Parkinsonova bolest

"Ljudi blistavog uma zarobljeni u vlastitom tijelu."

Parkinsonova bolest je progresivno degenerativno

stanje, općenito okarakterizirano drhtanjem

(tremorom), usporenošću pokreta (bradikinezijom),

ukočenošću, te abnormalnostima držanja tijela. U

svom najozbiljnijem obliku, povezana je sa dubokim fizičkim i mentalnim poremećajem.

Šta je Parkinsonova bolest ?

Opis bolesti

Kada se pojavi PB obično se pojave

degenerativne promjene u području

mozga poznate kao crna tvar ili

substantia nigra koja proizvodi dopamin,

hemijsku tvar koja omogućuje ljudima da

se kreću normalno i precizno.

Parkinsonova bolest je okarakterizirana

jakim nedostatkom dopamina. Taj

nedostatak je uzrok simptoma PB.

Ko dobiva Parkinsonovu bolest ?

01 Muškarci i žene

02 Najčešće starije dobi (preko 50 godina)

03 Zadnjih godina postoji zabrinjavajući broj mladih osoba oboljelih od Parkinsonove bolesti

Ukočenost je pojačan tonus ili ukočenost u

mišićima,pojačava se tijekom kretanja. Kod

nekih pacijenata, ukočenost vodi osjećanju boli,

posebno u rukama i ramenima. Tremor

(drhtanje) je simptom koji se često povezuje sa

PB, ali ustvari tek oko 25% pacijenata

doživljava jako slabi tremor ili ga uopće

nemaju. Kada je prisutan, tremor može biti jači

na jednoj strani tijela. Bradikinezija, ovaj

simptom je obilježen zakašnjenjem početnih

pokreta, što je uzrokovano sporosti u prijenosu

instrukcija od mozga prema određenim

dijelovima tijela. Kada su upute primljene, tijelo

sporo odgovara na njih. Slaba ravnoteža

također pogađa ljude sa PB. Problemi u

kretanju obično uključuju smanjenje ili

nemogućnost pregibanja udova; kratke,

nespretne korake (festinacija ili nesvjesna

tendencija za bržim hodanjem);; te nagle

smrznute pokrete (nemogućnost izvedbe drugog koraka).

Simptomi

Ljudi sa Parkinsonovom bolesti

također mogu patiti od depresije,

poremećaja u spavanju, vrtoglavice,

zatvora, demencije, te problema sa govorom, disanjem, gutanjem

Primarni Sekundarni

Liječenje

Ciljevi liječenja PB su utjecati na simptome tako da su dugoročne

nuspojave liječenja smanjene/izbjegnute, te usporiti ili zaustaviti

progresiju bolesti.

Rezultati kliničkih ispitivanje do danas su pokazali veći utjecaj na

simptome kontrolisanja nego na progresiju bolesti ili neuroprotekciju.

Iako je PB progresivna, i danas, neizlječiva neurološka bolest, ipak

reagira na terapiju lijekovima i vijek života je gotovo normalan, pogotovo u liječenju sa modernim lijekovima.

Liječenje

Terapija PB uključuje liječenje lijekovima, liječenje bez lijekova

i operaciju. Operacija je obično rezervisana za manjinu

pacijenata u kasnijoj fazi bolesti koji imaju nepopustljive

simptome koji predstavljaju odbacivanje farmakoterapije.

Liječenje bez lijekova je važno za održavanje funkcije

pacijenta, te morala pacijenta i njegovatelja.

Međutim, glavna uporišta terapije lijekovima su

dopaminergijski lijekovi - levodopa, dopaminski prekursor i

direktni i indirektni dopaminski agonisti. Drugi lijekovi kao što

su antikolinergici, amantidin i apomorfin su korisni u određenim prilikama.

Findings

Evolution Prevalence

200,000,000 Big number

If you want to modify this graph, click on it, follow the link, change the data and replace it

Saturn 12%

Pluto 32%

Mars 32%

Venus 24%

7,000,000+ Broj oboljelih od Parkinsonove bolesti

Kako se ponašati prema osobi koja boluje od Parkinsonove bolesti?

Kada neko do koga vam je stalo ima Parkinsonovu bolest, iz prve ruke

vidite efekte koje stanje može imati na nekoga. Simptomi poput krutih

pokreta, loše ravnoteže i podrhtavanja postaju dijelom njihovog

svakodnevnog života, a ti se simptomi mogu pogoršati kako bolest

napreduje.

Vaša voljena osoba treba dodatnu pomoć i podršku da ostane aktivna i

sačuva svoj kvalitet života. Pomažete na više načina - od pružanja

prijateljskog uha kad trebaju razgovarati, do vožnje do medicinskih

pregleda.

Evo nekoliko najboljih načina kako nekome,koga volite,pomoći u

upravljanju Parkinsonovom bolešću.

Načini na koje pomažemo osobama sa Parkinsonovom bolesti

Edukuj se! Parkinsonova bolest je specifična,te se može manifestovati na mnogo

načina.Najbolji način je da istražuješ i nađeš mnogo informacija o ovom

oboljenju!

Budi aktivan Potakni osobu koja boluje od ove bolesti

na aktivnost,jer aktivnost doprinosi mozgu da efikasnije koristi dopamin.Fitness,šetnje

ili časovi plesa mogu itekako poboljšati kvaliteti života osobe sa ovim oboljenjem.

Ponekad,ljudi sa ovim oboljenjem mogu imati poteškoće pri obavljaju

svakodnevnih aktivnosti.Ponudi se kao pomoć i olakšaj svojoj

dragoj osobi.

Volontiraj

Pažljivo slušaj! Osobe oboljele od Parkinsonove bolesti,često se susreću sa anksioznošću i depresijom.Pomno slušaj svoju dragu osobu,jer slušanje može biti jedan od najboljih poklona.

Boravi vani Osobe sa hroničnim oboljenjima,poput Parkinsonove bolesti,mogu biti izolovane iusamljene.Iz tog razloga provodi što više vremena s takvom osobom vani.Šetnje,odlasci u kino i slično mogu biti veoma korisni!

Osobe koje imaju ovo oboljenje,imaju poteškoće sa govorom i hodom.Možda će im trebati više vremena da odgovore ili će se sporo kretati.Budi strpljiv i daj vremena toj osobi,kako bi se osjećala što prijatnije.

Budi strpljiv!

Uloga medicinske sestre/tehničara

Medicinske sestre moraju biti svjesne da je njihova uloga pomoći bolesniku na način koji potiče

samostalnost i želju za samozbrinjavanjem;ne činiti umjesto njega ništa što bolesnik može

učiniti sam. Pomoći bolesniku u donošenju odluka koje doprinose zdravlju od iznimne je

važnosti, pri tome bolesnik ulaže vlastita znanja, dok su znanja i iskustva medicinske sestre

profesionalna.Stoga je potrebno dobro procijeniti zdravstveno stanje bolesnika i situaciju u

kojoj se on nalazi, te izbjegavati mogući nesporazum i sukob uodnosu bolesnik/medicinska

sestra. Nadalje, redoslijed prioritetnih problema i potreba mora biti usklađen s realnim

mogućnostima za njihovo rješavanje.Treba pokazati puno razumijevanja za potrebu koju

bolesnik smatra prioritetnom i pomoći mu, ali ne zanemariti ni problem koji mu ugrožava život i

zdravlje. S obzirom na raznolikost problema koji se pojavljuju kod bolesnika s Parkinsonovom

bolešću, važan je individualan i holistički pristup medicinske sestre, ali i drugih zdravstvenih

radnika.Potrebno je objasniti bolesniku da s Parkinsonovom bolešću njegov život nije završen

već je potrebna prilagodba na novonastalo stanje, svakodnevna strpljivost i ustrajnost u

uzimanju propisane terapije; bitno je s vremenom naučiti se nositi i živjeti s tom bolešću.

Bolesnici s Parkinsonovom bolešću rijetko su hospitalizirani na duži vremenski period, obično

je to za vrijeme pretraga i određivanja najučinkovitije terapije, a smješteni su na neurološkom

odjelu. To je najprikladnije vrijeme koje medicinska sestra može iskoristiti za edukaciju

bolesnika u rješavanju postojećih problema vezanih uz osnovnu bolest, te ga pripremiti za

aktivan povratak u vlastiti dom. Pri tome je važno upoznati bolesnika s mogućim brojnim

problemima koji će,progresijom,bolesti sve više dolaziti do izražaja, kao što su problemi vezani

uz pokretljivost, motoriku – zakočenost, tremor, gubitak ravnoteže, problemi s hranjenjem i

eliminacijom, pad intelektualnih sposobnosti i dr. Skrenuti pažnju porodicii koja brine za

bolesnika na novonastalu situaciju, savjetovati ih i ohrabriti u nastojanju da pomognu svom

članu zadržati samostalnosti autonomiju koliko god bolest dozvoljava.Također je potrebno

skrenuti pažnju na prilagođavanje kuće,prostora u koji se bolesnik vraća. Uputiti bolesnika i

porodicu u pridruživanje različitim udruženjima,klubovima,radionicama i grupama za podršku

koje djeluju na njihovom području stanovanja, a koje okupljaju bolesnike oboljele od

Parkinsonove bolesti i one koji brinu o njima.

CREDITS: This presentation template was created by Slidesgo, including icons by Flaticon, and infographics

& images by Freepik.

Hvala na pažnji! Kilalić Nedžma,Ib Leka Sara,Ic