj situaciji 30. svibnja, prilikom polaganja vijenaca na grobove poginulih branitelja groblje u Velikoj Črešnjevici čini se nitko ne održava, ne kosi travu i sl. Zatećena je vrlo visoka trava, hrpe smeća i drugo. Prema pričanju mještana to je dužnost Komunalnog Pitomača, a budući da groblje nitko ne kosi i ne odvozi suho cvijeće i slično, to rade sami mještani i ljute se. Na kraju se svi pitaju tko je nadležan, ali je činjenica da je prilikom polaganja vijenaca zatečeno u vrlo neurednom i zapuštenom stanju (?).

rigodno proslavi Dana državnosti Općina Pitomača organizirala je, kao i svake godine, polaganje vijenaca na grobove poginulih branitelja, te na spomen obilježja braniteljima Domovinskog rata. To se dogodilo ove godine izvanredno 29. svibnja (svake godine se to događalo30. 05.). Općinska organizacija HDZ-a

smatrala je da to nije u redu, pa je ponovila polaganje vijenaca upravo 30. svibnja na sve grobove i sva obilježja braniteljima poginulim u Domovinskom ratu.

B.B.

Odavanje počasti na groblju uVelikoj Črešnjevici 30. svibnja.

Polaganje vijenaca ispred spomenapoginulim braniteljima u centru

Pitomače 29. svibnja 2001. g.

P

Da li će Otrovanec ikada dobiti asvalt?

vakako je za pohvalu novoj (staroj) vlasti asvaltiranje dionice neasvaltiranih naseljenih ( i pol jskih) puteva u

Starogradačkom Marofu koje je svećano završeno tri dana prije lokalnih izbora i dva dana prije početka izborne šutnje. Sada ćemo imati nešto manje neasvaltiranih cesta, i to oko 2 kilometra, koliko je asvaltirano u Stgr. Marofu, a stanovnici 20 kuća manje blata za kišnih i sniježnih perioda. E, još je ostalo samo 950 metara neasvaltiranih cesta u Otrovancu, pa će se tako i stanovnici 60 kuća u Otrovancu valjda nekada riješiti blata u vrijeme kišnih i sniježnih perioda. Samo se svi pitaju kada?

B.B.

S

Rezultati popisa stanovništva provedenog u travnju 2001. godine

ako smo obečali u proteklim brojevima tek ovih dana možemo iznijeti, ali samo osnovne podatke koje smo dobili u Uredu za

statistiku Virovitica. Općina Pitomača ukupno broji prema popisu od 31. ožujka 2001. godine 10486 stanovnika. Sama Pitomača broji 5732, a područna mjesta: Dinjevac 491, Grabrovnica 468, Kladare 528, Križnica 123, Mala Črešnjevica 205, Otrovanec 646, Sedlarica 377, Stari Gradac 725, Starogradački Marof 355, Turnašica 394 i Velika Črešnjevica 542 stanovnika. U odnosu na posljednji popis stanovništva od 1991. godine broj stanovništva same Pitomače smanjio se. Te je godine Pitomača imala 5942 žitelja.

B.B.

Obilježena godišnjica smrti Stjepana Sulimanca

Već sedmi put po redu u rodnom mjestu prvog podpredsjednika Sabora RH obilježena je godišnjica smrti polaganjem vijenaca na grob na mjesnom groblju. Osim izaslanika iz Sabora RH i općinskih, te županijskih dužnosnika polaganju vijenca prisustvovala je i nekolicina mještana Pitomače i okolnih sela.

Nešto je ranije ista prostorija nanovo okrečena i na zid stavljena zastava - što se na trenutak činilo sasvim normalno - Stjepan Blažinčić, inače iz Turnašice uspio je primjetiti da je sve u redu osim da nedostaje uokvirena slika Stjepana Sulimanca. Ona je inače stajala do tada na jednom od zidova. Krivac je, navodno, pronađen, a sve je završeno zakuskom i komentarima o tome kako je Turnašica inaće imala dosta koristi od gospodina Stjepana Sulimanca, ako ne druge - dobila je novu školu.

B.B.

Turnašici,

K

Općinska priznanja zaslužnim žiteljima

a svečanoj sjednici Općinskog poglavarstva koja je održana povodom Dana općine Pitomača unazočnosti župana Ivana Horvata načelnik općine Zdravko Dijaković podijelio je zaslužnim žiteljima općine općinska priznanja - Povelje s likom Petra Preradovića.N

Izabrani vijećnici u Općinsko vijeće Općine Pitomača

akon izbora lokalne samouprave konstituirano je Općinsko vijeće Općine Pitomača. Situacija je slijedeća: HSS u Vijeću ima 7 članova (Branko Vranek, Tomo Filipović, Josip Poljak, Pavao Filjak, Željko Gucek, Dražen

Bogović i Franjo Ružić), HDZ 4 člana (Ivan Erhatić, Ivan Branko Majstor, Mato Dent i Željko Grgačić), HSLS 2 člana (Branko Giba i Marijan Jagar), SDP 1 člana (Darko Kološ) i HNS također 1 člana (dr. Radovan Galešev).

Za načelnika općine izabran je ponovo Zdravko Dijaković sa liste Hrvatske seljačke stranke.

B.B.

N

Zdravko Dijaković, ponovo načelnikOpćine Pitomača.

Prigodno dodjeli Povelja zaslužnim žiteljima općine

e želim omalovažavati ničiji rad ni zalaganje na bilo kojem polju djelovanja, ali pročitavši nagrađena imena, ne mogu a da ne reagiram, poznavajući u

dobroj mjeri Pitomaču i okolicu.Gospodo, da li ste ikada čuli za gospodina Marka

Bijuka, koji je odgojio desetine generacija mladih sportaša. Jeste li čuli za gosp. dr. Marijana Jergovića koji nesebično već godinama radi na pitomačkim kulturnim događanjima ili, pak, za Branka Begovića koji je napisao nekoliko knjiga i mnoštvo članaka o, kako on kaže, "svojoj Pitomači" i koji prošlost Pitomače i zbivanja u njoj zna napamet i kad je najbolje pijan?

Ovdje sam spomenula upravo ove osobe zbog toga što znam da njima ta priznanja ne bi bila ni nagrada ni poticaj za daljnji rad, jer i do sad su to radili za srce i dušu i nije ih nagrađivala ni jedna vlast, ali narod zna i pamti, a djela ostaju i govore sama za sebe.

Vjerujem da ima još zaslužnih Pitomačana koji rade u sjeni nekih trenutnih događanja i nadam se da će doći i njihovo vrijeme.

Ž.B.

N

Za kontinuiran i plodonosan rad u promicanju kulture, tehničke kulture i odgoju mladih Povelju je dobio Luka Hrvatić, za uspješan rad u Astronomskog društvu Povelje su dobili Branislav Novosel i Miroslav Horvatinović, za uzorno zalaganje u promicanju i očuvanju kulturne baštine Povelju je dobila Ivka Skender, za predan rad u razvoju športa i okupljanju mladih Povelju je dobio Antun Oberan, za postignute uspjehe i nesebičan doprinos u razvoju športa Povelju je dobio Ivan Kostelac dok je Mihaela Barčan Povelju dobila za izvanredne uspjehe u kuglačkom športu.

Na završnoj priredbi učenika osnovne škole općinska priznanja - Priznanja s likom Petra Preradovića uručena su odličnim učenicima osmih razreda. Ova Priznanja dobilo je 31 od ukupno 96 učenika "osmaša" što je veoma dobar rezultat učenika, ali istovremeno priznanje i njihovim učiteljima.

Z.C.

GO

SP

OD

AR

SK

E C

RT

ICE

I N

OV

OS

TI

GO

SP

OD

AR

SK

E C

RT

ICE

I NO

VO

ST

I

Pitomačke novine Pitomačke novine

6 7

SAVJETI I ZV E ĆAI J Š

savjetodavneslužbe za poljoprivredu

Stigli novi poticaji za voćare i vinogradare

ove godine Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva donijelo je odluku o dodjeli novčanog poticaja za sadnju novih

voćnjaka i vinograda.Našoj županiji odobrene su kvote od:

jabuka 25 ha, kruške 3 ha, šljiva 3 ha, breske 8 ha, višnje 1 ha, trešnje 3 ha, orah 4 ha, lijeska 3 ha. Što u konačnici znači da je to povečanje odobrenih površina za gotovo 30% u odnosu

Piše: dipl. ing. MarijanLincmajer, savjetnik HZPSS

na prošlu godinu.Isto tako odobreno nam je za sadnju

vinograda 25 ha, a to je povečanje od 25%.To nam govori da je u našoj županiji

suradnja savjetodavne službe i proizvođača voća i vina vrlo dobra te da sve informacije brzo dolaze do proizvođača, a oni pokazuju sve veći interes za voćarstvo i vinogradarstvo.

Javni natječaj za dodjelu novčanih poticaja za podizanje novih nasada voćnjaka i vinograda objavljen je 24. svibnja 2001. godine i otvoren 60 dana. Na natječaj se mogu javiti sve pravne i fizičke osobe, a za sve detaljnije informacije obratite se u Savjetodavnu službu u Pitomači.

Izvješće prognozne službe

Za voćare

Učestale kiše potaknule su novu infekciju kod voćaka. Zbog toga savjetujemo da izvršite zaštitu protiv krastavosti i pepelnice odmah po prestanku oborina.

Preporučamo upotrebu preparata sa

kontaktnim djelovanjem Ditman M-45 ili Polyram DF + Thiovit ili Chromosul. Ako koristite sumporni preparat vodite brigu o temperaturi zraka.

Za vinogradare

Cvatnja je završila u svim vinogradima što znači da moramo pristupiti zaštiti vinograda od peronospore koja se pojavila na listovima u nekim vinogradima. Također je prisutna infekcija i na pepelnicu, a slijedi i obavezno prvo tretiranje protiv bohytisa.

Od preparata preporučamo upotrebu Quadris KS ili Antracol combi + Tilt 250 EC + Mythos SC.

I

Stari zanati - još uvijek su neki od njih prijeko potrebni i nezamjenjivi

Posljednji kovački majstor u općini

edan od niza zanata koji su na području županije Virovitičko-podravske i same pitomačke općine na izumiranju je kovački

obrt bez kojeg se, do nedavno, jedno mjesto nije moglo zamisliti. Danas je na ovom području svega jedan takav obrtnik i to Marijan Trstenjak u Velikoj Črešnjevici, kao treća generacija kovača iz ove familije

Danas se kovački obrt ne temelji samo na klasičnim načinima obrade željeza, već se tu upliću i

bravarske komponente. No, neke stvari se ne mogu bez mijeha i nakovala i ostalog pribora i alata koji je u upotrebi bio još i prije stotinjak godina - spominje Marijan Trstenjak. Njegova je radionica svakako gotovo muzejski primjerak, a on se nada da će i dalje imati posla i da će njegov zanat biti i u budućnosti neophodan.

B.B.

J

Sto godinastar

nakovanjna kojem jeradio i Mari-

janov djedpočetkom

XX.-ogstoljeća.

Bez jake vatrekoja se može

napraviti jedinona ovakvom

ložišturaspirivanjem

mijehom nemogu-će je užariti

željezo.

Kako treba izgledati etiketa za vino - osobna iskaznica vina?

anas dosta vinogradara pitomačkog kraja mući muku kada je u pitanju izrada etikete za svoje vino, kako ona treba izgledati, što

na njoj pisati itd. Posebno je to problem kod vinogradara koji trebaju prijaviti prodaju vina radi dobivanja analize vina i ovjeravanja etikete.

Naime, vinogradari koji raspolažu sa količinama vina za prodaju, a proizvedena su u Aršanju, Otrovanskom i Kladarskom bregu i oko njih, odnosno podbilogorskim područjima kod Pitomače mogu svoja vina prijaviti u dvije varijante i to kao stolno bijelo i stolno crno vino.

Označivanje kontroliranog podrijetla vina i proizvoda od vina i grožđa regulirano je u točki III. stavcima 9.-27. Pravilnika o vinu Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, na temelju članka 56. stavka 1. Zakona o vinu (Narodne novine br.34/95), Narodne novine br.96/15.11.1996. (Opširnije vidi "Zakon o vinu", Zagreb 1996., str.22-27.).

Prema ovom pravilniku etiketa koja ujedno i ukrašava bocu mora sadržavati (nama važne) obavezne i neobavezne (fakultativne) oznake.

Obavezne oznake:1. Tvrtka, ime proizvođača2. Kakvoća: stolno, kvalitetno i čuveno vino3. Zaštićeno ime4. Zemljopisno (geografsko) podrijetlo5. Sadržaj alkohola u vol%6. Sadržaj šećera, izražen na etiketi kao: suho, polusuho, poluslatko i slatko vino7. Godina berbe8. Količina vina u boci u litrama9. Oznaka serije i broj boce u seriji10. Broj rješenja ministarstva kojim se dozvoljava stavljanje vina u promet

"Dizajn na boci - etiketi mora biti bitno vezan s vrstom vina, područjem i vinogorjem iz kojeg potječe."

Dakle, vinogradari pitomačkih vinograda koji želite prodavati svoje vino na etiketi morate imati

elemente koje možete vidjeti na primjeru etikete Marijana Sulimanca iz Pitomače.

Na izložbama vina, kao što je ovogodišnja 22. izložba vina u Pitomači, inače se ocjenjuju, osim stolnog crnog i bijelog vina i razna sortna vina kao frankovka, shardonay i dr., a koje uspjevaju u ovom kraju.

B.B.

PROIZVEDENO U HRVATSKOJ

Proizvedeno i odnjegovanou vinogradu i podrumu

obitelji Sulimanac Marijana(A. Mihanovića 23c Pitomača)

Berba: 2000.g. Kol. 1 l. Vol. %

Stolnobijelovino

Gdje je proizvedeno.

Vrsta vina (bijelo ilicrno stolno).

Proizvođač.

Berba.

Količina.

Alkohola vol%.

D

GO

SP

OD

AR

SK

E C

RT

ICE

I N

OV

OS

TI

GO

SP

OD

AR

SK

E C

RT

ICE

I NO

VO

ST

IPitomačke novine Pitomačke novine

6 7

S V E I Z ĆA J T I I VJEŠ A

savjetodavneslužbe za poljoprivredu

Stigli novi poticaji za voćare i vinogradare

ove godine Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva donijelo je odluku o dodjeli novčanog poticaja za sadnju novih

voćnjaka i vinograda.Našoj županiji odobrene su kvote od:

jabuka 25 ha, kruške 3 ha, šljiva 3 ha, breske 8 ha, višnje 1 ha, trešnje 3 ha, orah 4 ha, lijeska 3 ha. Što u konačnici znači da je to povečanje odobrenih površina za gotovo 30% u odnosu

Piše: dipl. ing. MarijanLincmajer, savjetnik HZPSS

na prošlu godinu.Isto tako odobreno nam je za sadnju

vinograda 25 ha, a to je povečanje od 25%.To nam govori da je u našoj županiji

suradnja savjetodavne službe i proizvođača voća i vina vrlo dobra te da sve informacije brzo dolaze do proizvođača, a oni pokazuju sve veći interes za voćarstvo i vinogradarstvo.

Javni natječaj za dodjelu novčanih poticaja za podizanje novih nasada voćnjaka i vinograda objavljen je 24. svibnja 2001. godine i otvoren 60 dana. Na natječaj se mogu javiti sve pravne i fizičke osobe, a za sve detaljnije informacije obratite se u Savjetodavnu službu u Pitomači.

Izvješće prognozne službe

Za voćare

Učestale kiše potaknule su novu infekciju kod voćaka. Zbog toga savjetujemo da izvršite zaštitu protiv krastavosti i pepelnice odmah po prestanku oborina.

Preporučamo upotrebu preparata sa

kontaktnim djelovanjem Ditman M-45 ili Polyram DF + Thiovit ili Chromosul. Ako koristite sumporni preparat vodite brigu o temperaturi zraka.

Za vinogradare

Cvatnja je završila u svim vinogradima što znači da moramo pristupiti zaštiti vinograda od peronospore koja se pojavila na listovima u nekim vinogradima. Također je prisutna infekcija i na pepelnicu, a slijedi i obavezno prvo tretiranje protiv bohytisa.

Od preparata preporučamo upotrebu Quadris KS ili Antracol combi + Tilt 250 EC + Mythos SC.

I

Stari zanati - još uvijek su neki od njih prijeko potrebni i nezamjenjivi

Posljednji kovački majstor u općini

edan od niza zanata koji su na području županije Virovitičko-podravske i same pitomačke općine na izumiranju je kovački

obrt bez kojeg se, do nedavno, jedno mjesto nije moglo zamisliti. Danas je na ovom području svega jedan takav obrtnik i to Marijan Trstenjak u Velikoj Črešnjevici, kao treća generacija kovača iz ove familije

Danas se kovački obrt ne temelji samo na klasičnim načinima obrade željeza, već se tu upliću i

bravarske komponente. No, neke stvari se ne mogu bez mijeha i nakovala i ostalog pribora i alata koji je u upotrebi bio još i prije stotinjak godina - spominje Marijan Trstenjak. Njegova je radionica svakako gotovo muzejski primjerak, a on se nada da će i dalje imati posla i da će njegov zanat biti i u budućnosti neophodan.

B.B.

J

Sto godinastar

nakovanjna kojem jeradio i Mari-

janov djedpočetkom

XX.-ogstoljeća.

Bez jake vatrekoja se može

napraviti jedinona ovakvom

ložišturaspirivanjem

mijehom nemogu-će je užariti

željezo.

Kako treba izgledati etiketa za vino - osobna iskaznica vina?

anas dosta vinogradara pitomačkog kraja mući muku kada je u pitanju izrada etikete za svoje vino, kako ona treba izgledati, što

na njoj pisati itd. Posebno je to problem kod vinogradara koji trebaju prijaviti prodaju vina radi dobivanja analize vina i ovjeravanja etikete.

Naime, vinogradari koji raspolažu sa količinama vina za prodaju, a proizvedena su u Aršanju, Otrovanskom i Kladarskom bregu i oko njih, odnosno podbilogorskim područjima kod Pitomače mogu svoja vina prijaviti u dvije varijante i to kao stolno bijelo i stolno crno vino.

Označivanje kontroliranog podrijetla vina i proizvoda od vina i grožđa regulirano je u točki III. stavcima 9.-27. Pravilnika o vinu Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, na temelju članka 56. stavka 1. Zakona o vinu (Narodne novine br.34/95), Narodne novine br.96/15.11.1996. (Opširnije vidi "Zakon o vinu", Zagreb 1996., str.22-27.).

Prema ovom pravilniku etiketa koja ujedno i ukrašava bocu mora sadržavati (nama važne) obavezne i neobavezne (fakultativne) oznake.

Obavezne oznake:1. Tvrtka, ime proizvođača2. Kakvoća: stolno, kvalitetno i čuveno vino3. Zaštićeno ime4. Zemljopisno (geografsko) podrijetlo5. Sadržaj alkohola u vol%6. Sadržaj šećera, izražen na etiketi kao: suho, polusuho, poluslatko i slatko vino7. Godina berbe8. Količina vina u boci u litrama9. Oznaka serije i broj boce u seriji10. Broj rješenja ministarstva kojim se dozvoljava stavljanje vina u promet

"Dizajn na boci - etiketi mora biti bitno vezan s vrstom vina, područjem i vinogorjem iz kojeg potječe."

Dakle, vinogradari pitomačkih vinograda koji želite prodavati svoje vino na etiketi morate imati

elemente koje možete vidjeti na primjeru etikete Marijana Sulimanca iz Pitomače.

Na izložbama vina, kao što je ovogodišnja 22. izložba vina u Pitomači, inače se ocjenjuju, osim stolnog crnog i bijelog vina i razna sortna vina kao frankovka, shardonay i dr., a koje uspjevaju u ovom kraju.

B.B.

PROIZVEDENO U HRVATSKOJ

Proizvedeno i odnjegovanou vinogradu i podrumu

obitelji Sulimanac Marijana(A. Mihanovića 23c Pitomača)

Berba: 2000.g. Kol. 1 l. Vol. %

Stolnobijelovino

Gdje je proizvedeno.

Vrsta vina (bijelo ilicrno stolno).

Proizvođač.

Berba.

Količina.

Alkohola vol%.

D

DE

LA

LA

SU

I D

RU

ŠT

VA

I K

LU

BO

VI

DE

LA

LA

SU

I DR

UŠ

TV

A I K

LU

BO

VI

Pitomačke novine Pitomačke novine

8 9

V jes ii t

Početkom svibnja bio je slijedeći poredak Treće županijske nogometne lige: Bušetina 26, Podravec i Sloga po 24, BNK 23, Otrovanec 21, Turnašica 12, Mladost 9, Aršanj 5, Croatia II. 2 boda. Ž.B.

ISPRAVAK IZ PROŠLOG BROJA

I ove godine održana tradicionalna 22. izložba vina

o dvadesetidrugi puta održana je 15. lipnja, u predvorju kino sale u Pitomači, Izložba vina 2001. Izložbu je organizirala Udruga

vinogradara, podrumara i voćara "Aršanj" Pitomača pod pokroviteljstvom Općine Pitomača. Ocje-njivačka komisija sastavljen od poznatih hrvatskih enologa, a pod vodstvom Dubravke Premužić ovako je ocijenila uzorke vina: dodjeljeno je ukupno 116 odličja (od ukupno 128 uzoraka), tri uzorka je dobilo priznanje, a ukupno 9 je odbačeno. Dodjeljeno je zlatnih odličja 14, srebrnih 73, a brončanih 29. Na izložbi je bilo izloženo ukupno 14 vrsta uzoraka i to stolno bijelo, graševina, silvanac zeleni, malvazija, shardonay, rajnski rizling, pinot, bouvier, souvignon, traminac, rose, crno stolno, frankovka i kupinovo vino. Najzastupljenije je bilo stolno bijelo vino, sa ukupno 67 uzoraka, ali je najviše zlata dobiveno od graševine (ukupno 4). Šampion ove izložbe bio je Ivan Koren iz Kloštra Podravskog, ali koji ima vinograd u Aršanju, tzv. Vilu Ančicu, sa vinom frankovka (18,7 bodova). Drugi po redu, sa 18,5 bodova, bio je Ivan Maljak iz Pitomače, također sa frankovkom.

B.B.

Nogometni klub "Turnašica" održao je svoju izvanrednu izbornu skupštinu dana 3. lipnja

društvenim prostorijama u Turnašici NK "Turnašica" imao je svoju izvanrednu skupštinu. Dotadašnji predsjednik Željko

Oslovčan dao je neopozivu ostavku iz nekoliko razloga, a prvenstveno iz političke nepodobnosti, budući da je iz HDZ-a (k tome Ratni vojni invalid) i, kako kaže, vladajuća stranka sprečavala je redovnu dotaciju iz općinskog budžeta, odnosno sumnjivo odugovlačila isplatu klubu prijeko potrebnih sredstava, a radilo se o oko samo 1000 kuna koje mu pripadaju iz proračuna.

Za novog predsjednika izabran je Ivica Martinušić, dok je Oslovčan i dalje ostao trener kluba i ovom prigodom obavijestio nazočne članove kluba i goste o radu i rezultatima kluba, te naglasio da je NK "Turnašica" u proljetnom dijelu prvenstva 3. županijske nogometne lige upisao 7 bodova.

B.B.

Ocjenjivačka komisija i organizacijski odbor izlo-žbe vina nakon obavljenog posla - ocjenjivanja vina.

U

Lovstvo u Pitomači ima dugu tradiciju. O njemu govoriti u kratkim crtama gotovo je nemoguće, a budući da ima i značajnu gospodarstvu osnovu u narednim brojevima Pitomačkih novina prikazat ćemo povijest lovstva u Pitomači, a posebno Lovačke udruge "Fazan" Pitomača, najstarijeg pitomačkog lovačkog udruženja, što će ujedno poslužiti za izradu monografije o lovstvu Pitomače.

Ova tematika može se podijeliti na tri osnovna dijela: 1. Lovstvo do osnivanja Lovačke udruge (društva) "Fazan" 1945. godine, 2. Djelovanje lovačke udruge "Fazan" 1945.-1990. te 3. Od 1990. do 2000. godine - razdoblja kada se osnivaju i nove lovačke udruge i lovačke površine daju ponovo u zakup.

Za dobar dio poznavanja povijesti lovstva možemo zahvaliti Dragutinu Tariju, koji je u razdoblju od 1961. do 1985. godine sastavio kronologiju o lovstvu u Pitomači pod nazivom Kronologija lovačkog društva "Fazan" Pitomača 1945.-1952. god. (rukopis). Pored toga tu je i Povijest Lovačkog društva "Fazan" iz Pitomače u rukopisu autora Ivana Šimunovića, te brojna dokumentacija iz arhiva pitomačkih lovačkih udruga, posebice Lovačke udruge "Fazan" Pitomača.

Piše: Branko Begović

1. Lovstvo na području Pitomače do 1945. godine

očetkom XIX. stoljeća, po tadašnjim urbarskim zakonima, takozvana "manja kraljevska prava" (krčmarenje, lov, ribolov, ptičarenje i

mesarenje) uživala su isključivo vlastela, odnosno zapovjednici i upravitelji krajiških zapovjedništava. Pitomača je spadala u Bjelovarsko-križevačku krajišku pukovniju. Strogi i nemilosrdni zakoni krajiškog uređenja, željezna disciplina koja je zadirala u sve pore života krajišnika, onemogućila je svaki pokušaj krivolova. Velike površine starih šuma prašumskog tipa bile su idealno stanište za visoku divljač, tako da se lovom smatrao samo lov na jelene, srne, divlje svinje, divlje mačke, kune i vukove. O tome, kakav je odnos bio

prema niskoj divljači nema konkretnih podataka.Donošenjem prvog Zakona Hrvatskog

sabora od 1848. godine spomenuto je u članu 27. stavka "Ć" lovstvo samo u jednoj rečenici: "Lov je također svakome slobodan, samo ne u šumi vlasteoskoj iliti alodijalskoj." Tim su Zakonom takozvana "manja kraljevska prava" prešla na Općine, koje su ta prava mogle davati u najam, kako je navedeno "od Đurđeva do Miholja" (23.5. do 29.9.).

Razvojačenjem Vojne krajine, koje je počelo 1871. godine i trajalo punih deset godina na cijelom teritoriju Krajine, krajišnici su stekli prava slobodnih vlasnika dodjeljenog im zemljišta i imovinskih prava u šumama Imovne općine. Razvojačenje u Pitomači je izvršeno 1872. godine i osnovana civilna općinska vlast. Tako se navedeni Zakon od 1848. godine počeo primjenjivati i u Pitomači.

Popuštanjem vojničke discipline po ukidanju krajiških vojničkih pravila lovstvo je ostalo bez kontrole, dolazi do nereda i masovnog ubijanja divljači. Tim povodom osniva se 1881. godine Društvo za zaštitu lova Kraljevine Hrvatske i Slavonije - što je temelj organiziranog lovstva.

Nad lovom od tada nadleštvo preuzima Kotar, a vlasnici lovišta postaju Općine i Šumarije. U Pitomači su bile organizirane dvije šumarije: Državna šumarija i Šumarija br.VII. Imovne općine đurđevačke, dok se licitacije lovnih prava vršilo u Kotaru, a prihodi su išli u blagajnu Općine, tj. šumarijama. Sve do 1922. ovdje, u nekadašnjem đurđevačkom kotaru, nema lovačkih društava, već su postojale tzv. ekskluzivne lovačke grupe, koje su "in solidum" zakupljivale određena područja lovišta. U te je grupe bilo teško ući, pa se pravo lova prenosilo iz generacije na generaciju. Naravno, u njima nije bilo mjesta za siromašniji sloj stanovništva.

Na području Pitomače zakupci lovnih područja bili su uglavnom imućni obrtnici i trgovci, veleposjednici i činovnici. Dragutin Tari navodi neke obitelji kao zakupce lovišta: Götz, Kos, Steiskal, Beker, Bažant i Ambrošić, zatim grof Prinke u Križnici. Spominje se i to da je u postkrajiškom razdoblju zakupac na imovinskom zemljištu bio ing. Mikšić, upravitelj Šumske uprave I.O. đurđevačke.

(nastavak u narednom broju)

Lovstvo u PitomačiLovstvo u Pitomači

P

Zakupci Bolto Nemet i Pavao Bradaš(1925-1939.). Nemet je bio zakupacprostora između Pitomače, Otrovanca,Turnašice i Starog Graca (ČrleneKlise - Sv. Helene), a Bradaš prostoraoko Male Črešnjevice i Bilogore. Uto vrijeme poznat je i zakupac AntunRenac koji je imao u zakupu MaluČrešnjevicu, Kozarevac i Grabrovnicudo kuće Petra Preradovića.

P

Održan 2. memorijalni kup Željka Tomljanovića 2001.

Na ribičkom takmičenju održanom 16. lipnja u čast poginulog branitelja i ribiča Željka Tomljanovića iz Pitomače ostvareni su ovi rezultati: pojedinačno je pobijedio Vlado Pregiban iz ŠRK "Peski" Đurđevac, dok je ekipno raspored bio slijedeći; 1. ŠRK "Peski" Đurđevac, 2. ŠRK "Toplica" Daruvar" i 3. ŠRK "Štuka" Ferdinandovac.

B.B.

NK "Otrovanec" po 5. put priredio je 17. lipnja memorijalni turnir posvečen Marijanu Oberanu. Sudjelovale su 3 ekipe (NK Kladare, NK Stari Gradac i NK Otrovanec), a na gol razliku pobijedio je NK Otrovanec.

B.B.

Uspješna godina pitomačkih kuglačica

uglačice KK "Duhanprodukt" takmiče se u 1B hrvatskoj kuglačkoj ligi-sjever u kojoj se takmići još 13 ekipa, pa je to najbrojnija kuglačka liga u Hrvatskoj. Nakon odigranih 26

kola pitomačke kuglačice zauzele su odlično 4 mjesto, iza ekipa INA-Sisak, "Kraš" Zagreb i "Elektra-Calcia" Zagreb. To je poslije 1995. godine, kada je "Duhanprodukt" osvojio 1. mjesto i plasirao se u najviši rang natjecanja 1A HK ligu najveći uspjeh ekipe.

Osim ekipnog natjecanja naše kuglačice postizale su odlične rezultate na pojedinačnim i parovnim natjecanjima. Prvak županije je pitomačka igračica Dušanka Golubić, druga je Mihaela Barčan, četvrta Dušanka Vukčević, peta Ladislava Jergović, šesta Štefica Kaša, jedanaesta Andreja Kaša i trinaesta Kristina Begović.

Par Golubić-Barčan također su prvakinje županije, a D. Vukčević i L. Jergović osvojile su drugo mjesto, dok A. i Š. Kaša peto. Na pojedinačnom prvenstvu regije istok u Đakovu od 42 kuglačice Pitomačanke su zauzele: 7. mjesto M. Barčan, 13. L. Jergović, B. Šarić, 15. D. Golubić 17, dvadeset i treća je Š. Kaša i 33. A. Kaš.

Veliki uspjeh i brončanu medalju na parovnom prvenstvu regije istok u Osijeku osvojio je naš par Š. Kaša i D. Golubić. Najuspiješnija igračica KK "Duhanprodukt" je i ove godine bila Mihaela Barčan, koja je kao članica juniorske reprezentacije Hrvatske na Svjetskom prvenstvu u Kopru osvojila ekipno srebro, t.j. 2. mjesto na svijetu.

I na kraju izvješća zamolili smo trenericu Ladislavu Jergović da ocijeni ovogodišnje rezultate u klubu: "Zadovoljna sam rezultatima koje smo moje igračice i ja postigle ove godine. Veseli me da smo pravi sportski kolektiv prepoznatljiv u cijeloj Hrvatskoj. Prijatelji na kuglani i izvan nje upornim amaterskim radom i zajedništvom postižemo rezultate. Na kraju ove sezone zahvalile bih našem predsjedniku kluba Marijanu Bajsaru, te igračicama koje su deset mjeseci svaki vikend provele na kuglani: Mihaeli Barčan, Kristini Begović, Ruži Bajsar, Dušanki Golubić, Andreji Kaša, Štefici Kaša, Dubravki Sabolić, Branki Šarić i Dušanki Vukčević.”

Ž.B.

K

DE

LA

LA

SU

I D

RU

ŠT

VA

I K

LU

BO

VI

DE

LA

LA

SU

I DR

UŠ

TV

A I K

LU

BO

VI

Pitomačke novine Pitomačke novine

8 9

j iVi est

Početkom svibnja bio je slijedeći poredak Treće županijske nogometne lige: Bušetina 26, Podravec i Sloga po 24, BNK 23, Otrovanec 21, Turnašica 12, Mladost 9, Aršanj 5, Croatia II. 2 boda. Ž.B.

ISPRAVAK IZ PROŠLOG BROJA

I ove godine održana tradicionalna 22. izložba vina

o dvadesetidrugi puta održana je 15. lipnja, u predvorju kino sale u Pitomači, Izložba vina 2001. Izložbu je organizirala Udruga

vinogradara, podrumara i voćara "Aršanj" Pitomača pod pokroviteljstvom Općine Pitomača. Ocje-njivačka komisija sastavljen od poznatih hrvatskih enologa, a pod vodstvom Dubravke Premužić ovako je ocijenila uzorke vina: dodjeljeno je ukupno 116 odličja (od ukupno 128 uzoraka), tri uzorka je dobilo priznanje, a ukupno 9 je odbačeno. Dodjeljeno je zlatnih odličja 14, srebrnih 73, a brončanih 29. Na izložbi je bilo izloženo ukupno 14 vrsta uzoraka i to stolno bijelo, graševina, silvanac zeleni, malvazija, shardonay, rajnski rizling, pinot, bouvier, souvignon, traminac, rose, crno stolno, frankovka i kupinovo vino. Najzastupljenije je bilo stolno bijelo vino, sa ukupno 67 uzoraka, ali je najviše zlata dobiveno od graševine (ukupno 4). Šampion ove izložbe bio je Ivan Koren iz Kloštra Podravskog, ali koji ima vinograd u Aršanju, tzv. Vilu Ančicu, sa vinom frankovka (18,7 bodova). Drugi po redu, sa 18,5 bodova, bio je Ivan Maljak iz Pitomače, također sa frankovkom.

B.B.

Nogometni klub "Turnašica" održao je svoju izvanrednu izbornu skupštinu dana 3. lipnja

društvenim prostorijama u Turnašici NK "Turnašica" imao je svoju izvanrednu skupštinu. Dotadašnji predsjednik Željko

Oslovčan dao je neopozivu ostavku iz nekoliko razloga, a prvenstveno iz političke nepodobnosti, budući da je iz HDZ-a (k tome Ratni vojni invalid) i, kako kaže, vladajuća stranka sprečavala je redovnu dotaciju iz općinskog budžeta, odnosno sumnjivo odugovlačila isplatu klubu prijeko potrebnih sredstava, a radilo se o oko samo 1000 kuna koje mu pripadaju iz proračuna.

Za novog predsjednika izabran je Ivica Martinušić, dok je Oslovčan i dalje ostao trener kluba i ovom prigodom obavijestio nazočne članove kluba i goste o radu i rezultatima kluba, te naglasio da je NK "Turnašica" u proljetnom dijelu prvenstva 3. županijske nogometne lige upisao 7 bodova.

B.B.

Ocjenjivačka komisija i organizacijski odbor izlo-žbe vina nakon obavljenog posla - ocjenjivanja vina.

U

Lovstvo u Pitomači ima dugu tradiciju. O njemu govoriti u kratkim crtama gotovo je nemoguće, a budući da ima i značajnu gospodarstvu osnovu u narednim brojevima Pitomačkih novina prikazat ćemo povijest lovstva u Pitomači, a posebno Lovačke udruge "Fazan" Pitomača, najstarijeg pitomačkog lovačkog udruženja, što će ujedno poslužiti za izradu monografije o lovstvu Pitomače.

Ova tematika može se podijeliti na tri osnovna dijela: 1. Lovstvo do osnivanja Lovačke udruge (društva) "Fazan" 1945. godine, 2. Djelovanje lovačke udruge "Fazan" 1945.-1990. te 3. Od 1990. do 2000. godine - razdoblja kada se osnivaju i nove lovačke udruge i lovačke površine daju ponovo u zakup.

Za dobar dio poznavanja povijesti lovstva možemo zahvaliti Dragutinu Tariju, koji je u razdoblju od 1961. do 1985. godine sastavio kronologiju o lovstvu u Pitomači pod nazivom Kronologija lovačkog društva "Fazan" Pitomača 1945.-1952. god. (rukopis). Pored toga tu je i Povijest Lovačkog društva "Fazan" iz Pitomače u rukopisu autora Ivana Šimunovića, te brojna dokumentacija iz arhiva pitomačkih lovačkih udruga, posebice Lovačke udruge "Fazan" Pitomača.

Piše: Branko Begović

1. Lovstvo na području Pitomače do 1945. godine

očetkom XIX. stoljeća, po tadašnjim urbarskim zakonima, takozvana "manja kraljevska prava" (krčmarenje, lov, ribolov, ptičarenje i

mesarenje) uživala su isključivo vlastela, odnosno zapovjednici i upravitelji krajiških zapovjedništava. Pitomača je spadala u Bjelovarsko-križevačku krajišku pukovniju. Strogi i nemilosrdni zakoni krajiškog uređenja, željezna disciplina koja je zadirala u sve pore života krajišnika, onemogućila je svaki pokušaj krivolova. Velike površine starih šuma prašumskog tipa bile su idealno stanište za visoku divljač, tako da se lovom smatrao samo lov na jelene, srne, divlje svinje, divlje mačke, kune i vukove. O tome, kakav je odnos bio

prema niskoj divljači nema konkretnih podataka.Donošenjem prvog Zakona Hrvatskog

sabora od 1848. godine spomenuto je u članu 27. stavka "Ć" lovstvo samo u jednoj rečenici: "Lov je također svakome slobodan, samo ne u šumi vlasteoskoj iliti alodijalskoj." Tim su Zakonom takozvana "manja kraljevska prava" prešla na Općine, koje su ta prava mogle davati u najam, kako je navedeno "od Đurđeva do Miholja" (23.5. do 29.9.).

Razvojačenjem Vojne krajine, koje je počelo 1871. godine i trajalo punih deset godina na cijelom teritoriju Krajine, krajišnici su stekli prava slobodnih vlasnika dodjeljenog im zemljišta i imovinskih prava u šumama Imovne općine. Razvojačenje u Pitomači je izvršeno 1872. godine i osnovana civilna općinska vlast. Tako se navedeni Zakon od 1848. godine počeo primjenjivati i u Pitomači.

Popuštanjem vojničke discipline po ukidanju krajiških vojničkih pravila lovstvo je ostalo bez kontrole, dolazi do nereda i masovnog ubijanja divljači. Tim povodom osniva se 1881. godine Društvo za zaštitu lova Kraljevine Hrvatske i Slavonije - što je temelj organiziranog lovstva.

Nad lovom od tada nadleštvo preuzima Kotar, a vlasnici lovišta postaju Općine i Šumarije. U Pitomači su bile organizirane dvije šumarije: Državna šumarija i Šumarija br.VII. Imovne općine đurđevačke, dok se licitacije lovnih prava vršilo u Kotaru, a prihodi su išli u blagajnu Općine, tj. šumarijama. Sve do 1922. ovdje, u nekadašnjem đurđevačkom kotaru, nema lovačkih društava, već su postojale tzv. ekskluzivne lovačke grupe, koje su "in solidum" zakupljivale određena područja lovišta. U te je grupe bilo teško ući, pa se pravo lova prenosilo iz generacije na generaciju. Naravno, u njima nije bilo mjesta za siromašniji sloj stanovništva.

Na području Pitomače zakupci lovnih područja bili su uglavnom imućni obrtnici i trgovci, veleposjednici i činovnici. Dragutin Tari navodi neke obitelji kao zakupce lovišta: Götz, Kos, Steiskal, Beker, Bažant i Ambrošić, zatim grof Prinke u Križnici. Spominje se i to da je u postkrajiškom razdoblju zakupac na imovinskom zemljištu bio ing. Mikšić, upravitelj Šumske uprave I.O. đurđevačke.

(nastavak u narednom broju)

Lovstvo u PitomačiLovstvo u Pitomači

P

Zakupci Bolto Nemet i Pavao Bradaš(1925-1939.). Nemet je bio zakupacprostora između Pitomače, Otrovanca,Turnašice i Starog Graca (ČrleneKlise - Sv. Helene), a Bradaš prostoraoko Male Črešnjevice i Bilogore. Uto vrijeme poznat je i zakupac AntunRenac koji je imao u zakupu MaluČrešnjevicu, Kozarevac i Grabrovnicudo kuće Petra Preradovića.

P

Održan 2. memorijalni kup Željka Tomljanovića 2001.

Na ribičkom takmičenju održanom 16. lipnja u čast poginulog branitelja i ribiča Željka Tomljanovića iz Pitomače ostvareni su ovi rezultati: pojedinačno je pobijedio Vlado Pregiban iz ŠRK "Peski" Đurđevac, dok je ekipno raspored bio slijedeći; 1. ŠRK "Peski" Đurđevac, 2. ŠRK "Toplica" Daruvar" i 3. ŠRK "Štuka" Ferdinandovac.

B.B.

NK "Otrovanec" po 5. put priredio je 17. lipnja memorijalni turnir posvečen Marijanu Oberanu. Sudjelovale su 3 ekipe (NK Kladare, NK Stari Gradac i NK Otrovanec), a na gol razliku pobijedio je NK Otrovanec.

B.B.

Uspješna godina pitomačkih kuglačica

uglačice KK "Duhanprodukt" takmiče se u 1B hrvatskoj kuglačkoj ligi-sjever u kojoj se takmići još 13 ekipa, pa je to najbrojnija kuglačka liga u Hrvatskoj. Nakon odigranih 26

kola pitomačke kuglačice zauzele su odlično 4 mjesto, iza ekipa INA-Sisak, "Kraš" Zagreb i "Elektra-Calcia" Zagreb. To je poslije 1995. godine, kada je "Duhanprodukt" osvojio 1. mjesto i plasirao se u najviši rang natjecanja 1A HK ligu najveći uspjeh ekipe.

Osim ekipnog natjecanja naše kuglačice postizale su odlične rezultate na pojedinačnim i parovnim natjecanjima. Prvak županije je pitomačka igračica Dušanka Golubić, druga je Mihaela Barčan, četvrta Dušanka Vukčević, peta Ladislava Jergović, šesta Štefica Kaša, jedanaesta Andreja Kaša i trinaesta Kristina Begović.

Par Golubić-Barčan također su prvakinje županije, a D. Vukčević i L. Jergović osvojile su drugo mjesto, dok A. i Š. Kaša peto. Na pojedinačnom prvenstvu regije istok u Đakovu od 42 kuglačice Pitomačanke su zauzele: 7. mjesto M. Barčan, 13. L. Jergović, B. Šarić, 15. D. Golubić 17, dvadeset i treća je Š. Kaša i 33. A. Kaš.

Veliki uspjeh i brončanu medalju na parovnom prvenstvu regije istok u Osijeku osvojio je naš par Š. Kaša i D. Golubić. Najuspiješnija igračica KK "Duhanprodukt" je i ove godine bila Mihaela Barčan, koja je kao članica juniorske reprezentacije Hrvatske na Svjetskom prvenstvu u Kopru osvojila ekipno srebro, t.j. 2. mjesto na svijetu.

I na kraju izvješća zamolili smo trenericu Ladislavu Jergović da ocijeni ovogodišnje rezultate u klubu: "Zadovoljna sam rezultatima koje smo moje igračice i ja postigle ove godine. Veseli me da smo pravi sportski kolektiv prepoznatljiv u cijeloj Hrvatskoj. Prijatelji na kuglani i izvan nje upornim amaterskim radom i zajedništvom postižemo rezultate. Na kraju ove sezone zahvalile bih našem predsjedniku kluba Marijanu Bajsaru, te igračicama koje su deset mjeseci svaki vikend provele na kuglani: Mihaeli Barčan, Kristini Begović, Ruži Bajsar, Dušanki Golubić, Andreji Kaša, Štefici Kaša, Dubravki Sabolić, Branki Šarić i Dušanki Vukčević.”

Ž.B.

K

NE

KA

J V

AM

OĆ

E R

EĆ

I V

EL

EČ

AS

NI

SK

ULT

UR

E

Pitomačke novine Pitomačke novine

10 11

Portret jednog umjetnika Ivan Lovreković - Dražen Josip Pavić

edan član poznatog hrvatskog slikarskog tandema Lovreković-Pavić, i to onaj prvi, Ivan Lovreković podrijetlom je upravo iz

Pitomače, gdje je rođen 1959. i završio osnovno obrazovanje. O ovom tandemu do danas je dovoljno rečeno, a najviše o njima govore njihovi radovi. Danas živi i radi u Koprivnici i Zagrebu, dok je član HDLU-a i HZSU-a. U ovo vrijeme (lipanj) Lovreković-Pavić predstavljeni su javnosti u galeriji ULRICH u Zagrebu sa velikom izložbom portreta Bezvremena kreativna bića na kojoj je izloženo pedesetak portreta osoba iz hrvatske kulturne i povijesne scene.

B.B.

J

m j e t n o s t i o b r t često kroz

povijest idu zajedno i to u različitim var-ijantama. Jedno dru-go često dopu-njava kako bi od-ređeni proizvod, odnosno umjetnički rad došao više do izražaja. Tako to u p i to-mačkom kraju radi poznati slikar i kipar

Josip Šimić u suradnji sa klesarom Ivanom Brankom Majstorom. Šimić kleše razne, najčešće, sakralne motive, a klesar Majstor dorađuje mramorne ploče na zadovoljstvo probirljivih kupaca. Inače Josip Šimić živi i radi u Pitomači već dvadesetak godina i jedan je od poznatijih podravskih slikara i kipara koji često uvršćuje etnografske elemente u svoje radove. Samouk je, ali je odavno prevazišao naivnu maniru. Uglavnom radi u svojem ateljeu na Banovom brodu pored rijeke Drave.

B.B.

U

"Aršanj 2001." - još jednalikovna kolonija koju jeorganizirala obitelj Bokaniz Pitomače

a u Pitomači ne nedostaje raznih kulturnih sadržaja tokom godine lijepo nam svjedoči i organiziranje druge po

redu likovne kolonije "Aršanj" u Pitomači. Organizator kolonije 26. svibnja bila je obitelj Bokan (Ankica i Ivan) u svojem vinogradu gdje se okupilo desetak umjetnika iz cijele Hrvatske, od kojih i nekoliko poznatijih kao što je Mirko Horvat, Vladimir Mlinjarić i drugi. Koloniju je financirala obitelj Bokan, pa su radovi napravljeni na ovoj koloniji ostali u zbirci iste obitelji.

B.B.

D

Blagdan Presvetog Trojstva

lagdan Presvetog Trojstva slavi se prvu nedjelju nakon blagdana Duhovi. Ove godine Presveto Trojstvo bilo je

10.lipnja. Na taj blagdan župa Turnašica slavi svoj glavni župski blagdan, jer je župna crkva posvečena Presvetom Trojstvu, a time i cijela župa kojoj pripadaju tri naselja: Turnašica, Sedlarica i Vukosavljevica.

Svetu misu za taj blagdan u 11 sati predvodio je i propovijedao vlč. Stjepan Mustečak, upravitelj župe Stari Gradac, vlč. Tomislav Petrić, kapelan u župi Pitomača i domaći župnik Branko Švogor. Svetom misom zahvalili su Bogu tj. Presvetom Trojstvu za sva dobročinstva i milosti koja su od Boga primili, te da ih dalje prati i vodi Duh Božji.

Prva sveta pričest

Dana 27. svibnja u župi Turnašica bila je Prva sveta pričest (počev od 10,30 sati) u župnoj crkvi Presvetog Trojstva. Ove godine bilo je ukupno 20 prvopričesnika: iz Turnašice 9., 5. iz Vukosavljevice i 6. iz Sedlarice. Prvopričesnici su na početku svete mise u procesiji od župnog dvora došli u crkvu sa roditeljima i ministrantima te župnikom. U crkvi su pričesnici, u svojem kratkom nastupu, recitiranjem pozdravili i zahvalili prije svega Bogu, Majci Božjoj, roditeljima i svima onima koji su ih vodili kroz život do trenutka Prve svete pričesti. Za svetu pričest pripremao ih je mjesni župnik vlč. Branko Švogor.

Sveta potvrda u Turnašici

Iz rimokatoličke župe Presvetog Trojstva u Turnašici

Ove godine Sveta potvrda bila je u subotu 2. lipnja 2001. godine u 10 sati. Predvoditelj svete mise i djelitelj svete potvrde bio je msgr. Josip Devčić i generalni vikar požeške biskupije koji je ovom prigodom došao u turnašičku župu u ime požeškog biskupa. U župama Turnašici, Stari Gradac i Špišić Bukovica kroz godinu ima manji broj krizmenika stoga su se ove tri župe ujedinile za dan sve potvrde. Svake godine krizma se održava u drugoj župi a mjesni svečenik - župnik pripravlja svoje župljane za svetu potvrdu. Ove godine je ona bila upravu u župi Presvetog Trojstva. Iz same župe bilo je 9 krizmanika. Uz predvoditelje misnog slavlja bili su prisutni svečenici iz župe Stari Gradac vlč. Stjepan Mustečak, župe Špišić Bukovica fra. Oktavijan Nekić i mjesni župnik Branko Švogor, kao i svi ostali župnici Virovitičkog dekanata sa dekanom vlč. Ivanom Sakač, inače upraviteljem župe u Lukaču. Iz navedenih triju župa, Turnašice, Špišić Bukovice i Starog Graca bilo je ukupno 76 krizmanika.

vlč. Branko Švogor, župnik u Turnašici

B

Prv

a p

rič

es

t u

Tu

rna

šic

i 2

7. s

vib

nja

20

01

. g

od

ine

.P

rič

es

nic

i iz

tu

rna

šič

ke

žu

pe

.

Sv

eta

po

tvrd

a 2

. lip

nja

u t

urn

aš

ičk

oj žu

pi. K

rizm

an

ici

iz ž

up

e P

res

ve

tog

Tro

jstv

a.

Spoj umjetnosti iklesarskog obrtaPoznati hrvatski slikar Oton

Iveković oslikao zidove župne crkve sv. Vida

edan od najpoznatijih hrvatskih slikara slikao je i u Pitomači. Naime, godine 1902. godine, u vrijeme kada je župnik u

Pitomači bio Josip Kovačić (župnik od 1891. do 1908.) zidove župne crkve oslikavao je slikar Oton Iveković, poznat po brojnim slikama iz hrvatske povijesti. U to vrijeme bio je profesor na Obrtnoj školi u Zagrebu, a radio je slike za tadašnjih 700 forinti. Ukupno je naslikao 5 slika. Četiri slike evanđelista i jednu sliku iz života svetog Vida iznad ulaza u sakristiju. Ista se slika mještanima nije svidjela, pa su naručili soboslikara Matoša iz Zagreba da ju dodatno dekorira. Te su slikarije stajale u crkvi sve do 1932. godine, kada je župnik Pero Mihinić dao prebojati ove radove. Šteta.

B.B.

J

NE

KA

J V

AM

OĆ

E R

EĆ

I V

EL

EČ

AS

NI

SK

ULT

UR

EPitomačke novine Pitomačke novine

10 11

Portret jednog umjetnika Ivan Lovreković - Dražen Josip Pavić

edan član poznatog hrvatskog slikarskog tandema Lovreković-Pavić, i to onaj prvi, Ivan Lovreković podrijetlom je upravo iz

Pitomače, gdje je rođen 1959. i završio osnovno obrazovanje. O ovom tandemu do danas je dovoljno rečeno, a najviše o njima govore njihovi radovi. Danas živi i radi u Koprivnici i Zagrebu, dok je član HDLU-a i HZSU-a. U ovo vrijeme (lipanj) Lovreković-Pavić predstavljeni su javnosti u galeriji ULRICH u Zagrebu sa velikom izložbom portreta Bezvremena kreativna bića na kojoj je izloženo pedesetak portreta osoba iz hrvatske kulturne i povijesne scene.

B.B.

J

m j e t n o s t i o b r t često kroz

povijest idu zajedno i to u različitim var-ijantama. Jedno dru-go često dopu-njava kako bi od-ređeni proizvod, odnosno umjetnički rad došao više do izražaja. Tako to u p i to-mačkom kraju radi poznati slikar i kipar

Josip Šimić u suradnji sa klesarom Ivanom Brankom Majstorom. Šimić kleše razne, najčešće, sakralne motive, a klesar Majstor dorađuje mramorne ploče na zadovoljstvo probirljivih kupaca. Inače Josip Šimić živi i radi u Pitomači već dvadesetak godina i jedan je od poznatijih podravskih slikara i kipara koji često uvršćuje etnografske elemente u svoje radove. Samouk je, ali je odavno prevazišao naivnu maniru. Uglavnom radi u svojem ateljeu na Banovom brodu pored rijeke Drave.

B.B.

U

"Aršanj 2001." - još jednalikovna kolonija koju jeorganizirala obitelj Bokaniz Pitomače

a u Pitomači ne nedostaje raznih kulturnih sadržaja tokom godine lijepo nam svjedoči i organiziranje druge po

redu likovne kolonije "Aršanj" u Pitomači. Organizator kolonije 26. svibnja bila je obitelj Bokan (Ankica i Ivan) u svojem vinogradu gdje se okupilo desetak umjetnika iz cijele Hrvatske, od kojih i nekoliko poznatijih kao što je Mirko Horvat, Vladimir Mlinjarić i drugi. Koloniju je financirala obitelj Bokan, pa su radovi napravljeni na ovoj koloniji ostali u zbirci iste obitelji.

B.B.

D

Blagdan Presvetog Trojstva

lagdan Presvetog Trojstva slavi se prvu nedjelju nakon blagdana Duhovi. Ove godine Presveto Trojstvo bilo je

10.lipnja. Na taj blagdan župa Turnašica slavi svoj glavni župski blagdan, jer je župna crkva posvečena Presvetom Trojstvu, a time i cijela župa kojoj pripadaju tri naselja: Turnašica, Sedlarica i Vukosavljevica.

Svetu misu za taj blagdan u 11 sati predvodio je i propovijedao vlč. Stjepan Mustečak, upravitelj župe Stari Gradac, vlč. Tomislav Petrić, kapelan u župi Pitomača i domaći župnik Branko Švogor. Svetom misom zahvalili su Bogu tj. Presvetom Trojstvu za sva dobročinstva i milosti koja su od Boga primili, te da ih dalje prati i vodi Duh Božji.

Prva sveta pričest

Dana 27. svibnja u župi Turnašica bila je Prva sveta pričest (počev od 10,30 sati) u župnoj crkvi Presvetog Trojstva. Ove godine bilo je ukupno 20 prvopričesnika: iz Turnašice 9., 5. iz Vukosavljevice i 6. iz Sedlarice. Prvopričesnici su na početku svete mise u procesiji od župnog dvora došli u crkvu sa roditeljima i ministrantima te župnikom. U crkvi su pričesnici, u svojem kratkom nastupu, recitiranjem pozdravili i zahvalili prije svega Bogu, Majci Božjoj, roditeljima i svima onima koji su ih vodili kroz život do trenutka Prve svete pričesti. Za svetu pričest pripremao ih je mjesni župnik vlč. Branko Švogor.

Sveta potvrda u Turnašici

Iz rimokatoličke župe Presvetog Trojstva u Turnašici

Ove godine Sveta potvrda bila je u subotu 2. lipnja 2001. godine u 10 sati. Predvoditelj svete mise i djelitelj svete potvrde bio je msgr. Josip Devčić i generalni vikar požeške biskupije koji je ovom prigodom došao u turnašičku župu u ime požeškog biskupa. U župama Turnašici, Stari Gradac i Špišić Bukovica kroz godinu ima manji broj krizmenika stoga su se ove tri župe ujedinile za dan sve potvrde. Svake godine krizma se održava u drugoj župi a mjesni svečenik - župnik pripravlja svoje župljane za svetu potvrdu. Ove godine je ona bila upravu u župi Presvetog Trojstva. Iz same župe bilo je 9 krizmanika. Uz predvoditelje misnog slavlja bili su prisutni svečenici iz župe Stari Gradac vlč. Stjepan Mustečak, župe Špišić Bukovica fra. Oktavijan Nekić i mjesni župnik Branko Švogor, kao i svi ostali župnici Virovitičkog dekanata sa dekanom vlč. Ivanom Sakač, inače upraviteljem župe u Lukaču. Iz navedenih triju župa, Turnašice, Špišić Bukovice i Starog Graca bilo je ukupno 76 krizmanika.

vlč. Branko Švogor, župnik u Turnašici

B

Prv

a p

rič

es

t u

Tu

rna

šic

i 2

7. s

vib

nja

20

01

. g

od

ine

.P

rič

es

nic

i iz

tu

rna

šič

ke

žu

pe

.

Sv

eta

po

tvrd

a 2

. lip

nja

u t

urn

aš

ičk

oj žu

pi. K

rizm

an

ici

iz ž

up

e P

res

ve

tog

Tro

jstv

a.

Spoj umjetnosti iklesarskog obrtaPoznati hrvatski slikar Oton

Iveković oslikao zidove župne crkve sv. Vida

edan od najpoznatijih hrvatskih slikara slikao je i u Pitomači. Naime, godine 1902. godine, u vrijeme kada je župnik u

Pitomači bio Josip Kovačić (župnik od 1891. do 1908.) zidove župne crkve oslikavao je slikar Oton Iveković, poznat po brojnim slikama iz hrvatske povijesti. U to vrijeme bio je profesor na Obrtnoj školi u Zagrebu, a radio je slike za tadašnjih 700 forinti. Ukupno je naslikao 5 slika. Četiri slike evanđelista i jednu sliku iz života svetog Vida iznad ulaza u sakristiju. Ista se slika mještanima nije svidjela, pa su naručili soboslikara Matoša iz Zagreba da ju dodatno dekorira. Te su slikarije stajale u crkvi sve do 1932. godine, kada je župnik Pero Mihinić dao prebojati ove radove. Šteta.

B.B.

J

Pitomačke novine Pitomačke novine

12 13

SK

ULT

UR

E

SK

ULT

UR

E

Predstavljene knjige M. Jergo-vića "Pjesme moje Podravine" iM.Jergovića-R.Stilinovića "Našepjesme, naši snovi".

rinaestog svibnja ove godine, uz prisustvo stotinjak gostiju, predstavljene su u restoranu Duhanprodukta, pod pokroviteljstvom iste firme, dvije knjige poznatog

pitomačkog skladatelja Marijana Jergovića, te tekstopisca Rajka Stlinovića. Knjige je javnosti predstavio prof. Ivan Zelenbrz. Službeni dio bio je popračen glazbom Podravskih mužikaša i drugih poznatih sastava, dok su autori tekstova koje je uglazbio dr. Jergović sami recitirali svoje pjesme.

B.B.

T

Hrvatske televizije pod ravnanjem maestra Siniše Leopolda izveli ukupno 20 skladbi. Interesantno je naglasiti da je upravo u Pitomači na završnoj festivalskoj večeri legenda tamburaške glazbe Krunoslav Kićo Slabinac proslavio 40. obljetnicu uspje{nog nastupanja na hrvatskoj glazbenoj sceni. Povodom tog vrijednog jubileja umjetnički ravnatelj festivala dr. Marijan Jergović uručio je popularnom Kići tamburicu, rad svjetski poznatog graditelja glazbala iz Pitomače, Željka Kosa.Kako je ovogodišnji festival zbog izravnog televizijskog prijenosa završne večeri imao natjecateljski karakter tako je stručna prosudbena komisija izabrala i najbolje stihove, glazbu i aranžman. Za najbolju skladbu proglašena je pjesma "Gude svirci" skladatelja Siniše Doronjgija, a u izvo|enju Tomislava Brajše, za najbolji aranžman pjesma "Tiho, tiho zasvirajte žice" Vladimira Felkera u izvođenju Ćire Gašparca, a za najbolji tekst

pjesma "Međimurska stara hiža" Rajka Stilinovića koju je izvela najmlađa sudionica festivala te kao takva dobitnica plakete Večernjeg lista Maja Zeko.Ovogodišnji festival je završen, no nažalost mnogobrojnih gostiju ove godine nije kao i ranijih bilo velikog šatora Panonske pivovare gdje su se posjetitelji mogli "stopiti" s izvođačima i zajedno veseliti. No, važno je napomenuti da niti jedan glazbeni festival u Hrvatskoj ne udomljuje glazbene zvijezde kao Pitomača, i baš zato se uvijek rado vesele dolasku na slijedeči festival. Na godinu će se u Pitomači održati jubilarni, 10 glazbeni festival pa se nadamo da će dr. Marijan Jergović i Rajko Stilinović sa svojom uigranom i vrijednom ekipom organizatora dovesti neku novu estradnu zvijezdu i pripremiti još poneko iznenađenje za mnogobrojne ljubitelje ove vrste glazbe.

Z. Ciprijanović

U DVIJE FESTIVALSKE VEČERI 9. GLAZBENOGFESTIVALA "PJESME PODRAVINE I PODRAVLJA"BILO VIŠE OD 2000 POSJETITELJA

Krunoslav Kićo Slabinac na festivalu proslavio 40. obljetnicu nastupanja na glazbenoj sceni.Na godinu jubilarni festival.

a ovogodišnjem 9. Glazbenom festivalu "Pjesme Podravine i Podravlja" u dvije festivalske večeri bilo je preko 2000

posjetitelja, a kao uvijek za festival se tražila karta i više. U prvoj festivalskoj večeri održanoj na sam

blagdan sv. Vida, dan općine Pitomača mali tamburaški sastavi izveli su ukupno 19 skladbi. Glazbeni urednici radio postaja za najbolju skladbu prve večeri koja je stekla pravo izvođenja i na završnoj proglasila je skladbu "Teci, teci rijeka Dravo" koju su izveli đurđevački "Fakini".Na drugoj večeri u nazočnosti pokrovitelja Hrvatskog Sabora Zlatka Tomčića, ministara Vladimira Strugara i Željka Peceka te mnogobrojnih drugih uglednika i gostiju nastupila su najeminentnija imena hrvatske narodne glazbe koja su u pratnji tamburaškog orkestra

Osvrt na festival Pjesme Podravine i podravlja 2001. godine

Zaista je bilo veliko čudo kada ni 15., a ni 16. lipnja ove godine nije padala u Pitomači kiša koja redovno na te dane pada stoljećima. PETAK, 15. lipnja, tamburaški orkestar HRT pod ravnanjem maestra Siniše Leopolda, mnoštvo publike i izvođača u športskoj dvorani Osnovne škole Petra Preradovića, a žiri u vručoj i sparnoj atmosferi izabire najbolju pjesmu za završnu, sutrašnju večer festivala. SUBOTA, 16. lipnja, iako je nekoliko dana prije početka završne večeri sa 20,00 sati početak pomaknut na 21,00 sat Rosanda Kokanović i Branko Uvodić najavili su, na prekrasnoj pozornici (autor pokojni Ante Šimić) i u prepunoj dvorani izvanredne Đurđevčice. Tako je započeo ovogodišnji drugi dan festivala kojeg je večina Pitomačana (domaćina) mogla vidjeti na izravnom prijenosu na HRT-u i uštedjeti 30 kuna po osobi (ako bi uopće i dobila kartu - jer je ove godine bila posebno velika potražnja za kartama).

Jergovićev raspored, inače oca ovog festivala kako je to kasnije lijepo rekla voditeljica sa Pitomog radija Ines Giba, čini se da je bio odličan. No, neki su se pitali gdje je Ćiro Gašparac. On je, naime iznenada morao otići u Kanadu, pa je njegovu pjesmu otpjevao Željko Barba.

Možemo reči i to da su vjerovatno bili najsretniji nagrađeni koji su dobili prekrasne plakete od srebra i pozlačene mijedi, ukrašene cirklonima izrađene u poznatoj zlatarnici Barčan u Pitomači. Jedino je Vladimir Felker bio iznenađen što je dobio malu umjesto velike, no i to se ispravilo nakon što su se pronašle velike. Ćini se da su svi sudionici bili najzadovoljniji dijelom Festivala koji se održao u prostorijama KTC restorana, nakon službenog dijela programa gdje su mogli vidjeti i predsjednika Sabora RH i dva ministra, (jednog, ležernog Pitomačana) u okruženju lokalne vlasti sa suprugama. Čini se da nikog od gostiju, izvođača, ekipe HTV-a, ukupno stotinjak prisutnih, nije uvrijedila separacija uglednika (koje je besprijekorno služila posluga KTC-a) budući da su neumorno čekali u redu ispred šanka gdje su se dijelile porcije pljeskavice ili kotleta. Neki, kao što su na primjer voditeljibaš i nisu bili zainteresirani za večeru jer nisu bili gladni, ali ni žedni, možda zato što im se nije ponudilo isto ono vino koje se pilo za stolom uglednika. No gosp. Felke r inače je više za pivo. No, takav je bio protokol.

Na kraju krajeva nitko se ne može požaliti na Podravske mužikaše koji su neumorno svirali u punom sastavu domaću glazbu gotovo bez prekida, a za sve ono što kotobože i nije bilo u redu ili je bilo izvanredno u redu pripisati će se dr. Marijanu Jergoviću i Rajku Stilinoviću (jer se zna da su oni - festival u Pitomači), što je u određenim situacijama i žalosno jer dobro znamo tko je što radio na ovogodišnjem festivalu. Vidimo se do godine, jubilarnog 10.-og festivala. B.B.

N Detalji sa ovogodišnjeg festivala PjesmePodravine i podravlja Pitomača 2001.

Otvorena u MALSS centru izložba radova slikara pitomačkog kruga

MALSS centru u Pitomači otvorena je 14. lipnja, povodom Vidova, izložba radova slikara pitomačkog kruga. Izložbu je

otvorio tajnik Općine Pitomača g. Branko Giba, a izloženo je ukupno desetak radova pitomačkih slikara. Izložba će ostati postavljena u tokucijelog lipnja ove godine. Inače MALSS centar u Pitomači jedino je mjesto gdje pitomački umjetnici mogu izlagati svoje radove.

B.B.

U

Ivka Skender,dobitnica op-ćinskog priz-nanja za uzor-no zalaganjeu promicanjui očuvanju kul-turne baštine

ovodom Tjedna općine Pitomača podjeljena su priznanja zaslužnim žiteljima općine. Jedan od dobitnika je i

Ivka Skender, koja je inače osnivač KUD-a "Pitomačanke" i uvijek vezana za događaje oko očuvanja kulturne baštine pitomačkog kraja od 1960.-ih godina. Inače sa puno entuzijazma bilježi narodne običaje, izvorne pjesme, skuplja narodne nošnje i sve ono što se tiće etnografije ovog kraja. U posljednje je vrijeme odlučila sačuvati tradiciju po okolnim mjestima, pa tako vodi etnografske skupine u Starogradačkom Marofu i Starome Gracu. Između ostalog vlasnik je najstarije pitomačke poculice (izrađena oko 1860. godine) za čiju restauraciju nastoji sakupiti potrebit novac - a to je oko 10.000 kuna.

B.B.

P

Pitomačke novine Pitomačke novine

12 13

SK

ULT

UR

E

SK

ULT

UR

E

Predstavljene knjige M. Jergo-vića "Pjesme moje Podravine" iM.Jergovića-R.Stilinovića "Našepjesme, naši snovi".

rinaestog svibnja ove godine, uz prisustvo stotinjak gostiju, predstavljene su u restoranu Duhanprodukta, pod pokroviteljstvom iste firme, dvije knjige poznatog

pitomačkog skladatelja Marijana Jergovića, te tekstopisca Rajka Stlinovića. Knjige je javnosti predstavio prof. Ivan Zelenbrz. Službeni dio bio je popračen glazbom Podravskih mužikaša i drugih poznatih sastava, dok su autori tekstova koje je uglazbio dr. Jergović sami recitirali svoje pjesme.

B.B.

T

Hrvatske televizije pod ravnanjem maestra Siniše Leopolda izveli ukupno 20 skladbi. Interesantno je naglasiti da je upravo u Pitomači na završnoj festivalskoj večeri legenda tamburaške glazbe Krunoslav Kićo Slabinac proslavio 40. obljetnicu uspje{nog nastupanja na hrvatskoj glazbenoj sceni. Povodom tog vrijednog jubileja umjetnički ravnatelj festivala dr. Marijan Jergović uručio je popularnom Kići tamburicu, rad svjetski poznatog graditelja glazbala iz Pitomače, Željka Kosa.Kako je ovogodišnji festival zbog izravnog televizijskog prijenosa završne večeri imao natjecateljski karakter tako je stručna prosudbena komisija izabrala i najbolje stihove, glazbu i aranžman. Za najbolju skladbu proglašena je pjesma "Gude svirci" skladatelja Siniše Doronjgija, a u izvo|enju Tomislava Brajše, za najbolji aranžman pjesma "Tiho, tiho zasvirajte žice" Vladimira Felkera u izvođenju Ćire Gašparca, a za najbolji tekst

pjesma "Međimurska stara hiža" Rajka Stilinovića koju je izvela najmlađa sudionica festivala te kao takva dobitnica plakete Večernjeg lista Maja Zeko.Ovogodišnji festival je završen, no nažalost mnogobrojnih gostiju ove godine nije kao i ranijih bilo velikog šatora Panonske pivovare gdje su se posjetitelji mogli "stopiti" s izvođačima i zajedno veseliti. No, važno je napomenuti da niti jedan glazbeni festival u Hrvatskoj ne udomljuje glazbene zvijezde kao Pitomača, i baš zato se uvijek rado vesele dolasku na slijedeči festival. Na godinu će se u Pitomači održati jubilarni, 10 glazbeni festival pa se nadamo da će dr. Marijan Jergović i Rajko Stilinović sa svojom uigranom i vrijednom ekipom organizatora dovesti neku novu estradnu zvijezdu i pripremiti još poneko iznenađenje za mnogobrojne ljubitelje ove vrste glazbe.

Z. Ciprijanović

U DVIJE FESTIVALSKE VEČERI 9. GLAZBENOGFESTIVALA "PJESME PODRAVINE I PODRAVLJA"BILO VIŠE OD 2000 POSJETITELJA

Krunoslav Kićo Slabinac na festivalu proslavio 40. obljetnicu nastupanja na glazbenoj sceni.Na godinu jubilarni festival.

a ovogodišnjem 9. Glazbenom festivalu "Pjesme Podravine i Podravlja" u dvije festivalske večeri bilo je preko 2000

posjetitelja, a kao uvijek za festival se tražila karta i više. U prvoj festivalskoj večeri održanoj na sam

blagdan sv. Vida, dan općine Pitomača mali tamburaški sastavi izveli su ukupno 19 skladbi. Glazbeni urednici radio postaja za najbolju skladbu prve večeri koja je stekla pravo izvođenja i na završnoj proglasila je skladbu "Teci, teci rijeka Dravo" koju su izveli đurđevački "Fakini".Na drugoj večeri u nazočnosti pokrovitelja Hrvatskog Sabora Zlatka Tomčića, ministara Vladimira Strugara i Željka Peceka te mnogobrojnih drugih uglednika i gostiju nastupila su najeminentnija imena hrvatske narodne glazbe koja su u pratnji tamburaškog orkestra

Osvrt na festival Pjesme Podravine i podravlja 2001. godine

Zaista je bilo veliko čudo kada ni 15., a ni 16. lipnja ove godine nije padala u Pitomači kiša koja redovno na te dane pada stoljećima. PETAK, 15. lipnja, tamburaški orkestar HRT pod ravnanjem maestra Siniše Leopolda, mnoštvo publike i izvođača u športskoj dvorani Osnovne škole Petra Preradovića, a žiri u vručoj i sparnoj atmosferi izabire najbolju pjesmu za završnu, sutrašnju večer festivala. SUBOTA, 16. lipnja, iako je nekoliko dana prije početka završne večeri sa 20,00 sati početak pomaknut na 21,00 sat Rosanda Kokanović i Branko Uvodić najavili su, na prekrasnoj pozornici (autor pokojni Ante Šimić) i u prepunoj dvorani izvanredne Đurđevčice. Tako je započeo ovogodišnji drugi dan festivala kojeg je večina Pitomačana (domaćina) mogla vidjeti na izravnom prijenosu na HRT-u i uštedjeti 30 kuna po osobi (ako bi uopće i dobila kartu - jer je ove godine bila posebno velika potražnja za kartama).

Jergovićev raspored, inače oca ovog festivala kako je to kasnije lijepo rekla voditeljica sa Pitomog radija Ines Giba, čini se da je bio odličan. No, neki su se pitali gdje je Ćiro Gašparac. On je, naime iznenada morao otići u Kanadu, pa je njegovu pjesmu otpjevao Željko Barba.

Možemo reči i to da su vjerovatno bili najsretniji nagrađeni koji su dobili prekrasne plakete od srebra i pozlačene mijedi, ukrašene cirklonima izrađene u poznatoj zlatarnici Barčan u Pitomači. Jedino je Vladimir Felker bio iznenađen što je dobio malu umjesto velike, no i to se ispravilo nakon što su se pronašle velike. Ćini se da su svi sudionici bili najzadovoljniji dijelom Festivala koji se održao u prostorijama KTC restorana, nakon službenog dijela programa gdje su mogli vidjeti i predsjednika Sabora RH i dva ministra, (jednog, ležernog Pitomačana) u okruženju lokalne vlasti sa suprugama. Čini se da nikog od gostiju, izvođača, ekipe HTV-a, ukupno stotinjak prisutnih, nije uvrijedila separacija uglednika (koje je besprijekorno služila posluga KTC-a) budući da su neumorno čekali u redu ispred šanka gdje su se dijelile porcije pljeskavice ili kotleta. Neki, kao što su na primjer voditeljibaš i nisu bili zainteresirani za večeru jer nisu bili gladni, ali ni žedni, možda zato što im se nije ponudilo isto ono vino koje se pilo za stolom uglednika. No gosp. Felke r inače je više za pivo. No, takav je bio protokol.

Na kraju krajeva nitko se ne može požaliti na Podravske mužikaše koji su neumorno svirali u punom sastavu domaću glazbu gotovo bez prekida, a za sve ono što kotobože i nije bilo u redu ili je bilo izvanredno u redu pripisati će se dr. Marijanu Jergoviću i Rajku Stilinoviću (jer se zna da su oni - festival u Pitomači), što je u određenim situacijama i žalosno jer dobro znamo tko je što radio na ovogodišnjem festivalu. Vidimo se do godine, jubilarnog 10.-og festivala. B.B.

N Detalji sa ovogodišnjeg festivala PjesmePodravine i podravlja Pitomača 2001.

Otvorena u MALSS centru izložba radova slikara pitomačkog kruga

MALSS centru u Pitomači otvorena je 14. lipnja, povodom Vidova, izložba radova slikara pitomačkog kruga. Izložbu je

otvorio tajnik Općine Pitomača g. Branko Giba, a izloženo je ukupno desetak radova pitomačkih slikara. Izložba će ostati postavljena u tokucijelog lipnja ove godine. Inače MALSS centar u Pitomači jedino je mjesto gdje pitomački umjetnici mogu izlagati svoje radove.

B.B.

U

Ivka Skender,dobitnica op-ćinskog priz-nanja za uzor-no zalaganjeu promicanjui očuvanju kul-turne baštine

ovodom Tjedna općine Pitomača podjeljena su priznanja zaslužnim žiteljima općine. Jedan od dobitnika je i

Ivka Skender, koja je inače osnivač KUD-a "Pitomačanke" i uvijek vezana za događaje oko očuvanja kulturne baštine pitomačkog kraja od 1960.-ih godina. Inače sa puno entuzijazma bilježi narodne običaje, izvorne pjesme, skuplja narodne nošnje i sve ono što se tiće etnografije ovog kraja. U posljednje je vrijeme odlučila sačuvati tradiciju po okolnim mjestima, pa tako vodi etnografske skupine u Starogradačkom Marofu i Starome Gracu. Između ostalog vlasnik je najstarije pitomačke poculice (izrađena oko 1860. godine) za čiju restauraciju nastoji sakupiti potrebit novac - a to je oko 10.000 kuna.

B.B.

P

Pitomačke novine Pitomačke novine

14 15

IZ P

RO

ŠL

OS

TI P

ITO

MA

ČK

OG

KR

AJA

IZ P

RO

ŠL

OS

TI P

ITO

MA

ČK

OG

KR

AJA

Vinogradarstvo pitomačkogkraja nekada

Vinogradarstvom na području Podravine zauzima posebno mjesto gledano iz svih mogućih stajališta. Vinovi lozu ovdje čovijek uzgaja oduvijek i posvečuje joj posebnu pažnju i možemo sasvim slobodno reči da si ne bih mogao zamisliti život bez njezinog proizvoda - vina. Stoga čemo u ovom, i slijedećem, broju reči ponešto o vinogradarstvu na pitomačkom području u prošlim vremenima, budući da se o tome inaće rijetko, odnosno vrlo šturo govori ili piše.

Poznato je da da se vinova loza na području sjeverozapadne Hrvatske uzgajala još u antičko doba. Gotovo sa sigurnošću možemo tvrditi da su ljudi vinovu lozu uzgajali i vino pili na području današnjeg Aršanja (na obroncima Bilogore) u II. i III. stoljeću - prije oko 2000. godine - na toj lokaciji pronađeno je rimskog novca i rimske keramike iz tih stoljeća. Nadalje, rimski novac je pronađen u na obroncima oko susjedne Turnašice, što svakako govori da je ove lokacije čovijek obitavao - antičko doba je poznato kao doba ljubavi prema vinu.

U srednjem vijeku svako vlastelinsko imanje, da li ono bilo malo ili veliko, imalo je svoju, i to najmanje po jednu, tzv. pivnicu, odnosno vinski podrum (celario). Budući da se nakon propasti Rimskog carstva ovo područje nastanjuje Hrvatima otprilike u IX. stoljeću vjerovatno se već od tada obnavljaju mjesta starih nasada vinove loze na rubnim dijelovima Bilogore - a znamo da su i stari Hrvati bili ljubitelji vinske kapljice. Od sredine XVI. stoljeća (od oko 1550.- ih) vinogradi se zbog sve jačih turskih napada ( onda, konačno okupacije susjednih područja od strane Turaka) zapuštaju. Ne obrađuju se sve do kraja XVII. i početka XVIII. stoljeća, odnosno obnavljanja starih i osnivanja novih naselja, ubrajajući tu i Pitomaču.

Početkom XVIII. stoljeća već je bilo dosta vinograda u Aršanju i oko njega, a najveće su imali župnici (pitomački i turnašički). Pitomački župnici imaju svoj vinograd zahvaljujući drugom po redu pitomačkom župniku Nikoli Ledinskom. On je bio župnik od 1715. do 1730. godine i imao je sve to vrijeme svoj vinograd u Aršanju, ali kojega je oporučno ostavio župi. Dakle, ili ga je oko 1715. godine zasadio ili ga je kupio. Nalazi se tamo gdje je i danas župnikov vinograd u srcu Aršanja. Turnašički pak župnici imaju svoj vinograd od sredine XVIII. stoljeća na oko 500 metara južno od crkve, a pored kojega su župljani krajem 1790.-ih

godina podigli kameni pil sa skulpturom sv. Vendela ili Vendelina (zaštitnika, između ostaloga, i od tuće) koji još i danas čuva župni vinograd, iako je dotrajao od zuba vremena i bio oštećen od metaka iz drugog svjetskog rata.

U osamnaestom i devetnaestom stoljeću u podnožju Bilogore, između Turnašice i Sedlarice, ali i

na, otprilike, sredini prostora između Pitomače i Turnašice, na Črlenoj Klisi, bilo je mnogo vinograda, ali svi su oni bili dosta mali - u odnosu na prosjećnu veličinu današnjih vinograda. U to vrijeme oni se sade i na brežuljcima zapadno od Pitomače, prostoru oko tzv. današnje Brennerove vile. Veličina vinograda sve do kraja XIX. stoljeća mjerila se sa brojem motika koje su ga mogle za jedan dan okopati. Dakle, vinograd od dvije motike, bio je tako velik da su ga dva kopača mogli za jedan dan okopati. Spomenuti vinogradi na Črlenoj klisi, odnosno tzv. Klisnom bereku ili Brezju danas više ne postoje, ali ih je bilo još i sve do prije 30-ak godina dok se danas ponovo (budući da je zemljište pješćano i povoljno za uzgoj vinove loze), počinju na tim mjestima saditi novi nasadi. Osim navedenoga, oko Aršanja (potjeće od mađarskog Arshany - lokacija u Mađarskoj) vinova loza se uzgaja, i to također od XVIII. stoljeća, i na drugim okolnim bregovima od kojih su najpoznatiji tzv. Kladarski i Otrovanski breg (dobili imena zbog vlasnika vinograda koji su potjecali najčešće iz Otrovanca i Kladara).

Nekada su ovdje uzgajane hibridne sorte - tzv. tudum dok se danas sade sortne vrste vinove loze, a koje se u podnožju Bilogore sade već od početka XX. stoljeća, nakon što se započelo uzgojem, u to vrijeme vrlo propagirane i popularne tzv. američke loze. Svakako je, sve do otprilike 30-ak godina, bila najpoznatija sve to vrijeme tzv. kadarka, koje danas gotovo da i nema, iako ju mnogi smatraju dosta kvalitetnom sortom, dosta jednostavnom za uzgoj, a pogodnom za kvalitetan gemišt.

Na području Aršanja i susjednih bregova sadnja i uzgoj vinove loze iz desetljeća u desetljeće se povečavalo. Tako je, na primjer, Aršanj bio napućen klijetima gotovo u današnjoj mjeri - jasno zašto, kad je najpogodniji za uzgoj vinove loze. No, dosta područja

još je do prije 30-ak godina bilo obraslo akacijevom šumom, a tako je bilo i nekada. A kako je to područje izgledalo prije XVII.-og stoljeća, odnosno prije dolaska bagremova drveta i u ovaj dio Europe, možemo samo nagađati. Danas imamo malo sačuvanih starih klijeti. Najveći dio onih najstarijih potjeće iz početka 1900.-tih godina (pa do 1930.-ih). Danas najstarija, za koju pouzdano znamo vrijeme gradnje je župna klijet ( koja se nalazi otprilike na mjestu gdje je bio vinograd pitomačkih župnika u XVIII. stoljeću) na kojoj je i na tzv. šanti upisana 1913. godina - Delano godine 1913. Godine 1983. srušena je u Aršanju jedna klijet na kojoj je na tramu (nosećoj gredi) bila urezana 1797. godina, što je vjerovatno bila posljednja klijet iz vremena osamnaestog stoljeća.

Vino je bilo važna stavka u životu ovih ljudi i u ta vremena. Stoga ćemo na primjeru obitelji Giba iz Pitomače (ta je obitelj nosila kućni broj jedan i vrijedi za jednu od najstarijih pitomačkih obitelji), koji su imali vinograd u Aršanju, lijepo vidjeti kakav mu se značaj pridavao kod podjele krajiške istoimene kućne zadruge iz 1873. godine, dok se stariji Pitomačani još uvijek sjećaju da je najteže bilo podijeliti zemlju i vinograd: "Ostajući dio zaderži kakti...1 lagev (8 veder), 2 lagva (6 veder), 3 brenke po 1 akov, 1 lagva (7 veder)...Izlazući dio dobije kakti...1 klet u vinogradu...1 pecanu...1 lagva (12 veder), 1 brenku (2 vedra), 1 brenku (pol akova) 1 lagva (5 veder), 1 rakinskog kotla, 1 barila..."

B. Begović

Kako su nekada izgledale stare klijeti u Aršanju

Danas najstarija sačuvana klijet pitomačkog župnika u Aršanju u vrijeme izgradnje bila je vjerovatno najveća građevina tog tipa u ovom dijelu pitomačkih vinograda. Sve je ovisilo o imućnosti vlasnika vinograda, ali su sve one svakako bile relativno male građevine sa, uglavnom, tri osnovne prostorije: stajom ili štalom za krave ili konje, prostorijom za prešanje, odnosno trupanje grožđa ili čuvanje vina (podrumom), oruđa i alata, te jednom sobom u kojoj se moglo prespavati, odmoriti ili sakriti od kiše. Ukupna veličina uglavnom nije bila veća od 6-7 x 3 metra, dok se poljski WC (kojeg danas ima svaka klijet) nije gradio sve do, otprilike, četrdesetak godina. Klijeti su se pokrivale slamom, a sve su uglavnom bile izrađene na pocekima, opletene drvenim šibama zidane blatom, a imale su vrlo male prozore kroz koje se čovijek nije mogao provući - zaštita od lopova - dok su ulazna vrata uvijek bila čvrsta i dobro su se zaključavala. Na podu je bila nabijena zemlja. Zbog zaštite od vremenskih neprilika i također od lopova na prozore su se stavljale drvene ili limene ploče pričvršćene na pante.

U prostoriji koja je služila kao prostorija u kojoj se moglo prespavati obično se nalazio manji stol, jedna klupa i poneki štokrl. Obavezno je bio krevet (postelj), te zidana peć. Našla se tu i poneka posuda u kojoj se na brzinu moglo nešto pripremiti za jelo, te po koja zemljana čaša i srabljivec za držanje vina. U staji je uvijek bilo sijena i nešto zobi, a pod je bio nastrt slamom.

B.B.

Jedna od posljednjih ljepotica izpitomačkih vinograda nalazi seu Kladarskom bregu.

Pitomačke novine Pitomačke novine

14 15

IZ P

RO

ŠL

OS

TI P

ITO

MA

ČK

OG

KR

AJA

IZ P

RO

ŠL

OS

TI P

ITO

MA

ČK

OG

KR

AJA

Vinogradarstvo pitomačkogkraja nekada

Vinogradarstvom na području Podravine zauzima posebno mjesto gledano iz svih mogućih stajališta. Vinovi lozu ovdje čovijek uzgaja oduvijek i posvečuje joj posebnu pažnju i možemo sasvim slobodno reči da si ne bih mogao zamisliti život bez njezinog proizvoda - vina. Stoga čemo u ovom, i slijedećem, broju reči ponešto o vinogradarstvu na pitomačkom području u prošlim vremenima, budući da se o tome inaće rijetko, odnosno vrlo šturo govori ili piše.

Poznato je da da se vinova loza na području sjeverozapadne Hrvatske uzgajala još u antičko doba. Gotovo sa sigurnošću možemo tvrditi da su ljudi vinovu lozu uzgajali i vino pili na području današnjeg Aršanja (na obroncima Bilogore) u II. i III. stoljeću - prije oko 2000. godine - na toj lokaciji pronađeno je rimskog novca i rimske keramike iz tih stoljeća. Nadalje, rimski novac je pronađen u na obroncima oko susjedne Turnašice, što svakako govori da je ove lokacije čovijek obitavao - antičko doba je poznato kao doba ljubavi prema vinu.

U srednjem vijeku svako vlastelinsko imanje, da li ono bilo malo ili veliko, imalo je svoju, i to najmanje po jednu, tzv. pivnicu, odnosno vinski podrum (celario). Budući da se nakon propasti Rimskog carstva ovo područje nastanjuje Hrvatima otprilike u IX. stoljeću vjerovatno se već od tada obnavljaju mjesta starih nasada vinove loze na rubnim dijelovima Bilogore - a znamo da su i stari Hrvati bili ljubitelji vinske kapljice. Od sredine XVI. stoljeća (od oko 1550.- ih) vinogradi se zbog sve jačih turskih napada ( onda, konačno okupacije susjednih područja od strane Turaka) zapuštaju. Ne obrađuju se sve do kraja XVII. i početka XVIII. stoljeća, odnosno obnavljanja starih i osnivanja novih naselja, ubrajajući tu i Pitomaču.

Početkom XVIII. stoljeća već je bilo dosta vinograda u Aršanju i oko njega, a najveće su imali župnici (pitomački i turnašički). Pitomački župnici imaju svoj vinograd zahvaljujući drugom po redu pitomačkom župniku Nikoli Ledinskom. On je bio župnik od 1715. do 1730. godine i imao je sve to vrijeme svoj vinograd u Aršanju, ali kojega je oporučno ostavio župi. Dakle, ili ga je oko 1715. godine zasadio ili ga je kupio. Nalazi se tamo gdje je i danas župnikov vinograd u srcu Aršanja. Turnašički pak župnici imaju svoj vinograd od sredine XVIII. stoljeća na oko 500 metara južno od crkve, a pored kojega su župljani krajem 1790.-ih

godina podigli kameni pil sa skulpturom sv. Vendela ili Vendelina (zaštitnika, između ostaloga, i od tuće) koji još i danas čuva župni vinograd, iako je dotrajao od zuba vremena i bio oštećen od metaka iz drugog svjetskog rata.

U osamnaestom i devetnaestom stoljeću u podnožju Bilogore, između Turnašice i Sedlarice, ali i

na, otprilike, sredini prostora između Pitomače i Turnašice, na Črlenoj Klisi, bilo je mnogo vinograda, ali svi su oni bili dosta mali - u odnosu na prosjećnu veličinu današnjih vinograda. U to vrijeme oni se sade i na brežuljcima zapadno od Pitomače, prostoru oko tzv. današnje Brennerove vile. Veličina vinograda sve do kraja XIX. stoljeća mjerila se sa brojem motika koje su ga mogle za jedan dan okopati. Dakle, vinograd od dvije motike, bio je tako velik da su ga dva kopača mogli za jedan dan okopati. Spomenuti vinogradi na Črlenoj klisi, odnosno tzv. Klisnom bereku ili Brezju danas više ne postoje, ali ih je bilo još i sve do prije 30-ak godina dok se danas ponovo (budući da je zemljište pješćano i povoljno za uzgoj vinove loze), počinju na tim mjestima saditi novi nasadi. Osim navedenoga, oko Aršanja (potjeće od mađarskog Arshany - lokacija u Mađarskoj) vinova loza se uzgaja, i to također od XVIII. stoljeća, i na drugim okolnim bregovima od kojih su najpoznatiji tzv. Kladarski i Otrovanski breg (dobili imena zbog vlasnika vinograda koji su potjecali najčešće iz Otrovanca i Kladara).

Nekada su ovdje uzgajane hibridne sorte - tzv. tudum dok se danas sade sortne vrste vinove loze, a koje se u podnožju Bilogore sade već od početka XX. stoljeća, nakon što se započelo uzgojem, u to vrijeme vrlo propagirane i popularne tzv. američke loze. Svakako je, sve do otprilike 30-ak godina, bila najpoznatija sve to vrijeme tzv. kadarka, koje danas gotovo da i nema, iako ju mnogi smatraju dosta kvalitetnom sortom, dosta jednostavnom za uzgoj, a pogodnom za kvalitetan gemišt.

Na području Aršanja i susjednih bregova sadnja i uzgoj vinove loze iz desetljeća u desetljeće se povečavalo. Tako je, na primjer, Aršanj bio napućen klijetima gotovo u današnjoj mjeri - jasno zašto, kad je najpogodniji za uzgoj vinove loze. No, dosta područja

još je do prije 30-ak godina bilo obraslo akacijevom šumom, a tako je bilo i nekada. A kako je to područje izgledalo prije XVII.-og stoljeća, odnosno prije dolaska bagremova drveta i u ovaj dio Europe, možemo samo nagađati. Danas imamo malo sačuvanih starih klijeti. Najveći dio onih najstarijih potjeće iz početka 1900.-tih godina (pa do 1930.-ih). Danas najstarija, za koju pouzdano znamo vrijeme gradnje je župna klijet ( koja se nalazi otprilike na mjestu gdje je bio vinograd pitomačkih župnika u XVIII. stoljeću) na kojoj je i na tzv. šanti upisana 1913. godina - Delano godine 1913. Godine 1983. srušena je u Aršanju jedna klijet na kojoj je na tramu (nosećoj gredi) bila urezana 1797. godina, što je vjerovatno bila posljednja klijet iz vremena osamnaestog stoljeća.

Vino je bilo važna stavka u životu ovih ljudi i u ta vremena. Stoga ćemo na primjeru obitelji Giba iz Pitomače (ta je obitelj nosila kućni broj jedan i vrijedi za jednu od najstarijih pitomačkih obitelji), koji su imali vinograd u Aršanju, lijepo vidjeti kakav mu se značaj pridavao kod podjele krajiške istoimene kućne zadruge iz 1873. godine, dok se stariji Pitomačani još uvijek sjećaju da je najteže bilo podijeliti zemlju i vinograd: "Ostajući dio zaderži kakti...1 lagev (8 veder), 2 lagva (6 veder), 3 brenke po 1 akov, 1 lagva (7 veder)...Izlazući dio dobije kakti...1 klet u vinogradu...1 pecanu...1 lagva (12 veder), 1 brenku (2 vedra), 1 brenku (pol akova) 1 lagva (5 veder), 1 rakinskog kotla, 1 barila..."

B. Begović

Kako su nekada izgledale stare klijeti u Aršanju

Danas najstarija sačuvana klijet pitomačkog župnika u Aršanju u vrijeme izgradnje bila je vjerovatno najveća građevina tog tipa u ovom dijelu pitomačkih vinograda. Sve je ovisilo o imućnosti vlasnika vinograda, ali su sve one svakako bile relativno male građevine sa, uglavnom, tri osnovne prostorije: stajom ili štalom za krave ili konje, prostorijom za prešanje, odnosno trupanje grožđa ili čuvanje vina (podrumom), oruđa i alata, te jednom sobom u kojoj se moglo prespavati, odmoriti ili sakriti od kiše. Ukupna veličina uglavnom nije bila veća od 6-7 x 3 metra, dok se poljski WC (kojeg danas ima svaka klijet) nije gradio sve do, otprilike, četrdesetak godina. Klijeti su se pokrivale slamom, a sve su uglavnom bile izrađene na pocekima, opletene drvenim šibama zidane blatom, a imale su vrlo male prozore kroz koje se čovijek nije mogao provući - zaštita od lopova - dok su ulazna vrata uvijek bila čvrsta i dobro su se zaključavala. Na podu je bila nabijena zemlja. Zbog zaštite od vremenskih neprilika i također od lopova na prozore su se stavljale drvene ili limene ploče pričvršćene na pante.

U prostoriji koja je služila kao prostorija u kojoj se moglo prespavati obično se nalazio manji stol, jedna klupa i poneki štokrl. Obavezno je bio krevet (postelj), te zidana peć. Našla se tu i poneka posuda u kojoj se na brzinu moglo nešto pripremiti za jelo, te po koja zemljana čaša i srabljivec za držanje vina. U staji je uvijek bilo sijena i nešto zobi, a pod je bio nastrt slamom.

B.B.

Jedna od posljednjih ljepotica izpitomačkih vinograda nalazi seu Kladarskom bregu.

Pitomačke novine Pitomačke novine

16 17

KA

J SE

ZG

OD

NO

GA

DO

GO

DIL

O V

PIT

OM

AČ

I - ZA

NIM

LJIV

OS

TI

RA

ZG

OV

OR

I P

RI K

AV

I I

I stranački čelnici pitomačkeopćine posjetili su 30. svibnja na Šodrani

organizirani domjenak povodom Danadržavnosti i uz dobro pečenu ribu, fiš

i gulaš vjerovatno razgovarali o tekućim problemima u općini Pitomača.

alo je onih u Pitomači, oko nje i u gotovo cijeloj Hrvatskoj koji nisu čuli za baku Soku (Sofiju) iz Otrovanca. A malo je i onih koji nisu barem

jednom zatražili njezinu pomoć. Iako u poodmakloj dobi (davno je prošla sedamdesetu) ona je još uvijek vitalna i uvijek spremna pomoći (ako ikako može) svojim savjetima ili svojim poznavanjem alternativne medicine, odnosno svojim rukama, pogotovo ako ste išćašili koji zglob, ako ste imali ikakvih problema sa ekstremitetima ili ako vam svi mogući doktori nisu pomogli pomoći na nijedan način.

Ako u Pitomači nekoga pitate što da radi, jer nevalja m vam ovo ili ono, svatko će vam odgovoriti "otiđite k baki Soki".

No, njezini su životni savjeti vrlo jednostavni: budite umjereni u svemu, pazite na svoje jedino zdravlje, čuvajte se hladnoće, propuha, nepotrebnog skakanja, živciranja, obiđite ponekad svojeg lijećnika, mjerite svoj tlak, jedite samo toliko da utažite glad, a pijte samo toliko da utažite žeđ, ne pijte puno lijekova, ne mučite organizam...A, svaki čovijek sasvim sigurno zna čega mu je previše , a čega premalo - poručuje baka Soka, i tada ćete se sigurno dobro osjećati i biti zdravi, osim toga vjerujte u Boga, jer sve je na kraju konca u Njegovim rukama.

Ž.B.

U Pitomači i oko nje postoji niz zgrada u vrlo lošem stanju, a za koje se gotovo i ne zna pravi vlasnik. Za njih se nitko ne brine, pa one iz godine u godinu sve više propadaju. Tako je i sa zgradom koju ljudi zovu "vaktarna", a koja se nalazi na raskršću puteva za Malu i Veliku Črešnjevicu, te Grabrovnicu. Prava svrha izgradnje nije nikada sasvim razjašnjena, samo se znade da su u tome učestvovali nekadašnji vlasnici rudnika ugljena koji se nalazio u podnožju Bilogore. Njezina sudbina je zaga-rantirana - sama će se srušiti - a mogla bi poslužiti u razne korisne gospodarske svrhe? B.B.

Kako itomačani obilježavaju Dan državnosti

ridesetog svibnja ove godine je obilježen Dan državnosti polaganjem vijenaca na grobove i obilježja poginunih branitelja

domovinskog rata. Dan kasnije, na sam dan Općina Pitomača u suradnji sa Lovačkim i ribičkim udrugama počastila je mještane općine na Šodrani

P (između ostalog)

besplatnom izvrsno pečenom ribom, fišom i paprikašom od divljači (piće se je kupovalo) - tako su mještani mogli lakše zaboraviti mukotrpne nedavno održane izbore na kojima je pobijedila Hrvatska seljačka stranka.

B.B.

T

Kako su naši stari pripremali i pušili duhan?

dlazak podravskih krajišnika na razne frontove širom Europe vremenom je i u svoj domicilni kraj rezultirao sve većom pojavom uživanja

duhana i u Pitomači. Kako je država ustanovila da od duhana može imati velike materijalne koristi (jer se o njemu postaje ovisan) pretvorila je sadnju duhana u monopol. Stoga su ljudi kriomice, sve i do poslije II. svjetskog rata, sadili duhan za vlastite potrebe i to sakriveno negdje u kukuruzi, lanu ili konoplji - budući da su kazne za prekršitelje bile ogromne.

Obrani duhan, najčešće tzv. arnaut ili, rijeđe, ravnjak ili otland sušio se u skrivenim kutovima tavana. Kad se osušio manji svežnjevi duhana umotali bih se u laneno platno i stavili na zemlju ispod noge od kreveta da se ovlaži (jer su podovi kuće uglavnom bile od nabijene zemlje).

Sve je to bila posebna procedura koja se izvodila sa puno pažnje i opreza. Zatim se (kad se duhan dobro navlažio i kad su ga miševi zapišali) dobro nabrusila tzv. švarba (tesarska sjekira), a duhan, zajedno sa korijenom što sitnije, na kokvome panju, narezao. Što je duhan bio jači to je bio bolji.

Frkale su se, ako se nije imala lula, debele i dugačke cigarete napravljene od novinskog ili tzv. golub papira. Samo pušenje je bio pravi ritual, jer se nije pušilo kao danas (kada se za ritual nema vremena). Pušilo se svega nekoliko cigareta na dan, a često i niti jedna. Narezani duhan se čuvao u duhan kesi napravljenoj od svinjskog mjehura, koji se dobro očišćen (poslije zimskog kolinja) i osoljen sušio negdje u kutu pored peći.

Tako je to bilo prije 50.-ak i više godina, dok se naši stariji sumještani rado sjećaju odlazak djedovima u vinograd sa kolima i konjima ili kravama - djed je zafrknuo i zapalio cigaretu na Gredi (ulica M.P.Miškine u Pitomači) i pušio sve do vinograda u Aršanju, tako je bila velika.

B.B.

Stare stvari kod staroga Franje Kralja u Sedlarici

ako je nekada Austro-ugarska monarhija imala svoga kralja Franju, tako i Sedlarica ima svojeg Kralja Franju, ali ne kralja u

doslovnom smislu riječi već izvrsnog majstora bravara i tokara, ali danas u mirovini na kbr. 113, a rođenoga 1934. g. Malo je u ovom kraju zanimljivih osoba kao što je on. Nadasve zanima ga sve i svašta, pa tako i sakuplja sve i svašta, dok je i izvanredni poznavatelj povijesti ovog kraja, zaljubljenik u vino i Sedlaricu.

Osim toga, bavi se izradom raznih izuma za svakodnevnu upotrebu, odličan je vodovodni majstor, pa zatim mehaničar, oružar...

Jedna od njegovih raznih mini kolekcija je i zbirka starog oružja, koje potječe uglavnom od njegovih predaka, koje su donijeli iz ratova kao trofeje. Tu možemo vidjeti srednjevjekovnu helebardu, razne puške kremenjače, a posebno se ističe prekrasna kubura koja potječe još od njegovog prapadjede. Ne izostaje ni oružje iz vremena početka XX. stoljeća, a posebno se ponosi topovskom kuglom iz, vjerovatno, XVI. stoljeća pronađenom na tzv. u Sedlarici (ostaci srednjevjekovne gradine sa opkopima još iz vremena sredine XIII. st.) .

Gospon Kralj je i izvanredan vinogradar i malo će tko izači iz njegovog dvorišta, a da ne bude počašćen čašicom kvalitetne graševine, iako ćete ga možda zateći (pri dolasku) u obavljanju kojekakvih kućnih poslova u krugu svoje obitelji, kao na primjer čišćenju prošlogodišnjih oraha, a za koju je prigodu napravio i jedan poseban stroj za lupanje oraha.

B.B.

Šancu

K

po jeU s ti

Krštena zastava ŠRD "Smuđ" Križnica

a sam dan sv. Antuna u mjesnoj kapelici uKrižnici koja nosi ime ovog sveca održana je sveta misa koju su služili svećenici Branko

Švogor i Tomislav Petrić. U tijeku mise obavljeno je i krštenje zastave mjesnog novoosnovanog Športsko ribolovnog društva "Smuđ", a nakon toga domaćini su za sve goste pripremili ukusno pripremljen fiš paprikaš te izvrsno pečenu dravsku ribu.

Z.C.

Savjetujevas baka

Soka izOtrovanca

M

O

NPuštena u promet reno-virana skela

etodnevno obilježavanje Dana općine Pitomača koji su se održavali pod nazivom "Dani kruha, vina i pjesme"

započeli su puštanje u prometovanje renovirane skele na rijeci Dravi. U nazočnosti žitelja Križnice i Pitomače načelnik općine Zdravko Dijakovićje presjecanjem vrpce, te razbijanjem šampanjca u truplo skele svećano pustio u promet ovu skelu koju su zajedno blagoslovili pitomački kapelan i turnašički župnik Tomislav Petrić i Branko Švogor.

Z.C.

P

Koliko čovjeka može potresti gubitak kućnog ljubimca možemo vidjeti kod obitelji Sučić iz Dravske ulice u Pitomači, što je sasvim prirodno i ljudski. Naime, Petar Sučić, inače poznati pitomački autoprijevoznik i kum poznatog slikara I. Lackovića Croate, vozeći u rikverc, svojim je kamionom neki dan pregazio svojeg 5. godina starog ljubimca, njemačkog ovčara Falka. Pomoći mu nisu mogli ni svi veterinari u okolici, pa je u obitelji Sučić nastupila velika žalost. Rijetko se dogodi da gazda nenamjerno usmrti svog ljubimca, ali se to nedavno dogodilo i bratu Perine supruge (gostioničaru) Branku Gregureku koji je pak pregazio, u vlastitom dvorištu, svojeg Hona. Tako je to u životu. B.B.

Pitomačke novine Pitomačke novine

16 17

KA

J SE

ZG

OD

NO

GA

DO

GO

DIL

O V

PIT

OM

AČ

I - ZA

NIM

LJIV

OS

TI

RA

ZG

OV

OR

I P

RI K

AV

I I

I stranački čelnici pitomačkeopćine posjetili su 30. svibnja na Šodrani

organizirani domjenak povodom Danadržavnosti i uz dobro pečenu ribu, fiš

i gulaš vjerovatno razgovarali o tekućim problemima u općini Pitomača.

alo je onih u Pitomači, oko nje i u gotovo cijeloj Hrvatskoj koji nisu čuli za baku Soku (Sofiju) iz Otrovanca. A malo je i onih koji nisu barem

jednom zatražili njezinu pomoć. Iako u poodmakloj dobi (davno je prošla sedamdesetu) ona je još uvijek vitalna i uvijek spremna pomoći (ako ikako može) svojim savjetima ili svojim poznavanjem alternativne medicine, odnosno svojim rukama, pogotovo ako ste išćašili koji zglob, ako ste imali ikakvih problema sa ekstremitetima ili ako vam svi mogući doktori nisu pomogli pomoći na nijedan način.

Ako u Pitomači nekoga pitate što da radi, jer nevalja m vam ovo ili ono, svatko će vam odgovoriti "otiđite k baki Soki".

No, njezini su životni savjeti vrlo jednostavni: budite umjereni u svemu, pazite na svoje jedino zdravlje, čuvajte se hladnoće, propuha, nepotrebnog skakanja, živciranja, obiđite ponekad svojeg lijećnika, mjerite svoj tlak, jedite samo toliko da utažite glad, a pijte samo toliko da utažite žeđ, ne pijte puno lijekova, ne mučite organizam...A, svaki čovijek sasvim sigurno zna čega mu je previše , a čega premalo - poručuje baka Soka, i tada ćete se sigurno dobro osjećati i biti zdravi, osim toga vjerujte u Boga, jer sve je na kraju konca u Njegovim rukama.

Ž.B.

U Pitomači i oko nje postoji niz zgrada u vrlo lošem stanju, a za koje se gotovo i ne zna pravi vlasnik. Za njih se nitko ne brine, pa one iz godine u godinu sve više propadaju. Tako je i sa zgradom koju ljudi zovu "vaktarna", a koja se nalazi na raskršću puteva za Malu i Veliku Črešnjevicu, te Grabrovnicu. Prava svrha izgradnje nije nikada sasvim razjašnjena, samo se znade da su u tome učestvovali nekadašnji vlasnici rudnika ugljena koji se nalazio u podnožju Bilogore. Njezina sudbina je zaga-rantirana - sama će se srušiti - a mogla bi poslužiti u razne korisne gospodarske svrhe? B.B.

Kako itomačani obilježavaju Dan državnosti

ridesetog svibnja ove godine je obilježen Dan državnosti polaganjem vijenaca na grobove i obilježja poginunih branitelja

domovinskog rata. Dan kasnije, na sam dan Općina Pitomača u suradnji sa Lovačkim i ribičkim udrugama počastila je mještane općine na Šodrani

P (između ostalog)

besplatnom izvrsno pečenom ribom, fišom i paprikašom od divljači (piće se je kupovalo) - tako su mještani mogli lakše zaboraviti mukotrpne nedavno održane izbore na kojima je pobijedila Hrvatska seljačka stranka.

B.B.

T

Kako su naši stari pripremali i pušili duhan?

dlazak podravskih krajišnika na razne frontove širom Europe vremenom je i u svoj domicilni kraj rezultirao sve većom pojavom uživanja

duhana i u Pitomači. Kako je država ustanovila da od duhana može imati velike materijalne koristi (jer se o njemu postaje ovisan) pretvorila je sadnju duhana u monopol. Stoga su ljudi kriomice, sve i do poslije II. svjetskog rata, sadili duhan za vlastite potrebe i to sakriveno negdje u kukuruzi, lanu ili konoplji - budući da su kazne za prekršitelje bile ogromne.

Obrani duhan, najčešće tzv. arnaut ili, rijeđe, ravnjak ili otland sušio se u skrivenim kutovima tavana. Kad se osušio manji svežnjevi duhana umotali bih se u laneno platno i stavili na zemlju ispod noge od kreveta da se ovlaži (jer su podovi kuće uglavnom bile od nabijene zemlje).

Sve je to bila posebna procedura koja se izvodila sa puno pažnje i opreza. Zatim se (kad se duhan dobro navlažio i kad su ga miševi zapišali) dobro nabrusila tzv. švarba (tesarska sjekira), a duhan, zajedno sa korijenom što sitnije, na kokvome panju, narezao. Što je duhan bio jači to je bio bolji.

Frkale su se, ako se nije imala lula, debele i dugačke cigarete napravljene od novinskog ili tzv. golub papira. Samo pušenje je bio pravi ritual, jer se nije pušilo kao danas (kada se za ritual nema vremena). Pušilo se svega nekoliko cigareta na dan, a često i niti jedna. Narezani duhan se čuvao u duhan kesi napravljenoj od svinjskog mjehura, koji se dobro očišćen (poslije zimskog kolinja) i osoljen sušio negdje u kutu pored peći.

Tako je to bilo prije 50.-ak i više godina, dok se naši stariji sumještani rado sjećaju odlazak djedovima u vinograd sa kolima i konjima ili kravama - djed je zafrknuo i zapalio cigaretu na Gredi (ulica M.P.Miškine u Pitomači) i pušio sve do vinograda u Aršanju, tako je bila velika.

B.B.

Stare stvari kod staroga Franje Kralja u Sedlarici

ako je nekada Austro-ugarska monarhija imala svoga kralja Franju, tako i Sedlarica ima svojeg Kralja Franju, ali ne kralja u

doslovnom smislu riječi već izvrsnog majstora bravara i tokara, ali danas u mirovini na kbr. 113, a rođenoga 1934. g. Malo je u ovom kraju zanimljivih osoba kao što je on. Nadasve zanima ga sve i svašta, pa tako i sakuplja sve i svašta, dok je i izvanredni poznavatelj povijesti ovog kraja, zaljubljenik u vino i Sedlaricu.

Osim toga, bavi se izradom raznih izuma za svakodnevnu upotrebu, odličan je vodovodni majstor, pa zatim mehaničar, oružar...

Jedna od njegovih raznih mini kolekcija je i zbirka starog oružja, koje potječe uglavnom od njegovih predaka, koje su donijeli iz ratova kao trofeje. Tu možemo vidjeti srednjevjekovnu helebardu, razne puške kremenjače, a posebno se ističe prekrasna kubura koja potječe još od njegovog prapadjede. Ne izostaje ni oružje iz vremena početka XX. stoljeća, a posebno se ponosi topovskom kuglom iz, vjerovatno, XVI. stoljeća pronađenom na tzv. u Sedlarici (ostaci srednjevjekovne gradine sa opkopima još iz vremena sredine XIII. st.) .

Gospon Kralj je i izvanredan vinogradar i malo će tko izači iz njegovog dvorišta, a da ne bude počašćen čašicom kvalitetne graševine, iako ćete ga možda zateći (pri dolasku) u obavljanju kojekakvih kućnih poslova u krugu svoje obitelji, kao na primjer čišćenju prošlogodišnjih oraha, a za koju je prigodu napravio i jedan poseban stroj za lupanje oraha.

B.B.

Šancu

K

po eU sj ti

Krštena zastava ŠRD "Smuđ" Križnica

a sam dan sv. Antuna u mjesnoj kapelici uKrižnici koja nosi ime ovog sveca održana je sveta misa koju su služili svećenici Branko

Švogor i Tomislav Petrić. U tijeku mise obavljeno je i krštenje zastave mjesnog novoosnovanog Športsko ribolovnog društva "Smuđ", a nakon toga domaćini su za sve goste pripremili ukusno pripremljen fiš paprikaš te izvrsno pečenu dravsku ribu.

Z.C.

Savjetujevas baka

Soka izOtrovanca

M

O

NPuštena u promet reno-virana skela

etodnevno obilježavanje Dana općine Pitomača koji su se održavali pod nazivom "Dani kruha, vina i pjesme"

započeli su puštanje u prometovanje renovirane skele na rijeci Dravi. U nazočnosti žitelja Križnice i Pitomače načelnik općine Zdravko Dijakovićje presjecanjem vrpce, te razbijanjem šampanjca u truplo skele svećano pustio u promet ovu skelu koju su zajedno blagoslovili pitomački kapelan i turnašički župnik Tomislav Petrić i Branko Švogor.

Z.C.

P

Koliko čovjeka može potresti gubitak kućnog ljubimca možemo vidjeti kod obitelji Sučić iz Dravske ulice u Pitomači, što je sasvim prirodno i ljudski. Naime, Petar Sučić, inače poznati pitomački autoprijevoznik i kum poznatog slikara I. Lackovića Croate, vozeći u rikverc, svojim je kamionom neki dan pregazio svojeg 5. godina starog ljubimca, njemačkog ovčara Falka. Pomoći mu nisu mogli ni svi veterinari u okolici, pa je u obitelji Sučić nastupila velika žalost. Rijetko se dogodi da gazda nenamjerno usmrti svog ljubimca, ali se to nedavno dogodilo i bratu Perine supruge (gostioničaru) Branku Gregureku koji je pak pregazio, u vlastitom dvorištu, svojeg Hona. Tako je to u životu. B.B.

Pitomačke novine Pitomačke novine

18 19

ČO

ŠE

K Z

A D

EC

U (I R

OD

ITE

LJE

) - RA

ZN

O

š jOno kaj ba i ni e

dzgo no za reči

Tokom lipnja možemo brati brojne vrste gljiva

jesec lipanj je mjesec kada i ljubitelji gljiva već pomalo mogu birati vrste žele li ih ubrati i prirediti za jelo. Tada nalazimo već desetak

vrlo kvalitetnih gljiva. Naša najbogatija područja, a to su šume južno od Turnašice, Sedlarice, Velike i Male Črešnjevice, zatim šume oko Đuretine i Šašnatog Polja, a za neke vrste i bagremove šume svugdje oko Pitomače i okolnih sela, već u svibnju i lipnju nude sunčanice, lisičice, pečurke, velike gnojištarke, a može se pronači i proljetni vrganj, te neke druge, manje poznate jestive vrste. Ove godine već dosta rano došla je izvanredno ukusna lisičica, te golubača (Russula virescens) koja se može jesti i sirova i koja raste sve do kasno u jesen,

Najljepša naša gljiva, a i najveća je sunčanica.a teško se može zamjeniti sa zelenom pupavkom jer je najčešće sivozelene boje i ispucanog klobuka nagriženog od raznih životinja. Spomenimo da je golubača vrlo ukusna pohana ili samo prepržena na vručem ulju.

Naš kraj već od ovog vremena obiluje i sunčanicama (Makrolepiota procera), po nekima najljepšom gljivom na hrvatskom području. Mnogo je nalazimo uz rubove bagremovih, listopadnih, a i crnogoričnih šuma kojih imamo i na obroncima Bilogore, na tzv. Babičanki. Sunčanice, koje su često i vrlo velike (pa ih se ljudi često boje brati) rastu najćešće po dvije ili tri, a nerijetko ih se pronađe i po desetak. Najukusnije su pržene na malo vrele masti ili ulja i to moraju biti suhe, budući da apsorbiraju mnogo masti, no izvanredne su i pohane i dinstane. Teško ih je zamjeniti za neku nejestivu vrstu, osim kada je mlada pa je klobuk zatvoren. Klobuk joj je obavezno pokriven smeđom ljuskastom prevlakom, dok je cijela gljiva svijetlosmeđe boje. Stručak je tvrd i visok, a ispod klobuka ima pokretni prsten. Može se brati tokom cijele godine, do kasne jeseni.

Ž.B.

KA

J S

E Z

GO

DN

OG

A D

OG

OD

ILO

V P

ITO

MA

ČI -

ZA

NIM

LJIV

OS

TI

avnateljica dječjeg vrtića iz Pitomače g. Jadranka Ciprijanović, otvorila je i pozdravila 24. svibnja u 18,00 sati, sve nazočne u kino

dvorani u Pitomači na završnoj priredbi Dječjeg vrtića Pitomača.

Na priredbi su te večeri nastupile sve 4 odgojne skupine. Nositelj programa bila je starija skupina igrokazom "Svađa u cvijetnjaku", te recitalima vezanim uz Majčin dan.

Srednja grupa se je predstavila recitacijama i pjesamam uz Majčin dan, te igrom s pjevanjem "Avanture maloga Juju".

Mlađa grupa se pojavila u kostimima pilića, a zapažene su bile i dvije pjesmice. Na kraju se predstavila i najmlađa grupa - jaslice, najprije sramežljivo, a zatim sve otvorenije i hrabrije. Cijeli program je bio prigodno kostimiran, već prema likovima iz igrokaza.

U programu je učestvovalo 92. djeteta, a pripremale su ih njihove "tete" Đurđa, Marija, Božica, Ivana, Vesna, Kristina, Božica i Kristina. Nagrade za uloženi trud i rad tijekom cijele godine i djeci i "tetama" bio je izlet u Našice.

Ž.B.

Završna svečanost Osnovne škole u društvenom domu u Pitomači

povodu završetka školske godine u prepunoj pitomačkoj kino dvorani 13. lipnja upriličena je svečanost za roditelje i

prijatelje učenika OŠ Petra Preradovića Pitomača i svih područnih škola. Da su se svi vrijedno pripremili vidjeli smo i sami iz bogatog programa. Oduševljenje nisu mogli sakriti ni prema pantomi-mičarima iz Turnašice, ni prema rasplesanim "Plavušama" iz Otrovanca, a ni prema svim onim krasnim kostimima i narodnim nošnjama koje su djeca nosila u igrokazima i plesnim točkama. Nakon ovog opuštajućeg dijela programa, ravnateljica škole gosp. Katarina Šimić i načelnik općine g. Zdravko Dijaković uručili su nagrade našim malim rukometašima za osvojeno treće mjesto na državnom prvenstvu. Za najučenicu proglašena je Ivana Mlinjarić, a bili su spomenuti i svi učenici koji su sudjelovali na natjecanjima iz pojedinih predmeta.

Na kraju svečanosti g. Dijaković uručio je odlikašima osmih razreda diplome.

Ž.Begović

M

Rijetko je koji vozač, a koji vozi duže vrijeme prošao bez plačanja i najmanje kazne za krivo parkiranje, brzu vožnju ili slično. Jedan od poznatih pitomačkih vozača koji voze sigurno i sporo je i poznati pitomački nastavnik i slikar Božidar Puškaš.

Međutim i njemu se dogodilo da je jednom zgodom morao potjerati malo brže od dozvoljenog, pa je tako ipak morao i kaznu platiti za brzu vožnju. No, prekoračenje brzine je bilo minimalno, recimo umjesto 50 vozio je 65, što nije spriječilo Božu da se pohvali da je i on vozio "kao strela" i da i on zna brzo voziti i da je mogao još brže. Cijeli događaj oko ove vožnje razveselio je i sve njegove poznanike i prijatelje.

B.B.

Liker od oraha - Ovo je vrijeme zelenih plodova oraha. Iako ove godine ima malo oraha radi proljetnog mraza i zime koji je uništio cvijetove i oraha ipak je ponešto ostalo. Liker od oraha, odnosno orahovac često se radi i u pitomačkom kraju. Jedan od recepata je i slijedeći: Zeleni plodovi oraha izrežu se na ploške i stave u bocu od 2 ili 5 lit. (ovisno o količini koju želimo složiti), zaliju rakijom komovačom do vrha, te doda oko 20% krist. šečera. To se sve skupa izmješa da se šečer rastopi i ostavi da ovako odstoji najmanje 2 mjeseca dobro zatvoreno. Nakon toga se ulije u boce po želji. Prema narodnoj medicini orahovac pomaže kod želučanih i probavnih tegoba. B.B.

"Kladarci" nabolji u županiji

a 5. županijskom natjecanju vatrogasnog podmlatka održanog u Zdencima sudjelovale su 33 ekipe iz 18 dobrovoljno

vatrogasnih društava. U muškoj konkurenciji 12 do 16 godina sudjelovalo je 10 ekipa, a prvo mjesto i zlatne medalje osvojila je vatrogasna mladež DVD Kladara. Drugo mjesto u istoj konkurenciji osvojila je vatrogasna mladež DVD Vukosavljevice, a treće DVD Velike Črešnjevice.

Z.C.

N

Godišnja, izborna skupština Udruge prijateljadobrog vina "Peharnik"Pitomača

rugog lipnja Udruga prijatelja dobrog vina "Peharnik" imala je svoju petu, izbornu godišnju skupštinu. Za predsjednika, je umjesto

dosadašnjeg Miroslava Horvatinovića, koji je bio predsjednik dva uzastopna mandata od po dvije godine izabran Branko Begović, za dopredsjednika Ivan Veličan, zatim tajnika Miroslav Horvatinović, te blagajnika Đuro Slaviček. Izabran je i novi Upravni odbor sastavljen od 7 članova i to: Ivana Veličana, Branka Begovića, Miroslava Horvatinovića, Đure Slavička, Miljenka Prodanovića, Zvonimira Slavička i Davora Pavlića. Osim toga izabran je i Nadzorni odbor u sastavu Siniše Fritza, Željka Janeša i Branka Tišljarca.

B.B.

D

UR

Priredba djece Dječjegvrtića u Pitomačipovodom završetkagodine

Pitomačke novine Pitomačke novine

18 19

ČO

ŠE

K Z

A D

EC

U (I R

OD

ITE

LJE

) - RA

ZN

O

O š jno kaj ba i ni e

dzgo no za reči

Tokom lipnja možemo brati brojne vrste gljiva

jesec lipanj je mjesec kada i ljubitelji gljiva već pomalo mogu birati vrste žele li ih ubrati i prirediti za jelo. Tada nalazimo već desetak

vrlo kvalitetnih gljiva. Naša najbogatija područja, a to su šume južno od Turnašice, Sedlarice, Velike i Male Črešnjevice, zatim šume oko Đuretine i Šašnatog Polja, a za neke vrste i bagremove šume svugdje oko Pitomače i okolnih sela, već u svibnju i lipnju nude sunčanice, lisičice, pečurke, velike gnojištarke, a može se pronači i proljetni vrganj, te neke druge, manje poznate jestive vrste. Ove godine već dosta rano došla je izvanredno ukusna lisičica, te golubača (Russula virescens) koja se može jesti i sirova i koja raste sve do kasno u jesen,

Najljepša naša gljiva, a i najveća je sunčanica.a teško se može zamjeniti sa zelenom pupavkom jer je najčešće sivozelene boje i ispucanog klobuka nagriženog od raznih životinja. Spomenimo da je golubača vrlo ukusna pohana ili samo prepržena na vručem ulju.

Naš kraj već od ovog vremena obiluje i sunčanicama (Makrolepiota procera), po nekima najljepšom gljivom na hrvatskom području. Mnogo je nalazimo uz rubove bagremovih, listopadnih, a i crnogoričnih šuma kojih imamo i na obroncima Bilogore, na tzv. Babičanki. Sunčanice, koje su često i vrlo velike (pa ih se ljudi često boje brati) rastu najćešće po dvije ili tri, a nerijetko ih se pronađe i po desetak. Najukusnije su pržene na malo vrele masti ili ulja i to moraju biti suhe, budući da apsorbiraju mnogo masti, no izvanredne su i pohane i dinstane. Teško ih je zamjeniti za neku nejestivu vrstu, osim kada je mlada pa je klobuk zatvoren. Klobuk joj je obavezno pokriven smeđom ljuskastom prevlakom, dok je cijela gljiva svijetlosmeđe boje. Stručak je tvrd i visok, a ispod klobuka ima pokretni prsten. Može se brati tokom cijele godine, do kasne jeseni.

Ž.B.

KA

J S

E Z

GO

DN

OG

A D

OG

OD

ILO

V P

ITO

MA

ČI -

ZA

NIM

LJIV

OS

TI

avnateljica dječjeg vrtića iz Pitomače g. Jadranka Ciprijanović, otvorila je i pozdravila 24. svibnja u 18,00 sati, sve nazočne u kino

dvorani u Pitomači na završnoj priredbi Dječjeg vrtića Pitomača.

Na priredbi su te večeri nastupile sve 4 odgojne skupine. Nositelj programa bila je starija skupina igrokazom "Svađa u cvijetnjaku", te recitalima vezanim uz Majčin dan.

Srednja grupa se je predstavila recitacijama i pjesamam uz Majčin dan, te igrom s pjevanjem "Avanture maloga Juju".

Mlađa grupa se pojavila u kostimima pilića, a zapažene su bile i dvije pjesmice. Na kraju se predstavila i najmlađa grupa - jaslice, najprije sramežljivo, a zatim sve otvorenije i hrabrije. Cijeli program je bio prigodno kostimiran, već prema likovima iz igrokaza.

U programu je učestvovalo 92. djeteta, a pripremale su ih njihove "tete" Đurđa, Marija, Božica, Ivana, Vesna, Kristina, Božica i Kristina. Nagrade za uloženi trud i rad tijekom cijele godine i djeci i "tetama" bio je izlet u Našice.

Ž.B.

Završna svečanost Osnovne škole u društvenom domu u Pitomači

povodu završetka školske godine u prepunoj pitomačkoj kino dvorani 13. lipnja upriličena je svečanost za roditelje i

prijatelje učenika OŠ Petra Preradovića Pitomača i svih područnih škola. Da su se svi vrijedno pripremili vidjeli smo i sami iz bogatog programa. Oduševljenje nisu mogli sakriti ni prema pantomi-mičarima iz Turnašice, ni prema rasplesanim "Plavušama" iz Otrovanca, a ni prema svim onim krasnim kostimima i narodnim nošnjama koje su djeca nosila u igrokazima i plesnim točkama. Nakon ovog opuštajućeg dijela programa, ravnateljica škole gosp. Katarina Šimić i načelnik općine g. Zdravko Dijaković uručili su nagrade našim malim rukometašima za osvojeno treće mjesto na državnom prvenstvu. Za najučenicu proglašena je Ivana Mlinjarić, a bili su spomenuti i svi učenici koji su sudjelovali na natjecanjima iz pojedinih predmeta.

Na kraju svečanosti g. Dijaković uručio je odlikašima osmih razreda diplome.

Ž.Begović

M

Rijetko je koji vozač, a koji vozi duže vrijeme prošao bez plačanja i najmanje kazne za krivo parkiranje, brzu vožnju ili slično. Jedan od poznatih pitomačkih vozača koji voze sigurno i sporo je i poznati pitomački nastavnik i slikar Božidar Puškaš.

Međutim i njemu se dogodilo da je jednom zgodom morao potjerati malo brže od dozvoljenog, pa je tako ipak morao i kaznu platiti za brzu vožnju. No, prekoračenje brzine je bilo minimalno, recimo umjesto 50 vozio je 65, što nije spriječilo Božu da se pohvali da je i on vozio "kao strela" i da i on zna brzo voziti i da je mogao još brže. Cijeli događaj oko ove vožnje razveselio je i sve njegove poznanike i prijatelje.

B.B.

Liker od oraha - Ovo je vrijeme zelenih plodova oraha. Iako ove godine ima malo oraha radi proljetnog mraza i zime koji je uništio cvijetove i oraha ipak je ponešto ostalo. Liker od oraha, odnosno orahovac često se radi i u pitomačkom kraju. Jedan od recepata je i slijedeći: Zeleni plodovi oraha izrežu se na ploške i stave u bocu od 2 ili 5 lit. (ovisno o količini koju želimo složiti), zaliju rakijom komovačom do vrha, te doda oko 20% krist. šečera. To se sve skupa izmješa da se šečer rastopi i ostavi da ovako odstoji najmanje 2 mjeseca dobro zatvoreno. Nakon toga se ulije u boce po želji. Prema narodnoj medicini orahovac pomaže kod želučanih i probavnih tegoba. B.B.

"Kladarci" nabolji u županiji

a 5. županijskom natjecanju vatrogasnog podmlatka održanog u Zdencima sudjelovale su 33 ekipe iz 18 dobrovoljno

vatrogasnih društava. U muškoj konkurenciji 12 do 16 godina sudjelovalo je 10 ekipa, a prvo mjesto i zlatne medalje osvojila je vatrogasna mladež DVD Kladara. Drugo mjesto u istoj konkurenciji osvojila je vatrogasna mladež DVD Vukosavljevice, a treće DVD Velike Črešnjevice.

Z.C.

N

Godišnja, izborna skupština Udruge prijateljadobrog vina "Peharnik"Pitomača

rugog lipnja Udruga prijatelja dobrog vina "Peharnik" imala je svoju petu, izbornu godišnju skupštinu. Za predsjednika, je umjesto

dosadašnjeg Miroslava Horvatinovića, koji je bio predsjednik dva uzastopna mandata od po dvije godine izabran Branko Begović, za dopredsjednika Ivan Veličan, zatim tajnika Miroslav Horvatinović, te blagajnika Đuro Slaviček. Izabran je i novi Upravni odbor sastavljen od 7 članova i to: Ivana Veličana, Branka Begovića, Miroslava Horvatinovića, Đure Slavička, Miljenka Prodanovića, Zvonimira Slavička i Davora Pavlića. Osim toga izabran je i Nadzorni odbor u sastavu Siniše Fritza, Željka Janeša i Branka Tišljarca.

B.B.

D

UR

Priredba djece Dječjegvrtića u Pitomačipovodom završetkagodine

- STABLO OBITELJI BAJSAR -(doselili iz Kladara - vidi u nastavku Status an.)

Ana r. Tambolašr.1909.vj.1929.

Kata r. Klinžićr.1844. vj.1862.

+1903.

vj. 1816.

(kbr.74 Kladare)

1. Jela r. Kraljekr.1878. vj.1878.

+1901.

2.Kata r.Škudarr.1883.vj.1902.

+1979.

Mator.1934.

Marijan

Ivanr.1906.

Jelkar.1919.

Rozar.1887.

Danicar.1916.

Marijar.1913.

Lovror.1876.

Nada, Terezijar.1940.

Zlatko

Josipr.1911.

Jakovr.1903.

Mijor.1872.

Blažr.1817.

Mator.1837.

Ivanr.1843.

Josipr.1798.

X Bajsarr. oko 1779.

PR

ILO

G

Pitomačke novine Pitomačke novine

20 21

PRILOGŽeljka i Branko Begović

RODOSLOVLJA,OBITELJSKA STABLA

IPREZIMENA

OBITELJI U PITOMAČII OKOLICI - 3

(B) nastavak iz br.2, str.24

Obiteljska stabla(Pitomača)

Grafički prikaz

Budući da dosta čitatelja pita što je sa obiteljima koje žive u područnim mjestima općine Pitomača, napo-minjemo da se tekući dio obrade rodoslovlja, odnosno prezimena od-nosi isključivo na Pitomaču. Ostala naselja tj. Otrovanec, Kladare, Stari Gradac, Križnica, Starogradački Marof, Sedlarica, Turnašica, Velika i Mala Črešnjevica, Grabrovnica, Dinjevac i Đuretina biti će obrađena po završetku obrade Pitomače.

MA

LO

SE

RA

ZO

NO

DIT

E -

RA

ZN

O

Bazga ili bedzeg (dijal.) - izvanredna je osnova za kuhanje sokova i čajeva, a bere se upravo u svibnju i lipnju

Ovu biljku možemo pronači svagdje, po šumama, vrtovima, oko kuća, zapuštenim voćnjacima i drugdje. Nekada je prava napast u bagremovim šumama, no jedna je od niza biljaka od koje možemo imati višestruke koristi.

Raste u gustom grmu ili kao drvo 3 do 9 metara visoko. Listovi bazge izbijaju već u rano proljeće, a mirisavi bijeli do žučkasti cvjetovi sa 5 latica u svibnju i lipnju. Plodovi su okrugle, crnoljubičaste koštunjave bobe, sa 3 smečkaste sjemenke i crvenim sokom.

Cvijetovi sadrže malu količinu eteričnog ulja, nešto saponina, glikozida i sluzi, a upotrebljavaju se kao čaj za znojenje. S prehrambenog gledišta bobe su mnogo važnije. Sadrže vitamin C, nešto karotina, te vitamina B i E, šečera, nešto organskih kiselina, treslovina, gorkih tvari, te tragova eteričnog ulja. Svježe nisu za jelo, a najbolje su za pravljenje pekmeza, soka, vina, kompota. Važno je napomenuti da se kod branja ne kidaju bobe, nego reže cijeli štitac. Listovi bazge su otrovni. I u nezrelim bazginim plodovima ima glikozida koji cijepanjem oslobađa cijanovodik. Kora korijen i pupovi bazge služe u narodnoj medicini (detaljnije - u bilo kojem priručniku o ljekovitom bilju). Svakako je vrijedno iskoristiti sve ono što nam daje priroda, pa i divlju biljku bazgu.

Željka Begović

PITOMAČKENOVINE

B.B.

GlazbenidjelatnikSmiljanić

Poz. pjesmaPodravskihmužikaša

16. i23 slovo

Osobnazamjenica

Osobnazamjenica

Fosfor

Knjiga oPitomači-"...dobro-došlica"

Od njegase umire

Kisik

Prvo slovo

Veznik

21. i28. slovo

U redu

I danju inoću

Lopata

Domaćaživotinja

Teretno

Nije lijepo(dijal.)

Vlas

Njemačka

...prije(dijal.)

Europa

KrugEgip.

bog sunca Jednarijeka

Austrija

Dvasamo-

glasnika

Književ.Hasel

Dušik

Čestoime

za psa

Veselje

Grabe

Staro slovo

Vinorodnikraj kod

Pitomače

Najstariji tamburaški zbor na području današnje općine Pitomača

o prije nekog vremena mislili smo da je najstariji tamburaški sastav na području današnje općine Pitomača bio osnovan

1908. godine i to u Pitomači. Međutim, to nije točno. Godine 1904. osnovan je sličan tamburaški sastav, pod nazivom "Sedlarički tamburaški zbor". Danas imamo sačuvanu fotografiju sedlaričkih tamburaša i to u zbirci Franje Kralja iz Sedlarice, slikanu 25.veljače 1905., koju je netko iz Mađarske poslao Luki Torbašinoviću u Sedlaricu. Na pozadini slike stoji slijedeći natpis: "Štovanom Gospodinu - Luka Torbašinović - Selo Sedlarica zadnja pošta Pitomača - Hrovacien" Na prednjoj strani slike piše slijedeće: " (25.2.1905.) Sedlarički tamburaški zbor" zatim su nečitka imena osoba na slici, ali znamo tko su (s lijeva): Mato Torbašinović, Lovreković ?, Pejnović (učitelj), Mijo Kovač, Ivica Torbašinović (poginuo u I. sv. ratu) i Malčec ?. Slika se nalazi u vlasništvu Franje Kralja iz Sedlarice i u dosta je lošem stanju.

B.B.

o en o ..Sp m im .

D

Osim Status animaruma koji se vodio službeno i dosta nejasno dopunjavanjem podataka možemo prikazati i jasniju sliku obiteljskih stabala pitomačkim obitelji i obitelji okolnih naselja. Radi jasnije slike dopuna Status animarumu biti će i grafički prikazi pojedine obiteljske loze (ne svih), kako bi si čitatelji sami mogli što jednostavnije posložiti svoje rodoslovlje.

- STABLO OBITELJI BAJSAR -(doselili iz Kladara - vidi u nastavku Status an.)

Ana r. Tambolašr.1909.vj.1929.

Kata r. Klinžićr.1844. vj.1862.

+1903.

vj. 1816.

(kbr.74 Kladare)

1. Jela r. Kraljekr.1878. vj.1878.

+1901.

2.Kata r.Škudarr.1883.vj.1902.

+1979.

Mator.1934.

Marijan

Ivanr.1906.

Jelkar.1919.

Rozar.1887.

Danicar.1916.

Marijar.1913.

Lovror.1876.

Nada, Terezijar.1940.

Zlatko

Josipr.1911.

Jakovr.1903.

Mijor.1872.

Blažr.1817.

Mator.1837.

Ivanr.1843.

Josipr.1798.

X Bajsarr. oko 1779.

PR

ILO

GPitomačke novine Pitomačke novine

20 21

PRILOGŽeljka i Branko Begović

RODOSLOVLJA,OBITELJSKA STABLA

IPREZIMENA

OBITELJI U PITOMAČII OKOLICI - 3

(B) nastavak iz br.2, str.24

Obiteljska stabla(Pitomača)

Grafički prikaz

Budući da dosta čitatelja pita što je sa obiteljima koje žive u područnim mjestima općine Pitomača, napo-minjemo da se tekući dio obrade rodoslovlja, odnosno prezimena od-nosi isključivo na Pitomaču. Ostala naselja tj. Otrovanec, Kladare, Stari Gradac, Križnica, Starogradački Marof, Sedlarica, Turnašica, Velika i Mala Črešnjevica, Grabrovnica, Dinjevac i Đuretina biti će obrađena po završetku obrade Pitomače.

MA

LO

SE

RA

ZO

NO

DIT

E -

RA

ZN

O

Bazga ili bedzeg (dijal.) - izvanredna je osnova za kuhanje sokova i čajeva, a bere se upravo u svibnju i lipnju

Ovu biljku možemo pronači svagdje, po šumama, vrtovima, oko kuća, zapuštenim voćnjacima i drugdje. Nekada je prava napast u bagremovim šumama, no jedna je od niza biljaka od koje možemo imati višestruke koristi.

Raste u gustom grmu ili kao drvo 3 do 9 metara visoko. Listovi bazge izbijaju već u rano proljeće, a mirisavi bijeli do žučkasti cvjetovi sa 5 latica u svibnju i lipnju. Plodovi su okrugle, crnoljubičaste koštunjave bobe, sa 3 smečkaste sjemenke i crvenim sokom.

Cvijetovi sadrže malu količinu eteričnog ulja, nešto saponina, glikozida i sluzi, a upotrebljavaju se kao čaj za znojenje. S prehrambenog gledišta bobe su mnogo važnije. Sadrže vitamin C, nešto karotina, te vitamina B i E, šečera, nešto organskih kiselina, treslovina, gorkih tvari, te tragova eteričnog ulja. Svježe nisu za jelo, a najbolje su za pravljenje pekmeza, soka, vina, kompota. Važno je napomenuti da se kod branja ne kidaju bobe, nego reže cijeli štitac. Listovi bazge su otrovni. I u nezrelim bazginim plodovima ima glikozida koji cijepanjem oslobađa cijanovodik. Kora korijen i pupovi bazge služe u narodnoj medicini (detaljnije - u bilo kojem priručniku o ljekovitom bilju). Svakako je vrijedno iskoristiti sve ono što nam daje priroda, pa i divlju biljku bazgu.

Željka Begović

PITOMAČKENOVINE

B.B.

GlazbenidjelatnikSmiljanić

Poz. pjesmaPodravskihmužikaša

16. i23 slovo

Osobnazamjenica

Osobnazamjenica

Fosfor

Knjiga oPitomači-"...dobro-došlica"

Od njegase umire

Kisik

Prvo slovo

Veznik

21. i28. slovo

U redu

I danju inoću

Lopata

Domaćaživotinja

Teretno

Nije lijepo(dijal.)

Vlas

Njemačka

...prije(dijal.)

Europa

KrugEgip.

bog sunca Jednarijeka

Austrija

Dvasamo-

glasnika

Književ.Hasel

Dušik

Čestoime

za psa

Veselje

Grabe

Staro slovo

Vinorodnikraj kod

Pitomače

Najstariji tamburaški zbor na području današnje općine Pitomača

o prije nekog vremena mislili smo da je najstariji tamburaški sastav na području današnje općine Pitomača bio osnovan

1908. godine i to u Pitomači. Međutim, to nije točno. Godine 1904. osnovan je sličan tamburaški sastav, pod nazivom "Sedlarički tamburaški zbor". Danas imamo sačuvanu fotografiju sedlaričkih tamburaša i to u zbirci Franje Kralja iz Sedlarice, slikanu 25.veljače 1905., koju je netko iz Mađarske poslao Luki Torbašinoviću u Sedlaricu. Na pozadini slike stoji slijedeći natpis: "Štovanom Gospodinu - Luka Torbašinović - Selo Sedlarica zadnja pošta Pitomača - Hrovacien" Na prednjoj strani slike piše slijedeće: " (25.2.1905.) Sedlarički tamburaški zbor" zatim su nečitka imena osoba na slici, ali znamo tko su (s lijeva): Mato Torbašinović, Lovreković ?, Pejnović (učitelj), Mijo Kovač, Ivica Torbašinović (poginuo u I. sv. ratu) i Malčec ?. Slika se nalazi u vlasništvu Franje Kralja iz Sedlarice i u dosta je lošem stanju.

B.B.

pomen mo...S

i

D

Osim Status animaruma koji se vodio službeno i dosta nejasno dopunjavanjem podataka možemo prikazati i jasniju sliku obiteljskih stabala pitomačkim obitelji i obitelji okolnih naselja. Radi jasnije slike dopuna Status animarumu biti će i grafički prikazi pojedine obiteljske loze (ne svih), kako bi si čitatelji sami mogli što jednostavnije posložiti svoje rodoslovlje.

PR

ILO

G

PR

ILO

GPitomačke novine Pitomačke novine

22 23

GRAFIČKI PRIKAZ- STABLO OBITELJI BARČAN -

Ivka Mikšić r. Šegregurr.1918. vj.2.put 1952.

1.put sa Petrom Mikšić(r.23.6.1914.) vj.1933.

Jelka r. Filipovićr.1918. vj.1934.2.put vj.1947.

udana za Miju Barčankbr.570 vj.19918.

Vjekoslava r.Kožarr.1905.vj.1905.

1935. udana 2 putza Ivana Vranek

r.1909.

Marija r. Čopr.1912. vj.1930.

2. put 1933.

vj. 1829.

Jela r. Međurečanr.1876.vj.1894.

vj. 1874.supruga ?

(kbr.146 Pitomača) (kbr.147 Pitomača)

(kbr.570 Pitomača) (kbr.571 Pitomača)

Franjor.1936.

Ivanr.1924.

Franjor.1901.+1935.

Stjepanr.1916.+1945.

Marijar.1895.

Josipr.1899.+1908.

Josipr.1938.

Matijar.1926.+1927.

Ivanr.1875.

Mijor.1907.+1932.

Vjekoslavr.1945.

Marijar.1922.

Josipr.15.3.1935.

Željko

Katarinar.1942.

Veronikar.1929.

Bartol Barčanr.1848.

Mirkor.1867.

Tomor.1861.

Marko Barčanr. 1837.

Stjepan Barčanr.1851.

(kbr.381)

2. brak

1. brak

Josip Barčanr.1819.

Jakob Barčanr.1820.

Jalža r. Matanr.1823.vj.1861.

X Barčanr. 1798.

Marijar. 8.5.1875.vj.8.5.1893.

Anar.30.7.1882.

Jelar.29.7.1884.

Andror.25.11.1904.

Valentinr.11.2. 1887.

Ivkar. 2.6.1913.

Katar.23.11.1879.

Katar.22.3.1907.

Antun Bedeković17.1.1943.

Ivan Bedeković28.12. 1938.

Božidar Bedeković29.10.1941.

Slava,Branka15.3.1940.

Vinko Bedeković25.5.1947.

Pavaor.25.1.1877.+29.5.1921.

Rozar. 11.11.1901.

Stjepan Bedekovićr.10.8.1872.+18.10.1917.

Mirko Bedeković30.10.1915

Ana r. Golubićr.25.7.1880.

vj.22.11.1897.

Jelka rođ. Ivanicr.9.1.1920.

vj.24.11.1937.

Roza r.Ferićr.1852.+30.1.1925.

vj.17.11.1869.

Marija r.1819.vj. 1840.

?vj. 1817.

?vj. oko 1797.

Mato Bedekovićr. 1798.

Stjepan Bedekovićr.1818.

Mato Bedekovićr.1850.+13.12.1915.

Ivan Bedeković29.1.1841.+2.5.1899.

X Bedekovićoko 1778.

GRAFIČKI PRIKAZ- STABLO OBITELJI BEDEKOVIĆ (Šimac) -

Franjo Begovićr. 9.10. 1908.

Ivan Begovićr. 22.7.1912.

Vilim Begovićr. 15.4. 1915.

Ivka Begovićr. 24.6. 1916.

Jela Begovićr. 7.3. 1920.

Marijan BegovićŠtevo Begović

17.8. 1955.Ivan Begović

26.2. 1953.

Jelka Begović1.6.1941.-21.6.1941.

Pavao Begović31.1.1928.

Petar Begović4.6.1930.-4.8.1930.

Mara Begović23.5.1931.

Đuro Begović23.4. 1890.

Tomo Begović11.12. 1863

Ivan Begović30.4. 1900.-15.8.1903.

Gabriel Begović24.3.1893.

Josip Begovićr. 1846.

Ana Begović3.5.1902.-8.8.1903.

Jakov Begović3.7. 1895.

Franjo Begovićr. 1841.

Roza Begović24.8. 1905.-8.1.1923.

Klara Begović5.7. 1898.

Ivan Begovićr. 1854.

Ivan Begovićr. 1798.

X Begovićr. oko 1779.

Barbara Begovića14.9.1907. - 2.11.1907.

Slava r. Kolar26.2. 1907.

vj.11.1. 1928.

Ana rođ. Kožarićr.13.3. 1935vj.6.2. 1952.

Mara ud. Kalenik rođ. Gregurek11.3. 1880.

vj.2.2. 1908. + 29.11. 1930. (2 brak)

Jela rođ. Kovačić28.11.1868.-26.4. 1945.vj. 26.11. 1884. (1 brak)

vj. 1840.

vj. 1820.

vj. 1797.

(kbr. 285 Pitomača)

(kbr. 285 Pitomača)

(kbr. 383 Pitomača) (kbr. 524 Pitomača)

(kbr. 735 Pitomača)

(kbr. 735 Pitomača)

Mato Begovićrođ. 1823.

Michel (Mijo) Begovićr. 1821.

GRAFIČKI PRIKAZ- STABLO OBITELJI BEGOVIĆ -

Ivan Begović23.6. 1923.

Jelka Begović8.2. 1926.

Branko Josip Begović3.3. 1930.

Zlata Begović3.3. 1930.

Ivan Begović4.3. 1889.

Lucija Begović5.12. 1902.

Marta Begović22.6. 1905.

Vjekoslav Begović20.5.1908.-17.61908.

Ana Begović18.9. 1900.- 24.11.1915.

Marija Begović6.11. 1892-6.11.1892.

Franjo Begović2.5. 1935.

Stjepan Begović10.10. 1931. još 7 djecePetar Miroslav

25.10. 1949.Marija

31.1. 1955

Josip Begović5.3. 1895. - 3.4. 1945.

Vjekoslava r. Filipović20.2. 1928.

vj. 12.1. 1949.

Kata r. Jakupecr. 29.3. 1894.vj. 6.11. 1911.

Franca rođ. Paša9.3. 1900.

vj. 6.1. 1919.

Jela rođ. Kovačić28.11.1868.-26.4. 1945.

vj. 26.11. 1884.

Marija rođ. Bedekovićr. 19.1. 1838.

vj. 1865.

?vj. 1829.

?vj. oko 1786.

Kata rođ. Veličanrođ. 1789.vj. 1808

(kbr. 598 Pitomača)

(kbr. 281 Pitomača)

Bara rođ. Kovačr. 17.6. 1843.-22.1.1900.

vj.20.2. 1876.

Stjepan Begović10.7. 1866.

Marko Begovićrođ. 1837.

Ivan Begovićrođ. 1809.

Đuro Begovićrođ. 1788.

X Begovićrođ. oko 1769.

Gjuro Begović23.4. 1830. 4.2. 1907.

GRAFIČKI PRIKAZ- STABLO OBITELJI BEGOVIĆ (Frici) -

Josip Begović24.11. 1941. Mato Begović

19.9.1938.+20.9.1938.Vjekoslava Begović

10. 12. 1944.

Damir Begović Dražen Begović

Ivan Begovićr.24.12. 1912.

Jela Begovićr.1907.

Ana Begovićr.1909

vj. 27.11. 1929..

Elizabeta Begovićr.1906.

Božidar Begović16.8. 1914.-1989.

Martin Begovićr. 15.11. 1939.-1990.

Marija Begović22.6. 1945.

Ivan Begović22.8. 1941.-1990.

Jelena Begović27.12. 1937.-4.6. 1938.

Treza rođ. Pašar. 22.9. 1913.

vj. 25.11. 1931.

Ana r. Jakupecr. 7.3. 1919.

vj. 14.1. 1936.

Kata rođ. Čerepinkor. 1.4. 1886. - 25.1.1960.

vj.16.11. 1904.

Dora r. Đurtanrođ. 9.1.1869- 12.10.1937.

vj. 21.11. 1877.

Marija r. Rešetarr. 1828.vj. 1854.

vj. 1802.

vj. 1826.

(kbr. 382 Pitomača)

(kbr. 185 Pitomača)

(kbr. 830 Pitomača)

Marija r. Kovačrođ. 1873.

Stjepan Begović6.8. 1881.-28.3. 1955.

Roza Begović26.8. 1886.

Josip Begović7.3. 1891-12.3.1915.

Nikola Begović6.9. 1894-13.9.1894.

Antun Begovićr. 1855.-29.11.1935.

Mirko Begovićrođ. 1827.

Franjo Begovićrođ. 1831.

Mijo Begovićrođ. 1815.- oko 1870.?

Đuro Begovićrođ. 1830.

Stjepan Begovićr. 1803.

Josip Begovićrođ. 1784.

X Begovićrođ. oko 1763.

Mato Begovićr. 1865.

GRAFIČKI PRIKAZ- STABLO OBITELJI BEGOVIĆ (Fric) -

GRAFIČKI PRIKAZ- STABLO OBITELJI BOKAN -

1.Apolonija r. Kostadinovićr.1893. vj.1913.+1928.

2.Kata r.Brlasr.1898.vj.1928.+1932.

Bara r. Kovačr.1925.vj.1942.

Jela r. Đakićr.1813. vj.1834.

Ana r. Lukačićr.Šerepec

r.1837. vj.1862.Marija r. Rešetarr.1844.vj.1876.

udana za JosipaŠelimbera r.1846

Ana r.Jakupecr.1854.vj.1875.

Terezija r. Vargar.1856. vj.1878.

Franjor.1924.

Ivanr.1943.

Tomor.1889.

Josipr. 1887.

Petarr.1901.

Marijar. 1846.+1893.

Mator. 1897.

Jalžar.1892.

Jelkar.1922.

Marijar.1930.

Marijar.1945-+1945

Stjepanr.1882.

Đuror.1835.

Ivanr.1856.

Jelar.1905.

Anđelar.1919.

Mijor.1894.

Dorar.1837.+1893.

Mator.1853.

Šimunr.1841.

(kbr.552)

(kbr.74)

(kbr.283)

(kbr.271)Franjo Bokanr.1811.

X Bokanr. 1793.

Antun Čerepinkor.1903.

Adam Čerepinkor.1881.

Ivan Čerepinko r.1910.

Šimun Čerepinko r.1888.

Ana Čerepinko r.1920.

Ivan Čerepinko r.1891.

Josip Čerepinkor.1908.

Kata Čerepinko r.1886.

Tomo Čerepinkor.1938.

Katica Čerepinkor.1941.

Jela Čerepinkor.1906.

Stjepan Čerepinko r.1896.

Mirko Čerepinko r.1879.

Vjekoslav Čerepinkor.1912.

Treza r. Osmanovićr. 1882.vj.1901.

Ivka r. Živkor.1921.vj.1936

Marija rođ. Švarbićr.1856.

vj. 1879.

? (1 brak)r.1832.

vj. 1856.

1 dijete 1 dijete

?vj. 1824.

?vj. oko 1804.

(kbr.202 Pitomača)

(kbr.202 Pitomača)

(kbr.149 Pitomača)

(kbr.149 Pitomača)

(kbr.489 Pitomača)

(kbr.874 Pitomača)

Mato Čerepinko r.1857.

Marko Čerepinko r.1830.

Ivan Čerepinko r. 1861.

Dora Čerepinko r.1882.

Đuro Čerepinko r. 1826.

Mijo Čerepinkor.1825.

Imbro Čerepinko r. 1806.

Mato Čerepinko r. 1788.

X Čerepinko r. oko 1769.

GRAFIČKI PRIKAZ- STABLO OBITELJI ČEREPINKO -

(2 brak)Jela r. Bokan

r.1845.vj.1872.

GRAFIČKI PRIKAZ- STABLO OBITELJI DIJAKOVIĆ -

vj. 1829.

(kbr. 1 Otrovanec)

(kbr. 1 Otrovanec)

(kbr. 113 Otrovanec)

(kbr. 88 Otrovanec)

(kbr. 3 Otrovanec)

Jela r. Tišljarr. 1883.vj.1902.

Ana r. Mihokovićr. 1909.vj.1926.

Ivka r. Makvićvj. 1957.

2. brakFranca r. Čižmić

r. 1865.vj.1897.

1. brakKata r. Sesvečan

r. 1845.vj. 1864.

Martinr. 1871.

Katar. 1904.

Maricar. 1928.

Đuror. 1883.

Markor. 1907.

Josipr.1937.

Ivanr. 1877.

Veronikar. 1915.

Dragicar.1930.

Zdravko

Marijar. 1879.

Anđelkar. 1925.

Anđelkar. 1931.

Marija

(u Sedlarici)

Jakobr. 1851.

Mator. 1843.

Mijor. 1845.

Ivanr.1821.

X Dijakovićr. 1803.

PR

ILO

G

PR

ILO

G

Pitomačke novine Pitomačke novine

22 23

GRAFIČKI PRIKAZ- STABLO OBITELJI BARČAN -

Ivka Mikšić r. Šegregurr.1918. vj.2.put 1952.

1.put sa Petrom Mikšić(r.23.6.1914.) vj.1933.

Jelka r. Filipovićr.1918. vj.1934.2.put vj.1947.

udana za Miju Barčankbr.570 vj.19918.

Vjekoslava r.Kožarr.1905.vj.1905.

1935. udana 2 putza Ivana Vranek

r.1909.

Marija r. Čopr.1912. vj.1930.

2. put 1933.

vj. 1829.

Jela r. Međurečanr.1876.vj.1894.

vj. 1874.supruga ?

(kbr.146 Pitomača) (kbr.147 Pitomača)

(kbr.570 Pitomača) (kbr.571 Pitomača)

Franjor.1936.

Ivanr.1924.

Franjor.1901.+1935.

Stjepanr.1916.+1945.

Marijar.1895.

Josipr.1899.+1908.

Josipr.1938.

Matijar.1926.+1927.

Ivanr.1875.

Mijor.1907.+1932.

Vjekoslavr.1945.

Marijar.1922.

Josipr.15.3.1935.

Željko

Katarinar.1942.

Veronikar.1929.

Bartol Barčanr.1848.

Mirkor.1867.

Tomor.1861.

Marko Barčanr. 1837.

Stjepan Barčanr.1851.

(kbr.381)

2. brak

1. brak

Josip Barčanr.1819.

Jakob Barčanr.1820.

Jalža r. Matanr.1823.vj.1861.

X Barčanr. 1798.

Marijar. 8.5.1875.vj.8.5.1893.

Anar.30.7.1882.

Jelar.29.7.1884.

Andror.25.11.1904.

Valentinr.11.2. 1887.

Ivkar. 2.6.1913.

Katar.23.11.1879.

Katar.22.3.1907.

Antun Bedeković17.1.1943.

Ivan Bedeković28.12. 1938.

Božidar Bedeković29.10.1941.

Slava,Branka15.3.1940.

Vinko Bedeković25.5.1947.

Pavaor.25.1.1877.+29.5.1921.

Rozar. 11.11.1901.

Stjepan Bedekovićr.10.8.1872.+18.10.1917.

Mirko Bedeković30.10.1915

Ana r. Golubićr.25.7.1880.

vj.22.11.1897.

Jelka rođ. Ivanicr.9.1.1920.

vj.24.11.1937.

Roza r.Ferićr.1852.+30.1.1925.

vj.17.11.1869.

Marija r.1819.vj. 1840.

?vj. 1817.

?vj. oko 1797.

Mato Bedekovićr. 1798.

Stjepan Bedekovićr.1818.

Mato Bedekovićr.1850.+13.12.1915.

Ivan Bedeković29.1.1841.+2.5.1899.

X Bedekovićoko 1778.

GRAFIČKI PRIKAZ- STABLO OBITELJI BEDEKOVIĆ (Šimac) -

Franjo Begovićr. 9.10. 1908.

Ivan Begovićr. 22.7.1912.

Vilim Begovićr. 15.4. 1915.

Ivka Begovićr. 24.6. 1916.

Jela Begovićr. 7.3. 1920.

Marijan BegovićŠtevo Begović

17.8. 1955.Ivan Begović

26.2. 1953.

Jelka Begović1.6.1941.-21.6.1941.

Pavao Begović31.1.1928.

Petar Begović4.6.1930.-4.8.1930.

Mara Begović23.5.1931.

Đuro Begović23.4. 1890.

Tomo Begović11.12. 1863

Ivan Begović30.4. 1900.-15.8.1903.

Gabriel Begović24.3.1893.

Josip Begovićr. 1846.

Ana Begović3.5.1902.-8.8.1903.

Jakov Begović3.7. 1895.

Franjo Begovićr. 1841.

Roza Begović24.8. 1905.-8.1.1923.

Klara Begović5.7. 1898.

Ivan Begovićr. 1854.

Ivan Begovićr. 1798.

X Begovićr. oko 1779.

Barbara Begovića14.9.1907. - 2.11.1907.

Slava r. Kolar26.2. 1907.

vj.11.1. 1928.

Ana rođ. Kožarićr.13.3. 1935vj.6.2. 1952.

Mara ud. Kalenik rođ. Gregurek11.3. 1880.

vj.2.2. 1908. + 29.11. 1930. (2 brak)

Jela rođ. Kovačić28.11.1868.-26.4. 1945.vj. 26.11. 1884. (1 brak)

vj. 1840.

vj. 1820.

vj. 1797.

(kbr. 285 Pitomača)

(kbr. 285 Pitomača)

(kbr. 383 Pitomača) (kbr. 524 Pitomača)

(kbr. 735 Pitomača)

(kbr. 735 Pitomača)

Mato Begovićrođ. 1823.

Michel (Mijo) Begovićr. 1821.

GRAFIČKI PRIKAZ- STABLO OBITELJI BEGOVIĆ -

Ivan Begović23.6. 1923.

Jelka Begović8.2. 1926.

Branko Josip Begović3.3. 1930.

Zlata Begović3.3. 1930.

Ivan Begović4.3. 1889.

Lucija Begović5.12. 1902.

Marta Begović22.6. 1905.

Vjekoslav Begović20.5.1908.-17.61908.

Ana Begović18.9. 1900.- 24.11.1915.

Marija Begović6.11. 1892-6.11.1892.

Franjo Begović2.5. 1935.

Stjepan Begović10.10. 1931. još 7 djecePetar Miroslav

25.10. 1949.Marija

31.1. 1955

Josip Begović5.3. 1895. - 3.4. 1945.

Vjekoslava r. Filipović20.2. 1928.

vj. 12.1. 1949.

Kata r. Jakupecr. 29.3. 1894.vj. 6.11. 1911.

Franca rođ. Paša9.3. 1900.

vj. 6.1. 1919.

Jela rođ. Kovačić28.11.1868.-26.4. 1945.

vj. 26.11. 1884.

Marija rođ. Bedekovićr. 19.1. 1838.

vj. 1865.

?vj. 1829.

?vj. oko 1786.

Kata rođ. Veličanrođ. 1789.vj. 1808

(kbr. 598 Pitomača)

(kbr. 281 Pitomača)

Bara rođ. Kovačr. 17.6. 1843.-22.1.1900.

vj.20.2. 1876.

Stjepan Begović10.7. 1866.

Marko Begovićrođ. 1837.

Ivan Begovićrođ. 1809.

Đuro Begovićrođ. 1788.

X Begovićrođ. oko 1769.

Gjuro Begović23.4. 1830. 4.2. 1907.

GRAFIČKI PRIKAZ- STABLO OBITELJI BEGOVIĆ (Frici) -

Josip Begović24.11. 1941. Mato Begović

19.9.1938.+20.9.1938.Vjekoslava Begović

10. 12. 1944.

Damir Begović Dražen Begović

Ivan Begovićr.24.12. 1912.

Jela Begovićr.1907.

Ana Begovićr.1909

vj. 27.11. 1929..

Elizabeta Begovićr.1906.

Božidar Begović16.8. 1914.-1989.

Martin Begovićr. 15.11. 1939.-1990.

Marija Begović22.6. 1945.

Ivan Begović22.8. 1941.-1990.

Jelena Begović27.12. 1937.-4.6. 1938.

Treza rođ. Pašar. 22.9. 1913.

vj. 25.11. 1931.

Ana r. Jakupecr. 7.3. 1919.

vj. 14.1. 1936.

Kata rođ. Čerepinkor. 1.4. 1886. - 25.1.1960.

vj.16.11. 1904.

Dora r. Đurtanrođ. 9.1.1869- 12.10.1937.

vj. 21.11. 1877.

Marija r. Rešetarr. 1828.vj. 1854.

vj. 1802.

vj. 1826.

(kbr. 382 Pitomača)

(kbr. 185 Pitomača)

(kbr. 830 Pitomača)

Marija r. Kovačrođ. 1873.

Stjepan Begović6.8. 1881.-28.3. 1955.

Roza Begović26.8. 1886.

Josip Begović7.3. 1891-12.3.1915.

Nikola Begović6.9. 1894-13.9.1894.

Antun Begovićr. 1855.-29.11.1935.

Mirko Begovićrođ. 1827.

Franjo Begovićrođ. 1831.

Mijo Begovićrođ. 1815.- oko 1870.?

Đuro Begovićrođ. 1830.

Stjepan Begovićr. 1803.

Josip Begovićrođ. 1784.

X Begovićrođ. oko 1763.

Mato Begovićr. 1865.

GRAFIČKI PRIKAZ- STABLO OBITELJI BEGOVIĆ (Fric) -

GRAFIČKI PRIKAZ- STABLO OBITELJI BOKAN -

1.Apolonija r. Kostadinovićr.1893. vj.1913.+1928.

2.Kata r.Brlasr.1898.vj.1928.+1932.

Bara r. Kovačr.1925.vj.1942.

Jela r. Đakićr.1813. vj.1834.

Ana r. Lukačićr.Šerepec

r.1837. vj.1862.Marija r. Rešetarr.1844.vj.1876.

udana za JosipaŠelimbera r.1846

Ana r.Jakupecr.1854.vj.1875.

Terezija r. Vargar.1856. vj.1878.

Franjor.1924.

Ivanr.1943.

Tomor.1889.

Josipr. 1887.

Petarr.1901.

Marijar. 1846.+1893.

Mator. 1897.

Jalžar.1892.

Jelkar.1922.

Marijar.1930.

Marijar.1945-+1945

Stjepanr.1882.

Đuror.1835.

Ivanr.1856.

Jelar.1905.

Anđelar.1919.

Mijor.1894.

Dorar.1837.+1893.

Mator.1853.

Šimunr.1841.

(kbr.552)

(kbr.74)

(kbr.283)

(kbr.271)Franjo Bokanr.1811.

X Bokanr. 1793.

Antun Čerepinkor.1903.

Adam Čerepinkor.1881.

Ivan Čerepinko r.1910.

Šimun Čerepinko r.1888.

Ana Čerepinko r.1920.

Ivan Čerepinko r.1891.

Josip Čerepinkor.1908.

Kata Čerepinko r.1886.

Tomo Čerepinkor.1938.

Katica Čerepinkor.1941.

Jela Čerepinkor.1906.

Stjepan Čerepinko r.1896.

Mirko Čerepinko r.1879.

Vjekoslav Čerepinkor.1912.

Treza r. Osmanovićr. 1882.vj.1901.

Ivka r. Živkor.1921.vj.1936

Marija rođ. Švarbićr.1856.

vj. 1879.

? (1 brak)r.1832.

vj. 1856.

1 dijete 1 dijete

?vj. 1824.

?vj. oko 1804.

(kbr.202 Pitomača)

(kbr.202 Pitomača)

(kbr.149 Pitomača)

(kbr.149 Pitomača)

(kbr.489 Pitomača)

(kbr.874 Pitomača)

Mato Čerepinko r.1857.

Marko Čerepinko r.1830.

Ivan Čerepinko r. 1861.

Dora Čerepinko r.1882.

Đuro Čerepinko r. 1826.

Mijo Čerepinkor.1825.

Imbro Čerepinko r. 1806.

Mato Čerepinko r. 1788.

X Čerepinko r. oko 1769.

GRAFIČKI PRIKAZ- STABLO OBITELJI ČEREPINKO -

(2 brak)Jela r. Bokan

r.1845.vj.1872.

GRAFIČKI PRIKAZ- STABLO OBITELJI DIJAKOVIĆ -

vj. 1829.

(kbr. 1 Otrovanec)

(kbr. 1 Otrovanec)

(kbr. 113 Otrovanec)

(kbr. 88 Otrovanec)

(kbr. 3 Otrovanec)

Jela r. Tišljarr. 1883.vj.1902.

Ana r. Mihokovićr. 1909.vj.1926.

Ivka r. Makvićvj. 1957.

2. brakFranca r. Čižmić

r. 1865.vj.1897.

1. brakKata r. Sesvečan

r. 1845.vj. 1864.

Martinr. 1871.

Katar. 1904.

Maricar. 1928.

Đuror. 1883.

Markor. 1907.

Josipr.1937.

Ivanr. 1877.

Veronikar. 1915.

Dragicar.1930.

Zdravko

Marijar. 1879.

Anđelkar. 1925.

Anđelkar. 1931.

Marija

(u Sedlarici)

Jakobr. 1851.

Mator. 1843.

Mijor. 1845.

Ivanr.1821.

X Dijakovićr. 1803.

Pitomačke novine Pitomačke novine

24 25

RE

KL

AM

E, O

GL

AS

I I OB

AV

IJE

ST

I

RE

KL

AM

E, O

GL

AS

I I O

BA

VIJ

ES

TI

Lovačka udruga

"FAZAN"PitomačaSve informacijena tel: 033/782-322

Reklame, oglasii obavijesti

Svi kupu-jemo u

KIOSKU"ŽABAC"

PITOMAČAna trgu kralja Tomislava

- Prodajem gradilište kod željezničke stanice u Pitomači. Odlična lokacija i dobra cijena. Upitati Mariju Filjak (u lokalu Bolji život)

- Prodajem 3/4 jutra oranice na Gredi. Upitati na tel: 714-553 ili 098/1723-189

- Iznajmljujem lokal u starom poslovnom centru u Pitomači. Informacije na tel: 782-179.

- Iznajmljujem poslovni prostor u starom poslovnom centru u Pitomači ili prodajem povoljno. Tel: 783-486.

- Iznajmljujem lokal u starom poslovnjaku u Pitomači. Tel: 782-922.

- Caffe bar i slastičarnica "Srk" Pitomača prima narudžbe za pečenje kolača i torti za sve prigode. Narudžbe na tel: 781-016..

- Prodajemo piliće za klanje i primamo narudžbe za veće količine. Tel: 783-306.

- Prodajem kuću u Vinogradskoj ulici u Pitomači. Upitati na tel: 782-727 ili 783-822.

Prodajem zastavu 128 u dobrom stanju. Jeftino. Tel: 782-767.

- Prodajem kuću u Vinogradskoj ulici u Pitomači. Upitati na tel: 01/4617-506 ili 091/504-0378.

- Iznajmljujem lokal u Vinogradskoj ulici u Pitomači kbr.64. Informacije na tel: 783-058.

- Prodajem kuću u Vinogradskoj ulici u Pitomači kbr. 7. Upitati susjede.

- Iznajmljujem lokal na početku Vinogradske ulice - Pitomača. Tel: 01/2010-293.

- Iznajmljujem lokal u Gajevoj u Pitomači (Saraja). Upitati na tel: 782-234.

- Prodajem kuću sa podkućnicom i gospodarskim objektima u Dravskoj ulici u Pitomači. Tel:782-300

PITOMAČA,Gajeva 34

Tel: 033/782-258i 782-308

PRVA OBRTNOŠTEDNO

KREDITNAZADRUGAPITOMAČA

NAKOBPitomača

Vl. Ivan BokanPITOMAČA

Tina Ujevića 108 Tel&fax:033/782-634

nudi vam užitak sportskogribolova na svojim ribama

bogatim vodamana Staroj Dravi u Križnici -pogotovo na tzv."Grabi".

Sve informacije natel. 091/512-0490

ŠPORTSKO RIBOLOVNI KLUB

"SMUĐ"KRIŽNICA

ŠRK"Smuđ"

Križnica

KOVAČKARADNJA

KOVAČKARADNJA

Marijan Trstenjak

VELIKA ČREŠNJEVICA 125 033/714-035

POPRAVAK PLUGOVA I KULTIVATORA- IZRAĐUJEM SVE POTROŠNE DIJELOVE -

MONTAŽA KUPLJENIH DIJELOVA BESPLATNA

Tomislav Ban

apunivši svega 51. godinu života ovih nas je dana zauvijek napustio roditelj i prijatelj Tomislav Ban iz Otrovanca. Bio je rođen

1.1. 1950. u Dinjevcu, ali je najveći dio života proveo u Otrovancu. Mještani ga se sjećaju kao aktivnog člana DVD Otrovanec (bio preko 30. godina) te kao jednog od prvih članova HDZ-a. Pamte ga kao pravog domoljuba, dok je bio i aktivan član NK "Otrovanec". Preminuo je nakon duge i teške bolesti i pokopan na mjesnom groblju u Otrovancu.

Ožalošćeni prijatelji i svi poznanici

N

ZLATARSKA RADNJAVl. Edvarda Barčana

PITOMAČAGajeva 7 033/782-478

ove di e vi o ugo n sla sv j

. u ob je ni u50 - l t c

SOBOSLIKARSKARADNJASOBOSLIKARSKARADNJA

Lovro Đipalo

KLOŠTAR PODRAVSKI

Gajeva 66

098/706-582

048/816-489

Pitomačke novine Pitomačke novine

24 25

RE

KL

AM

E, O

GL

AS

I I OB

AV

IJE

ST

I

RE

KL

AM

E, O

GL

AS

I I O

BA

VIJ

ES

TI

Lovačka udruga

"FAZAN"PitomačaSve informacijena tel: 033/782-322

Reklame, oglasii obavijesti

Svi kupu-jemo u

KIOSKU"ŽABAC"

PITOMAČAna trgu kralja Tomislava

- Prodajem gradilište kod željezničke stanice u Pitomači. Odlična lokacija i dobra cijena. Upitati Mariju Filjak (u lokalu Bolji život)

- Prodajem 3/4 jutra oranice na Gredi. Upitati na tel: 714-553 ili 098/1723-189

- Iznajmljujem lokal u starom poslovnom centru u Pitomači. Informacije na tel: 782-179.

- Iznajmljujem poslovni prostor u starom poslovnom centru u Pitomači ili prodajem povoljno. Tel: 783-486.

- Iznajmljujem lokal u starom poslovnjaku u Pitomači. Tel: 782-922.

- Caffe bar i slastičarnica "Srk" Pitomača prima narudžbe za pečenje kolača i torti za sve prigode. Narudžbe na tel: 781-016..

- Prodajemo piliće za klanje i primamo narudžbe za veće količine. Tel: 783-306.

- Prodajem kuću u Vinogradskoj ulici u Pitomači. Upitati na tel: 782-727 ili 783-822.

Prodajem zastavu 128 u dobrom stanju. Jeftino. Tel: 782-767.

- Prodajem kuću u Vinogradskoj ulici u Pitomači. Upitati na tel: 01/4617-506 ili 091/504-0378.

- Iznajmljujem lokal u Vinogradskoj ulici u Pitomači kbr.64. Informacije na tel: 783-058.

- Prodajem kuću u Vinogradskoj ulici u Pitomači kbr. 7. Upitati susjede.

- Iznajmljujem lokal na početku Vinogradske ulice - Pitomača. Tel: 01/2010-293.

- Iznajmljujem lokal u Gajevoj u Pitomači (Saraja). Upitati na tel: 782-234.

- Prodajem kuću sa podkućnicom i gospodarskim objektima u Dravskoj ulici u Pitomači. Tel:782-300

PITOMAČA,Gajeva 34

Tel: 033/782-258i 782-308

PRVA OBRTNOŠTEDNO

KREDITNAZADRUGAPITOMAČA

NAKOBPitomača

Vl. Ivan BokanPITOMAČA

Tina Ujevića 108 Tel&fax:033/782-634

nudi vam užitak sportskogribolova na svojim ribama

bogatim vodamana Staroj Dravi u Križnici -pogotovo na tzv."Grabi".

Sve informacije natel. 091/512-0490

ŠPORTSKO RIBOLOVNI KLUB

"SMUĐ"KRIŽNICA

ŠRK"Smuđ"

Križnica

KOVAČKARADNJA

KOVAČKARADNJA

Marijan Trstenjak

VELIKA ČREŠNJEVICA 125 033/714-035

POPRAVAK PLUGOVA I KULTIVATORA- IZRAĐUJEM SVE POTROŠNE DIJELOVE -

MONTAŽA KUPLJENIH DIJELOVA BESPLATNA

Tomislav Ban

apunivši svega 51. godinu života ovih nas je dana zauvijek napustio roditelj i prijatelj Tomislav Ban iz Otrovanca. Bio je rođen

1.1. 1950. u Dinjevcu, ali je najveći dio života proveo u Otrovancu. Mještani ga se sjećaju kao aktivnog člana DVD Otrovanec (bio preko 30. godina) te kao jednog od prvih članova HDZ-a. Pamte ga kao pravog domoljuba, dok je bio i aktivan član NK "Otrovanec". Preminuo je nakon duge i teške bolesti i pokopan na mjesnom groblju u Otrovancu.

Ožalošćeni prijatelji i svi poznanici

N

ZLATARSKA RADNJAVl. Edvarda Barčana

PITOMAČAGajeva 7 033/782-478

ove odi e avi o ug n sl sv j

0. u ob je ni u5 - l t c

SOBOSLIKARSKARADNJASOBOSLIKARSKARADNJA

Lovro Đipalo

KLOŠTAR PODRAVSKI

Gajeva 66

098/706-582

048/816-489

RE

KL

AM

E, O

GL

AS

I I O

BA

VIJ

ES

TI

Pitomačke novine Pitomačke novine

26 27

Vl. Branko ŠelimberTina Ujevića 52

PITOMAČA 033/782-149

Autoservis

ŠELIMBER

GALERIJA - GRAFIČKA PRIPREMAvl. Željka Begović

Otrovanec 60 tel:033/714-553

Izrađujemo rodoslovlja - obiteljskastabla za područje cijele Republike

Hrvatske.

"BB-art" Pitomača

Koštovnik reklamnog i oglasnog prostora, odnosno zakupa prostora u Pitomačkim novinama

1. Unutrašnje stranice - 1 boja:a) A7 = 70,00 knb) A6 = 130,00 knc) A5 = 220,00 knd) A4 = 490,00 kn2. Posljednja vanjska stranica:a) A7 = 205,00 knb) A6 = 410,00 knc) A5 = 820,00 knd) A4 = 1.640,00 knBroj objava: 2 puta 10% popusta, 3-6 puta 20% popusta, iznad 6 do 12 objava 30% popusta.Cijena pojedinačnog oglasa iznosi 15 kuna po oglasu.INFORMACIJE O REKLAMNOM I OGLASNOM PROSTORU, odnosno zakupu prostora u Pitomačkim novinama možete dobiti na tel:033/714-553 i 098/1723-189, odnosno na adresi Otrovanec 60.

A7

A7

A6

A5

A4

93

,5 M

hz P

ITO

MI R

AD

IO

"GRGAČIĆ"mesarsko-kobasičarska radnja

Vl. Željko Grgačić

PITOMAČA, Trg kralja Tomislava 18Tel: 033/782-321

0 godina5

skustvai

"GRGAČIĆ""GRGAČIĆ"

PitomačaGajeva 33

tel:781-001

Frizerski salon

VESNAPITOMAČA, P. Krešimira IV. 6d

RE

KL

AM

E, O

GL

AS

I I OB

AV

IJE

ST

I

Fo

to "

Be

go

vić

"Trg

kra

lja

To

mis

lav

a 1

8 i b

bP

ito

ma

ča

Fo

to B

eg

ov

ić 1

te

l:7

82

-34

0F

oto

Be

go

vić

2 t

el:

78

3-4

67

U ovim ljetnimdanima osvježitese u Cafe baru

u staromposlovnom centru

BakhusuIz uredništva Pitomačkih novina

ragi čitatelji i vi koji ćete to tek postati željeli bi smo vas, sa nekoliko rečenica, upoznati sa Pitomačim novinama.Ovaj tekst je nastao kao reakcija na vaše telefonske pozive i na reakcije nekih čitatelja.

Želimo vam reći da je ideja o Pitomačkim novinama nastala u glavi glavnog urednika Branka Begovića, a sav posao od tekstova do grafičke pripreme obavlja se u "BB-art"-u Pitomača (galerija-grafička priprema-nakladništvo), Otrovanec 60 (vl. Željka Begović), što znači da mi nemamo nikakve veze ni sa Općinom Pitomača, ni sa Pitomim radiom. Sve poslove, rizike i odgovornosti snosimo mi. Mi smo potpuno politički neopredjeljeni, pišemo za naše žitelje. Zato se obraćamo svima onima koji se prepoznaju ili nađu u nekom tekstu. Nemojte biti uvrijeđeni ako smo napisali istinu, jer narod treba znati istinu, a ako vam se istina ne sviđa, razmislite da li je istina zaista takva. A ako smo mi i napisali neku neistinu, pozivamo vas da vi kažete svoju istinu. Budimo pošteniji, iskreniji, vredniji i radimo svatko svoj posao kako najbolje znamo, a narod je znao i uvijek će znati prepoznati istinu, jer ona se i lomi na narodu.

I na kraju, pozivamo sve žitelje općine Pitomača koji imaju što reći, da nam se jave na naše telefone ili na našu adresu, te tako postanu naši suradnici. Hvala vam što ste kupnjom Pitomačkih novina ukazali nam svoje povjerenje.

Za Pitomačke novineŽeljka Begović

D

RE

KL

AM

E, O

GL

AS

I I O

BA

VIJ

ES

TI

Pitomačke novine Pitomačke novine

26 27

Vl. Branko ŠelimberTina Ujevića 52

PITOMAČA 033/782-149

Autoservis

ŠELIMBER

GALERIJA - GRAFIČKA PRIPREMAvl. Željka Begović

Otrovanec 60 tel:033/714-553

Izrađujemo rodoslovlja - obiteljskastabla za područje cijele Republike

Hrvatske.

"BB-art" Pitomača

Koštovnik reklamnog i oglasnog prostora, odnosno zakupa prostora u Pitomačkim novinama

1. Unutrašnje stranice - 1 boja:a) A7 = 70,00 knb) A6 = 130,00 knc) A5 = 220,00 knd) A4 = 490,00 kn2. Posljednja vanjska stranica:a) A7 = 205,00 knb) A6 = 410,00 knc) A5 = 820,00 knd) A4 = 1.640,00 knBroj objava: 2 puta 10% popusta, 3-6 puta 20% popusta, iznad 6 do 12 objava 30% popusta.Cijena pojedinačnog oglasa iznosi 15 kuna po oglasu.INFORMACIJE O REKLAMNOM I OGLASNOM PROSTORU, odnosno zakupu prostora u Pitomačkim novinama možete dobiti na tel:033/714-553 i 098/1723-189, odnosno na adresi Otrovanec 60.

A7

A7

A6

A5

A4

93

,5 M

hz P

ITO

MI R

AD

IO

"GRGAČIĆ"mesarsko-kobasičarska radnja

Vl. Željko Grgačić

PITOMAČA, Trg kralja Tomislava 18Tel: 033/782-321

0 godina5iskustva

"GRGAČIĆ""GRGAČIĆ"

PitomačaGajeva 33

tel:781-001

Frizerski salon

VESNAPITOMAČA, P. Krešimira IV. 6d

RE

KL

AM

E, O

GL

AS

I I OB

AV

IJE

ST

I

Fo

to "

Be

go

vić

"Trg

kra

lja

To

mis

lav

a 1

8 i b

bP

ito

ma

ča

Fo

to B

eg

ov

ić 1

te

l:7

82

-34

0F

oto

Be

go

vić

2 t

el:

78

3-4

67

U ovim ljetnimdanima osvježitese u Cafe baru

u staromposlovnom centru

BakhusuIz uredništva Pitomačkih novina

ragi čitatelji i vi koji ćete to tek postati željeli bi smo vas, sa nekoliko rečenica, upoznati sa Pitomačim novinama.Ovaj tekst je nastao kao reakcija na vaše telefonske pozive i na reakcije nekih čitatelja.

Želimo vam reći da je ideja o Pitomačkim novinama nastala u glavi glavnog urednika Branka Begovića, a sav posao od tekstova do grafičke pripreme obavlja se u "BB-art"-u Pitomača (galerija-grafička priprema-nakladništvo), Otrovanec 60 (vl. Željka Begović), što znači da mi nemamo nikakve veze ni sa Općinom Pitomača, ni sa Pitomim radiom. Sve poslove, rizike i odgovornosti snosimo mi. Mi smo potpuno politički neopredjeljeni, pišemo za naše žitelje. Zato se obraćamo svima onima koji se prepoznaju ili nađu u nekom tekstu. Nemojte biti uvrijeđeni ako smo napisali istinu, jer narod treba znati istinu, a ako vam se istina ne sviđa, razmislite da li je istina zaista takva. A ako smo mi i napisali neku neistinu, pozivamo vas da vi kažete svoju istinu. Budimo pošteniji, iskreniji, vredniji i radimo svatko svoj posao kako najbolje znamo, a narod je znao i uvijek će znati prepoznati istinu, jer ona se i lomi na narodu.

I na kraju, pozivamo sve žitelje općine Pitomača koji imaju što reći, da nam se jave na naše telefone ili na našu adresu, te tako postanu naši suradnici. Hvala vam što ste kupnjom Pitomačkih novina ukazali nam svoje povjerenje.

Za Pitomačke novineŽeljka Begović

D