Pasionska baština 2015 - Katalog Galerija MORH Zvonimir

PASIONSKA BAŠTINA

Hrvatski umjetnici na temu muke i uskrsnuća28. ožujka - 16. travnja 2015.

Katalog-Zvonimir.indd 1 25.3.2015. 8:55:15

Od svoga osnutka, sada već res-pektabilno daleke 1991. godine, Pasionska baština ne odustaje od želje da u vrijeme Uskrsa potakne ljude na razmišljanje o misteriji Smrti i Uskrsnuća. To činimo kroz bogati program koji je u proteklih četvrt stoljeća okupio na tisuće sudionika, gledatelja, slušatelja i proma-trača, njegujući drevne narodne običaje te promičući glazbene, književne i likovne događaje koji, svaki na svoj način, obnavljaju dijalog s Kristom na križu. Taj dijalog, htjeli to neki priznati ili ne, u srži je naše europske civi-lizacije i vodi se već dvije tisuće godina na razini društva, zajed-nice i pojedinca, o čemu svjedoči bogatstvo događanja koja nas ovih dana očekuju diljem Hrvat-ske.

U okviru svojeg djelovanja, Pa-sionska baština ove je godine po šesti put raspisala natječaj na temu Muke u likovnom stvaralaštvu. Izmjenjujući se s natječajima na području glazbe i književnosti, cilj je uvijek isti: otvoriti vrata ponovnom promi-šljanju tog središnjeg događaja u povijesti kršćanstva i najvažnijeg datuma u liturgijskom kalendaru Crkvene godine. Na svaki ras-pisani natječaj (ovo je šesti po redu), pristiže velik broj radova koji svjedoče da se dijalog, koji je započeo prije dvije tisuće godine, ni danas nije zausta-vio. Sudionici novoga susreta, anno Domini 2015, su različiti: renomirani likovni umjetnici, početnici, amateri, predstav-nici različitih likovnih škola i strujanja – od novih realista do konceptualaca – koji svi na svoj

način promišljaju i vide temu Muke. Većina njih u njezinu središtu prepoznaje Krista ras-petog na križu; mnogi Njegovu sudbinu poistovjećuju sa sud-binom pojedinca i čovječanstva u cjelini; neki su, pak, poneseni suvremenim, gotovo ekološkim shvaćanjima religije spremni u tome prepoznati sudbinu naše planete općenito.

Zadatak ovogodišnjeg žirija bio je da od prijavljenih radova na-pravi odabir onih koji likovno, tematski i sadržajno odgovaraju programu Pasionske baštine i nadamo se da smo utoliko opravdali povjerenje koje nam je ukazano. Nismo se vodili “novi-nom” u prikazima, niti likovnom “dosjetkom” koja često pokušava nadomjestiti nedostatak pravog sadržaja. Nismo se mogli pre-

pustiti samo estetskoj prosudbi, ali nismo željeli niti da doslovno shvaćanje teme bude glavni kri-terij našeg odabira. Naposljetku, našu prosudbu nismo donosili prema iskrenosti vjerskog osje-ćaja koji probija iz pojedinog rada, za što bismo morali imati duhovni čin, a ne profesiju povjesničara umjetnosti iza nas. Trebamo li – i možemo li – isticati novine u odnosu na naše prethodne likovne susrete? Mislimo da to nije potrebno i da je na posjetiocu da sam procjeni u kojoj mjeri je pojedini autor uspio u svojoj namjeri. Svaki od tih radova govori za sebe, u svom specifičnom mediju i kroz svoj osobni likovni izričaj. U tom smislu, ponavljaju se iskustva s naših prošlih natječajnih izložbi, pa nije naodmet prizvati neka od razmišljanja nastalih tim povo-

Uvijek otvorena vrata


28. ožujka - 16. travnja 2015.

PASIONSKA BAŠTINA

dom, među ostalim i zato da se prisjetimo kolega – živih i mrtvih – koji su proteklih godina bili naši suputnici.

“Danas je ljude teško uvjeriti da postoji jedna jedina istina, bila ona objavljena na brdu Sinaju ili na Golgoti. Svi smo mi djeca izrasla iz kulture koja ponavlja koliko smo posebni i jedin-stveni kao pojedinci. U svakom se od nas krije zrno istine. Na isti način nastojim promatrati radove koje smo kolege Željka Čorak, Darko Šnajder i ja mo-rali ocijeniti za ovogodišnju, 4. natječajnu izložbu Pasionske baštine. Vizija Kristove muke i smrti pretvorila se ovdje u susret pojedinačnih propitkivanja i odgovora – izrađenih na platnu, drvetu, u kamenu ili gipsu, figu-rativnih i apstraktnih, raskošnih

i suzdržanih, proživljenih ili tek načetih. Odabrani radovi ponovo pokazuju iznenađujuće raznolike oblike likovnog stvaralaštva, kao što je primijetio Darko Glavan u svom proslovu izložbi Pasionske baštine u Muzeju Mimara, 2005. godine. Više nema zajedničkog stila koji bi pomogao umjetniku u stvaranju ili promatraču u razumijevanju. Danas smo, uisti-nu, prepušteni sami sebi i u sebi moramo odgovoriti na pitanje ima li u nama, svakom pojedi-načno, još uvijek želje i potrebe za nastavkom dvije tisuće godina dugog dijaloga između čovjeka i Boga. (Dino Milinović, povodom izložbe Hrvatski umjetnici na temu Pasije u Muzeju Mimara, ožujak, 2008. godine)

“Neka rješenja su, dakako, uvjer-ljivija od drugih… No, sve su to

interpretacije Kristove muke na razini općeljudske egzistencije, u kojima možda dolazi do izra-žaja ono najbolje od kršćanstva – mogućnost da patnju Boga prepoznamo u sudbini običnoga čovjeka. Sve je moguće u današ-njoj umjetnosti i svaki individu-alni susret s Bogom može ostati zapisan na različite načine. Jer, kakva očekivanja smijemo imati kada je posrijedi tema toliko individualna i duboka, u vremenu koje ne prepoznaje i ne priznaje dominaciju jednog likovnog stila? Kako vrednova-ti jedno likovno djelo, kada u njemu neminovno vrednujemo i autentičnost osjećaja kojeg nam je u današnje vrijeme tako teško izraziti? U vremenu koje današ-njeg čovjeka, a poglavito umjet-nika, primorava da često sam iskušava putove kojima može

stići ad tam grande secretum.” (Dino Milinović, povodom izlož-be Hrvatski umjetnici na temu Muke i Uskrsnuća u Muzeju Mi-mara, ožujak, 2012. godine)

Ponavljanja? U ikonografiji kr-šćanske umjetnosti može nas iznenaditi činjenica da su naj-važniji likovi, prije svih sam Krist, kroz povijest uvijek bili prikazi-vani na najkonzervativniji način, s najmanje promjena u odnosu na drevne uzore. Koliko god se vremena promijenila, a s njima i umjetnost, ideja Boga-Čovjeka koji umire na sramotnome križu za sve ljude na svijetu – bogo-hulna za Židove, luda za Grke, kako kaže sv. Pavao – ostaje začudno ista.

Uvijek otvorena vrata

Dino Milinović


From its very onset, in by now respectably distant 1991, the Pasionska baština (Passion He-ritage) did not forgo its desire to prompt people to ponder on the mysteries of Death and Resurrection at Easter time. We are putting this into effect by means of a prolific programme which has in the past quarter of a century brought together thousands of participants, viewers, listeners and observers, cultivating ancient folk customs, as well as promoting musical, literary and visual arts events which, each in their own way, reinvigorate a dialogue with Christ on the cross. This dialo-gue, whether we admit it or not, stands at the core of our Euro-pean civilization and it has been continuously going on for two millennia on the level of society, community and individuals, as evidenced by the abundance of events that are in store for us in the next several days all across

Croatia.Within the framework of its activity, this year the Passion Heritage has for the sixth time announced a contest pertaining to the theme of the Passion in fine arts. Alternating between contests in the fields of music and literature, our objective has always been the same: to open the door for reflection upon this central event in the history of Christianity and the most impor-tant date in the Church’s liturgi-cal calendar year. Scores of in-coming entries for each previous contest vividly attest that this dialogue, which has commenced two thousand years ago, is still uninterrupted in our times. The partakers of this new encounter, in anno Domini 2015, are rather multifarious: renowned artists, beginners, amateurs, representa-tives of various art schools and streams – from new realists to conceptualists – who all in their own manner contemplate and

behold the theme of the Passion. Most of them recognize Christ crucified on the cross at its essence; many identify His de-stiny with that of an individual as well as mankind as a whole; some are, however, spurred on by modern, almost environmen-tal understanding of religion, prepared to recognize in it the destiny of our planet in general.

The task of this year’s jury was to choose among all the incoming entries those which visually, thematically and con-tentwise best correspond to the programme of the Passion Heritage, wherefore we hope that we have inasmuch justified the confidence that has been entrusted upon us. We were not guided by the sheer “novelty” in the images, nor artistic “wit” which often tries to compensa-te for the lack of real content. Furthermore, we could not have been swayed by aesthetic

judgment alone, and yet we did not want the overliteral interpretation of the topic to become the foremost criterion for our selection. Ultimately, our appraisal was not brought about according to the sincerity of the religious sentiment which bursts forth from particular works, for which we would had to have a leap of faith, and not a professi-on of art historian as our frame of reference. Should we – and can we – point out the novelties in comparison with our previous art encounters? We deem this not necessary therefore we leave it to the visitors to estimate the extent to which a particular aut-hor had succeeded in his inten-tion. Each of those works speaks for itself, in its specific media and through its own personal artistic expression. In this sense, we are reliving our experiences from past exhibitions; hence it would not hurt to revert to se-veral previous reflections formed

Doors Always Open


on this occasion, among other things in order to remember our colleagues – both living and deceased – who have been our companions in recent years.

“Nowadays it is difficult to con-vince people that there is solely one truth, whether it was pro-claimed on Mount Sinai or on Golgotha. We are all children ra-ised from a culture which keeps reiterating that we are special and unique as individuals. In every one of us there lies a hid-den grain of truth. In that same manner we tried to perceive the works that I and my colle-agues, Željka Čorak and Darko Schneider, had to evaluate for this year’s, the fourth Passion Heritage contest exhibition. The vision of Christ’s Passion and de-ath has thereby been transmu-ted into a meeting of individual quests and responses – produced on canvas, wood, in stone or plaster, figurative and abstract,

sumptuous and abstentious, heartfelt or barely broached. The selected works once aga-in display surprisingly diverse forms of artistic creativity, as was noticed by Darko Glavan in his preface to the Passion He-ritage exhibition in the Mimara Museum in 2005. There is no longer one common style which could assist the artist in his act of creation or the observer in his act of comprehension. Today, we are, indeed left to our own devices and it is deep within ourselves that we have to reveal whether there still is, in each of us, a yearning and an urge to continue a two-thousand-years-long dialogue between man and God.’’ (Dino Milinović, on the occasion of the ‘’Croatian Artists on the Theme of the Passion’’ exhibition held at the Mimara Museum in March, 2008)

“Some solutions are certainly more compelling than others...

Nevertheless, they are all inter-pretations of the Passion on the level of everyman’s existence, in which perhaps the most exqu-isite thing about Christianity comes to the fore – the ability to discern the suffering of God in the fate of the common man. Everything is possible in today’s art and each individual encoun-ter with God may remain ins-cribed in many different ways. For what possible expectations could we have when it comes to such an individual and pro-found theme, in a time which does not recognize and does not acknowledge the dominance of a singular art style? How to assess a work of art, when wit-hin it we also inevitably assess the authenticity of an emotion which we nowadays find so hard to express? In a time which forces a man of today, and espe-cially an artist, to often venture alone in order to arrive ad tam grande secretum.” (Dino Milino-

vić, on the occasion of ‘’Croatian Artists on the Theme of the Pa-ssion and Resurrection’’ exhibiti-on held at the Mimara Museum in March, 2012.

Repetition? When it comes to iconography of Christian art we might be taken aback by the fact that the most important characters, primarily Christ himself, have always through history been presented in a most conservative way, with very little changes in relation to their an-cient models. Regardless of how much the times have changed, and art in their wake, the idea of a God-Man who dies on an ignominious cross for all the people in the world – blasphe-mous to the Jews, insane for the Greeks, in the words of Saint Paul – remains remarkably the same.

Doors Always Open

Dino Milinović


4

Vesna Bašljan

Križ

pečena šamotna glina 120 x 100 cm

Sanja Bauernfreund

Katedrala

kombinirana tehnika 65 x 20 cm


5

Tihomir Bazina

Zora uskrsnog jutra

kombinirana tehnika na platnu 166 x 166 cm

Nina Iris Bešlić Rane

akril na platnu 73 x 65 cm (pojedinačna slika)

73 x 130 cm (diptih)


6

Ivana Bilić Antičević

Isus pada prvi put pod križem

akril na platnu 60 x 60 cm

Vladimir Biga

IK

grafika 45 x 58 cm


7

Željko Bombek

I ne uvedi nas u napast...


Josip Botteri Dini

Raspelo



8

Luka Čačić

Privođenje osumljičenog

akril i ulje na platnu 100 x 100 cm

Snježana Brkić

Bez naslova

ulje na drvu 6,5 x 5,5 cm

Desnica

ulje na drvu 7,5 x 3 cm


9

Zlatko ČularPijeta

suhi pastel 100 x 70 cm

Križni put



10

Ante Čulo

Put križa

akril na platnu 26,5 x 68,5 cm

Matija Dražović

Rana

ulje na platnu 80 x 60 cm


11

Branka Dubovac

Friži

triptih kombinirana tehnika (pijesak i akril)

43 x 138 cm (pojedinačna slika)


12

Stela Dumančić–Čuturić

Oče u ruke tvoje


Iris Bondora DvornikPatnja



13

Nedjeljko Frane Erceg

Isusa pribijaju na križ

drvo, pečena glina, terakota i metal 20 x 55 x 20 cm

Milun Garčević

Via Dolorosa

opus musivum 90 x 130 cm


14

Aleksandra Goreta

Otkupitelj grijeha


Marija Gagić Đaković

Hosana jaganjcu



15

Ana Guberina

Veronikin rubac


Isus umire na križu



16

Dinka Ilić Roller

Šimun Cirenac


Zdenko Jurišić

Pod križem

terakota 50 cm

Martina Kamenečki

Raspelo

reljef 76 x 42 cm


17

Vicko Kavelj

Raspelo


Eugen Kokot

Pomoć Šimuna Cirenca

kombinirana tehnika - akril 101 x 71 cm


18

Leila Michieli Vojvoda

Otisak križnog puta

digitalna grafika 90 x 60 cm

Juda

digitalna grafika 70 x 50 cm


19

Marko Majstorović

Križ uskrsnuća


Dubravko MokrovićPod križem



20

Željko Mucko

Imago pietatis


Silvester Ninić

4. postaja, Isus susreće svoju svetu majku

reljef u gipsu 50 x 40 x 12 cm


21

Željko Palčić

Posljednja večera

drvo 72 x 20 x 20 cm

Raspelo

drvo-mozaik 44 x 60 x 2 cm


22

Karlo Palinska Emaus 1

ugljen na pak papiru 64 x 89 cm

Emaus 2

ugljen na pak papiru 64 x 89 cm


23

Vera Kos Palinska

Pieta i Uskrsnuće

sepija 34 x 49 cm

Eduard Pavlović

Zemaljski Krist

kolaž 11 x 20 cm Hrvoje

PeruzovićPieta

akrilik na platnu 50 x 70 cm


24

Ana Marija Peruzović Botteri

Mrtvi Krist

akrilik na platnu 58 x 80 cm

Ana Pšenica

Zlo i patnja

kolaž, akril na platnu i bodljikava žica 60 x 60 cm


25

Radoslav Rajko Novosel

Kristov posljednji izdah

patinirana terakota, kombinirana tehnika, drvo i metal

50 x 45 x 30 cm

Koraljka Rajn

Vrata u vječni život

otisak svile na papiru-monotipija 88 x 68 cm


26

Mladen RajnKrist

drvo i metal 80 x 42 x 10 cm

Krist na križu

željezo i bakar 110 x 33 x 10 cm


27

Mirko Rafaj

Bez imena

tuš u boji, zlatna i srebrna olovka na papiru

72 x 101 cm

Bez imena

tuš u boji, zlatna i srebrna olovka na papiru

72 x 101 cm


28

Tihomir Razum

Raspeti Krist


Vjera Reiser

Na Maslinskoj gori

akril 30 x 60 cm


29

Lucija Skoblar

Uzmite i jedite od ovoga svi...

akril 81 x 100 cm

Karina Sladović

Krist pere noge učenicima na posljednjoj večeri


Posljednja večera



30

Davor Stipan

Raspeće


Dijana Iva Sesartić

Getsemanska ura

impregnirani gips 50 x 37 x 27 cm


31

Josip Škelj

Posljednja večera


Vesna Šmigovec Gregurić

Molitva

drvo i metal 65 x 40 x 56 cm


32

Mario Tomas

Križni put


Ivica Tomičić

Pet je ranih Isusovih

drvo, metal 70 x 40 cm


33

Sunčica TravašIsus


Irena Vasilj

Molitva

kolažna kompozicija (diptih) od grafičkih otisaka (linorez)

37 x 56 cm


34

Sanjin VinkovićKrižni put

kapanje 30 x 20 cm

Magdalena Zovkić

Magdalena plaće

akril na papiru 110 x 90 cm


35

Tomislav Zovko

Krist na Maslinskoj gori



Izdavač:PASIONSKA BAŠTINA

Za izdavača:mr. Jozo Čikeš

Prosudbeni odbor:Dino MilinovićDarko SchneiderStanko Špoljarić

Predgovor:Dino Milinović

Fotografije:Vedran Metelko

Postav izložbe:Stanko ŠpoljarićDomagoj Čikeš

Tehnička realizacija:tehnička služba Galerije MORH Zvonimir

Oblikovanje kataloga:Gordan Karabogdan

Tisak:INTER NOS, Zagreb

Naklada:300 komada

PASIONSKABAŠTINA




Documents

Pasionska baština 2015 - Katalog Galerija MORH Zvonimir