Petra Cuculić ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA PODUZEĆA ...oliver.efri.hr/zavrsni/266.B.pdf · račun dobiti i gubitka, izvještaj o novčanim tijekovima i izvještaj o promjeni

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Petra Cuculić

ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA PODUZEĆA NEOGRAFD.O.O.

DIPLOMSKI RAD

Rijeka 2013

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA PODUZEĆA NEOGRAFD.O.O.

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Financijsko računovodstvo

Mentor: Prof. dr. sc. Josipa Mrša

Student: Petra Cuculić

Marketing

0081090149

Rijeka, rujan 2013.

SADRŽAJ1. UVOD......................................................................................................................................... 1

1.1. Predmet i problem istraživanja .......................................................................................... 1

1.2. Svrha i cilj istraživanja ........................................................................................................ 2

1.3. Znanstvene metode ........................................................................................................... 2

1.4. Struktura rada .................................................................................................................... 3

2. OSNOVNA OBILJEŽJA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA ....................................................................... 4

2.1. CILJ FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA............................................................................................ 4

2.2. KORISNICI FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA ................................................................................. 5

2.3. OBVEZNICI SASTAVLJANJA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA ....................................................... 6

2.4. GLAVNE ZNAČAJKE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA ................................................................... 7

2.5 TEMELJNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ....................................................................................... 8

2.5.1. Bilanca ......................................................................................................................... 9

2.5.2. Izvještaj o dobiti ili gubitku i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti....................................... 17

2.5.3. Izvještaj o novčanim tijekovima ................................................................................ 24

2.5.4. Izvještaj o promjeni vlasničke glavnice ..................................................................... 27

2.2.5. Bilješke uz financijske izvještaje ................................................................................ 28

3. FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI PODUZEĆA NEOGRAF D.O.O. ........................................................... 29

4. ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA PODUZEĆA NEOGRAF D.O.O. ......................................... 31

4.1. ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA.................................................................................. 31

4.2. ANALIZA BILANCE PODUZEĆA NEOGRAF D.O.O............................................................... 32

4.2.1. Analiza imovine ......................................................................................................... 34

4.2.2. Analiza izvora imovine............................................................................................... 41

4.3. ANALIZA RAČUNA DOBITI I GUBITKA PODUZEĆA NEOGRAF D.O.O. ................................ 48

4.3.1. Analiza prihoda.......................................................................................................... 49

4.3.2. Analiza rashoda ......................................................................................................... 53

4.3.3. Analiza financijskog rezultata.................................................................................... 57

5. POKAZATELJI ANALIZE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA ................................................................... 59

5.1. Pojam i vrste financijskih pokazatelja .............................................................................. 59

5.2. Pokazatelji likvidnosti ....................................................................................................... 60

5.3. Pokazatelji zaduženosti .................................................................................................... 61

5.4. Pokazatelji aktivnosti........................................................................................................ 63

5.5. Pokazatelji ekonomičnosti ............................................................................................... 65

5.6. Pokazatelji profitabilnosti ................................................................................................ 66

6. ZAKLJUČAK............................................................................................................................... 69

1

1. UVOD

1.1. Predmet i problem istraživanja

Zbog sve nestabilnije, turbulentnije okoline, a i često nepredvidive, poduzeća se moraju

stalno i fleksibilno prilagođavati. Poduzeće mora biti dovoljno fleksibilno, kako bi

popratilo sve promjene koje se dešavaju u neposrednoj okolini i uopće u svijetu. U toj

svojoj interakciji s okolinom poduzeće mora stalno donositi nove strateške planove i

odluke te jedino tako može egzistirati na tržištu, a da bi moglo i konkurirati treba još i

kvalitetna znanja i vještine menadžmenta, vlasnika i zaposlenika.

Cilj svakog poduzeća je biti uspješan u svom poslovanju, ostvariti dobit i što uspješnije

se prilagoditi nestabilnim tržišnim uvjetima. Vrlo je važno donošenje ispravnih odluka

koje doprinose uspješnom vođenju poduzeća.

Upravo su financijski izvještaji važna pretpostavka za donošenje ispravnih odluka koje

će se odraziti na uspješno poslovanje poduzeća. Financijski izvještaji su završna faza

računovodstvenog procesiranja podataka i pojavljuju se kao nosioci računovodstvenih

informacija. Cilj financijskog izvješćivanja je informiranje zainteresiranih korisnika o

financijskom položaju poduzeća kao i o uspješnosti poslovanja.

Koliko će se financijski izvještaji moći korisno upotrijebiti ovisi o načelima prema

kojima se sastavljaju, a to su: razumljivost, važnost, pouzdanost i usporedivost.

Predmet istraživanja ovog diplomskog rada su temeljni financijski izvještaji: bilanca,

račun dobiti i gubitka, izvještaj o novčanim tijekovima i izvještaj o promjeni vlasničke

glavnice te bilješke uz financijske izvještaje koje sadrže detaljnije objašnjenje pojedinih

stavki izvještaja.

Također, u ovom radu su analizirani i financijski pokazatelji čije su vrijednosti dobivene

iz financijskih izvještaja. Oni pokazuju aspekte financijskog poslovanja koji nisu

vidljivi iz samih izvještaja.

2

Financijski izvještaji korišteni u ovom radu su temeljni financijski izvještaji poslovanja

poduzeća Neograf d.o.o. za 2011. i 2012. godinu. Neograf d.o.o. je tiskara

specijalizirana za proizvodnju lake kartonske ambalaže.

1.2. Svrha i cilj istraživanja

Svrha i cilj istraživanja ovog diplomskog rada je analiza informacija i podataka koji su

prikazani u financijskim izvještajima poduzeća Neograf d.o.o. Cilj je prikazati

uspješnost poslovanja poduzeća, utvrditi pozitivne ili negativne trendove, te korištenjem

financijskih pokazatelja staviti u odnos pojedine pozicije u financijskim izvještajima.

Ocjene dobivene analizom financijskih izvještaja uprava poduzeća koristi za donošenje

kratkoročnih i dugoročnih odluka o daljnjem poslovanju poduzeća. Kvaliteta i točnost

analize financijskih izvještaja uvelike utječe na uspješnost vođenja poduzeća.

1.3. Znanstvene metode

Diplomski rad je prikaz saznanja o predmetu istraživanja temeljen na proučavanju

dostupne stručne literature. Diplomski rad pisan je uz pomoć sljedećih znanstvenih

metoda: metoda analize kojom se predmet istraživanja raščlanjuje na jednostavnije

dijelove te se oni proučavaju zasebno u interakciji s drugim dijelovima cjeline; metoda

sinteze koja predstavlja obrnuti proces od metode analize; metoda apstrakcije koja

predstavlja misaoni postupak bilo odvajanja općeg i eliminiranja individualnog;

induktivna metoda koja stvara sud o problematici koja se istražuje; deduktivna metoda

koja na temelju cjeline dolazi do zaključka o dijelovima; komparativna metoda za

usporedbu; metoda dokazivanja te metoda deskripcije.

Temelj izrade ovog diplomskog rada su podaci iz knjigovodstvene evidencije poduzeća

Neograf d.o.o. na osnovi tih podataka izrađene su i priložene tablice, grafikoni i slike.

3

1.4. Struktura rada

Ovaj diplomski rad sastoji se od šest cjelina.

U prvom dijelu, Uvodu, se utvrđuje predmet i problem istraživanja, svrha i cilj

istraživanja, struktura rada te metode koje su se koristile pri izradi rada.

U drugom dijelu, pod nazivom Osnovna obilježja financijskih izvještaja, teorijski su

obrađeni temeljni financijski izvještaji, cilj i subjekti korištenja te obveznici sastavljanja

financijskih izvještaja.

U trećem dijelu koji nosi naslov Financijski izvještaji poduzeća Neograf d.o.o., opisana

je povijest nastanka poduzeća Neograf d.o.o.

U četvrtom dijelu, pod nazivom Analiza financijskih izvještaja poduzeća Neograf d.o.o.,

detaljno su analizirani temeljni financijski izvještaji poduzeća Neograf d.o.o. za 2011. i

2012. godinu.

Peti dio nosi naslov Pokazatelji analize financijskih izvještaja u kojem su analizirani

sljedeći pokazatelji: likvidnosti, zaduženosti, aktivnosti, ekonomičnosti i profitabilnosti

poduzeća Neograf d.o.o.

Šesti dio, Zaključak, sažetak je ovog diplomskog rada.

4

2. OSNOVNA OBILJEŽJA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJAFinancijski izvještaji služe poduzeću kao kontrolna ploča s mjernim instrumentima. Oni

izvještavaju o radu menadžera, potvrđuju njihove uspjehe i neuspjehe i upozoravaju na

probleme. Tumačenje informacija koje daje složena kontrolna ploča zahtijeva

poznavanje instrumenata i njihovo prilagođavanje kako bi se razumjeli dobiveni podaci.

Analogno tome, potrebno je razumjeti unutrašnja zbivanja u računovodstvenom sustavu

i značenje različitih financijskih pokazatelja kako bi interpretirali podatke koji se

pojavljuju u financijskim izvještajima. Čitatelju s računovodstvenim znanjem, skup

financijskih izvještaja veoma mnogo govori o poslovanju poduzeća. ( Meigs i Meigs,

1999:923)

2.1. CILJ FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

Nekoliko je ciljeva financijskog izvještavanja. Prvi cilj govori o tome da financijske

informacije imaju značajnu ulogu za investitore prilikom donošenja odluke o

investiranju u poduzeće. One određuju atraktivnost poduzeća za ulaganje, visinu i uvjete

odobrenog kredita i sl. Sasvim je realno da potencijalni investitor (ulagač) mora biti u

mogućnosti da ocijeni zarade poduzeća i njegovu financijsku snagu kako bi obavio

racionalnu alokaciju svog kapitala. Informacije moraju biti razumljive svima, pa i onima

koji nemaju stručno ekonomsko znanje. Drugi cilj govori o tome da presudnu ulogu za

odluke o investiranju imaju informacije koje se odnose na buduće novčane primitke od

dividendi, kamata, te prihoda vezanih uz prodaju ili dospijeće vrijednosnih papira i

kredita. Dakle, moraju se osigurati informacije o novčanim tijekovima. Treći cilj

podrazumijeva pripremu i prezentiranje financijskih informacija koje su nužne za

ostvarenje prethodno navedenih temeljnih ciljeva, a to su informacije o financijskom

položaju poduzeća, odnosno njegovoj imovini, obvezama i kapitalu, informacije o

uspješnosti poslovanja poduzeća tijekom određenog vremenskog razdoblja. Konačno,

potrebno je osigurati dodatna objašnjenja i interpretaciju navedenih informacija.

5

2.2. KORISNICI FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

Korisnici financijskih izvještaja najčešće se dijele u dvije skupine: (1) interni (unutarnji)

korisnici i (2) eksterni (vanjski) korisnici. Najznačajniji interni korisnik je menadžment

poduzeća, dok se u eksterne korisnike ubrajaju sadašnji i potencijalni investitori i

kreditori, dobavljači i ostali vjerovnici, kupci, vlada i njene agencije, te javnost.

Vlasnici i ostali investitori (sadašnji i potencijalni) zainteresirani su, prije svega, za

objektivne i realne informacije koje pružaju uvid u poslovanje poduzeća i sigurnost

ulaganja. Oni su zainteresirani za sadašnje stanje svog kapitala kao i informacije na

osnovu kojih mogu predviđati poslovanje poduzeća u budućnosti. To znači da ih zanima

rentabilnost ulaganja koja je povezana s rizikom ulaganja, bonitet poduzeća, visina

dobiti, dobit po dionici, visina dividendi i sl. Kreditori su zainteresirani za informacije

koje im omogućuju donošenje odluke o tome da li i pod kojim uvjetima odobriti kredit.

Zato njih ponajprije zanima solventnost poduzeća i sve ostale informacije koje ukazuju

na sposobnost dužnika da vrati dug po njegovu dospijeću. Dobavljači i ostali vjerovnici

zainteresirani su za informaciju koja im omogućuje da odrede hoće li iznosi koji im se

duguju biti pravodobno plaćeni. Kupce zanimaju fer i istinite informacije o nastavku

poslovanja poduzeća, tj. o kontinuitetu njegove ponude, što je naročito izraženo u

slučaju dugogodišnje poslovne suradnje. Za vladu su, u prvom redu, značajne

informacije koje se odnose na ostvarivanje porezne politike, a to znači visina ostvarene

dobiti. Također su joj potrebne informacije o alokaciji resursa na razini države, te ostale

informacije značajne za državu (statistika nacionalnog dohotka i slične statistike).

Kvalitetne informacije sadržane u financijskim izvještajima potrebne su zaposlenima i

njihovim sindikatima za ocjenu stabilnosti i profitabilnosti poslodavca. Ako je poduzeće

stabilno i profitabilno, djelatnik ima sigurnost glede socijalnog i mirovinskog osiguranja

i stalne zarade. Menadžment poduzeća, kao najznačajniji interni korisnik financijskih

izvještaja, postavlja zahtjeve računovodstvu za informacijama koje su potrebne pri

planiranju i kontroli kao temeljnim funkcijama menadžmenta poduzeća. Kako te

informacije tek djelomice sadrže financijski izvještaji, jer daju samo sliku financijskih

učinaka prošlih događaja, menadžment ima pristup dodatnim upravljačkim i

financijskim informacijama. Ipak, menadžment poduzeća zainteresiran je za sve

kategorije informacija iz financijskih izvještaja. To je normalno ako se zna da

6

menadžment mora osigurati rast i razvoj poduzeća kao njegovu ekonomsku nužnost,

naknadu vlasnicima (dividende), kreditorima i investitorima (kamate), adekvatne plaće

zaposlenima, porezna davanja državi i sl. Za financijske izvještaje poduzeća zanima se i

cjelokupno društvo, tj. javnost jer poduzeća utječu na pojedince u javnosti na različite

načine. Poduzeća, primjerice, mogu značajno pridonijeti lokalnom gospodarstvu na

mnogo načina, uključujući zapošljavanje većeg broja ljudi, te brigu nad lokalnim

opskrbljivačima. Iz svega možemo zaključiti da se među korisnike financijskih

izvještaja ubrajaju različite interesne skupine koje financijske izvještaje koriste kako bi

zadovoljili svoje različite potrebe za informacijama. Bez tih informacija, navedene

skupine ne bi mogle donositi racionalne poslovne odluke. Pri tome treba poštovati

njihove specifične potrebe i zahtjeve za informacijama. Međutim, bez obzira na to o

kojim je korisnicima i poslovnim odlukama riječ, jednako se postavljaju zahtjevi za

realnim i objektivnim financijskim izvještavanjem.

2.3. OBVEZNICI SASTAVLJANJA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

Financijska izvješća koja poduzetnici dostavljaju vanjskim korisnicima informacija

usmjerena su prema vlasnicima kapitala, državnim institucijama i poslovnim

partnerima. S pomoću financijskih izvješća država po svojoj ustavnoj obvezi štiti

interese vlasnika kapitala i interese trećih osoba u tržišnim odnosima njih i konkretnog

poduzetnika.

Da bi se što bolje ostvarila zaštitna uloga države i da bi se ta zaštita postizala na što je

moguće ekonomičniji način za poduzetnike- obveznike sastavljanja financijskih

izvješća, svi poduzetnici nisu dužni sastavljati sva propisana izvješća.

Kod donošenja Zakona o računovodstvu uzeti su ovi kriteriji za definiranje obveznika

sastavljanja izvješća:

a) Oblici organiziranog kapitala (dioničko društvo, javno trgovačko društvo,

komanditno društvo, društvo s ograničenom odgovornošću i trgovac pojedinac)

b) Klasifikacija poduzetnika na male, srednje velike i velike ( kriteriji klasifikacije

utvrđeni su člankom 16. ZOR-a)

7

c) Vrsta gospodarske aktivnosti poduzetnika (Sadržaj bilance i računa dobiti i

gubitka imaju propisani sadržaj. Posebni sadržaji ovih izvješća utvrđeni su za

banke, financijske organizacije, osiguravajuća društva) (Belak i suradnici,

2000:34)

Izvješća se objavljuju javno: na Web stranicama dotičnih kompanija, na Web

stranicama komisija i institucija nadležnih za javno objavljivanje, u javnim glasilima,

stručnim časopisima (RRIF) i sl.

Javna objava financijskih izvještaja ima veliko značenje u poslovnom smislu, budući,

postojeći i potencijalni poslovni partneri imaju mogućnost odabira informacija o

bonitetu poduzeća te im se pruža određena sigurnost ulaženja u poslovne odnose.

2.4. GLAVNE ZNAČAJKE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

Vjerodostojnost računovodstvenih informacija preduvjet je učinkovitog upravljanja

poduzećem te njegova budućeg razvoja. Pri izradi financijskih izvještaja treba se

pridržavati glavnih značajki financijskih izvještaja, a to su: razumljivost, važnost,

pouzdanost i usporedivost.

Razumljivost financijskih izvještaja je značajna za korisnike financijskih izvještaja.

Osnovna kvaliteta informacije pružene u financijskim izvještajima jest da je odmah

razumljiva korisnicima. U tu se svrhu pretpostavlja da korisnici posjeduju dovoljno

znanja o poslovnim i ekonomskim aktivnostima i o računovodstvu.

Važnost financijskih izvještaja odnosi se na funkciju koju informacija ima kod

donošenja odluka menadžmenta i vlasnika poduzeća. Da bi bila korisna informacija

mora biti važna za potrebe korisnika pri donošenju odluka. Informacija posjeduje

kvalitetu važnosti kada utječe na ekonomske odluke korisnika pomažući im da procijene

prošle, sadašnje ili buduće događaje.

Pouzdanost financijskih izvještaja podrazumijeva da ne postoje značajnije greške. Da bi

bila korisna informacija mora biti pouzdana. Informacija ima kvalitetu pouzdanosti kad

8

u njoj nema značajne greške i pristranosti i u koju se korisnici mogu pouzdati da vjerno

prikazuje ono što predstavlja.

Usporedivost financijskih izvještaja omogućuje usporedbu s financijskih izvještajima

drugih poduzeća. Korisnici moraju biti u stanju usporediti financijske izvještaje

subjekata kroz vrijeme kako bi identificirali trendove njihova financijskog položaja i

uspješnosti. Korisnici također moraju biti u stanju usporediti financijske izvještaje

različitih subjekata, kako bi mogli ocijeniti njihov relativni financijski položaj,

uspješnost i promjene financijskog položaja.

2.5 TEMELJNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI

Financijski izvještaji su završna faza računovodstvenog procesiranja podataka i

pojavljuju se kao nosioci računovodstvenih informacija. Cilj financijskog izvještavanja

je informiranje zainteresiranih korisnika o financijskom položaju poduzeća kao i o

uspješnosti poslovanja. Informirati korisnike znači prezentirati im sve relevantne i

istovremeno pouzdane računovodstvene informacije u odliku i sadržaju prepoznatljivom

i razumljivom osobama kojima su namijenjene. Te su informacije sadržane u nizu

financijskih izvještaja od kojih temeljne čine:

1. Bilanca

2. Izvještaj o dobiti ili gubitku i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti

3. Izvještaj o novčanim tijekovima

4. Izvještaj o promjenama vlasničke glavnice

9

Slika 1: Financijski izvještaji

Izvor: Žager, K., Žager, L.,: Analiza financijskih izvještaja, Masmedia, Zagreb, 1999.,str. 33

Svi izvještaji međusobno su povezani i upućeni jedni na druge. Neki su statičnog

karaktera (npr. bilanca) jer prikazuju situaciju u određenoj točci vremena, a drugi

upućuju na promjene ekonomskih kategorija određenog perioda te stoga imaju

dinamički karakter (npr. izvještaj o dobiti ili gubitku i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti).

Promatrani zajedno, u međusobnoj interakciji, govore o "zdravstvenom stanju" nekog

poduzeća, a utvrditi i razumjeti to "stanje" znači imati mogućnost donositi primjerene i

racionalne poslovne odluke. (Žager,1999:34)

2.5.1. Bilanca

Bilanca daje sustavan pregled imovine, kapitala i obveza na određeni datum, a sastavlja

se u pravilu na kraju poslovne (kalendarske) godine. Pozicije bilance propisane su

BilancaIzvještaj odobiti iligubitku

9










2.5.1. Bilanca



FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI

Izvještaj odobiti iligubitku

Ostali financijskiizvještaji

Izvještaj opromjeni

vlasničke glavnice

9










2.5.1. Bilanca



Izvještaj onovčanimtijekovima

10

člankom 17. Zakona o računovodstvu za sve poduzetnike, osim banaka, financijskih

organizacija te osiguravajućih društava, za koje su propisane posebnim člancima 19. i

21. (Bešvir,1998:9)

Sastoji se od dva dijela, aktive i pasive, a zbroj stavaka aktive u svakom trenutku mora

biti jednak zbroju stavaka pasive jer je ukupna imovina angažirana u poslovanju u bilo

kojem vremenskoj trenutku po definiciji upravo jednaka obvezama i vlasničkoj glavnici,

pomoću kojih je ova imovina dobavljena. Temeljna računovodstvena jednakost bilance

može se izraziti:

AKTIVA= VLASTITI KAPITAL + OBVEZE

AKTIVA= PASIVA

Kao što je prethodno navedeno pod bilancom se podrazumijeva sistematizirani pregled

stanja imovine, obveza i kapitala na određeni dan. Iz toga proizlaze i osnovni elementi

bilance: imovina, obveze i kapital. U razmatranju financijskog položaja posebnu ulogu

imaju veze i međuodnosi koji postoje između osnovnih elemenata bilance. Pri tome je

posebno važna struktura imovine, obveza i kapitala, kao i međusobna povezanost i

uvjetovanost pojedinih dijelova imovine i izvora imovine. To znači da je za kvalitetnu

ocjenu financijskog položaja nužno poznavati osnovne oblike imovine kao i osnovne

elemente izvora te imovine

Imovina

Imovina čini ekonomske resurse od kojih poduzeće može ostvariti određene ekonomske

koristi. Imovina se uobičajeno sistematizira i u izvještaju prikazuje prema pojavnom

obliku (stvari, prava ili novac) i prema funkciji koju obavlja u poslovnom procesu,

odnosno vremenu moguće transformacije u novčani oblik. Uvažavajući navedeno

imovina se sistematizira u dvije osnovne grupe, a to su:

kratkotrajna imovina (tekuća ili obrtna imovina)

dugotrajna imovina (stalna ili fiksna imovina)

Podjela ukupne imovine poduzeća i njezino prikazivanje kao kratkotrajne i dugotrajne

imovine temelji se na zahtjevu da se odredi približan stupanj unovčivosti imovine.

11

Prema tome, kratkotrajnu imovinu čini onaj dio ukupne imovine za koji se očekuje da

će se pretvoriti u novčani oblik u razdoblju kraćem od jedne godine. Dugotrajna

imovina je onaj dio ukupne imovine poduzeća koji duže ostaje vezan u postojećem

obliku i koji se postepeno pretvara u novac u toku više obračunskih razdoblja, tj. u

razdoblju dužem od jedne godine. (Žager,1999:35)

Podjela imovine na dugotrajnu i kratkotrajnu je nužna, ali ne i dovoljno. Stoga se i ti

osnovni oblici dalje sistematiziraju na nekoliko osnovnih pod oblika.

Slika 2: Osnovni oblici kratkotrajne imovine


Novac je uvijek tekuća ili kratkotrajna imovina. U tu skupinu ulazi gotovina u blagajni,

novac na žiro računu, na deviznom računu, izdvojena novčana sredstva za isplatu

čekova i akreditiva i tome slično.

Potraživanja za koja se očekuje da će biti naplaćena u roku kraćem od jedne godine. To

su potraživanja od kupaca za prodane proizvode ili izvršene usluge, potraživanja od

KRATKOTRAJNAIMOVINA

NOVAC POTRAŽIVANJA FINANCIJSKAIMOVINA ZALIHE

12

zaposlenih, potraživanja od države, kompenzacije, potraživanja od osiguravajućeg

društva za kompenzaciju štete itd.

Financijska imovina su plasmani novca na rok kraći od jedne godine. Plasman novca

kao kratkotrajna financijska imovina najčešće se ostvaruje davanjem kredita drugim

poduzećima i kupnjom kratkoročnih vrijednosnih papira.

Zalihe su materijalni oblik tekuće imovine. Kao najčešći oblici zaliha pojavljuju se

zalihe sirovina i materijala, zalihe proizvodnje, nedovršenih proizvoda, zalihe gotovih

proizvoda i zalihe trgovačke robe.

Uvažavajući kriterije za razvrstavanje ukupne imovine poduzeća na kratkotrajnu i

dugotrajnu, pojavljuje se i imovina koju nije moguće svrstati ni u jedan od navedenih

oblika. To su plaćeni troškovi budućeg razdoblja i nedospjela naplata prihoda. Plaćeni

troškovi budućeg razdoblja su novčani izdaci koji prethode utrošku kao što su

najamnina ili osiguranje. Nedospjela naplata prihoda su ostvareni nefakturirani prihodi

na koje poduzeće ima utvrđeno pravo, npr. pravo na državnu potporu, subvenciju i sl.

Pozicija plaćenih troškova budućeg razdoblja i nedospjela naplata prihoda često se

uključuju u tekuću imovinu, ali mogu biti iskazani i kao zasebna pozicija.

Dugotrajna imovina je onaj dio imovine koji se pretvara u novčani oblik u razdoblju

dužem od jedne godine. Za potrebe sastavljanja bilance prikazuju se četiri osnovana pod

oblika, a to su: materijalna imovina, nematerijalna imovina, financijska imovina i

dugoročna potraživanja.

13

Slika 3: Oblici dugotrajne imovine


Dugotrajna materijalna imovina je onaj dio imovine koji ima materijalni, fizički oblik.

To su prirodna bogatstva, zgrade, oprema, postrojenja, transportna sredstva, namještaj i

sl.

Nematerijalna imovina je onaj dio stalne imovine koja nema materijalni, dodirljiv oblik,

ali od koje poduzeće očekuje određenu ekonomsku vrijednost. To su specifična

ulaganja, npr. osnivački izdaci, izdaci za istraživanje i razvoj, patenti, licence, koncesije,

goodwill i sl.

Financijska imovina je imovina koja nastaje ulaganjem slobodnih novčanih sredstava na

rok duži od jedne godine. Najčešći oblici dugotrajne financijske imovine se pojavljuju

prilikom ulaganja novca u dugoročne vrijednosne papire te posuđivanjem novca,

odnosno davanjem kredita drugim subjektima.

Potraživanja u okviru stalne dugotrajne imovine odnose se na potraživanja od kupaca za

prodanu robu na kredit duži od jedne godine te na potraživanja od povezanih poduzeća.

DUGOTRAJNAIMOVINA

MATERIJALNA NEMATERIJALNA FINANCIJSKA POTRAŽIVANJA

14

Obveze i kapital

Kratkoročne obveze čine one obveze koje je potrebno podmiriti u najkraćem roku, tj. u

roku koji nije duži od godinu dana. To su obveze prema dobavljačima, obveze za

izvršene nam usluge, primljeni kratkoročni krediti, emitirani kratkoročni vrijednosni

papiri itd.

Dugoročne obveze su obveze s rokovima dospijeća dužim od jedne godine od datuma

bilance. Najčešće su to obveze za primljene dugoročne kredite od banaka ili drugih

financijskih institucija te obveze po emitiranim obveznicama.

Razlika između ukupne imovine i ukupnih obveza je vlasnička glavnica, odnosno

kapital poduzeća, i to je dio imovine koji pripada vlasnicima poduzeća. Kapital je

vlastiti izvor imovine i s aspekta dospijeća trajni izvor. Kapital se primarno formira

ulaganjem vlasnika pri samom osnivanju poduzeća. Vlasnik može dodatno ulagati u

svoje poduzeće čime povećava imovinu poduzeća kao i kapital poduzeća. Kapital

poduzeća uvećati će se i u slučaju uspješnog poslovanja, tj. zadržavanjem dobiti. Taj dio

kapitala je posljedica pozitivnog financijskog rezultata i ukoliko se ne raspodijeli

vlasnicima ostaje u poduzeću, namijenjen novim poslovnim pothvatima i razvoju

poduzeća. Stoga zaključujemo da na povećanje kapitala utječu dodatna ulaganja

vlasnika i zadržani dobici, a na smanjenje raspodjela vlasnicima te ostvareni gubici u

poslovanju.

Tablica 1: Shema bilance u RH

AKTIVA

I. POTRAŽIVANJA ZA UPISANI, A NEUPLAĆENI KAPITAL

II. DUGOTRAJNA IMOVINA

1. Nematerijalna imovina

2. Materijalna imovina

3. Financijska imovina

15

4. Potraživanja

III. KRATKOTRAJNA IMOVINA

1. Zalihe

2. Potraživanja

3. Financijska imovina

4. Novac u banci i blagajni

IV. PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA

V. GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA

PASIVA

I. KAPITAL I REZERVE

II. REZERVIRANJA (ZA MIROVINE, OTPREMNINE, POREZNE OBVEZE

I DR.)

III. DUGOROČNE OBVEZE

IV. KRATKOROČNE OBVEZE

V. ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆEG

RAZDOBLJA

Izvor: Popović, Ž., Vitezić,N.: Revizija i analiza, Sveučilišna tiskara d.o.o. Zagreb,2009., str. 396

U razmatranju financijskog položaja posebno je bitna struktura imovine, struktura

obveza i kapitala, kao i njihova međusobna povezanost i uvjetovanost. Stoga, bilanca

mora dati odgovore na sljedeća pitanja:

1. Kakva je financijska snaga poduzeća?

2. Kakva je likvidnost?

3. Hoće li poduzeće moći podmiriti kratkoročne obveze?

4. Kakva je horizontalna financijska struktura, tj. u kojem je omjeru imovina

financirana iz vlastitih i tuđih izvora?

5. Kakav je položaj promatranog poduzeća u odnosu na poduzeća slične

djelatnosti?

16

U skladu s navedenim može se zaključiti da je bilanca osnovna podloga za analizu

financijskog položaja, za utvrđivanje slabosti i nedostataka u poslovanju, kao i za

predviđanje budućeg poslovanja. (Žager,1999:34)

Vrste bilanci

Zavisno od forme, vremena ili razloga sastavljanja razlikujemo nekoliko vrsta bilanci.

Uobičajeno se razlikuju i u praksi susreću:

početna bilanca

zaključna bilanca

pokusna bilanca

konsolidirana bilanca

zbrojna bilanca

diobena i fuzijska bilanca

sanacijska bilanca

likvidacijska bilanca i sl. (Žager,1999:43)

Početna ili osnivačka bilanca sastavlja se prilikom osnivanja poslovnog subjekta

odnosno početkom svake poslovne godine.

Završna ili zaključna bilanca sastavlja se na kraju godine (31.12.), te u kontinuitetu

poslovanja ujedno predstavlja početnu bilancu na dan 1.1.

Pokusna bilanca sastavlja se radi kontrole, odnosno provjere ispravnosti provedenih

knjiženja. Uobičajeno se sastavlja jednom mjesečno.

Konsolidirana bilanca sastavlja se na razini složenih poduzeća. Cilj joj je prikazati

sustav složenih poduzeća kao jednu cjelinu, pa stoga prilikom njezine izrade potrebno je

izostaviti interne financijske tijekove između povezanih poduzeća.

Zbrojna bilanca također se sastavlja na razini složenih poduzeća s tom razlikom da se

ovdje ne prebijaju međusobni odnosi već se jednostavno zbrajaju istovrsne stavke iz

bilanci poduzeća koja ulaze u krug složenog sustava.

17

Diobena bilanca ili bilanca razdvajanja sastavlja se prilikom razdvajanja poduzeća na

dva ili više zasebnih subjekata, pri čemu se najprije sastavlja bilanca za dosadašnji

poslovni subjekt koja dalje predstavlja ishodište za sastavljanje početne bilance novih

poduzeća.

Fuzijska bilanca ili bilanca spajanja nastaje u suprotnom slučaju prilikom spajanja dvaju

ili više poslovnih subjekata. Svaki poslovni subjekt najprije sastavlja svoju bilancu

nakon čega se na temelju pojedinačnih bilanci sastavlja zajednička bilanca za

novonastali poslovni subjekt.

Sanacijska bilanca sastavlja se radi sanacije (ozdravljenja) poduzeća. Služi kao osnova

utvrđivanja nastalih gubitaka u poslovanju i mjera za njihovo rješenje.

Stečajna bilanca prikazuje vrijednost imovine poslovnog subjekta u stečajnom

postupku.

2.5.2. Izvještaj o dobiti ili gubitku i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti

Izvještaj o dobiti ili gubitku i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti uključuje sve stavke prihoda i

rashoda,tj. sve „nevlasničke” promjene glavnice, uključujući komponente dobiti ili

gubitka i druge sveobuhvatne dobitke, tj. stavke prihoda i rashoda čije prikazivanje kroz

dobit, odnosno gubitak prema drugim MSFI-jevima ili nije obvezno, ili nije dopušteno.

Takve stavke se mogu prezentirati ili u jednom izvještaju o dobiti ili gubitku i ostaloj

sveobuhvatnoj dobiti, u kojem se iskazuje podzbroj dobiti, odnosno gubitaka, ili u

zasebnom izvještaju o dobiti ili gubitku, u kojem se prikazuju komponente dobiti ili

gubitaka, te zasebnom izvještaju o dobiti ili gubitku te ostaloj sveobuhvatnoj dobiti,

počevši s dobiti ili gubitkom i uz prikaz komponenti ostale sveobuhvatne dobiti.

(Džepni vodič kroz MSFI-jeve, 2012)

Odbor za Međunarodne računovodstvene standarde (OMRS) u lipnju 2011. godine

izdao je dokument pod nazivom Prikazivanje stavki ostale sveobuhvatne dobiti (dopune

MRS-a 1). Same dopune, koje osiguravaju smjernice za prikazivanje stavki sadržanih u

ostaloj sveobuhvatnoj dobiti i njihovu klasifikaciju unutar ostale sveobuhvatne dobiti,

rezultat su projekta provedenog u suradnji s Odborom za financijske i računovodstvene

standarde iz SAD-a.

18

Izmjene zahtijevaju grupiranje stavki ostale sveobuhvatne dobiti u:

Stavke koje bi mogle biti reklasificirane u dobit ili gubitak u budućim

razdobljima; i

Stavke koje neće biti reklasificirane u dobit ili gubitak tijekom budućih

razdoblja.

Subjekt može prikazivati stavke ostale sveobuhvatne dobiti na jedan od dva načina:

Kao neto povezanih učinaka; ili

Prije povezanih učinaka poreza s jednim iznosom prikazanim kao cjelokupnim

iznosom poreza povezanih s tim stavkama.

Ukoliko subjekt ostalu sveobuhvatnu dobit prikaže prije povezanih učinaka poreza,

morat će rasporediti porez između stavki koje bi kasnije mogle biti reklasificirane u

račun dobiti i gubitka i između onih koje neće biti reklasificirane u račun dobiti i

gubitka. Dopune stupaju na snagu za razdoblja koja počinju na dan 1. srpnja 2012. ili

nakon njega.

Tablica 2: Izvještaj o dobiti ili gubitku i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti

Tekuća godina Prethodna godina

PRIHOD

Trošak prodaje

BRUTO DOBIT

Ostali prihodi

Administrativni troškovi

Ostali troškovi

OPERATIVNA DOBIT

Financijski rashod

Financijski prihod

DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA

Porez na dobit

DOBIT RAZDOBLJA

19

OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT

Stavke koje neće biti reklasificirane u

računu dobiti i gubitka

Aktuarski dobici (gubici) prema definiranim

planovima dobiti

Porez na dobit povezan sa stavkama koje

neće biti reklasificirane

STAVKE KOJE NEĆE BITI

REKLASIFICIRANE U RAČUN

DOBITI I GUBITKA UKUPNO

STAVKE KOJE BI NAKNADNO

MOGLE BITI REKLASIFICIRANE U

RAČUN DOBITI I GUBITKA

Računovodstvo zaštite tijeka novca

Dobitci (gubitci) koji se pojavljuju tijekom

razdoblja

Reklasifikacije korekcije za iznose priznate

u računu dobiti i gubitka

Porez na dobit povezan sa stavkama koje bi

mogle biti reklasificirane

STAVKE KOJE BI MOGLE BITI

NAKNADNO REKLASIFICIRANE U

RAČUNU DOBITI I GUBITKA

UKUPNO

OSTALA SVEOBUHVATNA DOBIT

(GUBITAK) ZA GODINU

UKUPNA SVEOBUHVATNA DOBIT

ZA GODINU

Izvor: OMRS izdaje dopune MRS-a 1 vezane uz prikazivanje stavki ostalesveobuhvatne imovine, 2012

20

Međunarodnim računovodstvenim standardima prihodi i rashodi se promatraju s

obzirom na njihov utjecaj na povećanje ili smanjenje ekonomske koristi. Tako su

prihodi povećanje ekonomske koristi tijekom obračunskog razdoblja u obliku priljeva ili

povećanja sredstava ili smanjenja obveza što ima za posljedicu povećanje glavnice, ali

ne u svezi s uplatama od strane vlasnika, dok je rashod suprotna kategorija i znači

smanjenje ekonomske koristi kroz obračunsko razdoblje u obliku odljeva ili iscrpljenja

sredstava što ima za posljedicu smanjenje glavnice, ali ne one u svezi s raspodjelom

glavnice vlasnicima. (Žager,1999:45)

Iz toga proizlazi da prihodi nastaju kao posljedica povećanja imovine ili smanjenja

obveza, a rashodi su posljedica smanjenja imovine i povećanja obveza. Međutim ne radi

se o bilo kojem povećanju ili bilo kojem smanjenju imovine i obveza već samo o onom

dijelu koji utječe na povećanje ili smanjenje glavnice, odnosno kapitala.

Temeljna jednakost računa dobiti i gubitka može se izraziti:

FINANCIJSKI REZULTAT= UKUPNI PRIHODI - UKUPNI RASHODI

Pri čemu važi sljedeće:

PRIHOD > RASHODA = DOBIT

RASHOD > PRIHODA = GUBITAK

Dakle, ako je poduzeće ostvarilo više nego što je uložilo, tj. ako su prihodi veći od

rashoda, tada je ostvaren pozitivan financijski rezultat ili dobit i obrnuto, ako poduzeće

mora uložiti više od onoga što dobije iz nekog poslovnog procesa, tada posluje s

gubitkom, tj. ostvaruje negativan financijski rezultat.

Prihodi

Prihodi su vrijednosti prodanih roba i usluga koje su iskazane kroz dano

računovodstveno razdoblje. Ostvarenje prihoda utječe na povećanje vlasničkog kapitala.

Kad poduzeće izvrši uslugu ili proda robu svojim kupcima, obično prima novac ili

otvara račun potraživanja svoga kupca. Pritjecanje novca i potraživanja od kupaca

povećava ukupnu imovinu kompanije. Na drugoj se strani računovodstvene ravnoteže

obveza ne mijenja, ali se vlasnički kapital povećava zbog odgovora na povećanje

21

ukupne imovine. Tako su prihodi bruto povećanje vlasničkog kapitala koje rezultira iz

aktivnosti poduzeća. (Meigs i Meigs, 1999:107)

Ovisno o tome nastaju li redovito u poslovanju ili se javljaju samo povremeno, prihodi

se dijele na redovne i izvanredne.

Slika 4: Struktura prihoda


Redovni prihodi ostvaruju se prodajom proizvoda, a mogu nastati i prodajom trgovačke

robe ili pružanjem usluga, zavisno o tome čime se poduzeće bavi. To su prihodi koji se

najčešće pojavljuju a iznos im je jednak prodajnoj vrijednosti realiziranih proizvoda,

roba ili usluga.

Financijski prihodi rezultat su plasiranja viška slobodno raspoloživog novca. To su

najčešće prihodi od sudjelujućih interesa s povezanim poduzećima, prihodi od

sudjelujućih interesa s nepovezanim poduzećima, prihodi od ostalih ulaganja i zajmova

iz okvira stalne imovine s povezanim odnosno nepovezanim poduzećima i prihodi od

ostalih interesa. (Žager,1999:47)

PRIHODI

REDOVNI

POSLOVNI FINANCIJSKI

IZVANREDNI

22

Rashodi

Rashodi su troškovi sadržani u prodanim proizvodima i uslugama. Primjeri uključuju

troškove plaća zaposlenika, najamnine, usluge i postupno trošenje (amortizaciju) takvih

imovina kao što su zgrade, automobili, usluge i uredske oprema. Svi su ti troškovi

potrebni radi privlačenja i služenja kupcima i ostvarenja prihoda. Rashodi se često zovu

„troškovima poslovanja“,tj. troškovima različitih aktivnosti potrebnih radi održavanja

posla. Rashod često uzrokuje smanjenje vlasničkog kapitala. Promjene koje se odnose

na računovodstvenu ravnotežu mogu biti ili smanjenje imovine ili povećanje obveza.

Rashod smanjuje imovinu ako plaćanje nastaje u vrijeme kad je i rashod nastao (ili

plaćanje izvršeno unaprijed). Ako će rashod biti plaćen kasnije evidentiranje će rashoda

slijediti povećanje obveza. (Meigs i Meigs, 1999:109)

Bitno je naglasiti da se rashodi utvrđuju prema nastanku događaja, tj. priznaju se onda

kada su nastali a ne kada je novac stvarno isplaćen i unose se u financijske izvještaje

razdoblja na koja se odnose.

S obzirom na pojavni oblik rashodi se mogu podijeliti na: poslovne rashode, financijske

rashode i izvanredne rashode.

23

Slika 5: Struktura rashoda


Poslovni rashodi nastaju kao rezultat obavljanja osnovne djelatnosti poduzeća i njihova

visina ovisi o obujmu i vrsti djelatnosti. Tu spadaju troškovi proizvodnje nastali zbog

stvaranja učinaka, rashodi nabave trgovačke robe, administrativni rashodi i drugi

rashodi nužni za odvijanje osnovnih radnih procesa.

Financijski rashodi ili rashodi financiranja nastaju kao rezultat pribavljanja, korištenja i

vraćanja financijskih sredstava. U rashode financiranja ubrajamo: negativne kamate,

negativne tečajne razlike, smanjenje vrijednosti dugoročnih i kratkoročnih financijskih

ulaganja i pokrivanje negativnog salda revalorizacijskih zaliha.

Financijski rezultat

Financijski rezultat je najvažniji segment poslovanja poduzeća. On je kontrola stanovite

razine racionalnosti i signal subjektima s kojima poduzeće ima poslovne veze da li se

ostvaruje jedan od bitnih uvjeta sigurnosti u međusobnim poslovnim odnosima.

RASHODI

REDOVNI

POSLOVNI FINANCIJSKI OSTALI

IZVANREDNI

24

poslovni rezultat poduzeća iskazuje se razlikom ukupnih prihoda i rashoda obračunatih

za određeno kalendarsko razdoblje, poslovnu godinu. Financijski rezultat nastaje kao

razlika između prihoda i rashoda te stoga svi čimbenici koji utječu na veličinu i

dinamiku tih poslovnih segmenata utječu i na financijski rezultat.

2.5.3. Izvještaj o novčanim tijekovima

Izvještaj o novčanim tijekovima sastavlja se sukladno MRS 7, Izvještaj o novčanom

tijeku. Za razliku od bilance i izvještaja računa dobiti i gubitka, izvještaj o novčanom

tijeku temelji se na novcu i novčanim ekvivalentima. Primarna svrha ovog izvještaja je

da osigura korisnicima informacije o novčanim primicima i izdacima jednog

obračunskog razdoblja. Izvještaj o novčanom tijeku treba pomoći investitorima i

kreditorima za ocjenu sposobnosti subjekta da ostvari budući pozitivni novčani tijek,

sposobnosti poslovnog subjekta da podmiri obveze i isplati dividende.

Kao što je navedeno izvještaj o novčanim tijekovima pruža podatke o primicima i

izdacima novca kao i o njihovoj razlici, tj. čistom novčanom tijeku. Iz toga proizlazi da

su osnovni elementi tog izvještaja primici i izdaci novca. Da bi se došlo do informacije

koliko je poduzeće sposobno stvarati novac iz redovnih, osnovnih aktivnosti, i jeli to

dovoljno za normalnu aktivnost, primici i izdaci novca selektiraju se i u izvještaju

prikazuju kao dio poslovne, investicijske ili financijske aktivnosti. (Žager,1999:56)

Takav način razvrstavanja stvara pouzdaniju podlogu za ocjenu financijskog položaja za

procjenu budućih novčanih tijekova. Na svim razinama aktivnosti promatraju se ukupni

primici i ukupni izdaci novca i iskazuje se njihova razlika koja se naziva čisti novčani

tijek. Iskazivanje te razlike može se uočiti prima li poduzeće više ili više troši novca po

nekoj osnovi te kakav je odnos prema planiranim, očekivanim veličinama.

Izvješće o novčanim tijekovima iz poslovnih aktivnosti, tj. operativnih aktivnosti

podrazumijeva novčane tijekove koji proizlaze iz glavne aktivnosti koje stvaraju

prihode. Obuhvaća primitke kao što su: gotovinska prodaja kupcima, naplata

potraživanja, primljeni predujmovi, primici od kamata, povrat novca od dobavljača,

primici od dobivenih parnica, od refundacija, donacija, subvencija i sl., te izdatke kao

25

što su: plaće djelatnicima, plaćanje dobavljačima, plaćanje poreza i kazni, povrat novca

kupcima, dani predujmovi dobavljačima, dane donacije i sl.

Izvješće o novčanim tijekovima od investicijskih aktivnosti podrazumijeva primitke i

izdatke vezane uz aktivnosti ulaganja te za nabavu dugotrajnih sredstava. Obuhvaća

sljedeće primitke: gotovinski primici od prodaje zemljišta, zgrada, opreme, od prodaje

vrijednosnih papira, od prodaje dugova, od naplate zajmova trećim osobama, gotovinski

udjeli i dividende te izdatke kao što su ulaganja u kupnju zemljišta, zgrada, opreme i

postrojenja, kupnja vrijednosnih papira, dionica, otplate zajmova, isplaćeni udjeli i

dividende.

Izvješće o novčanim tijekovima od financijskih aktivnosti uključuje posudbe i vraćanje

kratkoročnih i dugoročnih dugova. Obuhvaća sljedeće primitke: novčani primici od

izdavanja dionica, od izdavanja obveznica i drugih vrijednosnih papira, novčani primici

od povrata glavnice od danih zajmova te izdatke kao što su novčani izdaci za isplate

dividendi i udjela, isplate za pribavljanje trezorskih dionica, vraćanje gotovinskih

zajmova, vraćanje glavnice duga.

Tablica 3: Shema novčanog tijeka

PRIMICI IZDACI

1. Novčani primici od kupaca2. Novčani primici od tantijema,

naknada i sl.3. Novčani primici od osiguranja za

naknadu šteta4. Novčani primici s osnove povrata

poreza5. Ostali novčani primici

1. Novčani izdaci dobavljačima2. Novčani izdaci za zaposlene3. Novčani izdaci za osiguranje za

naknade šteta4. Novčani izdaci za kamate i poreze5. Ostali novčani izdaci

Ukupno novčani primici od poslovnih

aktivnosti

Ukupno novčani izdaci od poslovnih

aktivnosti

NETO NOVČANI TIJEK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI

1. Novčani primici od prodajedugotrajne materijalne imovine inematerijalne imovine

2. Novčani primici od prodajevlasničkih i dužničkih

1. Novčani izdaci za kupnju

dugotrajne materijalne i

nematerijalne imovine

2. Novčani izdaci za stjecanje

26

instrumenata3. Novčani primici od kamata i

dividendi4. Ostali novčani primici od

investicijskih aktivnosti

vlasničkih i dužničkih financijskih

instrumenata

3. Ostali novčani izdaci od


Ukupno novčani primici od


Ukupno novčani izdaci od


NETO NOVČANI TIJEK OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI

1. Novčani primici od izdavanja

vlasničkih i dužničkih

instrumenata

2. Novčani primici od glavnice

kredita, zadužnica, pozajmica i

drugih posudbi

3. Ostali primici od financijskih

aktivnosti

1. Novčani izdaci za otplatu

glavnice kredita i obveznica

2. Novčani izdaci za isplatu

dividendi

3. Novčani izdaci za financijski

najam

4. Novčani izdaci za otkup vlastitih

dionica

5. Ostali novčani izdaci od

financijskih aktivnosti

Ukupno novčani primici od

financijskih aktivnosti

Ukupno novčani izdaci od financijskih

aktivnosti

NETO NOVČANI TIJEK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI

UKUPAN NETO NOVČANI TIJEK

NOVAC I NOVČANI EKVIVALENTI NA POČETKU I NA KRAJU

RAZDOBLJA

POVEĆANJE (SMANJENJE) NOVCA I NOVČANIH EKVIVALENATA

Izvor: Popović, Ž., Vitezić,N.: Revizija i analiza, Sveučilišna tiskara d.o.o. Zagreb,2009., str. 402

Sam izvještaj o novčanim tijekovima sistematiziran na poslovne, investicijske i

financijske aktivnosti može biti sastavljen na osnovi:

1. direktne metode ili

2. indirektne metode (Žic,2005:41)

27

Prema direktnoj metodi objavljuju se ukupni primici i ukupni izdaci novca razvrstani po

osnovnim aktivnostima- poslovnim, investicijskim i financijskim, a kod indirektne

metode poslovne aktivnosti ne iskazuju se kao bruto primici i bruto izdaci novca, već se

neto dobit ili gubitak usklađuje za učinke transakcija nenovčane prirode.

(Žager,1999:60)

2.5.4. Izvještaj o promjeni vlasničke glavnice

Izvještaj o promjeni glavnice prikazuje povećanje ili smanjenje glavnice do kojeg je

došlo u promatranom razdoblju. Prema MRS-u 1 Prezentiranje financijskih izvještaja,

izvještaj o promjenama glavnice može sadržavati sve promjene ili samo djelomične

promjene u glavnici. Uvidom u analitiku promjena kao i razloga zbog kojeg je došlo do

promjena u glavnici korisnicima računovodstvenih informacija, a u prvom redu

ulagačima- vlasnicima, pružaju se kvalitetne informacije o načinu povećanja ili

smanjenja vrijednosti glavnice u promatranom razdoblju (između dva datuma bilance).

Izvještaj o svim promjenama glavnice obavezno sastavljaju sva društva, i to kao

godišnje izvješće, a ako uprava odluči o sastavljanju financijski izvješća za razdoblja u

tijeku godine, onda se i ona sastavljaju.

Tablica 4: Izvješće o svim promjenama glavnice

Tek.

br.

Naziv stavka Stanje

Na kraju

izvještajnog

razdoblja

Na kraju

prethodnog

razdoblja

1.

2.

3.

4.

5.

Upisani kapital

Premije za emitirane dionice

Rezerve

Zadržani dobitak ili preneseni gubitak

Dobitak ili gubitak tekuće godine

28

6. Dividende (Udjeli u dobitku)

Ukupno uloženi i zarađeni kapital

7.

8.

Revalorizacijske rezerve

a) Revalorizacija nekretnina,

postrojenja i opreme

b) Revalorizacija ulaganja

c) Ostala revalorizacija

Tečajne razlike s naslova neto ulaganja u

inozemni subjekt

Ukupno izravno povećanje kapitala

9.

10.

Promjene računovodstvenih politika

Ispravak temeljnih pogrešaka

Ukupno izravno povećanje zadržanog

dobitka

SVEUKUPNO KAPITAL

Izvor: Belak, V., i suradnici: Računovodstvo poduzetnika, RRIF d.o.o., Zagreb, 2000.,str. 37

2.2.5. Bilješke uz financijske izvještaje

Bilanca, izvještaj o dobiti ili gubitku i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti, izvještaj o promjeni

vlasničke glavnice i izvještaj o novčanim tijekovima čine skup temeljnih financijskih

izvještaja. Pored četiri osnovna izvještaja, koji se prezentiraju u sklopu godišnjeg

izvještaja postoji niz dodatnih, popratnih iskaza. Jedan od njih su i bilješke uz

financijske izvještaje. Bilješke sadrže skraćeni opis ili detaljnu analizu pojedinih iznosa

u bilanci, izvještaju o dobiti ili gubitku i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti , izvještaju o

novčanim tijekovima i izvještaju o promjenama vlasničke glavnice. Daju se informacije

o korištenim računovodstvenim politikama, načelima, pravilima i postupcima.

Bilješke trebaju sadržavati sve one informacije koje se ne vide direktno iz temeljnih

izvještaja a neophodne su za njihovo razumijevanje i ocjenu poslovanja. Sastavljanje i

29

prezentiranje dodatnih informacija u formi bilješki pridonosi kvaliteti i upotrebljivosti

računovodstvenih informacija.

3. FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI PODUZEĆA NEOGRAF D.O.O.

Poduzeće vuče svoje korijene iz daleke 1925. godine kada je na Sušaku, u Rijeci,

osnovana "Knjigovežnica Boras", te osnivanjem tvrtke Neograf d.o.o. 1990. godine kao

njezina slijednika, neprekidno i uspješno radi do današnjih dana. Nastavlja se s izradom

raznolike ambalaže za vrlo zahtjevnu farmaceutsku i prehrambenu industriju za

značajne hrvatske i neke inozemne proizvođače. Tiskara nudi potpunu uslugu, od

planiranja, dizajna i pripreme do gotovog proizvoda.

Tijekom dva desetljeća poslovanja poduzeće je konstantno ulagalo u osnovna sredstva i

unapređivalo tehnološke procese, te 2002. godine gradi poslovnu zgradu sa

proizvodnim pogonom u Čavlima. Tokom godina proizvodni kapaciteti pokazuju se

nedostatnim za daljnji razvoj te je početkom 2008. godine kupljeno zemljište u

poslovnoj zoni Kraljevica sa ciljem izgradnje nove poslovne zgrade i proizvodnog

pogona. U okviru te investicije namjerava se modernizirati i proširiti tiskarski segment

djelatnosti, između ostalog i nabavom novog 6-bojnog tiskarskog stroja najnovije

generacije prvog takve vrste u široj regiji.

Nakon sveobuhvatnih priprema, krajem 2009. godine kreće se s realizacijom projekta

vrijednog 22.500.000,00 kn. Ukupan iznos vrijednosti investicije sa po 50% sredstava

podmiruje se iz vlastitih sredstava poduzeća te osiguranog kredita. Tokom 2010.

godine, kako je i planirano, izgrađena je poslovna zgrada i proizvodni pogon,

nabavljena dodatna proizvodna oprema te slijedi preseljenje uprave i proizvodnje

krajem iste godine. Već u kratkom periodu poslovanja na novoj lokaciji uočena je

opravdanost pozitivnih očekivanja i predviđanja u svezi učinjene investicije koja će

poduzeću omogućiti povećanje proizvodnih kapaciteta a time i mogućnosti osvajanja

novih tržišta.

Osnovne djelatnosti poduzeća, temeljem upisa u Trgovačkom sudu, jesu:

Proizvodnja valovitoga papira i kartonske ambalaže

30

• Proizvodnja ostalih proizvoda od papira i kartona

• Izdavačka i tiskarska djelatnost

• Grafička djelatnost

• Trgovina na veliko i posredovanje u trgovini, osim trgovine motornim

vozilima i motociklima

31

4. ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA PODUZEĆA NEOGRAF D.O.O.

U ovom poglavlju su navedene i obrađene vrste financijskih analiza, te su detaljno

analizirani svi temeljni financijski izvještaji poduzeća Neograf d.o.o.

4.1. ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

Riječ "analiza" grčkog je podrijetla (analysis) i znači rastavljanje, raščlanjivanje neke

složene cjelovitosti na njene sastavne dijelove. Analizu, međutim, treba odmah povezati

sa sintezom, koja je riječ također grčkog podrijetla (synthesis) i znači sastavljanje,

spajanje. Iako pojmovno suprotnog značenja, analiza i sinteza u procesu znanstvene

spoznaje usko su povezane i nedjeljive: rastavljanjem neke cjelovitosti na sastavne

dijelove i dolaženjem do potpune spoznaje o svakom pojedinom dijelu (analiza) želi se

doći do općenite spoznaje o toj cjelovitosti (sinteza). (Popović, Vitezić,2005:139)

Financijska analiza podrazumijeva pojedinačno analiziranje i razumijevanje stavaka

pojedinih financijskih izvještaja. Da bi se to omogućilo, potrebno je pridržavati se

općeprihvaćenih standarda i načela te uvaženih računovodstvenih politika. Budući su

financijski izvještaji preslika uspješnog ili neuspješnog poslovanja menadžmenta, oni

ujedno upozoravaju na probleme te se za buduća razdoblja mogu poduzeti i preventivne

mjere.

Analiza uspješnosti poslovanja trgovačkog društva oduvijek je izazivala zanimanje i u

teorijskom i u praktičnom smislu. Zbog toga se najčešće upotrebljava analiza

pokazatelja po pojedinim područjima za koje se vjeruje da pokazuju uspješnost

poslovanja. Pritom se koriste sljedeći tipovi analize:

1. Horizontalna analiza

2. Vertikalna analiza

3. Analiza smjerova (trendova) kretanja performanse

4. Analiza novčanih tijekova. (Popović, Vitezić,2005)

Horizontalna analiza je usporedni prikaz apsolutnih svota najvažnijih pozicija bilance i

računa dobiti i gubitka, te promjena tih svota tijekom vremena (za više uzastopnih

godišnjih izvješća). Za ispitivanje dinamike pokazatelja uzimaju se u obzir odgovarajući

32

podaci iz proteklih godina. Dioničari su zainteresirani predvidjeti krize i rizike, a za to

se promatraju kretanja performansi više uzastopnih godina. Promjene se promatraju

kroz bilježenje više baznih indeksa, na način da se odabere bazna godina, a ostale se

uspoređuju s njom.

Vertikalna analiza prikazuje postotni udjel svake stavke financijskog izvješća u odnosu

na odgovarajući zbroj. Na primjer, u aktivi će tekuća aktiva biti prikazana u odnosu na

ukupnu aktivu. Na jednak način, troškovi za prodano, bruto profit, troškovi uprave i

prodaje, kamate, operativni profit, dobitak itd., bit će prikazani kao postotak od prihoda.

Analiza smjerova (trendova) kretanja performanse naziva se još i analiza indeksa. Ona

pokazuje kretanje performansi izraženo u postocima u odnosu na neku baznu veličinu

koja se označava sa 100%. Koristi se, također, za usporedbu, tj. smjer kretanja

pokazatelja tijekom više godina. Podaci iz godina dijele se s podatkom bazne godine te

se dobiva postotni odnos pokazatelja određene godine s baznom godinom. Koristi se u

obliku grafičkih prikaza, a koristi menadžerima za brzo uočavanje oscilacija te

predviđanje budućih kretanja.

Analiza izvješća o novčanim tijekovima omogućuje da se prognoziraju novčani tijekovi

u budućnosti, što čini osnovu za planiranje i izradu optimalnog budžeta gotovine koji

osigurava nesmetani tijek poslovanja, maksimalne zarade i čuva svako društvo od

problema koje može prouzročiti pomanjkanje novca. Ona daje menadžerima, vlasnicima

i kreditorima ključne informacije o rezultatima upravljanja novčanim resursima i

sposobnostima u savladavanju rizika te osiguranju likvidnosti i solventnosti trgovačkog

društva.

4.2. ANALIZA BILANCE PODUZEĆA NEOGRAF D.O.O.

Bilanca je kao što je navedeno, sustavni pregled imovine, kapitala i obveza poduzeća. U

razmatranju financijskog položaja posebno važnu ulogu imaju veze i međuodnosi koji

postoje između osnovnih elemenata bilance. Pri tome je posebno važna struktura

imovine, obveza i kapitala, kao i međusobna povezanost i uvjetovanost pojedinih

dijelova imovine i izvora imovine. To znači da je za kvalitetnu ocjenu financijskog

33

položaja nužno poznavati osnovne oblike imovine kao i osnovne elemente izvora te

imovine.

Bilanca poduzeća Neograf d.o.o. predstavljena je u Tablici 5.

Tablica 5: Bilanca poduzeća Neograf d.o.o. za 2011. i 2012. godinu u kunama

AKTIVA 2011. 2012. Indeks

A Potraživanja za upisani a

neuplaćeni kapital

0 0 0

B Dugotrajna imovina 20.153.800 21.108.500 104,73

I Nematerijalna imovina 309.700 341.200 110,17

II Materijalna imovina 19.731.300 20.673.900 104,77

III Dugotrajna financijska imovina 112.800 93.400 82,8

IV Potraživanja 0 0 0

V Odgođena porezna imovina 0 0 0

C Kratkotrajna imovina 6.937.500 6.902.200 99,49

I Zalihe 2.125.100 1.920.900 90,39

II Potraživanja 4.781.200 4.530.400 94,75

III Kratkotrajna financijska imovina 27.200 448.300 1648,16

IV Novac u banci i blagajni 4.000 2.600 65

D Plaćeni troškovi budućeg

razdoblja i nedospjela naplata

prihoda

0 0 0

E UKUPNA AKIVA 27.091.300 28.010.700 103,39

F Izvanbilančani zapisi 0 0 0

PASIVA

A Kapital i rezerve 7.688.800 7.691.400 100,03

I Temeljni upisani kapital 1.500.000 1.500.000 100,00

II Kapitalne rezerve 0 4.200.000 0

III Rezerve iz dobiti 0 0 0

34

IV Revalorizacijske rezerve 0 0 0

V Zadržana dobit ili preneseni

gubitak

4.932.400 1.188.800 24,1

VI Dobit ili gubitak poslovne

godine

1.256.500 802.500 63,86

VII Manjinski interes 0 0 0

B Rezerviranja 0 0 0

C Dugoročne obveze 14.011.800 13.372.900 95,44

D Kratkoročne obveze 5.390.600 6.946.400 128,86

E Odgođeno plaćanje troškova i

prihod budućeg razdoblja

0 0 0

F UKUPNO PASIVA 27.091.300 28.010.700 103,39

G Izvanbilančani zapisi 0 0 0

Izvor: Bilanca poduzeća Neograf d.o.o. za 2011. i 2012. Godinu

U ovom radu analizirani su pojedinačno stavke imovine, obveza i kapitala, i to po

strukturi i dinamici. Analizirani su izvještaji 2011. i 2012., uspoređeno je poslovanje

2012. godine kao bazne veličine sa poslovanjem prethodne godine. Uspoređivanjem

rezultata tekuće s prethodnom godinom, utvrđuje se kako se kretala ukupna imovina, te

kako su se kretale pojedine pozicije aktive u odnosu na ukupnu imovinu.

4.2.1. Analiza imovine

Imovina je od esencijalne važnosti za poduzeće iz razloga što je njeno očuvanje i

povećanje prvi uvjet uspješne poslovne aktivnosti. Iz tog razloga analiza započinje

analizom imovine.

Kako bismo mogli iskazati značajke imovine poduzeća potrebno je koristiti određene

metode. Važno mjesto pripada metodi raščlanjivanja odnosno uspoređivanja.

Raščlanjivanje prikazuje kvalitetu i sastav promatrane pojave, te odnose među

pojedinim dijelovima pojave. Metoda uspoređivanja omogućuje praćenje trenda

promjene analizirane pojave kroz vrijeme.

35

Tablica 6: Imovina poduzeća Neograf d.o.o. za 2011. i 2012. godinu

AKTIVA 2011. % 2012. %

A Potraživanja za upisani

a neuplaćeni kapital

0 0

B Dugotrajna imovina 20.153.800 74,39 21.108.500 75,35

I Nematerijalna imovina 309.700 341.200

II Materijalna imovina 19.731.300 20.673.900

III Dugotrajna financijska

imovina

112.800 93.400

IV Potraživanja 0 0

V Odgođena porezna

imovina

0 0

C Kratkotrajna imovina 6.937.500 25,61 6.902.200 24,65

I Zalihe 2.125.100 1.920.900

II Potraživanja 4.781.200 4.530.400

III Kratkotrajna financijska

imovina

27.200 448.300

IV Novac u banci i blagajni 4.000 2.600

D Plaćeni troškovi budućeg

razdoblja i nedospjela

naplata prihoda

0 0

E UKUPNA AKIVA 27.091.300 100 28.010.700 100

F Izvanbilančani zapisi 0 0

Izvor: Izvor: Bilanca poduzeća Neograf d.o.o. za 2011. i 2012. godinu

Analizirajući aktivu poduzeća Naograf d.o.o. vidimo da je vrijednost ukupne imovine

na dan 31.12.2011. iznosila 27.091.300 kuna, te da je na dan 31.12.2012. iznosila

28.010.700 kuna. Ukupna imovina poduzeća porasla za 919.400 kuna.

Porast se očituje u dugotrajnoj imovini za 954.700 kuna, dok se u kratkotrajnoj imovini

očituje pad od 35.300 kuna.

36

Kod kratkotrajne imovine pad je zabilježen kod zaliha za 204.200 kuna, u stavci

potraživanja za 250.800 kuna, te se novac u blagajni smanjio za 1.400 kuna.

Što se tiče dugotrajne imovine zabilježen je rast u nematerijalnoj imovini za 31.500

kuna, materijalnoj imovini za 942.600 kuna, dok se dugotrajna financijska imovina

smanjila za 19.400 kuna.

Grafikon 1: Struktura imovine poduzeća Neograf d.o.o. za 2011. godinu

25.61%

74.39%

IMOVINA 2011. g.

KRATKOTRAJNA IMOVINA

DUGOTRAJNA IMOVINA

37

Grafikon 2: Imovine poduzeća Neograf d.o.o. za 2012. godinu

Prateći postotke uočavamo da najveći dio imovine predstavlja dugotrajna imovina i to

sa 74,39% udjela u strukturi ukupne imovina za 2011. godinu te 75,35% udjela u 2012.

godini. Došlo je do rasta udjela dugotrajne imovine u strukturi ukupne imovine za

0,96%, uzrokovano padom udjela kratkotrajne imovine za 0,96%.

Tablica 7: Struktura dugotrajne imovine poduzeća Neograf d.o.o. za 2011. i 2012.

godinu

B Dugotrajna imovina 2011. % 2012. %

I Nematerijalna imovina 309.700 1,54 341.200 1,61

II Materijalna imovina 19.731.300 97,9 20.673.900 97,95

III Dugotrajna financijska

imovina

112.800 0,56 93.400 0,44

IV Potraživanja 0 0

V Odgođena porezna

imovina

0 0

UKUPNO 20.153.800 100 21.108.500 100


24.64%

75.35%

IMOVINA 2012. g.


DUGOTRAJNA IMOVINA

38

Iznos dugotrajne imovine veći je u 2012. godini u odnosu na 2011. godinu, što znači da

se u apsolutnom iznosu vrijednost dugotrajne imovine povećala za 954.700 kuna.

Promatrajući strukturu dugotrajne imovine vidi se da je najveći rast ostvarila

nematerijalna imovina koja je od 309.700 kuna u 2011. godini, porasla do 341.200

kuna u 2012. godini., što je rast od 10,17%. Materijalna je imovina 19.731.300 kuna u

2011. godini, narasla na 20.673.900 kuna u 2012. godini, što predstavlja rast 4,77%,

dok se financijska imovina smanjila sa 112.800 kuna u 2011. godini na 93.400 kuna u

2012. godini.

Dugotrajna materijalna i nematerijalna imovina poduzeća Neograf d.o.o. su u porastu

zbog konstantnog ulaganja u razvoj proizvodnog procesa, postrojenja i opremu kao i

građevinske objekte.

Grafikon 3: Struktura materijalne imovine poduzeća Neograf d.o.o. za 2011. godinu

1.54%

97.90%

0.56%

DUGOTRAJNA IMOVINA 2011. g.

NEMATERIJALNA IMOVINA

MATERIJALNA IMOVINA

FINANCIJSKA IMOVINA

39

Grafikon 4: Struktura materijalne imovine poduzeća Neograf d.o.o. za 2012. godinu

Struktura i dinamika kratkotrajne imovine

Kratkotrajna imovina je onaj dio ukupne imovine za koji se pretpostavlja da će sepretvoriti u novčani oblik u razdoblju kraćem od jedne godine.

Tablica 8: Struktura kratkotrajne imovine poduzeća Neograf d.o.o. za 2011. i 2012.godinu

C Kratkotrajna imovina 2011. % 2012. %

I Zalihe 2.125.100 30,63 1.920.900 27,84

II Potraživanja 4.781.200 68,92 4.530.400 65,64

III Kratkotrajna financijska

imovina

27.200 0,39 448.300 6,49

IV Novac u banci i blagajni 4.000 0,06 2.600 0,03

UKUPNO 6.937.500 100 6.902.200 100


1.61%

97.95%

0.44%

DUGOTRAJNA IMOVINA 2012.g.

NEMATERIJALNA IMOVINA

MATERIJALNA IMOVINA

FINANCIJSKA IMOVINA

40

Promatrajući vrijednost kratkotrajne imovine u ukupnoj imovini uočavamo smanjenje u

2012. godini u odnosu na 2011. godinu. Dolazi do smanjenja od 35.300 kuna za koliko

se smanjila kratkotrajna imovina iz 2011. godine, iznosa 6.937.500 kuna na iznos od

6.902.200 kuna koliko je iznosila u 2012. godini.

Zalihe su se smanjile sa 2.125.100 kuna, na 1.920.900 kuna, što iznosi u apsolutnom

iznosu smanjenje od 214.200 kuna.

Potraživanja su se također smanjila sa 4.781.200 kuna u 2011. godini na 4.530.400

kuna u 2012. godini, što u apsolutnom iznosu iznosi smanjenje od 250.800 kuna.

Smanjenje potraživanja najviše se odnosi na smanjenje potraživanja od kupaca, što

otpisom, što naplatom.

Kratkoročna financijska imovina povećala se sa 27.200 kuna u 2011. godini na 448.300

kuna u 2012. godini, što je rast od 421.100 kuna. Glavni razlog povećanja kratkoročne

financijske imovine je povećanje stavke Vrijednosni papiri.

Novac u blagajni smanjio se sa 4.000 kuna u 2011. godini na 2.600 kuna u 2012. godini,

što je u apsolutnom iznosu smanjenje za 1.400 kuna.

U strukturi kratkotrajna imovine najveći dio zauzimaju potraživanja, 68,92% u 2011.

godini i 65,64% u 2012. godini, slijede zalihe s 30,63% u 2011. godini i 27,84% u 2012.

godini. Na kratkotrajnu financijsku imovinu otpada 0,39% u 2011. godini i 6,49% u

2012. godini, i najmanji udio zauzima novac u banci i blagajni, 0,06% u 2011. godini te

0,03% u 2012. godini.

41

Grafikon 5: Struktura kratkotrajne imovine poduzeća Neograf d.o.o. za 2011. i 2012.

godinu

Vidljivo je kako su zalihe i potraživanja najveće stavke, a kako je Neograf d.o.o.

proizvodno poduzeće, to je razumljivo.

4.2.2. Analiza izvora imovine

U analizi izvora imovine korišteni su isti postupci horizontalne i vertikalne analize, te

metode raščlanjivanja i uspoređivanja kao i kod analize ukupne imovine. Promatrano

razdoblje, 2011. i 2012. godina.

0

10

20

30

40

50

60

70

2011.

41


godinu







2012.

ZALIHE

POTRAŽIVANJA

FINANCIJSKA IMOVINA

NOVAC U BANCI I BLAGAJNI

41


godinu







POTRAŽIVANJA

FINANCIJSKA IMOVINA

NOVAC U BANCI I BLAGAJNI

42

Tablica 9: Izvori imovine poduzeća Neograf d.o.o. za 2011. i 2012. godinu

PASIVA 2011. % 2012. %

A Kapital i rezerve 7.688.800 28,38 7.691.400 27,46

I Temeljni upisani kapital 1.500.000 1.500.000

II Kapitalne rezerve 0 4.200.000

III Rezerve iz dobiti 0 0

IV Revalorizacijske rezerve 0 0

V Zadržana dobit ili

preneseni gubitak

4.932.400 1.188.800

VI Dobit ili gubitak poslovne

godine

1.256.500 802.500

VII Manjinski interes 0 0

B Rezerviranja 0 0

C Dugoročne obveze 14.011.800 51,72 13.372.900 47,75

I. Obveze prema bankama i

drugim financijskim

institucijama

14.011.800 13.372.900

D Kratkoročne obveze 5.390.600 27,46 6.946.400 24,79

E Odgođeno plaćanje

troškova i prihod

budućeg razdoblja

0 0

F UKUPNO PASIVA 27.091.300 100 28.010.700 100

G Izvanbilančani zapisi 0 0

Izvor: Bilanca poduzeća Neograf d.o.o. za 2011. i 2012. godinu

Ukupna se pasiva povećala sa 27.091.300 kn u 2011. godini, na 28.010.700 kuna u

2012. godini što je rast od 3,39%.

Promatrajući aktivu i pasivu poduzeća, zaključuje se da je poduzeće Neograf d.o.o.

zadovoljilo načelo ravnoteže, tj. da postoji jednakost između aktive i pasive.

43

Analizirajući poslovanje poduzeća, može se vidjeti da je ono raspolagalo s vrijednošću

kapitala i rezervi u iznosu od 7.688.800 kuna u 2011. godini, u odnosu na 7.691.400

kuna u 2012. godini što je za 2.600 kuna manji iznos.

Dugoročne obveze su se smanjile sa 14.011.800 kuna u 2011. godini na 13.372.900

kuna u 2012. godini, što je smanjenje za 638.900 kuna. Do smanjenja dugoročnih

obveza dolazi zbog smanjenja obveza prema bankama i drugim financijskim

institucijama.

Kratkoročne obveze su porasle sa 5.390.600 kuna u 2011. godini na 6.946.400 kuna u

2012. godini, što daje povećanje od 1.555.800 kuna. Povećanje kratkoročnih obveza

uzrokovalo je uzimanje zajma u 2012. godini, a također su se povećale obveze prema

bankama i drugim financijskim institucijama te obveze prema dobavljačima.

Analizirajući strukturu pasive može se vidjeti da najveći dio čine dugoročne obveze,

51,72% u 2011. godini i 47,75% u 2012. godini, slijede kapital i rezerve sa 28,38% u

2011. godini i 27,46% u 2012. godini, te naposljetku kratkoročne obveze sa 27,46% u

2011. godini i 24,79% u 2012. godini.

Grafikon 6: Izvori imovine poduzeća Neograf d.o.o. za 2011. godinu

28.38%

51.72%

27.46%

2011

KAPITAL I REZERVE

DUGOROČNE OBVEZE

KRATKOROČNE OBVEZE

44


Struktura i dinamika kapitala

Vlastiti kapital jest neto vrijednost imovine koja se utvrđuje tako da se aktiva umanjuje

za sve obveze. To je onaj dio imovine koji su uložili vlasnici poduzeća i koji im

pripada.

Tablica 10: Kapital i rezerve poduzeća Neograf d.o.o. za 2011. i 2012. godinu

2011. % 2012. % Indeks

A Kapital i rezerve

I Temeljni upisani kapital 1.500.000 19,6 1.500.000 19,6 100

II Kapitalne rezerve 0 4.200.000 54,6

II

I

Rezerve iz dobiti 0 0

I

V

Revalorizacijske rezerve 0 0

V Zadržana dobit ili preneseni 4.932.400 64,15 1.188.800 15,4 24,1

27.46%

47.75%

24.79%

2012

KAPITAL I REZERVE

DUGOROČNA POTRAŽIVANJA

KRATKOROČNAPOTRAŽIVANJA

45

gubitak 6

V

I

Dobit ili gubitak poslovne

godine

1.256.500 16,34 802.500 10,4

3

63,9

UKUPNO 7.688.800 100 7.691.400 100 100,3


Upisani kapital kod poduzeća Neograf d.o.o. ostaje nepromijenjen i iznosi 1.500.000

kuna.

Kapitalne rezerve kojih nije bilo u 2011. godini, iznose 4.200.000 kuna u 2012. godini.

Dobit poslovne godine bila je veća u 2011. godini i iznosila je 1.256.500 kuna, u odnosu

na 2012. godinu kada je iznosila 802.500 kuna.

Grafikon 8: Kapital i rezerve poduzeća Neograf d.o.o. za 2011. i 2012. godinu

0.00%

10.00%

20.00%

30.00%

40.00%

50.00%

60.00%

70.00%

2011 2012

TEMELJNI UPISANI KAPITAL

KAPITALNE REZERVE

ZADRŽANA DOBIT

DOBIT POSLOVNE GODINE

46

Struktura i dinamika kratkoročnih obveza

Dugoročne obveze obuhvaćaju one obveze koje dopijevaju u roku dužem od jedne

godine.

U bilanci poduzeća Neograf d.o.o. kod kratkoročnih obveza ispunjene su stavke: obveze

za zajmove, depozite i sl., obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama,

obveze za predujmove, obveze prema dobavljačima, obveze prema zaposlenima i

obveze za poreze, doprinose i sl. davanja.

Tablica 11: Kratkoročne obveze poduzeća Neograf d.o.o. za 2011. i 2012. godinu

2011 % 2012 % Indeks

D Kratkoročne obveze

Obveze za zajmove, depozite

i sl.

0 0 165.005 2,38

Obveze prema bankama i

drugim financijskim

institucijama

2.307.280 42,8 3.737.062 53,8 162,0

Obveze za predujmove 87.896 1,63 45.214 0,65 51,44

Obveze prema dobavljačima 2.659.712 49,34 2.751.707 39,6

1

103,46

Obveze prema zaposlenima 127.652 2,37 151.203 2,18 118,45

Obveze za poreze, doprinose i

sl. davanja

208.059 3,86 96.208 1,39 46,24

UKUPNO 5.390.600 100 6.946.400 100 128,86


Obveza za zajmove, depozite i sl. nije bilo u 2011. godini, a u 2012, godini oni su

iznosili 165.005 kuna.

Obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama su se povećale sa 2.307.280

kuna u 2011. godini na 3.737.062 kuna u 2012. godini, što je u apsolutnom iznosu

povećanje za 1.429.782 kuna.

47

Obveze za predujmove u 2011. godini su iznosile 87.896 kuna, dok su u 2012. godini

iznosile 45.214 kuna, što donosi smanjenje od 42.682 kuna.

Obveze prema dobavljačima su se povećale i to za 91.995 kuna. U 2011. godini su

iznosile 2.659.712 kuna dok su u 2012. godini iznosile 2.751.707 kuna.

Obveze prema zaposlenima su se također povećale. U 2011. godini iznosile su 127.652

kuna dok su u 2012. godini iznosile 151.203 kuna, što donosi povećanje za 23.551 kuna.

Obveze za poreze, doprinose i sl. davanja su sa 208.059 kuna u 2011. godini pale na

96.208 kuna u 2012. godini, što u apsolutnom iznosu iznosi 111.851 kuna.

Grafikon 9: Kratkoročne obveze poduzeća Neograf d.o.o. za 2011. i 2012. godinu

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

2011 2012

OBVEZE ZA ZAJMOVE, DEPOZITEI SL.

OBVEZE PREMA BANKAMA IDRUGIM FIN. INSTITUCIJAMA

OBVEZE ZA PREDUJMOVE

OBVEZE PREMADOBAVLJAČIMA

OBVEZE PREMA ZAPOSLENIMA

OBVEZE ZA POREZE,DOPRINOSE I SL. DAVANJA

48

4.3. ANALIZA RAČUNA DOBITI I GUBITKA PODUZEĆA NEOGRAF D.O.O.

U ovom dijelu prikazana je analiza računa dobiti i gubitka poduzeća Neograf d.o.o. za

2011. i 2012. godinu. Pojedinačna analiza provedena je za posebne segmente računa

dobiti i gubitka, prihode i rashode, za njihovu strukturu i dinamiku.

Tablica 12: Račun dobiti i gubitka poduzeća Neograf d.o.o. za 2011. i 2012 godinu u

kunama

RAČUN DOBITI I

GUBITKA

2011. 2012. Indeks

I. POSLOVNI PRIHODI 16.092.800 15.423.300 95,84

Prihodi od prodaje 15.974.107 14.951.353 93,6

Ostali poslovni prihodi 118.693 471.947 397,62

II. POSLOVNI RASHODI 13.122.300 13.146.700 100,18

Materijalni troškovi 7.549.714 8.077.743 106,99

Troškovi osoblja 2.159.770 2.697.016 124,88

Amortizacija 2.867.094 1.661.687 57,96

Ostali troškovi 538.532 710.254 131,9

Vrijednosno usklađivanje 7.190 0 0

III. FINANCIJSKI PRIHODI 35.200 20.900 59,37

IV. FINANCIJSKI RASHODI 1.409.300 1.276.300 90,56

V. UDIO U DOBITI OD

PRIDRUŽENIH

PODUZETNIKA

0 0 0

VI. UDIO U GUBITKU OD

PRIDRUŽENIH

PODUZETNIKA

0 0 0

VII. IZVANREDNI- OSTALI

PRIHODI

0 0 0

VIII. IZVANREDNI- OSTALI

RASHODI

0 0 0

49

IX. UKUPNI PRIHODI 16.128.000 15.444.100 95,75

X. UKUPNI RASHODI 14.531.500 14.422.900 99,25

XI. DOBIT PRIJE

OPOREZIVANJA

1.596.500 1.021.200 63,96

XII. POREZ NA DOBIT 340.000 218.600 64,3

XIII. DOBIT RAZDOBLJA 1.256.500 802.500 63,86

Izvor: Račun dobiti i gubitka poduzeća Neograf d.o.o. za 2011. i 2012. godinu

Uspješnost poslovanja je sposobnost ostvarivanja određenih ciljeva poduzeća, što znači

da uspješnost može biti različita što ovisi o postavljenim ciljevima. Je li poduzeće

poslovalo uspješno u određenom razdoblju može se vidjeti iz računa dobiti i gubitka

poduzeća. Taj izvještaj se još naziva i izvještaj o dobiti.

Račun dobiti i gubitka daje koncizan pregled prihoda i rashoda poduzeća, a razlika je

bruto dobit poduzeća.

4.3.1. Analiza prihoda

Da bi poduzeće moglo nesmetano obavljati poslovnu aktivnost mora raspolagati

određenom imovinom. Uspješnost korištenja imovine iskazuje se načinom stjecanja i

korištenja prihoda.

Analiza strukture i dinamike prihoda

Na temelju podataka iz računa dobiti i gubitka poduzeća Neograf d.o.o. vidi se sljedeći

sustav prihoda.

50

Tablica 13: Struktura i dinamika prihoda poduzeća Neograf d.o.o. za 2011. i 2012

godinu

2011 % 2012 % Indeks

I. POSLOVNI

PRIHODI

16.092.800 99,78 15.423.300 99,86 95,84

Prihodi od prodaje 15.974.107 14.951.353

Ostali poslovni

prihodi

118.693 471.947

III. FINANCIJSKI

PRIHODI

35.200 0,22 20.900 0,14 59,37

VII. IZVANREDNI-

OSTALI PRIHODI

0 0

UKUPNI PRIHODI 16.128.000 100 15.444.100 100 95,75


U promatranom razdoblju poduzeće je ostvarilo sljedeće vrijednosti ukupnih prihoda:

16.128.000 kuna u 2011. godini i 15.444.100 kuna u 2012. godini. Iz ovih podataka

zaključujem da je poduzeće ostvarilo veći prihod u 2011. godini što u apsolutnom

iznosu iznosi 683.900 kuna.

U strukturi prihoda, najveći udio zauzimaju poslovni prihodi sa 16.092.800 kuna u

2011. godini i 15.423.300 kuna u 2012. godini, iz čega zaključujemo da je došlo do

smanjenja od 669.500 kuna.

Financijski prihodi također bilježe pad sa 35.200 kuna u 2011. godini na 20.900 kuna u

2012. godini, što u apsolutnom iznosu daje smanjenje od 14.300 kuna.

51

Grafikon 10: Struktura prihoda poduzeća Neograf d.o.o. za 2011. godinu


99.78%

0.22%

PRIHODI 2011. g.

POSLOVNI PRIHODI

FINANCIJSKI PRIHODI

IZVANREDNI PRIHODI

99.86%

0.14%

PRIHODI 2012. g.

POSLOVNI PRIHODI

FINANCIJSKI PRIHODI

IZVANREDNI PRIHODI

52

Poslovni prihodi

U strukturi prihoda, najveći udio zauzimaju poslovni prihodi sa 16.092.800 kuna u

2011. godini i 15.423.300 kuna u 2012. godini, iz čega zaključujemo da je došlo do

smanjenja od 669.500 kuna.

Tablica 13: Struktura poslovnih prihoda poduzeća Neograf d.o.o. za 2011. i 2012

godinu

2011 % 2012 % Ideks

I. POSLOVNI

PRIHODI

Prihodi od prodaje 15.974.107 99,26 14.951.353 96,94 93,6

Ostali poslovni

prihodi

118.693 0,74 471.947 3,06 397,62

UKUPNO 16.092.800 100 15.423.300 100 95,84


Najveći udio poslovnih prihoda otpada na prihode od prodaje koji su se smanjili u 2012.

godini na 14.951.353 kuna, dok su u 2011. godini iznosili 15.974.107 kuna, što daje

smanjenje od 1.022.754 kuna.

Manji udio otpada na ostale poslovne prihode koji su u 2011. iznosili 118.693 kuna, dok

su se u 2012. godini narasli na 471.947 kuna, što daje povećanje od 353.254 kuna.

53

Grafikon 12: Struktura poslovnih prihoda poduzeća Neograf d.o.o. za 2011. i 2012.

godinu

4.3.2. Analiza rashoda

Rashodi su negativna komponenta financijskog rezultata. Nastaju kao posljedica

trošenja, tj. povećanja obveza ili smanjenja imovine.

Rashodi se priznaju u obračunskom razdoblju u kojem su nastali, osim ako se za

određene rashode očekuju prihodi u više uzastopnih razdoblja. Tada se provodi

postupak alokacije rashoda, tj. provodi se vremensko razgraničenje rashoda.

Analiza strukture i dinamike rashoda

U promatranom razdoblju može se uočiti kako je ukupni rashod poduzeća Neograf

d.o.o. bio sljedeći:

0.00%

20.00%

40.00%

60.00%

80.00%

100.00%

120.00%

2011 2012

PRIHODI OD PRODAJE

OSTALI POSLOVNI PRIHODI

54

Tablica 14: Rashodi poduzeća Neograf d.o.o. za 2011. i 2012 godinu

2011 % 2012 %

II. POSLOVNI RASHODI 13.122.300 90,3 13.146.700 91,15

Materijalni troškovi 7.549.714 8.077.743

Troškovi osoblja 2.159.770 2.697.016

Amortizacija 2.867.094 1.661.687

Ostali troškovi 538.532 710.254

Vrijednosno usklađivanje 7.190 0

IV. FINANCIJSKI RASHODI 1.409.300 9,7 1.276.300 8,85

VIII. IZVANREDNI- OSTALI

RASHODI

0 0 0 0

UKUPNI RASHODI 14.531.500 100 14.422.900 100


Iz tablice se uočava da su rashodi u 2011. godini iznosili 14.531.500 kuna, dok su u

2012. godini iznosili 14.422.900 kuna. Što znači da je smanjenje prihoda poduzeća

pratilo i smanjenje rashoda.

U strukturi ukupnih rashoda najveći dio zauzimaju poslovni rashodi koji su se povećali

sa 13.122.300 kuna u 2011. godini na 13.146.700 kuna u 2012. godini, što u apsolutnom

iznosu daje povećanje od 24.400 kuna.

Financijski rashodi smanjili su se sa 1.409.300 kuna u 2011. godini na 1.276.300 kuna u

2012. godini, što daje smanjenje od 133.000 kuna.

Struktura rashoda radi preglednosti prikazat će se i grafički:

55

Grafikon 13: Struktura rashoda poduzeća Neograf d.o.o. za 2011. godinu


90.30%

9.70%

RASHODI 2011. g.

POSLOVNI RASHODI

FINANCIJSKI RASHODI

IZVANREDNI RASHODI

91.15%

8.85%

RASHODI 2012. g.

POSLOVNI RASHODI

FINANCIJSKI RASHODI

IZVANREDNI RASHODI

56

Struktura i dinamika poslovnih rashoda

Poslovni rashod čini gotovo sav ukupan rashod, te je u porastu u odnosu na prethodnu

godinu za 24.400 kuna.

Tablica 15: Poslovni rashodi poduzeća Neograf d.o.o. za 2011. i 2012 godinu

2011 % 2012 % Indeks

II. POSLOVNI RASHODI

Materijalni troškovi 7.549.714 57,53 8.077.743 61,44 106,99

Troškovi osoblja 2.159.770 16,46 2.697.016 20,51 124,88

Amortizacija 2.867.094 21,85 1.661.687 12,64 57,96

Ostali troškovi 538.532 4,1 710.254 5,4 131,9

Vrijednosno usklađivanje 7.190 0,05 0 0 0

UKUPNO 13.122.300 100 13.146.700 100 100,19


U strukturi poslovnih rashoda najveći udio zauzimaju materijalni troškovi koji su

povećali s 7.549.714 kuna u 2011. godini na 8.077.743 kuna u 2012. godini, što

pokazuje rast od 528.029 kuna.

Slijede troškovi osoblja koji su se također povećali sa 2.159.770 kuna u 2011. godini na

2.697.016 kuna u 2012. godini, što u apsolutnom iznosu daje rast od 5.537.246 kuna.

Trošak amortizacije se smanjio sa 2.867.094 kuna u 2011. godini na 1.661.687 kuna u

2012. godini, što daje smanjenje od 1.205.407 kuna. Amortizacija se obračunava prema

procijenjenom vijeku trajanja pojedine dugotrajne imovine primjenom linearne

(pravocrtne metode) amortizacije.

Zabilježen je rast ostalih troškova u iznosu od 171.722 kuna, što je povećanje od 31,9%.

Vrijednosno usklađena imovina u 2011. godini iznosila je 7.190 kuna.

57

Grafikon 15: Struktura poslovnih rashoda poduzeća Neograf d.o.o. za 2011. i 2012.

godinu

4.3.3. Analiza financijskog rezultata

Financijski rezultat je najznačajniji segment poslovanja poduzeća. On je kontrola

stanovite razine racionalnosti i signal subjektima s kojima poduzeće ima poslovne veze

da li se ostvaruje jedan od bitnih uvjeta sigurnosti u međusobnim poslovnim odnosima.

Tablica 16: Financijski rezultat poduzeća Neograf d.o.o. za 2011. i 2012 godinu

2011 2012 Indeks

IX. UKUPNI PRIHODI 16.128.000 15.444.100 95,76

X. UKUPNI RASHODI 14.531.500 14.422.900 99,25

XI. DOBIT PRIJE

OPOREZIVANJA

1.596.500 1.021.200 64,0

XII. POREZ NA DOBIT 340.000 218.600 64,3

XIII. DOBIT RAZDOBLJA 1.256.500 802.500 63,87

0.00%

10.00%

20.00%

30.00%

40.00%

50.00%

60.00%

70.00%

2011 2012

MATERIJALNI TROŠKOVI

TROŠKOVI OSOBLJA

AMORTIZACIJA

OSTALI TROŠKOVI

VRIJEDNOSNO USKLAĐIVANJE

58

Iz Tablice 16 uočavamo da je poduzeće Neograf d.o.o. ostvarilo dobit u 2011. i 2012.

godini. U 2011. godini dobit razdoblja bila je veća i iznosila je 1.256.500 kuna dok je u

2012. godini iznosila 802.500 kuna, tj, smanjila se za 36,13%. Zaključujemo da je dobit

tekuće godine nakon oporezivanja u znatnom padu u odnosu na dobit prethodnog

razdoblja.

59

5. POKAZATELJI ANALIZE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

Analizom bilance, računa dobiti i gubitka te izvještaja o novčanom toku uočene su

značajne karakteristike poslovanja poduzeća u promatranom razdoblju. Međutim, za

produbljivanje i proširivanje tih saznanja potrebno je formirati i računati čitav niz

financijskih pokazatelja u cilju što objektivnijeg donošenja poslovnih odluka. Pomoću

ovih pokazatelja vrši se, zapravo, povezivanje komponenti financijskih izvještaja.

5.1. Pojam i vrste financijskih pokazatelja

Pokazatelj je racionalan ili odnosni broj što podrazumijeva da se jedna ekonomska

veličina stavlja u odnos s drugom ekonomskom veličinom. Pokazatelje uobičajeno

promatramo kao nosioce informacija koje su potrebne za upravljanje poslovanjem i

razvojem poduzeća. Dakle, pokazatelji se formiraju i računaju upravo zbog toga da bi se

stvorila informacijska podloga potrebna za donošenje određenih odluka. S jedne strane

ti se pokazatelji odnose na prošlo poslovanje, a s druge strane ti isti pokazatelji mogu se

razmatrati u kontekstu budućeg poslovanja. Zavisno od toga koje se odluke žele

donositi tj. koji aspekt poslovanja se razmatra, naglašava se značaj pojedinih tipova,

vrsta ili skupina financijskih pokazatelja.

Na temelju bilance i računa dobiti i gubitka uobičajeno se utvrđuju ove skupine

financijskih pokazatelja:

1. pokazatelji likvidnosti

2. pokazatelji zaduženosti

3. pokazatelji aktivnosti

4. pokazatelji profitabilnosti

5. pokazatelji ekonomičnosti

6. pokazatelji investiranja (Žager,2001:7)

Dobro upravljanje podrazumijeva da su u poslovanju zadovoljena dva kriterija: kriterij

zaduženosti i kriterij uspješnosti. U tom kontekstu, pokazatelji likvidnosti i zaduženosti

mogu se smatrati pokazateljima sigurnosti poslovanja. Pokazatelji profitabilnosti

(rentabilnosti), ekonomičnosti i investiranja ustvari su pokazatelji uspješnosti

60

(efikasnosti) poslovanja. Nasuprot tome, pokazatelji aktivnosti mogu se smatrati i

pokazateljima sigurnosti i pokazateljima uspješnosti. Kriterij sigurnosti i učinkovitosti u

kratkom roku su suprotstavljeni. Međutim dugoročno gledano sigurnost uvjetuje

učinkovitost i obrnuto.

5.2. Pokazatelji likvidnosti

Pokazatelji likvidnosti mjere sposobnost poduzeća u kontekstu sposobnosti podmirenja

dospjelih kratkoročnih obveza. Najčešći eksplicirani pokazatelji likvidnosti jesu

koeficijent trenutne likvidnosti, koeficijent ubrzane likvidnosti, koeficijent tekuće

likvidnosti i koeficijent financijske stabilnosti. Svi navedeni pokazatelji računaju se na

temelju podataka iz bilance. (Žager, 1999:176)

Izračun pokazatelja likvidnosti:

KOEFICIJENT TRENUTNE LIKVIDNOSTI= NOVAC/ KRATKOROČNE OBVEZE

KOEFICIJENT UBRZANE LIKVIDNOSTI= NOVAC+ POTRAŽIVANJA/

KRATKOROČNE OBVEZE

KOEFICIJENT TEKUĆE LIKVIDNOSTI= KRATKOTRAJNA IMOVINA/

KRATKOROČNE OBVEZE

KOEFICIJENT FINANCIJSKE STABILNOSTI= DUGOTRAJNA IMOVINA-

KAPITAL + DUGOROČNE OBVEZE

Tablica 17: Pokazatelji likvidnosti poduzeća Neograf d.o.o. za 2011. i 2012. godinu

2011 2012

KOEFICIJENT

TRENUTNE

LIKVIDNOSTI

0,00074 0,00037

Novac 4.000 2.600

Kratkoročne obveze 5.390.600 6.946.400

61

KOEFICIJENT

UBRZANE

LIKVIDNOSTI

0,88 0,65

Novac+ potraživanja 4.785.200 4.533.000


KOEFICIJENT

TEKUĆE

LIKVIDNOSTI

1,28 0,99

Kratkotrajna imovina 6.937.500 6.902.200


KOEFICIJENT

FINANCIJSKE

STABILNOSTI

0,92 1,00

Dugotrajna imovina 20.153.800 21.108.500

Kapital+ dugoročne

obveze

21.700.600 21.064.300

Za koeficijent ubrzane likvidnosti uobičajeno se ističe da njegova vrijednost mora biti

minimalno 1. Koeficijent ubrzane likvidnosti poduzeća Neograf d.o.o. iznosi 0,88 u

2011. godini te pada na 0,65 u 2012. godini, što znači da su kratkoročne obveze veće od

zbroja iznosa novca i potraživanja.

Koeficijent tekuće likvidnosti iznosi u 2011. godini 1,28 što znači da je tekuća imovina

poduzeća 1,28 puta veća nego kratkoročne obveze.

Koeficijent financijske stabilnosti mora biti manji od 1 jer se iz dijela dugoročnih izvora

mora financirati kratkotrajna imovina. Koeficijent financijske stabilnosti u 2011. godini

iznosi 0,92 a u 2012. godini raste na samu granicu stabilnosti.

5.3. Pokazatelji zaduženosti

Pokazatelji zaduženosti mjere koliko se poduzeće financira iz vlastitih, odnosno tuđih

izvora. Ova skupina pokazatelja ukazuje na relativnu zaduženost poduzeća, te

62

procjenjuje financijski rizik poduzeća. Najčešći pokazatelji zaduženosti su koeficijent

zaduženosti, koeficijent vlastitog financiranja i koeficijent financiranja. Sva tri

pokazatelja formiraju se na temelju bilance.

Izračun pokazatelja zaduženosti:

KOEFICIJENT ZADUŽENOSTI= UKUPNE OBVEZE/UKUPNA IMOVINA

KOEFICIJENT VLASTITOG FINANCIRANJA= KAPITAL/UKUPNA IMOVINA

KOEFICIJENT FINANCIRANJA= UKUPNE OBVEZE/KAPITAL

Tablica 18: Pokazatelji zaduženosti poduzeća Neograf d.o.o. za 2011. i 2012. godinu

2011 2012

KOEFICIJENT

ZADUŽENOSTI0,71 0,72

Ukupne obveze 19.402.400 20.319.300

Ukupna imovina 27.091.300 28.010.700

KOEFICIJENT

VLASTITOG

FINANCIRANJA

0,28 0,27

Kapital 7.688.800 7.691.400

Ukupna imovina 27.091.300 28.010.700

KOEFICIJENT

FINANCIRANJA2,52 2,64

Ukupne obveze 19.402.400 20.319.300

Kapital 7.688.800 7.691.400

Iz koeficijenta zaduženosti je vidljivo da je 72% imovine financirano iz tuđih sredstava

što je 1% više u odnosu na 2011. godinu. Maksimalno prihvatljiv stupanj zaduženosti je

50%, tako da je ovaj pokazatelj nezadovoljavajući.

Koeficijent vlastitog financiranja pokazuje da se udio vlastitog financiranja smanjio u

2012. godini za 1%.

63

Koeficijent financiranja zahtijeva da se poduzeće ne bi smjelo zaduživati iznad

vrijednosti vlasničke glavnice, tj. omjer bi trebao biti 1:1. U ovom slučaju zaduženost je

velika i nema tendenciju smanjivanja.

5.4. Pokazatelji aktivnosti

Pokazatelji aktivnosti poznati su pod nazivom koeficijenti obrtaja, a računaju se na

temelju odnosa prometa i prosječnog stanja. Oni upućuju na brzinu cirkuliranja imovine

u poslovnom procesu. važno je s aspekta sigurnosti i uspješnosti poslovanja da

koeficijent obrtaja bude što je moguće veći broj, tj. da se pojedini oblici imovine što je

moguće brže vrte. pokazatelji aktivnosti utvrđuju se pomoću podataka iskazanih u

bilanci i računa dobiti i gubitka. Pokazatelji aktivnosti su:

1. Koeficijent obrtaja ukupne imovine

2. Koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine

3. Koeficijent obrtaja potraživanja

4. Trajanje naplate potraživanja u danima

KOEFICIJENT OBRTAJA UKUPNE IMOVINE= UKUPNI PRIHOD- UKUPNA

IMOVINA

KOEFICIJENT OBRTAJA KRATKOTRAJNE IMOVINE= UKUPNI PRIHOD/


KOEFICIJENT OBRTAJA POTRAŽIVANJA=POSLOVNI

PRIHODI/POTRAŽIVANJA

TRAJANJE NAPLATE POTRAŽIVANJA= BROJ DANA U GODINI/ KOEFICIJENT

OBRTAJA POTRAŽIVANJA

64

Tablica 19: Pokazatelji aktivnosti poduzeća Neograf d.o.o. za 2011. i 2012. godinu

2011 2012

KOEFICIJENT

OBRTAJA UKUPNE

IMOVINE

0,59 0,55

Ukupni prihodi 16.128.000 15.444.100

Ukupna imovina 27.091.300 28.010.700

KOEFICIJENT

OBRTAJA

KRATKOTRAJNE

IMOVINE

2,32 2,23

Ukupni prihodi 16.128.000 15.444.100

Kratkotrajna imovina 6.937.500 6.902.200

KOEFICIJENT

OBRTAJA

POTRAŽIVANJA

3,36 3,4

Poslovni prihodi 16.092.800 15.423.300

Potraživanja 4.781.200 4.530.400

TRAJANJE NAPLATE

POTRAŽIVANJA

108,6 107,3

Broj dana u godini 365 365

Koeficijent obrtaja

potraživanja

3,36 3,4

Proučavanjem koeficijenta obrtaja ukupne imovine pokazuje neefikasnost tvrtke u

korištenju svoje imovine u ostvarenju rezultata. poduzeće je ulaganjem jedne svoje kune

ukupne imovine u 2011. godini ostvarilo 0,59 kuna prihoda, a u 2012 godini je ostvarilo

0,55 kuna prihoda.

65

Koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine prikazuje koliko je prosječno trajanje obrtaja

kratkotrajne imovine. Koeficijent ima tendenciju smanjenja u odnosu na 2011. godinu,

što znači da se povećava prosječno trajanje obrtaja tekuće imovine.

Koeficijent obrtaja potraživanja raste, što znači da se potraživanja brže naplaćuju.

Trajanje naplate potraživanja se smanjuje što znači da se vrijeme naplate potraživanja

smanjuje.

5.5. Pokazatelji ekonomičnosti

Pokazatelji ekonomičnosti mjere koliko se jedinica prihoda ostvari po jedinici rashoda.

Što su pokazatelji ekonomičnosti veći brojevi, poduzeće uspješnije posluje. Ova vrsta

pokazatelja izračunava se pomoću pokazatelja iz računa dobiti i gubitka. Pokazatelj

ekonomičnosti trebao bi biti veći od 1.

EKONOMIČNOST UKUPNOG POSLOVANJA= UKUPNI PRIHODI/UKUPNI

RASHODI

EKONOMIČNOST POSLOVANJA= POSLOVNI PRIHODI/POSLOVNI RASHODI

EKONOMIČNOST FINANCIRANJA= FINANCIJSKI PPRIHODI/FINANCIJSKI

RASHODI

Tablica 20: Pokazatelji ekonomičnosti poduzeća Neograf d.o.o. za 2011. i 2012. godinu

2011 2012

EKONOMIČNOST

UKUPNOG

POSLOVANJA

1,10 1,07

Ukupni prihodi 16.128.000 15.444.100

Ukupni rashodi 14.531.500 14.422.900

EKONOMIČNOST 1,22 1,17

66

POSLOVANJA

Poslovni prihodi 16.092.800 15.423.300

Poslovni rashodi 13.122.300 13.146.700

EKONOMIČNOST

FINANCIRANJA40,03 61,06

Financijski prihodi 1.409.300 1.276.300

Financijski rashodi 35.200 20.900

Pokazatelji ekonomičnosti su u oba dvije godine veći od 1 što pokazuje da poduzeće

posluje s dobiti.

Pokazatelj ekonomičnosti poslovanja se smanjio u 2012. godini u odnosu na 2011.

godinu, ali je još uvijek veći od 1.

Pokazatelj ekonomičnosti financiranja povećao se u 2012. godini u odnosu na 2011.

godinu.

5.6. Pokazatelji profitabilnosti

Pokazatelji profitabilnosti mjere sposobnost poduzeća da generira profit na temelju

uloženog kapitala, odnosno investirane imovine.

Postoji nekoliko pokazatelja profitabilnosti:

1. neto marža profita

2. bruto marža profita

3. bruto rentabilnost imovine

4. neto rentabilnost imovine (ROA)

5. rentabilnost vlastitog kapitala (ROE)

NETO MARŽA PROFITA= NETO DOBIT+KAMATE/UKUPNI PRIHODI

BRUTO MARŽA PROFITA= BRUTO DOBIT+KAMATE/UKUPNI PRIHODI

67

BRUTO RENTABILNOST IMOVINE= BRUTO DOBIT+KAMATE/UKUPNA

IMOVINA

NETO RENTABILNOST IMOVINE= NETO DOBIT+KAMATE/UKUPNA

IMOVINA

RENTABILNOST VLASNIČKOG KAPITALA=NETO DOBIT/KAPITAL

Tablica 21: Pokazatelji profitabilnosti poduzeća Neograf d.o.o. za 2011. i 2012. godinu

2011 2012

NETO MARŽA

PROFITA0,16 0,13

Neto dobitak+ kamate 2.665.800 2.078.800

Ukupni prihodi 16.128.000 15.444.100

BRUTO MARŽA

PROFITA0,18 0,14

Bruto dobitak+ kamate 3.005.800 2.297.500

Ukupni prihodi 16.128.000 15.444.100

BRUTO

RENTABILNOST

IMOVINE

0,11 0,08

Bruto dobitak+ kamate 3.005.800 2.297.500

Ukupna imovina 27.091.300 28.010.700

NETO

RENTABILNOST

IMOVINE

0,098 0,074

Neto dobitak+ kamate 2.665.800 2.078.800

Ukupna imovina 27.091.300 28.010.700

RENTABILNOST

VLASNIČKOG

KAPITALA

0,16 0,10

68

Neto dobit 1.256.500 802.500

Kapital 7.688.800 7.691.400

69

6. ZAKLJUČAK

Ovaj diplomski rad prezentira financijske izvještaje poduzeća Neograf d.o.o., naglašava

njihovu važnost u upravljanju poduzećem, važnost koju imaju za njihove vlasnike i

ostale korisnike, te analizira izvještaje.

Kao osnova za korištenje ovog diplomskog rada korišteni su bilanca i račun dobiti i

gubitka poduzeća Neograf d.o.o., dok izvještaj o novčanim tokovima i promjeni

vlasničke glavnice nisu obrađeni jer ih poduzeće Neograf d.o.o. ne vodi, iako bi bili

korisni i doprinijeli bi boljem razumijevanju i poboljšanju samog poslovanja i

financijskog položaja dotičnog poduzeća.

Ovaj diplomski rad sastoji se od šest cjelina. U prvom dijelu se utvrđuje predmet i

problem istraživanja, svrha i cilj istraživanja, struktura rada te korištene znanstvene

metode. U drugom dijelu teorijski su obrađeni temeljni financijski izvještaji, cilj i

subjekti korištenja te obveznici sastavljanja financijskih izvještaja, te se pobliže

objašnjava temeljne financijske izvještaje, bilancu, račun dobiti i gubitka, izvještaj o

novčanom toku i izvještaj o promjeni vlasničke glavnice. U trećem poglavlju govori se

o povijesti poduzeća Neograf d.o.o. Četvrto poglavlje odnosi se na analizu financijskih

izvještaja poduzeća Neograf d.o.o., dok su u petom poglavlju obrađeni pokazatelji

analize financijskih izvještaja. Šesti dio sadrži zaključak koji u kratkim crtama donosi

pregled cjelokupnog poslovanja poduzeća te daje odgovore na pitanja uspješnosti

poduzeća te kojim se smjerom poduzeće kreće.

U diplomskom radu obrađeni su financijski izvještaji poduzeća Neograf d.o.o., uzeti su

podaci za 2011. i 2012. godinu te su međusobno uspoređeni, na temelju čega su

doneseni zaključci o uspješnosti poslovanja, i drugim pokazateljima usko vezanim uz

djelovanje spomenutog poduzeća. Pokazatelji analize financijskih izvještaja na temelju

podataka dobivenih iz izvještaja poduzeća Neograf d.o.o., interpretirani su, obrađeni, te

su protumačeni oni pokazatelji koji su od posebnog značaja za poslovanje promatranog

poduzeća. Zbog boljeg praćenja dobiveni podaci prikazani su tablično i grafički.

Analiza bilance pokazuje da najveći dio imovine otpada na dugotrajnu imovinu od čega

najveći dio na materijalnu imovinu. U kratkotrajnoj imovini najveći dio čine

70

potraživanja, zatim slijede zalihe, dok maleni dio otpada na financijsku imovinu i novac

u banci i blagajni.

Sva imovina kojom raspolaže neko poduzeće i koju kontrolira ima svoje porijeklo tj.

izvore iz kojih je pribavljena. Izvori mogu biti vlastiti i tuđi. Vlastiti izvor financiranja

je kapital kojeg čini upisani i zarađeni kapital. Temeljni (upisani) kapital ostao je isti,

dok su se u 2012. godini povećale kapitalne rezerve.

Najveći dio obveza zauzimaju dugoročne obveze koje su se smanjile u 2012. godini u

odnosu na 2011. godinu. Dugoročne obveze u poduzeću Neograf d.o.o. su isključivo

obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama. Manji dio zauzimaju

kratkoročne obveze. Najveći dio kratkoročnih obveza zauzimaju obveze prema

dobavljačima koje su se smanjile u 2012. godini u odnosu na 2011. godinu. Također

veliki dio kratkoročnih obveza sastoji se od obveza prema bankama i drugim

financijskim institucijama koje su se povećale u 2012. godini u odnosu na 2011. godinu.

Analiza računa dobiti i gubitka pokazuje da u strukturi prihoda i rashoda kao što je

uobičajeno i kod drugih poduzeća, dominiraju prihodi i rashodi iz poslovnih aktivnosti.

najveći dio poslovnih prihoda otpada na prihode od prodaje koji su u padu u 2012.

godini u odnosu na 2011. godinu. Kod poslovnih rashoda najveći dio otpada na

materijalne troškove koji su u porastu, što je i logično budući da je primarna djelatnost

poduzeća Neograf d.o.o. proizvodnja. Troškovi osoblja također bilježe rast u 2012.

godini u odnosu na 2011. godinu.

Račun dobiti i gubitka pokazuje pad financijskih prihoda u 2012. godini u odnosu na

2011. godinu, kao i pad financijskih rashoda.

Analizom financijskih izvještaja dolazimo do zaključka da poduzeće Neograf d.o.o. u

2012. godini posluje uz određene poteškoće što zaključujemo na osnovu podataka

dobivenih iz financijskih izvještaja. Međutim, treba uzeti u obzir da je cjelokupno

svjetsko gospodarstvo u krizi i da je teško opstati u današnjim tržišnim uvjetima.

Poduzeće Neograf d.o.o. u većini pokazatelja bilježi pad u 2012. godini u odnosu na

2011. godinu ali još uvijek posluje s pozitivnim financijskim rezultatom.

71

LITERATURA

KNJIGE

Bešvir, B.: Čuvajte se mačka u vreći ili kako čitati financijske izvještaje, Dana press,

1998.

Grupa autora (u redakciji dr.sc. Brkanić, V.): Računovodstvo poduzetnika, RRiF plus,

2000.

Meigs, V.K., Meigs W.B.: RAČUNOVODSTVO: Temelj poslovnog odlučivanja,

MATE d.o.o., Zagreb, 1999.

Popović, Ž., Vitezić, N.: Revizija i analiza instrumenti uspješnog donošenja poslovnih

odluka, Udžbenici sveučilišta u Rijeci, Zagreb, 2005.

Žager, K., Žager, L.: Analiza financijskih izvještaja, Masmedia, 1999.

ČASOPISI

Žager, L.: Financijski pokazatelji- analiza, planiranje i kontrola, Računovodstvo i

financije, br. 4, 2001.

Žic, I.: Izvješće o novčanim tijekovima, Računovodstvo, revizija i financije, br. 3, 2005

OSTALI IZVORI

Deloitte 2012, Džepni vodič kroz MSFI- jeve, viewed rujan 2013,

<https://www.efri.uniri.hr/sites/efri.uniri.hr/files/crcollections/2/harvard_citation_style.pdf>

72

Deloitte 2012, OMRS izdaje dopune MRS-a 1 vezane uz prikazivanje stavki ostale

sveobuhvatne imovine, viewed rujan 2013, < http://www.deloitte.com/assets/Dcom-

Croatia/Local%20Assets/Documents/2012/MSFI_novosti_dopune_MRSa_1.pdf>

Financijski izvještaji poduzeća Neograf d.o.o. za 2011. I 2012. Godinu

POPIS TABLICA

Tablica 1: Shema bilance u RH

Tablica 2: Izvještaj o dobiti ili gubitku i ostaloj sveobuhvatnoj dobiti

Tablica 3: Shema novčanog tijeka

Tablica 4: Izvješće o svim promjenama glavnice

Tablica 5: Bilanca poduzeća Neograf d.o.o. za 2011. i 2012. godinu u kunama

Tablica 6: Imovina poduzeća Neograf d.o.o. za 2011. i 2012. godinu

Tablica 7: Struktura dugotrajne imovine poduzeća Neograf d.o.o. za 2011. i 2012.

godinu

Tablica 8: Struktura kratkotrajne imovine poduzeća Neograf d.o.o. za 2011. i 2012.godinu

Tablica 9: Izvori imovine poduzeća Neograf d.o.o. za 2011. i 2012. godinu

Tablica 10: Kapital i rezerve poduzeća Neograf d.o.o. za 2011. i 2012. godinu

Tablica 11: Kratkoročne obveze poduzeća Neograf d.o.o. za 2011. i 2012. godinu

Tablica 12: Račun dobiti i gubitka poduzeća Neograf d.o.o. za 2011. i 2012 godinu u

kunama

Tablica 13: Struktura i dinamika prihoda poduzeća Neograf d.o.o. za 2011. i 2012

godinu

Tablica 14: Rashodi poduzeća Neograf d.o.o. za 2011. i 2012 godinu

73

Tablica 15: Poslovni rashodi poduzeća Neograf d.o.o. za 2011. i 2012 godinu

Tablica 16: Financijski rezultat poduzeća Neograf d.o.o. za 2011. i 2012 godinu

Tablica 17: Pokazatelji likvidnosti poduzeća Neograf d.o.o. za 2011. i 2012. godinu

Tablica 18: Pokazatelji zaduženosti poduzeća Neograf d.o.o. za 2011. i 2012. godinu

Tablica 19: Pokazatelji aktivnosti poduzeća Neograf d.o.o. za 2011. i 2012. godinu

Tablica 20: Pokazatelji ekonomičnosti poduzeća Neograf d.o.o. za 2011. i 2012. godinu

Tablica 21: Pokazatelji profitabilnosti poduzeća Neograf d.o.o. za 2011. i 2012. Godinu

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1: Struktura imovine poduzeća Neograf d.o.o. za 2011. godinu

Grafikon 2: Imovine poduzeća Neograf d.o.o. za 2012. godinu

Grafikon 3: Struktura materijalne imovine podzzeća Neograf d.o.o. za 2011. godinu

Grafikon 4: Struktura materijalne imovine podzeća Neograf d.o.o. za 2012. godinu

Grafikon 5: Struktura kratkotrajne imovine podzeća Neograf d.o.o. za 2011. i 2012.

godinu



Grafikon 8: Kapital i rezerve poduzeća Neograf d.o.o. za 2011. i 2012. godinu

Grafikon 9: Kratkoročne obveze poduzeća Neograf d.o.o. za 2011. i 2012. godinu



Grafikon 12: Struktura poslovnih prihoda poduzeća Neograf d.o.o. za 2011. i 2012.

godinu

74



Grafikon 15: Struktura poslovnih rashoda poduzeća Neograf d.o.o. za 2011. i 2012.

godinu

POPIS SLIKA


Slika 2: Osnovni oblici kratkotrajne imovine

Slika 3: Oblici dugotrajne imovine

Slika 4: Struktura prihoda

Slika 5: Struktura rashoda

75

IZJAVAkojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom "Analiza financijskih izvještajapoduzeća Neograf d.o.o." izradila samostalno, postupajući prema uputama voditeljiceprof.dr.sc. Josipe Mrše, primjenjujući metode znanstvenog i istraživačkog rada.Korištenu literaturu sam navela na kraju ovoga rada, a tuđe stavove, teorije, zaključkesam propisano citirala te povezala na standardan način.

Studentica

Petra Cuculić