PAČIĆ, Karlo, vid. 3. knj. s. 332 PAJC, Miso, iz Lovaša ... · državljanstva, ateist. Osnovnu školu završio je u mjestu Bački Jarak 1953., na gimnaziji je maturirao u Novom

1

PAČIĆ, Karlo, vid. 3. knj. s. 332

PAČIĆ, Petar, vid. 3. knj., s. 332.

PAČNIK, Vinko, iz Vidovca, Varaždin, kotarski šumar.

Šumarstvo je apsolvirao 1896. na GŠU u Križevcima. Prema nepotpunim podacima, 1897. imenovan je šum. vježbenikom pri Županijskoj oblasti u Varaždinu, a 1898. položio je državni ispit. God. 1899. premješten je Županijskoj oblasti u Ogulin, a zatim u Zagreb, 1902. imenovan je kotarskim šumarom u Pisarovini , 1903. u Sv. Ivanu Zelini, a 1908. u Daruvaru.

Bio je član HSSD.

LITERATURA *** ŠL: 1897., s. 569; 1898., s. 462;

1889., s. 42, 651; 1902., s. 762; 1903., s. 131; 1908., s. 351.

*** Iskaz članova HSŠD. ŠL 1908. Borošić, ].: ŠIS, s. 20, 148. ***ŠN, s. 53. *** SŠN 1, 1998., s. 143, 154.

PAJIĆ, Ilija, (Gornji Bukvik, 8.III. 1960.), dipl. ing. umarstva.

Prema nepotpunim podacima, studirao je šumarstvo na Šumar- skom fakultetu u Zagrebu. Di-plomirao je na Šumarskom odjelu 8.XI.1984. godine.

PAJC, Miso, iz Lovaša, Slavonija, rođen 16.VII.1900., dipl. ing. šumarstva, šumarski savjetnik.

Šumarstvo je započeo studirati na Šumarskoj akademiji u Zagrebu. Apsolvirao je 1921.-22. škol.g. na Gospodarsko-šum. fakultetu u koji je prerasla akademija. Diplomirao je na Šumarskom odjelu 15.XII.1924.g.

Zaposlio se u šum. struci 30.VI. 1925. u Vukovaru, a stručni državni ispit položio je u Beogradu 1928.

God. 1925. premješten je iz Vukovara k Direkciji šuma Vinkovci, gdje je radio do 1929., kada je premješten, u svojstvu šum. inženjera, kotarskom poglavarstvu u Ilok. Od 1932. do 1939. upravitelj je Šumarije Brodske imovne općine u Slav. Brodu, gdje je imenovan šum. savjetnikom. Od 1940. radio je kao kotarski šumar kod Kotarskog načelstva u Osijeku, gdje se nalazi i 1943. god.

Pronašli smo i podatak da je 1952. radio u Šumariji Vukovar, ŠG Vinkovci.

Bio je član JŠU, a kasnije član HŠD.

LITERATURA ***ŠL: 1925., s. 52, 553; 1926. s. 456,

519; 1928. s. 385; 1929. s. 50; 1933. s. 212; 1936. s. 365; 1937. 545; 1940. s. 251, 269, 608; 1941. s. 326; 1943. s. 24; 1952. s. 75.

Hrvatski šumarski životopisni leksikon

2

Borošić, l: ŠIS, s. 5, 65, 99 , 148. *** ŠN, s. 354; SŠN 2, 1998., 681. *** Zbornik o stotoj obljet. šumarstva

jugoist. Slavonije. Vinkovci Slav. Brod 1974., s. 538, 542, 547 (Mijo).

P A L , Đ u r đ i c a , (Požega, 23 . IV. 1969.), dipl. ing. šumarstva.

Kći Emila i Mare r. Bošković. Hrvatica. Otac joj je bio poslovođa u šumariji. Osnovnu je školu završila u Velikoj kod Požege 1984., a Šumarsku školu u Karlovcu 1988.g.

Šumarstvo je studirala na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirala je 27.IX.1994. iz područja uređivanje šuma. Napisala je i obranila diplomski rad pod naslovom “Park Trenkovo, stanje i obnova”.

Prvo zaposlenje dobiva u UŠ Požega (7.II.1995.). Kao pripravnica neko vrijeme radi u Odjelu za uređivanje šuma Požega, a zatim u Šumariji Kutjevo. Nakon završenoga pripravničkog staža, primljena je na određeno vrijeme na radno mjesto tak-satora.

Preuzimanjem gospodarenja nad šumskim bogatstvom cijeloga prostora Like, JP “Hrvatske šume” pozvale su dipl. ing. Đurđicu Pal (4.XI.1996.), da zajedno sa više svojih kolega Požežana, primi radno mjesto revirnika u Šumariji Gračac UŠ Gospić, što je ona prihvatila.

PALFY, Tibor, vid. 3. knj., s. 333.

PANCER (PANZER), Oton, dr. s e , dipl. ing. agronomije, izv. sveuč. prof.

Rođen je u Bugojnu, BiH, 1907. Studirao je poljoprivredne zna

nosti na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Od 1934. do 1941. bio je profesor na Srednjoj poljopr. školi u Križevcima. U to vrijeme radio je na organizaciji poljopr. gospodarstva, poljopriv. školstva i proizvodnosti rada. Svojim radom bio je veza između

izučavanja agrarne ekonomije u Križevcima i Poljopriv.-šum. fakulteta u Zagrebu. Objavio je knjigu “Knjigovodstvo na seljačkim gospodarstvima”, (Zagreb 1938.).

Od 1946. do 1948. honorarni je nastavnik na Šum. odjelu Poljoprivredno-šum. fakulteta u Zagrebu za predmet politička ekonomija. Bio je zatim docent na Visokoj poljopr. školi za planinsko gazdovanje u Sarajevu. Doktorirao je 1959. na Poljopriv. fakultetu u Sarajevu, a od 1960. god. bio je izvanredni profesor fakulteta.

RADOVI

Ugledni nastavnici i daći križevačkih poljoprivrednih škola. Poljopriv. glasnik, Novi Sad XIV 1935., 18, s. 3 6.

Gospodar. nauke, (udžb.). Kci 1938. Povezivanje n a u k e i p ro izvođača u

poljoprivredi. Pregled. br. 4. Land settlement in Yugoslavia. Inter

national Journal of Agrarian Affairs, No 1, 1955., London.

Prilog proučavanju radnog procesa u govedarstvu na p lan inskom gospodarstvu “Gvozno”. Radovi Poljopr. šum. fakul te ta Sarajevo, br. 4/5, 1954.

Prilog istraživanju rada u govedarstvu. Ibid. 6/7, 1956.

LITERATURA ***ŠN, s. XII, 233, 382, 478. Husinec, R. i Delić, P.: Gospodarsko i

šum. učilište u Križevcima. Ogranak MH, Križevci 1995., s. 39, 58,

PANČIĆ, Josip, (Ugrini kod Bribira, Novi Vinodolski, 5.IV.1814. - Beograd, 25.11. 1888.), botaničar, liječnik i profesor.

Studirao je filozofiju; medicinu je završio u Pešti. Od 1846. liječnik je u Srbiji gdje se bavio i izučavanjem flore i faune, mineralogije i geologije, pa postaje profesorom prirodnih znanosti na Velikoj školi u Beogradu. Bio


3

je član JAZU u Zagrebu i SANU u Beogradu, kojoj je bio i prvi predsjednik.

U botanici je opisao velik broj (oko 100) do tada nepoznatih svojta. Za šumarstvo je osobito važan opis balkanske endemičke vrste Picea omorika, koja je po njemu dobila naziv Panči-čeva omorika. Otkrio ju je 1875. kod Zaovine i Rastišta na Drini. Svojim otkrićem omorike ušao je u svjetsku botaničku, šumarsku i hortikulturnu literaturu.

Pokazivao je veliko zanimanje za podizanje i zaštitu šuma.

Napisao je velik broj članaka i publikacija, objavljenih ponajviše u Beogradu gdje je i živio.

LITERATURA Kauders, A.: Šum. bibliografija I, s. 19,

37,44, 57, 212, 262. Knežević, Đ.: Omorika, smreka ili smr

ča. ŠL 1959., s. 134 141. Anić, M.: Povodom 150 godišnjice ro

denja Josipa Pančića. ŠL 5 6, 1965., s. 185 197, (s bibliografijom).

*** Enciklopedija LZ, sv. 5., Zagreb 1969., s. 25.

Piškorić, 0.: Simpozij povodom stogo dišnjice knjige J. Pančića “Šumsko drveće i šiblje u Srbiji”. ŠL 11 12, 1971., s. 461 463.

***ŠIM, s. 9. ***ŠE, 2, 1983., s. 580 581. Piškorić, 0.: Josip Pančić ŠL 5 6, 1988.,

s. 273 276.

Klepac, D.: 175. godišnjica rođenja J. Pančića. ŠL. 11 12, 1989., s. 651 652 .

PANDURIĆ, Antun, (Tomica, Slav. Brod, 16.1.1933.). , d ipl . ing. šumarstva.

Sin Luke i Mande r. Rosandić. Hrvat, rimokatoličke vjere. Potječe iz zemljoradničke obitelji. Osnovnu školu završio je u Podvinju 1944., a realnu gimnaziju 1953.g. u Slav. Brodu.

Šumarstvo je studirao na Poljo-privredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Kao jedan od najboljih studenata na godini, diplomirao je na šumsko-uz-gojnom smjeru, Šum. odjela 1958.g. Napisao je i obranio dipl. rad pod naslovom “Premjer zemljišnih površina Šumarije Zalesina”.

Prvo radno mjesto dobio je u Sekciji za uređivanje šuma Osijek (26. 11.1958.). Nakon pola godine zapošljava se u poduzeću “Projekt” Zagreb (24.VI.1960. - 31.1.1961.), pa nakratko prelazi u ŠG Sisak (1961.). Ubrzo radi u Poduzeću za gradsko zelenilo “Flora” Zagreb 29.IX.1961., u kojem, mijenjajući samo ime tvrtke (“Vrtlarstvo”, “Unikonzum”, “Perivoj”) ostaje sve do 18.XII.1974. godine.

Od 19.XII.1974. voditelj je Službe za izgradnju gradskog zelenila u Zavodu za izgradnju Grada Zagreba, na kojoj dužnosti ostaje do odlaska u mirovinu 1.XI.1992. godine.

Kao priznati hortikulturni stručnjak sudjelovao je na više stručnih i znanstvenih skupova i savjetovanja, od kojih bilježimo: 1. znanstveni skup o povijesnom nasljeđu vrtne umjetnosti (Dubrovnik 1983.); Simpozij “Ljudski okoliš” (Zagreb 1980.) i dr.

Redovito sudjelujući u organizaciji Međunarodnog sajma cvijeća i “Floraarte” u Zagrebu, primio je zahvalnicu Međunarodnog sajma cvijeća za dugogodišnju suradnju na organizaciji te manifestacije.


http://29.IX.1961

http://18.XII.1974

http://19.XII.1974

4

Svoje stručne članke objavljivao je u časopisima “Hortikultura” i “Kana”. Član je Hrvatske hortikul-turne udruge. Živi u Zagrebu.

LITERATURA ***ŠN, s. 370; SŠN 2, 1998., s. 690.

PANOV, A l e k s a n d a r , (Adzhalcih, Rusija, 4.VII.1900. - Zadar, 29.1. 1982.)j dipl. ing. šumarstva.

Šumarstvo je studirao na Go-s p o d a r s k o - š u m a r s k o m f aku l t e t u Sveuč. u Zagrebu . Apsolvirao je škol.g. 1928.-1929., a diplomirao 20. VI.1930.

Od 1930. do 1933. god. radio je u Direkciji šuma Banja Luka, 1934. god. u Inspektoratu za pošumljavanje krša u Senju, a od 1935. do 1941. kao upravitelj manastirskih i vakufskih šuma u svojstvu ovlaštenog civilnog inženjera. Od 1942. do 1945. god. bio je bez zaposlenja, da bi 1945./46. radio kod Okružnog narodnog odbora Bihać. Škol.g. 1947./48. bio je profesor Srednje šumarske škole u Sarajevu, a od 1949. do umirovljenja 1964. god. radio je u Inst i tutu za šumarstvo u Sarajevu.

Bavio se znanstveno istraživačkim radom na području sjemenarstva i njege prirodnoga podmlatka.

Od 1930. do 1971. bio je suradnik Šumarskoga lista.

VAŽNIJI RADOVI

Lovna stabla, uloga i upotreba. Šum. list, 1931., br . l .

O đeverastom javoru u Bosni. Ibid., 1932., br. 6.

Klasa starosti ili dobni razred. Ibid., 1932., br. 10.

Fiziološka zrelost bora kod nas. Godiš njak biološkog instituta, Sarajevo 1948., br. 1.

Načelna razmatranja o fruktifikaciji šumskog drveća. Šum. list, 1949. br. 10, 11 i 12.

Obnova hrastovih šuma žirom, ošte ćenim po Balaninus sp. Godišnjak Biološkog Instituta, Sarajevo, 1949., br. 2.

Fruktifikacija naših četinara. Šum. list, 1950., br. 9 10.

Sakupljanje i manipulacija sa šumskim sjemenom, Sarajevo, 1951.

Mikoriza. Godišnjak Inst i tuta za šu marstvo i drvnu industriju, Sarajevo, 1951., br. 1.

Prethodni rezultati ispitivanja sjemena jele sa područja NR BiH. Ibid., 1951., br. 1.

Novija iskustva pri stratifikaciji šum skog sjemena. Ibid., 1953., br. 2.

Šume crnog bora i problem njihove ob nove. Narodni šumar, Sarajevo 1954., br. 1 2.

Alepski brutijski bor. Šum. list, 1957., br. 9 10.

Mangan u sklopu problema ishrane šu ma. Narodni šumar, Sarajevo 1958., br. 10 12.

Potreba rada na šumarskoj terminologiji. ŠL 11 12, 1969., s. 397 401 .

Principi i perspektive unapređivanja proizvodnje šumskog sjemena u BiH, (sa S. Đikićem i M. Jovančevićem). Sarajevo, 1965.

Razvoj šumskog sjemenarstva u BiH. Narodni šumar, Sarajevo 1968., br. 7 9 i dr.

LITERATURA Borošič, J., ŠIS s. 7. Kauders, A.: Šum. bibliografija L, s. 57,

82, 87, 125, 159, 190, 194, 223; II., s. 23, 26, 44, 49, 65, 76, 96, 97, 221, 238, 246, 250, 260, 360.

*** Povijest šumarstva Hrvatske 1846 1976., s. 23, 65, 86, 114, 291, 299, 332, 335, 339, 413.

***ŠE 2, 1983., s. 581.

PANOV, Boris, iz Štipa, Makedonija, dipl. ing. šumarstva.

Šumarstvo je studirao na Poljo-privredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu 1957.-58., a diplomirao 19.1.1960. godine.

PANTELIC, Gavro, iz Tovarnika, Srijem, kotarski šumar.

Šumarstvo je apsolvirao 1876. na GŠU u Križevcima.


5

Prema nepotpunim podacima 1882. god. radio je kao šum. pristav-procjenitelj u Srem. Mitrovici, 1886. bio je kotarski šumar imovne općine, a 1890. radio je kod Gradiške imovne općine, gdje je i umirovljen. Umro je 1903. u Trnjanima u Slavoniji.

Od 1879. god. bio je član HSŠD.

LITERATURA ***ŠL 1882., s. 226; 1886., s. 409; 1890.,

s. 375. *** Osobne viesti. Umrli. Gavro Pan

telić. ŠL 3, 1903., s. 131. Borošić, J.: SIS, s. 16. ***ŠN, s. 48; SŠN 1, 1998., s. 143. *** Povijest šumarstva Hrvatske 1846

1976., Zagreb 1976., s. 357.

PANTOŠ, Nikola, (Prekaja, Drvar, BiH, 27.XI.1938.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Stevana, službenika, i Milke r. Bojić, domaćice. Srbin, hrvatskoga državljanstva, ateist. Osnovnu školu završio je u mjestu Bački Jarak 1953., na gimnaziji je maturirao u Novom Sadu 1957.

Šumarstvo je diplomirao na Šumarskom fakul te tu u Sarajevu 1963. godine.

Prvo zaposlenje dobio je 15.IX. 1964. god. u LSPG “Jelen”, u Šumariji Belišće, na radnome mjestu referenta za šumarstvo. Od 1979. radi kao v.d.

upravitelja Šumarije Belišće, da bi od 1980. bio njezin upravitelj. Od 1985. radi u komercijali u Bilju kao referent za prodaju i nabavu.

Osnivanjem JP “Hrvatske šume”, 1990., postaje stručni suradnik za prodaju i nabavu u Komercijali poduzeća u Bilju. 1991. godine prelazi u Upravu šuma Osijek, gdje u komercijali u Osijeku, radi na radnome mjestu stručnog suradnika za prodaju i nabavu.

PANJKOTA, Živko, (1915.-Zagreb, 1.IV.1975.), dipl. ing. šumarstva.

Prema nepotpunim podacima, apsolvirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Beogradu, a diplomirao je na Šumarskom odjelu Poljoprivredno-šum. fakulteta u Zagrebu 26. 1.1950. godine.

Pronašl i smo podatak da je 1952. godine radio u Šumariji Petrinja ŠG Zagreb.

LITERATURA ***ŠL 1952., s. 75. *** In memoriam amicis. ŠL 1975., s. 108.

PAP, Milena, (Nova Gradiška, 14.VI. 1961.), dipl. ing. šumarstva.

Kći Lazara. Potječe iz obrtničke obitelji. Srednju je školu završila u SŠC “Ivo Lola Ribar” u Novoj Gradiški 1982. godine.

S tudi ra la je na Šumarskom fakultetu Sveuč. u Zagrebu.

Diplomirala je na ŠG odjelu 11 . I I I .1986 . iz područ ja šumske komunikacije. Izradila je i obranila diplomski rad “Izgradnja šumskih prometnica na području Šumarije Nova Gradiška u razdoblju od 1978.-1984. s obzirom na intenzitet gra-dnje”.

PAPAC, Josip, vid. 3. knj., s. 338.


http://27.XI.1938

6

PAPEŠ, MOKOS, Božica, (Kloštar Ivan ić , 17 .XI I .1959 . ) , d ip l . ing. šumarstva.

Kći Josipa i Danice r. Hegol. Hrvatica, katoličke vjere. Potječe iz radničke obitelji. Osnovnu školu završila je u Zagrebu 1974. Na Politeh-ničkoj školi “Rade Končar” Zagreb, maturirala je 1978. godine.

Diplomirala je šumarstvo na Šum. fakultetu u Zagrebu 1985.

Iste godine zapošljava se kao stručna suradnica na Katedri za uzgajanje šuma, Šumarskog fakulteta u Zagrebu, za predmet ekologija šuma, (bujice i vodogradnja). Godine 1991. ostaje bez zapos len ja , sel i se u Austriju gdje usavršava njemački jezik. Zapošljava se 1992. kao stručna suradnica austrijskog Instituta za primijenjenu ekopedagogiju, a 1994. pokreće projekat “Naturwald” - (prirodna šuma). Od 1995. voditeljica je odgojno-obrazovnog projekta “Obnova tradicijskog obiteljskog gospodarstva” putem Hrv. centra “Znanje za okoliš”.

Sudjelovala je na mnogim stručnim skupovima u Austriji.

Objavila je velik broj članaka u javnim časopisima za popularizaciju prirodnih znanosti: Naše planine (Hrvatski planinar), Priroda, Večernji list, Komunalni vjesnik, s temama zaštite prirode i očuvanja čovjekove

okoline. Posebno su znakovite njezine stručno-popularne brošure u izdanju udruge “Znanje za okoliš”.

Organizira izložbe fotografija na različite teme vezane za zaštitu čovjekova okoliša i surađuje u medijima.

Živi u Stainzu u Austriji.

RADOVI Starinjsko cvijeće i ljekovito bilje.

Znanje za okoliš, Zgb 1995., s. 1 40. Sakupljanje i čuvanje sjemena. Ibid.,

Zagreb 1995., s. 1 40. Živica. Ibid., Zagreb 1995., s. 1 40. Slušaj kako zemlja diše, (sa Komes, L.,

Nanie, Z., Fazinie, M.). Alfa, Zagreb 1996.

PAPIĆ, Ferdo, vid. 3. knj. s. 334.

PAPP, Josip, vid. 3. knj. s. 335.

PARADŽIKOVIĆ, Gjuro, iz Kukuje-vaca, Srijem, ing. šumarstva, šumarski asistent.

Šumarstvo je apsolvirao 1907. godine na trogodišnjoj šumarskoj akademiji u Zagrebu.

Prema nepotpunim podacima, iste je godine imenovan šumarskim vježbenikom kod Gradiške imovne općine, 1911. položio je državni ispit za samostalno vođenje šum. gospodarstva, a 1914. bio je šumarski asistent kod Kotarskog načelstva u Der-venti (BiH). Umro je u Slav. Brodu 15.IV.1914. godine. Bio je član HSŠD.

LITERATURA *** ŠL 1907., s. 426; 1911., s. 37. *** Iskaz članova HSŠD. ŠL 1908. *** Umro Gjuro Paradžiković, šum.

asistent. ŠL 5, 1914., s. 230. Borošić, J.: ŠIS, s. 3. (Đuro) *** ŠN, s. 103. (Djuro)


7

PARAĐIKOVIĆ, Zvonimir, (Slavonski Samac, 13.VIII.1928. - Šestine, Z a g r e b , 24 . I I I . 1993 . ) , d ip l . ing . šumarstva.

Potječe iz učiteljske obitelji. Pučku je školu završio u Slavonskom Samcu, a prva dva razreda srednje škole polazio je u Požegi, zatim nastavlja u Osijeku gdje je i maturirao 1948. godine.

Studirao je šumarstvo na Poljo-p r i v r e d n o - š u m a r s k o m f a k u l t e t u Sveuč. u Zagrebu. Apsolvirao je škol. g. 1951.-52., a diplomirao 12.XI.1953.

Rad u struci započeo je prije odsluženoga vojnog roka u Glavnoj upravi za uređenje šuma u Sarajevu, u svojstvu referenta, na poslovima taksacije (10.11.1954.- 9.IX.1954.)

Nakon odsluženja vojnog roka, zaposlio se 1.XII.1955. god. kao vježbenik u Šumariji Trnjani, a 5.X.l956. u istom svojstvu prelazi u Šumariju Dvor. Od 12.111.1958. tu djeluje kao upravi te l j lugarskoga teča ja . Na mjesto upravitelja Šumarije Vrhovine postavljen je 20.IX.1959. godine.

Dana 10.IX.1960. prelazi u Viroviticu za profesora Drvnoindus-trijske srednje škole, ali ubrzo napušta to mjesto i 1.IX.1961. dolazi u ŠG “Josip Kozarac” u Novu Gradišku na dužnost upravitelja Šumarije Nova Kapela, gdje radi slijedećih deset godina.

Godine 1971., zbog aktivnosti u Matici hrvatskoj, gubi posao i odlazi u Zagreb, gdje iz nužde prihvaća posao referenta prodaje drvnih sortime-nata u trgovačkim poduzećima Croa-tia Coop, Korana i Kvarner-Commerc Rijeka, a 4.XII.1975. kolege iz Dl “Slavonija” u Slav. Brodu primaju ga na posao referenta prodaje i nabave u pogonu “Union-drvo Zagreb”, gdje radi do odlaska u invalidsku mirovinu 15.X.1979. godine.

LITERATURA ***ŠN, s. 366; SŠN 2, 1998., s. 633. Babić, V.: Paradiković Zvonko, dipl. inž.

šum. In memoriam. SL 6 8/93., s. 355 356.

PARTAŠ, Ivan, (Zagreb, 24.111. 1862., - Zagreb, 26.IX.1926.), ing. šumarstva, prof. uređivanja šuma.

Veliku realku završio je u Zagrebu 1879. Od 1879. do 1883. studirao je šumarstvo na Visokoj školi za kulturu tla u Beču.

God. 1883. imenovan je privremenim općinskim šumarom na području Zagrebačke Županije sa sjedištem u Samoboru. Državni ispit položio je 1885. u Zagrebu. Imenovan je kotarskim šumarom u Samoboru. Tadašn je u s p j e š n o pošuml j avan j e okolice Samobora (Anindol, Stražnik) može se pripisati dobrim dijelom i


http://12.XI.1953

http://26.IX.1926

8

Ivanu Partašu. Danas su ti nasadi lijepe park-šume i zaštitna zelenila.

Dne 12.III.1887. imenovan je asistentom za šumarsku struku na GSU u Križevcima, gdje je 1892. imenovan pravim učiteljem. Naslov profesora mu je dodijeljen 1894.g. Na učilištu je stručne predmete uređivanje šuma, dendrometriju i računanje vrijednosti šuma prije Partaša predavao prof. D. Hlava, uglavnom enciklopedijski. Kad je Partaš preuzeo te predmete “unesao je u svoja predavanja iz tih predmeta novi duh Presslerove nauke o najvećoj zemljišnoj renti , koji je tada zavladao posvema na polju njemačkog šumskog gospodarstva”, (Nenadić, Đ., 1926.), iako je izrazio i svoja neslaganja s Presslerom kao npr. u svezi problema ukamaćivanja (SL 1896.). Osim spomenutih stručnih predmeta predavao je i šumarsko uredovanje, lovstvo, narodno gospodarstvo, šumarsko kućanstvo, šumarsku zoologiju i opće šumarstvo, a održavao je šumarske i geodetske vježbe. Osim toga bio je predstojnik Zbirke za šum. taksaciju, lovstvo i čuvanje šuma, a upravljao je i zavodskom šumom i lovištem.

Osim teoretskog znanja nastojao je učenicima pokazati u praksi primjenu šumarske znanosti, pa ih je vodio na ekskurzije u Njemačku, Austriju i Češku, gdje je šumarstvo tada bilo razvijenije nego u Hrvatskoj.

U tom razdoblju prof. Ivan Partaš zalagao se za podizanje šumarske nastave na viši stupanj, odnosno na razinu sveučilišta po uzoru na obrazovanje šum. stručnjaka u Njemačkoj, jer je smatrao, kao i prof. Fran Kes-terčanek, da intenzivnije i naprednije šumarstvo zahtijeva i veću stručnu spremu šumarskog osoblja. Taj svoj stav obrazložio je u članku “Kratki nacrt historijskog razvitka višje šu

marske nastave i njezino sadašnje stanje” (SL 1897.). I razlozi političke prirode tražili su osnivanje šumarske akademije na Sveučilištu u Zagrebu da bi se u upravu državnih šuma u Hrvatskoj i Slavoniji mogli namjestiti domaći sinovi umjesto šumara Mađara. U lipnju 1897., po nalogu Zemaljske vlade prof. Ivan Partaš poduzima “poučno putovanje” u Njemačku u svrhu proučavanja ustrojstva tadašnjih šumarskih akademija, te je o organizaciji šum. nastave na Sveučilištu u Giessenu i šumarskim akademijama u Eberswaldu i Mindenu objavio članak u Šumarskom listu (1897.).

Takvim je pristupom dao znača jan pr i log nas to jan j ima Hrv. -slavonskog šum. društva, prof. Frana Kesterčaneka i banskog savjetnika dr. Ive Mal l ina , da se u sklopu Zagrebačkog sveučilišta otvori šum. akademija , što je 1898. godine i ostvareno.

Rješenjem od 24.VI.1899., uz pridržavanje naslova profesora, Ivan Partaš imenovan je učiteljem na novoj Šum. akademiji u Zagrebu, prislonjenoj na Mudroslovni fakultet Sveuč.

Predavao je na trogodišnjem, a od 1907./8. škol.g. na četvorogodiš-njem šumarskom studiju. Zalaganjem prof. Ivana Partaša i Frana Kesterčaneka, Akademija je dobila 1908. samostalnost pri Mudroslovnom fakul tetu. Obojicu možemo smatrat i utemeljiteljima šumarske nastave na Akademiji i zaslužnima za razvoj hrvatske šumarske nastave. Njihova nastojanja za definitivnim uređenjem šumarske nastave u Hrvatskoj ostvarila su se 1919. u okviru Gospodarsko-šumarskog fakulteta Sveuč. u Zagrebu, zaslugom njihovih nasljednika prof. Đ. Nenadića, A. Petračića i A. Levakovića.

Prvi pročelnik Šum. akademije 1907.-08. bio je Fran Kesterčanek,

Hrvatski šumarski • ivotopisni leksikon

9

a 1908.-09. Ivan Partaš. Partaševa predavanja na aka

demiji iz uređivanja šuma (1900.-1910.) bila su suvremena, a također je unapr i jedio i nas tavu dendrometrije (1899.-1910.), te nas tavu predmeta računanje vrijednosti šuma (1900 . -1910 . ) . Osim spomenu t ih predmeta predavao je uzgajanje šuma (1899.-1900.), uporabu šuma 1899.-1900.), upravu šuma (1900.-1911.), te povijest i literaturu šumarstva (1900.-1908.). Redovito je vodio slušatelje Akademije na tzv. male i velike stručne ekskurzije (Gorski kotar, Hrv. primorje, I s t ra , Lika, Dalmacija , Slavonija, Bosna) i objavio stručne prikaze tih ekskurzija u Šum. listu. Bio je i predstojnik Kabineta za šumsko-uređajnu skupinu predmeta (1900.-1910.) i upravitelj Šumarskog muzeja kao nastavnog objekta Akade- mije (1898.-1911.).

Na Šumarskoj akademiji službovao je do 1911. god. kada je zbog bolesti premješten Šum. odjelu tadašnje hrvatske vlade i tu je ostao do kraja 1912., kada je umirovljen.

Živeći u teškim materijalnim prilikama, umro je 1926. u Zagrebu, gdje je i sahranjen.

Prof. Ivan Partaš bio je i lovac i lovni stručnjak. Objavio je nekoliko korisnih članaka iz lova u Lovačko-ribarskom vjesniku.

Dugi niz godina bio je član ispitnog povjerenstva za polaganje dravnih ispita za samostalno vođenje

šumskoga gospodarstva. Bio je urednik Šumarskoga lista

i Lugarskoga vjesnika od 1899. do sredine 1905. godine, kada je zbog njegove bolesti uredništvo preuzeo Fran Kesterčanek. Surađivao je u Šum. listu (1884.-1910.), Vjesniku za gospodarstvo i šumarstvo Križevci (1888.-1890.) i Lovačko-ribarskom vjesniku (1894.-1898.). Posebnu vri

jednost imaju njegovi članci u Šum. listu iz područja uređivanja šuma i šumarske nastave i znanosti.

Kao dugogodišnji član Hrvat-sko-slavonskog šumarskoga društva (od 1884.) aktivno je sudjelovao u radu s j edn ica odbora i d r u š t v e n i h skupština, a neko vrijeme obnašao je i dužnost tajnika. Zaslužan je za procvat društva i unapređenje društvenih interesa. I otvaranje Šumarskog doma u Zagrebu (1898.) dobrim je dijelom zasluga prof. Ivana Partaša.

RADOVI Pitomi kesten. Vjesnik za gosp. i šu

marstvo, Križevci 1888., s. 33 46. Prirast bora (Pinus sylvestris). Ibid., s.

165 176. Omorika (Picea omorika Pančić). Ibid.,

1888., s. 63 67. Šumske štete od gusjenica i porez na

šume. Ibid., 1890., s. 178 180. Koje su težnje uređenja šumskog gos

podarstva i kako je u tom pogledu sa šumama u Srednjoj Evropi. Ibid., 1890., s. 127 142, 191 193.

0 razvitku i stanju šumarske nauke i literature u Hrvatskoj. Šum. list 1892., s. 59 71.

Jarebica ili Iještarka gluha. LRV 1894., III, 8, s. 113 116.

0 lovnom tvoru ili vretni. LRV 1895., IV, 6, s. 92 94.

0 uzgoju fazana u Hrvatskoj, naposeb u okolici križevačkoj. LRV 1896., V, 7, s. 76 79.

0 trovanju lisica. LRV 1896., V, 2, s. 14 16.

Sova ušara i o lovu šnjom na ptice grabilice. LRV 1896., V, 5, s. 49 51.

Uspjeh trovanja lisica u lovištima učilišta Križevci god. 1895/96. LRV 1896., V, 5, s. 60.

0 postotku kojim se ukamaćuju gla vnice uložene u šume. Šum. list 1896., s. 205 210, 273 278,

0 načinu uređenja šuma stojećih pod osobitim javnim nadzorom. Ibid., 1896., s. 378 389.


10

Kako uplivaju vrste drveća, vrsta uz goja i ophodnja na rentabilitet šumskih glavnica. Ibid. 1896., s. 465 473.

0 rašestarenju na periodički jednake sječive površine, kao zgodnoj i jednostavnoj metodi uređenja visokih šuma koje sječemo čistom i oplodnom sječom. Šum. list, 1897., s. 50 55.

Ratarstvo i lovstvo. Narodno gospodar stveno razmatranje. LRV, 1897., VI, 9, s. 97 100.

Kratki nacrt historijskog razvitka više šumarske nastave i njezino sadašnje stanje. Šum. list 1897., s. 218 226.

Organizacija šum. nastave na Sveu čilištu u Giessenu i pruskih šum. akademija u Eberswaldu i Mutndenu. Šum. list 1897., s. 539 549.

0 lugarnicama i lugarskim tečajevima uz prijedlog kako da se to pitanje kod nas riješi. Ibid. 1898., s. 89 97.

Ettinger, J.: Šumarsko lovački leksikon, (rečen.): Ibid. 1898., s. 359 361.

Naučna osnova za lugarnice odnosno za lugarske tečajeve, unutarnje uređenje, kućni red i zapt u lugarnicama. Šum. list, 1898., s. 221 230

Hrast u visokoj šumi. Ibid., 1898., s. 326 331.

Vriednost novoga t. zv. bezdimnog ba ruta u lovačke svrhe. LRV 1898., VII, 1, s. 1 4.

Propisi o izobrazbi pruskih tzv. šumskih referenata za vrijeme praktičnog bieniuma, prije nego će pristupiti Šum. državnom ispitu. Šum. list 1899.

Iz predavanja o naturalizaciji stranih vrsta šumskog drveća. Ibid., 1900., s. 364 365.

Odgovor na Obzorov članak: O našoj Šumarskoj akademiji. Šum. l ist , 1901. , s. 416 426.

O poučnom putovanju slušača Šu marske akademije zagrebačke u Liku i Hrv. primorje. Šum. list, 1901., s. 89 96, 142 151.

Naši šumarski vježbenici. Ibid. 1902. Adolfo Danhelovskv. Ibid., 1902. Stručni prikaz naučne ekskurzije

slušača Šumarske akademije u Gorski Kotar, Hrvatsko Primorje i Istru. Šum. list, 1902., s. 603 625, 645 661.

Da li je vrijedno gojiti u našim šumama i strane vrste drveća. Ibid., 1902.

Šumska prometala i šumska renta. Ibid. 1903.

O nedavno izašlom Naputku za sastav gospodarskih osnova, odnosno programa, za šume koje stoje pod osobitim javnim nadzorom. Šum. list, 1903., s. 466 489.

Naučno putovanje članova Hrv. slav. šumar. društva kroz Bosnu i Dalmaciju. Ibid., 1903., s. 540 553, 585 609.

0 gospodarstvenom ili unutarnjem podieljenju šuma. lb. , 1904., s. 53 64.

Stručni prikaz poučnog putovanja slušača Šumarske akademije zagrebačke u Slavoniju i Bosnu. Šum. list, 1904., s. 484 506.

Neke misli o shodnim ciljevima su vremene šumarske politike u Hrvatskoj i Slavoniji. Ibid. 1905.

Izvještaj Trgovačko obrtničke komore u Zagrebu o narodno gospodarstvenim prilikama u godini 1908. Šum. list 1910.

LITERATURA ***ŠL: 1886., s. 227; 1887., s. 176; 1890.,

s. 375; 1892., s. 551; 1893., s. 32; 1898., s. 359, 462; 1899., s. 427; 1901., s. 582; 1907., s. 37, 239, 425; 1909., s. 329; 1913., s. 481 .

*** Izvješće o Kr. gospodarskom i šumarskom učilištu i ratarnici u Krievcih za šk. god. 1896/97., Križevci 1897., s. V, 7, 9, 41 .

*** Spomenica o pedese tgodišn j ic i postojanja Kr. višeg gospodarskog učilišta i ratarnice u Križevcu. Križevac 1910., s. 149.

Nenadić, Đ.: Profesor Ivan Partaš (1862 1926). ŠL 1926., s. 576 578.

Borošić, J.: ŠIS, s. 15. Kauders, A.: Šum. bibl. I, s. 44, 57, 117,

125, 144, 182, 200, 226, 245, 262. Kauders, A,: Jubilarna proslava Šum.

društva Hrvatske. ŠL 2 3, 1954., s. 45. ***ŠN, s. 42, 44 46, 56, 67, 98 , 99, 105

107, 109, 110, 167, 266. Klepac, D.: Uređivanje šuma. Zagreb

1965., s. 19, 23, 35, 190. *** Zbornik o stotoj obljetnici šumar

stva jugoist. Slavonije. Vinkovci Slav. Brod 1974., s. 701, 713.

*** Povijest šumarstva Hrvatske 1846 1976., s. 10, 25, 73, 94, 138, 148, 151, 176, 302, 321, 336, 339, 409.

***ŠE 2, 1983., s. 604.


11

Klepac, D.: Šumsko bogatstvo Samo bora. Zagreb 1992., s. 13 14.

*** Zbornik o An tunu Levakoviću. HAZU, Centar za znanstveni rad Vinkovci, 1992., s. 6, 7.

Frković, A.: Bibliografija LRV 1892 1991., Zagreb 1993., s. 142, 152,180, 204, 220, 228, 430.

Husinec, R., Delić, P.: Gospodarsko i šumarsko učilište u Križevcima. MH Križevci 1995., s. 29, 34, 35, 50, 106.

*** HŠD 1846 1996., Zagreb 1996., s. 80 , 85, 99, 102, 107, 109, 110 115, 119, 122, 124, 126, 127, 177.

Klepac, D.: Prvi profesori uređivanja šuma u Hrvatskoj. Povodom 70. godišnjice smrti prof. ing. Ivana Partaša i 30. god. smrti prof. dr. Đure Nenadica. ŠL 3 4, 1996., s. 211 212.

Klepac, D.: Hrvatsko šumarstvo u drugoj polovici XIX stoljeća. ŠL 3 4, 1997., s. 121 124.

Skoko, M.: Fran Zaver Kesterčanek, velikan hrvatskoga šumarstva. ŠL 7 8, 1997., s. 394, 396.

*** SŠN sv. 1, 1998., s. 132, 133, 166, 176, 190; sv. 2, s. 57, 60, 61 , 211, 215, 289, 291, 351 353, 366; sv. 3, s. 255.

PASA, Ernest , (Suza, Beli Mana- stir, Baranja, 31.X.1936.), mr. s e , dipl. ing. šumarstva.

Sin Erno i Marije r. Dion. Mađar, reformist. Potječe iz zemljoradničke obitel j i . Osnovnu je školu završio u Zmajevcu 1957., a Gimnaziju “Ivo Lola Ribar” u Osijeku 1961. godine.

Šumarstvo je studirao na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na SG odjelu 25.11.1966. Magistar znanosti iz oblasti lovstva i zaštite prirode postao je obranom magistarskog rada pod naslovom “Sezonska distribucija i veličina krda europskog jelena (Cervus elaphus L.) u nizinskim šumama bačkog poduna-vlja”.

Prvo zaposlenje dobio je u Lov-no-šum. i poljopr. gospodarstvu “Jelen” Bilje, i to najprije u Radnoj zajednici ZP na poslovima taksacije (1968.-1969.), a zatim kao lovni referent u lovištu “Kozara” Bezdan (1969. -1970.), Lovno-šum. upravi “Tikveš” (1970.-1972.), odnosno u OOUR-u za lovstvo “Kozara” Bezdan (1972.-1979.). Godine 1980. imenovan je d i rektorom OOUR-a za lovstvo i šumarstvo “Kozara” Bački Monoštor, na kojoj dužnosti ostaje sve do 1992. Te godine definitivno napušta LSPG “Jelen”j zaposlivši se u JP “Srbija šume” SG Sombor kao rukovodilac Sektora za lovstvo i ostale resurse. Na tom se mjestu zadržao samo godinu dana, i 1993. zapošljava se u dvjema njemačkim tvrtkama u Budimpešti, radeći na poslovima otkupa, prerade i eksporta mesa divljači te lovno-turističkih usluga.

Za vrijeme rada u LSPG “Jelen” položio je ispit za ocjenjivača lovačkih trofeja i sudjelovao u znanstvenoistraživačkom radu.

RADOVI

Teritorijalnost i areal aktivnosti jelena (Cervus elaphus L.) u nizinskim Sumama bačkog podunavlja, (s Jovanović, V.). Smotra dostignuća u stočarstvu i veterini, Novi Sad 1981., Privredna komora Vojvodine, s. 411 415.

Sezonska distribucija i veličina krda europskog jelena (Cervus elaphus L.) u nizinskim sumama podunavlja; Veličina areala aktivnosti europskog jelena (Cervus elaphus L.) mužjaka, (s Jovanović, V.). XVI. Medu narodni kongres biologa lovne divljači, Strbske Pleso, ČSSR, 1983.

Poremečaji dobne i trofejne strukture srednjodobnih i starih jelena u lovištu LŠG “Jelen”, pod pritiskom visoke lovnoturističke potražnje i realizacije, (s Brna, J. i Urošević, B.). Šum. list 1 2, 1989., s. 27 38.


12

Antropogene promjene uslova staništa i utjecaj na kvalitet trofeja jelenske divljači u lovištu “Kozara”, (s Jovanović, V. i Kalinka, M.). Savjetovanje o lovstvu, Brijuni 1989.

Rika jelena. Trag 1991., s. 5. Zaštita šumskih kultura od visoke div

ljači na području Šum. gospodarstva “Sombor”. Savjetovanje “Stanje i problemi zaštite šuma u Srbiji”, Vrnjačka Banja 1992.

LITERATURA ***ŠL 1989., s. 27, (Bilješka). Maričevič, I.: Kazalo autora i struktura

sadržaja Šum. lista 1976 1995. ŠL 3 4, 1997., s. 188.

*** SŠN 2, 1998., s. 692.

PAŠALIĆ, Julijan, iz Doca, rod. 17.11.1905., dipl. ing. šumarstva.

Šumarstvo je studirao na Gos-podarsko-šumarskom fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1927.-28., a diplomirao 25.VI.1928. Za vrijeme studija bio je demonstrator u Zavodu za uzgajanje šuma (1927.-28.).

Zaposlio se u šumarskoj struci 18.VII.1929. Državni stručni ispit položio je u Beogradu 1932. godine. Od 10.1.1933. radi, kao šum pristav, u Direkciji šuma Cačak (Srbija). Zatim je premješten u Makedoniju, Kotarskom načelstvu Veles, a 1936. Šumarskom odsjeku Banske uprave u Skopju, gdje je 1939. unaprijeđen za šum. višeg pristava. God. 1940. premješten je za upravitelja Šumarije Bugojno (BiH), a 1941. najprije za t aksa to ra Ravnatel js tvu državnih šuma u Mostaru (BiH), a zatim u istom svojstvu u Sarajevo, gdje se nalazio i 1943. godine.

Poslije rata posvetio se radu u drvnoj industriji BiH, pa je iz tog područja napisao i nekoliko članaka.

God. 1938. bio je odbornik Skopske podružnice JŠU, kasnije član HŠD, odnosno Saveza ITŠDI.

VAŽNIJI RADOVI

Obračunavanje faktora potrebnih kod sastavljanja rasporeda pila u jarmu. Šum. list 10 11, 1949., s. 367 369.

Brz i jednostavan način za obračuna vanje "Španunga”. Nar. šumar 1, 1950, s. 16 19, 1. graf.

O širini raspilka kod rezanja oblovine. Ibid., 6, 1950., s. 238 240.

Proizvodnja drvne industrije BiH u toku 1953. god. Ibid., 3 4, 1954., s. 163 166.

LITERATURA ***ŠL 1936., s. 704; 1938., s. 383; 1939.,

s. 326; 1940., s. 189, 565; 1941., s. 328, 459; 1943., s. 24.

Borošič, J.: ŠIS, s. 7, 37, 107, 148. Kauders, A.: Šum. bibliografija II., s.

115, 136, 143, 179, 181, 187, 188. ***ŠN, s. 159, 355; SŠN 2, s. 682. *** Povijest šum. Hrvatske 1846 1976.,

s. 418.

PASIC, Midhat, mr. s e , dipl. ing. šumarstva.

Na Šum. fakultetu u Zagrebu studirao je poslijediplomski studij iz zaštite šuma. Magistrirao je 18.XII. 1984. godine, obranivši magistarski rad pod naslovom “Prilog poznavanju uzročnika polijeganja ponika četinjača u šumskim rasadnicima SR BiH”.

PASIC, Mustafa, (Golubić, Bihać, BiH, 7.II.1928.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Muhamedov. Realnu gimnaziju završio je u Bihaću (BiH) 1948. godine.

Studirao je na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Sarajevu, a zatim je prešao u Zagreb. Pri prijelazu priznato mu je šest semestara. Diplomirao je na Šumarskom odjelu Poljoprivredno-šumarskoga fakulteta u Zagrebu 13.XI.1952. godine.


13

PAUER, Aleksandar - Miroslav, (Zagreb, 4.IX.1930.), dipl. ing. šumarstva.

Slovenske narodnosti i državljanstva. I. gimnaziju završio je u Zagrebu 1951. godine. Studirao je na Poljoprivredno - šumarskom fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1954.-55., na Šumarskom odjelu, a diplomirao 7.V.1959. na ŠG odsjeku.

Prema nepotpunim podacima, poslije diplomiranja živi i radi u Sloveniji, u Novoj Gorici. Bio je ondje niz godina ravnatelj Srednje drvarske škole. Sada je u mirovini (1998.).

RADOVI

Stručna ekskurzija apsolvenata šumsko gospodarskog smjera, Poljopr. šumarskoga fakulteta u Zagrebu, (sa Plančić, V.). SL 7 8, 1956., s. 238 245.

LITERATURA *** ŠN, s. 369; SŠN 2, 1998., s. 689. *** Povijest šum. Hrvatske 1846 1976.,

Zagreb 1976., s. 418.

PAUKOVIC, Antun, iz Tounja kod Ogulina, rod. 5.XII.1899., dipl. ing. šumarstva.

Šumarstvo je apsolvirao 1922.-23., a diplomirao 13.11.1928. na Šum. odjelu Gospodarsko - šum. fakulteta u Zagrebu (prema Borošiću diplomirao je u Beogradu 1929.).

Zaposlio se u državnoj službi 2 .XII .1928. Državni s t ručni ispit položio je u Beogradu 1931. godine. Od 4.1.1932. radi kao šum. pristav i upravitelj Šumarije Ogulinske imovne općine u Ogulinu. God. 1935. premješten je Kotarskom načelstvu u Fuži-nama. Od 1936. do 1940. radi u šumarijama Otočac i Donji Lapac, Direkcije šuma na Sušaku, a od 1940. do 1941. kao šum. viši pristav upravitelj je Šumarije Brodske imovne općine u

Pleternici. Za upravitelja Šumarije “Dobra” u Ogulinu postavljen je 1942., gdje se nalazio i 1943. godine.

Za vrijeme II. svj. rata bio je član HŠD, a 1946. prisustvovao je skupštini Šumarske sekcije DIT-a NR Hrvatske u Zagrebu.

LITERATURA ***ŠL 1935., s. 480; 1936., s. 214; 1937.,

s. 44; 1939., s. 714; 1940., s. 269, 327;1942., s. 93; 1943., s. 24, 268.

Borošić, l: ŠIS, s. 11, 72, 104, 148. ***ŠN, s. 354. *** Zbornik o stotoj obljetnici šumar

stva jugoist. Slavonije. Vinkovci Slav. Brod, 1974., s. 538, 543.

PAUKOVIC, Ljiljana, (Karlovac, 13. III.1940.), dipl. ing. šumarstva.

Studirala je na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirala je na na ŠG odjelu l l .X.1966.

PAULUS, Jadranko, (Nova Gradiška, 13.IX.1963.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Vinka, zanimanjem vozača. Hrvat. Škol.g. 1982.-83. upisao se na Šumarski fakultet u Zagrebu. Diplomirao je na Šumarskom odjelu 17.XI. 1992. godine iz uređivanja šuma. Obranio je diplomski rad pod naslovom “Struktura sastojina u GJ Dotršćina -NPŠO Zagreb”.

Zaposlen je u Šumariji Nova Gradiška (1994.).

LITERATURA ***ŠL 1 2, 1995., s. 61 *** SŠN 2, 1998., s. 701.

PAULUŠA, Dragut in , vid. 3. knj., s. 335.

PAUNAVAC, Stevo, (Donja Rastuša, 16.VIII.1959.), dipl. ing. šumarstva.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na Šumarskom odjelu 16.11.1987. godine.


14

PAUSA (PAUZA), Gus tav , (Prod-lik, Češka, 19.1.1845. - 12.IV.1888.), nadšumar.

Šumarstvo je završio 1867. na Šum. učilištu Aussee. Državni ispit za samos ta lno vođenje šum. gospodarstva položio je 1868. godine.

Kao šum. vježbenik radio je u Pernsteinu, a zatim na dobru grofa Mittrowsky-a kao šum. pristav, te kao šum. mjernik i procjenitelj kod Grada Olomuca (Češka).

Sedamdesetih godina XIX. stoljeća dolazi u Hrvatsku, koju prihvaća kao svoju domovinu i radi na unapređivanju hrvatskoga šumarstva.

Radio je kao mjernik i šumarski upravitelj posjeda Zagrebačkog kaptola u Varažd. Toplicama, a zatim kao šumar u Varaždinu. Kratko vri-jeme (17.IX. - 5.X.1874.) bio je upravi-telj Gospodarstvenog ureda Križe-vačke imovne općine u Bjelovaru. Nakon toga pre laz i u službu I I . Banske imovne općine u Petrinji, gdje je radio do svoje prerane smrti (1888.) kao n a d š u m a r i upravi te l j Gospodarstvenog ureda.

Za Imovnu općinu u Petrinji sastavio je osnovu za uređenje šum. gospodarstva i tako pridonio racionalnom gospodarenju.

Pisao je raznovrsne šumarske stručne rasprave. Običavao je svoje tvrdnje dokazivati primijenjenom (šumarskom) matematikom. Godine 1882. objavio je “Skrižaljke rastenja i prihoda šuma za porabu kod procjene i uređenja šum. gospodarstva” koje su tada bile značajan doprinos šumarskoj struci.

Surađivao je u “Šum. l istu” (1877.-1887.) i objavio tridesetak članaka iz područja uzgoja šuma, meteorologije, pošumljavanja krša, isko-rišćivanja šuma, trgovine, dendrometrije, uređivanja šuma, šum. građevinarstva, šum. politike, uprave i na

stave. U bečkom šumarskom časopisu "" sterreichische Vierteljahresschrift fur Forstwesen” objavio je, prema Kaudersu, šest članaka (1882., 1883.).

Bio je član ispitnog povjerenstva za državne stručne ispite, uvaženi član HSŠD (od 1877.) i društveni odbornik (1879.-1882.).

VAŽNIJI RADOVI

Obračunavanje drvne množine poje dinih odjelah sastojine za pokriće godišnje periodične sječine, nadalje način kojem valja pravac sječini obilježiti. SL 1877., s. 213 216.

Stovarište tehn. drva u Sisku s pogledom na opstoječi običaj trgovine. Šum. list 1877., s. 219 224.

II. ban. imov. občina i njezini čisti dohodci. Šum. list 1878., s. 208 219.

Popravljena sprava za ustanovljenje promjera pojedinog debla. Šum. list 1878., s. 97 99.

Istraživanje posljedaka postignutih prigodom prorjedivanja mladih sastojina. Šum. list 1878., s. 228 234.

Bilješke o odnošaju medu količinom, te žinom itd. sjemenja od drveča. ŠL 1879., s. 227.

Osvrt na dojakošnji uspjeh radnja ka tastera zemljarinskoga u bivšoj Vojnoj krajini. Šum. list 1880., s. 327 337.

Osvrt na ciene šumskih proizvoda god. 1879. i 1880. na sisačkom trgu. Šum. list 1880., s. 45 i 1881., s. 54.

Šumsko parovozne željeznice. Šum. list 1880., s. 49 71 .

Bukvica. Šum. list 1880., s. 226 227. Šumsko uzgojne crtice iz banskog ok

ružja. Šum. list 1881., s. 283 289. Skrižaljke rastenja i prihoda šuma za

porabu kod procjene i uređenja šum. gospo darstva. Zagreb 1882.

Pougljivanje u banskoj Krajini. Šum. list 1883., s. 275 278.

Aus dem Forstenrichtungswesen des ehemaligen Banat Grenz districtes. Oesterr. V. f. F. XXXIII, pp. 51 89, Wien, 1883.

Der Holzkohlungsbetrieb bei der Ter gover Eisenhuttengewerkschaft in Banat


15

district. Oesterr. V. f. F., XXXIII, pp. 259 263, Wien, 1883.

Jedna o novčanoj vriednosti šumske paše. Šum. list 1885., s. 297 300.

Radnje oko pošumljenja krša u Kranj skoj god. 1885. Šum. list 1886., s. 281 282.

Nižji državni ispiti za lugarsko i šu marsko pomoćno osoblje. Šum. list 1886., s. 60 61 .

Meteorološka opažanja pogledom na šumsko gospodarstvo. Šum. list 1887., s. 261 272, 307 322.

Preslerov svrdao, koji rabi za izmjeru i proračunavanje drvnog prihoda. Šum. list 1887., s. 141 148.

Skrižaljka rastenja i prihoda šuma. Šum. list 1894., s. 432 435.

LITERATURA *** ŠL 1882., s. 221, 227, 234, 237;

1886., s. 227. *** Osobne viesti. Gustav Pausa. In

memoriam. ŠL 5, 1888., s. 222 223. *** Iskaz preminulih članova HSŠD

(1876 1900). ŠL 1, 1901., s. 48 . Kauders, A.: Šum. bibl. L, s. 27, 37, 57,

66, 91 , 98 , 106, 117, 118, 125, 126, 132, 138, 144, 159, 170, 182, 212, 262.

Klepac, D.: Uređivanje šuma. Zagreb 1965., s. 35.

*** Sto godina šumar. Bilogorsko pod ravske regije. Bjelovar 1974., s. 70.

*** Zbornik o stotoj obljetnici šum. jugoist. Slavonije, 1974., s. 701, 703.

*** Povij. šum. Hrvatske 1846 1976., Zagreb 1976., s. 20, 22, 60, 69, 92, 131, 141, 146, 187, 205, 212, 271, 409.

PAVČIĆ, Petar , (Bapska, Ilok, 26.1. 1927.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Stjepana i Terezije r. Mi-haljević. Hrvat, hrvaskoga državljanstva, rimokatolik. Potječe iz zemljoradničke obitelji. Osnovnu školu završio je u rodnoj Bapskoj 1938. godine. Na Nadb. klasičnoj gimnaziji maturirao je u Zagrebu 1947.

Šumarstvo je studirao na Šumarskom fakultetu Sveuč. u Zagrebu.

Apsolvirao je škol.g. 1950.-51., a diplomirao 4.XII.1952.

Od 1.1.1953.g. zaposlen je kao pripravnik u Šumariji Vrbanja, ŠG “Spačva” Vinkovci. Već 1.V.1953. postaje upravitelj Šumarije Otok, istoga gospodarstva. Od 1.V.1955. na radnom je mjestu upravitelja Šumarije Stari Mikanovci, ustanove sa samostalnim financiranjem. Od 1.IV.1962. stupa na dužnost referenta za analizu tržišta u prodajnoj službi kombinata ŠPIK “Spačva” Vinkovci, a 1963.g. prešao je na radno mjesto planera i a n a l i t i č a r a u Tehn ičkom u r e d u šumarstva istog kombinata. Od 1973. rukovoditelj je interne kontrole u ŠG “Hrast” Vinkovci, a 31.111. 1991. god. odlazi u mirovinu, koju provodi u Vinkovcima.

LITERATURA ***ŠN, s. 365; SŠN 2, 1998., s. 688. *** Zbornik o stotoj obljetnici šum. ju

goist. Slavonije, 1974., s. 644.

PAVELIĆ, Dami r , (Zagreb, 3.II. 1959.), dipl. ing. šumarstva.

Otac Juraj bio mu je stroj. tehničar. Hrvat. Srednju naobrazbu postigao je u Zagrebu u Metalskom školskom centru. Maturirao je 1978.g.

Studirao je šumarstvo na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 21. 11.1983. iz kolegija parkiranje i oblikovanje prostora. Napisao je i obranio diplomski rad “Cedrovi (Cedrus sp.) u parkovima grada Zagreba”.

Zaposlen je (1995.) kao revirnik u Šumariji Zagreb, UŠ Zagreb.

LITERATURA ***ŠL 1 2 , 1995., s . 65. *** SŠN, sv. 2, Zagreb 1998., s. 697.


16

PAVELIĆ, Dujo, (Trnovac, Gospić, 18.11.1933.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Ante i Anice r. Tomljenović. Hrvat, katolik. Potječe iz zemljoradničke obitelji. Osnovnu školu završio je u Trnovcu 1944., a gimnaziju u Gospiću 1953. godine.

Šumarstvo je studirao na Poljo-privredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1957.-58., a diplomirao na upravo osamostaljenom Sum. fakultetu 30.IV.1960.

Prvo zapos lenje dobio je u Šumskom gospodars tvu Karlovac 1960. U jesen iste godine odlazi na odsluženje vojnog roka. Po povratku, u jesen 1961.g. radi na uređivanju šuma, a u studenome 1961. postavljen je za upravitelja Šumarije Krašić. Krajem 1964.g. prelazi na mjesto upravitelja Šumarije Jastrebarsko, gdje ostaje šesnaest godina. God. 1980. postavljen je za direktora Poslovne zajednice šumarstva i drvne industrije u Zajednici općina Karlovac, koja je tada prerasla u SOUR čiji je predsjednik bio godinu dana. God. 1985. izabran je za direktora OOUR-a za uzgoj i zaštitu šuma u Jastrebarskom koji je pokrivao cijelo područje ŠG Kar lovac . Ustanovljenjem JP “Hrvatske šume”, postavljen je za šefa Razvojno - planskog odjela u UŠ Karlovac, s koje je dužnosti otišao u mirovinu 6.II.1998.g.

Između 1965. i 1976. bio je član odbora za šumarstvo u Republičkoj komori i potpredsjednik Skupštine općine Jastrebarsko. U sredini gdje je bio zaposlen aktivan je kao kulturni djelatnik, a radio je i na unapređivanju turizma i vatrogastva.

Objavio je više članaka i nekrologa u stručnom tisku. Od 1992. do 1995. surađivao je kao koordinator sa stručnjacima Šum. fakulteta u Zagrebu i Šum. instituta Jastrebarsko te Javnog vodoprivrednog poduzeća na

i z rad i s tud i je o u n a p r e đ e n j u gospodarenja šumama pokupskog bazena, u kojoj je autor priloga iz povijesti. U siječnju 1995., kao stručni suradnik, radio je s ekipom HTV, prilog o općekorisnom djelovanju šuma i na snimanju filma o Banu Jelačiću u svetojanskom kraju kod Jastrebarskog.

Sudjelovao je na raznim skupovima i savjetovanjima u zemlji i inozemstvu i na 18. kongresu IUFRO u Ljubljani.

Član je HŠD, koje mu je 1997. dodijelilo Pismeno priznanje i Srebrnjak Kralj Tomislav za višegodišnji rad na dobrobit šumarske struke.

RADOVI

Sume pokupskog bazena povijesne i gospodarske prilike. (s Mrzljak, I. i Maradin, J.). Radovi ŠIJ, Vol. 31, br. 1 2, s. 1 15, Jas trebarsko 1996.

LITERATURA ***ŠN, s. 371; SŠN 2, 1998., s. 697. ***ŠL 12 /95 . , s. 65. *** HŠD 1846 1996., s. 299, 331, 337,

370, 410. ***ŠL 1997., s. 322.

PAVELIĆ, Jura j , starij i , (Krivi Put, Senj, 29.V.1920. - Senj, 18.IX.1987.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Jurja i Ivke r. Prpić. Hrvat, ka to l ik . Otac mu je bio ruda r u Americi, a majka domaćica. Osnovnu je školu završio u Krivom Putu 1931., a realnu gimnaziju u Senju, 1940.g.

Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno - šum. fakultetu u Zagrebu. Za vrijeme studija pripadnik je Hrvatske domobranske vojske (10.VI.1943.-6.V.1945.) pa je, uspostavom nove vlasti, bio strpan u logor u trajanju od pet mjeseci. Nakon toga završio je studij i apsolvirao škol.g. 1946.-47.,


http://18.IX.1987

17

a d ip lomirao na ŠG odsjeku 2 9 . X.1948.

Prvo zaposlenje u državnoj službi dobio je u svojstvu upravitelja Arboretuma Trsteno odmah nakon diplomiranja. Uz uobičajene poslove o-bavlja nadzor nad provedbom opširnih građevinskih radova, osniva prve pokusne plohe u svrhu znanstvenih istraživanja te izlučivanja kvalitetnih s jemenskih s t aba la za dobivanje sjemena.

God. 1950. odlazi za upravitelja Šumarije Brinje (1950. - 1958.), a nar e d n e dvije godine rad io je kao tehnički direktor DIP-a Senj.

Reorganizacijom šumarstva i osnivanjem šumskih gospodarstava 1.VII.1960. biva imenovan za prvog direktora ŠG Senj, na kojoj je dužnosti sve do umirovljenja, 20.II.1979.g.

Sudjelovao je na mnogim stručnim i znans tven im skupovima u zemlji (Ohrid 1954., Bled 1958.) i inozemstvu (Poljska, Kanada , Sovjetski savez). Za primjerene zasluge na unapređenju šumarstva dobitnik je Zlatne plakete i povelje Saveza DIT Hrvatske 1976.

LITERATURA ***ŠL 1952., s. 73. ***ŠN, s. 362; SŠN 2, 1998., s. 687. Piškorić, 0.: Dvadeseta godišnjica

Velebitskog botaničkog vrta. SL 5 6, 1988., s. 277 279.

Ivančević, V.: Velebitski botanički vrt. “HŠ”, Senj 1997., s. 22, 28.

PAVELIĆ, Juraj, mladi, (Senj, 18.11. 1955), dipl. ing. šumarstva.

Sin Jurja i Danice r. Prpić. Hrvat, rimokatoličke vjere. Otac mu je bio šumski poslovođa (lugar), a majka trgovkinja. Osnovnu i srednju školu završio je u rodnom Senju. Matu

rirao je na realnoj gimnaziji, prirodoslovno - matematičkog usmjerenja, 1974. godine.

Šumarstvo je studirao na Šumarskom fakul te tu Sveuči l iš ta u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu 14.XI.1979.g. Na istom fakul te tu pohađao je i poslijediplomski studij (1995.) iz područja uređivanje šuma.

Prvo zaposlenje u struci dobiva u prosincu 1979. u ŠG Senj - Šumarija Krasno, kao referent za iskorišćivanje šuma. Nakon sedam mjeseci rada odlazi na odsluženje vojnog roka, a u lipnju 1981. vraća se u SG Senj, u Odjel za uređivanje šuma, vršeći tak-sacijska mjerenja u vinodolskim i kras-narskim prebornim i mediteranskim šumama na kršu.

Opredijelivši se na poslove uređivanja šuma, 22.VI.1982. prelazi u ŠG Zagreb, u Odjel za uređivanje šuma, u kojem radi neprekidno 16 godina. Prvih godina obavlja poslove taksatora, da bi 1983. bio unaprijeđen na radno mjesto samostalnoga taksatora, a od kolovoza 1992. za rukovoditelja odjela. Uz tu dužnost, od sredine 1997., pomoćnik je upravitelja UŠ Zagreb za uređivanje šuma, ekologiju, lovstvo te pravne, kadrovske i opće poslove.

Od 1982. do 1992. kao taksator, odnosno samostalni taksator u zagre-


18

bačkoj “sekciji” proveo je sve uređivačke poslove u 22 gospodarske jedinice na površini od 27.819 ha. U posljednjem 5-godišnjem razdoblju (1992.-1997.), kao voditelj Odjela za uređivanje šuma za 25 gosp. jednica (55.078 ha) provodio je organizaciju, nadzor i kontrolu radova, a za većinu gosp. jedinica odredio je koncepciju izlučenja sastojina, način i smjernice gospodarenja te načinio korekciju uredajnih zapisnika.

Uz te poslove dipl. ing. Juraj Pavelić je 1995. i 1996. radio na Osnovi područja, posebice na koncepciji etata i uzgojnih radova za šume US Zagreb. Kako sve to nije bilo lako ni

jednostavno, ukazuje činjenica da zagrebačka uprava šuma danas u sastavu “Hrvatskih šuma”, zbog svojih povijesnih, ekoloških i ekonomsko - demografskih razloga, ima na svom području najsloženije i s uređivačkoga gledišta (područje velegrada!) najzahtjevnije šume (Park prirode Medvednica, park - šume grada Zagreba, GJ Žutica, Turopoljski lug, Žumberak, Ivančica i dr.).

Sudjelovao je na više domaćih znanstvenih i stručnih skupova, od kojih bilježimo: Simpozij šumarstva na Brijunima (1993.), Dani hrvatskoga šumars tva u Novom Vinodolskom (1996.) i znanstveno savjetovanje u povodu 150. obljetnice HŠD (1996.), zatim međunarodni simpozij Vodopr iv reda i šumars tvo u Zagrebu (1996.) i dr. Kao član HŠD, podružnica Senj, 198L bio je na višednev-noj ekskurziji u Cehoslovačkoj.

RADOVI

Treba li Žumberak sa Samoborskim gorjem proglasiti parkom prirode, (s Farkaš, N.). Hrvatske šume 54 55, 1995., s. 25.

Park prirode Medvednica zagrebačko zeleno izletište, (s Mrkobrad, M.). Hrvatske šume 3 4, 1997., s. 27 29.

LITERATURA ***ŠL 1 2 , 1995., s. 64. Matić, S., Prpić, B.: Program njege,

obnove i održavanja park šuma u području Grada Zagreba. ŠL 5 6, 1997., s. 241.

PAVELIĆ -PRIBANIĆ, Ružica, (To-unj, Ogulin, 10.1.1962.), dipl. ing. šumarstva.

Kći Franje i Marije r. Ožanić. Hrvatica, rimokatoličke vjere. Potječe iz radničke obitelji. Osnovnu školu završila je u Tounju 1977., a srednju školu za šumarskog tehničara polazila je u Ogulinu i Karlovcu gdje je i maturirala 1981. godine.

Diplomirala je šumarstvo na Šumarskom faku l te tu u Zagrebu 1986. godine.

Pripravnički staž odradila je u UŠ Sisak, u Službi za uređivanje šuma, a nakon toga od 1987.g. radi u istoj službi, ali u UŠ Zagreb, kao stručni suradnik za praćenje osnova gospodarenja šumama.

LITERATURA ***ŠL 1 2/95., s. 64. *** SŠN 2, 1998., s. 698, (Pribanic).

PAVEŠIĆ, Marijan, vid. 3. knj., s. 336.

PAVIČIĆ, Anka, (Zagreb, 31.VIII. 1952.), dipl. ing. šumarstva.

Kći Josipa. Hrvatica. Potječe iz radničke obitelji. Gimnaziju je završila u Novskoj 1972. godine. Studirala je na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirala je na Šumsko-uzgojnom odjelu 30.V.1977.

PAVIČIĆ, Darko, (Slavonski Brod, 13.VI.1958.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Marka i Ankice r. Franj-ković. Hrvat , katolik. Otac mu je građevinski tehničar, a majka službenica. Osnovnu školu završio je u


19

Slavonskom Brodu 1973., a Gimnaziju “Zlatko Šnajder” 1977. u istom gradu.

Diplomirao je šumarstvo na ŠF u Zagrebu 10.III.1983. godine.

Dana 5.V.1983. zaposlio se u ŠG Slavonski Brod, obnašajući dužnost pomoćnika upravitelja u šumarijama Oriovac, Trnjani, Slavonski Brod i PJ “Transport i mehanizacija”, u kojoj je šest mjeseci bio i v.d. upravi tel ja . Od siječnja 1991. do lipnja 1995. upravitelj je Šumarije Oriovac, Uprave šuma Vinkovci, a od 1.VII.1995. upravitelj je Šumarije Cres - Lošinj, UŠ Buzet.

Ljubitelj je prirode, ribolovac, otac dvoje djece sa kojima, uz suprugu inženjerku, zaposlenu u istoj šumariji, živi i radi u Malom Lošinju.

LITERATURA ***ŠL 1 2/95., s. 58. *** SŠN 2, 1998., s. 697.

PAVIČIĆ, Franjo, (Donja Stubica, 7.IV.1923.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Milin. Hrvat. Gimnaziju je završio u Gospiću 1949. godine. Studirao je na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1951.-52. na Šumarskom odjelu, a diplomirao 4.XII.1952.


PAVIČIĆ, Igor, (Bjelovar, 30.XII. 1965.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Zelimira. Hrvat. Roditelji su mu zanimanjem trgovci . Srednju Šumarsku školu polazio je u Karlovcu i maturirao 1984.

Šumarstvo studira na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na Šum. odjelu 26.IX.1996. god. iz područja uređivanje šuma. Obranio je diplomski rad pod naslovom "Sušenje hrasta lužnjaka u slivu rijeke Česme”.

PAVICIC, r. LONCARIC, Marijan-ka, (Reka, Koprivnica, 1.II.1958.), dipl. ing. šumarstva.

Kći Stjepana i Zore. Hrvatica, katolkinja. Potječe iz zemljoradničke obitelji. Osnovnu školu završila je u Koprivnici 1973., a Gimnaziju “Ivo Marinković” 1977. godine.

Diplomirala je šumarstvo na Šum. fakultetu u Zagrebu 1983. iz područja genetika s oplemenjivanjem drveća. Napisala je i obranila diplomski rad pod naslovom “Prikaz dostignuća na oplemenjivanju listača brzog rasta kontroliranom hibridi-zacijom”.

Od studenog 1983. do lipnja 1995. radila je u Dl “Slavonija” u Slavonskom Brodu na mjestima tehno-loga u proizvodnji parketa i pilani, gdje je godinu dana obavljala dužnost v.d. direktora p.j . Parketarija. Od kolovoza 1995. radi u Šumariji Cres -Lošinj, Uprave šuma Buzet, na radnome mjestu revirnika u GJ Cikat i Punta Križa.

Živi u Malom Lošinju, udana je te ima dvoje djece.

PAVIČIĆ, Milan, (Požega, 26.V. 1956.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Nikole i Kate r. Tomlje-nović. Hrvat, hrvatskoga državljanstva, katolik. Otac mu je bio služ-


http://26.IX.1996

20

benik, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Sesvetama 1971., a Srednju šumarsku školu u Delni-cama 1975. godine.

Šumarstvo je diplomirao na Šum. fakultetu u Zagrebu 14.V.1990.

Od 1981. god. zaposlen je u Šumariji Zagreb na poslovima izgradnje ces ta i kao poslovođa za iskoriš-ćivanje šuma. God. 1985. i 1986. glavni je poslovođa za iskorišćivanje šuma Šumarije Zagreb. Od 1987. do 1991. radio je na svim poslovima na uređivanju šuma u UŠ Zagreb. Od 1992. god. revirnik je u Šumarji Dugo Selo.

Stalni je sudski vještak na području šumarstva.

PAVIĆ, Ivan, (Gorjani, Đakovo, 29. III.1947.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Ivana i Kate r. Stipanović. Hrvat, hrvatskog državljanstva, rimokatolik. Potječe iz seoske obitelji. Osnovnu školu završio je u rodnome mjestu 1960. U gimnaziji, prirodno-matematičkog smjera, maturirao je 1964. godine u Đakovu.

Diplomirao je šumarstvo, ŠG smjer, na Šum. fakultetu u Zagrebu, 21.111.1973. Kao student, 1968./1969., bio je p r e d s j e d n i k Udružen ja studenata šumarstva i drv. industrije Jug. Od 1974. do 1979. radi kao up

ravitelj pilane u sastavu Tvornice pokućstva “Stjepan Geli” u Đakovu, a kasnije kao direktor Komercijalne službe u istom poduzeću. God. 1990. osniva vlastitu firmu za proizvodnju i promet drvom, “Tilia” d.o.o.; postavši samostalni poduzetnik radi na mjestu direktora poduzeća.

Član je Hrvatske seljačke stranke i obnaša dužnost tajnika Osječko - baranjske županijske organizacije.

Od 1993. do 1997. godine bio je načelnik općine Gorjani.

PAVIĆ, Mirko, (Đakovo, 12.11.1910.-Zagreb, 15.11.1982.), dipl. ing. šumarstva, profesor.

U Đakovu 1921 . završio je pučku školu, a gimnaziju je polazio u Osijeku i Požegi, gdje je maturirao 1929. godine.

Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno - šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1932.-33., a diplomirao 6.li.1934. godine.

Nakon odsluženoga đačkog vojnog roka u Bileći, zaposlio se 1935. u poduzeću “Krndija” u Našicama na mjerničkim poslovima. Krajem 1937. dobio je mjesto u Direkciji šuma u Banja Luci, gdje do 1941. radi u Odsjeku za taksaciju. U vrijeme NDH radi u Šumskoj upravi u Banja Luci sve do kraja rujna 1944. Zatim rukovodi na oslobođenom teri tori ju šumarskim tečajevima za lugare u Prijedoru i tu počinje njegov put profesora, kojemu je posvetio ostatak života. Poslije rata postavljen je za šumarskog referenta Okružnog NO u Bihaću. U studenome 1945. odlazi u Sarajevo za upravitel ja Lugarske škole gdje ostaje tri godine, a onda je premješten u Srednju šumarsku školu u Sarajevu. God. 1951. prelazi u Zagreb za profesora Srednje drvno-industrijske škole za finu obradu drva,


21

gdje predaje t ehn ičke p redmete : oruđa i strojarstvo. Na toj dužnosti ostaje sve do umirovljenja 1975. godine.

LITERATURA Borošić, l: ŠIS, s. 8. ***ŠN, s. 358, 587; SŠN 2, s. 684. M.M.: In memoriam Pavić, Mirko, dipl.

inž. šumarstva (1910 1982.), ŠL 9 10/86., s. 500.

PAVIĆ, Svetozar, (Sred. Polje, 17. XII.1941.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šumarskom fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu 30.V.1969. godine.

PAVIĆ - DERENČINOVIĆ, Arinka, vid. 3. knj., s. 337.

PAVISIĆ, Ana, (Donja Varoš, Stara Gradiška, 13.III.1957.), dipl. ing. šumarstva.

Kći Karla. Nakon završene gimnazije upisala se na Šumarski fakultet Sveuč. u Zagrebu škol.g. 1975-76. Diplomirala je 18.11.1981. na ŠG odjelu.

PAVLAK, Marko, dipl. ing. šum. Na Šumarskom odjelu Poljo

privredno - šumarskoga fakulteta u Zagrebu diplomirao je 14.III.1952.g.

Prema nepotpunim podacima proizlazi da radi u drvnoj industriji.

U Šumarskom društvu Gospić 1962. izabran je za predsjednika, a na skupštini tog društva 1963. održao je referat “Prerada drveta na pilanama potočarama u Lici”.

LITERATURA *** HŠD 1846 1996., s. 280, 406, 407.

PAVLEK r. PETERKOVIĆ, Nadia, vid. 3. knj., s. 337-338.

PAVLEŠIĆ, Zdravko, vid. 3. knj., s. 338.

PAVLETIC, Frane, (Pula, 1909.-1974.) dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljoprivredno-šumarskom fakul te tu u Zagrebu . Apsolvirao je škol.g. 1932.-33., a diplomirao na Šumarskom odjelu 21 . VI.1934. god.

Prema dostupnim nam podacima 1940. premješten je kao šum. vježbenik od Šumarije Otočke imov. općine u Korenici Kotarskom na-čelstvu u Benkovac.

U istom svojstvu 1941. radio je kod Kotarskog načelstva u Ivancu i kao upravitelj Državne šumarije u To-mislavgradu; 1942. vraćen je u Ivanec, 1943. premješten je u Šumariju Bos. Novi, a iste je godine, kao šum. viši pristav, postavljen za upravitelja Šumarije Dvor.

Bio je član HŠD. Umro je 1974. godine.

LITERATURA Borošić, /.: ŠIS, s. 8 (IV. god.). ***ŠL 1940., s. 190, 565; 1941., s. 154,

503; 1942., s. 127, 333; 1943., s. 24, 95, 267. ***ŠN, s. 358; SŠN 2, 1998., s. 684. *** In mem. amicis. ŠL 1974., s. 469.

PAVLICA, Ante, vid. 3. knj., s. 338-339.

PAVLICA, Viktor, vid. 3. knj., s. 339-340.

PAVLIĆIĆ, Ivan, (Slunj, 29.V.1962.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Nikole i Ane r. Franjković. Hrvat, katolik. Otac mu je bio službenik, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Rakovici 1976., a srednju Šumarsku školu u Karlovcu 1981. godine.

Diplomirao je šumarstvo na Šum. fakultetu u Zagrebu 28.VII. 1987. iz područja šumarske fitoceno-logije. Napisao je i obranio diplomski


22

rad pod naslovom "Istraživanje šumske vegetacije u specijalnom rezervatu »Laudonov Gaj«".

Rad u struci započeo je kao pripravnik u Šumariji Slunj 1987., od 1988. radi u šumariji Rakovica kao poslovođa, a 1991. postaje njezin upravitelj . Nakon progonstva zbog ratnog djelovanja, od 1.XI.1991. do veljače 1994. radi u Šumariji Jastre-barsko, kao pomoćnik upravitelja šumar i je . U međuvremenu ( l .XI . 1992.-1.I.1994.) bio je u postrojbama Hrvatske vojske.

Od veljače 1994. obnaša dužnost upravitelja Šumarije Draganić, a od 5.VIII.1995. upravitelj je Šumarije Rakovica, UŠ Karlovac.

LITERATURA ***ŠL 12, 1995., s. 66. *** Posl. izvješće “HŠ" 1995., s. 63. *** SŠN 2, Zagreb 1998., s. 698.

PAVLIC, Ante, iz Konjica (BiH), rod. 13.XII.1887., šum. ing., viši šum. savjetnik.

Apsolvirao je 1912 na četvoro-godišnjoj Šum. akademiji u Zagrebu. Kraljevsko - ugarski ministar za poljodjelstvo imenovao ga je besplatnim kr. ug . šumarsko- inžen je r sk im vježbenikom kod Šum. ureda u Szaszse-besu (Mađarska), gdje je počeo raditi

2.IV.1913. “Ovo je prvi slučaj da je svršeni s luša te l j zagrebačke Šumarske akademije primljen u državnu službu te je time otvoren put i ostalim šum. akademičarima da budu u državnu službu primani. Tako je ostvarena davna želja svih članova HSŠD”, (ŠL 1913., s. 211.).

Državni stručni ispit položio je u Zagrebu 1916. godine.

U tijeku radnog vijeka često je premještan: 1917. god. premješten je iz Kudsija za upravitelja Šumarije Udbina, 1919. unaprijeđen je za šum. inženjera, 1921. bio je upravitelj Državne šumarije Ivanska kod Bjelovara, 1923. postavljen je za šum. nad-inženjera kod Direkci je šuma u Zagrebu, gdje je 1925. promaknut za šum. savjetnika; 1927., kao upravitelj Šumarije Garešnica, premješten je za kotarskog šum. referenta u Krapinu; 1928. postavljen je za upravitelja Šumarije Pitomaca; 1929. radio je kao kotarski referent u Samoboru, a od 1930. do 1939. nalazio se kod Šum. odsjeka Banske uprave u Zagrebu, u zvanju šum. savjetnika.

Od 1939. do 1940. radio je kod Odsjeka za vrhovni šumarski nadzor Ministarstva šuma i rudnika u Beogradu, gdje je unaprijeđen za višeg šum. savjetnika. God. 1940. premješten je Šum. odsjeku Banske uprave u Novom Sadu, gdje je i umirovljen. Godine 1943. živio je u Zagrebu.

Bio je aktivan član tadašnjeg HSŠD, odnosno JŠU, a kasnije član HŠD. Obnašao je i dužnost č lana Nadzornog odbora (1933., 1945.). Zabilježena je njegova pr isutnost skupštini Šumarske sekcije DIT-a NR Hrvatske u Zagrebu 1946. godine.

LITERATURA ***ŠL 1913., s. 211; 1917., s. 188; 1919.,

s. 314; 1921., s. 208; 1923., s. 310; 1925., s. 366, 554; 1926., s. 343; 1927., s. 262; 1928., s. 59; 1929., s. 357; 1934., s. 530; 1937., s.


23

545; 1939., s. 596; 1940., s. 367, 460; 1943., s. 24; 1945., s. 79.

*** Iskaz članova HSŠD, ŠL 1915. Borošić, l: ŠIS, s. 4, 57, 88, 133, 148. ***ŠN, s. 103; SŠN 2, 1998., s. 124. *** HŠD 1846 1996., Zagreb 1996., s.

236 (kao Pavlović Ante!).

PAVLIĆ, Ivo - Iko, vid. 3. knj., s. 340-341.

PAVLIĆ, Snježana, (Zagreb, 29.XI. 1966.), dipl. ing. šumarstva.

Kći Antuna. Maturirala je u CUO za jezike u Zagrebu 1986. god.

S tudi ra la je na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirala je 9.VI.1993.g. iz uređivanja šuma, obranivši diplomski rad naslova “Gospodarenje šumama Medvednice kroz povijest”.

Zaposlena je (1994.) u Odjelu za uređivanje šuma u US Zagreb.

LITERATURA ***ŠL 12 , 1995., s. 64. *** SŠN 2, Zagreb 1998., s. 700.

PAVLIN, Zdenko, vid. 3. knj., s. 341.

PAVLINA, Zvonimir, vid. 3. knj., s. 342.

PAVLOVIĆ, Adam, vid. 3. knj., s. 342-343.

PAVLOVIĆ, Dejan, (Bjelovar, 7.XI. 1965.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Gojka i Dragice r. Poljak. Hrvat, ateist. Osnovnu školu završio je 1980., a srednju drvno - tehnološku 1983. obje u Bjelovaru.

Šumarstvo je diplomirao na Šum. fakultetu u Zagrebu 5.XII. 1990. sa temom diplomskog rada: “Uzroci propadanja šuma hrasta kitnjaka”, znanstvenoga područja: zaštita šuma.

God. 1991. zaposlio se u UŠ Bje

lovar. Odradivši pripravnički staž, od 1992. do 1994. god. bio je pomoćnik taksatora, a od 1994. radi kao taksa-tor iste šumske uprave.

LITERATURA *** ŠL 1 2/95., s. 61. *** SŠN 2, Zagreb 1998., s. 700.

PAVLOVIĆ, Stojan , (Podgorje, Gvozd, 5.IX.1936. - Vinkovci, 2.II. 1999.), dipl. ing. šum.

Sin Đure i Milke. Srpske nacionalnosti. Potječe iz obitelji zemljoradnika. Osnovnu je školu završio u tadašnjem Vrginmostu 1951., a srednju Šumarsku školu u Karlovcu 1955.g.

Šumarstvo je studirao na Poljo-privredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na netom osamostaljenom Šumarskom fakultetu Sveuč. u Zagrebu, ŠG usmjerenje, 18.V.1961. g.

Prvo zaposlenje dobiva u ŠPIK “Spačva” Vinkovci, u Službi za uređivanje šuma, 1.VI.1961. Nakon pripravničkoga staža i odsluženoga vojnog roka, vraća se na rad u istu službu, na radno mjesto referenta za premjer šuma. God 1963. premješten je u Šumariju Vinkovci, najprije za referenta za uzgajanje šuma, a nakon godine dana unaprijeđen je za upravitelja šumarije (1964.-1975.). Poslije 11 godina p re l az i u ŠG “ H r a s t ” Vinkovci za referenta uređivanja šuma (1975.), da bi u novom SOUR-u “Slavonska šuma” obnašao dužnost komercijaliste. Na tom je radnom mjesto i umirovljen 1.1.1993. godine.

Uz svoje redovne dužnosti dipl. ing. Stojan Pavlović povremeno se javljao u internom listu “Slavonska šuma”. Dugogodišnji je član DIT-a, odnosno HŠD.

Umirovljeničke dane proveo je u Vinkovcima gdje umire u veljači 1999. godine.


24

PAVŠA, Ivan, (Banja Luka, BiH, 23. 1.1918. - Varaždin, 14.XI.1978.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Mihajla, doktora prava, i Marije - Ludvine r. Horvatić, slikarice. Hrvat, katolik. Školovao se u Zagrebu: osnovnu školu završio je 1928., a na gimnaziji je maturirao 1936. godine.

Šumarstvo je studirao na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, gdje je apsolvirao škol.g. 1939.-40., a diplomirao 30.X.1941.

Iste godine počeo je raditi u Novoj Gradiški. U tijeku svog radnog vijeka radio je kao upravitelj šumarija na Mljetu, u Muću kod Sinja, Novom Vinodolskom, Puli, Jablancu, i 25 godina, sve do svoje smrti (1978.), u Varaždinu, na mjestima upravitelja Šumarije, upravitelja Šumskog gospodarstva i referenta za uzgoj.

Obnašao je veći broj funkcija. Bio je član Jugoslavenske komisije za topole, suradnik Insti tuta za četin jače , č l an komisije Šumarskog fakulteta u Zagrebu i član redakcijskog odbora “Šumarskog lista”.

Sudjelovao je na stručnim skupovima u zemlji, Italiji i Njemačkoj.

Izrađivao je elaborate o utjecaju izgradnje hidroelektrana na rijeci Dravi na biljni i životinjski svijet.

Kao član HŠD, bio je vrlo aktivan u njegovoj varaždinskoj sekciji.

Primio je Povelju i Zlatnu medalju Saveza ITŠDI Hrvatske.

LITERATURA ***ŠL 1952., s. 74; 1976., s. 367. ***ŠN, s. 360; SŠN 2, 1998., s. 685. *** HŠD 1846 1996., s. 432 434. V.H.: Ivan Pavša, dipl. inž. šumarstva.

In memoriam. ŠL 1979., s. 403.

PECAR, Mirko, vid. 3. knj., s. 343.

PEČEK, Mirko, (Orahovica, 24.111. 1966.), dipl. ing. šumarstva.

S tud i rao je na Šumarskom fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Diplomirao je 4.V.1995. god. na Šumarskom odjelu.

PEČEK, Tomaž, vid. 3. knj. s. 344.

PEČNIK, F ranc , vid. 3. knj., s. 344-345.

PEČNIK, KASTNER, Ivana, (Rijeka, 31.V.1970.), dipl ing. šumarstva.

Kći Ivana i Helene r. Jurišić. Hrvatica, rimokatoličke vjeroispovijesti. Otac joj je umirovljeni građevinski tehničar, a majka umirovljena ekonomistica. Osnovno i srednje obrazovanje stekla je u Delnicama. Osnovnu školu završila je 1985., a matur i ra la je na SŠC “Ilonka Golik” 1989. godine.


http://14.XI.1978

25

Šumarstvo je upisala na Šumarskom fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Diplomirala je na Šumarskom odjelu iz znanstvenoga područja parkiranje i oblikovanje prostora 17.XII.1994. obranivši diplomski rad pod naslovom “Park kral ja Tomislava u Delni-cama”.

Prvo zaposlenje dobiva u UŠ Delnice, Šumarija Delnice 2.1.1995., gdje je odradila pripravnički staž. Mjesto revirnika dobiva u istoj upravi, u novoustanovljenoj Šumariji Lokve, 1.II.1996., gdje se nalazila i 1999.g.

Članica je HŠD, ogranak Delnice.

PEČNJAK, Davorin, (Nova Gradiška, 17.IX.1959.), dipl. ing. šumarstva,

Sin Slobodana dipl. pravnika i Nade r. Prsa dipl. ekonomistice. Hrvat, rimokatolik. Osnovnu i srednju školu završio je u Novoj Gradiški.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 4. VI.1986. na ŠG odjelu iz fitocenologi-je. Napisao je i obranio diplomski rad pod naslovom “Razvojne faze šuma fitocenoze crne johe u GJ »Podnožje-Ključevi« Šumarija Nova Gradiška”.

Pripravnički staž odradio je (1986.-87.) u Odjelu za uređivanje šuma pri ŠG “Josip Kozarac” Nova Gradiška. Uslijedio je prekid radnog

odnosa do 1991. kada je zaposlen kao revirnik u Šumariji Nova Gradiška UŠ Požega.

Od l.X.1995., kad je osnovana UŠ Nova Gradiška, radio je kao stručni suradnik za iskorišćivanje šuma, a od 20.XII.1997. upravitelj je Šumarije Stara Gradiška.

LITERATURA Tomić, L: Čamcima do sječine. Glasilo

“HŠ" br. 57 58, 1996., s. 24 25. *** SŠN 2, Zagreb 1998., s. 698.

PEĆANIĆ, Anton, vid. 3. knj. s. 345-346.

PEĆANIĆ, VERNER, Ksenija, (Zagreb, 28.VII.1938. - Novi Vinodolski, 3.III.1981.), dipl. ing. drvne tehnologije.

Kći Dragutina i Marijane r. Ra-dočaj. Hrvatica, rimokatoličke vjeroispovijesti. Potječe iz činovničke obitelji. Obrazuje se u Zagrebu: osnovnu je školu završila 1949., a maturirala je na općoj realnoj gimnaziji 1957.g.

Upisuje se na Drvno - industrijski smjer Šumarskoga fakulteta u Zagrebu. Za vrijeme studija je demonstrator na Katedri kemijske prerade drva, a nakon diplomiranja 1962. nastavlja s radom na istoj katedri i na Prehrambeno - tehnološkom fakultetu u


26

Zagrebu u svojstvu l abo ran t a do 1964.g. Zatim radi u Radio - industriji Zagreb kao referent nabave, ali i na Prehrambeno - tehnološkom fakultetu, sve do 1967. kada se udaje za dipl. ing. Antu Pećanića i nastanjuje se u Novom Vinodolskom, gdje kraće vrijeme radi u Radnoj zajednici ZP ŠG Senj kao referentica za zaštitu šuma i lovstvo. Poslije toga prelazi u Dl “Milan Mataja” u Novom Vinodolskom na radno mjesto referenta za piljenu gradu i parkete.

Od sredine 1969. radi u Šumariji Novi Vinodolski , SG Senj, najprije kao šef računovodstva, a od 1977. na poslovima evidencije privatnih šuma. Tu je u 43. godini zatiče prerana smrt.

Bila je višegodišnja sindikalna aktivistica, delegat u SlZ-ovima i predsjednik radničkog savjeta.

LITERATURA Ivančević, V.: U spomen Kseniji Bebi

Pećanie. Nekrolog. ŠL 1 3/82., s. 87. *** SŠN 3, Zagreb 1998., s. 338.

PEĆINA, Mihovil, (Klanac Pazarište, Perušić, Lika, 28.IX.1888. - Zagreb, 25.IV.1976.), šum. ing., šum. savjetnik i inspektor.

Rođen je u Lici u seoskom ambijentu. Šumarstvo je apsolvirao 1910. na četvorogodišnjoj Šum. aka-demiji u Zagrebu.

Šumarsku službu započeo je 26.VIII .1910. kao šum. vježbenik Otočke imovne općine, kod koje je radio oko 15 godina. Državni stručni ispit položio je u Zagrebu 1913.

U međuvremenu radio je kraće vrijeme (1922./23.) kao upravitelj Šumarije Ogulinske imovne općine u Brinju. Radio je pretežito na taksa-cijskim i uredajnim radovima te kao upravitelj šumarija u Perušiću i Kore-nici, otočke imovne općine, kod koje

je 1925. promaknut za šum. savjetnika i postavljen za direktora Direkcije šuma u Otočcu.

Kao šum. inspektor radio je kod Direkcije šuma na Sušaku, 1927. kod Osječke oblasti u Osijeku, a 1928.-29. obnašao je dužnost direktora Direkcije šuma u Vinkovc ima . Sl i jede premještaji: 1930. direktor je Direkcije šuma I. Banske imovne općine u Glini, zatim šumarski inspektor i šef Šumarskog odsjeka Banske uprave u Skopju (Makedonija); 1931. direktor je Direkcije šuma na Sušaku, a 1933. nalazimo ga na dužnosti direktora Direkcije šuma Apatin (Vojvodina), gdje se tada radilo na intenzivnom uzgoju mekih listača i pošumljavanju Deli-blatskih pijesaka; 1937. istu dužnost obnaša u Novom Sadu, a 1938. inspektor je kod Odjeljenja za vrhovni šumarski nadzor Ministarstva šuma i rudnika u Beogradu.

Od 1940. do 1941. šum. je savjetnik pri Odjelu za šumarstvo banske vlasti u Zagrebu. Svoj radni vijek o-končao je u Sarajevu, gdje je umirovljen za vrijeme II. svj. rata. Nakon umirovljenja živio je u Zagrebu.

Surađivao je u Šum. listu i bio član HSŠD, odnosno u vrijeme NDH HŠD, kada je biran za člana Nadzornog odbora.

RADOVI

Pošumljavanje goleti južne Srbije. Šum. list 1931., s. 575 580.

Ocjena bukovine po vanjskim znako vima. Šum. list 1943., s. 224 226.

LITERATURA ***ŠL 1910., s. 388; 1914., s. 320; 1917.,

s. 39; 1921., s. 51; 1922., s. 849; 1923., s. 63, 568: 1925., s. 210, 554, 556, 697; 1927., s. 490; 1928., s. 325; 1930., s. 50, 78; 1931., s. 443; 1937., s. 41; 1938., s. 46; 1940., s. 261, 269, 515; 1941., s. 276; 1943., s. 24, 26.

Borošic, J.: ŠIS, s. 4, 55, 81, 148.


http://28.IX.1888

27

Kauders, A.: Šum. bibl. I, s. 67, 87. ***ŠN, s. 103; SŠN 2, 1998., s. 124. *** Zbornik o stotoj obljetnici šumar


*** Pov. šumarstva Hrvat. 1846 1976. Zagreb 1976., s. 126, 247, 377, 413.

Strineka, M.: In memoriam. Mihovil Pe čina, dipl. inž. šum. (1888 1976). ŠL 5 6, 1976., s. 282.

*** HŠD 1846 1996., s. 221, 235.

PEHAČEK, Antun, (Donja Kovačica, Veliki Grdevac, 19.XI.1960.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Mirka i Ankice r. Rolk. Po nacionalnosti je Ceh, hrvatskoga državljanstva, rimokatolik. Potječe iz zemljoradničke obitelji. Osnovnu školu završio je u Vel. Grdevcu 1975., a Šumarsku školu u Karlovcu 1979.g.

Šumarstvo je diplomirao na Šumarskom fakultetu Sveuč. u Zagrebu 24.XI.1983. godine.

Pripravnički staž započeo je u Šumariji Grubišno Polje, Uprave šuma Bjelovar, 1.VI.1985., a dovršio ga je u Bjelovaru, nakon sto je premješten u stručne službe u projektni biro, na projektiranje šumskih cesta i vlaka. Na tom radnom mjestu dobiva stalan posao i ostaje raditi do kraja 1990.g. Od 1.1.1991. vraća se u Šumariju Grub i šno Polje za r e f e r e n t a

iskorišćivanja šuma, da bi od rujna 1991. radio na mjestu v.d. upravitelja šumarije. Dana 1.1.1992. dobio je stalni raspored na ovo radno mjesto.

U srpnju 1997. prisustvovao je savjetovanju u Češkoj.

LITERATURA ***ŠL 1 2/95., s. 62. *** Posl. izvješće 1995., “HŠ", s. 61. *** Šum. škola Karlovac, 1997., s. 91,

93, 134. *** Hrvatski šumari na savjetovanju u

Češkoj. Časop. “HŠ", 9, 1997., s. 2.

PEHAR, Ljerka, (Cerna, Županja, 28.VII.1968.), dipl. ing. šumarstva.

Kći Jeronima, konduktera na željeznici. Hrvatica. Završivši ekonomsku školu (1987.), upisala se na Šumarski fakultet u Zagrebu i dip lomi ra la na Šumarskom odjelu 13.XII.1993. godine.

Nakon diplomiranja, zaposlila se kao pripravnik u UŠ Vinkovci.

LITERATURA ***ŠL 1 2, 1995., s. 59. *** SŠN 2, 1998., s. 701.

PEHEIM, Ivan, (Vukovar, 1863. -Vukovar, 23.VIII.1913.), vlastelinski šumar.


Duže vrijeme radio je kao vlastelinski šumar u Vukovaru, gdje je umirovljen kao vlastelinski šumarski protustavnik.

Umro je u pedesetoj godini života. Bio je član HSŠD.

RADOVI

Ulov divljači u lovištu vlastelinstva vukovarskog. LRV 1909., XVIII, 10., s. 117 118; 1910., XIX, 10., s. 118.


http://19.XI.1960

http://24.XI.1983

http://13.XII.1993

28

LITERATURA *** Iskaz elan. HSŠD. ŠL 1908., s. 8. *** Umro Peheim Ivan. ŠL 12, 1913., s. 525. Borošić, l: ŠIS, s. 17. ***ŠN, s. 49; SŠN 1, 1998., s. 143. Frković, A.: Bibliogr. LRV 1892 1991.,

Zgb 1993., s. 284, 430, (Pecheim).

PEICIC pl. Viktor, iz Požege, šum. nadsavjetnik.


God. 1898., kao šum. vježbenik Gradiške imovne općine, imenovan je šum. pristavom; zatim je kao kotarski šumar radio u Novskoj (1905.-1908.) i kao n a d š u m a r u Novoj Gradiški (1915.). God. 1917. imenovan je šumarnikom, a 1921. nadšumar-nikom, i u tom svojstvu 1924. umirovljen. Naredne godine vraća se u službu u svojstvu šum. savjetnika kod iste imovne općine u Novoj Gradiški, a 1926. je kao šum. nadsavjetnik premješten Direkciji šuma u Zagrebu, gdje je 1927. konačno umirovljen.

Bio je član HSŠD, zatim JSU, a 1940. član HŠD kao umirovljeni šum. nadsavjetnik u Zagrebu.

LITERATURA ***ŠL 1898., s. 129; 1901., s. 504; 1905.,

s. 462; 1909., s. 184; 1917., s. 348; 1921., s. 93; 1924., s. 477; 1925., s. 697; 1926., s. 518; 1927., s. 266; 1940., s. 269.

*** Iskaz elan. HSŠD. ŠL 1908, 1915. Borošić, l: ŠIS, s. 19, 148. ***ŠN, s. 52; SŠN 1, 1998., s. 143.

PEICIC, pl. Vilim, dr., gradski fizik. Na Gospodarsko - šum. učilištu

u Križevcima predavao je od 1889. do 1894. godine higijenu, koja je tada bila "neobligatni" predmet.

LITERATURA *** Spomenica o pedesetogodišnjem

postojanju Višeg gospodarskog učilišta i ratarnice u Križevcu. Križevac, 1910., s. 150.

PElC, Ljerka, (Okučani, Nova Gradiška , 3 .VII .1927 . ) , d ip l . ing. šumarstva.

Kći Ivana. Hrvatica. Gimnaziju je završila u Zagrebu 1948. godine. Apsolvirala je škol.g. 1951.-52. na Poljoprivredno - šumarskom fakultetu u Zagrebu, a diplomirala 19.VII. 1954. na Šumarskom odjelu.


PEITD, Nikola, iz Gospića, dipl. ing. šumarstva.

Jedini je pouzdani podatak, koji smo pronašli o njemu, da je apsolvirao 1940.-41. škol.g. i diplomirao na Šum. fakultetu u Zagrebu u vrijeme II. svj. rata, 26.VI.1942. god.

LITERATURA ***ŠN, s. 361 (Peitl!).

PEJAČEVIĆ, Marko, (Budimpešta, 28.IV.1882. - Našice, 22.VI.1923.) grof, predsjednik Hrv. slav. šum. društva.

Sin je grofa Teodora Pejače-vića, hrvatskog bana (1903. - 1907.) i ministra (1913. - 1917.) i barunice Je-lisave r. Vay.

Osnovnu naobrazbu i nižu gimnaziju učio je privatno. Zatim je bio redoviti polaznik budimpeštanske gimnazije Piarista, gdje je položio ispit zrelosti 1900.g.

Pravne znanosti završio je na Sveuč. u Budimpešti. Nakon toga slušao je godinu dana predavanja iz gospodarstva na Gospodarskoj akademiji u ugarskom Altenburgu, kako bi stekao znanja potrebna mu kao posjedniku i nasljedniku virovitičkog vlastelinstva, koje je gospodarilo i šumama.

Posvetio se javnom životu, obnašajući ugledne dužnosti (časti) kod


29

raznih društava i korporacija. Između ostalog bio je predsjednik Ravnateljstva dravsko - savskih željeznica, odbornik Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva, član upravnog odbora Virovitičke županije i saborski zastupnik. God. 1907. podijeljena mu je čast carskog i kraljevskog komor-nika.

Tražeći nezavisnog čovjeka koji će znati cijeniti značaj šumarstva i promicati interese šumarskog društva i struke, HSSD izabralo ga je za predsjednika, koju je dužnost obnašao od 4.VIII.1913. do 29.XII.1918. godine.

Odmah po izboru pristupio je društvu kao član utemeljitelj, a dao je i priloge Koroskenvjevoj pripo-moćnoj i Borošićevoj literarnoj zakladi.

Kao društveni predsjednik zalagao se za realizaciju društvenih zaključaka i predstavki kojima se tražilo, između ostalog, promaknuće upravitelja šumarija imovnih općina, poboljšanje mater i ja lnog s t a tusa šumarskog osoblja, podizanje ugleda i uvažavanje šumarstva kao važnog čimbenika ukupnoga gospodarstva, sv r s i shodno u r e đ e n j e Š u m a r s k e akademije, za organizaciju šumarske službe i preinaku Zakona (od 1894.) o uređenju šumsko - tehničke službe kod političke uprave u smislu poboljšanja staleških odnosa šumarskog osoblja, (npr. mogućnost napredovanja križevačkih apsolvenata do VII. činovnog razreda).

Hrvatsko šumarsko društvo i hrvatsko šumarstvo duguje mu zahvalnost za dio svog napretka, posebno za podizanje ugleda i uloge šumarstva u Hrvatskoj.

LITERATURA ***ŠL 1913., s. 525; 1918., 47. Uredništvo: Marko grof Pejacsevich

virovitički, novi predsjednik HSSD. ŠL 1, 1914., s. 1 4 .

*** Iskaz utemeljiteljnih članova HSSD za 1915. ŠL 1915., s. 2.

*** Osobne vijesti. Umrli. Marko grof Pejačević Virovitički. ŠL 7, 1923., s. 466.

*** Povijest šumar. Hrvatske 1846 1976., Zagreb 1976., s. 372.

*** HŠD 1846 1996., Zagreb 1996., s. 135 137, 139 141, 143, 145, 146.

PEJAKOVIĆ, Goran, (Lipine, Đurđe-novac, Slavonija, 21.III.1968.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Luke i Anke r. Pavošević. Hrvatske narodnosti i državljanstva. Otac mu je računovođa, a majka djelatnica u administraciji. Osnovnu je školu završio u Đurdenovcu 1983., a srednju u CUO “August Cesarec” odgojno - obrazovni smjer u Našicama 1987. godine.

Šumarstvo je studirao na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 1994. iz područja zaštite šuma - entomologija. Napisao je i obranio diplomski rad pod naslovom “En-tomofauna edafskog sloja Stupničkog luga u sastojini hrasta lužnjaka i običnoga graba”.

Nakon diplomiranja zaposlio se u struci kao pripravnik u Šumariji Čazma, UŠ Bjelovar, gdje radi do ljeta 1995.g. Nakratko radi kao zamjena za odsutnu djelatnicu, a 1.III.1996. zapošljava se kao nastavnik stručnih


http://29.XII.1918

30

predmeta u Šumarskoj školi u Karlovcu. Tu predaje iskorišćivanje šuma, fitocenologiju, uređivanje šuma, den-drometriju i tehničko crtanje s nacrtnom geometrijom. Na tom se poslu zadržao do 1.IX.1997., kada ostaje bez mjesta, jer je bio zamjena za odsutnu djelatnicu.

Sklon je ekološkom razmišljanju. Živi na taj način i preporučuje ga drugima. Vegetarijanac je radi dosljednosti struke i dobrog primjera.

Član je Međunarodnoga vjerskoga društva za svjetlost Krišne -ISKCON - Hare Krsna.

LITERATURA ***Šum. škola Karlovac 1947 1997, s.

68, 70, 134. *** SŠN 2, Zagreb 1998., s. 701.

PEJCIC, Obrad, iz Grabovca, Slavonija, nadšumar.

Šumarstvo je apsolvirao 1887. godine na Gospodarsko - šumarskom učilištu u Križevcima.

Prema dostupnim podacima, radio je kod Petrovaradinske imovne općine od 1890. kao šum. vježbenik u Kupinovu, a od 1894. do 1908. kao kotarski šumar i nadšumar u Klenku.

Bio je član HSŠD od 1890. godine i redovito je prisustvovao društvenim skupštinama.

LITERATURA ***ŠL: 1890., s. 375; 1894., s. 364; 1895.,

s. 325; 1905., s. 462; 1908., s. 155, (Peicic). Borošić, l: ŠIS, s. 18. ***ŠN, s. 51; SŠN 1, 1998., s. 143.

PEJIC, Dane, mr. s e , dipl. ing. šumarstva.

Na Šumarskom fakultetu u Zagrebu studirao je poslijediplomski stu dij iz znanstvenoga područja iskorišćivanje šuma. Magistrirao je 22.XI. 1982. godine.

PEJIC, Predrag iz Karlovca, dipl. ing. šumarstva.

Šumarstvo je apsolvirao škol.g. 1939.-40., a diplomirao 7.X.1940. na Poljoprivr.-šum. fakultetu u Zagrebu.

LITERATURA ***ŠL 1939., s. 110. ***ŠN, s. 360; SŠN 2, 1998., s. 685.

PEJNOVIĆ, Janko, (Otočac, 8.VIII. 1964.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Nikole, zanimanjem radnika. Osnovnu je školu polazio u Vrhovinama, a srednju Šumarsku školu završio je u Karlovcu 1983. godine.

S tud i rao je na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 28.IV.1989. iz šumskih komunikacija. Izradio je i obranio diplomski rad pod naslovom “Ekonomska opravdanost izgradnje šumske ceste u GJ »Krivi javor« Šumarije Vrhovine”.

PEJNOVIĆ, Tihomir, (Sisak, 30.IX. 1966.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Juraja, po struci elektrotehničara, i Katice r. Serdar, službenice. Hrvatske nacionalnosti i državljanstva, katolik. Osnovnu školu završio je u Sisku 1981. a u Srednjoškolskom CUO “Norbert Veber” maturirao je 1985. godine.


31

Šumarstvo je diplomirao na Šumarskom fakultetu u Zagrebu 1991.g.

Živi u Sisku i radi najprije kao pomoćnik taksatora u Šumariji Sisak, a zatim u Odjelu za uređivanje šuma UŠ Sisak, kao taksator.

LITERATURA ***ŠL 12/95., s. 65. *** SŠN 2, 1998., s. 700.

PELCER, Zvonimir, dr. s e , znanstv. savjetnik, vid. 3. knj., s. 346-348.

PELDIĆ, Zlata, (Krapje, Jasenovac, 12.III.1941.), dipl. ing. šumarstva.

Kći Josipa i Katice r. Palaić. Hrvatica, rimokatoličke vjere. Otac joj je zanimanjem bio krojač , al i je pretežito radio kao mlinar, a majka domaćica. Osnovnu školu polazila je u Krapju i Novskoj, a gimnaziju “Vladimir Majder” u Sisku, maturiravši 1959. godine.

Prije upisa na Šum. fakultet u Zagrebu škol.g. 1959.-60. nastavnica je u Osnovnog školi Krapje. Diplomirala je na SG odjelu 16.IV.1968. godine.

Čekajući prvo zaposlenje godinu dana, prvo zaposlenje u struci dobiva 6.VIII.1969. u ŠG Nova Gradiška - Šumarija Jasenovac. Nakon kraćeg stažiranja imenovana je referentom za uzgoj i zaštitu šuma te lovstvo, preferirajući od prvog dana poslove na obilježavanju stabala za sječu (doznaka). Nakon 13 godina (14.XII.1982.) premještena je u Novsku na radno mjesto referenta prodaje i nabave. God. 1988. vraća se u svoju matičnu Šumariju Jasenovac, ali sada na poslove iskorišćivanja. Ustrojem JP “Hrvatske šume” u istoj šumariji imenovana je revirnikom, na kojim se poslovima nalazi la i početkom 1998. godine.

Ostavši vjerna svom rodnom kraju uz živopisnu Savu i svojoj struci, dipl. ing. Zlata Peldić i sada, pred skori odlazak u mirovinu, svakog dana, najčešće na biciklu, dolazi iz Krapja u Jasenovac na posao, ponosna na svoj udio oko očuvanja “zelenoga zlata” ovog dijela Posavlja.

Članica je HŠD.

LITERATURA ***ŠL 12, 1995., s. 64. *** SŠN 2, Zagreb 1998., s. 692

PELESKI, Dragutin, (Zagreb, 17.11. 1974.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Dragu t ina , zanimanjem VKV mehaničara. Završivši srednju školu - ma tema t i čko usmjerenje (1992.), upisao se na Šumarski fakultet u Zagrebu. Diplomirao je 24. VII.1997. iz područja zaštita šuma. Napisao je i obranio diplomski rad naslova “Kestenov moljac miner na području Ivanić - grada”.

PELHAN, Ignacije, (Idrija, Slovenija , 17.VII.1889. - Šibenik, 12.IV. 1931.), ing šumarstva, kotarski šum. referent.

Osnovnu školu i realku polazio je u Idriji, gdje je 1909. maturirao.

Šumarstvo je apsolvirao 1914. na Visokoj školi za kulturu tla u Beču.


http://14.XII.1982

32

U vrijeme I. svj. rata bio je u vojsci. U državnu šumarsku službu stupio je u ožujku 1919., najprije kod političke uprave, a kasnije na poslovima agrarne reforme. U službu V l a s t e l i n s t v a l jub l j anskog n a d biskupa u Gornjem Gradu kod Celja prelazi 1921. i ostaje do kraja 1927. god., kada se počeo baviti šumskom trgovinom i izradom drva u vlastitoj režiji. Zbog krize na tržištu vraća se 1930. u državnu šumarsku službu za kotarskog šum. referenta u Šibeniku, gdje ga u 42. godini zatekla smrt. Sahranjen je u Šibeniku.

Od početka službovanja bio je redovni član šumarskog udruženja.

LITERATURA *** Izvještaji JŠU o radu 1926/27. i 1930/

31. god. (Prilozi ŠL 1927., 1931.). H.D.: Ing. Ignacije Pelhan. In memo

riam. ŠL 1931., s. 387 388. Borošić, l: ŠIS, s. 24, 149.

PENCA, Janez , (Ivan), (Novo Mes-to, Slovenija, 2.IV.192L), dipl. ing. šumarstva.

Školovao se u Novom Mestu: osnovnu je školu završio 1931. god., a realnu gimnaziju 1939. Šumarstvo je s tud i rao na Šum. faku l t e tu u Zagrebu od 1939. do 1941. i od 1946. do 1948. Naime, godine 1942. i 1943.

bio je u internaciji u Italiji, a 1943.-1946. u NOB-u. Apsolvirao je škol. g. 1946.-47., a diplomirao 26.V.1948.

Radni vijek započeo je u Ministarstvu za šumarstvo R. Slovenije. Najprije u Glavnoj direkciji za šumsku proizvodnju, a zatim od 1948. do 1951. u G e n e r a l n o j d i rekc i j i d rvne industrije, Planski odjel. Tu je radio kao inženjer pripravnik, a kratko vrijeme radio je i na drugim područjima.

Stručni ispit položio je 1950. u Ljubljani. Odmah se zaposlio u DIP-u Novo Mesto (1951.-1953.) Počevši od 16.1.1953., kad prelazi u GG Novo Mesto, pa sve do 30.IX.1963., kad postaje direktorom ŠG Novo Mesto, radi na poslovima uređivanja šuma (10 godina), mijenjajući samo podu-zeća i u s t a n o v e (Okružna u p r a v a za šumarstvo, Šum.-drvarski poslovni savez, Seosko šum. poduz. kombinat). Posljednje radno mjesto bilo mu je ono vode službe za uzgajanje šuma pri istom gospodarstvu. Na tom se mjestu zadržao sve do kraja svibnja 1981., kada odlazi u mirovinu.

Dakle, kao pripravnik sudjelovao je u planiranju šumarske i drvne proizvodnje za Sloveniju. Nakon toga r ad i na u ređ ivan ju šuma u Dolenjskom (1953.-1963.), u početku kao referent za uređivanje, a kasnije kao voditelj Odsjeka za uređivanje šuma pri ŠG Novo Mesto. Sastavio je i nekoliko šumsko-gospodarskih osnova.

Napisao je rad o svom gospodarskom području (1986.).

Bio je aktivan u javnom radu, stručnom i političkom životu. Od 1964. do 1976. bio je član Izvršnog odbora pr i Pos lovnom u d r u ž e n j u GG Slovenije, nekoliko godina potpredsjednik izvršnog odbora, predsjednik savjeta za šumarstvo, drvnu i papirnu industriju pri Gospodarskoj komori


33

Slovenije. Bio je i više godina predsjednik DIT-a Novo Mesto i član povjerenstva za Krajgerovu nagradu (1972.-1974.).

Primio je velik broj nagrada i priznanja: Orden zasluga za narod sa srebrnom zvijezdom, Jesenkovo priznanje 1977., Srebrnu plaketu Narodne tehnike Jugoslavije (1978.); priznanje Jug. poljoprivr.-šumar. cent ra (1985.), te nekoliko općinskih priznanja i nagrada. God. 1978. proglašen je počasnim članom DITŠDI Slovenije.


PENIC, Dubravko, (Nova Gradiška, 17.VI.1967.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Vladimira. Hrvat. Roditelji su mu poljodjelci. Nakon završene srednje škole u Novoj Gradiški -matematičko-informatičko usmjerenje (1986.), upisao se na Šum. fakultet u Zagrebu. Diplomirao je 15.VII.1992. iz uređivanja šuma, obranivši diplomski rad naslova “Pad promjera stabala hrasta kitnjaka od tla do prsne visine u GJ Južni Psunj”.

Radio je kao pripravnik u US Požega (1994.), a nakon toga (1995.) u novoosnovanoj US Nova Gradiška preuz ima dužnost upravi te l ja RJ “Transport i građevinarstvo”.

Novom reorganizacijom “Hrvatskih šuma” i osnivanjem novog poduzeća Mehanizacija, transport i građevinarstvo Nova Gradiška d.o.o. 1.1. 1998. dipl. ing. Dubravko Penić postavljen je na dužnost njegovog prvog direktora.

Član je upravnog odbora Šum. društva Nova Gradiška.

LITERATURA ***ŠL 12, 1995., s. 61. *** Posl. izvješće “HŠ" 1995., s. 66.

*** HŠD 1846 1996., s. 415. *** SŠN 2, Zagreb 1998., s. 701.

PENIĆ - IVANOVIĆ, Suzana, vid. pod IVANOVIĆ, 2. knj., s. 192.

PENTEK, Ivica, (Đurđenovac, 12. VIII.1948.), mr. s e , dipl. ing. šum.

Sin oca Ivana, dipl. oec. i majke Anice r. Schweininger, domaćice. Hrvat, hrvatskoga državljanstva, katolik. Školovao se u Koprivnici: osnovnu je školu završio 1963., a gimnaziju 1967.

Diplomirao je šumarstvo na Šum. fakultetu u Zagrebu 1973. Na istom fakultetu završio je poslijediplomski studij i 26.XI.1991. magistrirao šumarstvo iz specijalnosti sU-vikultura, obranivši magistarski rad pod naslovom “Pejsažne značajke Pa-zinske jame s gledišta oblikovanja vegetacije okoliša Pazina.

Pripravnički staž odradio je u ŠG Koprivnica, gdje je primljen u službu 13.11.1974. Od 13.1.1976. do 31.VII.1976. šumarski je inspektor u Općini Novi Marof (Hrv. zagorje), a od 1.VIII.1976. do 31.1.1978. refe-rent za šumarstvo, lovstvo i poljo-privredu općine Pazin (Istra).

Uvjeren da mu je kao šumskom stručnjaku mjesto u šumarstvu, l .II. 1978. prelazi u ŠHG “Istra” Buzet -Šumarija Pazin, na radno mjesto rukovoditelja hortikulture, što ga je i ponukalo da upiše poslijediplomski studij. Dne 9.VII.1989. unaprijeđen je za upravitelja šumarije Pazin, UŠ Buzet, na kojoj se dužnosti nalazi i deset godina kasnije.

Na osnivačkoj skupštini ŠD Buzet 1988. izabran je za predsjednika. Kao član Upravnog odbora HŠD (od 1992.) redovito je sudjelovao u radu sjednica.

HŠD dodijelilo mu je 1997. Pismeno priznanje i Srebrnjak Kralj To-


34

mislav za višegodišnji rad na dobrobit šumarske struke.

Član je Uređivačkog savjeta Šumarskog lista.

RADOVI

Pejzažne značajke Pazinske jame s gledišta oblikovanja vegetacije okoliša Pazina. Glas. za šum pokuse br. 31, Zagreb 1994., s. 317 390.

LITERATURA ***ŠL 12/95., s. 69. *** Poslovno izvješće “HŠ" 1995., s. 65;

1996., s. 58. *** HŠD 1846 1996., 1996., s. 361, 368,

371 375, 381, 383, 386, 387, 400. ***ŠL 5 6, 1997., s. 322. *** SŠN 2, 1998., s. 636, 694.

PENTEK, Tibor, vid. 3. knj., s. 349-350.

PENZAR, Ivan, (Gola, Koprivnica, 17.XII.1928.), dr. s e , redoviti prof. Prirodoslovno - matem. fakul. u Zagrebu.

Školovao se u Virovitici. Studirao je i diplomirao geofiziku, smjer meteorologija (1951.), magistr irao (1962.) i doktorirao (1970.) na PMF-u u Zagrebu.

Od 1952. je asistent, od 1975. docent, od 1984. izvanredni, a od 1986. redoviti prof. na Geofizičkom zavodu PMF-a. Bio je upravitelj Meteorološkog ospervatorija Zagreb -Grič (1967. - 1986.), te opservatorija na Horvatovcu i Puntijarki (Zagreb). Djelovao je, između ostalog, i kao pročelnik Geofizičkog odjela i predstojnik Geofizičkog zavoda (1986.-1992.)

Od 1958. na PMF-u u Zagrebu predaje teorijsku i fizičku meteorologiju, meteorološka mjerenja, fiziku

atmosfere i osnove geofizike, a od 1976. sudjeluje i u postdiplomskoj nastavi. Na poljoprivrednim fakulte t ima predaje agroklimatologiju (Zagreb od 1971., Osijek od 1992., Mostar od 1994.).

Na Šumarskom fakultetu u Zagrebu sudjelovao je od 1961. do 1973. u nastavi meteorologije s klimatologijom.

Napisao je četiri sveučilišna udžbenika, pet poglavlja u knjigama i objavio 79 znanstvenih i 85 stručnih radova. Sudjelovao je na velikom broju međunarodnih i domaćih znanstvenih skupova. Započeo je i razvio istraživanje sunčane energije i njezine primjene u Hrvatskoj.

Odlikovan je 1998 . Redom Danice hrvatske s likom Rudera Boš-kovića za posebne doprinose znanosti.

Član je Medunarod. društva za sunčanu energiju ISES te više strukovnih i drugih društava u Hrvatskoj.

LITERATURA ***ŠL 197L, s. 174. Husinec, R. i Delić, P.: Gospodarsko i

šumarsko učilište u Križevcima. MH Križevci, 1995., s. 49.

*** 120 godina nastave prirodoslovlja i matematike na Sveučilištu u Zagrebu (1876 1996). Spomenica PMF Sveuč. u Zagrebu, Zagreb 1996.

PERAJIĆ, Ljiljana, (Split, 14.1.1932.), dipl. ing. šumarstva.

Kći Josipa. Hrvatica. Osnovnu školu i I. gimnaziju završila je u Splitu (1950.). Upisala se na Poljoprivredno - šumarski fakultet u Zagrebu. Apsolvirala je škol.g. 1953.-54. na biološkom odsjeku Šumarskoga odjela. Diplomirala je 29.VII.1955. godine.

Škol.g. 1958.-59. i 1959.-60. predavala je na Šum. školi za krš u Splitu botaniku, kemiju i pedologiju.

Ostali podaci nisu nam poznati.


http://17.XII.1928

35

PERAK, Nikola, (Prkovci, Vinkovci, 7.III.1963.), dipl. ing. šumarstva.

Odrastao je u obitelji oca Mile, tesara, i majke Mande r. Paulić, domaćice. Hrvat i katolik. Osnovnu je školu završio u mjestu Ivankovo 1978. Na Poljoprivredno - šumarskom srednjoškolskom centru u Vinkovcima maturirao je 1982. godine.

Šumarstvo je diplomirao na Šumarskom fakultetu u Zagrebu 18.V. 1989. godine iz područja parkiranje i oblikovanje prostora. Napisao je i o-branio diplomski rad pod naslovom “Revitalizacija nuštarskog parka”.

Na istom fakultetu studirao je i poslijediplomski studij. Fakultetsko vijeće na sjednici 25.V.1998. odobrilo mu je temu magistarskog rada naslova “Proučanje radova na uspostavi šumskoga reda s analizom ergonomskih i kalkulativnih značajki nove strojne metode spačvanskog bazena”.

Od 1990. radi na radnome mjestu revirnika, a od 1997. kao upravitelj u Šumariji Otok, UŠ Vinkovci.

Član je Društva inženjera i tehničara Hrvatske, odnosno HŠD.

Živi u Otoku.

LITERATURA ***ŠL 12/95., s. 59. *** SŠN 2, Zagreb 1998., s. 699.

PERAK, Stjepan, (Mahično, Karlovac, 19.IX.1925.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Markov, Hrvat. U Karlovcu je završio realnu gimnaziju 1946. god. Upisao se na Poljoprivredno - šumarski fakultet u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1948.-49. i diplomirao na Šumarskom odjelu 3.III.1955. godine.

LITERATURA ***ŠN, s. 363; SŠN 2, 1998., s. 687. Stojković, M.: Proslava 50. godišnjice

upisa na Šumarski fakultet. SL 11 12, 1995., s. 436.

PERAKIĆ, Silva, (Bošnjaci, Županja, 23.III.1967.), dipl. ing. šumarstva.

Kći Matije. Hrvatica. Potječe iz radničke obitelji. Nakon završene ekonomske škole (1986.), upisala se na Šumarski fakultet u Zagrebu, na kojem je diplomirala 2.III.1995. iz iskorišćivanja šuma. Napisala je i obrani la diplomski rad “Anal iza strukture troškova u iskorištavanju šuma”.

PERC, Aleksander (Šandor), (Vrbovsko, 1857. - Karlovac, 15.IV.1913.) nadšumarnik.

Otac mu je bio liječnik. Šumarstvo je apsolvirao 1875.

na Gosp. - šum. učilištu u Križevcima. Zaposlio se 1879. kao šumar

kod Cabarskog vlastelinstva, odakle je prešao u zemaljsku službu kod podžupanije u Sisku. God. 1882. prelazi u službu kod Otočke imovne općine kao nadšumar i upravitelj Gospodarstvenog ureda u Otočcu, gdje je 1909. imenovan nadšumarni-kom, a 1912. proslavljena 30. obljetnica njegovog službovanja u svojstvu uprav i t e l j a . Dužnost uprav i t e l j a obnašao je do svoje smrti 1913. god. Umro je u karlovačkoj bolnici na povratku iz Hrv. primorja, gdje je boravio radi upoznavanja tamošnjih trgovačkih odnosa.

Radeći više od 30 godina u Otočcu, na dobrobit imovne općine, stekao je popularnost pa je biran za odbornika u općinskom vijeću i Županijskoj skupštini. Obnašao je i dužnost kulturnog vijećnika, predsjednika povjerenstva za lugarske ispite i predsjednika Hrv. čitaonice u Otočcu.

Objavio je nekoliko članaka u Šumarskom listu (1889., 1892.). Bio je član HSŠD od 1878. i prisustvovao je društvenim skupštinama. LITERATURA


http://19.IX.1925

36

*** ŠL: 1882., s. 227; 1890., s. 375; 1895., s. 325, 503; 1905., s. 462; 1910., s. 28 (Pere Sandor).

*** Iskaz članova HSŠD. ŠL 1890, 1908. F.A.: Umro Sandor Pere, nadšumarnik i

upravi tel j Gospodarstvenog ureda Otočke imovne općine. ŠL 5, 1913., s. 210 211.

*** Različite vijesti. 30 godišnjica slu žbe. ŠL 1912., s. 410.

***ŠL 1913., s. 360 361. Borošić, J.: ŠIS, s. 16. ***ŠN, s. 48; SŠN 1, 1998., s. 143. *** Povijest šumarstva Hrvatske 1846

1976., Zagreb 1976., s. 409. Klepac, D.: Iz šumar. povij. Gorskoga

kotara..., Zagreb 1997., s. 208, 230.

PERC, Vilim, iz Vrbovskoga, šum. nadsavjetnik.

Šumarstvo je apsolvirao 1879. godine na GŠU u Križevcima.

Prema dostupnim podacima, najprije je radio kao šum. vježbenik Otočke imovne općine, zatim od 1886. kao upravitelj Kotarske šumarije u Kosinju, 1897. imenovan je nadšuma-rom kod Šumarije u Otočcu, a od 1901. do 1911. bio je upravitelj državne Šumar i j e J a s e n o v a c , k a d a j e p r e m j e š t e n Središnjoj s lužbi na Sušaku, gdje je 1916., kao šumarski nadinženjer , imenovan šum. savjetnikom.

Od 1918. radio je kod Šum. ravnateljstva u Zagrebu, gdje je kao državni šum. nadsavjetnik umirovljen 1921. godine. Umro je 1927. vjerojatno u Zagrebu.

Surađivao je u Šum. listu (1897., 1909.). Bio je član HSŠD od 1887. i društveni odbornik (1894.).

RADOVI

Spomen knjiga u šumarskoj službi. ŠL 1897., s. 249 253.

Stanovište šum. erarskih činovnika u predmetu sjedinjenja njihovog statusa sa

statusom ostalih šum. činovnika, koji spadaju u djelokrug Kr. ug. ministarstva za poljo djelstvo u Budimpešti. ŠL 1909., s. 62 75.

LITERATURA *** ŠL: 1886., s. 46, 47; 1890., s. 375;

1893., s. 70; 1895., s. 503; 1897., s. 390; 1905., s. 462; 1907., s. 387; 1911., s. 116; 1916., s. 187; 1918., s. 349; 1919., s. 116; 1921., s. 148, 210.

*** Iskaz član. HSŠD. Šl 1908, 1915. *** Izvještaj JŠU za 1926./27., Zagreb

1927., s. 15. Borošič, l: ŠIS, s. 16, 148. Kauders, A.: Šum. bibl. I, s. 16, 148. ***ŠN, s. 49; SŠN 1, 1998., s. 143. *** Zbornik o stotoj obl je tnic i šu

marstva jugoist. Slavonije. Vinkovci Slavonski Brod 1974., s. 547, 550.

*** Pov. šum. Hrv. 1846 1996., s. 409. *** HŠD 1846 1996., Zgb 1996., s. 77. Klepac, D.: Iz šum. povijesti Gorskoga

kotara, Zagreb 1997., s. 208, 230.

PERC, Zvonimir, (Otočac, Lika, 12. 11.1897. - Zagreb, 23.11.1977.), dipl. ing. šumarstva, šum. savjetnik.

Potječe iz šumarske obitelji. Otac Aleksande r (Sandor) bio je nadšumarnik Otočke imovne općine.

Završivši gimnaziju u Zagrebu, polazi 1916. u Prag na studij strojarstva, koji nakon godinu dana prekida i upisuje se na Šum. akademiju u Zagrebu. Studij šumarstva završava na Gospodarsko-šum. fakultetu u Zagrebu, u koji je akademija prerasla. Diplomirao je 8.X.1921. godine.

Započeo je raditi 18.11. 1922. kod Direkcije šuma u Zagrebu, gdje je, nakon položenog stručnog ispita, postavljen 1923. god. za šum. inženjera, a 1927. za upravitelja Šumarije Sokolovac (Podravina). God. 1929. bio je upravitelj Šumarije Kloštar - Ivanić, a zatim šum. nadinženjer pri Direkciji šuma Sarajevo.

Od 1931. do 1940. radio je kao šum. savjetnik pri Odjelu za šumar-


37

stvo Banske uprave, a od 1941. kod Ministarstva šuma i ruda u Zagrebu.

God. 1945. uključuje se u Odsjek za uređivanje šuma Ministarstva šuma NR Hrvatske. Radio je s timom stručnjaka (Radošević, J., Navratil, L, Klepac, D. i dr.) na inventarizaciji šuma u Hrvatskoj. God. 1949. prelazi u Plansku komisiju, gdje radi dvije godine. Zatim je bio u Savjetu za po-ljoprivr. i šumarstvo i SG “Samarica” Zagreb. Posljednje godine radnog vijeka provodi u Republičkom sekretarijatu za šumarstvo SRH.

Objavio je nekoliko kraćih priloga u Šumarskom listu (1958., 1959., 1961., 1965., 1976.).

God. 1922. primljen je za člana JSU. Za vrijeme NDH bio je član HŠD, a nakon ra ta višegodišnji je č lan Upravnog i Nadzornog odbora HŠD u Zagrebu. Aktivno je sudjelovao u društvenim i stručnim skupovima te je za svoj rad i doprinos struci proglašen zaslužnim članom društva. Redovito je prisustvovao “Šumarskom četvrtku” u HŠD u Zagrebu.

Prisustvovao je proslavi 130. obljetnice HŠD u Zagrebu i tom je prigodom odlikovan Zlatnom medaljom i poveljom Saveza ITŠDI Hrvatske (1976.).

Nakon umirovljenja 1958.g. živio je u Zagrebu, gdje umire 1977. Sahranjen je na Mirogoju. Odlikovan je Ordenom Sv. Save 5. reda (1937.).

RADOVI

Tomičić ing. Božidar. Nekrolog. Šum. list 7 9, 1958., s. 302 303.

Stručni izlet u slavonske hrastove Sume u Spačvi. Ibid. 1959., s. 249 253.

LITERATURA *** ŠL: 1918., s. 191; 1921., s. 47; 1922.,

s. 266, 341; 1923., s. 570; 1925., s. 455; 1927., s. 433; 1928., s. 454, 489; 1929., s. 95; 1930., s. 262; 1931., s. 202; 1937., s. 695; 1939., s.

493; 1940., s. 38, 269; 1941., s. 539; 1943., s. 24; 1952., s. 132; 1953., s. 231; 1976., s. 367, 368.

Borošić, l: ŠIS, s. 5, 57, 94, 148. ***ŠN, s. 353; SŠN 2, 1998., s. 681. *** Zbornik o stotoj obljetnici šumar.

jugoist. Slavonije, 1974., s. 716. *** Povijest šumarstva Hrvatske 1846

1976., s. 162, 386, 387, 418. Strineka, M.: Ing. Zvonimir Pere. In

memoriam. ŠL 3 4, 1977., s. 213 214. *** HŠD 1846 1996., s. 241, 250. Klepac, D.: Iz šum. povijesti Gorskoga

kotara, Zagreb 1997., s. 138, 230. Maričević, I.: Kazalo autora Šum. lista

1976 1995., ŠL 3 4, 1997., s. 182.

PERCIC, Mirko, iz Gruža, dipl. ing. šumarstva.

Šumarstvo je apsolvirao škol.g. 1931.-32., a diplomirao 22.VI.1937. na Poljoprivredno - šum. fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Prema pronađenim podacima, kao šum. vježbenik premješten je 1941. od Ravnateljstva državnih šuma u Sarajevu za upravitelja Šumarije Križevačke imovne općine u Sv. Ivanu Žabno. Iste godine postavljen je za u p r a v i t e l j a d ržavne šumar i j e u Okruglici (Vareš, BiH) i premješten za upravitelja državne Šumarije na Plitvičkim jezerima. God. 1942.-43. ponovno je radio kod državne Šumarije u Okruglici. Ostali podaci o njemu nisu nam poznati.

Bio je član HŠD (1943.).

LITERATURA ***ŠL: 1941., s. 404, 407, 458; 1942.,

s. 127; 1943., s. 24. Borošić, l: ŠIS, s. 8, 148. ***ŠN, s. 357.

PERICA, Jerko, (Knin, 15.IX.1929.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Josipa, zanimanjem radnika. Srednju šumarsku školu završio je u Splitu 1950.g. Upisao se na


http://15.IX.1929

38

Poljoprivredno - šumarski fakultet u Zagrebu , na kojem je apsolvirao škol.g. 1953-54. Diplomirao je 3.II. 1955. na Biološkom odsjeku Šumarskoga odjela.

PERIĆ, Gordan, (Ogulin, 15.IV. 1963.), dipl. ing. šumarstva.

Potječe iz obitelji intelektualaca: otac mu je profesor geografije, a majka nastavnica razredne nastave. Završio je srednju školu, matematičko - informatičko usmjerenje, u Ogulinu 1982.-83. školjg. i upisao je studij na SF u Zagrebu, Šumarski odjel.

Diplomirao je 29.111.1994. iz područja zaštite prirode. Diplomski rad je nosio naslov “Zaštićeni objekti prirode u Županiji karlovačkoj.

Zaposlen je od 10.VI.1994. u JP “Hrvatske šume”, US Ogulin u Odjelu za uređivanje šuma kao tak-sator, a 1.VIII.1995. premješten je u Šumariju Drežn ica UŠ Ogul in na poslove revirnika.

LITERATURA ***ŠL 1 2 , 1995., s. 66. *** SŠN 2, Zagreb 1998., s. 701.

PERIĆ, Josip, vid. 3. knj., s. 350.

PERIĆ, Miloš, (Pakrac, 5.1.1958.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Stojana, zanimanjem radnika. Srednju je školu završio u Pakracu 1979. Studirao je na Šumarskom fakultetu u Zagrebu i diplomirao 27. IV.1984. iz uređivanja šuma. Obranio je diplomski rad “Zelene površine grada Pakraca”.

PERIĆ, Tonko, dipl. ing. šumarstva. Pronašli smo samo podatak da

je 15.III.1952. godine diplomirao na Šumarskom odjelu Poljoprivredno-šum. fakulteta u Zagrebu.

PERIĆ, Zlatko, (Osijek, 3.V.1965.-Malovan, Gračac, 10.11.1998.), mr. s e , dipl. ing. šumarstva, asistent.

Sin Marka i Anice r. Blažanović iz Gorjana kod Đakova, zanimanjem radnika i domaćice. Hrvat, rimokatolik. Osnovnu je školu polazio u Gor-jan ima, a srednju poljoprivrednu završio je u Đakovu 1984. godine.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na Šum. odjelu 30.1.1990. iz šumarske fitoceno-logije. Obranio je diplomski rad “Šumska vegetacija predjela »Zahori-ca« na području Šumarije Đakovo”. Na istom faku l t e tu s tud i rao je i pos l i jediplomski s tudi j od 1992. Izradio je magistarski rad pod naslovom “Genetske razlike u testu potomstava polusrodnika europskog ariša (Larix decidua Mili.) iz klonske sjemenske plantaže u Bjelovaru”. Obranio ga je 22.VII.1996., iz šumarske genetike - oplemenjivanja šumskog drveća.

Dana 30.IX.1997. odobrena mu je tema doktorske diser taci je na Šumarskom fakultetu u Zagrebu pod naslovom “Varijabilnost nekih morfoloških svojstava europskog ariša (Larve decidua Mili.) u ranim testovima potomstava polusrodnika iz klonske sjemenske plantaže”.

Nakon diplomiranja, od 20.III. 1990. zaposlen je u Šum. institutu


39

Jastrebarsko u Odjelu za oplemenjivanje i šumsko sjemenarstvo, najprije kao znanstveni novak, zatim od 15.XI. 1990. kao pripravnik, a nakon obrane magistarskog rada u zvanju asistenta.

Kao mladi, marljivi znanstveni djelatnik, bio je u Šum. institutu suradnik na temi “Oplemenjivanje šumskog drveća i unapređenje sjemenar-stva za obnovu šuma” u okviru programa “Obnova i zaštita šumskih ekosustava”. Samostalno je vodio istraživački zadatak “Praćenje postojećih (europski ariš, obični i crni bor, američki borovac, zelena duglazija) i osnivanje novih klonskih sjemenskih plantaža (europski i japanski ariš, kalabrijski i korzički crni bor, obična smreka, hrast lužnjak i poljski jasen)”. Vrlo je uspješno surađivao i na istraživanjima koja se odnose na izučavanje uspijevanja provenijencija različitih vrsta šumskog drveća (obični bor, obična bukva, obična jela i hrast lužnjak). Značajan je i njegov prilog kod osnivanja i praćenja uspijevanja međunarodnog pokusa od pedesetak provenijencija obične bukve, u okviru projekta Europske unije pod naslovom “Procjena ge-netskih resursa obične b u k v e ” . Povrh toga bio je č l a n povjerenstva “Hr-vatskih šuma” za osn ivan je k l o n s k i h s j emensk ih p l a n t a ž a h r a s t a lužn jaka i č l an i s t r až ivačkog t ima na z a d a t k u “Oplemenjivanje alepskog i brucij-skog bora” koji financira Vlada Republike Hrvatske, Svjetska banka i “Hrvatske šume”.

Osim šumarstvom i oplemenjivanjem šumskoga drveća, od 1990.g. bavio se i hortikulturom. Hortikul-tu rne projekte nacr tao je za više javnih i privatnih površina te na njima izvodio i nadzirao osnivanje parkova.

Smrtno je stradao u prometnoj nesreći na cesti kod Malovana (Gračac) 10.11.1998. sa još petoricom šu

marskih znanstvenika iz Šum. instituta Jastrebarsko i Šum. fakulteta u Zagrebu.

Sudjelovao je na stručnim i znanstvenim skupovima u Kanadi (1990.), Nizozemskoj (1992.), u Češkoj (1994.), Izraelu (1996.), Švedskoj (1997.) i Turskoj (1997.).

Bio je član HŠD i Hrv. ekološkog društva te povjerenik Sekcije asistenata Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu.

Odlukom Predsjednika Republike posmrtno je odlikovan Redom hrvatskoga pletera (1998.).

RADOVI

Gračan, J., Perić, Z., 1993.: Pokus pro venijencija hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u Hrvatskoj. Radovi 28 (1/2), ŠIJ, s. 25 36.

Gračan, J., Trinajstić, L, Orešković, Ž., Perić, Z., Franjić, J., 1995.: Growth of Common oak (Quercus robur L.) provenances in Croatia, (Uspijevanje provenijencija hrasta lužnjaka / Quercus robur L./ u Hrvatskoj). XX IUFRO World Congress, 6 12 kolovoza 1995., Poster Abstracts, Posters No. 114, s. 67, Tampere, Finska.

Gračan, J., Trinajstić, L, Orešković, Ž., Perić, Z., Franjić, J., 1995. Growth of Common oak (Quercus robur L.) provenances in Croatia, (Uspijevanje provenijencija hrasta lužnjaka / Quercus robur L./ u Hrvatskoj. Radovi 30 (2), ŠIJ, s. 109 123.

Mrva, F., Perić, Z., 1995.: Klijavost i sadržaj vlage klonskih uzoraka sjemena europskog ariša u različitim uvjetima čuvanja. Šum. list 119 (4), s. 133 138.

Pe r i ć , Z., Li t tvav, T., 1995. : Seed Orchards in Croatia. ECE/FAO, Work shop on “Fo re s t seed co l l ec t i on , t r e a t m e n t and storage” Czech. republic. Abstracts, (poster), Opočno.

Perić, Z., Mayer, B. i Ocvirek, M., 1996.: Bibliografija 1986 1995. ŠIJ, s. 1 178.

Gračan, J. i Perić , Z., 1996.: Rast i prirast različitih provenijencija običnog bora (Pinus Sylvestris L.) u Hrvatskoj. Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosus tava (knjiga 1), Zagreb, s. 283 294.


4 0

Perie, Z., 1997.: Međuklonske i unutar klonske razlike u sjemenskoj plantaži europ skog ariša (Larix decidua Mili.) kraj Bjelovara, (iz magistarskog rada I dio). Šum. list 5 6, 1997., s. 253 268.

Perie, Z., Mayer, B., 1997.: Utjecaj mi kro staništa na uspijevanje i urod sjemena europskog ariša (Larix decidua Mili.) u klonskoj sjemenskoj plantaži kraj Bjelovara. Rad. Šum. inst., Vol. 32, 1, Jastrebar., s. 43 53.

Littvay, T. i Perie, Z., 1997.: Štete od voluharica u klonskoj sjemenskoj plantaži običnog bora (Pinus svlvestris L.). Šesti kongres biologa Hrvatske, s međunarodnim sudjelo vanjem. Opatija, Zbornik sažetaka priop., s. 180 181.

GraCan, J. i Perie, Z., 1997.: Growth and increment of different Scots pine (Pinus svlvestris L.) provenances in Croatia. Pro ceedings of the XI World Forestrv Congress, 13 22, Oct. 1997, Antalva, Turkey.

LITERATURA ***ŠL 1 2, 1995., s. 56. ***ŠIB, s. 11, 12, 43 , 51, 68. Maričević, I.: Kazalo autora Šum. lista

1976 1995., ŠL 3 4, 1997., s. 188. *** Večernji list, Zagreb, 11.11.1998., s.

17; 12.11.1998., s. 17. Gračan, J., Tikvić, I., Littvav, T.: Mr. se.

Zlatko Perie asistent (3.5.1965. 10.2.1998.), nekrolog. ŠL 1 2, 1998., s. 122 123.

Gračan, J., Močan, D.: In memoriam Nenadoknadiv gubitak za hrvatsko šumarstvo. Časopis “Hrvatske šume”, br. 15, Zagreb 1998., s. 1 2 .

S., S.: Nek vam je vjeCni plov po šumiš tima našim Žal na šumarnickom grobištu. Na vjeCni spomen. Mr. se. Zlatko Perie 1965. 1998. Meh. šum., Vol. 23, br. 1, 1998., s. 1 6.

*** Odlikovani šum. stručnjaci (pos mrtno). ŠL 5 6, 1998., s. 277.

*** SŠN 2, 1998., s. 638, 700.

PERIĆ, Zrinko, (Đakovo, 15.XI. 1965.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Ive i Anice r. Vukadin, Hrvat, katolik. Otac mu je radnik, a majka domaćica. Osnovnu školu završio

je 1980. u Gašincima, a srednju 1984. u COUO Đakovo.

Diplomirao je šumarstvo na Šum. fakultetu u Zagrebu 15.XI.1990.

Prvo zaposlenje dobio je u Šumariji Đakovo, a zatim prelazi u Šumariju Levanjska Varoš na mjesto revirnika.

PERIĆ, BOSANAC, Sanja, (Zagreb, 16.VIII.1966.), mr. se. dipl. ing. šum.

Kći Dragutina, dipl. ing. šumars tva i Anke r. Marko t i ć , po zan imanju s lužben ice . H r v a t s k e na rodnos t i , r imoka to l ičke vjere . Osnovnu je školu završila u Ivanskoj kod Bjelovara 1981., a srednju u CU0 Bjelovar - pedagoški smjer - 1985.g.

Diplomirala je na Šum. odjelu 15.11.1990. iz pedologije. Obranila je diplomski rad pod naslovom “Komparativna istraživanja sastava tla različitim metodama pripr. uzoraka”.

Pripravnički staž obavila je u JP “ H r v a t s k e šume” UŠ Bje lovar , (1.IV.1990. - 1.IV.1991.) a nakon toga zaposlila se na mjestu revirnika u UŠ Karlovac , Šumari ja J a s t r eba r sko (10.IV.1992.), gdje je radila i 1998.

Od 1991. studirala je poslijediplomski studij na Šum. fakultetu u Zagrebu iz područja silvikulture i 20.1.1998. obranila magistarski rad naslova “Njega i obnova u strukturno i ekološki narušenim zajednicama


http://15.XI.1990

41

hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u Pokupskom bazenu”.

Nedugo nakon toga zadesila ju je tragedija - izgubila je u prometnoj nesreći (10.11.1998.) supruga, kolegu i prijatelja Zlatka, mr. šumarskih znanosti.

LITERATURA ***ŠL 1 2 , s. 66. *** SŠN 2,1998., s. 639, 699 (Bosanac).

PERIŠKIĆ, Marin, (Bački Monoštor, Sombor, 30 . I I I .1943 . ) , d ip l . ing. šumarstva.

Sin Adama i Marije r. Strangar. Hrvatske je nacionalnosti i državljanstva, katolik. Potječe iz radničke obitelji. Osnovnu školu završio je u rodnom Bačkom Monoštoru 1957., a srednju Šum. školu 1961. u Karlovcu.

Šumarstvo je diplomirao na Šum a r s k o m f a k u l t e t u u Beogradu 1967.g.

Radom u struci počeo je 1961. u ŠG “Košutnjak” Bilje. Nakon diplomiranja, od 1967. radi u LŠPG “Jelen” u Bilju, a od 1971. u Osijeku, u “Ex-port - importu”, da bi 1981. godine prešao u “Exportdrvo” Zagreb. Od 1991. zaposlen je u poduzeću “Goja” Donja Stubica, kao predstavnik za Slavoniju sa sjedištem u Osijeku.

P E R K O V I Ć , I v a n , (Klis, Spl i t , 27.VI.1940.), dipl. ing. šumarstva.

S tud i rao je na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na Šumarskom odjelu 23.1.1974. godine.

PERKOVIĆ, Žel jka , (Koprivnica, 25.VI.1957.), dipl. ing. šumarstva.

Studirala je na ŠF Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirala je na Šumarskom odjelu 12.VII.1982. godine.

PERKOVIĆ, Željko, vid. 3. knj., s. 350-351.

PERNAR, Nikola, (Lipice, Otočac, Lika, 7.XI.1961.), dr. s e , dipl. ing. šumarstva, sveuč. docent.

Sin Vjekoslava i Anke r. Smol-čić. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz šumarske obitelji: otac mu je lugar, a majka domaćica. Osnovnu je školu završio u Križpolju 1976., a srednju Šumarsku školu u Karlovcu 1980. Iste godine upisao se na Šum. fakultet u Zagrebu, na Šumarski odjel, gdje je diplomirao 21.1.1986. godine, znanstveni ogranak fitocenologija.

Prvo radno mjesto bilo mu je u Šumariji Ogulin, gdje je radio na uzgoju, zaštiti i iskorišćivanju šuma. Krajem 1986. izabran je za asistenta iz pedologije na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, gdje i sada radi (1999.).

Poslijediplomski studij iz pedologije upisao je 1987. godine na Šum. fakultetu Univerziteta u Sarajevu, a završio ga je 12.XI.1991.g. Magistr irao je temom “Svojstva t la pod sastojinama breze (Betula pendula Roth.) i bukve (Fagus sjlvatica L.) na Papuku”.

Dne 31.1.1992. izabran je u zvanje znanstvenog asistenta za područje šumarstva, a temeljem odluke fakultetskoga savjeta od 8.II.1993. ponovno je izabran u znanstvenonastavno zvanje asistenta za predmet pedologija. Sukladno odredbi novog Zakona


42

o visokim učilištima 2.XI.1993. preveden je u surad. zvanje asistenta.

Doc. dr. se. N. Pernar obranio je 28.X.1996. na Šum. fakultetu u Zagrebu disertaciju pod naslovom “Uzroci var i jabi lnos t i o rganskog kompleksa kalcikambisola na kršu zapadne Hrvatske”. U doktorskom radu posebna je težina dana paramet r ima koji najbolje objašnjavaju kvalitativna i kvantitativna svojstva organskoga kompleksa kalcikambisola, a to su sadržaj humusa i dušika, te grupni sastav humusa.

“Na bogatom materijalu i znalački izabranim pedološkim, geomor-fološkim i vegetacijskim parametrima vrlo su uspješno utvrđeni uzroci varijabilnosti organskog kompleksa kalcikambisola na kršu zapadne Hrvatske, kao i važne pravilnosti u procesu humizacije istraživanog tla. Zato su u disertaciji iskazani rezultati istraživanja vrlo značajan doprinos šumarskoj znanosti, poglavito šumarskoj pedologiji,” (H. Jakovac 1997.).

Od početka 1997. radi u svojstvu višeg asistenta u Zavodu za uzgajanje šuma SF u Zagrebu, na predmetu pedologija. Fakultetsko vijeće na sjednici 21.IX.1998. izabralo ga je, nakon obranjenog habil i tacijskog rada, u znanstveno - nastavno zvanje docenta u polju šumarstvo za predmet pedologija.

Kao znanstveni djelatnik surađuje na više znanstvenoistraživačkih zadataka iz svoga područja, pa je rezultate istraživanja objavio u suradnji i samostalno u više od dvadeset znanstvenih i stručnih radova.

R e z u l t a t e is t raživanja p r e zent i rao je na više znanstvenih i s t ručnih skupova u zemlji i inozemstvu.

Član je HŠD, Hrv. ekološkoga društva, Hrv. pedološkoga društva i Međunarodnoga pedološkoga društva.

RADOVI

Vranković, A., N. Pernar , S. Novak Agbaba, 1986.: Hidropedološki izvještaj za šumu Repaš. Fond dokumentacije “Elektro projekt”, Zagreb, s. 1 7.

Martinović, J., N. Pernar, 1987.: Izra da karte krupnog mjerila za Konavosko polje. Fond dokumentacije Stanice za južne kulture Dubrovnik.

Martinović, J., A. Vranković, N. Pernar, 1987.: Pedološka studija područja općina Del niče, Čabar, Vrbovsko i Ogulin, (s pedološkom kartom). Fond dokumentacije Zavoda za pros torno planiranje i zaštitu čovjekove okoline, Rijeka, s. 1 30.

Vranković, A., J. Martinović, N. Pernar, 1988 . : Klasifikacija pogodnosti tala za višestruku funkciju šume. Jubi larni VIII . Kongres JDPZ, Zbornik radova, Cetinje 23. 27.V.1988., s. 117 120.

Martinović, J., A. Vranković, N. Pernar, 1990.: Neke pedološke karakteristike fito klimatskih područja Velebita. Glas. za šum. pokuse 26, Zagreb, s. 319 329.

Martinović, J., A. Vranković, N. Pernar, 1991.: Uloga tla u zaštiti Plitvičkih jezera. Radovi 26 (2), ŠIJ, s. 141 153.

Vranković, A, J. Martinović, N. Pernar, 1991.: Pedološka karta Šumsko gospodarske jedinice Slatinske prigorske šume, M 1:25000. Fond dokumentacije “Hrvatskih šuma”, UŠ Našice.

Vranković, A., J. Martinović, N. Pernar, 1991.: Neki pokazatelji ekoloških promjena tla u Nacionalnom parku Plitvička jezera. ANUBiH Posebna izdanja. Knjiga XCVIII, Zemljište kao pri rodni resurs i faktor razvoja. Sarajevo, s. 133 43 .

Martinović, J., A. Vranković, M. Glavaš i N. Pernar, 1992.: Studija opterećanja aero polucijom gradskog i prigradskog zelenila na području Zagreba i mjere melioracije. Fond dokumentacije J.P. Zrinjevac, Zagreb, s. 1 54.

Pernar, N., 1993.: Utjecaj vegetacije i reljefa na neka svojstva tla u brezovim {Betula pendula Roth.) i bukovim (Fagus svlvatica L.) sastojinama Papuka. Glas. za šum. pokuse, pos. izd. 4., Zagreb, s. 357 364.

Martinović, J., A Vranković, Š. Ricov, N. Pernar, 1993.: Analiza kvalitete komposta


4 3

Jankomir (J.P. Zrinjevac Zagreb). Gospodar stvo i okoliš 1 (2), Zagreb, s. 75 77.

Martinović, J.: A. Vranković, M. Gla vaš, N. Pernar, 1993.: Ekološki utjecaji na stanje gradskog zelenila u Zagrebu. Gospo darstvo i okoliš 1 (3), Zagreb, s. 151 155.

Vranković, A., N. Pernar , 1993.: Oš tečenja šumskog tla izvlačenjem drva i njegova regeneracija. Glas. šum. pokuse, pos. izd. 4, Zagreb, s. 281 288.

Vukelić, J., N. Pernar, Z. Seletković, 1993.: Ekološko vegetacijska analiza pri dolaska i rasprostranjenosti šumskih sastojina u istočnom Kalniku. Glas. za šum. pokuse, pos. izd. 4, Zagreb, s. 45 58.

Martinović, J., A. Vranković i N Pernar, 1994.: Tla Nacionalnog parka Risnjak. Zbornik radova “40 godina NP »Risnjak« 1953. 1993.”. JP Uprava NP “Risnjak Crni Lug, s. 131 136.

Pernar, N., 1994.: Prilog istraživanju količine i toka biogenih elemenata u orga ničkom horizontu brezovih (Betula pendula Roth.J i bukovih (Fagus svlvatica h.) sastojina na Papuku ovisno o vrsti drveča i elementima re ljefa. Agronomski glasnik 1 2, Zagreb, s. 131 145.

Vranković, A., N Pernar, J. Martinović, S. Ricov, 1994.: Prilog poznavanju ekoloških odnosa u zagrebačkom gradskom raslinstvu. Agronomski glasnik 1 2, Zagreb, s. 193 217.

Pernar, N., J. Vukelić, 1994.: 0 nekim odnosima između kemijskih svojstava prizem nog rašča u bukovim šumama istočnog Kalnika. Simpozij u povodu 100 god. rođenja Ive Pevaleka “Flora i vegetacija Hrvatske”. TIP “Zrinski”, Čakovec, s. 71 78.

Martinović, J., S. Miko, N. Pernar, Ž. Kastmtiller, A. Vranković, E. Prohić, 1995.: Neke pedološke i geokemijske značajke NP “Mljet”. Simpozij “Prirodne značajke i dru štvena valorizacija otoka Mljeta”. Pomena, otok Mljet 4 10.IX.1995. Ekološke monogra fije 6, s. 87 105.

Pernar, N., A. Vranković, 1996.: Bre zove (Betula pendula Roth.J sastojine u Hr vatskoj u svjetlu analize odnosa tla i vegetacije. Znanstveno stručno savjetovanje “Skrb za hrvatske šume od 1846. do 1996.”, Zagreb 9. l l .X.1996. U ediciji Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava, knj. 1, Zagreb, s. 55 60.

Pernar , N., 1997. Some relationships between cambisol over and vegetation in the west Croatian karst region, (Neki odnosi između smedeg tla na vapnencu i vegetacije u području zapadno hrvatskoga krša). Interna tional Scientific Conference “Forest Wood Environment 97”, Zvolen 8. l l . IX. 1997. U Zborniku Sekcije 1 “Fores t Ecologv and itegrated Forest Protection, s. 11 19.

LITERATURA ***ŠL 12 /95 . , s. 56. ***ŠIB 1996., s. 33 34, 56, 68. Jakovac, H.: Novi doktori znanosti

Nikola Pernar. ŠL 1 2, 1997., s. 97 98. *** SŠN 2, 1998., s. 208, 219, 254, 255,

649, 698.

PERNAR, (FINTIĆ), Renata, (Zagreb, 13.VIII.1965.), dr. s e , dipl. ing. šumarstva, sveuč. docent.

Kći Dragutina i Nevenke r. Ma-der. Hrvatica, rimokatoličke vjere. Potječe iz radničke obitelji: otac skladištar, a majka trgovkinja. Osnovnu je školu završila u Vrbovcu 1980., a u Centru za kulturu i umjetnost u Zagrebu maturirala je 1984. godine.

Šumarstvo je studirala na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje je diplomirala 19.1.1989. znanstveno područje uređivanje šuma.

Nakon završetka studija, kao vrstan student, zaposlila se u Katedri


44

za geodeziju Šum. fakulteta u Zagrebu, kao stručni suradnik, ( l . I I . 1989. - 31.V.1990.). Dne 1.VI.1990. zasnovala je radni odnos u svojstvu mladog is t raž ivača na p r edme tu šumarska fotogrametrija. Tijekom 1989. godine bila je na studijskom boravku u Zavodu za aerofotogra-metriju pri Biotehniškoj fakulteti u Ljubljani te u Remote Sensing Centru (TFO) u Budimpešti.

Na Šum. fakultetu u Zagrebu studirala je poslijediplomski studij iz područja šumarska fotogrametrija i fotointerpretacija. Magistarski rad pod naslovom “Način i pouzdanost određivanja oštećenosti hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) na infracr-venim kolornim (ICK) aerosnimkama” obranila je 15.X.1993. godine.

Odlukom Fakultetskog vijeća Šum. fakulteta dne 19.IX.1995. izabrana je u istraživačko zvanje asistenta.

Disertaciju pod naslovom “Primjena rezultata interpretacije aero-snimaka i geografskog informacijskog sustava za planiranje u šumarstvu” obranila je 7.XI.1996. godine i stekla znanstveni stupanj doktora biotehničkih znanosti iz znanstvenoga polja šumarstvo, znanstvene grane uređivanje šuma, znanstvenog ogranka šumarska fotogrametrija.

“U ovom radu korištene su moderne znanstvene metode istraživanja i alati iz znanstvenog područja daljinskih istraživanja, te je prikazana svrhovitost i potrebitost primjene aero-fotosnimaka i računalne tehnologije pri l ikom p lan i ran ja uređivanja i gospodarenja te prognoziranja u šumarstvu a i šire. Posebno je potrebito iskazati da istraživanja dr. sci. R e n a t e P e r n a r ukazuju na nove pristupe integralnom gospodarenju šumskim resursima i prostorom, što p reds t av l j a z n a n s t v e n i dopr inos

šumarskoj znanost i i praks i” , (N. Lukić, 1997.).

Od l.X.1997. radi u Zavodu za uređivanje šuma Šum. fakulteta u Zagrebu u svojstvu višeg asistenta na predmetu šumarska fotogrametrija, a u tijeku 1998. habilitirana je u zvanje sveuč. docenta.

Dr. se. Renata Pernar vrlo je marljiva i sposobna djelatnica. Unatoč tomu što se udala i rodila troje djece, u r e k o r d n o m roku zav r š i l a je posli jediplomski studij i postigla doktorat znanost i i zvanje sveuč. d o c e n t a . Sudje lovala je na više istraživačkih zadataka, a rezultate istraživanja objavila je samostalno ili u suradnji u dvadesetak članaka.

Sudjelovala je na više znanstvenih i stručnih skupova u zemlji i inozemstvu. Članica je HŠD i Hrvatskog ekološkoga društva.

RADOVI

Kalafadžić, Z., V. Kušan, Z. Horvatić, R. Fintić, B. Hrašovec, 1989.: Određivanje stupnja oštećenosti Sume bukve i jele Zajed niče općina Rijeka interpretacijom ICK aerosnimki. Studija za Zavod za prostorno planiranje i zaštitu čovjekove okoline Zajed niče općina Rijeka, s. 1 90.

Kalafadžić, Z., V. Kušan, Z. Horvatić, R. Fintić, B. Hrašovec, 1989.: Određivanje stupnja oštećenosti šuma NP “Plitvićka je zera”. Studija za Zavod za prostorno planiranje i zaštitu čovjekove okoline Zajednice općina Rijeka, s. 1 15.

Kalafadžić, Z., V. Kušan, Z. Horvatić, R. Fintić, B. Hrašovec, 1989.: Određivanje oštećenosti šuma NP “Risnjak”, te gospo darskih jedinica “Brloško” i “Bitoraj”. Studija za Zavod za prostorno plan. i zaštitu čovjek. okoline Zajednice općina Rijeka, s. 1 30.

Kalafadžić, Z., V. Kušan, Z. Horvatić, R. Fintić, 1990.: Određivanje stupnja ošteće nostišuma šumskog bazena “Spaćva” interpre tacijom ICK aerosnimki. Prethodni izvještaj. ZIŠ ŠF Zagreb, s. 1 33.


4 5

Kalafadžie, Z., V. Kušan, Z. Horvatić, R. Fintić, 1990.: Određivanje stupnja osteće nostišuma šumskog bazena “Spačva” interpre tacijom ICK aero snimki. Studija. ZIS ŠF Zb, s. 1 105.

Kalafadžie, Z., V. Kušan, Z. Horvatić, R. Fintić, 1990.: Der Gesundheitszustand der Tanne (Abies alba Mili.) in Sildwesten Croatien auf Grund der Farb Infrarot Luftbild interpretation, (Zdravstveno stanje jele (Abies alba Mili.) u jugozapadnoj Hrvatskoj na osnovi in terpretaci je infracrvenih kolornih aero snimki). VI IUFRO Tannensvmposium. Zbor nik radova. Zagreb, s. 219 231.

Fintić, R., Z. Kalafadžie, V. Kušan, 1991 . : Stupnjevanje ostećenosti stabala poljskog jasena. Ekološki glasnik 1 2, Zagreb s. 66 68.

Fintić, R., Z. Kalafadžie, V. Kušan, 1991.: Stupnjevanje ostećenosti stabala hrasta lužnjaka. Ekološki glasnik 9 10, Zagreb, s. 54 56.

Kalafadžie, Z., V. Kušan, Z. Horvatić, R. Fintić, 1991.: Inventarizacija ostećenosti Suma bukve i jele u jugozapadnoj Hrvatskoj primjenom infracrvenih kolornih (ICK) aerosnimki. Bilt. Daljin. istraž. fotointerpret., Vol. 1, (11), Zagreb, s. 23 28.

Kalafadžie, Z., V. Kušan, Z. Horvatić, R. Fintić, 1992.: Rezultati inventarizacije ostećenosti Suma u Hrvatskoj metodama daljinskih istraživanja. Zbornik saže taka simpozija: Doprinos znanos t i razvoju šu marstva Hrvatske, Zagreb (Brijuni), s. 19.

Kalafadžie, Z., V. Kušan, Z. Horvatić, R. Pernar , 1993.: Ostećenost Suma i neki ćimbenici okoliša u Šumskom bazenu “Spačva”. Šum. list 6 8, s. 281 292.

Kalafadžie, Z., V. Kušan, Z. Horvatić, R. Pernar, 1993. Inventarizacija ostećenosti Suma u Republici Hrvatskoj primjenom infracrvenih kolornih (ICK) aerosnimki. Glas. za šum. pokuse, Izv. izd. 4, Zagreb, s. 163 172.

Kalafadžie, Z., V. Kušan, Z. Horvatić, R. Pernar, 1994.: Experience in use of colour infrared (CIR) aerial imagerv in forest decline assessment in the Republic of Croatia, (Iskustva u uporabi infracrvenih kolornih aero s n i m k i u p r a ć e n j u p r o p a d a n j a š u m a u Hrvatskoj). Tagungsband, Svmposium Photo

grammetrie und Forst, Freiburg, s. 189 197. Kušan, V., Z. Kalafadžie, R. Pernar, 1994.:

Procjena ostećenosti Suma u NP “Risnjak” fotointerpretacijom infracrvenih kolornih aero snimki. Zbornik radova “40 godina Nacio nalnog parka »Risnjak« 1953 1993”. Crni Lug, s. 27 31.

Pernar, R., 1994.: Način i pouzdanost određivanja ostećenosti hrasta lužnjaka (Ouercus robur, L.) na infracrvenim kolornim (ICK) aerosnimkama. Glas. šum. pokuse 31, Zagreb, s. 1 34.

Pernar, R., 1995.: XX svjetski kongres IUFRO prikaz rada četvrte divizije. Meha nizacija šumarstva 20 (4), Zagreb, s. 233 240.

Kušan, V., R. Pernar, 1996.: Procjena prsnog promjera i temeljnice najznačajnijih vrsta drveća gorskog područja na temelju veličina mjerljivih na aero snimkama. U edici ji “Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava”, knj. I, HŠD, Zagreb, s. 157 168.

Kušan, V., R. Pernar, 1996.: Procjena ostećenosti stabala hrasta lužnjaka digitalnom obradom ICK aerosnimaka. U ediciji “Skrb za hrvatske šume od 1846. do 1996.”, znanstvena knjiga “Unapređenje proizvodnje biomase šum skih ekosus tava” , knj . II , HŠD, Zagreb , s. 149 158.

Pernar, R., 1997.: Primjena rezultata in terpretacije aerosnimaka i geografskog in formacijskog sustava za planiranje u šumar stvu. Glas. šum. pokuse 34, Zagreb, s. 141 189.

LITERATURA ***ŠL 12 /95 . , s. 56. *** HŠŽL, 1996., s. 317, (Fintić). Lovreković, M.: Korištenje izvora šum.

informacija, (dipl. r ad ) . Kazalo au tora u Mehan. šumarstva., Zagreb 1997., s. 13.

Lukić, N.: Novi doktori znanosti Renata Pernar. Šum. list 1 2/97., s. 99 100.

Maričević, I: Kazalo autora Šum. lista 1976 1995. ŠL 3 4, 1997., s. 188.

*** SŠN 2, 1998., s. 296, 297, 353 356, 636, 649.

PERNEK, Milan, (Solingen, Njemačka, 25.1.1971.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Vladimira , zanimanjem šum. tehničara . Hrvat . Završio je


4 6

Šumarsku školu u Karlovcu 1989. i upisao se na SF Zagreb. Diplomirao je 31.III.1995. iz uređivanja šuma. Napisao je i obranio diplomski rad pod naslovom “ R a č u n s k a revizija na primjeru gospodarenja park - šume Trakošćan”.

PERNUŠ, Leopold, (Bled, Slovenija, 21.IX.1922.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Leopolda i Marije r. Osip. Slovenske narodnosti i državljanstva, rimokatolik. Roditelji su mu bili zem-ljovlasnici. Osnovnu je školu završio u Bledu 1933., a III. državnu gimnaziju u Ljubljani 1942.

Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno - šumarskom fakul te tu Sveuč. u Zagrebu . Apsolvirao je škol.g. 1951.-52., a diplomirao 26.XI. 1953. godine.

Veliki dio radnog vijeka radio je u GG Bled. Nakon diplomiranja otpočeo je raditi u struci 1.XII.1953., najprije kao pripravnik u taksaciji, a zatim do 1957. kao taksator u Šumskom gazdinstvu Bled. Poslije toga prelazi na mjesto upravitelja Šumarije Radovlj ica, gdje ostaje dvije godine (1957.-1959.). Nešto duže - od 1959. do 1967. bio je upravitelj Šumarije Jesenice, koja je također u sastavu GG Bled. Od 1967. do 1974.g. bio je na mjestu upravitelje Šumarije

Pokl juka (GG Bled) . nakon toga napuš ta rad u šumarstvu. Godine 1974. izabran je za predsjednika Skupš t i ne opć ine Radov l j i ca . U mirovinu odlazi 1982.

Živi na Bledu.


PEROKOVIĆ, Ivo, (Đurđevac, 24. VI.1903. - 1975.) dipl, ing. šumarstva.

Šumarstvo je studirao u Austriji i na Gospodarsko - šum. fakultetu u Zagrebu, gdje je apsolvirao škol.g. 1927.-28. i diplomirao 14.11.1929.

Zaposlio se 23.V.1929. Državni je stručni ispit položio 1932. godine u Beogradu. Kao šumarski pristav zaposlen je 24.VI.1932. u Kotarskom načelstvu Čabar, Gorski kotar. Od 1938. do 1943. radio je najprije kao šum. pristav kod Kotarskog načelstva u Koprivnici i Sv. Ivanu Zelini, a zatim kao kotarski šumar u Pisarovini.

Prema nepotpunim podacima, od 1946. do 1954. radi kao referent za šumarstvo Kotara Zlatar , a od 1954. najprije kao referent za uzgajanje šuma, a zatim kao upravitelj Šumarije Zlatar, odnosno Šumarije Ivanec. Od 1960., pa do umirovljenja (1964.) zaposlen je u ŠG “Macelj” Krapina na poslovima uzgajanja i uređivanja šuma. Zas lužan je za provedbu unutarnjeg razdjeljenja šuma i utvrđivanja meda u dugoročnoj šumsko - gospodarskoj osnovi za GJ “Južna Ivančica”.

Umro je 1975. godine. Bio je član HŠD (1940.), a pri

sustvovao je i skupštini Šum. sekcije DIT-a NR Hrvatske 1946. u Zagrebu.

LITERATURA Borošić, /.: ŠIS, s. 7, 58, 106, 148. ***ŠL: 1938., s. 462, 534; 1939., s. 326.;


47

1940., s. 269; 1941., s. 17; 1943., s. 268; 1952., s. 75.

*** Šumska kronika Šumarije Zlatar. ***ŠN, s. 355; SŠN 2, 1998., s. 682.

PEROVIĆ, Mladen, (Zagreb, 9.II. 1964.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Veljka. Hrvat. Potječe iz obitelji intelektualaca: otac mu je arhitekt, a majka pravnica.

Obrazovao se u Zagrebu: zavr-šivši osnovnu školu, matur i rao je 1982.g. Studirao je na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 25. IX.1991. iz zaštite šuma, obranivši diplomski rad “Ljekovito dendrobilje u okolici Zagreba - vrijednosti, upotreba, bolesti”.

Zaposlen je u JP “Zrinjevac” u Zagrebu, kao viši samostalni referent.

LITERATURA ***ŠL l -2 , 1995., s. 70. *** SŠN 2, Zagreb 1998., s. 700.

PERŠE, Franjo, iz Lepoglave, dipl. ing. šumarstva.

Šumarstvo je apsolvirao škol.g. 1937.-38., a diplomirao 9.X.1939. na Poljoprivredno - šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu.

Prema dostupnim podacima, 1941. postavljen je za šum. vježbenika kod državne Šumarije Križ (tada Vojni Križ) kod Ivanić-grada i nakon nekog vremena premješten R a v n a t e l j s t v u d ržavn ih šuma u Zagrebu. Godine 1943. nalazi se opet u Križu.


LITERATURA ***ŠL: 1937., s. 480; 1941., s. 16, 276;

1943., s. 24. ***ŠN, s. 359; SŠN 2, 1998., s. 685.

PERSIC, Nikola, iz Privlake, rod. 4. V.1893., dipl. ing. šumarstva, šumarski savjetnik.

Šumarstvo je započeo studirati na Šum. akademiji, koja je škol.g. 1919.-20. prerasla u Gospodarsko-šum. fakultet Sveuč. u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1920.-21., a diplomirao 6.IV.1922.

U službi se nalazi od 2.XI.1922. kao privremeni šumarski povjerenik kod Šumarskog odsjeka Ministarstva šuma i rudnika u Zagrebu. Od 1923. do 1935. radio je kod Kotarskog na-čelstva u Daruvaru kao šum. povjerenik i šum. viši pristav. Državni stručni ispit položio je 1926. godine u Beogradu. Od 1935. radio je kao kotarski šumarski referent, a zatim kao kotarski šumar u Bjelovaru, Okuča-nima i Daruvaru, gdje se nalazio i 1943. U međuvremenu unaprijeđen je za šumarskog savjetnika.

Nakon II. sv)\ rata, 1952. radio je u Šumariji Sirač, ŠG Nova Gradiška.

Bio je član JŠU, a za vrijeme NDH član HŠD.

LITERATURA *** ŠL: 1922., s. 776; 1923., s. 568;

1927., s. 154; 1935., s. 533; 1937., s. 334, 496; 1939., s. 326; 1940., s. 269; 1941., s. 17, 154; 1942., s. 333; 1943., s. 24; 1952., s. 73.

Borošić, /.: ŠIS, s. 5, 58, 98, 148. ***ŠN, s. 353; SŠN 2, 1998., s. 681.


4 8

PERUSIC, Andrija, (Kraljevica, 30. XI.1883. - ?), šum. inženjer i dipl. pravnik, šum. nadsavjetnik, inspektor.

Pučku školu polazio je u Kraljevici, a 1902. maturirao je na klasičnoj gimnaziji u Senju. Šumarstvo je studirao na trogodišnjoj Šum. akademiji u Zagrebu. Apsolvirao je 1905.g.

Od 1905. do 1919. službuje kod Gradiške imovne općine, a nakon toga u Ministarstvu šuma i rudnika u Beogradu. U međuvremenu studira i pravne znanosti u Zagrebu i diplomira 1917. God. 1922. upravlja Brodskom imovnom općinom, a 1924. Ogulinskom imovnom općinom. Uslijedilo je unapređenje (1930.) za upravitelja Direkcije držav. šuma u Sušaku. Od 1934. ponovno radi u ministarstvu kao inspektor. Nakon osnivanja Banovine Hrvatske 1939. služi u Zagrebu do početka II. svj. rata kad je umirovljen.

Međutim, 1944. postavljen je za honorarnog nastavnika pčelarstva na Poljoprivredno - šum. fakultetu u Zagrebu, koji je predmet predavao studentima agronomije dvadesetak godina, a studentima šumarstva od 1946. do 1949. Nakon rata reaktiviran je kao savjetnik i 1946. po molbi umirovljen.

Aktivno sudjeluje na šumarskim kongresima u zemlji i 1926. na Međunarodnom šum. kongresu u Rimu, zatim na međunarodnim pčelarskim kongresima u Kopenhagenu, Beču, Rimu i Madridu.

Kao član HSŠD piše o radu društva u raznim listovima. Bio je član Pravničkog društva u Zagrebu i u njihovom Mjesečniku objavio je više radova šumarsko-pravne problematike.

Napisao je i objavio velik broj radova iz područja šumarstva i iz područja pčelarstva. Šumar i pravnik -obradio je velik broj tema koje se odnose na imovne općine te na zakone i propise o šumama i u svezi sa

šumama i šumarstvom. Surađuje u dnevnim, tjednim i mjesečnim novinama, ali i u Šum. listu, pretežito u razdoblju između dva rata. Radi na popula r izac i j i š u m a r s k e p rob l e matike, pišući za širu javnost, držeći javna predavanja, a često objavljujući svoje radove u obliku brošura, ponekad i u vlastitoj nakladi. Njegovo pisanje proteže se od vremena kad je studirao na Šum. akademiji do 60-ih godina.

Bio je član HSŠD, JŠU te član i odbornik HŠD (1918., 1945.) i upravitelj Šum. doma u Zagrebu (1945.).

Dugogodišnji je član ispitnog povjerenstva šumarsk ih državnih ispita (1922.-1940.).

Odlikovan je Ordenom Sv. Save (1923.), i Ordenom Belog orla (1934.).

RADOVI IZ ŠUMARSTVA

Sutrašnja sjednica Šumarske akade mije u Zagrebu. Obzor, Zagreb 1904.

Posveta lovaca u Japanu. SL 1905. 0 krajiškim imovnim općinama i pitanje

njihove reorganizacije. Hrv. pokret 101, 1914. (i posebna brošura).

Studija o temeljnim principima uređenja šumskog gospodarstva kod krajiških imovnih općina s osobitim osvrtom na Gradišku imovnu općinu. Šum. list 1915.

Uoći skupštine Hrv. šum. društva. Hrvatski Lloyd (dnevnik) 16. X.1916.

Godišnja skupština Hrv. šum. društva. Ibid. 22.X.1916.

Hranjivost i upotreba hrastovog žira. Narodne novine 30.X.1916.

Posavske šume kao žirovnjaće. Šum. list 9 10, 1917.

Kako su se cijenile šume po našem starom pravu. Ibid. 1917.

Prilog organizaciji šumskog gospo darstva u našoj državi. Ibid. 9 10, 1919. (i kao posebna brošura).

0 stanju šumskih šteta kod Brodske imovne općine. Lugarski vjesnik 1933.

0 mravima. Ibid. 1933.


49

0 šumskim enklavama i prikrčcima. Ibid. 1933.

Koliku starost doživi šumsko drveće. Ibid. 1933.

Brodska imovna općina, (monografija). Vinkovci 1923., vlastita naklada.

Podržavljenje uprave krajiških imovnih općina. Dnevnik Slobodna tribuna, Zagreb 1923.

Kako mađarski kapitaliste, strani dr žavljani, pljaćkaju narodne šume. Brošura, Ogulin 1924.

Autonomija imovnih općina. Dnevnik Hrvat 1924. i Jutarnji list 6.X.1925.

Krajiške imovne općine. Časopis Srpsko kolo, Beograd 1924.

Krajiške imovne općine. Šum. list 1925. Jugosl. šum. udruženje izdalo i kao posebnu brošuru.

Jedan predratni ugovor o sjeći šume Krasnica Ogulinske imovne općine. Mjesečnik Pravničkog društva 1, 1925.

Reorganizacija krajiških imovnih op ćina. Tjednik Narodna šuma br. 48 i 49, 1925.

Isušivanje i kolonizacija Posavine su šenje hrastovih šuma. Dnevnik Novosti br. 104 106, 1926.

Šumarstvo i štednjaci. Tjednik Narodna šuma 1925.

Naši stari hrastici. Ibid. 1925. Krajiške imovne općine. Ibid. 9 11, 1926. Pitanje sjedišta Primorsko krajiške

oblasti, (brošura), Ogulin 1926. Reorganizacija krajiških imovnih op

ćina. narodna šuma br. 27, 1926. Krajiške imovne općine. Spomenica

Jugols. šum. društva 1926. Deputati šumarskog osoblja. Narodna

šuma br. 24, 42, 43, 1926. Dopune ćl. 91. Zakona o državnom ra

ćunovodstvu. Ibid. 8, 1927. Kriza šumskog gospodarstva. Jugosl.

Lloyd, br. 88, 90, 92, 93, 1927. Licitacije šuma kneza Thurn Taxis.

Časopis Drvotržac br. 15 i 20, 1927. Dizanje sela. Jugosl. Lloyd 12.X.1927. Krajiške imovne općine. Mjesečnik

Pravničkog društva, Zagreb 1927. i posebna brošura.

Nepotrošive glavnice i vanredni prihod. Šum. list 1, 1928.


Krajiške imovne općine i Državni sa vjet. Mjesec. Prav. društva 11 12, 1927.

Šumske glavnice, prihodi i potrajnost. Šum. list 2, 1928.

Dioba imov. opć. Nar. šuma 7, 1927. Velika važnost naših šuma. Dnevnik

Narodni val, 22.III.1928. Protiv diobe imovnih općina. Narodna

šuma 1928. 0 rentabilnosti bukve. Šum. list 3, 1928. Zemljišne zajed. Nar. šuma 30, 1928. Pitanje opskrbe s vodom i uređenje

ispasišta na hrvatskom Kršu. Novosti 28 . X.1928.

Uredovanje pravnog odsjeka jednog na šeg Ministarstva. Mjesečnik Pravničkog društva 8 i 9, 1928.

Krajiške imovne općine. Predavanje na kongresu JŠU 9.XII.1928.

Komunalne šume u Hrvatskoj. Drvo tržac, br. 4, 1929.

Krajiške imov. opć. Šum. list 2, 1929. O rentabilnosti bukve. Ibid. 1929. Važnost šuma i zadaća mladoga šu

mara. Predavanje na proslavi 25 godišnjice rada Kluba hrvatskih šumarskih akademičara, Zagreb 24.11.1929.

Šumarstvo i vrhovni zakonodavni savjet. Jugosl. Lloyd br. 2 i 24, 1929.

Umjereno sastojinsko gospodarenje kod imovnih općina. Šum. list 3, 1929.

Dugoroćni šumski ugovori i tzv. šumske afere. Jugosl. Lloyd br 76, 1929.

Pitanje imovnih općina. Novosti 1929. O šumsko gospodarskim odnosima u šu

mama visokog Krša i o podizanju vrijednosti produkcije. Predavanje u Mariboru na šumar. kongresu 1929.

Velebit će se ponovo zaodjeti zelenim ruhom. Jutarnji list 25.XII.1930.

Zakon o šumama. Novosti 1931. Poteškoće našeg sela utjeću na ćitav naš

privredni život. Jugosl. Lloyd 25. XII.1932. Parkaza i pošumljenje u Hrvatskom

primorju i otocima. Šum. list 1, 1938. Dioba privatnih šuma. Mjesečnik Prav

ničkog društva 8 i 9, 1937. Komunalne šume u Jugoslaviji. Šum. list

2, 1937. Porez na naše šume. Šum. list 2, 1938.

50

Kritika službenog projekta Uredbe o reorganizaciji, sanaciji i olakšanju stanja krajiških imovnih općina. Ibid. 3 4, 1938.

Čuvanje šuma u svjetlu naše adminis tracije. Ibid. 6, 10, 11, 1938.

Organizacija čuvarske službe u šumama pod osobitim javnim nadzorom. Ibid. 12, 1938.

Imovne općine i zakon o općem uprav nom postupku. Mjesečnik Pravničkog društva 10 11, 1938.

Zakon o općem upravnom postupku u oblasti šumarstva. Šum. list 1, 1939.

Javni interes u našem šumarskom gospodarstvu. Ibid. 2, 1939.

Krćenje šuma i životna potreba vlasnika po zak. o šumama. Ibid. 2, 1939.

Oko kreiranja lićke imovne općine. Ibid. 1939.

Iz naše šum. polit. Šum. list 1940. Koze i šuma. Ibid., br. 12, 1940. Pripadnost ogrjevnog drva crkvenim

općinama kod kraj. imovnih općina. Mjes. Prav. društva br. 5, Zagb 1941.

Pitanje kultiviranja našega Krša, (bro sura). Zagreb 1941.

Pravo nužne obrane u šum. gospodar stvu. Mjes. Pravn. društva, br. 9. Zagreb 1943.

Iz svijeta pćela. Predavanje s filmom u Klubu šumara, Zagreb 1958.

Pćelarstvo u šumskoj privredi. Šum. list 1961., br. 1.

Šuma i pćela, (posebna knjižica), Zagreb 1943.

LITERATURA *** ŠL: 1906., s. 405; 1908., s. 119;

1912., s. 156; 1916., s. 374: 1918., s. 138; 1919., s. 181, 314, 357; 1920., s. 162; 1921., s. 209; 1922., s. 708, 761, 784; 1923., s. 243, 450; 1924., s. 317; 1926., s. 299; 1930., s. 50; 1933., s. 685; 1934., s. 73, 588; 1936., s. 211; 1937., s. 104, 266, 600; 1940., s. 253, 269, 320, 322; 1941., s. 330; 1943., s. 24; 1945., s. 85.

Borošić, l: ŠIS, s. 3, 41 , 82, 148. Kauders, A.: Šum. bibliogr. I, s. 67, 91 ,

106, 126, 144 145, 159, 170, 212, 251. ***ŠN, s. 102, 123, 385, 478 483. *** Zbornik o stotoj obljetnici šumar

stva jugoist. Slavonije. Vinkovci Slav. Brod 1974., s. 290, 328, 342, 498, 503, 506, 511,

511, 530, 538, 540, 547, 708, 713, 716. *** Povij. šumar. Hrv. 1846 1976., s.

109, 173, 181, 185, 186, 192, 194, 198, 199, 232, 323, 332, 377, 379, 409.

*** HŠD 1946 1996., s. 150, 156, 171, 186, 188, 191, 213, 236, 241.

PEŠA, Tončo, (Travnik, BiH, 7.V. 1967.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Nikole. Šumarstvo je studirao na Šumarskom fakultetu u Sarajevu. Zbog rata, prelazi škol.g. 1992.-93. na Šumarski fakultet u Zagreb, gdje diplomira 29.IV.1996. iz uređivanja šuma. Napisao je i obranio diplomski rad naslova “ Park Radnički dol”.

PESIC, Branis lav, (Lubnica, Ivan-grad, Crna Gora, 18.11.1953.), dipl. ing. šumarstva.

Nakon završene tehničke škole, upisao se na Šumarski fakultet u Zagrebu 1975.-76. Diplomirao je na ŠG odjelu 27.X.1978. godine.

PESIC, Jovan, iz Platičeva, Ruma, Srijem^ dipl. ing. šumarstva.

Šumarstvo je počeo studirati na Šum. akademiji u Zagrebu, koja je 1919.-20. škol.g. prerasla u Gospodar-sko-šum. fakultet. Apsolvirao je škol. god. 1920.-21, a diplomirao 14.XII. 1923. godine.

Prema dostupnim podacima, kao šumarski izvjestitelj 1925. premješten je iz Bugojna u Sanski Most (BiH), gdje se nalazio i 1926. godine. Ostali podaci nisu nam poznati.

Bio je član JŠU.

LITERATURA ***ŠL: 1925., s. 345. *** Izvještaj JŠU o radu u godini 1926.

27., Zagreb 1927., s. 30. Borošić, J.: ŠIS, s. 5.

PESUT, Branko, vid. 3. knjiga, s. 351-352.


51

PESUT, Mile, (Plaški, Ogulin, 12.11. 1952.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Mane i Darinke r. Posmoga. Srbin, pravoslavne vjere. Roditelji su mu bili zemljoradnici. Osnovnu je školu završio u Plaškom, a gimnaziju u Ogulinu.

Šumarstvo je studirao na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu 25.VII.1977.

Nakon diplomiranja zapošljava se u ŠG Ogulin, u pogonu Građevinarstvo i mehanizacija, gdje je obavio pripravnički staž. Škol.g. 1979.-80. i 1980.-81. stalni je nastavnik iz predmeta ekonomika šumarstva u Šumarskoj školi Karlovac. Vrativši se u ŠG Ogulin, neko vrijeme radi u Radnoj zajednici, a od 17.1.1983. do 31.1. 1985. upravitelj je Šumarije Gomirje.

Kad je osnovano Prim.-gor. ŠG Delnice, u čiji je sklop ušlo i ŠG Ogulin, imenovan je upravitel jem RJ Šumarije Ogulin OOUR-a za uzgoj i zaštitu šuma Ogulin, a 31.V.1988. popunio je mjesto referenta za lovstvo iste osnovne organizacije. Novom reorganizacijom šumarstva unutar JP “Hrvatske šume” UŠ Ogulin, stručni je suradnik za lovstvo, na kojem radnome mjestu ostaje do 1.XII.1991., kad prekida radni odnos.

Prema neprovjerenim podacima, živi u Australiji s obitelji.

LITERATURA ***Sum. škola Karlovac (monografija u

povodu 50. godišnjice osnivanja i rada), Karlovac 1997., s. 63, 64, 70, 134.

*** SŠN 2, Zagreb 1998., s. 695.

PESUT, Pero, (Janja Gora, Ogulin, 6.VIII.1948.-Oštarije, 22.111.1989.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Radina. Srpske nacionalnosti, pravoslavne vjere. Potječe iz zemljoradničke obitelji. Osnovnu školu završio je u Plaškom, a srednju Šumarsku školu u Karlovcu, maturi

ravši 1967. god. Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je na Šumarskom odjelu 31.V.1974. godine.

Pripravnički staž proveo je u Šumariji Plaški, ŠG Ogulin. Radio je na svim poslovima, od uzgoja i za- štite šuma do i skor i šć ivan ja šuma i komercijale. Osnivanjem Prim.-gor. ŠG Delnice 1985. prelazi u Ogulin u Službu komercijale, baveći se pretežito poslovima nabave. U želji da proširi svoja znanja iz te oblasti, na Ekonomskom fakultetu u Rijeci upisuje posl i jediplomski s tudi j , koji nije završio. Vraćajući se s jednog od svojih brojnih službenih putovanja, 22. III .1989. smrtno je stradao u prometnoj nesreći u Oštarijama kod Ogulina, u 41 . godini života.

Uz šumarske poslove bio je izuzetno angažiran u društveno-poli-tičkom životu. U više je mandata bio delegat pri Skupštini općine Ogulin, područnih SlZ-ova i mjesnih zajednica. Bio je poznat kao vrstan pjevač i folklorist.

LITERATURA Grba, S.: Pero Pešut, dipl. ing. šumar

stva, in memoriam. Goranski list 194., 1989., s. 19.

*** SŠN 2, Zagreb 1998., s. 694.

PETANI, Dora, (Zadar, 5.XI.1959.), dipl. ing. šumarstva.

Studirala je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i diplomirala 23.IV.1985. godine.

PETEK, Franjo, (Sarajevo, 13.11. 1908. - 1948.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Martina i Ane r. Horvat. Hrvat, rimokatolik. G. 1926. završava II. realnu gimnaziju u Zagrebu, potom upisuje šumarstvo na Poljopriv. -šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvira škol.g. 1932.-33. i 1933. diplomira.


52

Ne uspijeva se zaposl i t i do 1936. godine jer nije želio pristupiti ORJUNI. To je, također, bio i razlog što nije prihvaćen za stalnog suradn ika u Katedr i za pedologiju Poljoprivredno - šum. fakulteta Sveuč. u Z a g r e b u . Tek na in te rvenc i ju ministra Jankovića po preporuci prof. dr. Gračanina, 1936. zapošljava se u Korenici i do 1944. godine radi u šumari jama Perušić i “Trst ika” u Novskoj te u Ravnateljstvu šuma Nova Gradiška.

Godine 1943. dipl. ing. Franjo Petek postaje opskrbni časnik u činu satnika u jedinici koja je osiguravala područje Jasenovca.

Završetak II. svjetskog rata nije mogao dočekati u domovini, pa odlazi kao mnogi Hrvati u inozemstvo, povezuje se s Bozom Kavranom, vjeruje da može pr ipomoći s tvaran ju samostalne Hrvatske i u drugoj polovini 1947. vraća se ilegalno u zemlju, ali biva uh ićen , suđen i s t r i je l jan 1948. godine.

Prigodom obilježavanja Dana Šumarskoga fakulteta u Zagrebu, u listopadu 1995.g., hrvatski šumari su se prisjetili dipl. ing. Franje Peteka i obavili njegovu rehabilitaciju. “Kolega Franjo Petek jedan je od mnogih Hrvata koji su sanjali Hrvatsku - pa iako je nije dočekao, snovi su mu se ostvarili. U njoj žive njegovi najmiliji -supruga, djeca, unučad i praunučad. Ima li išta ljepše i ljudskije no potomcima osigurati budućnost!” - rečeno je pri njegovoj rehabilitaciji.

Bio je član HŠD

LITERATURA Borošić, ].: ŠIS, 8, (IV. god.). ***ŠL: 1940., s. 252, 269; 1941., s. 537;

1943., s. 24, 268; 1944., s. 76. ***ŠN, s. 358; SŠN 2, 1998., s. 684.

PETELKA, Dragutin, (Divoševci, Slav. Brod, 30.IV.1932.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Kazimira i Kate r. Fulano-vić. Hrvat, rimokatolik. Roditelji su mu bili učitelji. Osnovnu školu završio je u Pož. Sesvetama 1943., a realnu gimnaziju u Požegi 1952. godine.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1957.-58. na Šum. odjelu, a diplomirao na osamostaljenom Šum. fakultetu 3.XII.1960.

Odmah nakon diplomiranja, a prije odsluženoga vojnog roka, kratko je radio u Šumariji Sisak. Od 1962. do 1965 . z a p o s l e n je u Sekci j i za uređivanje šuma u Novoj Gradiški., a od 1966. do 1970. u ŠG Požega - Šumarija Caglin, kao referent eksploatacije.

Ostatak radnoga vijeka radi u “Slavonija” Dl Slav. Brod, u integraciji DIP-a P le te rn ica (“Oroplet”) i DIP-a “Lipa” Požega sa “Slavonija” Dl od 1971. - 1973. rukovoditelj je Pogona Pleternica, a od 1973. do 1975. vodi službu nabave oble grade za područje Požega - Pleternica. God. 1975. prelazi sa službom u Slav. Brod, gdje najprije radi kao rukovo-ditelj nabave sirovine (1975. - 1985.), a potom kao rukovoditelj Službe nabave od 1985. do 1996. kad je umi-rovljen. Živi u Slav. Brodu.


53

PETENYI, Krsto, ing. šumarstva, šumarski nadsavjetnik.

Šumarstvo je apsolvirao 1890. na Šum. akademiji u Ban. Štiavnici.

Od 1908. do 1911. bio je u službi kod N a d š u m a r s k o g u r e d a u Vinkovcima kao taksator, a tada je, kao šum. nadinženjer, premješten u Budimpeštu Ministarstvu poljoprivrede. Nakon toga premješten je Šum. odsjeku Zemaljske vlade u Sarajevu, gdje je kao šum. nadsavjetnik 1919.g. otpušten.

LITERATURA ***ŠL: 1910., s. 281; 1919., s. 245. Borošić, /.: ŠIS, s. 25, 148 (Petenji). *** Zbornik o stotoj obljetnici šu

marstva jugoist. Slavonije. Vinkovci Slav. Brod, 1974., s. 547, 550, 710, 716.

PETERKOVIĆ, PAVLEK, Nadia, vid. PAVLEK, 3. knjiga., s. 337.

PETERNEL, Josip - Joža, (Slav. Brod., 6.1.1910. - Zagreb, 26.XI.1988.), dipl. ing. šumarstva, šum. savjetnik.

Osnovnu školu i gimnaziju završio je u rodnom gradu, a Poljoprivredno - šum. fakultet u Zemunu, gdje je apsol. šumarstvo škol.g. 1933.-34.

Prvo radno mjesto dobio je 1935. kao kotarski šumarski referent u Pakracu. Od ljeta 1936. godine pa

do 1940. službuje u Srbiji: u Prokup-lju, Aleksincu i Nišu. Od 1940. do kraja 1945. na dužnosti je šum. referenta Kotara Donji Miholjac i nadzornika lovišta vlastelinstva Pejačević.

Od 1945. do 1952.g. ponovno radi u Pakracu na dužnosti tehničkog upravitelja pilane i voditelja eksploatacije šuma. Nakon toga odlazi u Zagreb i do 1960. radi kao suradnik u Institutu za drvno - ind. istraživa-nja. God. 1960 . dobiva s t a t u s šum. savjetnika i do 1965. radi pri Savezu vodnih zajednica Hrvatske, a nakon toga do 1.VII.1973., u istom je svojstvu kod Poslovnog udruženja vodo-privr. organ. Hrvatske, kad odlazi u mirovinu.

Bio je suradnik Šum. lista. Dugi niz godina bio je č lan

Upravnog odbora Saveza ITŠDI Hrvatske zadužen naročito za financije.

Nositelj je više društvenih priznanja: Povelje zaslužnog člana SIT-a šumarstva i drvne industrije Jugosl., Povelje i zlatne medalje Šum. lista (1976.) i dr.

Bio je istaknuti član DIT, odnosno HŠD i zaljubljenik u lovstvo.

RADOVI

O plaćanju radnika za klasiranje drva. Drvna ind. 10, 1951., s. 18 19.

Kako plaćati vlakopratno osoblje na šum. željeznicama. Drvna ind. 3, 1952., s. 12 15, 2 tabl.

Šumske komunikacije u NR Hrvatskoj. ŠL 11 12, 1955., s. 428 435, 6. si.

LITERATURA Borošić, /.: SIS, s. 13. *** ŠL: 1938., s. 657: 1940., s. 327;

1942., s. 64; 1953., s. 231; 1976., s. 367. Kauders, A.; Šum. bibliografija II, Zag

reb, 1958., s. 176, 188, 430. ***ŠN, s. 349. *** Zbornik o stotoj obljetnici šum.

jugoist. Slavonije, 1974., s. 708.


http://26.XI.1988

54

*** Povijest šumar. Hrv. 1846 1976., Zagreb 1976., s. 280, 386, 402, 418.

Špoljarić, V.: Josip Joža Peternel, dipl. inž. šumarstva (1910 1988). ŠL 9 10, 1989., s. 549 550.

*** HŠD 1846 1996., s. 255, 257, 262, 264, 269, 276, 277, 279, 441.

PETKOVIČ, Branko, (Šoštanj, Vele-nje, Slovenija, 7.II.1930.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Marka i Edelburge r. Fuchs. Hrvat, hrvatskoga državljanstva, rimokatoličke vjere. Otac mu je bio pravnik, a majka domaćica. Osnovnu je školu završio u Brinju u Lici 1941., a gimnaziju u Zagrebu 1951. godine.

Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno - šumarskom fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1955.-56., a diplomirao na već osamostaljenom Šumarskom fakultetu 28.11. 1962. godine.

Pripravnički staž završio je u Šumariji Čađavica ŠG “Papuk” Voćin, a nastavio je raditi u ŠG “Krndija” Našice kao referent za eksploataciju šuma. U Našicama je dočekao i mirovinu 1990. na radnome mjestu stručnog suradnika za iskorišćivanje šuma.

Živi u Našicama.

PETKOVIĆ, Živko, vid. 3. knj. s. 352-353.

PETRAC, Goran, (Zagreb, 14.IV. 1967.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Vlade, inženjera radiologije, i Katarine r. Cavlek, medicinske sestre. Hrvat, katolik. Osnovnu školu završio je u Krapinskim Toplicama 1982. god. Srednju školu, za stručnog radnika fizioterapeutskog smjera, završio je u Zagrebu 1986. godine.

Diplomirao je šumarstvo na Šum. fakultetu u Zagrebu 9.XI. 1993. godine iz područja uzgoja šuma. Napisao je i obrani diplomski rad pod naslovom “Prirodno pomlađivanje prebornih šuma”.

Dne 4.1.1995. zaposlen je kao šum. pripravnik u Šumariji Krapina. Po završenom pripravničkom stažu ostao je u istoj šumariji kao revirnik do 1.XI.1997., kad preuzima dužnost voditelja sječe, izradbe i privlačenja drvnih sortimenata u okviru tvrtke Prijevoz i mehanizacija Krapina -šumarstvo, prijevoz, trgovina i usluge d.o.o.

LITERATURA *** ŠL 1 2/95., s. 64. *** SŠN 2, Zagreb 1998., s. 701.

PETRAČIĆ, Andrija, (Petrinja 22.X. 1879. - Zagreb, 14.VIII.1958.), dr. oeconomiae p u b l i c a e , d ip l . ing. šumarstva, redovni sveuč. profesor, osnivač Gospodarsko - šumarskoga fakulteta.

Osnovnu školu završio je u Petrinji, a gimnaziju u Karlovcu 1898.g.

Šumarstvo je studirao na Šumarskoj akademiji u Zagrebu od 1898. do 1901. god. Od 1905. do 1907. na sveučilištu u Miinchenu specija-lizira šumsko - uzgojnu i šumsko-botaničku skupinu p redmeta pa 1907. biva p romov i r an na čas t d o k t o r a “oeconomiae publicae'\

Službovao je kod Šumarskog od sjeka Zemaljske vlade u Zagrebu i kod


55

Grad i ške imovne opć ine (Nova Gradiška, Banova Jaruga). U operativi služi do 1911. god. kada je imenovan suplentom na Šum. akademiji u Zagrebu, a 1912. god. imenovan je profesorom. Od 1919. do umirovljenja 1952. god. redovit je prof. na Šum. odjelu Gospoda r sko - šum. , odnosno Poljoprivredno - šum. fakul. u Zagrebu za uzgajanje šuma i dendrologiju.

Vrlo je zaslužan za razvitak visokoškolske šumarske nastave u Hrvatskoj. God. 1919. s prof. Đurom Nenadićem, osnivač je Gospodarsko-šum. fakulteta u Zagrebu, a 1921. osnovao je Zavod za uzgajanje šuma, Seminar za uzgajanje šuma i Šumski vrt u Maksimiru.

U dva mandata bio je pročelnik Šum. akademije (1914.-15., 1917.-18.) i dekan Gospodarsko - šum., odnosno kasnije Poljoprivredno - šum. fakulteta u Zagrebu 1919./20. i 1939./40. Bio je i upravitelj Šum. muzeja 1913. do 1917. godine.

Napisao je oko 50 znanstvenih i stručnih radova i nekoliko udžbenika.

Bio je dugogodišnji aktivni član HŠD, više puta odbornik, član upravnog odbora i potpredsjednik, a 1917. do 1921. god. urednik Šum. lista, u kojem je objavio velik broj znanstvenih i stručnih radova. Mnogo radova objavio je u Glasniku za šum. po

kuse. U Šum. enciklopediji bio je stručni urednik iz područja uzgajanja šuma i suradnik.

Prof. dr. Andrija Petračić bio je bard hrvatskoga šumarstva i šumarske visokoškolske nastave u Zagrebu.

U interesu hrvatskoga šumarstva bio je u dobrim odnosima s vlastima, ali i odlučan u zahtjevima u korist struke i profesije. Bio je izvanredan organizator i stručnjak.

Surađivao je sa stranim znanstvenicima u pitanju geografskog ras-prostranjenja naših šuma i pojedinih vrsta u njima (Rubner, Tschermak).

Odlikovan je Ordenom Sv. Save III. reda (1930.), Jugoslav. krune III. reda (1936.), bugarskim Ordenom za građanske zasluge III. reda (1937.) i Ordenom rada I. reda (1957.).

RADOVI

Šumsko sjemenje. Šum. list 1906., s. 249 254.

Oidium na hrastovim Sumama. Ibid. 1909., s. 441 444.

K dvadesetpedogodišnjici pošumlja vanja Krasa u posestrimi Kranjskoj. Ibid. 1913., s. 188 194.

Rad Frana Ž. Kesterčaneka za Kr. šum. akademiju. Šum. list (Žalobni broj) 1915., s. 12 18.

Važnost Suma u privatnom i državnom gospodarstvu. Lugarski vjesnik, Zagreb 1917., s. 2 8.

Bijeli bor (Pinus silvestris) kao Šumsko drvo. Ibid., s. 12 14.

Boja drva. Ibid., s. 24 29. Na kojim vrstama drveća pridolazi bijela

imela (Viscum album) u Hrvatskoj i Slavoniji. Ibid. s. 43 49.

Klima i Suma u međusobnom odnoSaju. Šum. list 1918., s. 197 217.

Iz života bilja i drveća. Lugarski vjesnik 1918., s. 17 22, 26 30.

Pomoćni oblici uzgoja Suma od Seebacha i Homburga. Šum. list 1919., s. 339 343.


56

Opažanja o prirodnom izlučivanju sta bala u debljinske i vrijednosne razrede u hrastovim, bukovim i borovim sastojinama, (izvadak iz disertacije). Šum. list, 1919., s. 35 40, 109 115, 152 168, 209 217.

Štete od koza u Sumama. Šum. list 1924., s. 73 77 .

0 uzrocima sušenja hrastovih Suma u Hrvatskoj i Slavoniji. Glasnik za šum. pokuse 1, 1926, Zagreb, s. 119 127.

Pomlađivanje naših hrastovih Suma je u opasnosti. ŠL 1926., s. 467 469.

Uzrast i drvna masa hrastovih Suma (Ouercus pedunculata). Pola stoljeća šumar stva, Zagreb, 1926., s. 322 331.

La litterature sur le Karst. Le Karst You goslave, Zagreb 1928., s. 149 155.

Pridolazak bijele i žute imele na našem drveću. ŠL 1929., s. 316 321.

0knjizi J. Balena: "0proredama”. Ibid., s. 508.

Nada u preporod našeg Šumarstva. Ibid., s. 57 58.

Zaštita biljaka prije sadnje. Godišnjak sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1929., Šum. list 1930., s. 161 172.

Sušenje naših hrastika i nova naSa Šumarska politika. Ibid., s. 10 12.

O vremenu sadnje biljaka s obzirom na sadnju prolistalih biljaka. Šum. list 1932., s. 491 500.

O knjizi J. Balena: “Nas goli Krs”. Ibid., s. 49 50.

Zaštita brestovih Suma u vezi sa suSe njem brestovih stabala. Ibid., 1933., s. 253 254.

Štete od hrastovih krasnika (Coraebus bifasciatus) kod uzgajanja hrastovih Suma. Ibid., 1934., s. 110 111.

Nova opasnost za lisnate Sume. Ibid. 1934., s. 66.

O knjizi L. Tschermaka: “Die naturliche Verbreitung der Larche in den Ostalpen”. ŠL 1937., s. 156 157.

Pokusi u koliko zaštita nadzemnih dijelova izvađenih sadnica usporuje njihovo osuSenje. Glasnik za šum. pokuse 5, 1937., s. 264 270.

Zimzelene Sume otoka Raba. Ibid. , 1938., br. 6., s. 3 60.

Amorpha fruticosa L. kao nov i opasan korov u posavskim sumama. Šum. list 1938., s. 623 626.

O rastvorbi SuSnja uopće, a napose na sljunćano pjeskovitom tlu. Šum. list, 1939., s. 57 65.

O upotrebljivosti različito razvijenih sadni ca. Šum. list 1940., s. 433 438; 1942., s. 179 237.

Šumarsko dendroloske bilješke iz pod ručja Malinska Glavotok na otoku Krku. Ibid., 1941., s. 1 7.

Šumski i dendrogeografski odnosi otoka Brača. Glasnik za šum. pokuse, 8, Zagreb 1942.

Paralela iz života i rada hrvatskog Su mara Josipa Kozarca i ruskog Šumara Georgija Teodorovića Morozova. Šum. list 1945. , s. 24 28.

Bagremovi kolosjeci. Ibid., s. 40 43. K 60 godišnjici prof. dr A. Levakovića.

Ibid., s. 71 72. Biološki odnoSaji mješovitih sastojina

crne johe i hrasta lužnjaka. Glasnik za šum. pokuse, 1948., br. 9., s. 1 17.

Obični jasen (Fraxinus excelsior h.) u Zagrebačkoj gori (sa M. Anićem). Ibid., 1952., br. 10, s. 25 62.

Vitalitet sadnica sofore. Ibid. 12, 1956., s 5 11.

Prilog za poznavanje visinskog prirasta smrekovih stabalaca nastalih iz različito razvitih sadnica iste sjetve. Ibid., 1957., br. 13, s. 5 17.

KNJIGE

Untersuchungen iber die selbstandige Bestandesausscheidung in Starke und Nutz holzglteklassen bei Eiche, Buche und Fbhre, (Inaugural Dissertation). Minchen 1908., s. 1 42 + 4 tabele.

Uzgajanje Suma I dio, (udžbenik i priručnik). Zagreb 1925., s. 1 308.

Uzgajanje Suma II dio, (udžbenik i priručnik). Zagreb 1931., s. 1 310.

Uzgajanje Suma Ekološki osnovi, (II. prer. izd.). Zagreb 1955., s. 1 171.

LITERATURA *** ŠL: 1901, s. 614; 1902. , s. 295;

1906., s. 405; 1907., s. 464; 1909., s. 184;


57

1912., s. 34, 35, 69, 409; 1913., s. 31, 439; 1914., s. 388; 1915., s. 293, 297; 1916., s. 130, 312, 374; 1917., s. 222, 271, 351; 1918., s. 189; 1919., s. 188, 315; 1920., s. 27; 1921., s. 89, 90 , 212; 1922., s. 784; 1923., s. 450; 1926., s. 661; 1932., s. 263; 1936., s. 585; 1937., s. 213, 695; 1939., s. 506; 1940., s. 168, 269; 1943., s. 24.

*** Iskaz članova HSŠD. ŠL 1908. , 1915., 1940., 1943.

Kosović, B.: Oproštaj. ŠL 1916., s. 374. *** Izvještaj o radu JSU za godinu: 1926

27, 1929 30, 1930 31, 1934 35, 1936 37, 1937 38, 1938 40 (prilog ŠL.)

Borošić, l: ŠIS, s. 1, 3, 136. Ugrenović, A.: Prof. dr. Andrija Pe

tračić, potpredsjednik Jug. šum. udruženja. O njegovoj šezdesetoj godišnjici. ŠL 11, 1939., s. 605 607.

Kauders, A.: Šum. bibliografija I, s. 19, 27, 44, 45, 50, 57, 58, 67, 82, 83, 98 , 106, 118, 145, 182, 251, 262.

Kauders, A.: Šum. bibliografija II, s. 37, 65, 97.

***ŠN, s. 56, 67, 97 100, 102, 105 107 111, 116, 118 123, 125, 129, 157, 158, 161, 162, 198, 200, 204, 205, 208, 214, 224, 229, 236, 242, 244, 260, 283, 284, 300, 301, 305, 306, 382, 383, 385, 386, 483 485, 602, 604.

Klepac, D.: Uređivanje šuma. Zagreb 1965., s. 63, 126.

*** Povij. šumarstva Hrvatske 1846 1976., s. 9 11, 20, 27, 28, 32, 39, 48 , 50,52, 62, 74, 76, 83, 89, 95, 107, 109, 111, 113, 115, 125, 151, 152, 155, 246, 253, 319, 342, 367 369, 378, 405, 409.

Anić, M.: Prof. dr. ing. Andrija Pe tračić. ŠL 1958., s. 349 353, (s bibl.).

Uredništvo: Odlikovanje dr. A. Petra čiča. ŠL 7 8, 1957., s. 245.

Anić, M.: Prof. dr. ing. Đuro Nenadić. Nekrolog. ŠL 11 12, 1966., s. 554 557.

*** Zbornik o stotoj obljetnici šum. jugoist. Slavonije, s. 701 , 706, 716, 719.

Eić, N.: Sjećanje na prof. dr. Andriju Petračića. ŠL 1979., s. 491 492.

***ŠE 2, 1983., s. 625 626. Perić, K: Svi rakovački mat. 1882 1995.

Impressum, Karl. 1995., s. 7, 213.

*** Hrast lužnjak u Hrvatskoj. Vin kovci Zagreb 1996., s. 528, 552.

*** HŠD 1846 1996, s. 132, 134, 138, 142, 147, 148, 150, 151, 152 155, 157, 158, 160, 162, 167, 168, 171, 177, 178, 185, 189, 193, 198, 208, 209, 218, 220, 237, 269, 272, 292.

Klepac, D.: Iz šumarske povijesti Gor skoga kotara u sadašnjost. Zagreb 1997., s. 118, 230.

*** SŠN sv. 2, 1998., s. 38, 39, 57, 117, 203, 205, 209, 211, 215, 219, 255 257, 366, 422, 480, 662, 676, 677; sv. 3, s. 13, 91 , 113, 324; sv. 4, s. 9, 13, 89, 90 , 95.

*** Tko je tko u NDH. Zagreb 1997., s, 323.

PETRAČIĆ, Božidar iz Petrinje,dipl. ing. šumarstva, viši šum. pristav.

Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno - šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je 1929.-30. škol.g., a diplomirao 22.VI.1932.

Prema pronađenim podacima, 1938. postavljen je za šum. pristava kod Direkcije šuma Brodske imovne općine u Vinkovcima, a 1940. premješten je za upravitelja Šumske uprave iste imovne općine u Starim Mika-novcima. Kao viši šumarski pristav premješten je 1941. k Odjelu za šumarstvo Ministarstva šuma i ruda u Zagrebu. God. 1943. postavljen je za v.d. ravnatelja u Gospiću i iste godine premješten Glavnom ravnateljstvu za šumarstvo u Zagrebu.

Za vrijeme NDH bio je zamjenik odbornika Hrvatskog šum. društva.

Ostali podaci nisu nam poznati.

LITERATURA Borošić, J.: ŠIS, s. 7. ***ŠL: 1938., s. 595; 1940., s. 269, 610;

1941., s. 328, 538; 1943., s. 24, 244, 331. ***ŠN, s. 356; SŠN 2, 1998., s. 683. *** Zbornik o stotoj obljetnici šumar


*** HŠD 1846 1996., s. 221, 235.


58

PETRAK, Juraj, (Mrzlo Polje, Duga Resa, Karlovac, 14.11.1892. - Santia-go del Es te ro , Argent ina , 25.XI. 1965.), dipl. ing. šum., sveuč. profesor, viši šumarski savjetnik.

Studirao je šumarstvo u trajanju od osam s e m e s t a r a na Šum. akademiji u Zagrebu. U I. svj. ratu je više od 1,5 godine. Apsolvirao je 1916., a diplomirao godinu dana kasnije.

Dana 18.VIII.1917. započinje radit i u šumarskoj struci kao šumarski vježbenik kod Imovne općine slunjske. God. 1923. premješten je iz Šumarije Rujevac u svojstvu kralj . šum. inženjer. pristava u Šumariju Škare. Iste godine postavljen je za upravitelja šuma u Sv. Roku u Lici, a 1925. dolazi za šumarskog referenta Kotarskoj oblasti Sv. Ivan Zelina, odakle je u istom svojstvu premješten u Kutinu. God. 1931. postavljen je za savjetnika u Odjeljenju za šumarstvo Ministarstva šuma i rudnika u Beogradu, gdje je 1933.-34. obnašao dužnost šefa Kabineta ministra Pavla Matice, a 1936. unaprijeđen za višeg šum. savjetnika. Početkom 1939. premješten je u Zagreb Kr. banskoj upravi Savske banovine najprije u Banskoj vlasti banovine Hrvatske (1939.-41.), a potom u vrijeme NDH u Ministarstvu šumarstva i rudarstva,

gdje ostaje do kraja rata 1945., radeći kao pročelnik Općeg odjela Glavn. ravnateljstva za šumarstvo.

Nakon sloma NDH, odlazi u hrvatski izbjeglički logor Fermo u Italiji, odakle 1947., s ostalim izbjeglim hrvatskim šumarima emigrira u Argentinu, gdje radi u ugovornom odnosu kod Ministarstva za poljodjelstvo i stočarstvo u nacionalnoj šumarskoj administraciji. Radi na poslovima inventarizacije i uređivanja šuma.

God. 1962., nakon osnivanja prvog Šum. fakulteta u gradu Santiago del Estero, imenovan je za profesora na Katedri za uređivanje šuma, na kojoj ga je dužnosti zatekla smrt 1965. Posljednje godine bio je i direktor Instituta za silvikulturu na Narod-nom univerzitetu u Tucunamu.

Objavio je velik broj informacija i studija, a dovršio je i udžbenik za predmet uređivanje šuma, koji zbog smrti nije objavio, a sudbina rukopisa ostala je nepoznata.

Napisao je i objavio desetak stručnih članaka na španjolskom jeziku. U tim člancima obrađivao je problematiku prirasta hibrida, rast i prirast unesenih eukalipta; pisao je o prirodnoj i umjetnoj regeneraciji sas-tojina kvebrača, o pokusnim plantažama brzorastućih vrsta i drugo.

Na osnovi znanstvenih radova smatran je najboljim specijalistom uređivanja i procjene šuma u Argentini. Isticao se profesionalnim sposobnostima i ljudskim osobinama. Uz prof. dr. se. Josipa Balena, prof. Juraj Petrak sudjelovao je u osnivanju prvog šumar. fakulteta u Argentini (1960.).

Između dva rata i u vrijeme NDH bio je član JŠU i HŠD i član ispitnog povjerenstva za polaganje državnih stručnih ispita.

Odlikovan je Ordenom Belog orla V. reda (1933.)

Za laganjem HŠD prof. ing.


59

Juraj Petrak je, zajedno s prof. dr. se. Josipom Balenom i dipl. ing. Franjom Petekom javno rehabilitiran (1995.) na Šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu uz Dan Šum. fakulteta.

RADOVI

Ing. Josip Borošić. In memoriam. Šum. list 10, 1936., s. 582 585.

LITERATURA *** ŠL: 1917., s. 348; 1919., s. 187;

1923., s. 256, 312, 631; 1925., s. 210; 1926., s. 220; 1929., s. 303; 1931., s. 346;1934., s. 73; 1936., s. 585; 1939., s. 596, 712; 1940., s. 38, 181, 269; 1941., s. 113, 275; 1943., s. 24; 1944., s. 75; 1996., s. 443.

Borošić, l: ŠIS, s. 4, 29, 90. Kauders, A.: Šum. bibliogr. I, s. 261. ***ŠN, s. 104; SŠN 2, 1998., s. 124. Hranilović, S., Piškorić, O.: Biografije

hrvatskih šumara Doprinos hrvatskih šumara argentinskom šumarstvu. ŠL 11 12/95., s. 415 427.

*** HŠD 1846 1996., s. 391.

PETRANOVIĆ, Srećko, vid. 3. knj., s. 353.

PETRAŠ, Josip, (Virovitica, 24.11. 1944.), dipl. ing. građevine, izvanredni sveuč. profesor.

U Virovitici završio je osnovnu školu i 1963. gimnaziju. Diplomirao je na Građevinskom faku l t e tu u Zagrebu (21.VI.1969.).

Zaposlio se u Direkciji za Savu u Zagrebu, gdje je radio na poslovima projektiranja hidrotehničkih objekata . God. 1975.-76. boravio je u Iranu. Po povratku nastavlja raditi u Općem vodoprivrednom poduzeću za slivno područje Sava. Od 1976. do 1978. obavljao je u dopunskom radu poslove asistenta za predmet regulacije na Fakultetu grad. znanosti u Zagrebu, a od 1.III.1978. zaposlio se

stalno u Zavodu za hidrotehniku na tom fakultetu, gdje je radio na poslovima asistenta do 1.IV.1981. Na istom fakultetu magistrirao je 1980. godine , a d i se r tac i ju je obran io 1986.g. U zvanje docenta izabran je 1988., a u zvanje izv. profesora 1992.g.

Na Šum. fakultetu u Zagrebu od 1982. predaje kolegij uređivanje bujica i vodogradnje.

PETREŠ, St jepan, (Novska, 9.IV. 1961.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Ivana, radnika, i Marije r. Kuzmić, domaćice. Hrvat, rimokatolik. Osnovnu školu završio je u Lipovljanima kod Novske 1976., a srednje usmjereno obrazovanje u Novskoj i Kutini, stekavši zanimanje inokorespodent za vanjsku trgovinu.

Šumarstvo je diplomirao na Šum. fakultetu u Zagrebu 1.VII.1986. iz područja iskorišćivanje šuma. Obranio diplomski rad pod naslovom “Štete kod privlačenja drva traktorom kod oplodne sječe”.

Dana 1.VIII.1986. zaposlio se u ŠG “Josip Kozarac” Nova Gradiška, u Službi za uređivanje šuma - dio Kutina, na radnome mjestu taksator-pripravnik. Nakon završenog pripravničkog staža, dvije godine radi kao t aksa to r , da bi nakon tr i godine radnog staža, dobio odluku za samo-


60

stalnoga taksatora u istoj službi. God. 1989. u Zagrebu je položio stručni državni ispit.

Nakon osnutka JP “Hrvatske šume”, od 1.1.1991. radi u US Zagreb, Šumarija Lipovljani, kao revirnik u GJ “Josip Kozarac”.

Godine 1991./1992. sudjelovao je u Domovinskom ratu kao dragovoljac, a obnašao je dužnost zapovjednika “Mješovitog haubičkog divizi-juna” 125. brigade HV Novska i OG “Posavina”, na bojištima zapadne Slavonije i slavonske Posavine. Dana 20.XII.1991. teško je ranjen na prvoj crti bojišnice kod sela Stari Grabovac (Novska).

Od 1.1.1992. raspoređen je na radno mjesto upravitelja Šumarije Jasenovac, UŠ Zagreb, na koje nastupa nakon oporavka, da bi 1.VII.1995. bio premješten na radno mjesto upravitelja Šumarije Lipovljani. Po odluci Upravnog odbora JP “Hrvatske šume” od l.X.1997. godine premješten je na radno mjesto direktora d.o.o. Prijevoz i mehanizacija Kutina.

Dana 13.VII.1993. u Lipovlja-nima položio je ispit za ocjenjivača trofeja divljači.

Tijekom Domovinskog rata i akcije Oluja pohvaljivan je u nekoliko navrata i nositelj je više odličja. Odlukom Predsjednika Republike od 26.IX.1995. odlikovan je Medaljom za iznimne pothvate, Odlukom Predsjednika Republike Hrvatske od 23.V. 1996. odlikovan je Redom hrvatskog trolista. Nositelj je spomenice Domovinskog rata 1990./1992. i Medalje Oluja, a Ukazom Predsjednika Republike od 28.V.1992.g. dodijeljen mu je čin bojnika Hrvatske vojske.

Nezavisni je zastupnik u gradskom vijeću Grada Novske od 1993. u dva mandata.

Sudjelovao je na znanstvenom skupu na Brijunima 1992. godine kao suautor referata.

RADOVI

Neke štete pri eksploataciji Suma na aaatojinama hrasta lužnjaka kod oplodne sječe, (stručni rad). SIZ SRH, Zagreb 1989., s. 1 48.

Fizičke štete na tlu pri privlačenju drva. Šum. list 1 2, 1993., s. 23 32.

Neke fizičke štete u sastojini, posljedice i zaštita. Glas. za šum. pokuse br. 4, Zagreb 1993., s. 271 279.

Oštečenost stabala tvrdih listača ratnim djelovanjem. Glas. za šum pokuse 1996., Poseb. izd., s. 115 124.

Istraživanje oštećenja trupaca hrasta kitnjaka i bukve ratnim djelovanjem. SL 9 10, 1996., s. 399 410.

LITERATURA ***ŠL 12/95., s. 64. *** Posl. izvješće 1995., “HŠ", s. 62. Maričevič, I: Kazalo autora i struktura

sadržaja Šum. lista 1976 1995. ŠL. 3 4, 1997., s. 188.

*** SŠN 2, Zagreb 1998., s. 698.

PETRIC, Slavko, vid. 3. knjiga, s. 353-354.

PETRIČ, Uroš, (Celje, Slovenija, 27. XI.1965.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Stanislava i Milene r. Gom-bač. Slovenske je nacionalnosti i državljanstva. Rimokatolik. Otac mu je


http://26.IX.1995

61

dipl. ing. graditeljstva, a majka ekono mistica. Školovao se u Celju: osnovnu je školu završio 1980., a gimnaziju 1984. godine.

Studirao je na Šumarskom fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Diplomirao je na Šumarskom odjelu 27.VII.1992. godine iz područja ekologije šuma. Napisao je i obranio diplomski rad pod naslovom “Imisijska adicifikacija metodom mikrostaništa na području ŠG Celje”.

Zaposlio se 19.X.1992. u GG Celje. Nakon pripravničkog staža položio je stručni ispit u jesen 1993. godine. Zaposlen je u Zavodu za gozdove Slovenije, Območna enota Celje, Krajevna enota Žalec.

PETRIČUŠIĆ, Marija, (Zagorje, Po-sušje, BiH, 30.VII.1963.), dipl. ing. šumarstva.

Kći Štipana, zanimanjem zidara. Hrvatica. Nakon završene srednje škole, 1982. upisala se na Šumarski fakultet u Zagrebu. Diplomirala je na Šumarskom odjelu 26.XII.1986. iz uređivanja šuma. Obranila je diplomski rad “Gospodarska osnova kao rezultat harmoniziranja (usklađivanja) različitih funkcija koje šume imaju”.

PETRIĆ, Božidar, (Zagreb, 25.XII. 1931.), dipl. ing. drvne industrije, dr. s e , red. sveuč. profesor.

Osnovnu školu i realnu gimnaziju je završio u Zagrebu.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol. god. 1953.-54. na Dl-odsjeku, Šum. odjela, a diplomirao je 1956.g.

Od 1957. asistent je na istom fakultetu na Katedri za anatomiju i zaštitu drva. Doktorirao je 1967., a habilitirao 1973. Od 1981. redovit je sveuč. profesor iz predmeta anato

mija drva. Taj predmet dugi niz godina predaje i studentima Šum. odjela, sve do odlaska u mirovinu 1997. godine.

Znans tveno područje mu je struktura i zaštita drva: istražuje varijacije strukture, njihov utjecaj na osobine i mogućnosti zaštite drva.

Na poslijediplomskom studiju DT-odjela Šum. fakulteta bio je voditelj nastave znanstvenoga podru- čja znanost o drvu - anatomija drva. Održavao je nas tavu i na studiju Lesarstva Biotehničkog fakulteta u Ljubljani (1989.-1991.).

Bio je u više mandata prodekan Drvnotehnološkog odjela i predstojnik Katedre, odnosno Zavoda za anatomiju i zaštitu drva Šum. fakulteta u Zagrebu. Nekoliko mandata tajnik je ZlDl-ja. Više godina, do odlaska u mirovinu, bio je član uređivačkog odbora časopisa “Drvna industr.”.

Objavio je velik broj znanstvenih i stručnih radova te skripata i udžbenika za studente drvne tehnologije i šumarstva.

VAŽNIJI RADOVI

Varijacije strukture drva za vrijeme rasta drveta i njihov utjecaj na kvalitetu drva. Drvna industrija 11 12, 1960.

Varijacije u strukturi normalnog i kompresivnog drva jelovine. Ibid. 1 2, 1962.

Mikroskopska identifikacija najvažnijih domaćih i kod nas kultiviranih četinjača. Ibid. 11 12, 1964.

Utjecaj strukture na permeabilnost drva četinjača. Šum. list 5 6, 1971., s. 125 140.

Utjecaj strukture na permeabilnost drva listača. Šum. list 9 10, 1972., s. 364 373.

Volume percentage of tissues in wood of conifers grown in Yugoslavia, (sa Ščukanec, V.). IAWA Buletin, 1973, No 2.

Utjecaj starosti i širine goda na pro mjenu strukture i volumne težine bijele borovine, (disertacija). Glasnik za šum. pokuse 17, 1974.


62

Neke strukturne karakteristike juve nilnog i zrelog drva hrasta lužnjaka (Quercus roburh.), (sa Ščukanec, V.). Drvna industrija 3 4, 1980.,

Neke karakteristike kore i strukture drva domaćeg hrasta lužnjaka. Glas. za šum. po kuse 3, 1987., s. 357 362.

Varijacije dužine vlakanaca drva bre ze (Betula pendula Roth.J iz prirodne po pulacije na području Hrvatske, (sa Trajković, J., Despot, R., Krstinie, A.). Šum. list 6 9, 1991., s. 273 284 i dr.

Zaštita drva i europski propisi (I. i II. dio), (u suradnji). Drvna industrija 46, 1995., 2, s. 80 85; 3, s. 160 165. LITERATURA

***ŠN, s. 171, 368, 485. *** Povijest šumarstva Hrvatske 1846

1976., Zagreb 1976., s. 418. ***ŠE 2, 1983., s. 626. Maričević, I.: Kazalo autora suradnika

Šum. lista 1976. 1995. ŠL 3 4, 1997., s. 188. *** HŠD 1848 1996., s. 371. *** SŠN, 1998., sv. 2., s. 653; sv. 3, s.

84, 92, 94, 98, 100, 102, 103, 105, 115 117, 137 141, 325, 326, 327, 328, 332, 352, 353, 360, 361.

PETRIC, Milisav, dipl. ing. šumarstva.

Diplomirao je na Šumarskom odjelu Poljoprivredno - šum. fakulteta u Zagrebu 12.IX.1952. godine.

PETROFF, Georgi iz Golemog sela (Bugarska), ing. šumarstva, šumarski inspektor.

Šumarstvo je apsolvirao 1904. na Šum. akademiji u Zagrebu.

Čitav radni vijek proveo je u bugarskom šumarstvu. Kao šumar radio je 1908. u Berkovici, 1912. obnašao je dužnost šefa Sekcije za uređivanje šuma, s prebivalištem u mjestu Lidjane. Godine 1915. bio je šumarski odjelni predstojnik u Sofiji, gdje je 1917. bio šumarski inspektor. Umirovljen je kao načelnik Odjeljenja za šumarstvo u Sofiji.

Iako je živio u Bugarskoj, bio je suradnik ŠL 1905., 1909., 1912. i LRV 1906. u kojima je pisao o šumar-stvu i lovu u Bugarskoj. Istodobno bio je i član HSSD. S Uredništvom Šum. lista dopis ivao se u svezi š u m a r s k e terminologije.

Bio je urednik bugarskog stručnog časopisa Gorski pregled i počasni doživotni predsjednik Društva bugarskih šumara u Sofiji. Odlikovan je jugoslav. Ordenom Sv. Save V. reda.

LITERATURA ***ŠL: 1912, s. 117; 1917., s. 276; 1936.,

s. 455. *** Iskaz elan. HSŠD. ŠL 1908, 1915. Borošić, J.: SIS, s. 3. Neidhardt, N.: S puta kroz Bugarsku. ŠL

11, 1935., s. 483, 485 (Petrov). Balen, J.: Pogledi na šumarstvo Bu

garske. ŠL 3 4, 1936., s. 124. Kauders, A.: Šum. bibliogr. I, s. 201. ***ŠN, s. 102; SŠN 2, 1998., s. 123. *** Povijest šum. Hrvatske 1846 1976.,

Zagreb 1976., s. 337, 409. Frković, A.: Bibliografija LRV 1892

1991., Zagreb 1993., s. 294, 431.

PETROŠEVIĆ, Marko, (Đakovo, 23. IV.1963.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Josipov. Hrvat. Potječe iz zemljoradničke obitelji. Završivši srednju školu (1982.), upisao se na Šumarski fakultet u Zagrebu. Diplomi-


63

rao je 13.VII.1995. iz znanstvenoga područja šumske melioracije. Napisao je i obranio diplomski rad pod naslovom “Problematika akumula-cijskog jezera Borovik kod Đakova”.

PETROV, Anastas, iz Loveča, (Bugarska) šum. ing.

Šumarstvo je studirao na Šum. akademiji u Zagrebu u trajanju osam semestara. Apsolvirao je 1913. god.

LITERATURA Borošić, J.: ŠIS, s. 4. ***ŠN, s. 103; SŠN 2, 1998., s. 124.

PETROV, Mihail (Stojče), (Štip, Makedonija, 21.11.1934.), dipl. ing. šumarstva.

Po završetku srednje šumarske škole u Makedoniji, upisao se na Poljoprivredno - šum. fakultet u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1959.-60, a diplomirao je na osamostal jenom Šum. fakultetu u Zagrebu 21.1.1971.


PETROVIĆ, Branislav, iz Futoga, Novi Sad (Vojvodina), ing. šumarstva, šumarski savjetnik.

Rođen je 30.IX.1899. godine. Šumarstvo je studirao na Go

spodarsko - šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1922.-23., a diplo mirao 6.IV.1925.

U šumarskoj struci počeo je raditi 23.VI.1925. Državni stručni ispit položio je 1929. u Beogradu. Prema pronađenim podacima, radio je u Vojvodini pri Direkciji šuma Apatin kao upravitelj Šumarije Ba-natski Ka r lovac (do 1935.) i š u m a r s k i savjetnik u Pančevu (od 1937.). U međuvremenu radio je u Šumarskom odsjeku Banske uprave u Novom Sadu.

Bavio se lovom i lovstvom. Bio

je član povjerenstva za polaganje lovačkih ispita. U časopisu Lovac objavio je članak o svojim zapažanjima s takvih ispita (1955.)

Bio je član JŠU.

LITERATURA *** ŠL: 1929., s. 421; 1935., s. 479;

1937., s. 269. Borošić, l: ŠIS, s. 6, 56, 100, 148. Kauders,A.: Šum. bibl. II, s. 350, 430. ***ŠN, s. 354; SŠN 2, 1998., s. 681. *** Izvještaj JŠU o radu u 1926./27.,

Zagreb, 1927., s. 30.

PETROVIĆ, Branko, (Zagreb, 27. VIII.1950.), dipl. ing. šumarstva.

Završivši Šumarsku školu u Kar lovcu, upisao se 1968. na Šumarski fakultet u Zagrebu. Diplomirao je 5.XI. 1976. na Šumarskom odjelu.

God. 1994. radio je kao revirnik u Šumariji Repaš, UŠ Koprivnica.

LITERATURA ***ŠL 12, 1995., s. 63. *** SŠN 2, Zagreb 1998., s. 694.

PETROVIĆ, Franjo, (Tuzla, BiH, 4.X.1910 - Zagreb, 29.1.1998.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Andr i j e , s lužben ika iz Međimurja i Matilde r. Bošnjaković, domaćice, rodom iz Slavonije. Hrvat, katolik. Školovao se u Tuzli. Osnovnu školu završio je 1921., a realnu gimnaziju 1929. godine.

Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno - šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1932.-33., a diplomirao 22.VI.1933.

Prvo zaposlenje dobiva (nakon odsluženoga vojnog roka 1933/1934.), 10.VIII.1934. kod tadašnjeg “Šipad” D.D. i radi u Oštrelju i Sarajevu. Od srpnja 1935. preuzet je u državnu službu Ministarstva šumar. i industrije


http://30.IX.1899

http://mirao

http://6.IV.1925

64

kao asistent u Šumariji Brčko. Zatim prelazi u Direkciju šuma Sarajevo, u inspekci jsku re fe radu , da bi bio premješten u Šumariju Sjetlina za a s i s t e n t a , te se ponovo vraća u Direkciju šuma Sarajevo, gdje vodi referadu pošumljavanja, zaštite šuma i lovstva. Nakon toga p re laz i za upravitelja Šumarije u Teslicu, a od siječnja 1944. god. za upravitelja Šumarije Novska. Dana 17.V.1945. preuzet je u Šumarski odjel KNO Novska i postavljen je za šefa iste ispostave.

Školske godine 1945. /1946. nastavnik je lugarske škole u Del-nicama, a od rujna 1946. nastavnik je prve Srednje šum. škole u Glini. Srpnja 1947. postavljen je na dužnost upravitelja Šumarije u Karlovcu, ŠG Sisak, a od veljače 1948., nakon reorganizacije u šumarstvu, prelazi u ŠG “Psunj" u Novoj Gradiški, zatim je upravitelj Šumarije u Lipovljanima, te nakon reorganizacije prelazi u novo ŠG “Slavonska Požega”, a nakon dva mjeseca u novo gospodar. u Novskoj.

U kolovozu 1950. prelazi u ŠG “Psunj” u Novoj Gradiški koje postaje Republ ički šumarski inspektora t . Ukidanjem toga inspektorata prelazi u Sekciju za uređivanje šuma u Novoj Gradiški, gdje je u lipnju 1960. postavljen za šefa te je tamo izradio velik

broj šumsko - gospodarskih osnova za šume šumovitog područja srednje i zapadne Slavonije. Već od 1967. šef je u Poslovnom udruženju šumsko privrednih organizacija. Nakon ukidanja sekcije u Novoj Gradiški, 1968. prelazi na rad u Tvornicu namještaja i t a p e t a r s k i h proizvoda “ H r a s t ” Čakovec, u Odjel pripreme rada. Od siječnja 1971. prelazi u Združeno šumsko poduzeće u Bjelovaru, u Referadu za uređivanje šuma. Nakon 40 god. rada na svim poslovima u šumarstvu, drvnoj industriji, nižem i sred. školstvu, odlazi u mirovinu (31. VII.1975.).

Bio je aktivan član HŠD za vrijeme boravka u Novoj Gradiški, gdje je 1951. izabran za prvog predsjednika šumarskoga kluba, zatim u Bjelovaru, “a u mirovini bio je i ostao do kraja jedan od najagilnijih članova Šumarskog društva Zagreb - tajnik društva, organizator društvenih stručnih ekskurzija i dr.”, (Špoljarić, V.).

U Šum. listu (1980.-1996.) objavljivao je društvene vijesti i nekrologe.

Za višegodišnji rad na dobrobit šumarske struke HŠD dodijelilo mu je Pismeno priznanje i Srebrnjak Kralj Tomislav (1997.)

RADOVI

Osvrt na nepovoljan čovjekov utjecaj na nizinske Sume srednje Posavine. Šum. list 5 6, 1996., s. 275 279.

LITERATURA Borošić, J.\ SIS, s. 8 (IV. godina). ***ŠL: 1939., s. 396; 1941., s. 540; 1942.,

s. 334; 1943., s. 24; 1952., s. 73; 1997., s. 322. ***ŠN, s. 358: SŠN 2, 1998., s. 684. *** Sto godina šumarstva Bilogorsko

podrav. regije. Bjelovar 1974., s. 431. *** HŠD 1846 1996., Zagreb 1996., s.

294, 305, 310, 414. Maričević, I.: Kazalo autora i struktura

sadržaja Šum. lista 1976 1995. ŠL 3 4, 1997., s. 182, 187.


65

*** Šumarska škola Karlovac 1947 1997. Karlovac 1997., s. 10, 134.

Špoljarić, V.: Franjo Petrović, dipl. inž. šum. (1910 1998). In memoriam. ŠL 1 2, 1998., s. 127.

PETROVIĆ, Gajo, vid. 3. knjiga, s. 354-355.

PETROVIĆ, ŽARKOVIĆ, Irena, (Požega, 19.111.1966.), dipl. ing. šumarstva.

Kći Antuna i Sofije r. Šljević. Hrvatica, rimokatoličke vjere. Potječe iz obrtničke obitelji. Otac joj je bio krojač, a majka domaćica. Osnovnu i srednju školu završila je u Požegi. Maturirala je na pedagoškom usmjerenju CUO “Zvonko Brkić” 1986. god.

Studirala je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirala je na Šumarskom odjelu 28.VI.1991. iz područja šumske komunikacije. Obranila je diplomski rad “Opravdanost izgradnje šumske ceste »Inoče« u GJ »Južni Papuk« Šumarije Velika”.

Prvo radno mjesto, kao priprav-nica, dobila je u Odjelu za uređivanje šuma UP Požega 11.V.1992. Nakon jednogodišnjeg staža još sedam mjeseci radi na ugovor. U stalni radni odnos primljena je početkom 1993., najprije kao pomoćni taksator, a od 1994. kao stručni suradnik za HS-fond i praćenje osnova gospodarenja u Odjelu za uređivanje šuma UŠ Požega.

Članica je HŠD.

LITERATURA ***ŠL 12 , 1995., s. 60. *** SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 700.

PETROVIĆ, Petar, Pecija, (Otočac, 21.IX.1877. - Zagreb, 9.1.1955.), šum. inženjer, viši šum. savjetnik, šumarski nadzornik i šumar-književnik.

Osnovnu školu završio je u Udbini, u Lici, a gimnaziju u Gospiću.

Šumarske znanosti učio je u Križevcima (1897.). Studirao je na Šum. akademiji u Zagrebu. Apsolvirao je 1904. godine.

Privremenim šum. vježbenikom imenovan je 29.III.1908. kod Zemaljske vlade u Zagrebu, 1911. položio je državni ispi t , 1913. radio je kao kotarski šumar kod Kotarske oblasti u Vrbovskom, zatim u istom svojstvu premješten je 1914. Kot. oblasti u Ilok, pa Županijskoj oblasti u Osijek, a 1916. Kotarskoj oblasti u Samobor.

God. 1919. imenovan je šum. inženjerom pri Šum. ravnateljstvu u Zagrebu, gdje je 1922. unaprijeđen u zvanje šum. nadinženjera, 1925.g. za šum. savjetnika, a 21.111.1927. umirovljen je kod Direkcije šuma u Zagrebu.

Od 24.X.1930. ponovno je u šumarskoj službi kod Šum. odsjeka Banske vlade u Zagrebu u svojstvu šum. savjetnika, 1935. premješten je k Direkciji šuma u Zagrebu, gdje je 1937. unaprijeđen za višeg šum. savjetnika, 1940. imenovan šumarskim nadzornikom, a 1941. godine umirovljen.

“Bio je križevački i zagrebački dak, živa knjiga uspomena, koja je vezivala staro šumarsko ognjište u Križevcima sa novim u Zagrebu”, (Ugrenović, 1925.).

Obnašao je dužnost člana ispitnog povjerenstva državnih stručnih ispita. Bio je član JŠU, odnosno HŠD.

Uz članke iz šumarske struke, objavljene u Šum. listu, pisao je i objavio velik broj crtica, humoreski, drama i komedija, većinom iz ličkog seoskog života (Rkač, Ruska, Suza, Duše, Šuma, Mrak, U naviljcima, Pljusak, Čvor, Stojanka, Zemlja i d r . ) . Komedije i humoreske bile su osobito cijenjene. U drami Šuma, nagrađenoj Demetrovom nagradom, iznosi tijesnu vezu čovjeka sa šumom.

Članovi JŠU uručili su mu doličan dar u prigodi 25. obljetnice nje-


http://21.IX.1877

66

govoga književnog rada (1925.). Povrh toga, odlikovan je Ordenom Jugosl. križa IV. reda (1940.).

NEKI RADOVI

Nešto o sječi i izvozu drva u Lici. ŠL 1900., s. 674 677.

Oskudica na šumskim radnicima. ŠL 1903., s. 35 39.

LITERATURA *** Izvješće o Gospodarsko šum. uči

listu i ratarnici u Križevcih za šk. god. 1896 97. Križevci 1897., s. 44, 46.

*** ŠL: 1908, 156; 1912, 74; 1913., s. 163; 1924., s. 108; 1916., s. 306; 1919., s. 55, 116; 1922., s. 761; 1925., s. 342; 1927., s. 266; 1931., s. 347; 1935., s. 146; 1936., s. 509; 1937., s. 613; 1938., s. 297, 534; 1940., s. 187, 191, 269; 1941., s. 330.

Ugrenović, A.: O 25. godišnjici Petra Petrovica. ŠL 3, 1925., s. 184 186.

*** Zapisnik UO JŠU od 12.11.1925. ŠL 1925., s. 203.

*** Poziv svim elan. ŠL 1925., s. 209. Borošić, l: ŠIS, s. 3, 20, 57, 90. Kauders, A.: Šum. bibl. I, s. 101, 145. *** Enc. LZ, 5, 1969., s. 120. *** Pov. šumarstva Hrv. 1846. 1976.

Zagreb 1976., s. 271, 315, 409. ***ŠE 2, 1983., s. 629. Husinec, R., Delić, P.: Gospodarsko i

šum. učilište u Križevcima. MH Križevci 1995., s. 115.

*** SŠN 1, 1998., s. 143.

PETROVIĆ, Petar, st. (Donji Hrgo-vi, Gračanica, Doboj, BiH, 9.1.1902. -Niš, 1931.), dipl. ing. šumarstva.

Rodio se u tadašnjoj Vrbaskoj banovini, gdje je u Dubravama završio osnovnu školu. Realnu gimnaziju završio je u Tuzli, sve razrede s odličnim uspjehom. Unatoč želji roditelja da se posveti svećeničkom zvanju, upisuje se na Šumarski fakultet u Zagrebu, gdje je apsolvirao škol.g. 1925.-26. i diplomirao 13.11.1928. god.

Prvih osam mjeseci radi u privatnoj mjerničkoj kancelariji u Bjelovaru, a 28.V.1929. namješten je kod Kraljevske direkcije šuma u Sarajevu u svojstvu šumarskog asistenta, radeći i u kancelariji i u šumama kod Kla-dnja, Bugojna i Banja Luke. Dana 13. 1.1931. naglo je premješten u Niš na mjesto sreskog šumarskog referenta za niski, belopalanački i cvrljiški srez (kotar). Samo nekoliko mjeseci kasnije naglo umire obolivši od sušice.

Pored studija šumarstva, usprkos lošim materijalnim prilikama, bavio se glazbom, li teraturom i jezicima, a uz rad studira i geodeziju.

LITERATURA Borošić, J.: ŠIS, s. 6. ***ŠN, s. 355; SŠN 2, 1998., s. 682. Anić, M.: Petar Petrović, dipl. inž. šu

marstva, nekrolog. ŠL 12, 1931., s. 693.

PETROVIĆ, Petar, mladi, (Hrvatska Kostajnica, 10.VI.1967.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Vladimira i Marije r. Hoz-jan. Hrvat, katolik. Otac mu je službenik, a majka prodavačica. Osnovnu školu završio je u Sisku 1982., a u CUO “Vladimir Majder” Sisak, maturirao je 1986. godine.

Šumarstvo je diplomirao na Šum. fakultetu u Zagrebu 19.VII. 1993. iz područja uređivanje šuma. Napisao je i obranio diplomski rad pod naslovom “Trend debljinskog rasta i prirasta sastojina hrasta lužnjaka”.

Pripravnički staž započeo je 10. 1.1994. u Šumariji Lekenik, UŠ Sisak. Nakon jednogodišnjeg staža, u istoj šumariji imenovan je revirnikom za GJ “Kalje”, u kojoj intenzivno radi na sanaciji šuma hrasta lužnjaka (1995.-1997.). Sredinom 1997. premješten je u Šumariju Petrinja na radno mjesto revirnika GJ “Vučjak-Trešnjak”, gdje se nalazio i početkom 1998. godine.

Član je HŠD.


67

PETROVIĆ, Stevan, (Zemun, 16.VI. 1872. - Zagreb, 20.VI.1924.), ministarski savjetnik, stručnjak za buji-čarstvo, prof. na Šum. akademiji.

U Zemunu je završio osnovnu školu i veliku realku, na kojoj je maturirao 1889. godine.

Od 1889. do 1893. studirao je je šumarstvo i kulturnu tehniku na Visokoj školi za kulturu tla u Beču.

God. 1893. stupio je u austrijsku službu kod Šumar. tehničkog ureda za uređivanje bujica u Beljaku (Villach) u Koruškoj. Nakon toga pre mješten je u Zadar. Na poziv Zemaljske vlade 1896. prelazi u službu kod Šum. odsjeka u Zagrebu, gdje je određen za terenske radove oko uređivanja bujica na području Like, Banovine i primorja.

Od 1896. do 1899.g. obavio je predradnje i sastavio projekt za uređivanje bujica potoka “Torrente” u Senjskoj Dragi. Zatim je prešao na rad u Zrmanju te je istodobno upravljao bujičarskim radovima u području Une, oko Srba i u okolici Gračaca.

God. 1899. imenovan je šumarskim nadzornikom kod Šum. odsjeka Zemaljske vlade u Zagrebu, a 1904. referentom za bujičarstvo. Rukovodio je radovima na uređivanju bujica. Vodio radove oko Samobora i 1914. dovršio korekciju bujica oko Bakarca, jedan od najljepših radova te vrste.

Već narušena zdravlja, 1918. odlazi u Ministarstvo šuma i rudnika u Beogradu i u svojstvu šum. savjetnika sudjeluje u sređivanju stanja u šumarstvu. God. 1921., kao šum. nad-savjetnik, obnašao je dužnost povjerenika spomenutog ministarstva u Zagrebu, a zatim je imenovan predstojnikom Šum. odsjeka istog ministarstva u Zagrebu, radeći na unapređivanju šumarskog staleža i struke.

God. 1923. obnašao je dužnost ministarskog savjetnika kod Direkcije

šuma u Zagrebu. Iz zdravstvenih razloga, na vlastiti zahtjev, umirovljen je 9.VI.1924., ali 11 dana nakon umirovljenja umire u Zagrebu.

Bio je od l i čan p o z n a v a l a c bujica i krša u praksi. Uređivanjem bujica bavio se i teorijski, pa je taj predmet predavao na Šum. akademiji u Zagrebu od 1903. do 1918. Kratak pregled bujičarstva objavio je u Bo-rošićevom “Šumarskom kalendaru”.

0 problematici pošumljavanja krša pisao je u Šum. listu 1910., gdje, između ostalog, iznosi obrazložena glavna načela za izradu zakona o pošumljavanju krša. Smatrao je da osim šumsko-tehničkog i financijskoga pitanja istodobno treba urediti i problem pašnjaka, kao glavnog izvora egzistencije tamošnjeg pučanstva, inače se zakon neće moći provoditi.

Bio je predsjednik ispitnog povjerenstva državnih ispita (1922.).

Na kako je visokoj razini bilo naše šumarstvo i naši šum. stručnjaci, u odnosu na europsko, pokazuje činjenica da je na međunarodnoj izložbi u Parizu (1900.) dobio prvu nagradu za projekt uređivanja bujica, koji je izradio u ime Šumarskog odsjeka u Zagrebu.

Odlikovan je Ordenom Sv. Save III. reda (1923.).

Bio je dugogodišnji član HSŠD.

RADOVI

Zakon o pošumljenju krasa. Šum. list 1910., s. 121 144, 161 182.

Postotak zrelosti. ŠL 1917., s. 320 329.

LITERATURA *** ŠL: 1899., s. 427; 1901., s. 158;

1908., s. 74; 1916., s. 59; 1919., s. 187; 1921., s. 50, 148; 1922., s. 776, 783; 1923., s. 253.

*** Iskaz elan. HSŠD. Šum. list 1908., 1915.

*** Umro Petrović, Stevan, ministarski savjetnik. ŠL 1924., s. 373.


68

MetlaS, J.: Ing. Stevan Petrović, ministarski savjetnik. In memoriam. SL 9, 1924., s. 437 446, (sa 9 slika).

Borošić, l: ŠIS, s. 22. Kauders, A.: Šumarska bibliografija I,

s. 126, 159, 262. ***ŠN, s. 99; SŠN 2, s. 215, 223, 296. *** Povijest šumarstva Hrvatske 1846

1976., s. 124, 180, 183, 272, 409. ***ŠE 2, 1983., s. 629.

PETROVIĆ, Virna, vid. 3. knjiga, s. 355.

PETROVIĆ, Vlatko, (Sisak, 2.VII. 1962.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Ferdinanda, dipl. ing. metalurgije, i Ane r. Krmpotić, službenice. Hrvat, katolik. Osnovnu školu završio je u Sisku 1978. godine, a u CUO matematičko - informatički smjer, maturirao je 1982., u istom gradu.

Šumarstvo je diplomirao na Šum. fakul te tu u Zagrebu 25.III . 1987. iz područja parkiranje i oblikovanje prostora. Obranio je diplomski rad pod naslovom “Hort ikul turno uređenje parka »Kontroba« u Sisku”.

Zaposlio se kao pripravnik, 13. VII.1987., u bivšem ŠG Sisak, u Šumariji Sunja. Stalno radno mjesto dobiva u istoj šumariji, nakon završenog pripravničkog staža, 13.VII.1988., na mjestu referenta za iskorišćivanje šu

ma. Dne 20.VIII.1991. imenovan je v.d. upravitelja RJ Transport i mehanizacija. Po ustroju revirnog sustava, 2.1.1992. dobiva rješenje za radno mjesto revirnika s rasporedom u reviru Kalje, Šumarija Lekenik, UŠ Sisak. Stekavši potrebna praktična znanja, dipl. ing. Vlatko Petrović 1. IV.1994. biva premješten u UŠ Sisak, najprije na poslove stručnog suradnika za uzgajanje šuma, a od 30. IV.1997. imenovan je voditeljem Odjela za proizvodnju.

Željan novih znanja, 1994. na Šum. fakultetu u Zagrebu upisuje poslijediplomski studij iz uzgajanja šuma.

Član je HŠD.

LITERATURA ***ŠL 1 2 , 1995., s . 65. *** SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 698.

PETROVIĆ, GUGIĆ, Željka, vid. 2. knjiga, s. 86., pod GUGIĆ.

PEVALEK, Ivo, (Novigrad Podravski, 8V.1893. - Zagreb, 9.1.1967.), akademik, botaničar, dr. filozofije, red. sveuč. profesor.

Klasičnu gimnaziju i Filozofski fakultet završio je u Zagrebu. Od 26. X.1916. radi na mjestu demonstratora Botaničko - fiziološkog zavoda Fil. fakulteta u Zagrebu. Doktorirao je 1917.

Od 1918. namjesni je učitelj, dodijeljeni Botaničkom zavodu, gdje je službovao do imenovanja profe-


69

sorom. Habilitirao je 1923. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (sistematika i geobotanika). Od 1919. predavao je botaniku na Gospo-darsko - üum. fakultetu u Zagrebu. God. 1924. imenovan je izvanrednim, a 1926. redovitim profesorom na tom fakultetu. Osnovao je Zavod za botaniku, Botaniöki vrt i znanstvene kolekcije tropskog i suptropskog bilja. Od 1959. do odlaska u mirovinu 1963. godine redoviti je profesor Üum. fakulteta u Zagrebu.

Na svom stručnom obrazovanju i uzdizanju radio je čitav ivot. Već 1914. godine bio je u Hidrobiološkoj stanici u Lunzu (Austrija), a 1921.-1922. radio je u Botaničkom muzeju u Berlinu (Dahlem). Sudjelovao je na Sveslavenskom kongresu geografa i etnografa u Pragu 1924., a 1926. bio je na fitosociološkom tečaju u Švicarskim Berninima (Braun - Blanquet). Godine 1928. bio je s ekspedicijom Braun - Blanqueta u Africi (Alžir, Maroko i Sahara). Iste godine prešao je i biv. Cehoslovačku i Poljsku s Internacionalnom biljno - geografskom organizacijom (I.P.E.), a 1931. Rumunjsku. Sudjelovao je na Limno-loškom kongresu u Jugoslaviji 1934., a 1957. na Internacionalnoj uniji za zaštitu prirode (U.I.P.N.) u Danskoj.

Bio je pozvan da kao gost sudjeluje na zasjedanju o zaütiti prirode is-toönih zemalja u Berlinu 1957. god.

Jedan je od naüih najboljih i me#unarodno priznatih istra’ivaöa i poznavalaca flore, osobito alga, gljiva i biljaka sedrotvoraca. Otkrio je mnoge vrste i nekoliko novih rodova dez-midiacea, koje su endemiöne za naüe krajeve. Istaknuo se prouöavanjem geneze, razvitka i biodinamike sed-renih barijera fitogenog podrijetla u naüim rijekama i jezerima (npr. Krka, Plitviöka jezera). Prikupio je, obradio i svome Zavodu ostavio golem materijal za svoje djelo “Flora Croatica”, koje nije dospio objaviti. Zaslu’an je zaöetnik i vrlo aktivan rjeüavatelj raz-liöitih problema zaütite prirode. Predlagatelj je osnutka NP Plitviöka jezera. God. 1975. osnovana je u njegovu öast na Plitviökim jezerima Znanstvena postaja “Ivo Pevalek”.

U nekoliko navrata bio je dekan Poljoprivredno - üum. fakulteta u Zagrebu (1929./30., 1940./41., 1949./ 1950.).

Neko je vrijeme predavao i na Veterinskom fakultetu u Zagrebu.

Od 1926. god. bio je dopisni, a od 1960. god. redoviti ölan JAZU.

Ostavio je golem opus znanstvenih i struönih radova, koje je objavljivao kao samostalne edicije, ali mnogo viüe u botaniökim i drugim öasopisima i biltenima, (vid. Leksikon Minerva, Zagreb 1936.). Napisao je i velik broj priloga za “Hrvatsku enciklopediju”, Zagreb 1941. Dao je znatan doprinos osnivanju i razvoju biblioteke Instituta za üumarska istra ivanja u Zagrebu.

Odlikovan je 1960. dr’avnim Ordenom rada II. reda.

VA‘NIJI RADOVI

Snimka vegetacije sjevernodalmatinskog otoka Silbe u mjesecu maju. Nastavni vjesnik


70

XXIII, Zagreb 1915., s. 350 356. 0 biologiji i geografskom rasprostra

njenju alga u sjevernoj Hrvatskoj, Prirodosl. istraživanja JAZU, 1916., 8.

Život na snijegu i ledu. Priroda VI, Zagreb 1916., s. 18 20.

Prilog poznavanja alga Hrvatske i Sla vonije. Prirodoslovna istraživanja JAZU, Zag reb 1919., 14.

Prilog poznavanju alga Kamniskih Alpa. Glasnik Hrvatskog prirodoslovnog društva, 1924., 1 2.

Geobotanička i algoloska istraživanja ere tova u Hrvatskoj i Sloveniji. Rad JA, 1924., 230.

Prilog poznavanju naših breza. Farmac. vjesnik 15., Zgb 1924., s.662 665.

Oblici vrste Laserpitium peucedanoides L. Acta botanica, 1925., I.

Vaskularna flora otočja Dugi i Kornati. Prirodosl. istraž. JAZU, 1930., 16.

Prilog poznavanju oblika Gentiana crispata. Glasnik Hrvatskoga prirodoslovnog društva, 1936.

Sedrotvorci, sedra i biodinamika. Prikaz i stanje sedre na Krki, Krka i problemi njezine zaštite. Zagreb, 1953.

Biodinamika Plitvičkih jezera i njena zaštita. Nacionalni park “Plitvička jezera”, Zagreb, 1958., s. 275 293.

Sur les plantes rares et menacees de la region mediteraneenne de la Yugoslavie. Union international pour la conservation de la nature et de ses ressources, Bruxelles i Athenes, 1958.

LITERATURA *** ŠL: 1925., s. 209; 1928., s. 260;

1992., s. 343. Borošič, l: ŠIS, s. 1, 136, 148. ***ŠN, s. 118, 120 122, 157, 168, 183,

188, 189, 301 303, 305, 350, 382, 485 488, 602.

Kauders, A.: Šum. bibliografija I, s. 37. 45, 194; II, s. 37, 270, 271, 430.


*** Enciklop. Leksik. zavoda, Sv. 5., Zagreb 1969., s. 122.

Anič, M.: Akademik Prof. Dr. Ivo Pevalek, ŠL 1967., br. 5/6, s. 262 264, (s bibliografijom).

*** Spomenica PMF 1874 1974. Zagb 1974., s. 122, 127, 130, 134, 155, 218.

*** Povijest šum. Hrvatske 1846 1976., Zagreb, 1976., s. 38, 413.

***ŠIM, s. 115. ***ŠE 2, 1983., s. 629. Klepac, D.: Šumsko bogatstvo Samo

bora. Zagreb 1992., s. 8, 23. Trinajstič, I.: Znanstveni simpozij “Flora

i vegetacija Hrvatske” u povodu 100. obljetnice rođenja akademika Ive Pevaleka, hrvatskog botaničara. ŠL 11 12, 1993., s. 531 533.

*** SŠN 1998., sv. 2, s. 199, 200, 423, 479, 598 512; sv. 3., s. 91 .

*** Tko je tko u NDH, Zagreb 1997., s. 323.

PEXIDER Gustav , (Osijek, 18.11. 1859.- Novi Vinodolski, 12.IV.1931.), prof. kemije.

Otac mu je bio profesor, jedan od prvih na hrvatskoj gimnaziji u Zagrebu i Osijeku.

Srednju školu polazio je u Osijeku i Zagrebu te je, nakon mature, studirao kemiju u Beču i Pragu.

Završivši studij, bio je profesor kemije na GSU u Križevcima od 1879. do 1890. Upravu je preuzeo 1890., a ravnatelj križevačkog zavoda bio je od 1892. do 1898., odnosno do prijenosa šumarske nastave iz Križevaca na Šum. akademiju u Zagrebu. Tada je premješten za ravnatelja više realne gimnazije u Osijeku, a 1904. u


71

istom svojstvu u Zagreb, gdje je radio do umirovljenja.

U Križevcima je predavao opću kemiju i agrikulturnu kemiju (tlo-znanstvo), a na gospodarskom smjeru još i analitičku kemiju i gospodarsku tehnologiju. Bio je predstojnik kemijskog laboratorija u kome je održavao vježbe. Njegovom inicijativom u Križevcima je početkom ovog stoljeća osnovan Agrikulturno - kemijski zavod.

Objavio je više knjiga iz kemije za učilište u Križevcima i za ostale srednje škole te nekoliko stručnih članaka u Šumarskom i Gospodarskom listu. Svojim je radom sudjelovao u razvoju hrvatske kemije.

Povodom zagrebačkog potresa (1880.) objavio je raspravu “Die Erd-spalten von Resnik und Drenje”.

Bio je član HSSD. Kao član Upravnog odbora Gospod. društva bio je porotnik na izložbama (Zagreb 1891., Beč 1894., Budimpešta 1896.) na kojima je dobivao diplome za unapređivanje hrvatskoga gospodarstva. Bio je i kulturni vijećnik, dopisni član Zagrebačke trgovačko - obrtničke komore i gradski odbornik u Križevcima.

Za zasluge odlikovan je Ordenom Sv. Save 3. reda 1928. godine.

RADOVI

Beitrag zur Kentnnis des Agramer Erd bebens. 1880.

Sume i kemička industrija. Šum. list 1883., s. 126 140.

Kemičke promjene listinca u Sumah, te kemičko mu uplivisanje na svojstva tla. Šum. list 1883., s 172 184; 1884., s. 75 83.

Kemija. 1886. Kemija za niže razrede srednjih škola.

Zagreb, 1887.

LITERATURA ***ŠL: 1895., s. 503. *** Izvješće o Gospodarskom i šumar

skom učilištu za šk. g. 1896 97. Križevci 1897.,

sv. V. 6, 9, 40 (Pexidr). *** Spomenica o pedesetgodišnjem po

stojanju Kr. višeg gospodarskog učilišta i ra tarnice u Križevcu. Križevac 1910., s. 53, 150.

Hradil, D.: Gustav Pexider Srića. In memoriam. ŠL 5, 1931., s. 250 252.

Kauders, A.: Šum. bibliog. I, s. 19, 98. ***ŠN, s. 42. *** Povijest šum. Hrvatske 1846. 1976.,

s. 51, 232, 409. Husinec, R., Delić, P.: Gosp. i šum. uči

liste u Križevcima. MH Križevci 1995., s. 29, 38, 48, 52, 103, 105.

*** SŠN sv. 1, 1998., s. 75, 131, 133, 134, 155, 168.

PFEIFER, Dragomir, (Osijek, 19.X. 1963.), dip. ing. šumarstva.

Sin Božidara i Danice r. Todo-rić. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je mehaničar, a majka radnica. Osnovnu školu završio je u Osijeku 1978., a Srednjoškolski građevinski centar, također u Osijeku, 1982. godine.

Šumarstvo je diplomirao na Šum. fakul te tu u Zagrebu 20.IV. 1988. iz područja dendrometrije. Napisao je i obranio diplomski rad pod naslovom “Utvrđivanje točnosti temeljnice izmjerom prsnih promjera i opsega”.

Prvo radno mjesto, kao pripravnik, dobiva u ŠG Osijek u Odjelu za uređivanje šuma 1.XI.1988. Nakon pr ipravničkog staža usl i jedi la je prisilna stanka (nezaposlenost) sve do l.VI.1991.g., kad j e , ustrojem JP “Hrvatske šume”, UŠ Osijek, primljen u stalni radni odnos, u isti odjel.

Uz pauzu od listopada 1991. do lipnja 1992., kroz koje je vrijeme aktivan sudionik Domovinskog rata u postrojbama ZNG - RH, u Odjelu za uređivanje šuma radi do 1.V.1993., kad je premješten u Šumariju Osijek na radno mjesto revirnika . I n t e gracijom do tada okupiranoga područja Baranje u sastav Rep. Hrvatske,


72

1.VII.1997. dipl. ing. Dragomir Pfe-ifer dodijeljen je novoj Šumariji Darda, najprije na poslove pomoćnika upravitelja, a od 31.1.1998. za upravitelja šumarije.

Uz rad polaznik je poslijediplomskog studija iz oblasti oplemenjivanje šumskog drveća na Šum. fakultetu u Zagrebu.

Član je Hrv. šum. društva.

LITERATURA ***ŠL 1 2/95., s. 59. *** SŠN 2, Zagreb 1998., s. 699.

PFEIFFER, Julio, ing. šumarstva, dvorski savjetnik.

Šumarstvo je apsolvirao 1891. na Šum. akademiji u Banskoj Štiavnici.

Prema pronađenim podacima, od 1898. do 1911. radio je u Nadšu-marskom uredu Vinkovci i Šumariji Nova Gradiška, gdje je napredovao do naslova šumarskog nadinženjera.

God. 1911. premješten je u Ministarstvo za poljodjelstvo u Budimpešti. Nakon nekog vremena premješten je u bosansko - hercegovačku zemaljsku službu, gdje je 1917. imenovan dvorskim savjetnikom. Dvije godine kasnije (1919.) otpušten je iz državne Šumarske službe kao dvorski savjetnik i upravitelj Šumsko - privrednog odsjeka u Sarajevu.

LITERATURA *** ŠL: 1898., s. 290; 1900., s. 247;

1905., s. 462; 1907., s. 387; 1910., 281; 1917., s. 271; 1919., s. 245.

Borošić, l: ŠIS, s. 25, 142, (F. Đula). *** Zbornik o stotoj obljetnici šumarstva

jugoist. Slavonije. Vinkovci Slav. Brod 1974., s. 547, 550.

PFISTER, Josip, (Donje Lukavice, Češka, 13.III.1847. - Košiće, Slovačka, 16.1.1919.), šum. inženjer.

Šumarstvo je završio je na Višoj šum. školi u Bijeloj Vodi (Češka).

U našim krajevima radio je od 1878. do 1896.g. kao civilni šumarski inženjer u Zagrebu te kod vlastelinstva Thurn - Taxis. Radio je i u Bugarskoj, Engleskoj, Švedskoj i u Beču.

Bavio se impregniranjem bukovih željezničkih pragova (izgradio je postrojenje u Zagrebu). Konstruirao je i stroj za izradbu i impregniranje krovnih daščica na utor. Izumio je i mjerilo za mjerenje dubine mora (morski lot), a konstruirao je sat za mjerenje debljinskog prirasta stabla. Godine 1896. izrađuje model zrakoplova na upravljanje.

Zaslužan je za uređenje Jubilarne gospodarsko - šumarske izložbe u Zagrebu 1891. godine.

ZAPAŽENIJI RADOVI

Terrainaufnahmeinstrument. Allgememe Forst und Jagd Zeitung, Frankfurt a/M 1879., s. 151.

Pfisters Hohenspiegel. Centralblatt fiir das gesamte Forstvvesen, Wien 1881., s. 206 207.

Die verbesserte Zuwachsuhr. Oesterreich ische Forst und Jagd Zeitung, Wien 1883., s. 122.

LITERATURA Kauders, A.: Šum. bibl. I, s. 118, 132. *** Šum. gospodarstvo Delnice 1960.

80. Delnice 1981., s. 40. *** ŠE 2, 1983., s. 630. *** Monografija Fužine. Fužine 1985.,

s. 402 404. Lukić, N.: Još nešto o jubilarnoj Gospo

darsko šumarskoj izložbi 1891. god. u Zag rebu. ŠL 6 8, 1992., s. 328.

PHILIPOVIĆ, pl. Slavko, (Slavonski Brod, 1 6 . X I I . 1 8 8 1 . - 9 . I X . 1 9 3 9 . ) , šumarski inženjer, nadšumarnik.

Osnovnu je školu polazio u Slav. Brodu, a gimnaziju je završio u Vinkovcima. Šumarstvo je studirao na Šum. akademiji prislonjenoj uz Mudro-slovni fakultet u Zagrebu u trajanju od šest semestara. Diplomirao je 1903.g.


73

Po završetku studija stupio je u službu kod vlastelinstva u Iloku, gdje je proveo cijeli radni vijek. Bio je prvi Hrvat šumar - akademičar na-mješten kod spomenutog vlastelinstva i dugi niz godina jedini šumar s aka-demskom naobrazbom, pa je postao i šef nadšumarskog ureda tog vlastelinstva.

U stalnoj borbi protiv nekih zastarjelih, stranih, kod nas pogrešno primjenjivanih metoda šumskoga gospodarenja, zalagao se za podizanje šumarstva i struke na višu razinu. Kod pr imjene određen ih n a č i n a gospodarenja tražio je uvijek točan obračun rentabilnosti.

Iako i sam lovac bio je protivnik mišljenja da je uzgoj divljači jedan od glavnih zadataka kojima ima služiti šuma.

Bio je strog prema sebi i drugima, pravedan, ali i spreman pomoći.

Bio je član HSSD, kasnije JSU.

LITERATURA ***ŠL 1904., s. 392. *** Iskaz elan. HSŠD. ŠL 1908, 1915. *** Izvještaj JŠU za 1926. 27, 1927., s.

26, (Filipovie). Borošić, J.: SIS, s. 3, (Filipovie, Vjekoslav). ***ŠN, s. 102, (Filipovie, Vjekoslav). Uredništvo: Ing. Slavko pl. Philipovie,

nadšumarnik u m. vlastelinstva kneza Ode schalchi u Iloku, umro je 9.IX.1939. LiCne vi jesti, ŠL 11, 1939., s. 670.

PICHLER, Gjuro, šumarnik. Podaci o školovanju nisu poznati.

Za vrijeme Vojne krajine službovao je kod Krajiške šum. uprave. Nakon toga duže je vrijeme rukovodio taksa-cijskim radovima kod Šum. ravnateljstva u Zagrebu.

Od društvenih aktivnosti valja pripomenuti da je sudjelovao u obnavljaju HSSD pa je na prvoj skupštini 1876. izabran za odbornika.

Kao umirovl jeni šumarn ik , umro je u Zagrebu 12.III.1899. god.

LITERATURA *** Osobne viesti. Umrli. Gjuro Pichler.

ŠL 4, 1899., s. 208. *** Iskaz preminulih članova HSŠD od

1876 1900. ŠL 1, 1901., s. 48. *** HŠD 1846 1996., Zgb 1996., s. 32.

PICHLER, Milan, (Zagreb, 29.1. 1879. - 1941.), viši šum. savjetnik i šum. nadzornik.

Šumarstvo je apsolvirao 1903. na trogod. Šum. akademiji u Zagrebu.

Od 1904. do 1916. radio je kao vlastelinski šumar na području Slatine i Našica. Državni stručni ispit položio je 1915. u Zagrebu.

God. 1916. premješten je Kotarskoj oblasti u Požegi, sa sjedištem u Kutjevu, gdje je radio kao kotarski šumar, šumarski povjerenik i šum. nadzornik - do 1925., kada je postavljen za šum. savjetnika kod Đurđevačke imovne općine u Bjelovaru, ali i premješten najprije u Kutjevo, zatim u Gračac u Liku.

Ubrzo (1926.) postavljen je za upravitelja Šumarije u Korenici i premješten osječkoj oblasti. God. 1930. postavljen je za višeg šum. savjetnika kod Banske uprave u Zagrebu, 1934. premješten Šum. odsjeku Banske uprave u Skopju, 1937. Kotarskom na-čelstvu u Delnice, a 1938. k Banskoj upravi u Zagreb, gdje je 1940. bio


74

šumarski nadzornik. Bavio se i lovom. “Kroz dece

nije, kao jedan od stare garde čvrsto je stajao u redovima ispravnih lovaca”, (Ceović, I.).

Bio je član HSŠD, JŠU i HŠD. Odlikovan je Ordenom Sv. Save

V. reda (1923.).

LITERATURA *** ŠL: 1904., s. 342; 1915., s. 222;

1916., s. 307; 1919., s. 55; 1920., s. 26; 1921., s. 148; 1923., s. 253; 1925., s. 135, 344, 629; 1926., s. 343, 456; 1929., s. 302; 1930., s. 155; 1934., s. 415; 1937., s. 615; 1938., s. 297; 1940., s. 269 (Pichler, Pihler).

*** Iskaz elan. HSŠD. Šl 1908, 1915. *** Izvještaj JŠU o radu 1926/27., Za

greb 1927., s. 30. Borošić, l: ŠIS, s. 3, 57, 88, 148. ***ŠN, s. 102, (Pihler); SŠN 2, s. 123. Čeović, I.: Ing. Milan Pichler. In me

moriam. LRV 19, 1941., s. 480. *** Naši pokojnici. ŠL 1942., s. 90.

PIČMAN, Dragutin, dr. s e , vid. 3. knjiga., s. 355-357.

PILARIC, Zlatko, iz Zagreba, dipl. ing. šumarstva.

Šumarstvo je studirao u Zagrebu. Apsolvirao je na Šumarskom fakultetu škol.g. 1941. - 42., a diplomirao 21.VIII.1944. godine.

PILAŠ, Ivan, (Požega, 20.111.1970.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Vladimira , zanimanjem liječnika. Završio je matematičko usmjerenje u CUO Požega (1989.) i upisao se na Šumarski fakultet u Zagrebu. Diplomirao je 1.VII.1996. iz uređivanja šuma. Napisao je i obranio diplomski rad naslova “Mogućnost procjene sastojinskih veličina na pr inc ipu l i n e a r n e izmjere na aerosnimkama”.

PILER, Ivan, (Slat ina, 28 .VI I I . 1948.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Ivana i Adele r. Miler. Hrvat. Katolik. Roditelji su mu bili službenici. Osnovnu školu završio je u 1963. , a gimnaziju 1967. , obje u Slatini.

Šumarstvo je diplomirao na Šum. fakul te tu u Zagrebu 31.III . 1976. godine.

Do srpnja 1976., pet je godina radio poslove izvan šumarske struke. Od srpnja 1976. do travnja 1980. radio je u Šumariji Nova Kapela, kao p r ip ravn ik , r e fe ren t i uprav i te l j Šumarije. Od travnja 1980. do srpnja 1985. radio je u Općini Zlatar Bistrica, kao šumarski i lovni inspektor, a od srpnja 1985. do veljače 1994. bio je u Šumariji Zlatar, kao referent za privatne šume i revirnik. Od veljače 1994. do rujna 1996., radio je u Šumariji Donja Stubica, kao upravitelj. U rujnu 1996. godine prelazi na rad u UŠ Zagreb, u Komercijalni odjel, kao stručni suradnik - komercijalist.

Član je DIT, odnosno HŠD. Živi u Zlatar Bistrici.

LITERATURA ***ŠL 1 2, 1995., s. 64. (Pihler!) *** SŠN 2, Zagreb 1998., s. 694.

PINTARIĆ, Konrad, (Varaždin, 4.II. 1919.), dr. šumarstva, redovni prof. i prodekan Šum. fakulteta u Sarajevu.

Šumarstvo je studirao na Šumarskom odjelu Pol jopr ivredno-šumarskoga fakul teta u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1940.-41., a diplomirao 10.11.1942. Godine 1957. doktorirao je na Saveznoj višoj tehničkoj školi (ETH) u Ziirichu.

Od 1942. do 1950. radi u šumarskim organizacijama u Sremskoj Mitrovici, Zemunu, Glamoču, Bugojnu, Zenici i Sarajevu - na uzgajanju, iskorišćivanju i zaštiti šuma. Od


75

1950. god. radio je na Šumarskom fakultetu u Sarajevu kao asistent, docent i izvanredni profesor, a 1982. obnašao je dužnost redovnog profesora i predstojnika Katedre za uzgajanje šuma. Bio je i prodekan istog fakulteta.

Uža mu je specijalnost obnova i njega prirodnih sastojina, zatim unošenje stranih vrsta drveća i zaštita okoliša.

Objavio je u Šum. listu (1970.-1991.) desetak radova.

ZNAČAJNIJI RADOVI

Studie zum Larchenanbau in Bosnien. Radovi Poljoprivredno šumarskoga fakulteta u Sarajevu, 1958.

Prirast ariša različitih provenijencija na području FŠOD “Igman”. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo, Sarajevo, 1966., XI.

Stammqualitat vor Larchen verahiede ner Herkunft. Allgemeine Forst und Jagd zeitung, 1973.

Rezultati istraživanja utjecaja njege Suma na prirast drvne mase po količini i kvalitetu u gustiku i letvenjaku crnog bora na visegradskom području. Radovi Šum. fakulteta i Instituta za šumarstvo, Sarajevo, 1973.

Varijacije u inserciji grana kod ariša (Larix Sp.J, raznih provenijencija. ŠL, 1974.

Prilog proučavanju obnove i njege u mje Sovitim sumama jele, smrče i bukve. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo, Sarajevo, 1977.

Urwald Perubica als natilrliches For schungslaboratorium. Allgemeine Forstzeit schrift, 1978.

Ekotipovi bijelog bora u Bosni. Šumarski fakultet i Institut za šumarstvo u Sarajevu, Pos. izd., 1980., 14.

Proučavanje metoda obnove u bukovim Sumama i mješovitim sumama bukve, jele i smrče. Radovi Šumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo, Sarajevo, 1980.

Prilog proučavanju obnove i njege u sastojinama crnog i bijelog bora. Ibid., 1980.

Proučavanje oblika i izgradenosti kros nje ariša (Larix Sp.J raznih provenijencija, Šum. list, 1980.

Japanski ariš (Larix leptolepis Gord.) i njegov prirast na nekim lokalitetima u Bosni. Šumarstvo i drvna industrija, Sarajevo. 1981.

Ritam priraSčivanja u visinu sitkanske smrče (Picea sitchensis h.) u ovisnosti od provenijencije. ŠL 7 8, 1988., s. 301 316.

Ritam priraSčivanja u visinu duglazije (Pseudotsuga taksifolia Britt.J u toku godine o ovisnosti od provenijencije i vremenskih prilika. ŠL 7 8, 1983.

Proučavanje priraSčivanja IUFRO duglazije različitih provenijencija na oglednoj plohi “Crna lokva” (Bos. Gradiška). Šum. list 9 10, 1989., s. 397 414.

Proučavanje priraSčivanja IUFRO du glazije različitih provenijencija na nekoliko og leđnih ploha u Bosni. Šum. list 1 2, 1991., s. 5 22.

LITERATURA ***ŠL: 1942., s. 332; 1944., s. 114. Kauders, A.: Šum. bibl. II, s. 238, 430. ***ŠN, s. 360; SŠN 2, 1998., s. 686. *** Pov. šum. Hrvatske 1846 1976.,

Zagreb 1976., s. 45, 66, 418. ***ŠE 2, 1983., s. 665. Maričevič, I.: Kazalo autora i struktura

sadržaja Šum. lista 1976 1995. ŠL 3 4, 1997., s. 182, 188.

PINTER, Janoš , (Novi Bezdan, Beli Manastir, 23.11.1932.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Janoša i Ane r. Pićer. Mađarske je nacionalnosti, hrvatskoga državljanstva, rimokatolik. Potječe iz zemljoradničke obitelji. Osnovnu školu završio je u rodnome mjestu, a na osiječkoj gimnaziji maturirao je 1951.

Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno - šumarskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 26.III.1958.

Odmah po diplomiranju zaposlio se u Sekciji za uređivanje šuma u Osijeku. Sredinom 1960.g. prešao je u Šumariju Valpovo, ŠG Osijek, na radno mjesto referenta za uzgoj šuma.


76

U periodu 1964. i 1965., bio je na p r i v r e m e n o m r a d u u Švedsko j . Početkom 1966. zapošljava se u Šumariji Kloštar Podravski, ŠG Koprivnica, kao referent za uzgoj, te kasnije, kao referent za eksploataciju šuma. Od 1972. godine radio je kao referent za građevinarstvo i investicije, u pogonu za šumarstvo, (kasnije OOUR za šumarstvo), u Đurđevcu. Početkom 1984., imenovan je za upravitelja Šumarije Kloštar Podravski, a početkom 1991., za upravitelja Šumarije Repaš, gdje je radio do umirovljenja - 1.IV.1993.

Živi u Đurđevcu (1997.).

LITERATURA ***ŠN, s. 369; SŠN 2, s. 690 (Jovan).

PINUŠIĆ, Zvonko, (Potočani, BiH, 2.V.1966.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Franje i Ane r. Babić. Hrvatske je nacionalnosti i državljanstva, katolik. Otac mu je radnik, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Doboju 1981., a i srednju Prometnu školu, 1985. godine.

Šumarstvo je diplomirao na Šumarskom fakul te tu u Zagrebu, 23.XII.1993. iz zaštite prirode. Napisao je i obranio diplomski rad pod naslovom “Vegetacijske sanacije kamenoloma”.

Prvo zaposlenje dobiva l.VII. 1994. u UŠ Karlovac u Odjelu za uređivanje šuma. Nakon pripravničkog staža, imenovan je revirnikom u Šumariji Draganić , a 1.V.1995. upravitel jem Šumarije Krnjak UŠ Karlovac. Na toj se dužnosti nalazio i početkom 1998. godine.

LITERATURA ***ŠL 12/95., s. 65. *** Posl. izvješće “HŠ" 1995., s. 63. *** SŠN 2, Zagreb 1998., s. 702.

PINJUH, Gojko, (Cerigaj, Široki Brijeg, BiH, 4.III.1938.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Marka i Mare r. Čolak. Hrvat, hrvatskoga državljanstva, rimokatoličke vjere. Roditelji su mu bili zemljoradnici. Osnovnu je školu završio u Cerigaju 1949. Maturirao je 1958. na gimnaziji u Širokom Brijegu.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu 4.III.1965. godine.

Prvo zaposlenje dobiva u Agro-kombinatu “Jasinje” u Slav. Brodu. God. 1970 prelazi u ŠG Slav. Brod, zaposlivši se u Službi za planiranje. Kako je završio i prvi stupanj studija na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, svo vrijeme provodi na poslovima planiranja u šumarstvu.

God. 1994. radio je u UŠ Vinkovci, a od 1995. do bilježenja ovih podataka u UŠ Nova Gradiška kao šef Plansko - analitičkog odjela.

Od primljenih priznanja i nagrada najdraže mu je ono RO “Slavonska šuma” u prigodi 20. obljetnice postojanja.

Član je HŠD. Živi u Slav. Brodu.

LITERATURA ***ŠL 12, 1995., s. 58. *** Posl. izvješće “HŠ" 1995., s. 66. *** SŠN 2, 1998., s. 692.

PIPAN, Rudolf, (Crni Vrh nad Idrijo, Slovenija, 21.IV.1895. - Ljubljana, 17.VIII.1975.), dipl. ing. šumarstva. Prvi slovenski doktor šumarskih znanosti, sveučilišni profesor^

Sin Ivana i Marije r. Šubic. Otac mu je bio ravnatelj škole, a majka domaćica. Slovenske je narodnosti. Osnovnu je školu završio u Gorenjoj Vaši 1907., a rea lnu gimnaziju u Ljubljani na kojoj je maturirao 1915.g.

Studij šumarstva je započeo na Šum. akademiji u Zagrebu, a završio


http://23.XII.1993

77

ga je na Gospodarsko - üum. fakultetu u koji je prerasla akademija. Apsolvirao je ükol.g. 1920.-21., a diplomirao je 6.IV.1922. Doktorirao je na Poljoprivredno - üum. fakultetu Zagreb 1937. godine.

Sudjelovao je u I. svj. ratu i bio je od 1915. do 1918. u ruskom zarobljeništvu.

Službovao je najprije u Direkciji Križ. imovne općine u Bjelovaru, u šumskim upravama u Čazmi i Bjelovaru, u Direkciji Imov. općine u Novoj Gradiški, a od 1938. god. u Ministarstvu šuma i rudnika u Beogradu.

U vrijeme II. svj. rata ostao je bez službe jer nije surađivao sa tadašnjim vlastima. Nakon rata radi kao načelnik Odjela za plan u Ministarstvu šumarstva FNRJ, gdje je jedan od inicijatora osnivanja šumskopri-vrednih područja kao organizacijskih i planskih osnovnih jedinica šumskog i drvno - ind. gospodarstva.

Od jeseni 1947. god. radi u Sloveniji u republičkom resoru za šumar stvo na problematici uređivanja šuma. I poslije umirovljenja 1961. god. član je Republičke komisije za izradu šumsko - gospodarskih osnova.

Kao rezultat njegovoga teorijskoga proučavanja i praktičkog provjeravanja, stvoren je model šumsko-gospodarskog planiranja kojim je i

privatna i društvena šuma obuhvaćena kao ekosustav sa svim osobitostima i funkcijama na zadovoljstvo i jednih i drugih. Svoj rad temeljio je na znanstvenoj razradi ak tua ln ih problema ekonomike i ekonomske polit ike. Pred sam II . svj. rat na savjetovanju o slov. šumarstvu i drvnoj industriji u Ljubljani iznio je ideju da se osnuje šumarski znan-stveno -istraživački zavod, što se tada nije moglo ostvariti. Napisao je i obja-vio više od 50 znanstvenih i s tručnih radova, od toga 8 kao samostalne publikacije. Od 1931. do 1941. napisao je deset teorijskih studija s područja ekonomike šumarstva. Šu-radivao je u Šum. listu.

Bio je počasni č lan Saveza ITSID Slovenije. Za životno djelo dobio je 1975. Kidričevu nagradu.

VAŽNIJI RADOVI

Dioba krajiških imovnih općina. Šum. list, 1931.

Uticaj gospodarskog liberalizma na Sume i šumarstvo. Šum. list br. 11, 1932., s. 649 672.

Izračunavanje šumske takse. Ibid. 1935. Računanje vrednosti šumskog zemljišta.

Ibid., 1935. Kapitalizam u šumarstvu. Šum. list 3 4,

1938., s. 117 170. Oporezivanje šuma. Ibid., 1939. 0 teoriji vrednosti, (disertacija), Poljop.

šum. fakultet Zagreb, 1937. Prirastek v gozdu. GV 1940. Frekvenčne krivulje. Izvestja gozdar

skega instituta Slovenije, 1950. Kako povećati prirastek v slovenskih

gozdovih. Nova proizvodnja, Ljubljana 1951. 0 kontrolnim metodama. Šum. list, 1953. Planske ili slobodne cene drveta. Ibid.,

1954. Slovenski gozdovi. Nova proizvodnja

1960., 1961., 1962. Taksacija na raspotju. GV 1962. Gozdno gospodarska območja Slovenije.

Ljubljana, 1962.


78

Prispevek k proučevanju ekonomske zmogljivosti gozdnih gospodarstev Slovenije. Poslovno udruženje GGO, Ljubljana, 1964. 1968.

Optimalna razdelitev Slovenije na gozd nogospodarska območja, Institut za gozdno i lesno gospodarstvo, Ljubljana, 1969.

Optimalna leana zaloga slovenskih goz dov od upostevanju prirastka vrednosti. Ibid., 1974., i dr.

LITERATURA ***ŠL: 1923., s. 121, 235; 1924., s. 383;

1926., s. 340; 1929., s. 467; 1933., s. 211; 1934., s. 415; 1938., s. 46, 297; 1940., s. 328.

Borošić, l: ŠIS, s. 5, 70, 95. Kauders, A., Šum. bibliografija I, s. 126,

145; II., s. 110, 136, 159, 182, 188, 217, 230, 430.

***ŠN, s. 301, 353. Klepac, D.: Uređivanje šuma, Zagreb

1965., s. 35, 265, 307. *** GV 1965., s. 230; 1972., s. 189;

1975., s. 369, 451. *** Sto godina šumarstva Bilogorsko

podravske regije. Bjelovar 1974., s. 403, 406. Funkl, A.: Dr. Ing. Rudolf Pipan Kid

ričev nagrajenec, osemdesetletnik, GV 1975., s. 369.

*** Povijest šumarstva Hrvatske 1846 1976., Zagreb 1976., s. 138, 178, 186, 312, 413.

*** ŠE I izd., s. 252; 2. knj. 1983., II izd., s. 665 666.

Klepac, D.: Iz šum. povij. Gorskoga ko tara.. . Zagreb 1997., s. 217, 230.

*** SŠN 2, Zagreb 1998., s. 641.

PIRSIC, Vilim, iz Begova Razdolja, Gorski kotar, rod. 9.VI.1882., ing. šumarstva, inspektor ministarstva.

Šumarstvo je apsolvirao 1905. godine na trogodišnjoj Šumarskoj a-kademiji u Zagrebu.

U šumarstvu radi od 1.X.1905., najprije kao šumarski vježbenik kod Kotarske oblasti u Virovitici, a zatim od 1906. do 1928. kod Ogulinske i-movne općine, gdje je 1926. unapri

jeđen za šumarskoga nadsavjetnika. Državni stručni ispit položio je

u Zagrebu 1907. godine. Od 1928. do 1934.g. u službi je

kod Direkcije šuma u Zagrebu, a od 1934. do 1937. kao viši šum. savjetnik kod Odjeljenja za šumarstvo Ministarstva šuma i rudnika u Beogradu. Od 1937. do 1939. ponovno je zaposlen, kao inspektor ministarstva, kod Direkcije šuma Zagreb, a nakon toga vraćen je u Ministarstvo u Beograd. Iste je godine postavljen za direktora Direkcije šuma u Vinkovcima, a zatim za ravnatelja banovinskih šuma u Vinkovcima, obnašajući tu dužnost do 1942. godine. Tada je imenovan upraviteljem Ravnateljstva šuma u Ogulinu, gdje je 1943. umirovljen.

Bio je član HSŠD, zatim JŠU i za vrijeme NDH član Nadzornog odbora obnovljenog HŠD.

LITERATURA *** ŠL: 1906., s. 39, 364; 1908., s. 74,

352; 1917., s. 348; 1919., s. 314, 357; 1922., s. 761; 1925., s. 265: 1926., s. 341; 1928., s. 157; 1929., s. 302; 1932., s. 642; 1934., s. 533; 1937., s. 495; 1939., s. 266, 596; 1940., s. 261, 269, 515; 1942., s. 220; 1943., s. 24, 26, 164.

*** Iskaz elan. HSŠD. ŠL 1908, 1915. *** Izvještaj o radu JŠU 1926/27., Zag

reb 1927., s. 30. Borošić, ];. ŠIS, s. 3, 39, 83, 148. ***ŠN, s. 102; SŠN 2, 1998., s. 123. *** Zbornik o stotoj obljetnici šumar


*** HŠD 1846 1996., s. 221, 235. Klepac, D.: Iz šum. povijesti Gorskog

kot... Zagreb 1997., s. 209, 230.

PIRŠL, Gorana, (Beograd, 29.XII. 1950.), dipl. ing. šumarstva.

Kći Emila i Marije r. Beljan. Hrvatica, hrvatskoga državljanstva, rimokatoličke vjeroispovijesti. Osnovnu školu završila je u Zagrebu 1965. god., a na II. gimnaziji u Križanićevoj


79

4 u Zagrebu maturirala je 1969. god. Diplomirala je šumarstvo na

Šumarskom fakultetu u Zagrebu 14. VII.1975. godine.

Zaposlena je u JP “Zrinjevac” Zagreb, kao voditelj sekcije za održavanje zelenih površina (1997.).

LITERATURA ***ŠL 1 2 , 1995., s. 70. *** SŠN 2, Zagreb 1998., s. 695.

PISAČIĆ, Klotilda, (Bjelovar, 26.X. 1958.), dipl. ing. šumarstva.

Kći Ivanova. Hrvatica. Završivši gimnaziju u Zagrebu (1978.), upisala se na Šumarski fakultet. Diplomirala je 25.III.1992. godine iz uređivanja šuma. Napisala je i obranila diplomski rad naslova “Hortikulturni plan parka Ribnjak u Zagrebu”.

PIŠKORIĆ, Oskar, (Đurđevac, 29. XL1909. - Zagreb, 19.IV.1998.), dipl. ing. šumarstva, profesor, šumarski stručni pisac, povjesničar šumarstva, šumar enciklopedist.

Sin Stjepana i Marije r. Mosla-vac. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio vinogradar u vinogradu na Đurđevačkim peskima, Đurđevačke imovne općine. Pučku školu (1916.-1920.) polazio je u Đurđevcu, a gimnaziju u Vukovaru, Novom Sadu, Novoj Gradiški,

Sisku i Koprivnici, gdje je i maturirao 1928. godine. Razlog mijenjanja gimnazije bio je selenje njegovog ujaka Viktora, željezničkog činovnika, kod kojeg je stanovao.

Šumarstvo je diplomirao 10.X. 1932. na Gosp. - šum. fakul. u Zagrebu.

Nakon diplomiranja, od ožujka do lipnja 1933. radi kao korektor u dnevniku Hrvatska straža, a u lipnju nastupa mjesto pisara - nadničara u Sudu za ograničavanje državnih šuma Đeret, Paštrik, Koritnik i Šar - planina sa sjedištem u Prizrenu (Kosovo). Po završetku rada toga suda, 1. XI.1933. nastupa mjesto šumarskog vježbenika kod Kotarskog načelstva u Zagrebu. Tada je ministar šuma i ruda Pavao Matica dekretom namjestio 50 dipl. šum. inženjera, medu kojima je bilo i onih koji su nekoliko godina čekali postavljenje. Tadašnji kotarski šum. referent dipl. ing. Ivo Ceović posvećivao je pozornost uvođenju vježbenika u rad i tako ga osposobio i za obavljanje dužnosti šumarskog referenta. Dipl. ing. Oskar Piškorić u Zagrebu ostaje do rujna 1934. kada je premješten Kot. načelstvu u Vrbovskom, gdje ostaje do kraja godine, jer je zbog vojne obveze bio otpušten iz službe, ali ubrzo i ponovo imenovan, u svojstvu šum. vježbenika, u Šum. upravi Cajniče, Direkcija šuma Sarajevo, gdje nastupa dužnost 5.1. 1935. Iste godine polaže i državni ispit. Iz Cajniča premješten je za v.d. šefa Šumske uprave u Višegradu (BiH), gdje nas tupa 15.VI.1936. Go-dinu dana obavljao je i poslove kot. šum. referenta.

Osnivanjem Banovine Hrvatske (1939.), premješten je potkraj godine za kotarskog referenta u Vrbovskom i na tome mjestu ostaje do kraja veljače 1941., kada je premješten Banskoj upravi u Zagreb s glavnom dužnosti tajnika HŠD.


80

Uspostavom NDH (1941.) prelazi u Ministarstvo šumarstva, gdje ostaje do lipnja 1945. godine. Tada je upućen na rad Oblasnom NOO za Istru i postavljen je za šum. referenta Kotarskoga NOO Pazin. Istodobno bio je šum. referent i susjednih kotarskih NOO, zadužen za središnji dio Istre -od Ćićarije do mora u Rovinju. U veljači 1947. premješten je Povjereništvu za šum. Okružnom NOO za Is t ru u Labinu, gdje j e , preuzeo referadu za uzgajanje šuma i pošumljavanje. Kako je Okružni NOO za Istru rasformiran, 15.X.1947. odlazi u Spl i t , gdje n a s t u p a dužnost u referadi za pošumljavanje, Uprave za pošumljavanje i melioraciju krša . Kada je 1950. ta uprava rasformirana, nastavlja isti posao u Povjereništvu za šum. Oblasnog NO za Dalmaciju, na kojoj dužnosti ostaje do ukidanja povjereništva.

Službovanje nastavl ja 15.V. 1950. kao profesor Savezne srednje šumarske škole za krš, u kojoj je već 1948./49. - 49./50. predavao honorarno. U splitskoj Šum. školi ostaje do kraja škol.g. 1962./63., kada prelazi u srednju Šumarsku školu u Karlovcu, gdje radi do kraja škol.g. 1967./68. kad prelazi u Republički zavod za zaštitu prirode u Zagrebu. Tu 31.X.1973. god. završava službenički radni vijek.

Kako kronologija službovanja pokazuje, dipl. ing. Oskar Piškorić najduže je bio u nastavničkoj duž-nosti - 18 godina. K tome se može pri-brojiti i dvogodišnji (1945. - 47.) hono-rarni nastavnički rad na Vojnoj gimnaziji i Nižoj poljoprivrednoj školu - u Pazinu - s nastavom iz botanike. U šumarskoj škol i g lavni mu je p r e d m e t bio pošumljavanje - meliora-cija krša, ali predavao je i druge predmete: u Splitu uzgajanje šuma (uk l juču juć i sjemenarstvo i šumski rasadnici);

za t im, zaštita šuma, uređivanje bujica, kraški pašnjaci, lovstvo, planiranje i Zakon o šumama, a u Lugarskom tečaju uzgajanje šu-ma. U Karlovcu predavao je : uzga-janje šuma, šum. sjemenarstvo i rasadnici, šum. građevinarstvo, organizacija privrednog poslovanja i ekonomika šumarstva. Napisao je i skripta iz tih predmeta, (skripta su po- hranjena u HŠD u Zagrebu).

U Splitu bio je i organizator godišnjih praktičnih radova učenika. Za vrijeme ferijalne prakse 1955. rukovodio je poslovima na inventarizaciji šuma dijela GJ “Crno Jezero”, tada Šumarija Ličko Lešće, a 1957. god. na zapadnom dijelu NP “Plitvička jezera”.

Godine 1958. izradio je Program za park-šumu grada Metkovića.

Aktivnost dipl. ing. Oskara Pi-škorića očitovala se od mladosti i izvan šumarske struke: kao gimnazijalac četvrtoga razreda osniva Društvo protiv psovke, a u višim razredima, kao član Đačkog literarnog društva “Polet” na sisačkoj gimnaziji aktivno sudjeluje sa predavanjima na društvenim sijelima. Kao student i član Hrv. akademskog društva “Domagoj” u Zagrebu tri semestra je njegov dopredsjednik, a jedan semestar i predsjednik.

Osim već spomenutog tajništva HŠD (1941.-45.), bio je tajnik Šum. kluba DIT Split. Bio je višegodišnji član Škol. savjeta Srednje šum. škole za krš u Splitu i član Odbora Društva nastavnika stručnih škola u Splitu, član Stambene zajednice “Lučac” i član U. 0. Društva “Marjan” u Splitu.

Dio vremena uložio je u urednički rad i spisateljstvo. Od 1942. do 1944. god. tehnički je urednik Šum. lista, 1958. član je uredništva Zbornika DIT-a Split za šumarstvo. U 1976. izabran je za tehničkog ured-nika


81

Šum. lista, koje poslove obavlja do uključivo 1986.g. Od 1976. član je i uredništva Šum. lista za povijest šumarstva i publicistiku. Član je i u-redništva jubilarnih izdanja HŠD “Povijest šumarstva Hrvatske 1846 - 1976 kroz s t r a n i c e Š u m a r s k o g l i s t a ” (Zagreb 1976.) te knjige “Hrvatsko šumarsko društvo 1846 - 1996.” (Zagreb 1996.). Od 1980. ureduje životopise šumara u HBL HLZ “Miroslav Krleža” u Zagrebu. Bio je i urednik za gospodarstvo i šumarstvo u tjedniku “Hrvatska straža” (1942.) te za šumarstvo i drvarstvo u dnevniku “Hrvatsko gospodarstvo" (1942.).

Spisateljski rad dipl. ing. Oska-ra Piškorića vrlo je opširan, kako pokazuje iskaz samostalnih publikacija i iskaz publikacija u kojima su objavljivani njegovi radovi. On je pola stoljeća bio kroničar i popularizator hrvatskoga šumarstva pa njemu valja zahvaliti što su mnogi podaci o hrvatskim šumarima sačuvani za povijest.

Iako u poodmaklim godinama, surađuje i u HŠZ Leksikonu, i svojim prilozima i savjetima pomaže da leksikon bude potpuniji i kvalitetniji. Stoga dipl. ing. Oskar Piškorić, prof. i šum. savjetnik, zaslužuje priznanje i zahvalnost uredništva, ali i čitavog hrvatskoga šumarstva.

Prva je njegova samostalna publikacija “Rješenja primjera iz udžbenika Dr. J. Majcena: Trigonometrija za više razrede srednjih škola”, koju je izradio kao maturant 1928. godine. Kao nastavnik srednjih šumarskih ško la napisao je 10 skripata, na više od 1000 stranica teksta, od kojih se neka čuvaju u Nacionalnoj i sveuč. biblioteci u Zagrebu te u HŠD.

Svoje radove objavio je u 64 publikacije (u novinama, kalendarima, zbornicima), od kojih su 24 publikacije tipa kalendara i zbornika, (vidjeti iskaz radova).

Najopsežnija njegova suradnja nalazi se u Šum. listu, u kojem je od 1932. do 1998.g. objavljeno blizu 700 naslova na više od 1000 stranica. Od toga broja oko 50 članaka su stručno-znanstvenog sadržaja, polemike i si., a ostalo su mnogobrojni prikazi stručne literature i stručnih časopisa - 256 (hrvatskih, francuskih, njemačkih, talijanskih i sa svih slavenskih jezika).

Rad i djelovanje dipl. ing. Os-kara Piškorića, hrvatskoga šumarskoga barda - može se podijeliti na dva područja: jedno je njegov rad u struci i drugo rad samostalnog djelatnika.

U službeničkoj karijeri bio je na raznovrsnim djelatnostima: od upravnih poslova (kao kotarskoga šum. referenta) ili u upravi šuma (kao upravitelja šumarije) do viših organizacija, oblasti, uprava i ministarstva. Druga je cjelina nastavnički rad tijekom 18 godina u srednjim šum. školama u Splitu i u Karlovcu. Treća je njegova aktivnost - rad na zaštiti prirode u Republičkom zavodu u Zagrebu.

Njegov spisateljski rad također je višeslojan: dio je obrada šumarskih tema na temelju opažanja i istraživanja, dakle, s elementima znanstvenog rada, i područja koje se može označiti kao rad šumarskoga prosvjetitelja, tj. prikaz pojedinih problema iz šumarstva najširem krugu čitatelja, sve do posljednje seoske kuće (do kojih je dolazio posebno kalendar Danica). U trećoj životnoj dobi naglašeno se bavio poviješću šumarstva.

Rad dipl. ing. 0. Piškorića vrednovan je posebno unutar struke, o čemu svjedoče: - Povelja i zlatna medalja prigodom 100. obljetnice Šum. lista (1976.); - Izbor za počasnog člana Saveza ITŠDI Jugoslavije (1982.); - Pismeno priznanje i Srebrnjak Kralj Tomislav uz proslavu 150. obljetnice postojanja HŠD (1997.).


82

Pohvalnu ocjenu rada dobio je već 1938. godine kad ga Ing. 0. Krstić u članku objavljenom u Šum. listu (s. 256), ocjenjuje kao “vrednog i energičnog šefa uprave u Višegradu”. Vrlo su pozitivno mišljenje o njemu imali i daći šumarskih škola, kojima je bio nastavnik. Za svoj rad nastavnika (1954.) NO grada Splita izvanredno ga je pro-maknuo za jedan viši činovni razred.

Na žalost, u tijeku izradbe ovog životopisa dipl. ing., prof. Oskar Piš-korić umro je u Zagrebu 19. travnja 1998. Rodbina, prijatelji i šumarska javnost ispratila ga je (22.IV.1998.) u krematoriju na Mirogoju. Opro-štajne riječi izrekli su dipl. ing. M. Stojković, prof. dr. se. B. Prpić, i razredni kolega iz koprivničke gim-nazije dipl. ing. E. Gold.

RADOVI

a) Samostalne publikacije Rješenje primjera iz “dr. J. Majcen:

Geometrija za vise razrede srednjih škola. Zagreb 1928., s. 1 80 (58 si.).

Uzgajanje Suma prema programu Te čaja za zvanje pomoćnika lugara, (skripta). Split 1956., s. 1 98.

Pošumljavanje krša. Split 1956. 1959., s. 1 290.

Uvod u šumarstvo. Split 1957., s. 1 42. Šumsko sjemenarstvo. Split 1957., I.

izdanje, s. 1 88 , Karlovac 1965., II. izdanje, s. 1 94.

Šumski rasadnici. Split 1959., I. izd., s. 1 100, Karlovac 1965., II. dop. izd.

Osnovni pojmovi nasljeđivanja. Split 1961., s. 1 19.

Ekologija i biologija šumskog drveća i šuma. Split 1961., I. izd., s. 1 154, Karlovac 1967., II. izd., s. 1 173.

Tehnika podizanja i njege šuma. Split 1963., s. 1 151.

Ekonomika za šumarske škole. Kar lovac 1964., s. 1 140.

Šumsko građevinarstvo za IV. razred Šumarske škole, (sa Čuvaj, J.). Karlovac 1964., s. 1 51.

b) Suradnja u publikacijama Šumarski i ostal i stručni časopis i :

Šum. list (1933. 1944., 46., 47. i od 52. 98.); Drvotržac (1935.); Privr. pregled (1935., 37. i 38.); Jugosl. šuma (1936.); Jugosl. s t ručna š tampa (1938.); Hrv. lugarski list (1942.); Narodni šumar, od 1976. Šumarstvo i prerada drveta (1951. 53., 62., 65., 80., 85. , 87. 89.); Šumarske novine (1952. 59.); Školske novine (1953.); Šumarstvo (1955., 86.); Topola (1962.); Čovjek i prostor (1974.); Hortikultura (1975., 89.); ACTA historico oeconomica Iugoslavia (1983., 1989.); Poljoprivreda i šumars tvo (1985.); LARUS (1985./86.); Drvna industrija (1989.); Lovački vjesnik (1989.).

Razni časopisi: Luč (1928./29 1930./ 31.); Mladost (1930.); Kriješ (1931.); Napredak (1939.); Zlatno Klasje (1939.); Obitelj (1940.); Alma Mater Croatica (1941.); Priroda (1969., 73.; Revija MH Osijek (1970.); Naše planine (1977.); Marulić (1982., 84., 89. 91.).

Časopisi - novine za selo : Zadružna svi jest (1930. 33.); Gospodarski list (1930., 32., 43., 46., 48.); Hrvatska straža tjednik (1933. 1943.); Seljačke novosti (1934.); Zadr. selo (1952., 53.).

Dnevne novine: Hrv. straža dnevnik (1930., 32. 35., 40.); Vreme (1936., 37.); Hrv. dnevnik (1939., 40.); Hrv. glas (1941.); Gospo darstvo Hrv. gospodarstvo (1941. 44.); Glas Istre (1945. 47.); Riječki list (1947.); Slobod na Dalmacija (1947., 48. , 50., 52. 55.); Vjesnik (1952., 53., 66., 79. 90.).

Kalendari: Danica (1935. 37., 41 . , 42., 44. 49. , 72. 98 . ; “Napredak”, hrv. narodni kalendar (1940.); Napretkova božična knjiga (1940.); Kalendar hrvatske straže (1942.); Katolički godišnjak (1969. 71.).

Izdanja tipa zbornika: Znanje i radost (1943.); Zbornik DIT Split (1958.); Savezno savjetovanje o kršu (1958.); Šum. enciklo pedija, I. izd. 1959. 1963., II. izd. 1980. 1987.; Šum. nastava u Hrvatskoj 1860 1960., (1963.); Priručnik za obrazovanje šum. radnika (1968.); Prirodne znamenitosti Hrvatske 1950. 1980.; Sto godina šumarstva Bilogorsko podravske regije (1974.); Povijest šumarstva Hrvatske 1846 1976, kroz s t ranice Šumarskog lista (1976.); Monografija Gorski kotar (1981.); Zbornik radova povodom jubileja akademika


83

Pavla Fukareka (1983.); HBL (1983., 87. , 93. i dalje); Monografija "Šume u Hrvatskoj” (1992.); Hrvatski leksikon (1996.); Hrvatski šumarski životopisni leksikon (1996., 1997., 1998.); Hr vatsko šumarsko društvo 1846 1996 (1996.).

(Tekstovi su potpisivani punim imenom i prezimenom, sa Ing. P., O.P., te pseudonimom Inoslav Đurok ili samo Đurok).

c) značajniji članci Drvni ugalj umjesto benzina za pogon

motornih vozila, (nagrađeni rad O.P. studenta Šum. fakulteta na natječaju JŠU 1932.). Šum. list 4, 1933., 265 272.

Kojim putem? (Prilog našoj šum. poli tici). Šum. list 10, 1935., s. 458 461.

Drvni ugalj kao pogonsko sredstvo mo tornih vozila. Privr. pr. 8. IX.1935.

Jedna knjiga o međunarodnim šum. kon gresima. Šum. list 4, 1935., s. 167.

Šuma kao prirodni i gospodarski objekt. Šum. list 7, 1935., s. 328 331.

0 drvarenju bosansko hercegovačkog seljaka. Šum. list 8, 1936., s. 398 413.

Za veću upotrebu šumskog plina. Ju gosl. šuma 11, 1936.

Tri knjige brazilijanskog ministra agrikulture. ŠL 9, 1936., s. 505 506.

Šumarstvo u austrijskom zakonu o us trojstvu poljoprivrednog i šumar. staleža. ŠL 5 7, 1936., s. 332 334.

Savremena upotreba šperovanog drva. Šum. list 8, 1936., s. 436 439.

Pabirci iz stranog šumarstva. Šum. list 3, 1937., s. 151 152.

Glasnik za šumske pokuse br. 4., Za greb 1935. Šum. list 1937., s. 259 263.

Europske šume u svjetlu statistike. Šum. list 10 11, 1937., s. 616 618.

Prilog poznavanju omorike (P. omorica Panč.J. ŠL11, 1938., s. 577 585.

Dva novija priloga za poznavanje Pan čićeve omorike. Šum. list 2, 1938., s. 91 93.

Dr. Sv. Plavšić: Anatomska istraživanja Pančićeve omorike. Šum. list 2, 1938., s. 94 96.

Daljnja istraživanja Dra Plavšića o Pančićevoj omorici. Šum. list 12, 1938., s. 644 646.

Potreba izmjene 151. Zakona o šumama.

Šum. list 3, 1939., s. 146 149. K pitanju pojave reljefnih krstova i

pojave Picea excelsa var. viminalis. Šum. list 2, 1939., s. 94.

Bolest sušenja krumpira i povoljni utjecaj na šume. ŠL 2, 1939., s. 94 95.

Amerika u svjetlu statistike šuma. Šum. list 3, 1939., s. 170 172.

Propaganda šumarstva. Jedna pažnje vrijedna publikacija. Šum. list 12, 1939., s. 710 711.

Ponovo o jednom od naših najaktualnijih problema. Šum. list 4 5, 1940., s. 230 236.).

Reforma našega školstva. Hrv. straža dnevnik, 2.III.1940. (Đurok).

Propaganda šumarstva. Naglašavanje materijalne koristi u propagandi. Šum. list 1, 1940., s. 36 37.

Pošumljavanje u anketi Gospodarske sloge. Šum. list 9, 1940., s. 455 457.

Velika potražnja za bukovinom. Šum. list 1941., s. 149 150.

Bilješke o bosanskom crnom boru. Šum. list 1941., s. 293 307.

Reforma hrvatskog školstva. Hrvatski glas od 24.VI.1941. (Đurok).

Hrvatske šume u brojkama. Hrv. lugar ski list 1942., s. 145 149.

Potreba preustrojstva državnog ispita za samostalno vođenje šum. gospodarstva. Šum. list 1943., s. 33 37.

Hrvatska agrarna politika i šuma. Šum. list 1944., s. 47 50.

Četinjače u okolini Rovinja. Šum. list 1946., s. 215 218.

Kada će otvorena ognjišta biti zamijenjena zatvorenim. Šum. list 10 11, 1947., s. 345 346.

Pravni propisi iz područja šumarstva izdanih po Oblasnom NOO za Istru. Šum. list 10 11, 1947., s. 350 354.

O crnom boru i crnoborovini. Narodni šumar 7 8, Sarajevo 1951.

Problemi sveučilišne nastave: prednosti prakse. Vjesnik 28.VI.1952.

Kako najbolje meliorirati krš. Vjesnik 7.IX.1952.

Prilog k rješenju ekonomsko socijalnog problema kraškog područja. Šum. list 8, 1952., s. 281 285.

Ing. D. Afanasijev i pošumljavanje krša.


84

Šum. list 12, 1952., s. 487 489. P. Boudy: Economie forestiere Nord

Africaine. ŠL 12, 1952., s. 490 491. Utjecaj krupnoće sjemena plutnjaka i

prnara na nicanje i razvoj biljaka. Šum. list 4 5, 1953., s. 169 171.

Kako Kudzu podnosi posolicu. Šum. list 4 5, 1953., s. 221 223.

Daljnji prilog o izobrazbi stručnih ka drova. Narod. šumar 4 5, Šaraj. 1953.

I kongres biologa Jugoslavije. Šum. list 7 8, 1953., s. 365 367.

P. Novak: Kornjasi Jadranskog Primorja. Šum. list 11, 1953., s. 484.

Stručni ispit kraških šumarskih tehni cara. Šumarske novine 6, 1953., s. 7.

0 zaposlenju i školovanju šum. teh ničara. Šumar. novine 10, 1953., s. 6 7.

Srednjoškolski nastavnici biologije i Prvi kongres biologa Jugoslavije. Školske novine, Zagreb, 5.XI.1953.

Prilog poznavanju bionomije thaumeto poea pitvocampae. Šum. list 7, 1954., s. 336 337.

Ing. A. Krstič: Uređenja predela i park šuma. Šum. list 8, 1954., s. 411.

Zelena duglazija na kršu. Šum. list 7, 1955., s. 260 261.

Prilog poznavanju mogučnosti uzgoja eukalipta kod nas. Šum. list 3, 1956., s. 111 120.

Posljedice hladnog perioda zime 1955./ 56. godine na dendrotloru u Splitu i okolici, (s Jedlowskim). Šum. list 11 12, 1957., s. 418 431.

Obrazovanje stručnih kadrova za Kra ško područje. Publikacija Savezno savjetovanje o kršu 1958. Split 1958., s. 285 291.

Duglazija kao ekonomska vrsta sastojina na degradiranom dijelu Krasa. Šum. list 11 12, 1960., s. 383 392.

Splitski normativi za pošumljavanje u kršu. Šum. list 1961., s. 60 62.

Posljedice sušnog ljeta na dendrotloru Splita i okolice. Šum. list 1962., s. 124 128.

Korčulanski “arizonski čempres” kao br zorastuča vrsta. Topola 28 30, 1962., Novi Sad, s. 31 35.

O klasifikaciji i nomenklaturi svojta crnog bora. Narodni šumar 1962., Sarajevo, s. 45 50.

Nekoliko podataka o žiru česmine (Ouercus ilex h.). Ibid., 1962., Sarajevo., s.

347 350. O dozrijevanju i šturosti nekih brijestova.

Ibid., 1962., Šaraj., s. 390 391. Podaci za normiranje radova mjerenja i

trijebljenja u sastojinama makijskog tipa. Šum. list 1962., s. 206 207.

Javor gluhač u Maloj Kapeli kod Otočca. Šum. list 1962., s. 439 441 .

Dinamika prirasta crnog jasena i me dunca. Narodni šumar 1965., Sarajevo., s. 163 168.

Dvijestogodišnjica značajnih dokume nata našega šumarstva. Šum. list 9 10, 1965., s. 463 465.

Dubrovački čempresi sa spljoštenim granama. ŠL 11 12, 1966., s. 546 547.

Pogled u šumarstvo Hrvatske pred 100 godina. (B. Šulek: Korist i gajenje šumah. Zagreb 1866). Šum. list 9 10, 1966., s. 461 465.

Privreda civilne Slavonije polovinom XIX stolječa. Revija 3, MH, Osijek 1970., s. 117 126.

Stota obljetnica knjige V. Račkoga: “O sječenju i gojenju šuma”. Šum. list 9 10, 1971., s. 332 335.

O obrazovanju stručnih zaštitnika prirode i životne sredine. Čovjek i prostor 4, 1974.

Procjena vrijednosti na parkovnim i dru gim površinama. Hortikultura 1, 1975., s. 32.

Šume i šumarstvo u novinstvu Hrvatske do Šum. lista. Šum. list 1976., s. 87 96. i 509 515.

Problematika obnova šuma na kršu na savjetovanju održanom 1879. god. u Rijeci i Senju. ŠL. 1979., s. 83 87.

Tri specijalizirane institucije za posu mljavanje i melioraciju krša, (sa D. Jedlow skim). ŠL 1979., s. 89 113.

Prirodna obnova šuma na garištu iz 1979. godine kod Jelse na otoku Hvaru. Šum. list 1980., s. 479 486.

V. Marosini: Catasti co generale Goschi dell Provincia Istria. Šum. list 1981., s. 393 396.

Vatroslav Rački: Gorski kotar, (Mono grafija). Delnice 1981., s. 841 842.

Šumarstvo u Enciklopediji hrvatske povijesti i kulture. ŠL 1981., s. 435.

Šumskouzgojni radovi od 1961. do 1980. godine i zaštita šuma od požara u Jugoslaviji.


85

Ibid. 1982., s. 279 282. Poseban doprinos šuma imovnih općina

za općedruštvene potrebe. Acta hist. oecono mica Iugoslaviae 1983., s. 109 115.

Stabla obićnog ćempresa (Cupressus sempervirens var. horizontalis Gord.) sa spljoštenim granama. Radovi ANU BiH, knj. LXXII, Sarajevo 1983., s. 199 203.

Prof. dr. Nikola Neidhardt. In memo riam. Šum. list 3 4, 1983., s. 113 115.

Dokumenti o osnivanju Uprava za posu mljavanje i melioraciju krša. Šum. list 1984., s. 568 579.

Proslave 25. i 50. godišnjice rada Gos podarsko šumarskog učilišta u Križevcu. Šum. list 3 4, 1986., s. 133 137.

Pogled u prošlost šumarstva Hrvatske. Šum. list 7 8, 1986., s. 363 376.

Ponašanje vrane gaćac (Corvus frugile gus h.) nakon skidanja gnijezda sa stabala u parku Zrinjevac (Zagreb). LARUS, (JAZU) 1986., s. 155 165.

Arpad Karolvi (1875 1929). Šum. list 3 4, 1987., s. 162 165.

Josip Pančić. ŠL 5 6, 1988., s. 273 276. Nauka za luxke ciuvare u Illirii. Šum.

list 1 2, 1989., s. 55 59. Gospodarenje šumama u Jugoslaviji do

1945. godine nije bilo stihijsko. Šum. list 6 8, 1990., s. 307 313.

Izračunavanje prodajne cijene drveta u predratnom razdoblju Staroj Jugoslaviji. Šumarstvo i prerada drveta 1990., Sarajevo, s. 201 209.

Prilog biologiji brijesta vez (Ulmus laevis Pall.J. ŠL 1992., s. 277 281.

Jubilarna Gospodarsko šumarska iz ložba 1891. godine u Zagrebu. Šum. list 1 2, 1992., s. 77 86.

Pregled povijesti hrvatskih šuma i šu marstva, (sa J. Vukelićem). Monografija Šume u Hrvatskoj, Zagreb 1992., s. 273 290.

Hrvatsko šumarsko društvo 1846 1992, (s Komlenović, N. i Maričević, I.). Ibid., s. 291 294.

Drvno industrijska poduzeća u Hrvat skoj 1935. godine. Šum. list 1993., s. 139 146.

Josip Ressel u hrvatskom šumarstvu. Šum. list 11 12, 1993., s. 489 506.

Ing. Vinko Hlavinka, profesor Šumar ske akademije u Zagrebu. Šum. list 7 8, 1994.,

s. 253 257. Antun Tomić, 1803. 1894. prvi pred

sjednik Hrvatsko slavonskoga šumarskog dru štva. Šum. list 11 12, 1994., s. 331 337.

Stota godišnjica Zakona o uređenju šumskog gospodarstva u Hrvatskoj. Šum. list 5 6, 1995., s. 189 199.

Doprinos hrvatskih šumara argentin skom šumarstvu s biografijom šestorice šumara, (sa S. Hranilovićem). Šum. list 11 12, 1995., s. 415 427.

Dragutin Kos, osnivač Hrvatskog šumar skog društva. Šum. list 1 2, 1997., s. 35 44.

Trudovi Odseka šumarskoga za Hrvat sku i Slavoniju 1847 1852. Šum. list 11 12, 1997., s. 631 644.

Proslava 50 godišnjice rada srednje Šumarske škole u Karlovcu. Ibid., s. 673 677.

LITERATURA ***ŠL: 1939., s. 714; 1940., s. 269, 609;

1941., s. 113, 267; 1942., s. 333; 1943., s. 24, 61; 1965., s. 590; 1976., s. 367; 1997., s. 322.

Borošič, J.: ŠIS, s. 8. Krstić, O.: Naše “ekspresne šume” sa

gledišta narodne privrede. Šum. list 5, 1938., s. 246 268.

Ravilić, K., M.: Ispraćaj Gospodina inž. Oskara Piškorića, šefa šum. uprave u Više gradu. Šumarski glasnik XX, br. 4, Beograd 1.4.1940., s. 114 115, sa slikom.

Kauders, A.: Šum. bibliografija I, s. 37, 45, 58, 95, 98 , 106, 145, 146, 159, 182, 194, 201, 212.

Kauders, A.: Šum. bibliografija II, s. 66, 76, 97 , 129, 188, 218, 225.

***ŠN, s. XII, 357, 562, 570, 571. Klepac, D.: Uređivanje šuma. Zagreb

1965., s. 327, 328. *** Sto godina šumarstva Bilogorsko

podravske regije. Bjelovar 1974., s. 33, 125, 383. *** Povijest šum. Hrvatske 1846 1976.,

s. 1, 2, 21, 25 28, 30, 34, 66, 77, 85, 116, 117, 127, 183, 191, 247, 250, 251, 299, 311, 332, 336, 341, 386, 387, 413.

***ŠE 2, 1983., s. 669. Uredništvo: Jubilej vrijedan pažnje i

poštovanja. Kalendar “Danica” 1985., s. 78 79, sa slikom.

Frković, A.: Bibl. LRV, s. 377, 432.


86

***ŠIM, 146, 178. *** HŠŽ Leksikon, 1, 1996., s. V. ***ŠIB, s. 25, 68. *** HŠD 1846 1996., s. 197, 226, 228

234, 269, 283 285, 293, 295, 302, 304 307, 310, 313, 316, 320 323, 325 327, 338, 339, 341, 344 346, 349, 350, 355, 356, 364 366, 371, 376, 380, 382, 384.

*** Šum. škola Karlovac, 1997., s. 9, 52, 61, 70, 134.

Maričević, I.: Kazalo autora Šum. lista 1976 1995. Šum. list 3 4, 1967., s. 182, (br. 118), 187, (br. 240).

*** Hrast lužnjak u Hrvat. Vinkovci Zagreb 1996., s. 515, 529, 531, 553.

Skoko, M.: Oskar Piškorić, dipl. inž. šum. (1909 1998). In memoriam. ŠL 3 4, 1998., s. 200 204, (s bibliograf.).

*** SŠN 2, Zagreb 1998., s. 707.

PISKULIC, Damir, vid. 3. knjiga, s. 357-358. PIVAC, Igor, (Osijek, 24.IV.1969.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Joze, zanimanjem pravnika. Hrvat. Završivši u Osijeku srednju školu - matematičko usmjerenje -(1988.), upisao se na Šumarski fakultet u Zagrebu. Diplomirao je 20.VI. 1996. iz lovstva. Napisao je i obranio diplomski rad naslova “Prirodna i dodatna hrana za uzgoj divljih svinja u lovištu »Mačkovac«“.

PJAJČIK, Robert, (Bjelovar, 15.111. 1970.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Zlatka. Hrvat. Potječe iz obrtničke obitelji. Nakon završene srednje škole 1990., upisao se na Šumarski fakultet u Zagrebu. Diplomirao je 18.IV.1996. godine.

PLANČIĆ, Josip, rod 9.XI.1888. u Starigradu na Hvaru, profesor, honorarni nastavnik na Poljoprivredno - šumarskom fakultetu u Zagrebu.

Diplomirao je 1914. grupu pri-rodopis na Filozofskom fakultetu u

Zagrebu. Od 1914. do 1920. nalazi se na ratištu, a zatim u zarobljeništvu u Italiji i logoru u Veroni.

Po povratku zaposlio se kao asistent u Zavodu za primijenjenu zoologiju u Zagrebu, a od 1935. do 1945. upravitelj je toga zavoda. Istodobno od 1935. do 1941. bio je referent za ribarstvo Banske uprave u Zagrebu. Nakon II. svj. rata (1945.-50.) direktor je Instituta za slatkovodno ribarstvo u Zagrebu. Godine 1950. odlazi u mirovinu.

Od 1936. do 1949. predavao je honorarno s tuden t ima šumars tva ribarstvo kao preporučeni predmet.

Napisao je velik broj radova iz ribarstva, lovstva i ornitologije.

LITERATURA ***ŠN, s. 122, 385, 489 490. Kauders, A.: Šum. bib. I, s. 238, 252. Frković, A.: Bibliogr. LRV 1892 1991.,

Zagreb 1993., s. 143, 156, 157, 162, 191, 228, 250, 302, 337, 432, 465, 470.

PLANČIĆ, Vinko, (Starigrad, Hvar, 10.III.1929.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Frane. Hrvat. Gimnaziju je završio u Splitu 1950. Diplomirao je šumarstvo na Polj.-šum. fakultetu u Zagrebu 12.XII.1958.

RADOVI

Stručna ekskurzija apsolvenata Šum. gospodarskog smjera Poljopr. šum. Fakulteta u Zagrebu, (s Pauer, S.). ŠL 7 8, 1956., s. 238 245.

LITERATURA ***ŠN, s. 369; SŠN 2. 1998., 689. *** Pov. šum. Hrv. 1846 1976, s. 418.

PLANTAK, Jasna, (Bjelovar, 26.VII. 1971.), dipl. ing. šumarstva.

Kći Vjekoslava i Emilije r. Jur-ković. Hrvatica, katolkinja. Osnovnu


http://12.XII.1958

87

školu završila je u Sv. Ivanu Žabno 1986., a Srednoškolski CUO u Bjelovaru završila je 1990. godine.

Šumarstvo je diplomirala na Šum. fakultetu u Zagrebu 8.VI.1995. iz predmeta parkiranje i oblikovanje prostora. Napisala je i obranila diplomski rad pod nas lovom “Pa rk Poljoprivr. škole u Križevcima” (sadašnje stanje i smjernice za obnovu).

Zaposlena je na radnome mjestu taksatora u Upravi šuma Zagreb.

Živi u Zagrebu.

PLANTAK, Mladen, (Slatina, 27.V. 1959.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Stjepana i Sandre r. Mila-ković. Hrvat, ateist. Potječe iz službeničke obitelji. U Slatini završio je osnovnu školu 1974., i gimnaziju 1978.g.

Šumarstvo je diplomirao na Šumarskom fakultetu u Beogradu 1985.

Nakon odrađenog pripravničkog staža zapošljava se kao inženjer operative na iskorišćivanju šuma, zatim radi kao stručni suradnik za elektronsku obradu podataka u ŠG “Papuk” Slatina. Nakon tri godine rada, postavljen je za pomoćnika upravitelja Šumarije Slatina, a od 1993. upravitelj je Šumarije Čeralije, UŠ Našice. Član je HŠD.

LITERATURA ***ŠL 1 2/95., s. 60. *** Posl. izvješće 1995., “HŠ", s. 60.

PLANTAK, Stjepan, (Mrzović, Đakovo, 12.VII.1960.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Martina i Štefanije r. Cesar. Hrvat, katolik. Potječe iz obitelji oca KV voćara i majke domaćice. Osnovnu školu završio je u Semeljcima 1975., a srednju Šum. školu u Karlovcu 1979. godine.

Diplomirao je šumarstvo na Šum. fakultetu u Zagrebu 1984., iz

fitocenologije s temom diplomskog rada “Fitocenološka kar ta šumskog predjela »Tomin hrast«“.

Završio je i dvije godine poslijediplomskog studija iz specijalnosti organizacija i ekonomika šumarstva.

Prvih pet zaposleničkih godina provodi u Šumariji Osijek kao stručni suradnik za iskorišćivanje i mehanizaciju, zatim četiri godine radi u Šumariji Valpovo kao suradnik za uzgoj i iskorišćivanje šuma, a nakon toga radi kao revirnik iste šumarije.

Bio je na praksi u Slovačkoj 1982. i u Češkoj 1983. godine.

Član je Hrvatskoga šumarskog društva Osijek. Živi u Valpovu.

LITERATURA ***ŠL 1 2/95., s. 59. *** SŠN 2, 1998., s. 697.

PLAVŠIĆ, Dragan, (Voćin, 10.V. 1962.)t dipl. ing. šumarstva.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na Šumarskom odjelu 28.VII.1987.g.

PLAVSIC, Milenko, (Stara Pazova, Srijem, 16.111.1909. - Zagreb, 8.IV. 1974.), dr. šumarstva, redovni sveučilišni profesor.

Maturirao je na realnoj gimnaziji u Koprivnici 1927. godine.

Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno - šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1930.-31., a diplomirao 22.VI.1931. God. 1933. izabran je za asistenta na istom fakultetu, 1935. polaže državni ispit, 1936. polaže asistentski ispit, doktorirao je 1939., a habilitirao 1947. kada je izabran za docenta. U vrijeme II. svj. rata radi kao honorarni nastavnik uređivanja šuma i računanja vrijednosti šuma. Od 1952. izvanredni je profesor, a od 1955. godine redoviti pro-


8 8

fesor za predmete ekonomika šum-sko-privrednih organizacija i ekonomika drvno-industrijskih poduzeća.

Znanstveno mu je područje šumarska ekonomika u kojem istražuje probleme bilanciranja, rentabilnosti, oporezivanja šuma, kalkulacije cijena (šumska taksa) drva na panju, sporednih šumskih proizvoda i sječive zrelosti sastojina.

Bio je predstojnik Zavoda za šum. pokuse i urednik Glasnika za šum. pokuse od 1953. do 1956. Bio je pročelnik Šumarskog odjela 1954./55. i dekan Poljoprivredno-šum. fakulteta 1958./59.g. Bio je i suradnik JAZU.

Od 1935. do 1939. na specijalizaciji je iz uređivanja šuma i šumarske ekonomike u CŠR, Austriji, Njemačkoj i Italiji. God. 1956. sudjelovao je s referatom na XII. kongresu Internac. udruženja instituta za šum. istraživanja u Oxfordu. Bio je i na velikom broju studijskih putovanja: Engleska , SR Njemačka, Belgija, Nizozemska, Danska, Poljska i DDR.

Bio je član JSU, odnosno HŠD.

ZNAČAJNIJI RADOVI

0 novijoj kritici teorije zemljišnog čistog prihoda. Šum. list, 1937., s. 307 325.

Oporezivanje Suma. Ibid., 1937., s. 447 464.

0 bilanciranju i rentabilitetu šumskog gospodarstva, (disertacija). Glasnik za šum. pokuse, 1940., knj. 7., s. 313 434.

0 određivanju šumske takse (cijene dr veta na panju). Ibid., 1948., knj. 9 (habilita cijski rad).

Šum. ekonomika, ( skr ip ta) . Z a g r e b 1948., s. 1 165.

Uređivanje šuma. Mali šum. tehnički priručnik. Zagreb 1949., s. 180 206.

Rentabilitet u šumskom gospodarstvu. Šum. list 1950., s. 85 97.

Tabele drvnih masa za poljski jasen (Fraxinus angustifolia Vahl.J. Šum. list, 11 12, 1954., s. 550 561.

Debljinski rast i prirast poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl.J. Šum. list 9 10, 1956., s. 273 282.

Kalkulacija cijene (šum. takse) spo rednih šum. proizvoda. Zagreb, 1958.

Die Schmalblattrige Esche (Fraxinus angustifolia Vahl.J und ihr Starkenzuwachs. Papers , Volume 3, Inter . Union of Forest Research Organisation, London, 1958.

Utvrđivanje prirasta po kontrolnoj me todi na pokusnim plohama gospodarske jedi niče “Posavske šume” u šumariji Lipovljani. Šum. list, 1959. (sa D. Klepcem), s. 259 271.

Prilog istraživanjima u čistim i mješo vitim sastojinama poljskog jasena. Glas. za šum. pokuse, 1960., knj. 14.

Strukturni odnosi Posavskih šuma s obzirom na broj stabala, temeljnicu i drvnu masu. Ibid., knj. 14 (sa D. Klepcem).

Holzmasse und Zuwachs der spitz blatteringen Esche (Fraxinus angustifolia Vahl.J in Reinbestanden, XII. Kongres IUFRO, Wien 1961.

Drvna masa, prirast i apsolutna zrelost sastojina poljskog jasena. Šum. list, 1965., br. 1 2, s. 17 29.

Istraživanje rentabilnosti u proizvodnji furnira iz furnirskih t rupaca hrasta lužnjaka. Drvna industrija, 1967., br. 10 12.

Drvna masa, prirast i apsolutna zrelost sastojina hrasta lužnjaka (Ouercus pedun culata Ehrh.J. Šum. list 9 10, 1967., s. 349 360.

Istraživanje postotnog odnosa sortime nata eksploatacije šuma u čistim i mješovitim bukovim sastojima Gorskog kotara, (s Golu bović, U.). Šum. list 11 12, 1967., s. 456 481.

Prilog poznavanju biljno sociološkog sastava i elemenata grade prašumskog re zervata Čorkova uvala, (NP Plitvička jezera), (s Golubović, U. i Plavšić Gojković, N.). Šum. list 9 10, 1972., s. 348 363.

Napisao je i više kritičkih prikaza do mače i strane stručne literature u Šum. listu te više studija za privredno polit. institucije.

LITERATURA Borošič, J.: ŠIS, s. 8. ***ŠL 1937., s. 545; 1940., s. 49, 464;

1943., s. 24. Kauders, A.: Šum. bibliografija I, s. 126,


89

146; II., s. 160, 188, 430. ***ŠN, s. 157, 167, 180, 226, 227, 230,

232, 233, 242, 269, 271, 280, 294, 301 306, 349, 350, 357, 384, 386 492 494, 594.

Klepac, D.: Urediv. šuma. Zg 1965., s. 23, 78, 126, 146, 150, 151, 211, 307.

*** Zbornik o stotoj obljetnici šum. jugost. Slavonije, 1974., s. 703, 704.

***ŠE 2, 1983., s. 676. Golubović, U.: Dr. ing. Milenko B.

Plavšić, red. prof. Šum. fakulteta u Zagrebu (1909 1974). In memoriam Š. list, 5 6, 1974., s. 253 259, (s bibl.).

*** Povij. šumar. Hrvat. 1846 1976., s. 37, 135, 138, 174, 186, 263, 413.

*** HŠD 1846 1996., s. 241, 255, 257. *** Hrast lužnjak u Hrvatskoj, Vinkovci

Zagreb 1996. s. 529, 553. *** SŠN 1998. sv. 2, s. 289, 291, 524,

526, 527, 551 552, 569, 641, 661, 677; sv.3, s. 91 , 256, 277 278, 324, 325, 363.

PLAVŠIĆ - GOJKOVIĆ, Nevenka, (Zagreb, 11.VI.1919. - Zagreb, 14.XI. 1991.), ing. agr., dr. poljoprivr. znanosti s područja botanike, sveuč. profesor.

Kći dr. Gavrila Gojkovića, hrvatskog podbana i Emilije, r. Kušević.

Osnovnu školu i realnu gimnaziju završila je u Zagrebu. Na Pol joprivrednom odsjeku Poljoprivredno - šum. fakulteta diplomirala je 1943.g. Nakon diplomiranja, do kraja godine volontira u Zavodu za botaniku Poljoprivredno - šum. fakulteta u Zagrebu, a od 1.1.1944. asistentica je u zavodu. Doktorirala je 1953. god., a od 1957. predaje na istom fakultetu, u svojstvu honorarnog nastavnika, botaniku za agronome i šumare. Od 1960. predavala je, u svojstvu honorarnog docenta, poljoprivrednu botaniku i botaniku za stočare. Habilitirala je iste godine, pa je od 1961. u zvanju docenta tada osamostaljenog Poljoprivr. fakulteta. Izvanredni je profesor od 1967., a redoviti od 1972.g.

Od 1960. do odlaska u mirovinu 1989. prof. dr. Nevenka Plavšić bila je predstojnik Odjela za poljoprivrednu botaniku i voditelj više znanstveno - istraživačkih tema.

Bila je na studijskom boravku u CSR (1957.), na XV. Internacionalnom kongresu u Nici (1958.), zatim u Bratislavi, u Danskoj i Poljskoj (1959.), na simpoziju u Berlinu itd.

Održala je velik broj referata na znanstvenim i stručnim skupovima u zemlji (34) i inozemstvu (17).

Napisala je i objavila velik broj znanstvenih i stručnih radova iz svoje uže specijalnosti, ali napisala je i nekoliko članaka koji se odnose na šumarsku problematiku. Ukupno je objavila kao autor ili koautor 68 znan stvenih, 42 stručna rada, 4 udžbenika i jednu knjigu. Posebno valja pripomenuti da je obradila velik broj pojmova, poglavito iz botanike, za prvo izdanje Šumarske enciklopedije.

Zanimala se i hortikulturnom problematikom. Tijekom svoga znanstvenog rada bavila se morfološko-fiziološkim, florističkim, fitocenolo-škim istraživanjima te problemima zaštite prirode, čovjeka i njegova okoliša, kao i kartiranjem vegetacije Republike Hrvatske.

Odlikovana je državnim Ordenom rada sa zlatnim vijencem.

RADOVI IZ ŠUMARSTVA

Polunametnici na našem drveću. Pri roda 1, Zagreb 1949., s. 20 22.

Utisci sa XV Internac. hortikulturnog kongresa u Nici. Hortikultura 3, Zagreb 1958., s. 49 50.

Sistematika nižih biljaka. Gljive Fungi, (skripta), Zagreb 1959., s. 15 48.

Imela bijela (Viscum album L.), Imela žuta (Loranthus europaeus h.), Imelica (Ar ceuthobium oxycedri MB.J, Eritroksilon (Erythroxylon Coca Lam.J, Kavovac (Coffea h.), Kužnjak (Datura arborea h.), Kamelija (Ca


90

mellia h.), Kerija (Kerria japonica DC.J. Šum. enciklopedija sv. I, Zagreb 1959., s. 355, 584, 723, 726.

Cvijet i cvat. Ibid., s. 186 189. List. Ibid. sv. II. Majčina dušica (Thvmus serpillum),

Ružmarin (Rosmarinus officinalia), Traka (Phragmies communia), Trstika (Arundo donax). Ibid., sv. II.

Park u Zelazowoj Woli (Poljska). Horti kultura 1 2, Zgb 1960., s. 9 13.

Arboretum Mlinjani. Hortikultura 1 2, Zagreb 1961., s. 17 23.

Prilog poznavanju biljno sociološkog sastava i elemenata grade prašumskog re zervata Čorkova uvala (NP Plitvička jezera), (s Golubović, U. i Plavšić, M.). Šum. list 9 10, 1972., s. 348 363.

Vegetacijska karta SRH, sekcija P. Sla tina, (s Gazi, V., Dubravec, K., Hulina, N., Pelcer, Z., Medvedović, J.). Zagreb 1983.

LITERATURA ***ŠN, s. 183, 189, 490 492. *** Povijest šum. Hrv. 1846 1976., Za

greb 1976., s. 37, 418. ***ŠIM, s. 141, 178.

PLESA, Nikola, iz Gornjeg Kosinja, Otočac, Lika, šumarski natpovje-renik, kotarski šumar.


Za vrijeme službovanja često je premještan: kao kotarski šumar premješten je 1899. iz Kutjeva Kotarskoj oblasti u Križevcima sa sjedištem u Vrbovcu; zatim je služio pri Kotarskoj oblasti na Sušaku, Županijskoj oblasti u Zagrebu, Kotarskoj oblasti u Ludbregu, a 1904., u statusu zemaljskih šum. činovnika u Kostanjev-cu i Jastrebarskom. Od 1906. do 1918. radio je kao kotarski šumar u Zagrebu i Sv. Ivanu Zelini. U međuvremenu bio je u mirovini (1914. - 1915.). God. 1918. premješten je u Gospić, gdje je imenovan šum. natpovjere-

nikom, zatim u Gračac, a 1920. u Zagreb. Ponovo je umirovljen 1921. kod Političke uprave, ali je 1925. postavljen za šumarskog natpovjerenika i r e f e r e n t a kod pog lava ra Ko ta ra Čazma, gdje je 1926. konačno umirovljen.

Objavljivao je stručne radove u Šum. listu (1907. - 1914.) i posebne knjige. Pisao je o stranoj dendroflori, a objavio je i nekoliko prijevoda strane s t ručne l i t e r a t u r e da bi se naš i praktičari upoznali s uzgojnim postupcima naprednijeg dijela europskoga šumarstva. Uz prijevod predavanja dr. L. Dimitz-a o praktičnim ciljevima šumske estetike (1910.), tada rijetko zastupljene teme u Šum. listu, dao je i svoj komentar o mogućnosti primjene u našim šumama, zalažući se za zaštitu prirode.

Bio je član HSŠD, kasnije JŠU, do umirovljenja.

RADOVI

Plesa , N.: Tisovica (Taxodium disti chum). Šum. list 1907., s. 393 395.

Plesa Kosinjković, N.: Uzgoj i držanje koza obzirom na švicarsku kozu. Zagreb 1908.

Plesa Kosinjković, N.: Pilanska i drvar ska industrija u Srbiji god. 1908. Šum. list 1910., s. 52 58.

Plesa, N.: Gorostasno drveče u Kali forniji. Ibid., 1910., s. 148 155.

Thiemann Plesa Kosinjković, N.: Pro čiščenje gustih bukovih mladika i bukovih na sada iz sjemena. Ibid., 1910., s. 182 195.

Heyrowsky, K. Plesa Kosinjković, N.: Uzgoj mješovitih sastojina u bukvicima kom binovanim načinom. Ibid., 1910., s. 473 479.

Dimitz, L. Plesa Kosinjković, N.: Razvoj i praktični ciljevi šumske estetike. Ibid., 1910., s. 201 214, 262 280, 321 337.

Plesa Kosinjković, N.: Ozbiljna pogibelj opstanka naših šuma. Zagb 1910.

Plesa Kosinjković, N.: Ozbiljna pogibelj opstanka naših hrastika od hrastove medljike. Zagreb 1910.


91

Sciffel, A. Plesa Kosinjković, N.: Teme lji uzgoja šumske sastojine i odatle izvedena opća i naposebna pravila proredivanja. Šum. list 1912., s. 335 346, 378 394.

Plesa Kosinjković, N.: Praktična upo raba progresivno padajućeg prirasta. Ibid., 1913., s. 472 478, 520 525.

Thiemann Plesa Kosinjković, N.: Uzgoj mješovitih sastojina od smreke i bukve te od bora i bukve. Ibid., 1914., s. 21 44.

Plesa Kosinjković, N.: Namaknuće krme. Zagreb 1917., s. 1 47.

Plesa Kosinjković, N. Šuma i čovjek. Zagreb 1917., s. 1 29.

LITERATURA *** ŠL: 1899., s. 207; 1900., s. 481;

1902., s. 450; 1903., s. 131; 1904., s. 342; 1906., s. 39; 1908., s. 352; 1917., s. 395; 1918., s. 349; 1919., s. 55; 1920., s 27; 1921., s. 210; 1925., s 697; 1926., s. 220.

*** Iskaz član. HSŠD. ŠL 1908, 1915. *** Plesa Kosinjković, N.: Uzgoj i držanje

koza obzirom na švicarsku kozu. Zagreb 1908., (recenzija). ŠL 1908., s. 158 159.

*** Plesa Kosinjković, N.: Ozbiljna po gibelj opstanka naših hrastika od “Oidium quer cinum croaticum”, (rec). ŠL 1910., s. 351 352.

*** Izvještaj JŠU o radu 1926/27. Zagreb 1927., s. 30, (prilog ŠL).

Borošić, J.: ŠIS, s. 19, 148. Kauders, A.: Šum. bibl. I, s. 45, 50, 54,

55, 59, 83, 92, 106, 118, 193, 194, 212, 252, (Plesa, Plesa Kosinjković).

Knežević, Đ.: Omorika , s m r e k a ili smrča? ŠL 1959., s. 134 141.

***ŠN, s. 52; SŠN 1, 1998., s. 143. *** Zbornik o stotoj obljetnici šum.

jugoist. Slavonije, 1974., s. 706. *** Povij. šumarstva Hrvatske 1846

1976., s. 27, 69, 94, 95, 325, 326, 409 (Plesa, Plesa Kosinjković).

Husinec, R., Delić, P.: Gospodarsko i šumarsko učilište u Križevcima. MH Križevci 1995., s. 93.

PLESA, Vinko, vid. 3. knjiga, s. 358-359.

PLEŠE, Boris, (Delnice, 18.X.1952.), mr. s e , dipl. ing. šumarstva.

Sin Dragutina i Dragice r. Šnaj-dar. Hrvat. Roditelji su mu bili službenici. Osnovnu i srednju školu polazio je i završio u Delnicama, maturiravši na Šumarskoj školi Delnice 1971. Šumarstvo je studirao na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu 1976. godine.

Prvo radno mjesto u državnoj službi dobiva 20.V.1976. kao pripravnik u ŠG Delnice, u Odjelu za uređivanje šuma. Završivši pripravnički staž, odlazi na odsluženje vojnog roka, a 3.V.1978. vraća se u isto poduzeće, gdje dobiva mjesto referenta za uređivanje šuma.

Na Šumarskom fakultetu u Zagrebu polazio je poslijediplomski studij iz oblasti biotehničkih znanosti, uspješno obranivši magistarski rad 1987. godine.

Napredujući u stručnom usavršavanju, kad je osnovano Goransko-primorsko ŠG Delnice, 1985. raspoređen je na radno mjesto šefa Odjela za u ređ ivan je šuma , koju funkci ju obnaša u istom odjelu sadašnje UŠ Delnice JP “Hrvatske šume”.

Kao student javljao se stručnim člancima u “Lovačkom vjesniku”.

Član je HŠD. Živi u Delnicama.


92

RADOVI

Lovačko društvo “Tetrijeb” Delnice. LV 10, 1973., s. 285 287.

Divljač i saobraćaj. LV 12, 1973., s. 347 348.

Glatko je drvo bukovo, slatko je meso puhovo. LV 5, 1973., s. 139 140.

Vrijedna trofeja Gorskog kotara. LV 1 2, 1973., s. 24 25.

Oduzeli nam lovački dom. LV 12, 1974., s. 322 323.

Lovstvo u šumarskim školama Jugosla vije. LV 5, 1974., s. 126 129.

Nešto o miru u našim lovištima. LV 3, 1975., s. 47 48.

Vladimir Vukmanič, dip. inž. šum. In memoriam. Šum. list 9 10, 1990., s. 436.

Sume Gorskog kotara od 1990. do 1995., (sa Klepac, D.). Iz šumarske povijesti Gorskog kotara u sadašnjost. Zagreb 1997., s. 71 104.

LITERATURA Frkovič, A.: Bibliografija LRV, s. 88 ,

134, 172, 211, 220, 337, 365, 432. Klepac, D.: Iz šumarske pov. Gorskoga

kot..., Zagreb 1997., s. 10, 11, 67, 68, 71 , 73, 75, 77, 80, 82 103, 150, 151, 209, 217, 230.

Maričevič, L: Kazalo autora i struktura sadržaja Šum. lista 1976 1995. ŠL 3 4, 1997., s. 188.

*** SŠN 2, 1998., s. 634, 695.

PLEŠE, Božidar, vid. 3. knjiga, s. 359-360.

PLEŠE, Goran, (Ogulin, 13.V.1965.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Božidara i Nade r. Marinić. Hrvat, rimokatoličke vjere. Potječe iz šumarske obitelji. Otac mu je dipl. ing. šumarstva, a majka umirovljena službenica. Osnovnu je školu završio u Vrbovskom, a srednju u Matemat.-informat. centru u Delnicama 1984.g.

Na Šumarski fakultet u Zagrebu upisuje se u jesen 1984. Diplo

mirao je iz područja iskorišćivanje šuma 10.VII.1992.g., obranivši diplomski rad pod naslovom “Daljinski transport drva kamionima s poluprikolicom”.

U službu je primljen l .VIII . 1992. u Šumariju Klana UŠ Delnice. Nakon pripravničkog staža, 15.IX. 1993. raspoređen je u istoj šumariji na r adno mjesto rev i rn ika , koju dužnost obavlja i u Šumariji Rijeka od 1 . I I .1994. do 3 0 . V . 1 9 9 4 . Nakon nepune dvije godine rada u šumarstvu, radni odnos zasniva u “Export-drvu” d.d. Zagreb kao glavni komercij a ln i r e fe ren t u Odjelu šumskih proizvoda Poslovnice Rijeka u Rijeci. Na tom je radnom mjestu bio i pri sastavljanju životopisa (1997.).

Član je HŠD. Živi u Brnčićima, općina Kastav kod Rijeke.

LITERATURA ***ŠL 1 2, 1995., s. 71 . Klepac, D.: Iz šum. povijesti Gorskoga

kot..., Zagreb 1997., s. 209, 231. *** SŠN 2, Zagreb 1998., s. 701.

PLEŠE, Ivan - CURL, (Delnice, 3.IX. 1928.), dipl. ing. šumarstva, šum. savjetnik.

Sin Ivana i Josipe rod. Curi. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio rudar (u SAD), a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Delnicama


9 3

1939. Šest razreda gimnazije polazio je u Delnicama, a sedmi i osmi razred u Vukovaru, gdje je maturirao 1948.g.

U jesen iste godine upisuje se na Poljoprivredno - šum. fakultet u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1952.-53., a diplomirao je na Tehničkom odsjeku Šumarskog odjela 4.XII.1953.g.

Prvo zaposlenje dobiva u Tvornici savijenog namještaja u Vrbovskom (1.1.1954.). Iste godine odlazi na odsluženje vojnog roka. Vrativši se iz vojske, uposlio se u Zanatskom poduzeću “Jela” Delnice (1955.), gdje radi pet godina.

Kad je došlo do reorganizacije šumarstva 1960., trajno napušta rad u drvnoj industriji i prelazi u netom osnovano ŠG Delnice na radno mjesto referenta mehanizacije. Kako je to vrijeme intenzivnog uvođenja mehanizacije u šumars tvo, deset godina (1960. - 1970.) organizira i vođi stručne tečajeve i seminare za rukovanje motornim pilama lančanicama šumskih radnika područnih šumarija te uvođenje ostale mehanizacije u šumarstvo. Usporedo s tim organizira prva nat jecanja šumskih radnika sjekača. Jedan je od organizatora I. r epub l i čkog na t j ecan ja šumskih radnika s motornom pilom održanog na Petehovcu (Delnice) 1964. godine, III. saveznog natjecanja u Golubi-njaku (Lokve) 1965. i svih natjecanja drvosječa unutar ŠG Delnice.

Narednih deset godina u dva je mandata upravitelj Šumarije Ravna Gora (1970. - 1980.), u kojoj medu prvima u ŠG Delnice uspješno uvodi mehanizaciju u drugu fazu iskorišćivanja šuma. Za vrijeme rada u Šumariji Ravna Gora zastupnik je u hrvatskom Saboru (1974. - 1978.). God. 1980. vraća se u RZ Zajedničke službe, primivši radno mjesto rukovoditel ja Službe za razvoj. U toj službi nastavlja sa humanizacijom rada, ela

borira i obrazlaže ekonomske podatke za izgradnju centralnoga mehaniziranoga stovarišta i prat i izvođenje izgradnje. Tu započinje i o rganiz i ra studiju o iskoriš tenju otpada sa stovarišta i pilane. Godine 1983. imenovan je pomoćnikom direktora gospodarstva. Kad je osnovano Prim.-gor. ŠG Delnice (1985.), član je poslovnog odbora, koju dužnost je obavljao sve do osnivanja JP “Hrvatske šume” p.o. Zagreb. Tada je (1991.) u UŠ Delnice postavljen za sa-vjetnika d i r e k t o r a , sa koje je dužnos t i umirovljen (1993.).

Za izuzetne zasluge u širenju tehničke kulture i pokretanje, organizaciju i unapređenje natjecanja šumskih radnika dipl. ing. Ivan Pleše primio je više diploma i plaketa Narodne tehnike Hrvatske, a za doprinos šumarskoj struci dobio je još i nagradu “Boris Kidrič” i srebrnu plaketu Predsjedništva Narodne tehnike Jugoslavije (1973.), povelju Savjeta za šumarstvo i industriju za preradu drva Savezne privredne komore (1976.) i Orden rada sa srebrnim vijencem (1977.).


RADOVI

Šumarija Ravna Gora. Deset godina razvitka Šumskog gospodarstva Delnice. Delnice 1970., s. 157 160.

Iskorišćivanje Suma, (s Blažević, J. i Po lić, A.). ŠG Delnice 1960 1980. Delnice 1981., s. 243 266.

LITERATURA ***ŠN, s. 368; SŠN 3, 1998., s. 336. *** Deset godina razvitka ŠG Delnice,

Delnice 1960., s. 181. *** HŠD 1846 1996, s. 299. Klepac, D.: Iz šum. povijesti Gorskoga

kotara..., Zagb 1997. s. 209, 231.

PLEŠE, LUKEŽA, Ivan, vid. 3. knjiga, s. 360-361.


94

PLEŠE, Mari jan, (Delnice, 12.IV. 1955.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Marijana i Šonje r. Muvrin. Hrvat, rimokatoličke vjeroispovijesti. Roditelji su mu bili službenici. Osnovnu i srednju školu završio je u Del-nicama, maturiravši na Gimnaziji “Ilonka Golik” 1974. godine.

Šumarstvo je studirao na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odsjeku 29.111.1983. godine.

Već prije negoli je završio studij, 16.VIII.1982. zapošljava se kao pripravnik u Odjelu za uređivanje šuma i projektiranje u šumarstvu ŠG Delnice. Nakon godinu dana primljen je u stalni radni odnos kao taksator uređivanja šuma. Osnivanjem JP “Hrvatske šume” p.o. Zagreb, od 1.1. 1991. radi kao samostalni taksator u Odjelu za uređivanje šuma UŠ Delnice.

Odličan je poznavalac i pasionirani sakupljač gljiva. Osnivač je i dugogodišnji predsjednik Gljivarske udruge “Marohljin” Delnice, redovno održavajući predavanja o gljivama. Uzgajivač je i malih kućnih životinja te ribolovac.

Član je Hrvatskoga šumarskoga društva i predsjednik Gradskoga vijeća Grada Delnice.

LITERATURA ***ŠL 1 2, 1995., s. 67. Pleše, V.: Marijan Pleše šumar sve

stranih interesa. Časop. Hrv. šume br. 53., Za greb 1995., s. 22.

*** HŠD 1846 1996., s. 405 Klepac, D.: Iz šumarske povijesti Gor

skoga kotara..., s. 73, 209, 231. *** SŠN 2, Zagreb 1998., s. 696.

PLEŠE, Mati ja , (Delnice, 22.VII. 1951.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Dragutina i Dragice r. Šnajder. Hrvat. Otac mu je bio radnik, a majka učiteljica. Osnovnu i srednju školu pohađao je u Delnicama, maturiravši na Srednjoj šum. školi 1970.g.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Kako je kao student radio u šumarskoj operativi, diplomirao je na ŠG odjelu 6.V.1976.

Prvo zaposlenje dobiva u ŠG Delnice - Šumarija Delnice, gdje ostaje cio svoj dosadašnji radni vijek. Nakon obavljenog pripravničkog staža, najprije je imenovan referentom za is-korišćivanje šuma, a osnivanjem Prim.-gor. ŠG Delnice postaje upraviteljem RJ Šumarije Delnice OOUR-a za uzgoj i zaštitu šuma Delnice.

Ustrojem JP “Hrvatske šume” p.o. Zagreb dobiva radno mjesto re-virnika za GJ "Delnice”, a od 1.1.1992. upravitelj je Šumarije Delnice del-ničke UŠ. Na vlastiti zahtjev, zbog zdravstvenih razloga, 1.VII.1997. napušta to radno mjesto, primivši dužnost stručnog suradnika za uzgoj šuma u Odjelu za proizvodnju UŠ Delnice.

Dugogodišnji je član HŠD, podružnice Delnice.

LITERATURA ***ŠL 1 2/95., s. 67.


9 5

*** Posl. izvješće 1995., “HŠ", s. 64. Klepac, D.: Iz šum. povij. Gorskoga

kot..., Zagb 1997., s. 75, 76, 209, 231.

PLEŠE, Mihael, iz Kutine, dipl. ing. šumarstva.

Apsolvirao je u toku II. svj. rata na Šumarskom fakultetu Sveuč. u Zagrebu škol.g. 1941-42. Diplomirao je 6.X.1943.

LITERATURA ***ŠN, s. 361.

PLEŠE, M l a d e n , (Deln ice , 8 .1. 1950.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Ivana i Anice r. Majnarić. Hrvat, rimokatoličke vjere. Otac mu je bio službenik, a majka kućanica. Osnovnu i srednju školu pohađao je u Delnicama. Maturirao je na Gim-naziji “Ilonka Golik” 1969. godine.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odsjeku 1974. Polaznik je poslijediplomskoga studija iz ekonomije i organizacije rada na istom fakultetu.

Po završetku studija prvo zaposlenje dobiva u ŠG Delnice - Šumarija Delnice, 1.VI.1974. Nakon pripravničkog staža radi kao referent za uzgajanje i iskorišćivanje šuma, zatim kao tehnički rukovodilac šumarije. U

Šumariji Delnice proveo je osam godina, i 1983. imenovan je upraviteljem Šumarije Skrad. Reorganizacijom šumarstva i osnivanjem Prim.-gor. ŠG Delnice, prelazi na dužnost pomoćnika direktora za proizvodnju u OOUR-u za iskorišćivanje šuma Delnice (1985. - 1990.). Kad je osnovano JP “Hrvatske šume”, bio je postavljen na godinu dana za upravitelja Šumarije Delnice (1991.). Od 1992. do 1995. stručni je suradnik za uzgajanje šuma Odjela za proizvodnju US Delnice, a od 1.XI.1996. god. zamjenik je upravitelja u istoj upravi.

Član je HŠD, ogranak Delnice.

LITERATURA ***ŠL 1 2/95., s. 66. Klepac, D.: Iz šumarske povijesti

Gorskoga kotara, s. 75, 77, 209, 231. *** SŠN 2, Zagreb 1998., s. 694.

PLEŠE, MILETIĆ -ŠKROBE, Maja, (Ravna Gora, 24.XII.1970.), dipl. ing. šumarstva.

Kći Vladimira i Štefice r. Burić. Hrvatica, rimokatoličke vjere. Otac joj je dipl. ekonomist, a majka nastavnica. Osnovnu školu završila je u Ravnoj Gori 1985., a Matematičko - informatički obrazovni centar u Delnicama 1989. godine.

Šumarstvo je studirala na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirala je na Šum. odjelu iz područja zaštita prirode i ekologija 1995. Tema diplomskog rada, kojeg je uspješno obranila nosi naslov “Utjecaj auto-ceste Rijeka - Zagreb na okolinu s aspekta zaštite šuma”.

Pripravnički staž započela je u UŠ Delnice, u Šumariji Rijeka, 16.X. 1995., sa privremenim prekidom radnog odnosa od godine dana zbog porodiljskog dopusta.

LITERATURA Klepac, D.: Iz šum. povij. Gorskoga

kot..., Zagreb 1997., s. 209, 231.


http://24.XII.1970

96

PLESKO, Bartol, (Gradec, Vrbovec, 14.VIII.1870. - 28.VIII.1958.), ma-celjski šumar, šum. nadsavjetnik.

Gimnaziju je završio u Zagrebu, a daljnje školovanje nastavio je u Višem odjelu GSU u Križevcima, gdje je 1893. apsolvirao šumarstvo.

U službi je bio često premještan zbog svoga zaštitničkog odnosa prema šumi. Bio je šumar - uzgajivač. Od 1893. do 1896. službovao je u Križevcima, Vrbovcu, Pisarovini i Zagrebu, a 1896. dekretom bana Khuena Hedervary-a premješten je u Pakrac. Od 1899. narednih sedam godina bio je kotarski šumar u Čabru, Jastrebar-skom, Čazmi, Pisarovini i Ogulinu, a od 1906. kotarski šumar i šum. nadzornik na području Krapine, Pregrade i Klanjca, te dijela Zlatara. Tada je zavolio Maceljsku goru i njezine šume i njegovao ih sve do 1945. Naime, u njima je radio i poslije 1927. kad je umirovljen kod Direkcije državnih šuma u Zagrebu. Za službovanja u Čabru i Gorskom kotaru bavio se i lovstvom objavivši više priloga u tadašnjem “LR vjesniku”.

U međuvremenu (1921.-1926.) premještan je u Vukovar, Ogulin, Gospić i Veliku Goricu.

“Punih 39 godina radio je u Ma-celjskoj gori, te ga s pravom možemo nazvati maceljskim šumarom. Prvo gospodarsko razdjeljenje, geodetska izmjera, prve gospodarske osnove njegovo su djelo. Otvarao je puteve i ra dio na izgradnji šumske pruge Ma-celj-Gjurmanec... Mnoge već srednjo-dobne sastojine ariša i smreke podignute njegovim trudom i zalaganjem - ostati će trajan spomenik pioniru uzgajivaču,” (A. Jung, 1958.).

U LRV surađivao je od 1901. do 1911. Bio je član HSSD i društvo mu, uz ostale, izražava na 22. redovi-toj skupštini (1898.) zahvalnost na tru-du oko uređenja Šumarskoga muzeja.

Bio je predsjednik ispitnih povjerenstava za lugarsku i lovonad-zornu službu u Varaždinu.

RADOVI

Ogromna vučica. LRV 2, 1901., s. 24. Nenadani lov na kurjaka. LRV 9, 1901.,

s. 107. Zakasnjeli pijev tetrijeba u Lividragi.

LRV 11, 1901., s. 131. Lovišta upravnog kotara Čabar. LRV 12,

1902., s. 141 142. Divlje svinje u Hrv. Zagorju. LRV 3,

1909., s. 35 36. Pazitelj lova i lugar nastrijeljen. LRV

6, 1911., s. 70 71.

LITERATURA *** ŠL: 1896., s. 372; 1899., s. 207;

1902., s. 762; 1903., s. 283; 1905., s. 462; 1906., s. 164, 405; 1909., s. 264; 1917., s. 127; 1919., s. 54; 1920., s. 236, 369; 1921., 210; 1923., s. 568; 1924., 154; 1925., s. 135, 556; 1926., s. 220; 1927., s. 266; 1940., s. 269; 1943., s. 24; 1998., s. 557; 1914., s. 45.

*** Iskaz elan. HSŠD. ŠL 1908., 1915. *** Izvještaj JŠU o radu u 1926/27.

Zagreb 1927., s. 30, (Prilog ŠL). Borošić, l: ŠIS, s. 19, 148. Jung, A.; Bartol Pleško (In memoriam).

ŠL 10, 1958., s. 354. ***ŠN, s. 52, SŠN 1, 1998., s. 143. Frković, A.: Bibliografija LRV 1892

1991., s. 125, 144, 151, 284, 337, 432. *** HŠD 1846 1996., s. 102. Klepac, D.: Iz šum. povij. Gorskoga

kot..., Zagreb 1997., s. 179, 231.

PLETIKAPIĆ, Dragutin, (Ilok, Vukovar, 19.X.1926.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Ilijin. Hrvat. Potječe iz obrtničke obitelji. Gimnaziju je završio u Zagrebu 1947. godine.

Upisao se na Poljoprivredno -šumarski fakultet u Zagrebu. Apsolvirao je na Šumarskom odjelu škol.g. 1952.-53., a diplomirao 17.111.1955. godine.


97

PLIŠO, Ivo, (Zenepići, Novi Travnik, BiH, 20.111.1956.), dipl . ing. šumarstva.

Otac Anto bio je pirotehničar, a majka Marija r. Vrhovec, domaćica. Hrvat, rimokatolik. Osnovnu školu završio je u mjestu Vodovod, Novi Travnik 1969., a na Srednjoj strojarsko - tehničkoj školi maturirao je u Novom Travniku 1974. godine.

Diplomirao je šumarstvo na Šumarskom fakultetu u Zagrebu 3.XII 1979. godine.

Živi i radi u Zagrebu kao privatni poduzetnik.

LITERATURA *** SŠN 2, Zagreb 1998., s. 696.

PLIŠO, r. VUKELIĆ, Lela, (Krasno, Senj, 1.1.1957.), dipl. ing. šumarstva, predavačica na Šumarskoj školi u Karlovcu.

Kći Mile i Marije r. Samardija. Hrvatica, rimokatoličke vjere. Otac joj je bio trgovac, a majka domaćica. Osnovnu je školu završila u Krasnom 1971., a farmaceutsko - kozmetičku 1975. godine u Zagrebu.

Šumarstvo je studirala na ŠG odjelu Šumarskoga fakulteta Sveuč. u Zagrebu. Diplomirala je 1981. god.

Nakon diplomiranja zaposlila se u Šum. školi u Karlovcu, gdje je do

zaključno 1987./88. škol.g. pre-davala š u m a r s k e s t r u č n e p r e d m e t e : dendrometriju, uređivanje šuma i zaštitu šuma te ekonomiku i geodeziju.

Od 1987. do 1992. bavi se hortikulturom kao privatna poduzetnica, a od 1992. godine vlasnica je poduzeća “LIPA L.P.” za uređivanje i održavanje zelenih površina, Zagreb.

LITERATURA ***Šum. škola Karlovac 1947 1997., s.

64 66, 70. *** SŠN 2, Zagreb 1998., s. 696.

PLIVELIC, Stjepan, (Apševci, Vinko vci, 17.XII.1967.), dipl. ing. šum.

Sin Jakoba i Katice r. Meselje-vić. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz obitelji poljodjelaca. Osnovnu školu završio je u Lipovcu 1982., a srednju Šumarsku školu u Karlovcu 1986.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu Zagreb. Diplomirao je na Šum. odsjeku 24.1.1996.g. iz područja šumske komunikacije. Napisao je i obranio diplomski rad naslova “Stabilizacija tla pri gradnji šumskih cesta na području Uprave šuma Vinkovci".

Od 1.VI.1996. zaposlen je u UŠ Vinkovci. Nakon pripravničkog staža u Šumariji Cerna, 18.1.1998. premješten je u Šumariju Strošinci na radno mjesto revirnika, na kojoj se dužnosti nalazio i početkom 1999. god.

Član je HŠD.

PLIVERIĆ, Krešimir, (Kutjevo, Požega, 19.11.1918. - Zagreb , 23.X. 1978.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Stjepana i Marije r. Zlatić. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio mesar, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Pleternici 1929., a realnu gimnaziju u Požegi, maturiravši 1938. godine.

Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno - šum. fakultetu u Zagrebu.


9 8

Nakon apsolviranja 1942.-43. škol.g., dne 15.III.1943. mobiliziran je u domobranstvo, služeći sve do kraja II. svj. rata. Umjesto nastavka studija, 16.V.1945 uhićen je i, nakon “križnog puta”, više od godinu dana zatočen u "Zarobljeničkom logoru" u SI. Brodu koji se nalazio na Vijušu. Diplomirao je 24.XI.1947.g. na Šum. odjelu.

Prema nepotpunim podacima, dobivenim od šumarnikove kćeri Dubravke Krpan r. Pliverić, prvo zaposlenje u struci dobiva odmah nakon diplomiranja u Šumariji Vrbanja. Nakon dvije godine (1949.) odlazi u BiH, službujući u Banja Luci, Celebiću, Konjicu i Maglaju. Od 1953. do 1959. upravitelj je Šumarije Mikanovci i Tr-nava, a 1959. prešao je u Direkciju za Savu Slav. Brod. Kasnije nastavlja rad u istoj tvrtki u Zagrebu, sve do umirovljenja 1978. godine.

Umro je u Zagrebu 23.X.1978. Sahranjen je u Pleternici.


POČIVAVŠEK, Tone , Anton, (Tr-bovlje, Slovenija 1. XI. 1925. - Ljubljana, 14.IV.1981.) dipl. ing. šum.

Sin Gvide i Anice r. Berger. Slovenske narodnosti. Potječe iz hoteli-jersko - gostioničarske obitelji. Osno

vnu je školu završio u Trbovlju 1939., a gimnaziju u Celju 1948. godine.

Sudjelovao je u NOB-i. Šumarstvo je studirao na Poljo

privredno - šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao 2.X.1952. godine.

Zaposlio se u jesen 1952. u Šumskoj upravi Bistra kod Vrhnike u Sloveniji.

Cijeli radni vijek proveo je u GG Ljubljana i to od 1952. do 1957. na uređivanju šuma; od 1957. do 1963. kao voditelj uzgoja šuma; od 1963. do 1976. kao voditelj iskorišćivanja šuma i kao šef komercijale, te od 1976. do 1981. godine kao direktor GG Ljubljana. Bio je izvrstan šumarski stručnjak i obavljao je uspješno zahtjevne i odgovorne zadaće. Sudjelovao je u rješavanju mnogih šumarskih problema, od sastavljanja gospodarskih osnova, otvaranja šumskih cesta, do brige o uvjetima rada i života radnika.

Dobio je velik broj priznanja i odličja radnih i društveno - polit. organizacija. Bio je član Poslovnog udruženja šum. i drv. industrije i član SK.

U tijeku radnog vijeka sudjelovao je na većem broju s t ručnih skupova u bivšoj Jugoslaviji i Austriji.

LITERATURA ***ŠN, s. 364; SŠN 2, 1998., s 688. Beden, D.: Tone Počivavček In memo

riam. GV 1981., s. 302.


99

PODHORSKI, Ivo, (Zagreb, 15.XI. 1899. - Zagreb, 1.II.1991.), dipl. ing. šumarstva, viši stručni suradnik.

Sin poznatog arhi tekta Stjepana Podhorskog. Pučku školu i gimnaziju polazio je u Zagrebu gdje je 1917.g. maturirao. Nakon vojne obveze na bojištu u Galiciji upisao je Šum. akademiju u Zagrebu. Polazio je i studij glasovira te se bavio dirigiranjem u amaterskim pjevačkim društvima. Diplomirao je 13.X.1924.g.

Rad u struci započinje u listopadu 1925.g. kao činovnički pripravnik Direkcije šuma na Sušaku, na poslovima uređivanja šuma. Stručni ispit položio je 1927. god. u Beogradu. Krajem iste godine imenovan je rukovoditel jem Šumske uprave u Vranovini kod Topuskog. U studenom 1934. dobio je premještaj u Šumsku upravu u Đevdeliji u Makedoniji, ali na dužnost nije nastupio, već je krajem 1934.g. premješten za rukovoditelja Šumske uprave u Glini.

Nastankom NDH, 26.V.1941. premješten je u Ravnateljstvo šuma u Zagrebu, gdje kao taksacijski referent radi na poslovima uređivanja šuma.

Poslije rata od studenoga 1945. radi kao rukovoditelj taksacije u Okružnom NO Gorski kotar u Delni-cama, a zatim u Kotarskom NO Del

nice. Krajem siječnja 1947.g. prelazi za nastavnika Lugarske škole u Del-nicama. Od 1948. do umirovljenja (1962.) radi u Institutu za šumarska i lovna istraživanja u Zagrebu u referadi za intenzivni uzgoj topola, u svojstvu višeg stručnog suradnika.

Bio je višegodišnji član Jug. komisije za topole, član Savjeta Šumarskoga fakulteta u Zagrebu te član šumarskoga društva.

Odličan stručni i znanstveni djelatnik za uzgoj euroameričkih topola; zaslužan za razvoj te grane i za širenje topolovih kultura u Hrvatskoj. Napisao je i poveći broj stručnih radova iz toga područja.

U Šumarskom listu surađivao je od 1950. do 1960. godine.

Godine 1961. primio je povelju zaslužnog č lana Saveza ITSDI, a 1967. proglašen je zaslužnim članom Jug. komisije za topole. God. 1972. postao je zaslužnim članom Saveza ITŠDI ŠFRJ za istaknuti društveni i stručni rad. Prigodom proslave 130. obljetnice HSŠD i 100. obljetnice izlaženja Šum. lista (1976.) dodije-njena mu je zlatna medalja i povelja kao priznanje za rad na području topolarstva.

RADOVI

Domaći kostanj (Castanea sativa Mili.). Les, 1949, 5 6, Ljubljana, s. 133 136.

Kapilarno klijalo. Šum. list 1950., s. 384 387.

Uzgoj topola. Institut za šum. i lovna istraž., Zagreb 1951., s. 1 65

Vegetativno razmnožavanje topola spo jenim reznicama i avinutim prutovima. Šum. list 1951., s. 157 164.

0 platani i uzgoju njenih sadnica. Šum. list 1952., s 376 390.

0 šumskim zajednicama. I. Šumarske novine 7, 1953.

Vazda zeleno šumsko grmlje i bilje. Šumarske novine 4, 1953.


100

0 šumskim zajednicama. II. Šumarske novine 11, 1953.

Uzgoj topola. Obavijesti Inst. za šum. i lovna istraž. NRH, 1954., 1, s. 1 7.

Podaci o prirastu i prihodu drvne mase topolovih sastojina prema prihodnim tabelama od K. Blume 1949. Obavijesti br. 3. 1954., s. 20.

Bolest ugibanja kore topola. Obavijesti 1954, br. 2, s. 4 8.

Kultura topola. Ibid., 4, s. 1 10. 0 razmnožavanju topole motkama. Šum.

list 1955, s. 281 292. Razvoj uzgoja topola u NRH. Šum. list

1955., s. 396 411. Slika poprečnog presjeka peteljke lista

u nekih vrsta lisnatog drveća i grmlja. Šum. list 1956., s. 369 375.

Izbor staništa za uzgoj topola. Oba vijesti 1957, br. 3, s. 1 19.

0 uzgoju topola u NR Hrvatskoj. Topola 1957, br. 1, s. 12 16.

Uzgoj topola u drvoredima van šume. Topola br. 3, 1957., s. 185 204.

Prihodi i prirasti euroameričkih topola u NR Hrvatskoj. Obavijesti 1959., br. 8, s. 1 14.

Problemi i značajke plantažnog uzgoja topola. Ibid., 1960., br. 8/9, s. 145.

Aktuelni problemi plantažnog uzgoja to pola. Topola 1960, br. 1, s. 2 9.

LITERATURA *** ŠL: 1925., s. 765; 1929., s. 303;

1937., s. 269; 1940., s. 464, 560; 1941., s. 327; 1943., s. 24.

*** Izvještaj JŠU o radu u 1926/27., Zagreb 1927., s. 30, (Prilog ŠL).

Borošić, l: ŠIS, s. 6, 41 , 100, 148. ***ŠN, s. XIII, 294, 349, 354, 592. Kauders, A.: Šum. bibliogr. II, Zagreb

1958., s. 37, 45, 49, 66, 160, 430. *** Povijest šum. Hrv. 1846 1976, s.

23, 24, 65, 75, 76, 384, 385, 386, 418. ***ŠIM, s. 18, 83, 87, 118, 158, 159, 178. ***ŠE 3, 1987., s. 1. Piškorič, O.: Dipl. inž. Ivo Podhorski, 90

godišnjak. ŠL 3 4, 1990., s. 202. Štraser, R.: Ivo Podhorski, dipl. ing.

(1899 1991.). In memoriam. ŠL 3 5, 1991., s. 238 239.

*** HŠD 1846 1996., s. 271, 276, 349.

PODHRASKI, Božidar, (Varaždin, 1.XII.1943.), dipl. ing. šumarstva.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Diplomirao je na Šumarskom odjelu 27.X. 1972. godine.

Podatke o kretanju u službi nismo pronašli.

PODLESAK, Zvonko, (Brezovac, Bje lovar, 15.X.1931.), dipl. ing. šumarstva, šum. savjetnik.

Sin Alojza i Ane r. Klasnić. Hrvat, katolik. Otac mu je bio strojobravar, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Novim Pavijanima 1942., a gimnaziju u Bjelovaru 1950.g.

Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno - šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao 29.XII.1956. godine.

Nakon diplomiranja, dana 15.1. 1957., zaposlio se u Šumariji Sokolo-vac kod Koprivnice. Tu je radio do odlaska u vojsku, u jesen iste godine. Nakon godinu dana provedenih u vojsci, zaposlio se u Poduzeću za is-korišćivanje šuma u Sv. Ivanu Žabno, a 1959. godine prelazi u ŠG Bjelovar. U svibnju 1960. postavljen je za upravitelja Šumarije u Velikoj Pisanici. Dana 30.IX.1973. vraća se u ŠG Bjelovar, na mjesto rukovoditelja Razvojno - planskog odjela do 1996.,


101

a zatim kao savjetnik radi do svibnja 1997. godine, kad odlazi u mirovinu.

Za postignute rezultate u razvitku šumarstva bjelovarske regije primio je (1974.) zlatnu plaketu i Orden rada sa srebrnim vijencem (1981.).

Bio je dragovoljac Domovinskog rata i 1991. sudjelovao u osvajanju bjelovarske kasarne. Primio je spomenicu učesnika u Domovinskom ratu.

Član je Društva inženjera i tehničara šumarstva i drvne ind. Hrvatske, odnosno HŠD. Kao umirovljenik bavi se lovom. Živi u Bjelovaru.

LITERATURA ***ŠN, s. 369; SŠN 2, 1998., s. 689. *** Sto god. šumar. Bilogorsko podr.

regije. Bjelovar 1974., s. 417, 470. ***ŠL 1 2, 1995., s. 61.

PODNAR, Dinko, (Kuterevo, Otočac, 22.III.1933.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Mihovila i Mande r. Ronče-vić. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio lugar, a majka domaćica. Pučku školu završio je u rodnom Kuterevu, nižu gimnaziju u Novoj Gradiški 1949., a srednju u Virovitici, ma-turiravši na srednjoj Drvno - industr. školi 1953. godine.

Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno - šum. fakultetu u Zagrebu.

Diplomirao je 7.VII.1961. na osamostaljenom Šum. fakul., biološki smjer.

U državnu službu stupa odmah po diplomiranju, zaposlivši se u ŠG “Josip Kozarac” Nova Gradiška - Šumarija Novska. Nakon pripravničkog staža unaprijeđen je na radno mjesto pomoćnika upravitelja zaduženoga za iskorišćivanje šuma, a od 1.1.1969. postaje upravitelj šumarije.

Zbog političkih zbivanja, vezanih uz “Hrvatsko proljeće”, četrnaest mjeseci ostaje bez posla. Silom prilika 1.III.1973. prelazi u DIK “Vinodol” u Novi Vinodolski, radeći najprije kao tehnolog na pilani, a potom kao rukovoditelj komercijalne poslovnice. Nakon gotovo 16 godina rada u drvnoj industriji, 1989. godine imenovan je šumarskim i lovnim inspektorom za tadašnje općine Crikvenica, Pag, Rab i Senj sa sjedištem u Crikvenici. Osnivanjem JP “Hrvatske šume” p.o. Zagreb, 1.II.1992. zapošljava se u UŠ Senj, na radnome mjestu upravitelja Šumarije Crikvenica. Zbog zdravstvenih razloga umirovljen je 1998.g.

Član je HŠD. Živi u Novom Vinodolskom.

LITERATURA ***ŠL 1 2, 1995., s. 68. *** Posl. izvješće 1995., “HŠ", s. 64. Pleše, V.: Sadnice iz vlastitog vrta.

Časop. Hrv. šume, br. 61, 1996., s. 6.

PODNAR, Marijana, (Zagreb, 9.X. 1966.), dipl. ing. šumarstva.

Kći Nikole. Hrvatske nacionalnosti i državljanstva. Završivši 1985. srednju školu, ekonomsko usmjerenje, upisala se na Šumarski fakultet u Zagrebu, gdje je diplomirala 2. X.1995. iz šumskih komunikacija. Napisala je i obranila diplomski rad naziva “Vrste šumskih prometnica i način otvaranja u Zagrebačkoj gori”.


102

PODNAR, Vlatko, (Orahovica, 9.X. 1961.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Josipa, šumarskoga tehničara i Ane r. Prsa domaćice. Hrvat, hrvatskog državljanstva, rimokatolik. Osnovnu školu završio je u mjestu Zdenci, kod Orahovice, 1976. Srednje usmjereno obrazovanje u zanimanju suradnik u nastavi završio je u Ora-hovici 1980. godine.

Šumarstvo je diplomirao na Šum. fakultetu u Zagrebu 28.1.1987. iz područja uzgajanje šuma. Obranio je diplomski rad naslova “Strukturne karakteristike lužnjakovih sastojina i njihovo prirodno pomlađivanje”.

Od 1.IV.1987. zapošljava se u Šumariji Orahovica, najprije kao poslovođa OJ Uzgoj, od 1.X.1990. radi kao referent za uzgoj u istoj šumariji, a od 1.VIII.1992. zaposlenik je Uprave šuma Našice, kao stručni suradnik za uzgoj šuma u Proizvodnom odjelu.

Od 1989. godine radi zajedno s akademikom M. Vidakovićem na osnivanju sjemenske plantaže hrasta lužnjaka.

LITERATURA *** Zbornik radova o A. Levakoviću,

Vinkovci 1992., s. 153. ***ŠL 1 2, 1995., s. 59. *** Časop. Hrvatske šume br. 19 20,

1998., s. 19. *** SŠN 2, Zagreb 1998., s. 698.

PODUJE, Luka, (Vis, otok Vis, 1915.), dipl. ing. šumarstva, sveuč. profesor.

Nakon završene osnovne i srednje škole studirao je šumarstvo na Poljoprivredno - šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 10.11.1941. god.

U svojstvu šum. vježbenika nastupio je u Šumskoj upravi u Tomi-slavgradu. Godine 1941. premješten je Kotarskoj oblasti u Ivanec. Naredne godine polaže u Zagrebu stručni ispit. Iz Ivanca premješten je 1942.g. za upravitel ja Šumarije u Novom Vinodolskom, a već polovinom 1943. nalazi se kod Kotarske oblasti u Zagrebu.

Padom NDH odlazi u hrvatski izbjeglički logor Fermo u Italiji, odakle 1948., s ostalim hrvatskim šumarima, odlazi na rad u Nacionalnu šumarsku administraciju Argentine, u Ministarstvo poljodjelstva i stočarstva gdje radi na inventarizaciji i uređivanju šuma. Godine 1951. prelazi u privatnu službu, nastavljajući rad u struci.

Godine 1958. odlazi u Chile u svojstvu titularnog profesora na Šumarskom fakultetu Universidad Aus-tral de Chile - Valdivia, gdje predaje uređivanje i zaštitu šuma, a također je i direktor Instituta za uređenje i zaštitu šuma. Uskoro (1960.) vraća se u Argentinu i nastavlja rad kao profesor na različitim fakultetima. Na Universidad National de la Pampa en Santa Rosa došao je 1965. i tu ostaje i nakon umirovljenja. Na Sveučilištu u Santa Rosi počinje kao profesor ad-junto, nastavlja kao profesor asociado do 1977., da bi 1983.g. postigao stupanj Profesor Titular. U Santa Rosi izabran je za dekana fakulteta i rektora Nacionalnog univerziteta.

Obavljao je i druge značajne dužnosti: bio je direktor Provincial de Bosques i direktor de Recursos Natu-rales Renovables u vladi Provincije La


103

Pampa, koja mu je 1981. dodijelila nagradu. Godine 1982. povjerena mu je dužnost organiziranja argentinskog šumarskoga kongresa u Santa Rosi na kojem je i z a b r a n za njegovog predsjednika. Jedan je od Hrvata koji su 1960. postavili temelje prvom šumarskom fakultetu u Argentini.

LITERATURA ***ŠL: 1941., s. 401, 503; 1942., s. 156;

1943., s. 24, 331, 332. ***ŠN, s. 359; SŠN 2, 1998., s. 685. Hranilović, S., Piškorić, 0.: Biografije

hrvatskih šumara Doprinos hrvatskih šumara argentinskom šumarstvu. SL 11 12, 1995., s. 415 427.

POGAČNIK, Franc, (Kranj, Slovenija, 11.VI.1965.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Franca i Neže r. Jelene. Slovenske narodnosti i državljanstva, rimokatoličke vjere. Školovao se u Kra-nju: osnovnu školu završio je 1980., a k la s i čnu gimnaziju s ma turom 1984. godine.

Prve dvije godine studirao je šumarstvo u Ljubljani, zatim je odslužio vojni rok i 1989. prešao je u Zagreb, gdje je diplomirao na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na Šumarskom odjelu 23.III.1992. godine iz područja zaštite šuma na temi “Primjeri propadanja slovenskih i hrvat

skih šuma za razdoblje 1987. do 1990. godine”.

Nakon d ip lomi ran ja l . V I I . 1992. zaposlio se u GG Kranj, na uređivanju šuma. Reorganizacijom slovenskoga šumarstva, od 1.V.1994. radi u Zavodu za gozdove Slovenije Območne enote Kranj, Krajevna eno-ta Tržič, gdje je zaposlen i početkom 1998. kao voditelj toga šumskog područja.

Napisao je i objavio nekoliko članaka o šumama i šumarstvu. Aktivan je član DIT Slovenije.

RADOVI

Gozdarstvo, ali grobarstvo. GozdV, Lju bljana 1993.

Gojitvena dela v zasebnih gozdovih. Gorenjski glas, Tržiški radio, 1994.

POGRANIČNU, Aleksandar iz Rusije, dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Gospodarsko-šumarskom fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je šumarstvo škol.g. 1928. -29., a diplomirao 22.VI.1931.

Pronašli smo samo podatak da je 1939. godine, za vrijeme boravka u Tuzli (BiH), primljen za redov. člana JŠU.

LITERATURA Borisić, l: ŠIS, s. 7, 148. ***ŠL 1939., s. 257. ***ŠN, s. 356; SŠN 2, s. 683.

POHL, Edo, državni nadšumar. Podaci o školovanju nisu nam

poznati. U šum. službi bio je 39 godina: 1882. radio je kao šumar, 1890. kao nadšumar u Ravnoj Gori, a 1896. u Pitomači. Umirovljen je na vlastiti zahtjev 31.1.1901. pri Šumarskom ravnateljstvu Zagreb.

Umro je 2.II.1901. nakon kratke bolesti, samo dva dana nakon umi-


104

rovljenja. Bio je član HSŠD od njegove obnove 1876. godine.

LITERATURA *** ŠL: 1882., s. 227; 1890., s. 375;

1899., s. 427, (Edo, Slavoljub). *** Umrli. Edo Pohl, državni nadšumar.

ŠL 3, 1901., s. 158.

POJBIC, Ladislav, (Gornji Slaveći, Murska Sobota, Slovenija, 17.X. 1927.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Julija i Gizele r. Mayer. Po nacionalnosti je Slovenac, slovenskoga državljanstva, evangelik po vjeroispovijesti. Roditelji su mu bili učitelji. Osnovnu školu završio je u Gornjim Slavečima, a gimnaziju je polazio u Murskoj Soboti od 1939. do 1947. godine, kad je maturirao.

Studirao je šumarstvo na Poljoprivredno - šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao 12.IX.1953. godine.

Prvo zaposlenje dobio je 1954. u Okružnom NO Tolmin, na radnome mjestu referenta za uređivanje šuma, pa za t im, n a k o n njegovog r a s -formiranja, kao taksator u Soškom gozdnom gospodarstvu. Siječnja 1957. prešao je raditi u Okružnu upravu za šumarstvo u Murskoj So-boti, kao referent za uređivanje šuma. Od rujna 1958. do 1960. g. bio je šef te uprave. Od 1962. radio je kao šef prerade drva i pomoćnik direktora Šumarsko -drvnog g o s p o d a r s t v a u Murskoj Sobot i . Od 1966 . god. r ad i kao šumar sk i i n spek to r na području Pomurja (koje ukl jučuje opć ine : Gornja Radgona, Lendava, Ljutomer i Murska Sobota). Dana 31.XII.1995. odlazi u mirovinu, živi u Mechanics-burgu, PA - USA, planira povratak u Ljubljanu.

Od 1957.g. bio je član Društva šumarskih inženjera i tehničara u Po-murju. Dvije godine bio je tajnik društva, i šest godina njegov pred

sjednik. Bio je inicijator za suradnju pogran ičn ih s t rukovnih d ruš tava između Austrije, pokrajine Burgen-land (Gradišće), Mađarske, Županije Vas i Zala i Pomurja. Kasnije im se pridružilo i mariborsko društvo pa su prijateljski susreti postali tradicija i svake se godine održavaju u drugoj državi. Od 1972.g. bio je član Saveza društava za očuvanje okoliša Slovenije i 12 je godina bio predsjednik istog društva u Pomurju.

Sudjelovao je na nekoliko stručnih savjetovanja i kongresa (Bled, Portorož, Ohrid, Sarajevo, Beograd i Herceg Novi).

Primio je plaketu - priznanje za izuzetan doprinos akciji u n a p r e đivanja i zaštite životne i radne sredine od Jug. saveza za zaštitu i unapređenje čovjekove sredine (1981.}.

Sudjelovao je i u knjizi L. Zu-mera “Delež gozdov v Slovenskem prostoru”.


POKRAJGIĆ, Nedjeljko, (Seonica, Tomislavgrad, 15.11.1965.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Mate, zanimanjem poljodjelca. Hrvatske nacionalnosti. Ža-vršivši šumarsku školu 1985.g., upisao se na studij šumarstva na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 11 . I I I . 1991 . iz područ ja šumske melioracije krša, napisavši i obranivši diplomski rad naslova “Podizanje šumskih kultura crnog i običnog bora na vapnenastoj i laporastoj podlozi na području Šum. pod. Duvno, šumski predjel Jelovac”.


http://31.XII.1995

105

POLA ČEK, Dragutin, (Švarča, Karlovac, 22.X.1865. - Zagreb, 19.X. 1928.), ing. šumarstva, ministarski savjetnik.

Veliku realku završio je u Karlovcu, a “26.V.1887., kao zemaljski stipendist, položio je na Visokoj školi za kulturu tla u Beču posljednji strogi ispit i postigao diplomu šumarstva”, (ŠL 1887., s. 331.).

Za tehničkog dnevničara postavljen je 15.IX.1887. god. Zatim je kao kraljevski državni šumar radio u Jasenku, Novom Vinodolskom, 1898. imenovan je nadšumarom kod Šum. ureda u Otočcu, gdje je 1905. imenovan šumarnikom. Uslijedilo je prese-lenje Šum. ureda iz Otočca na Su- šak, gdje je ing. Dragutin Polaček 1909. imenovan šumarskim savjetnikom. Od 1911. radio je pri Šum. ravnateljstvu u Zagrebu, gdje je 1918. imenovan upraviteljem, 19l9. šum. nadsavje tn ikom, a 28.11.1923. je umirovljen kao ministarski savjetnik i šef Direkcije šuma. Za vrijeme službovanja godinu dana bio je kod Ministarstva poljoprivrede u Budimpešti.

Najveći dio službe proveo je na kršu Velike Kapele i Like pa je dobro poznavao kraške šume. Izgradnjom šumskih cesta na kršu, omogućio je otvaranje tih šuma. Osnovao je te izgradio šumarske i lugarske stanove. I kao umirovljenik trasirao je šumske ceste u državnim šumama Gorskoga kotara. Jedan je od starih hrvatskih šumara zaslužan za razvoj hrvat-skoga šumarstva pod režimom koji nije bio naklonjen Hrvatskog.

Kao suradnik Sum. lista (1911.-1928.) objavljivao je stručne radove iz područja šum. građevinars tva , zaštite šuma, procjene šuma i šumarske politike te nekoliko prijevoda.

God. 1907. i 1913. imenovan je ispitnim povjerenikom državnih ispita.

Odlikovan je Ordenom Sv. Save III. reda (1923.). Bio je aktivan član HSŠD od 1889. i društveni odbornik (1913.-1918.), a kasnije kao umirovljenik i član JŠU.

RADOVI

Polaček, D.: Držanje i paša koza u pod ručju Županije ličko krbavske. Šum. list 1911., s. 270 277.

Bartha Polaček, D.: Njekoliko riječi o ispravnom izračunavanju cijena na panju. Šum. list 1913., s. 431 437.

Sztehlo, G. Polaček, D.: Novije šumar ske visokogradnje u Bosni i Hercegovini. Šum. list 1915., s. 84 112.

Gorničić Polaček: Izvadak iz željez ničkog poslovnog pravilnika kojim se vrednuje promet brzovoznom i teretnom robom. Šum. list 1917.

Tuzson, I. Polaček, D.: Štete od hras tove medljike na erarskom šumskom posjedu u Vinkovcima, Lippi i Gbdble u. Šum. list 1918., s. 105 118.

Polaček, D.: Obrana šuma. Jug. šuma, II, 37, Zagreb 1921., (ćirilica).

Polaček, D.: Saobraćajna sredstva i šumske zgrade u državnim šumama Gorskog kotara na području Kr. Direkcije šuma u Zagrebu. Šum. list 10 11, 1928., s. 420 430.

Polaček, D.: Ubio tri medvjeda. LRV 2, 1896., s. 20.

LITERATURA *** ŠL: 1887., s. 331; 1890., s. 375;

1891., s. 88; 1892., s. 279; 1893., s. 69; 1894., s. 430; 1895., s. 503; 1898., s. 290; 1905., s. 40; 1907., s. 425; 1909., s. 152; 1911., s. 116; 1913., s. 31, 439; 1914., s. 46; 1915., s. 293, 297; 1916., s. 316; 1917., s. 272; 1918., s. 189, 349; 1919., s. 116, 187; 1923., s. 253, 308.

*** Iskaz članova HSŠD. ŠL: 1908, 1915. *** Izvještaj JŠU o radu 1926/27. Zagreb

1927., s. 30, (Prilog ŠL). Ž.M.: Ing. Dragutin Polaček. In me

moriam. ŠL 12, 1928., s. 494. Borošič, / .: ŠIS, s. 22, 148. Kauders, A.: Šumarska bibliografija I,

s. 83 , 121, 138, 146.


106

*** Pov. šum. Hrvatske 1846 1976., s. 109, 176, 182, 271, 275, 367, 368, 370, 409.

Frković, A.: Bibliografija LRV 1892 1991., Zagreb 1993. s. 338, 432.

POLAK, Miloš, (Bjelovar, 16.IV. 1957.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Aleksandra. Roditelji su mu prosvjetni djelatnici: otac pro-fesor, a majka n a s t a v n i c a . Završ io je gimnaziju u Bjelovaru i studirao šumarstvo na SF u Zagrebu. Diplomirao je 16.VII.1984. iz predmeta šumske komunikacije. Napisao je i obranio diplomski rad naslova “Primarno otvaranje gospodarske jedinice Belevine”.

God. 1994. radio je kao taksator pri UŠ Bjelovar.

POLAK, Velimir, iz Jasenovca, rod. 16.VIII.1890., šum. inženjer, šumarski savjetnik.

Šumarstvo je studirao na Šum. akademiji u Zagrebu u trajanju četiri godine. Apsolvirao je 1914.

Uz priznanje vojne službe u trajanju od 4 godine, imenovan je 20.XII.1918., privremenim kotarskim šumarom, a zatim i privremenim šumarskim povjerenikom kod Kotarske oblasti u Sv. Ivanu Zelini. Državni stručni ispit položio je 1920. i imenovan je šumarskim natpovjerenikom kod iste oblasti, kod koje je 1923. postavljen za šum. nadzornika. U istom svojstvu premješten je 1924. u Viroviticu. Godine 1925. postavljen je za šum. savjetnika pri Šum. upravi u Gospiću i u tom svojstvu premješten u Viroviticu, zatim u Jasenovac, te za kotarskog šum. referenta u Vrbovsko. Od 1926. do 1933., kao šum. savjetnik, upravitelj je Šum. uprave u Jasenovcu. God. 1933. premješten je za upravitelja državne Šumarije Karlovac, gdje je kao šum. nadzornik i upravitelj umirovljen 1941. godine.

Bio je član JŠU i od 1940. HŠD.

LITERATURA *** ŠL: 1919., s. 54, 55; 1920., s. 238;

1921, s. 210, 219; 1923., s. 189; 1924., s. 319; 1925., s. 342, 630; 1926., s. 400, 615, 666; 1929., s. 303; 1932., s. 637; 1933., s. 158; 1934., s. 363; 1938., s. 533; 1940., s. 269; 1941., s. 330.

*** Izvještaj JŠU o radu 1926/1927. Zagreb 1927., s. 30, (Prilog ŠL).

Borošić, /.: ŠIS, s. 4, 41, 91, 148.

POLANSKT, Vojko, (Čakovec, 24.V. 1928.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Aleksandrov . Hrva t ske nac iona lnos t i . Rea lnu gimnaziju završio je u Zagrebu 1947. godine. Šumarstvo je diplomirao na Poljoprivredno - šum. fakultetu u Zagrebu, 31.1.1951. godine.

POLANSKT Željko, (Zagreb, 9.XII. 1954.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Vojka, dipl. ing. šumarstva. Hrvatske narodnosti i državljanstva. Gimnaziju je završio 1974. i upisao šumarstvo. Diplomirao je 9.X.1984. iz fitocenologije, obranivši rad “Ve-getacijske osobine i struktura trajne plohe u Kotaršumi, Šumarija Petrinja”.

POLENKIĆ, Darko, (Slav. Brod, 5.II. 1958.)t dipl. ing. šumarstva.

Šumarstvo je studirao na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu 20.IV.1982.

POLIC, Anton, (Sunger, Mrkopalj, 8.1.1938.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Josipa i Ivke r. Šporer . Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio šumski radnik, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Sungeru 1949., a srednju u Delnicama, maturiravši na realnoj gimnaziji 1957. god.

Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno-šum. fakultetu na ŠG odje-


107

lu. Diplomirao je na osamostaljenom Šum. fakultetu 31.X.1962. godine.

Kako je bio stipendist ŠG Delnice, krajem 1962. zapošljava se kao pripravnik u Šumariji Gerovo, gdje radi do 1.IV.1963., kad odlazi na odsluženje vojnog roka. Vrativši se u ŠG Delnice, raspoređen je u Pogon transporta i mehanizacije, gdje ostaje 20 godina - prve tri godine kao zamjenik upravitelja, a preostalih 17 kao upravitelj pogona. U to vrijeme njegovom je zaslugom razvijena vrlo dobra suradnja sa Slovenijom (prof. dr. Kri-vec), a zatim sa Katedrom za isko-rišćivanje šuma Šum. fakulteta u Zagrebu čiji su studenti redovito svake godine posjećivali Lučice, stičući praktična znanja o korišćenju šumskih transportnih sredstava i mehanizacije.

Uz uvođenje, za ono vrijeme, najmodernijih transportnih vozila, Pogon Transporta ŠG Delnice usluge prijevoza drvnih sortimenata obavljao je ne samo za matično gospodarstvo nego i za susjedna, pa i u Sloveniji, ostvarujući tako potrebna financijska sredstva ne samo za egzistenciju svojih stotinjak zaposlenika nego i za obnovu voznoga parka i proširenje djelatnosti. Tako je potkraj osamdesetih godina u krugu Pogona u Lučicama izgrađena vlastita benzinska

crpka, manja mehanička radionica i stanica za tehnički pregled vozila.

Nakon dva desetljeća rada u Transportu, 1993. premješten je u RZ Zajedničkih službi ŠG Delnice, gdje nepunu godinu dana vodi Odjel za is-korišćivanje šuma. Nakon toga od- laži u Klanu, radeći na poslovima is-korišćivanja šuma i za Šumariju Klana i za Šumariju Rijeka.

Ustrojem JP “Hrvatske šume” p.o. Zagreb - UŠ Delnice, 1991. imenovan je revirnikom Šumarije Klana, a 1995. odlazi u invalidsku mirovinu.

Član je HŠD. Živi u Viškovu kod Rijeke.

LITERATURA Klepac, D.: Iz šum. povijesti Gorskoga

kot..., Zagreb 1997., s. 209, 231. *** SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 691.

POLIMAC, Golub, vid. 3. knjiga, s. 362.

POLIMAC, Mirjana, mr. s e , dipl. ing. šumarstva.

Poslijediplomski studij završila je na Šum. fakultetu u Zagrebu iz područja silvikulture. Magistarski rad “Istraživanja strukturnih osobina i njege proredom kitnjakovih šuma na području Dilja” obranila je 19.XII. 1996. godine.

Zaposlena je (1994.) u Odjelu za uređivanje šuma Uprave šuma Osijek kao stručni suradnik.

POLKOVNIKOV, Fedor, iz Poljske, dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Gospodarsko-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao škol. god. 1928.-29., a diplomirao 22.VI.1931.

Prema pronađenim podacima, 1932. nalazio se u Han-Pijesku (BiH); god. 1941., kao šum. vježbenik, pre-


108

mješten je iz državne Šumarije u Vla-senici (BiH) k Ravnateljstvu Križeva-čke imovne općine u Bjelovaru, a 1943., u istom svojstvu, najprije Ravnateljstvu šuma u Zagrebu, a zatim Kotarskoj oblasti u Sv. Ivanu Zelini. G. 1954. bio je u Šumariji Benkovac.

Od 1932. č lan je JŠU, a za vrijeme NDH član HŠD.

LITERATURA *** ŠL: 1932., s. 317; 1941., s. 404;

1943., s. 24, 128, 188; 1954., s. 530. Borosić, J.: SIS, s. 7. ***ŠN, s. 356; SŠN 2, 1998., s. 683.

POLOŠKI, Vladimir, (Đakovo, 11.V. 1948.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Stjepana, zanimanjem obrtnika. Hrvatske nacionalnosti. Gimnaziju je završio u Đakovu 1968. god. i upisao se na Šum. fakultet u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu 21.XII. 1972. godine.

Godine 1994. bio je šef Komercijalnog odjela UŠ Osijek.

LITERATURA ***ŠL 1 2, 1995., s. 59. *** SŠN 2, Zagreb 1998., s. 694.

POLOVIĆ, Pavao, iz Bukovlja, Vojnić, šum. inženjer, šum. nadsavjetnik.

Šumarstvo je studirao na Šum. akademiji u Zagrebu. Apsolvirao je 1912. Odmah je imenovan privremenim šum. vježbenikom kod Slunjske imovne općine. Kao ispitani šumar imenovan je 1919. kotarskim šumarom kod Kotarske oblasti u Gračacu, zatim i šum. povjerenikom, 1920. šum. inženjerom, a 1921. šum. nad in-ženjerom i upravi te l jem državne Šumarije u Plitvičkom Ljeskovcu, gdje se nalazio i 1923. God. 1927. premješ ten je u Delnice za upravi te l ja Šumske uprave u Sv. Roku, gdje je unaprijeđen za šum. savjetnika, a

1928. za šum. nadsavjetnika. Umro je 1929. godine. Ostali

podaci nisu nam poznati. Bio je član JŠU.

LITERATURA *** ŠL: 1912., s. 346; 1919., 54, 55;

1920., s. 163; 1921., s. 208 1923., s. 630, 1925., s. 210, 555, 630; 1927., s. 262; 1928., s. 324.

*** Izvještaj JŠU o radu 1926/27., Zagreb 1927., s. 30, (Prilog ŠL).

Borošić, /.: ŠIS, s. 4. ***ŠN, s. 103; SŠN 2, 1998., s. 124.

POLJAK, Nenad, (Zagreb, 29.IX. 1957.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Milana, zanimanjen službenika. Hrvatske nacionalnosti. Zavr-šivši gimnaziju u Zagrebu 1977. godine, upisao se na studij šumarstva na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 21.V.1982. godine.

Zaposlen je u Šumariji Pokup-sko, Uprava šuma Sisak (1994.).

LITERATURA *** ŠL 1 2, 1995., 65. *** SŠN 2, Zagreb 1998., s. 696.

POMPER, Ivica, (Križevci, 22 .1 . 1970.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Mirka, zanimanjem ekonomiste. Hrvatske narodnosti i državljanstva.

Matur i rao je na e lekt ro tehničkoj školi 1989.g., a diplomirao na Šum. fakultetu u Zagrebu 14.VII. 1995. godine.

POPIĆ, Ivan, (Otok, Vinkovci, 24.IX. 1953.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Ivana i Kate Spajić. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je zanimanjem bio obućar, a majka domaćica. Osnovnu je školu završio u Otoku 1968., a srednju u Vinkovcima. Maturirao je na Gimnaziji “M. A. Reljković” 1972.


109

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu, gdje je i diplomirao 1977.g. Na istom fakultetu studira i poslijediplomski studij iz područja silvikulture.

Zaposlen je na radnome mjestu pomoćnika upravitelja Šumarije Otok, Uprava šuma Vinkovci.

Član je Društva inženjera i tehničara Hrvatske, odnosno HŠD.


POPIJAČ, Marina, vid. Balenović, 1. knjiga, s. 42.

POPLAVSKT, Većes lav , rod. 30. III.1900. godine u Rusiji, dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Gospodarsko-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je šumarstvo škol.g. 1926.-27., a diplomirao 10.X.1929.

Zaposlen je 17.XI.1930. kao činovnički pripravnik kod Banske uprave Banja Luka. Državni stručni ispit položio je 1933., a naredne god. unaprijeđen je za šum. pristava i premješten u Srbiju, najprije k Direkciji

šuma Aleksinac, a kasnije Direkciji šuma u Nišu, gdje je 1938. unaprijeđen za višeg šum. pristava. Tu se nalazio i 1939. godine.

Prema nepotpunim podacima, godine 1939. objavio je članak u Šum. listu, a kasnije je suradnik i u Šum. pregledu.

Poslije II. svj. rata radio je u Makedoniji.

Bio je član JŠU.

RADOVI

Izlučivanje aaatojina pomoću prim jernih pruga. ŠL 1939., s. 619 634.

Sostojba na šumskiot fond i osnovnite zadaci vo obnova na Sumite vo NR Makedonija. Šum. pregled 3, 1953., s. 17 32, 4 tabl.

Za stopanskoto razdelenie na Sumite. Ibid., 1, 1954., s. 35 59.

LITERATURA *** Izvještaj JŠU o radu 1926. /27. ,

Zagreb 1927., s. 33, (Prilog ŠL). ***ŠL: 1933., s. 492; 1934., s. 363, 589:

1938., s. 533; 1939., s. 511. Borošić, J.: ŠIS, s. 7, 64, 113, 148. Kauders, A. : Šum. bibliogr. I, s. 126;

II., s. 189, 430. ***ŠN, s. 355; SŠN 2, 1998., s. 682. *** Povij. šumar. Hrv., 1976., s. 413.

POPOV, ALEKSANDROV, Arsen, iz Izvora (Bugarska), dipl. ing. šum.

Apsolvirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu škol. god. 1943.-44., a diplomirao 1.VIII.1946.

POPOV, Hris to , iz Karlova, Bugarska, šum. inženjer.

Šumarstvo je studirao na Šumarskoj akademiji u Zagrebu u trajanju tri godine. Apsolvirao je 1905. godine.


110

Prema pronađenim podacima, radio je u šumarstvu u Bugarskoj. God. 1915. bio je šumar u Karlovu, a 1935. oblasni šum. inspektor u Plov-divu. Iako Bugarin, bio je član HSŠD, suradivano je sa hrvatskim šumarima i organizirao ekskurziju u Bugarsku.

LITERATURA *** Iskaz članova HSŠD. ŠL 1915. Borošić, J.: SIS, s. 3 ***ŠN, s. 102; SŠN 2, 1998., s. 123. Neidhardt, N.: S puta kroz Bugarsku. ŠL

11, 1935., s. 483 488.

POPOVIC, Caslav, rod. u Rajevom Selu 2 6 . X I . 1 9 0 3 . , d ip l . ing. šumarstva, viši stručni savjetnik.

Diplomirao je šumarstvo na Poljoprivredno šum. fakultetu u Beogradu 1928. Nakon diplomiranja pa sve do rata (1941.) službovao je u Direkciji za održavanje pruge Vinkovci, Direkciji šuma Brodske imovne općine, šumarijama Rajevo Selo i Novska, Direkciji šuma Vinkovci i Novi Sad. Od 1941. do 1944. zaposlen je u aran-delovačkoj šumariji u Srbiji i u Direkciji šuma Beograd. Nakon rata nalazio se na nekoliko istaknutih funkcija, od kojih pripominjemo Ministarstvo šuma NR Srbije. Od 1948. do 1952., uz o s t a l o , n a l a z i o se u Savetu za pol joprivredu i šumars tvo Vlade FNRj, a nakon toga direktor je u Dvo

godišnjoj šum. školi u Beogradu. Od 1955. do odlaska u mirovinu 1965. radio je kao viši stručni savjetnik u Institutu za šumarstvo i industriju za preradu drveta u Beogradu.

Posebno se bavio uređivanjem i melioracijom šuma, problemima lovstva i obrazovanjem kadrova. Napisao je i objavio desetak stručnih radova.

Bio je predsjednik Društva IT-SID Beograd. Uz više diploma i zahvalnica primio je povelju u povodu 25 godina SIT Srbije i povelju zaslužnog člana ITSID.

LITERATURA *** ŠL: 1932., s. 487; 1935., s. 533;

1936., s. 457; 1937., s. 495; 1938., s. 45; 1939., s. 595.; 1940., s. 188.

Borošić, l: ŠIS, s. 11, 66, 104. *** Zbornik o stotoj obljetnici šumarstva

jugoist. Slavonije. Vinkovci Slav. Brod 1974., s. 538, 542, 548.

***Šum. enciklopedija 3, 1987., s. 12.

POPOVIC, Dušan, iz Beočina, Srijem, šumarski nadsavjetnik.


Radio je od 1897. do 1925. kod Petrovaradinske imovne općine, najprije kao šum. vježbenik kod kot. Šumarije u Moroviću, Klenku i Kupinovu, zatim kao kotarski šumar i nad-šumar. God. 1919. postavljen je za šumarnika, 1922. za nadšumarnika, a 1923. za šum. nadsavjetnika kod Gospodarstvenog ureda u Mitrovici. God. 1925. postavljen je za direktora Direkcije šuma u Apatinu (Vojvodina), a 1926. vraćen je k Direkciji šuma Petrovaradinske imovne općine u Srem. Mitrovici, gdje se u svojstvu šum. nadsavjetnika nalazio i 1927. Iste godine umro je u Apatinu kao umirovljeni direktor.

Bio je član HSŠD od 1896. i kasnije JŠU.


111

LITERATURA *** ŠL: 1899., s. 147; 1900., s. 324;

1905., s. 130; 1919., s. 314; 1922., s. 38; 1923., s. 190; 1925., s. 136; 1926., s. 145, 456; 1927., s. 263.

*** Iskaz članova HSŠD. ŠL: 1897., 1908., 1915.

*** Izvještaj JŠU o radu za 1926/27., Zagreb 1927., s. 15, 30, (Prilog ŠL).

Borošić, /.: ŠIS, s. 19, 148. ***ŠN, s. 53; SŠN 1, 1998., s. 143.

POPOVIĆ, Ilija iz Jasenaša kod Virovitice, dipl. ing. šumarstva.

Šumarstvo je studirao na Poljo-priv. - šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1929.-30., a diplomirao 22.VI.1931.

Prema pronađenim podacima, radio je u šum. službi na području BiH. God. 1937. postavljen je za šum. pristava kod Šum. uprave u Travniku, a 1940. premješten je Ravnateljstvu Banovinskih šuma u Mostaru.

U Šum. listu objavio je članak iz područja šumarske uprave (1940., s. 497-502.).

Poginuo je u Jadovnu 1941.

LITERATURA Borošić, /.: ŠIS, s. 7, 148. *** ŠL: 1937., s. 696; 1940., s. 189;

1947., s. 172. Kauders, A.: Šum. bibliogr. I, s. 170. ***ŠN, s. 356; SŠN 2, 1998., s. 683.

POPOVIĆ, Mirjana, (Koska, Našice, 6.XI.1929.), dipl. ing. šumarstva.

Kći Radoslava, srpske nacionalnosti. Realnu gimnaziju završila je u Zagrebu 1950., a na Šum. fakul-tetu u Zagrebu diplomirala je 16.IX. 1954. godine.

Čitav radni vijek provela je na radu u Upravi Grada Zagreba , u Urbanističkom odjelu, na planiranju zelenih površina Grada Zagreba.

Živi u Zagrebu.

POPOVIĆ, Nikola, iz Vojnića, rod. 7.VIII.1894., dipl. ing. šumarstva, viši šumarski savjetnik.

Šumarstvo je započeo studirati na Šum. akademiji, koja je škol.g. 1919.-20. prerasla u Gospodarsko-šum. fakultet u Zagrebu. Diplomirao je u prvoj generaciji studenata 25. X.1920. godine.

Zaposlio se 1.XII.1920. kad je imenovan privremenim šumarskim povjerenikom kod političke uprave u Hrvatskoj i Slavoniji. Stručni državni ispit položio je u Zagrebu 1921., a 1922. godine radio je kao šumarski povjerenik kod Kotarskog načelstva u Irigu, (Srijem). Sljedeće godine postavljen je za šum. natpovjerenika kod Županijske oblasti u Osijeku, a zatim za šum. inženjera kod Direkcije šuma u Apatinu (Vojvodina). Kod iste direkcije radio je u šumskim upravama u Doroslovu, kao šum. nadin-ženjer, i u Deliblatu, kao šumarski savjetnik i šef uprave. God. 1931. premješten je Kotarskom načelstvu u Brčko (BiH) za šum. savjetnika i referenta.

Od 1933. do 1940. radio je kod Direkcije šuma na Sušaku, najprije kao upravitelj Šum. uprave Novi Vinodolski, a zatim kao viši savjetnik u direkciji. Nakon toga premješten je za višeg šum. savjetnika u Odelenju za upravu državnih šuma Ministarstva šuma i rudnika u Beogradu.

Ostali podaci o kretanju u službi nisu nam poznati.

Bio je član JŠU od 1922. godine.

LITERATURA *** ŠL: 1920., s. 369; 1922., s. 341;

1923., s. 256, 567; 1925., s. 455; 1926., s. 614; 1927., s. 433; 1929., s. 513; 1931., s. 347; 1934., s. 532; 1938., s. 533; 1940., s. 53, 611.

*** Izvještaj JŠU o radu 1926/27., Za greb 1927., s. 30, (Prilog ŠL).

Borošić, /.: ŠIS, s. 5, 43, 93, 148 ***ŠN, s. 353; SŠN 2, 1998., s. 681.


112

POPOVIĆ, Paja, (Vojnić, 26.VI. 1882. - Karlovac, 6.V.1940.), ing. šumarstva, šumarski inspektor.


Dne 26.V.1905. imenovan je privremenim šum. vježbenikom kod Kotarske oblasti u Vrbovskom, gdje je 1909. imenovan kotar. šumarom. Državni ispit položio je 1908. u Zagrebu. Od 1912. do 1918., kao kot. šumar, radio je u Gračacu, Slatini, Lud-bregu, Karlovcu, Jastrebarskom i Sv. Ivanu Zelini. God. 1919. imenovan je šum. nadpovjerenikom, a 1920. šum. nadzornikom kod političke uprave u Hrv. i Slavoniji. Od 1921. nalazio se kod Šum. odsjeka u Zagrebu, a 1922. postavljen je za šum. savjetnika kod Direkcije šuma u Zagrebu. Od 1922. do 1925. radio je u Karlovcu kao u-pravitelj Šumske uprave i kao šumarski referent kod Primorsko - krajiške oblasti. Nakon toga premješten je za šefa inspektorata na Cetinju (Crna Gora). God. 1926. premješten je kotarskom poglavarstvu u Irig (Vojvodina), gdje je unaprijeđen za šum. nadsavje tn ika . Slijedi premješta j (1930.) Banskoj upravi Dunavske banovine u Novom Sadu, gdje je unaprijeđen za šum. inspektora i šefa Šum. odsjeka. U tom svojstvu umirovljen je 1939. godine.

God. 1937. primljen je za člana JŠU. Iste godine na društvenoj skupštini u Novom Sadu održao je predavanje “Odnošaji i važnost šumarstva u Dunav. banovini”, (ŠL 1938., s. 178-193.).

Odlikovan je Ordenom Sv. Save 4. reda (1923.).

LITERATURA *** ŠL: 1905., s. 276; 1909., s. 478;

1912., s. 194, 409; 1914., s. 109, 320; 1916., s. 59; 1917., s. 188; 1918., s. 238; 1919., s. 55; 1920., s. 369; 1921., s. 210; 1922., s. 424, 849; 1923., s. 253., s. 1925., s. 54, 556; 1926., s. 343; 1927., s. 319; 1930., s. 98; 1935., s. 352; 1937., s. 608; 1939., s. 597.

Borošić, l: ŠIS, s. 3, 60, 83, 148. Kauders, A.: Šum. bibliogr. I, s. 212. ***ŠN, s. 102; SŠN 2, 1998., s. 123. *** Povij. šum. Hrvatske 1846 1976.,

Zagreb 1976., s. 320, 379, 413. *** HŠD 1846 1996., s. 154, 213.

POPOVIĆ, Ruža, (Varaždin, 7.II. 1954.), dipl. ing. šumarstva.

Kći Dragoljuba. Srpske nacionalnosti. Gimnaziju je završila u Varaždinu 1974. i upisala se na Šumarski fakultet u Zagrebu, gdje je diplomirala 20.VII.1980. godine na ŠG odjelu.

POPOVIĆ, Stevan, (Kotor, Crna Gora, 22.III.1926.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Jovana, zanimanjem mehaničara iz Cetinja. Crnogorac po nacionalnosti. Gimnaziju je završio na Cetinju 1948., a šumarstvo je studirao na Poljoprivredno - šum. fakultetu u Zagrebu, gdje je i diplomirao 13.XI. 1953. godine na ŠG odsjeku.

Pronašli smo podatak da se u praksi bavio uzgajanjem šuma, pa je, interesirajući se za probleme iz te oblasti, godinu dana proveo u Zavodu za uzgajanje šuma Poljoprivredno-šum. fakulteta u Zagrebu.


113

POPOVIC, Veljko, (Kopito, Danilov-grad, Crna Gora, 15.VIII.1927.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Jagoša, zanimanjem poljodjelca i majke domaćice. Realnu gimnaziju završio je u Podgorici 1948., a šumarstvo na Šum. fakultetu u Zagrebu, gdje je diplomirao 23.VI.1954. god. na Šum.-gospodarskom odsjeku.


PORDAN, Josip, vid. 3. knjigu, s. 362-363.

PORIĆ, Anica, vid. pod GOLEM, 2. knjiga, s. 37-38.

PORŠINSKT, Tomislav, (Zagreb, 8. IV.1971.)., dipl. ing. šumarstva, mladi asistent na Šum. fakultetu u Zagrebu.

Potječe iz obitelji prosvjetnih djelatnika: otac Marijan mu je zanimanjem profesor. Osnovnu je školu pohađao u Petrinji, a srednju elektrotehničku završio je u Sisku 1989. god.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu i diplomirao 3.V.1995. na Šum. odsjeku iz dendrometrije. Obranio je diplomski rad pod naslovom “Dendrokronološka analiza debljin-skog rasta hrasta lužnjaka u odjelu 9. g.j. Vučjak - Tješnjak”. Kao vrstan student dobiva Rektorovu nagradu i zapošljava se (1995.), kao stručni suradnik, na Katedri za iskorišćivanje šuma Šum. fakulteta u Zagrebu, te je odmah primljen za znans tvenoga novaka. Poslijediplomski studij iz iskorišćivanja šuma upisao je 1996. god. na istom fakultetu.

Kao mladi asistent sudjeluje u istraživačkim projektima svoga zavoda. Glavno mu je područje znanstvenoga rada problematika učinkovitosti traktora na privlačenju i izvo-

ženju drva. Rezul ta te istraživanja objavio je u desetak radova.

Član je HŠD, Hrv. ekol. društva, HLS i Društva sveuč. nastavnika i ostalih znanstvenika.

LITERATURA *** SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 368, 406

407 (s popisom radova), 675, 702.

POSAVAC, Tatjana, vid. pod FA-LETAR, Dodatak 5. knjizi.

POSAVČEVIĆ, Dinko, (Hrvatska Kostajnica, 2.VI.1957. - Zagreb, 2.VI. 1985.), dipl. ing. šumarstva.

Djetinstvo je proveo u Hrv. Kostajnici, a 1964. god. s roditeljima odlazi u Novu Gradišku, gdje završava osnovnu školu i gimnaziju.

God. 1977. upisuje se na Šum. fakultet u Zagrebu i diplomira 8.VII. 1982. na ŠG odjelu.

Zaposlio se u Službi uređivanja šuma ŠG “Josip Kozarac” u Novoj Gradiški, poslije odsluženoga vojnog roka. Osam mjeseci nakon toga saznaje da boluje od opake bolesti (rak), ali se ne predaje nego upisuje poslijediplomski studij iz uzgajanja šuma na Šum. fakultetu u Zagrebu. Bolest unatoč tomu brzo napreduje i savladava ga na njegov 28. rođendan.

U svojoj okolini bio je cijenjen i omiljen. Volio je prirodu: bio je član planinarskih društava “Velebit” u Zagrebu i “Psunj” u Novoj Gradiški. Prošao je Velebitski planinarski put i osvojio Triglav.

LITERATURA Kolektiv ŠG Nova Gradiška: Dinko

Posavčević, dipl. inž. šumarstva, Nekrolog. SL 11 12/85., s. 620.

*** SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 697.

POSAVEC, Karlo, vid. 3. knjiga, s. 363-365.


114

POSAVEC, Stjepan, vid. 3. knjiga, s. 365.

POSLONČEC, Davor, (Krapina, 20. III.1965.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Zdenka, dipl. oec. i Anice, službenice. Hrvat, katoličke vjeroispovijesti. Školovao se u Krapini: osnovnu završio je 1980., a COUO Krapina 1984. godine.

Šumarstvo je diplomirao na Šum. fakul te tu u Zagrebu 13.VI. 1990., sa temom diplomskog rada: “Šumska vegetacija Macelja s posebnim osvrtom na acidofilne šume hrasta kitnjaka”, znanstveno područje šumarska fitocenologija.

Od 4.V.1992. do 15.V.1993., odradio je pr ipravnički staž u JP “Hrvatske šume”, Uprava šuma Zagreb, Odjel za uređivanje šuma. Zatim dobiva stalno zaposlenje u Šumariji Donja Stubica, iste šumske uprave.

LITERATURA ***ŠL 1 2, 1995., s. 64. ***Časop. “HŠ" 17, 1998., s. 18 19. *** SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 700.

POŠTA, Damir, (Koprivnica, 29.V. 1968.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Alojza, zanimanjem računovođe. Hrvatske nac ionalnos t i i državljanstva. Osnovnu i srednju ekonomsku školu završio je u Koprivnici. Maturirao je škol.g. 1987.-88.

Šumarstvo je studirao na Šumarskom fakul te tu Sveučil iš ta u Zagrebu. Diplomirao je 24.1.1995. iz područja iskorišćivanja šuma. Izradio je diplomski rad naslova “Stanje normalizacije šumskih proizvoda u Hrvatskoj”.

POŠTENJAK, Karmelo, dr. s e , vid. 3. knjiga., s. 366-369.

POTKONJAK, Milan, rod. u Jošani-ma, Korenica, 21.XI.1907., dipl. ing. šumarstva, red. sveuč. prof. u Sarajevu.

Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno - šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao 11.11.1932. godine.

Zaposlio se u šumarskoj operativi: radio je kod “Šipada” u Oštrelju i u direkcijama šuma u Vinkovcima i u Tuzli (1933.-1946.). Od 1946. do 1950. upravitelj je ŠIP-a u Zavido- vićima i “ Š i p a d a ” u Sa ra jevu , n a č e l - n i k zemaljske uprave drvne industrije i pomoćnik ministra drvne ind. NR BiH te pomoćnik min is t ra šumars tva FNRJ.

Od 1950. izabran je za izvanrednog, a zatim i redovitog profesora Poljoprivredno-šum., a od 1962. Ma-šinskoga fakulteta u Sarajevu. Osnovao je Drvno- industrijski odsjek na Šum. fakultetu (1959.) i predavao kolegij pilanska prerada drveta, furniri i šperovano drvo. Nakon prelaska odsjeka na Mašinski fakultet (1962.), osnovao je Zavod za tehnol. drv. i njime rukovodio do umirovljenja (1977.)

Uz redovnu nastavu bio je u tijeku radnog vijeka šef odsjeka, prodekan, predsjednik fakultetskog savjeta i prorektor Univerziteta u Sarajevu. Bio je vrlo aktivan u stručno-društvenim organizacijama. Počasni


115

je član Saveza ITŠID, bivše Jugoslavije.

Napisao je i objavio veći broj radova pretežito iz područja drvne industrije i drvne tehnologije.

Nositelj je više odlikovanja i dobitnik 2 7 - j u l s k e nag rade BIH (1963).

LITERATURA *** ŠL: 1938., s. 533; 1941., s. 18, 45;

1942., s. 270. Borošić, J.: s. 8, 149. Kauders, A.: Šum. bibliografija II.

Zagreb 1958., s. 144, 189, 430. ***ŠN, s. 357, 595: SŠN 2, s. 683. *** Zbornik o stotoj obljetnici šumarstva

jugoist. Slavonije. Vinkovci Slav. Brod 1974., s. 547.

***ŠE 3, 1987., s. 22.

POTNAR, Franjo, (Podgorač, Našice, 12.X. 1946.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Đure i Agice r. Katruša. Hrvat, katolik. Osnovnu školu završio je u Podgoraču 1960., a Drvnopre-radiv. tehničku školu u Virovitici 1965. godine.

Šumarstvo je diplomirao na ŠG odsjeku Šum. fakult. u Zagrebu 1972.

Prvih pet godina službe odradio je u Šumariji Kloštar Podravski kao re feren t r a sadn ičke proizvodnje. Slijedećih sedam godina radi u ŠG Koprivnica kao taksator, a posljednjih dvanaest godina nalazi se na radnome mjestu samostalnog taksa tora pri Upravi šuma Bjelovar.

Za devetnaest godina rada na taksatorskim poslovima izradio je tridesetak osnova gospodarenja i desetak programa.

LITERATURA ***ŠL 1 2, 1995., s. 61. *** Sto godina šumarstva Bilogorsko

podrav. regije. Bjelovar 1974., s. 480. *** SŠN 2, 1998., s. 694 (Podnar!).

POTOČIĆ, Zvonimir, (Fuka, Dubrava, Vrbovec, 20.1. 1912.), dipl. ing. šumarstva, dr. s e , red. sveuč. profesor, šumarski stručnjak i leksikograf.

Maturirao je u Zagrebu 1931.g. Šumarstvo je studirao na Poljo

privredno - šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 10.X.1935. godine.

Od 1937. do 1951. radio je u šumarskoj operativi i upravi na području BiH (Tuzla, Busovača, Mostar, Travnik), u Belju, u Slavoniji (Stari Mika-novci, Osijek), u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, Planskoj komisiji i Upravi za unapređenje proizvodnje NR Hrvatske.

Drugi dio svoga radnog vijeka proveo je u visokoškolskoj nastavi: od 1951. radio je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a od 1958.g. do u-mirovljenja (1974.) na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Naime, na Šumarskom je fakul te tu doktor i rao 1956. i habilitirao 1957. godine te je izabran za docenta (1958.). Od 1962. izvanredni je, a od 1972. redoviti profesor ekonomike šumarstva, drvne industrije i trgovine drvom.

Na Poljoprivrednom - šum. fakultetu predavao je (od 1949.) planiranje šumarstva, upotrebu drva i političku ekonomiju. Ekonomiku šumarstva predavao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu (1952.-


116

1961.), na Visokoj privrednoj školi u Zagrebu (od 1958.), Ekonomskom fakul. u Osijeku (1963. - 1980.) te u centrima za ekonomski studij u Varaždinu, Banja Luci i Tuzli.

Istraživao je i formulirao zakon vrijednosti i druge političko-ekonom-ske kategorije u šumskoj proizvodnji.

Povrh toga obavio je golem posao glavnog urednika prvog izdanja (poslije A. Ugrenovića, 1958.) i drugog izdanja “Šumarske enciklopedije JLZ” i time zadužio hrvatsko i svjetsko šumarstvo.

Bio je vrlo aktivan u stručno-društvenim organizacijama. U razdoblju od 1950. do 1962. bio je odbornik, a neko vrijeme i tajnik Šum. društva, zat im, bio je predsjednik Saveza ITŠID Hrvatske (1964. - 66.) i urednik Šum. lista (1965. - 69.) te predsjednik Zajednice šumarskih fakulteta SFRJ (1968.-71.).

Nakon umirovljenja, do 1993., zabilježena je njegova aktivnost u radu društvenih sjednica i skupština te u Šum. društvu Zagreb.

Suradnik Šum. lista bio je više od četrdeset godina (1949. -1990.).

Uredništvo HŠZ Leksikona izr a a v a posebnu zahvalnost za obilje podataka koje je objavio u Šum. enciklopediji prof. dr. se. Zvonimir Potočić sa suradnicima.

Za tako zaslužan rad primio je malo priznanja: 1976. primio je povelju i zlatnu medalju Saveza ITŠDI Hrvatske, a Znanstveno - nastavno vijeće Šum. fakulteta u Zagrebu dodijelilo mu je Počasnu diplomu (1985.) "za doprinos razvoju Šum. fakulteta”, (ŠL 1986., s. 111.). Ipak, glavno priznanje su njegove šumarske enciklopedije.

Zaslužni je i počasni član Saveza ITŠID Hrvatske i bivše Jugoslavije.

Umro je 31.XII.1999. godine.

VAŽNIJI RADOVI

Planiranje šumarstva. Šum. list 3 4, 5, 1949., s. 65 78.

Orijentacija šumske privrede u svijetu i kod nas. Ibid. 1952.

Problemi organizacije šumarske službe. I. kongres, Sarajevo 1952.

Tendencije kretanja udjela i strukture izvoza drveta. U publikaciji “Da li FNRJ postaje agrarno uvozna i industrijski izvozna zemlja”, Ekonomski fakultet, Zagreb 1953.

Metodologija izračunavanja narodnog dohotka u šumarstvu. Glavna komisija za plan, Zagreb 1953.

Šumarstvo Hrvatske. Jug. encikloped. Šumarstvo i drvna industrija Hrvatske.

Ekonomski institut NRH. Šumarstvo i drva industrija NRH u na

rodnoj privredi. Ekonomski pregled 1955. Potrošnja drveta u FNRJ. Drvna indus

trija Jugoslavije od 1945 1955. jubilarna edi čija, Zagreb 1956.

Proizvodnja i potrebe drveta u NRH kao elementi šumske privredne politike, (diser tacija). Zagreb 1956.

Neke političko ekonomske kategorije u šumarstvu. Ekonomsko financijski problemi šumarstva i drvne industrije FNRJ, Beograd 1956.

Prirodni i privredni uvjeti šumarstva Jugoslavije. Razvitak šumarstva i drvne in dustrije FNRJ 1945 1955, jubilarna edicija, Beograd 1956.

Ekonomski elementi organizacije šu marske službe. Stručno udruženje šumsko privrednih organizacija NRH.

Ekonomska problematika krša NRH. Savjetovanje o kršu FNRJ, Split 1957.

Zakon vrijednosti u šumarstvu. Zbornik radova Ekonomskog fakulteta, Zagreb 1958.

Zakonitosti u formiranju cijena drveta, (metodološko razmatranje) . Stručno savje tovanje o 100 god. šumarske nastave, Zagreb 1960.

Priroda i funkcija rente u šumskoj priv redi. Šum. list 9 10, 1961., s. 348 356.

Quelques tendances du mouvement economique dans la region du Karst en Yugoslavie. Potkomisija FAO za Mediteran, Dubrovnik 1962.


117

0 integraciji u šum. proizvodnji i in duatriji za preradu drva. Šum. list 9 10, 1965., s. 438 446.

Društveni rad od oslobođenja do danas. Šum. list 11 12, 1965., s. 583 594.

Političko ekonomska suština Barthine formule. Šum. list 11 12, 1971.

Šuma ekonomski fenomen. Ibid., 1 2, 1972., s. 31 39.

Neki privredno politički problemi šu marstva i drv. industrije. Šum. list 1972., s. 374 378.

Stvaranje i raspodjela viška vrijednosti u šumskoj proizvodnji Ibid., 3 4, 1972., s. 116 124.

Ekonomika. Ekonomska teorija. Šum sko zakonodavstvo. Porezi. Statistika. Agrarna reforma. U “Povij. šum. Hrv. 1846 1976.” s. 171 188, 200, Zagreb.

Ekonomika šumske privrede, (udžbe nik). Osijek 1977.

Privredna reforma u šumskoj proizvod nji. ŠL 9 10, 1989., s. 476 480.

Laudonov gaj. ŠL 3 5, 1990. s. 195 198. Više s t ručnih č l a n a k a u “Bi l tenu” ,

mjesečn. Šum. sekcije Poljopr. šum. komore Zagreb i ŠE.

LITERATURA Borošič, l: ŠIS, s. 9 (II. god.) *** ŠL: 1941., s. 18; 1942., s. 93, 335;

1943., s. 24; 1952., s. 132; 1953., s. 231; 1965., s. 593; 1976., s. 367.

Uredništvo: Društv. vijesti. Naš novi doktor. Šum. list 9 10, 1956., s. 331.

Kauders, A.: Šum. bibliogr. II, s. 189. ***ŠN, s. IX, X, XII, 180, 181, 233, 234,

257 260, 294, 303, 304, 306, 352, 358,382, 385, 386, 495, 594.

*** Sa sjednice Savjeta Šum. fakulteta u Zagrebu. Šum. list 1974., s. 435 436.

*** Povij. šumarstva Hrvatske 1846 1976., s. 1, 2, 12, 174, 177, 178, 184, 190, 261, 299, 307, 382, 384, 385, 388.

Piškorič, 0.: 25. obljetnica JLZ izd. Šum. enciklop. ŠL 1976., s. 548 551.

***ŠE 3, 1987., s. 26. *** HŠD 1846 1996, s. 248, 250, 251,

253, 255, 257, 271, 275 281, 283, 288, 289, 295, 299, 305, 307, 310, 314, 324, 329, 330, 342, 343, 351, 371, 379, 417, 421, 431, 440, 441 .

Maričevič, I.: Kazalo autora i strukt. sadržaja Šum. lista 1976 1995. ŠL 3 4, 1997., s. 182, 188.

*** SŠN, sv. 2, 1998., s. 289, 525, 527, 553 555, 653, 677; sv. 3, s. 92, 278 280, 324, 325, 332, 364.

POTOČNJAK, Ivan, rod. u Novom Vinodolskom 1847., prof. prirodnih znanosti na GSU u Križevcima.

God. 1874. premješten je iz Senja za profesora na GSU u Križevce. Do umirovljenja u kolovozu 1898. god. predavao je fiziku, mineralogiju, geologiju, zoologiju, botaniku, meteorologiju, klimatologiju, bolesti bilja i mikroskopiju. Bio je i učitelj tjelovježbe. Pod njegovim nadzorom obavljana su meteorološka opažanja u Postaji za meteorologiju na učilištu. 0-državao je i prirodopisne i meteorološke vježbe. Bio je predstojnik Pri-rodopisnog i fizikalnog kabineta.

Objavljivao je i knjige i udžbenike, a bio je i suradnik Sum. lista. Njegov je rad “Nauka o podneblju i zračnih pojavah” (1878.) medu prvima te vrste na hrvatskom jeziku.

Uređivao je povremeni križeva-čki časopis “Viestnik za gospodarstvo i šumarstvo” (1887. -„1890.), koji je izašao u 16 svezaka. Časopis je imao stručno-inform. karakter s počecima znanstv. pristupa, jer su objavljivani i “uspjesi vlastitog istraživanja”.

RADOVI

Posebni uzgoj bilja, (s Russijem). Sv. III., Zagreb 1887.

Nauka o podneblju i zračnih pojavah. Križevci, 1878.

Klimatologija. Korjenoplodke, crvotočine i goloplodke

u razvojnih dobah, koje su svim trim jednake. Izvješće o Kr. gosp. i šum. učilištu u Križevcih za godinu 1880/81.

Upliv prirodnih nauka na gospodarstvo i šumarstvo. Ibid. za 1885/86.


118

Drvojedka suzna (Merulius lacrimans, Schum.J. ŠL 1887., s. 407 419.

Čadika i crn bolesti naših kulturnih i šumskih hilina. Vjesnik za gospodar. i šum. Križevci 1890., s. 194 203.

Obris životinjstva, bilinstva i rudstva za obuku u ratarnicama. 1891.

Fizika i kemija za ratarnice i druge niže škole, (s Pexider, G.). Zagreb 1884., 1891.

LITERATURA ***ŠL: 1879., s. 157. *** Izvješće o Gosp. i šum. učilištu i ra

tarnici u Križevcima za škol.g. 1869/70. 1875/ 76., Zagreb 1876., s. 10, 11, 39, 66, 70.

*** Ibid., škol.g. 1896/97. Križevci 1897., s. 6, 40.

*** Spomenica o pedese tgodišn jem postojanju Višeg gosp. učilišta u Križevcu. Križevac 1910., s. 150.

Kauders, A.: Šum. bibl. I, s. 37, 50. ***ŠN, s. 42, 43. *** Spomenica PMF a 1874 1974. Za

greb 1974., s. 47, 218. *** Povijest šum. Hrv. 1846 1976., Za

greb 1976., s. 409. Husinec, R., Delić, P.: Gosp. i šum.

učilište u Križevcima. MH Križevci 1995., s. 29, 35, 49, 51 54, 103, 106.

*** SŠN 1, 1998., s. 84, 131, 168.

POTOČNJAK, Vjenceslav, (Novi Vinodolski , 1866. - Nova Gradiška, 19.XII.1918.), šumarnik.

Šumarstvo je apsolvirao 1889. na Gospodarsko - šum. učilištu u Križevcima.

Čitav radni vijek, ukupno 29. godina, bio je u službi kod Novogra-diške imovne općine, većinom kao u-pravitelj Šumarije Nova Gradiška, a posljednjih nekoliko godina kao kontrolni šumarnik.

Državni ispit položio je 1892. Bio je član HSŠD od 1896. god.

LITERATURA ***ŠL: 1892., s. 500; 1896., s. 152; 1898.,

s. 72; 1905., s. 462; 1908., s. 156; 1911., s. 350.

*** Iskaz član. HSŠD. ŠL 1897., 1915. UredništYo: Umrli. Vjenc. Potočnjak,

šumarnik. ŠL 1 2, 1919., s. 55 56. Borošić, l: ŠIS, s. 18, 149. ***ŠN, s. 51; SŠN 1, 1998., s. 143.

POŽAR, Berislav, (Karlovac, 28.VI. 1943., dipl. ing. šumarstva.

Sin Josipa i Marije r. Pekić. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio VKV strojar (bravar), a majka domaćica. Osnovnu je školu završio 1958., a srednju Šum. školu 1962. u Karlovcu^

Šumarstvo je studirao na ŠG odsjeku Šum. fakulteta u Zagrebu. Diplomirao je 1970. godine.

Nakon odsluženoga vojnog roka (1970./7L), zaposlio se 1971. u Dl "Gvozd” kao direktor proizvodnje Šper-ploča. Od 1972., do 1974. radio je u Dl “Udbina” kao rukovoditelj pilane i tehnički direktor, zatim od 1974. do 1984. u RO “Bor” Karlovac, najprije kao direktor, a nakon integracije sa Građevnim poduzećem “Tempo” Zagreb, kao direktor OOUR-a “Bor” - proizvodnja građevne stolarije.

God. 1984. prelazi na srednju Šum. školu u Karlovcu, u svojstvu predavača predmeta struke, gdje radi i 1997. kao predavač predmeta uzgajanje šuma.

Član je Udruženja šumarskih inženjera i tehničara, odnosno HŠD.


http://19.XII.1918

119

RADOVI

Arboretum zelena površina moga gra da. Šumarska škola Karlovac 1947 1997., (monografija), Karlovac 1997., s. 39 41 .

LITERATURA *** Šumarska škola Karlovac 1947

1997. (monografija). Karlovac 1997., s. 35, 39, 43, 64 68, 70, 83.

*** SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 693.

PRANJIĆ, Josip, (Kotor - Varoš, BiH, 14.VIII.1966.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Ilije. Prema nepotpunim podacima, srednju školu odgojno - obrazovno usmjerenje završio je 1985. godine, kad se upisao na Šumarski fakultet u Zagrebu gdje je diplomirao na ŠG odsjeku 7.II.1991.

PRANJIĆ, Ankica, (Sunja, Posavska Graduša, 7.III.1932.), dipl. ing. šumarstva, dr s e , redovna sveuč. profesorica, znanstvena savjetnica.

Osnovnu školu pohađala je u Letini, a gimnaziju u Sisku i Zagrebu. Maturirala je u Zagrebu 1952. Iste se godine upisala na SG odsjek Poljoprivredno - šumarskog fakulteta u Zagrebu. Apsolvirala je škol.g. 1955.-56., a diplomirala 14.X.1958.

Godine 1959. zaposlila se na Šumarskom fakultetu u Zagrebu u svojstvu asistenta iz znanstvene discipline dendrometrija s biometrikom. Vodila je vježbe iz više znanstvenih disciplina: dendrometrije, biometrike i mjerenja u drvnoj industriji. Škol.g. 1967.-68. uzima neplaćeni godišnji odmor i boravi godinu dana u SAD.

Magistrirala je 24.VI.1970. iz područja uređivanje šuma na temelju magistarskog rada pod naslovom “Sa-stojinske visinske krivulje hrasta lužnjaka”. Godine 1975. obranila je disertaciju pod naslovom “Odnos visinskog i debljinskog prirasta u sasto-jinama hrasta lužnjaka”.

Za docenta iz predmeta dendrometrija s biometrikom izabrana je 1976. godine, a u znanstveno zvanje znanstveni suradnik 1978. U znanstveno - nastavno zvanje izvanredni profesor izabrana je 1981. Iste godine postaje viši znanstveni suradnik.

U znanstveno - nastavno zvanje redoviti profesor, znanstveno područje šumarstvo, predmet dendrometrija i predmet biometrika izabrana je 1987.g. Služi se engleskim, francuskim i ruskim jezikom.

Završila je više seminara iz elektronske obrade podataka i programiranja.

Birana je u gotovo sva rukovodna tijela Šumarskog fakulteta. U-čestvovala je na šumarskim kongresima i simpozijima u zemlji i inozemstvu (Munchen 1967., Oslo 1976., Bukureš t 1978. , Brijuni 1985. , Rab 1986.).

Od 1977. pa sve do odlaska u mirovinu 1994. godine vodi nastavni i znans tven i r ad Ka t ed re za den-drometriju. U toj katedri izrađen je velik broj diplomskih radova pod rukovodstvom profesorice A. Pranjić. Pored toga njen doprinos na odgoju mladih znanstvenih kadrova posebno


120

dolazi do izražaja pri radu s budućim magistrima i doktorima znanosti.

Napisala je velik broj znanstvenih i stručnih radova, u kojima istražuje nove metode izmjere šuma, ras t i pr i ras t s taba la i sastoj ina. Izradila je znatan broj dvoulaznih i jednoulaznih tabl ica (regresijskog modela). Ukazala je na pogreške u inventuri šuma i njihov utjecaj na rezultate inventure. Metodom simuliranja izradila je modele rasta i prirasta hrasta lužnjaka. Dendrokronološkim istraživanjima upozorila je na zbivanja prirodnih pojava u prošlosti naših glavnih vrsta drveća.

Napisala je udžbenike iz dendrometrije i biometrike i niz uput-stava za vježbe i terensku nastavu za oba predmeta.

RADOVI

Znanstveni radovi Tablice drvnih masa za poljski jasen, (sa

B. Emrovićem i V. Glavačem). Zagreb 1962., s. 1 8.

Ovisnost drvne mase stabla o promjeru krošnje i visini. Šum. list 9 10, 1963., s. 364 366.

iber die Stammform der spitzblat trigen Esche in verschiedenen Auenwald gesellschaften des Savagebietes in Kroatien. Ztrich 1964., Schweiz. Z. Forstw. 3, s. 143 162.

Korelaciona analiza između prsnog promjera, promjera krošnje, visine i drvne mase stabala kod nekih tipova jelovih šuma i šuma poljskog jasena. Šum. list 1 2, 1965., s. 58 60.

Dvoulazne tablice za johu, (sa B. Emro vicem). Šumarsko tehnički priručnik, Zagreb 1966., s. 100 102.

Interpolirane Šurićeve jednoulazne tab lice za jelu smreku i bukvu. Šum. list 3 4, 1966., s. 185 212.

Dopunjene Spieckerove tarife za jedno dobne šume. Šumarsko tehnički priručnik, Zagreb 1966., s. 152 156.

A Nomogram for determining the stan dard deviation by means of range. M n c h e n

1967., IUFRO Congres Sect. 25. Sastojinske visinske krivulje hrasta

lužnjaka, (magistarski rad). Šum. fakultet Za greb, 1970., s. 1 30.

Sastojinske visinske krivulje hrasta luž njaka. ŠL 7 8, 1970., s. 201 220.

Korelaciona analiza između visinskog prirasta, visine, prsnog promjera i debljinskog prirasta u nekim sastojinama jele. ŠL 7 8, 1973., s. 261 274.

Analiza stabla na elektronskom racu naru, (sa. V. Hitrecom). Šum. list 5 6, 1976., s. 198 206.

Standard Height of pedunculate oak (Ouercus robur L.J. Oslo 1978., XVI IUFRO Congress, s 1 7.

Sistem of the forest inventorv in Yugosla via. IUFRO, Bukurešt 1978.

Standardne visinske krivulje i jednoulaz ne tablice za hrast lužnjak. Šum. list 7 8, 1979., s. 349 355.

Odnos visinskog i debljinskog prirasta u sastojinama hrasta lužnjaka. Glas. za šum. pokuse 20, Zagreb 1980., s. 5 92.

Hipotetski razvoj sastojina hrasta luž njaka. Glas. za šum. pokuse 23, Zagreb 1985., s. 1 23.

Oblični broj i dvoulazne tablice volu mena crnike (Ouercus ilexh.), (sa N. Lukićem). Glas. za šum. pokuse, Pos. izd. 2, Zagreb 1986., s. 169 177.

Širina goda glavnih vrsta drveta u G.J. Kalje, (s grupom autora). “Utjecaj ekoloških i gospodarskih činilaca na sušenje hrasta luž njaka u gospodarskoj jedinici »Kalje« ŠG Sisak”, ZIŠ, Zagreb 1986., s. 1 24.

Pouzdanost rezultata izmjere šuma. Glas za šum pokuse, Posebno izd. 3, Zagreb 1987., s. 161 176.

Praćenje razvoja sastojina hrasta luž njaka tehnikom simuliranja, (sa V. Hitrecom i N. Lukićem). Glas. za šum. pokuse 24, Zagreb 1988., s. 133 149.

Prirast stabala hrasta lužnjaka kao indikator stanišnih promjena, (sa N. Lukićem). Glas. za šum. pokuse 25, Zagreb 1989., s. 79 94.

Razvoj stabala crnog bora i hrasta me dunca istarskog područja, (sa N. Lukićem). Glas. šum. pokuse 26, Zagreb 1990., s. 433 446.


121

Izvori pogrešaka u inventuri Suma i mogućnost brze kontrole dobivenih rezultata s osvrtom na Levakovićeva istraživanja. Zbor nik centra HAZU, Vinkovci 1992., s. 47 55.

Uređivanje Suma, (grupa autora). Mo nogr. Sume u Hrvatskoj (Forest of Croatia), Zagreb 1992., s. 131 152.

Kontrola podataka inventure Suma. Glas. za šum. pokuse, Posebno izd. 4, Zagreb 1993., s. 121 132.

Reasons for the die back of the Odran sko polje lowland forests, (grupa autora). Vol. 95, No 4, Zagreb 1993.

Dendrokronoloska istraživanja u Suma ma pokupskog bazena, (sa N. Lukićem, T. Kružićem i S. Babić). Radovi, 31(1 2), 1996., ŠIJ, s. 125 130.

Stručni radovi Dendrometrija kroz stranice Šumar

skog lista. Povijest šumarstva Hrvatske 1846 1976., Zagreb 1976., s. 131 136.

Primjena uzoraka promjenljive vjerojat nosti selekcije, (skripta). Zagreb 1980., s. 1 15.

Biomasa, Bonitet, Dendrometar, Den drometrija. Šumarska enciklopedija 1, 1980., s. 101 102, 140 142, 303 304, 304 305.

Stogodišnjica izlaska prvog udžbenika iz dendrometrije. Šum. list 3 4, 1981., s. 161 169.

Ksilometar, Oblični broj, Obujam. Šum. enciklopedija 2, 1983., s. 328 329, 519 522, 527 540,

Uređivanje i izmjera Suma. Šum. list 7 8, 1986., s. 319 322.

Primjerne plohe, Promjer, Promjerka, Relaskop, Starost, Tablice, Temeljnica, Visine, Visinomjer. Šum. enciklopedija 3, 1987., s. 61 64., 87 90, 90 93, 138 141, 288 290, 432 437, 454 460, 573 576, 576 579.

Udžbenici i skripta Dendrometrija. SIZ odgoja i usmjerenog

obrazovanja šumarstva i drvne industrije SRH, Zagreb 1977., s. 1 274.

Šumarska biometrika. Sveuč. naklada Liber, Zagreb 1986., s. 204.

Izmjera Suma, (sa N. Lukićem). Zagreb 1998., s. 1 410.

LITERATURA ***ŠN, s. 181, 279, 281, 369, 495. *** Povijest šumarstva Hrvatske 1846

1976., s. 1, 134, 135, 136, 418. ***ŠE 3, 1987., s. 35. *** Zbornik o A n t u n u Levakoviću.

Centar HAZU, Vinkovci 1992., s. 9, 13. ***ŠL 1 2, 1995., s. 56. *** Hrast lužnjak u Hrvatskoj, Vin

kovci Zgb 1996., s. 522, 530, 532. 553. *** HŠD 1846 1996., s. 285. ***ŠIB, s. 41 , 69. Maričević, I.: Kazalo autora Šum. lista

1976 1995. ŠL 3 4,1997., s. 182, 187. Klepac, D.: Iz šum. povijesti Gorskoga

kotara..., Zagreb 1997., s. 174, 231. *** SŠN 1998., sv. 2, s. 292 295, 356

359, 527, 627, 644, 653, 674, 677; sv. 3, s. 92, 290 291, 332; sv. 4, s. 103, 110.

PRASEK, Emil, iz Beča, Austrija, dipl. ing. šumarstva.

Studirao je šumarstvo na Poljoprivredno - šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1938.-39., a diplomirao 10.11.1941. godine.

PRAŠIĆ, Slobodan, (Doljani, 29.V. 1944.)j dipl. ing. šumarstva.

Šumarstvo je studirao na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu 14.VII.1975.g.

PRAŠNIČKI, Marija, (Klenovnik, Hrv. Zagorje, 3.V.1963.), dipl. ing. šumarstva.

Kći Dragut ina , zanimanjem zemljoradnika. Hrvatske nacionalnosti i državljanstva. Prema nepotpunim podacima, srednju je školu završila 1983. godine, a diplomirala je šumarstvo na Šumarskom fakultetu u Zagrebu 21.IV.1992.

Godine 1994. radila je kao revirnik u Šumariji Kloštar Podravski, UŠ Koprivnica.


122

PREBANIC, Franjo, vid. 3. knjiga, s. 369.

PREBJEŽIĆ, Petar , (P lavš inac , Koprivnica, 29.1.1924.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Andrije i Eme r. Kremer. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz obrtničke obitelji. Školovao se u Zagrebu: osnovnu je školu završio 1935., a II. mušku realnu gimnaziju 1943. god.

Odmah nakon položene velike mature zaposlio se u Ministarstvu domobranstva, gdje je , od 1944. kao domobran - dak, ostao do kraja rata. Skol. god 1943./44. počeo studij na zagrebačkom Poljoprivredno - šum. fakultetu, Šumarski odsjek, ali na proljeće 1947. prekida studij.

Tijekom 1946. radi kao student-praktikant u Taksaciji Ministarstva šumarstva NRH, gdje je, nakon prekida studija, primljen u stalni radni odnos. Na upravo osnovano Šum. gosp. Poljopriv. - šum. fakulteta u Zagrebu prelazi 1950. godine, a od 1952. radi u Katedri za uzgajanje šuma Šum. fakulteta na mjestu tehničkoga suradnika.

Sedamdesetih godina nastavlja studij na Šum. fakultetu u Zagrebu i diplomira na ŠG odjelu 26.VI.1978. godine. Tada je preveden u zvanje

stručnog suradnika u znanstvenoistraživačkom radu.

Po osnutku Kabineta za terensku nastavu na Šum. fakultetu, 1984., raspoređen je na radno mjesto voditelja terenske nastave studenata Šum. odjela. Na tom je mjestu ostao do odlaska u mirovinu - 1988. godine.

U taksaciji Ministarstva šumarstva NR Hrvatske radi na kartiranju šuma u nekoliko gospodarskih jedinica za sastav osnova za inventarizaciju šuma u tadašnjoj SR Hrvatskoj.

U ŠG Šum. f a k u l t e t a osim stručno - tehničkih poslova, vezanim za operativnu problematiku šumarija Zalesina i Lipovljani, sudjeluje na inventarizacij i šuma na području Šumarije Zalesina.

Najveći dio radnog vijeka proveo je u Katedri za uzgajanje šuma ŠF, gdje sudjeluje u nizu stručnih i znanstveno - istraživačkih radova s područja uzgoja šuma, ekologije i uređivanja šuma s težištem na den-drometrijskim analizama strukturnih odnosa u sastojinama (u suradnji s M. Anićem, I. Dekanićem, B. Prpićem i dr.). Najviše je vremena proveo surađujući sa prof. dr. I. Dekanićem u nekoliko znanstveno - istraživačkih područja: - Utjecaj podzemne vode na uspijevanje šum. drveća (1962., 1967., 1975.); - Intenziviranje proizvodnje prorjedi-vanjem mješovitih sastojina (1962., 1967., 1970., 1971., 1971., 1972.); - Podzemna voda i tlo kao faktori uspijevanja euroameričkih topola i bijele vrbe (1969., 1972., 1980.); - Djelovanje fertilizacije različitim mineralnim gnojivima na proizvodnju drva u šumi hrasta kitnjaka i običnoga graba (1976., 1978., 1983.).

RADOVI

Pregledna karta Bjelovarske oblasti. Ministarstvo šum. NRH, Zagreb 1948.


123

Pregledna karta Suma Istre i Primorske oblasti. Ibid., 1949.

Geološka karta šumsko privr. područja Delnice (prema Kochu). Ibid. 1949.

Gospodarska karta šuma Šumarije Žale sina. ŠF, Zagreb 1950.

Matematičko grafička metoda za ut vrdivanje dinamike srednjega godišnjeg visinskog rasta stabala nejednakog trajanja vegetacijske periode. Zagreb 1961., apud Anie, M.: II dinamismo di crescita longitudinale do a lcune specie arboree du ran te i l periodo vegetativo, Accademia I ta l iana di scienze forestali, Anali, Firenze 1964., s. 321, 333 354.

Komparativne izmjere u prašumi "Čor kova uvala”. SF, Zagreb 1957. 1987., apud 1) Prpić, B.: Struktura i funkcioniranje prašume bukve i jele (Abieti Fagetum illvricum Horv. 1938.) u Dinaridima Hrvatske, Drugi kongres ekologa Jugoslavije, Zadar 1979., s. 900, 907, 908 , 916 923. 2) Isti: Neke značajke prašume Čorkova uvala, Šum. list 9 10, 1972., s. 329. 3) Prpić, B. i Seletković, Z.: Istraživanja u hr vatskim prašumama i korišćenje rezultata u postupku s prirodnom šumom. Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava, HŠD, Zagreb 1996., s. 98 100.

Dendrometrijske analize sastojina crne johe u Posavini i Podravini; apud 1) Glavač, V.: Crna joha u Posavskoj i Podravskoj Hrvatskoj s ekološkog, biološkog i šumsko uzgojnog gledišta (doktorska disertacija), ŠF, Zagreb 1960. 2) Isti: O visinskom rastu crne johe u dobi od 20 godina, Šum. list 11 12, 1962 . , s. 4 0 8 4 1 4 . 3) I s t i : O podizan ju proizvodnje unošenjem euroameričkih topola u pojedine tipove crnojohovih panjača. Ibid., s. 415 416, 420., 422.

Prpić, B., Rauš, Đ. i Prebježić, P.: Mo gučnost unošenja crvenog hrasta u šumska staništa SR Hrvatske (Quercus borealis ma xima SargJ. Šum. list 8 9, 1981., s. 331 352.

Prpić, B. and Prebježić, P.: Lipovljani Lowland Forests “Opeke” Station. IUFRO XVIII World Congress , Ljubl jana 1986. , poster.

Prpić, B., Seletković, Z. und Prebježić, P.: Der Einfluss des Strassenverkehrs auf das Waldsterben in der Nordwestliche Dinariden Jugoslawiens. Gesellschaft fiir Strahlen und

Umweltforschung, Miinchen, Bericht 17: 551 557. Internationales Svmposium Verteillung und Wirkung von Photooxidantien im Aplen raum, Garnisch Partenkirchen 1988.

Prpić, B., Videc, D., Prebježić, P. i Selet ković, Z.: Studija uređenja zemljišta i otvorenih vodotoka za gornji dio vodnog područja slivova Drave i Dunava na području Zajed. opčina Va raždin, Šumarska komponenta. Zgb 1989.

LITERATURA *** SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 691.

PREJAC, Milivoj, r. 17.VIII.1884. u Desiniću, dr. fil., red. prof. Tehn. fakulteta.

Filozofski fakultet završio je u Zagrebu 1906, a doktorirao je 1913.g. Službovao je zatim na gimnaziji u Zagrebu. Od 1919. je suplent, 1920. izvanredni, a 1922. - 1945. redovni profesor Tehničkog fakulteta, gdje je predavao teorijsku mehaniku te povremeno hidrauliku i višu matematiku.

Na Šumarskom odjelu Gospodarsko - šumarskog, odnosno kasnije Poljoprivredno - šumarskoga fakulteta predavao je više od dvadeset godina (1923. - 1945.) teorijsku mehaniku.

LITERATURA *** ŠN, s. XII, 120, 121, 178, 383, 495 96.

PRELAC, Goran, (Rijeka, 28.V. 1970.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Josipa i Mire r. Safar. Otac mu je graf ičar , a majka umirovljenica. Osnovnu i srednju školu polazio je i završio u Delnicama, osnovnu 1985., a srednju u CUO, “Ilon-ka Golik”, 1989. godine.

Šumarstvo je studirao na Šumarskom fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Diplomirao je 20.11.1996., obranivši diplomski rad iz znanstvenoga područja lovstvo, pod naslovom “Odredi-


124

vanje gustoće populacije puha velikog u GJ »Delnice«“.

U svojstvu pripravnika, na poslove uređivanja šuma, primljen je u “Hrvatske šume” - US Delnice l.III. 1996. Nakon godine dana postavljen je pri istoj upravi u Odjelu za uređivanje šuma na radno mjesto taksa-tora, gdje se nalazio i prilikom sastavljanja ovog životopisa.

U veljači 1997. položio je stručni šumarski ispit s temom “Struktura sastojina po broju stabala u GJ »Podvodenjak« Šumarije Delnice”.


PRELESNIK, Heliodor, vid. 3. knjiga, s. 370-372.

PRELEVIĆ, Radomir, iz Podgorice, Crna Gora, dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je šumarstvo škol.g. 1934.-35., a diplomirao 22.VI.1936.

PRELOG, Mihajlo, učitelj prirodoslovne struke.

Odlukom vlasti od 22.11.1872. imenovan je namjesnim učiteljem prirodoslovne struke na Gospodarsko -šumarskom učilištu u Križevcima. Do

premještaja u Osijek, u ožujku 1873. predavao je na višem odjelu fiziku, botaniku i zoologiju.

LITERATURA *** Izvješće o Kr. gospodarskom i šum.

učilištu i ratarnici u Križevcih za šk.god. 1869/ 70 1875/76., Zagreb 1876., s. 68 .

*** Spomenica o pedesetgod. posto jan ju Kr. višeg gosp. uči l . i r a t a r n i c e u Križevcu. Križevac, 1910., s. 150.

***ŠN, s. 43; SŠN 1, 1998., s. 168.

PREMUŽIC, Andrija, (Tomašica, Garešnica, 25.XI.1885. - Zagreb , 9.XII. 1950.), ing. šumarstva, šum. inspektor.

Šumarstvo je apsolvirao 1911. na Šumarskoj akademiji u Zagrebu.

Od 15.XII.1911. do 1920. služio je kod kotarskih ureda i šumskih uprava u BiH (Banja Luka, Cajniče, Zvornik, Visoko i dr.). Državni stručni ispit položio je u Zagrebu 1913. God. 1917. nalazio se na ratištu. Od 1920. do 1923., kao šumarnik, bio je upravitelj šumarije Imovne općine Turopolje. Nakon toga postavljen je za šum. nadinženjera i šum. referenta kod Kotarskog ureda u Prijedoru (BiH); 1924. za inspekcijskog činovnika kod Direkcije šuma u Sarajevu, gdje je unaprijeđen za šum. savjetnika i nadsavjetnika; 1927. premješten je Direkciji šuma Brodske imovne općine u Vinkovcima, a 1928. ponovo Direkciji šuma Sarajevo.

God. 1930. postavljen je za višeg šum. savjetnika i šefa Šumarskog odsjeka Banske uprave Drinske banovine u Sarajevu. Slijedeće godine postavljen je za di rektora šuma II . Banske imovne općine u Petrinji, a od 1932. do 1933. direktor je Direkcije šuma Brodske imovne općine u Vinkovcima. Zatim je premješten za šefa Šum. odsjeka u Sarajevu, 1934.g. za direktora Direkcije šuma u Sarajevu,


http://15.XII.1911

125

pa ponovo Šum. odsjeku u Sarajevu, a 1936. k Odjeljenju za vrhovni šumarski nadzor Ministarstva šuma u Beogradu - u svojstvu inspektora.

Godine 1938. postavljen je za direktora Direkcije šuma u Zagrebu, a 1941. umirovljen je kao šum. savjetnik kod Odjela za šumarstvo Ministarstva šuma i ruda u Zagrebu.

Premještan je često zbog svoje dosljednosti u primjeni načela dobroga gospodarenja, osobito na području tzv. dugoročnih ugovora. Nastojao je postići povoljnije uvjete za šumarstvo BIH. Smatrao je da je za šumu i njezinu obnovu malo učinjeno, a za narod još manje.

Odlikovan je Ordenom Jugosl. krune IV. reda (1936.) i bugarskim Ordenom Sv. Aleksandra IV. reda (1937.).

Bio je član HSSD i JSU, odbornik (1929.-30., 1934.-40.) te član HŠD za vrijeme II. svj. rata. Zaslužni je član Šum. društva Vinkovci.

RADOVI

Otprema drveta. Šum. priručnik II, Zag reb 1946., s. 1017 1028.

LITERATURA *** Iskaz članova HSŠD. ŠL 1915. *** ŠL: 1917., s. 276; 1922., s. 761;

1923., s. 255; 1924., s. 226; 1925., s. 630, 767; 1926., s. 219; 1927., s. 190; 1928., s. 157; 1929., s. 302; 1930., s. 97; 1931., s. 203; 1933., s. 744; 1934., s. 415, 530; 1936., s. 586, 704; 1937., s. 695; 1938., s. 46; 1940., s. 269; 1941., s. 330; 1943., s. 24.

*** Izvještaj JŠU o radu. Zagreb 1927., 1930., 1935., 1940., (Prilog ŠL).

Borošić, l: ŠIS., s. 4, 65, 82, 149, Kauders, A.: Šum. bibliogr. I, s. 101. ***ŠN, s. 103. *** Zbornik o stotoj obljet. šumarstva

jugoist. Slavonije. Vinkovci Slav. Brod 1974., s. 516, 538, 540.

***ŠE 3, 1987., s. 60. *** HŠD 1846 1996., s. 241, 436.

PREMUŽIĆ, Ante , (Kobaš, Slav, Brod, 11.1.1889. - Zagreb, 30.XI. 1979.), šumarski ing., nastavnik, viši ministarski savjetnik.

Kr. veliku gimaziju završio je u Požegi 1909. Šumarstvo je završio 1913. na Šum. akademiji u Zagrebu.

Šumarsku službu započeo je u tijeku I. svj. rata i do 19.111.1920. radio je kod Otočke imovne općine kao šum. vježbenik, a zatim, kao kotarski šumar na dužnosti taksatora. God. 1920.-21. bio je kotarski šumar - upravitelj Šumarije Brodske imovne općine. u Rajevu Selu.

Godine 1921. imenovan je na Gospodarsko - šum. fakultetu u Zagrebu pristavom kod profesorske stolice za gradnju šumskih prometala, a 1923. - 25. na tom je fakultetu održavao nastavu iz terenskog crtanja.

Nakon toga premješten je za višeg savjetnika Odjeljenja za šumarstvo u Ministarstvu šuma i rudnika u Beogradu.

Dne 25.XI.1926. premješten je Direkciji šuma na Sušaku za građevinskog referenta, a od 22.IX.1933. do 20.IX.1934. obnašao je dužnost direktora Direkcije. U vrijeme rada na Sušaku u Velebitu je projektirao i izveo šumske ceste i p laninarsko-turističke staze. “Bio je inicijator i realizator niza takovih puteva kao npr. na otocima Krk, Rab, Mljet te na području NP Plitvička jezera i najvećeg puta - Velebi tske t ransverza le u dužini od 65 km, koju je Planinarski savez Hrvatske nazvao »Premužićeva staza«“, (0. Piškorić, 1980.).

Osim toga kompleksnije je promatrao i proučavao uvjete života na kraškom području, posebno seljaka, o čemu je napisao rad “Seljačko gospodarstvo na kršu” (1940.).

God. 1934. bio je šef Građevinskog odsjeka Ministarstva šuma i rudnika u Beogradu, a 31.VII.1935. pre-


126

mješten je Odjeljenju za šumarstvo Banske uprave u Zagrebu, gdje je radio na uređenju bujica (Vrapče, Šestine, Samobor, Požeška dolina, Vinodol i dr.). Na toj dužnosti ostaje do 23.VII.1948., kada je premješten u Savezni institut za pošumljavanje i melioraciju krša u Splitu, gdje je 1950. godine umirovljen.

Bio je poznavalac prilika kraškog područja i zaslužan za razvoj turizma i planinarstva u Hrvatskoj.

U razdoblju od 1930. do 1940. objavio je veći broj stručnih radova i članaka u Šum. listu, Hrvatskom planinaru, Novom listu, Seljačkoj slozi, Jutarnjem listu i drugim časopisima. Bavio se problematikom kraškog područja, ali je potakao i problem odnosa šume i turizma, (ŠL 1937.).

Bio je aktivan društveni djelatnik, posebno u Hrv. planinarskom savezu. God. 1934. izabran je za počasnog člana, a poslije rata odlikovan je zlatnim znakom Planinarskog saveza biv. Jugoslavije.

U Sum. društvu bio je dugogodišnji član, odbornik, a od 1936. do 1940. tajnik. God. 1940. primljen je kao član utemeljitelj HŠD. I nakon rata aktivan je član društva. Godine 1976. društvo mu dodjeljuje Zlatnu medalju i diplomu. Počasni je član Šum. društva Senj.

Odlikovan je i Ordenom Belog orla V. reda (1939.)

VAŽNIJI RADOVI

Rješavanje kraškog pitanja na seljač koj osnovici. Šum. list 1937., s. 2 17.

Stručna suradnja šumara u radu za unapređenje turizma. Ibid., 1937., s. 87 93.

O nacionalnim parkovima u Savskoj banovini. Zaštita prirode I, Zgb, 1938.

Seljačko gospodarstvo na Kršu. Zagreb 1940.

Planski uzgoj brnistre u našem primor skom Kršu. Šum. list 1948., s. 364 371.

Velik broj originalnih radova i prijevoda iz raznih područja šumarske znanosti i prakse ostao je u rukopisu.

LITERATURA ***ŠL: 1916., s. 306; 1919., s. 54; 1921.,

s. 148; 1925., s. 765; 1926., s. 219, 518, 666; 1933., s. 685; 1934., s. 73, 588: 1935., s. 479: 1936., s. 585; 1939., s. 712; 1940., s. 168, 186, 566; 1943., s. 22; 1944., s. 113; 1945., s. 78; 1976., s. 367; 1998., s. 579.

*** Izvještaj JŠU o radu za 1926/27., te od 1934, do 1940., (Prilog ŠL).

Borošič, / .: ŠIS, s. 4, 41 , 84, 133, 149. Kauders, A.: Šum. bibliogr. I, s. 67, 146,

182, 195, 201, 226, 243, 263; II, s. 189, 430. ***ŠN, s. 103, 203, 383, 496. *** Zbornik o stotoj obl je tnic i šu

marstva jugoist. Slavonije. Vinkovci Slav. Brod 1974., s. 538, 542.

*** Putevi i ceste ing. Ante Premužića. ŠL 1974., s. 355.

*** Pov. šum. Hrvat. 1846 1976., Zgb 1976. s. 183, 377, 378, 379, 388, 409,

Blaškovič, V.: 90 godina inž. Ante Pre mužića. Vjesnik, Zagreb, 17.1.1979.

Piškorič, O.: Ante Premužić, dipl. inž. šum., ŠL 5 6, 1980., s. 287 290, (s bibliogra fijom).

***ŠE 3, 1987., s. 60, 567. Piškorič, O.: Dvadeseta godišnjica Ve

lebitskog botaničkog vrta. ŠL 5 6, 1988., s. 278 279.

***Šume u Hrvatskoj. Zagreb 1992., s. 197, 242 244.

Klepac, D.: Šumsko bogatstvo Samobo ra. ŠL 1 2, 1992., s. 17

***ŠIM 1986., s. 119, 159, 178. *** HŠD 1846 1996, s. 209, 214, 215,

218, 220, 236, 241, 245, 423. Ivančevič, V.: Velebitski botanički vrt.

Senj 1997., s. 21 . Muža, Z.: Premužićevom stazom od Za

vižana do “Velebnog”. LV 6, 1998., s. 51 52. *** SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 124.

PRERADOVIĆ, Savo, vid. 3. knjiga, s. 372-373.


127

PRESEČAN, Milan, (Grubišno Polje, 19.IX.1953.), dipl. ing. šumarstva.

Rođen je u hrvatskoj obitelji od oca Slavka i majke Nedjeljke r. Skeva. Nakon završene gimnazije u Bjelo-varu t 1977.g. diplomirao je na ŠG odjelu Šum. fakultetu u Zagrebu.

Započeo je radom u taksaciji: od 1977. do kraja 1991. radio je na poslovima taksatora i tipologa. Od siječnja 1992. zaposlen je u Šumariji Bjelovar. Na Šum. fakultetu u Zagrebu studirao je i poslijediplomski studij - smjer silvikultura. Odobrena mu je tema magistarskog rada (1998.) naslova “Šumske zajednice i staništa u Bjelovarskoj Bilogori”.

U Šumariji Bjelovar posvetio se obnovi dotada šablonski otvaranih -načetih te zakorovljenih šuma hrasta lužnjaka, kitnjaka i bukve - na principu prirodne obnove. Zbog toga je od 1993. do 1996. sakupljeno i otkupljeno, isključivo iz vlastitih šuma, 53 vagona žira, od čega je veliki dio unesen u te neobnovljene sastojine Šumarije Bjelovar. Tako su oplodnim sječama na 300 ha formirane mješovite sastojine hrasta i bukve.

“Posebno opredjeljenje mu je ekologija, pri čemu je kreirao i vodio, gotovo dvije godine (1990.-1992.) ra-dijsku tjednu ekološku školu, objavio niz članaka, radova i fotografija iz područja šumarstva (uzgojne kompo

nente) te zaštite čovjekove sredine. Također je i u školama Bjelovara kroz predavanja promicao duh očuvanja šuma, šumskih staništa i okoliša”, (H. Jakovac, 1996.).

Zaposlen je (1999.) u Šumariji Bjelovar na mjestu upravitelja.

Dipl. ing. Milan Presečan vrlo je aktivan stručno, politički i društveno. Godine 1991. bio je predsjednik Kriznog štaba u tadašnjoj Mjesnoj zajednici “Logor” u Bjelovaru. Odlikovan je Spomenicom Domovinskog rata. Član je Županijskog poglavarstva Županije Bjelovarsko - bilog. od 1993. godine.

Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora Bjelovar, dodijelila mu je 1994. diplomu za iznimna dostignuća i doprinos na promicanju hrvatskoga gospodarstva.

Predsjednik R. Hrvatske Dr. Franjo Tuđman odlikovao ga je 28.V. 1996. visokim odličjem “Redom Danice hrvatske s likom Blaža Lorko-vića” za zasluge u gospodarstvu. HŠD dodijelilo mu je pismeno priznanje i Srebrnjak Kralj Tomislav, za višegodišnji rad na dobrobit šumarske struke (1997.). Tajnik je HŠD Bjelovar.

RADOVI

Sušenje Suma hrasta lužnjaka u svjetlu njihove obnove. Šum. list 3 5, 1992., s. 151 158.

Hrast lužnjak u Hrvatskoj. Vinkovci Zag reb 1996., s. 530, 553.

LITERATURA ***ŠL 1 2, 1995., s. 62; 1997., s. 322. Jakovac, H.: Odlikovani šumarski struč

njaci Milan Presečan, dipl. ing. šumarstva. ŠL 11 12, 1996., s. 538 539.

*** HŠD 1846 1996., s. 397, 398, 403. Maričević, I.: Kazalo autora ŠL 1976

1995., ŠL 3 4, 1997., s. 188. *** SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 695.


128

PRESEČKI, Franjo, (Preseka, Krapina, Hrv. zagorje, 5.VIII.1908. - Zagreb, 4.XI.1996.), dipl. ing. šumarstva, šumarski savjetnik.

Potječe iz siromašne seoske obitelji s mnogo djece. Nakon završene pučke škole u rodnom selu, nastavlja školovanje u Građanskoj školi u Krapini, pješačeći svakodnevno po 12 k i lometara . Nakon četverogodišnjega školovanja u Krapini, upisao se u I. mušku gimnaziju u Zagrebu. Položivši maturu, upisuje se na studij povijesti na Filozof. f aku l t e tu u Zagrebu, ali ga nakon godinu dana napušta i prelazi na studij šumarstva na Gospodarsko - šum. fakultetu u Zagrebu. U oskudici radio je i studirao. Apsolvirao je škol.g. 1932.-33. pa odlazi na odsluženje vojnog roka u školu za rezervne oficire u Sarajevu. Diplomirao je po povratku - 1935.g.

Nakon diplomiranja zaposlio se kao dnevničar u Inspek tora tu za pošumljene krša u Senju, za karti-ranje izlučenih površina odabranih za pošumljavanje. Na tim je poslovima ostao do 1938. godine kad je postavljen za v.d. upravtelja Šumarije Krasno, ali tu se nije zadržao ni godinu dana. Već 1939. premješten za šum. referenta kotara Metković. Iste poslove obavljao je i za kotar Stolac. U oba ova kotara prvenstveni posao bio mu je pošumljavanje.

Uoči II. svjetskog rata bio je mobiliziran i do raspada Jugoslavije bio je zapovjednik bitnice u Nevesinju. Zarobljen je i odveden u Njemačku. Iz zarobljeništva izlazi 1942.g. i po povratku u domovinu postavljen je za upravitelja eksploatacije u Đurmancu (Krapina), gdje je dočekao kraj rata.

U novoj NRH postavljen je za upravitelja Šumarije Vojnić, gdje je trebalo obnoviti zgradu šumarije i pilanu te osposobiti šumsku željeznicu s većim viaduktom i manjim tunelom, ali kao nepodoban, smijenjen je i zatvoren. Nakon više mjeseci provedenih u zatvoru, sud ga je oslobodio.

U očekivanju novog namješ-tenja dodijeljen je Kotarskom NOO Hvar sa sjedištem u Jelsi za šumarskog referenta. Tamo je ostao kratko vrijeme, te je po osnivanju Uprave za pošumljavanje i melioraciju krša u Spli tu 1947. p remješ ten za šefa Sekcije za pošumljavanje u Imotskom. Tu obnavlja i proširuje ra-sadničku proizvodnju i izvršava planove pošumljavanja i obnove sas-tojina pomladnom sječom.

Budući da mu je obitelj živjela u Zagrebu, 1949. u istom svojstvu je preuzeo Sekciju za pošumljavanje u Kninu, kako bi bio bliže Zagrebu. U Kninu je sakupljao velike količine sjemena i češera crnog bora, dovršio gradnju šumarije i trušnice te proširio rasadnik i izvršavao planove pošumljavanja i melioracije. Osim zaštitnih sastojina crnog bora kod željezničke stanice Zrmanja, na Plješevici i dr., podigao je bagremove kulture koje su desetak godina kasnije davale glavni prihod kninskoj šumariji. U Kninu je u Školi za učenike u privredi predavao tehnologiju drva.

Godine 1951. premješten je u ŠG Ogulin, kamo mu dolazi i obitelj. Tu radi na mjestu referenta za uzgoj i njegu šuma, a 1954. imenovan je šu-


129

marskim inspektorom u Ogulinu. I na području gospodarstva podigao je više sastojina na neobraslim površinama. Sudjelovao je i u pokusima koje je na tom području provodio Inst i tut za šumarska i lovna istraživanja NRH.

Rad u struci dipl. ing. Presečki završio je u Sekciji za uređivanje šuma u Zagrebu, kamo je došao 1959.g. za samostalnog referenta, a 1961. ime novan je šumarskim savjetnikom i umirovljen 1971. godine. Umro je u Zagrebu 4.XI.1996. godine.

Bio je vjeran član HŠD.

LITERATURA ***ŠL: 1940., s. 464; 1941., s. 112, 406;

1942., s. 333; 1943., s. 24; 1952., s. 74. Borošić, l: ŠIS, s. 8, (IV. god.). ***ŠN, s. 358; SŠN 2, 1998., s. 684. Piškorić, 0.: In memoriam Franjo Pre

sečki, dipl. inž. šum. (1908 1996.), ŠL 7 8/97., s. 457 459.

PRESEČNIK, Marijan, (Gornji Grad, Slovenija, 8.IV.1911. - Nova Gorica, Slovenija, 29.X.1990.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Franje i Frančiške r. Pos-peh. Slovenske nacionalnosti, rimokatolik. Otac mu je zanimanjem bio notar, a majka učiteljica. Gimnaziju je polazio u Ljubljani i Mariboru, gdje je maturirao škol.g. 1929./30.

Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno - šum. fakultetu u Zemunu Beogradskog sveučilišta. Diplomirao je 1938. godine.

Nakon diplomiranja radio je u Iloku kod grofa Odescalchy-a kao šum. pristav. Tu je početkom 1942. dobio mjesto vlastelinskoga geometra i zadržao se do 31.V.1942., kada prelazi u Šumsko veleobrtno d.d. Belišće kao pomoćnik šumarnika za tadašnji kotar Podravska Slatina i kao upravitelj vlastelinstva Gutmann sa sjedištem u Voćinu. Dana 1.1.1943. premješ ten je u Belišće u Šum. poslovodstvo, a u ožujku iste godine preuzeo je Upravu manipulacije Morović u Srijemu. Nakon toga bio je do 1944. upravitelj šumskih pogona Nova Kapela, Novska i Oriovac, kad je premješten u Belišće kao upravitelj manipulacije Prandanovci. Od 1.III.1944. do 31.10.1945. radio je u građevinarstvu poduzeća Belišće, a od l .XI. 1945. preuzeo je opskrbu sirovinama za tvornicu tanina i pilanu u Belišću. Dana 1.VIII.1945.g. postavljen je za upravitelja rudnika lignita Rijenci, gdje je ostao do 4.VII.1946., kada se vraća u Sloveniju.

U lipnju 1946. započelo je njegovo službovanje u Ljubljani na refe-rentskom mjestu u “Lesu” Ljubljana, a zatim prelazi na sve odgovornije rukovodne položaje. Postao je načelnik Odjela za drvnu preradu pri Upravi GG Ljubljana, a u jesen 1947. načelnik odjela za plansku izgradnju pri Ministarstvu za drvnu industriju Slovenije. U to vrijeme bio je odgovoran za pilane u Kočevju i Limbušu. U njegov resor ulazilo je održavanje drvnoindustr. postrojenja. U godinama 1949.-50. bio je na mjestu načelnika Plana pilanske proizvodnje.

U radu je bio vrlo uspješan, i smatrali su ga pionirom i najuglednijim stručnjakom mlade slovenske


130

drvne industrije. Vrativši se u operativu, najprije je preuzeo mjesto šefa Građevinskog odjela u LIP Celje. Ljeti 1950. godine otišao je u Drvnu in-dustr. Šentjur, gdje je rukovodio proizvodnjom.

Godine 1952. vratio se u šumarstvo i u GG Slovenj Gradec preuzeo mjesto šefa operative. Od početka 1953.g. glavni je direktor ŠG Celje. Ljeti 1957. zaposlio se u GG Gorica, a od 1.II.1958. radi pri Šum. poslovnom savezu u Gorici. Od 1.II.1961.g. bio je u Soškom SG Tolmin voditelj Odjela za plan i analizu. Tu je službovao 13 god. i 1974.g. odlazi u mirovinu.

Zbog zainteresiranosti za tehniku i preradbu drva vratio se u drvnu industriju. U Kombinatu pokućtva ME BLO u Novoj Gorici bio je pomoćnik direktora Tvornice iverica. Tu je pomagao pri sastavljanju investicijskih elaborata. U samoj izgradnji vodio je sve poslove dokumentacije i nadzora.

U vrijeme službovanja u Soškom GG Tolmin organizirao je Školski centar na Lokvama za sjekače i rad s motornim pilama. Taj centar su pohađali radnici iz cijele SFRJ.

Stručnu podlogu za taj rad stekao je na studijskoj praksi u norveškom šumarskom institutu u Oslu, gdje je dopunio svoje znanje.

Sve vrijeme surađivao je u stručnoj reviji “Les”, a bio je aktivan i u Savezu IT Slovenije, kojemu je neko vrijeme bio i predsjenik.

Godine 1979. dodijeljen mu je naziv “počasni član” ZIT-a Slovenije.

LITERATURA Kauders, A.: Šum. bibliograf. II, s. 122,

176, 430. Vindšnurer, D.: In memoriam. Marijan

Presečnik (1911 1990.), Gozd. vestnik 2, 1991, Ljubljana, s. 112.

PRETULA, Franjo, (Grbavac, Gru-bišno Polje, 29.IX.1932. - Đulovac, 1.V.1991.) ,dipl. ing. šumarstva, šum. inspektor.

Sin Alekse i Jule, r. Biljan. Hrvat, r imokatol ik . Otac mu je bio obrtnik, a majka domaćica. Osnovnu je školu završio u Grubišnom Polju, a srednju Šumarsku u Karlovcu 1950.g.

Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno - šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao 26 . I I I . 1959 .g . na ŠG odsjeku.

U šumarstvu je radio i prije diplomiranja. Od 1957. do 1962. bio je zaposlen u Šumariji Grubišno Polje. Od 1963. do 1980. upravitelj je Šumarije Đulovac (tada Miokovićevo). Iz političkih razloga morao je napustiti Đulovac, preselio se u Zagreb i od 1981. do 1990. radio je kao šum. inspektor za područje općina Vrbovec, Sv. Ivan Zelina i Dugo Selo.

Ustrojem JP “Hrvatske šume” 1991. vraća se u Đulovac i preuzima upravu šumarije, ali ne zadugo, jer ga 1. svibnja iste godine zatiče iznenadna smrt. Sahranjen je u Đulovcu.

Za vrijeme rada u Đulovcu (1963.-1980.) radio je na podizanju standarda šumskih radnika (izgradnja motela Vrani Kamen u Đulovcu), zaslužan je za izgradnju šumskih cesta, izletišta u šumi Skoblar, te prometnica i vodovoda u Đulovcu. Monografija Šumarije Miokovićevo 1957.-1977. dobrim dijelom njegov je rad.

God. 1974. primio je Zlatnu p l a k e t u kao zas lužn i r adn ik ŠG Bjelovar i posebno priznanje Šumarije Đulovac za rad na poboljšanju životnog standarda djelatnika te šumarije.

Bio je član HŠD.

(Podatke smo dobili susretljivošću njegove supruge gde Terke Pretula i dipl. ing. šumarstva Mirka Frče.)


http://29.IX.1932

131

LITERATURA ***ŠN, s. 370; SŠN 2, 1998., s. 690. *** Sto godina šumarstva Bilogorsko

podravske regije. Bjelovar 1974., s. 417, 424, 439.

*** Šumarska škola Karlovac 1947 1997. Karlovac 1997., s. 79, 135.

PREVOZNIK, Željko, (Josipovac Pu-nitovački, Đakovo, 21.1.1967.) dipl. ing. šumarstva.

Sin Martina i Anđele r. Kubatka. Hrvat, rimokatolik. Odrastao je u obitelji oca radnika i majke domaćice. Osnovnu školu završio je u Đakovu 1981., a srednju Šumarsku školu u Karlovcu 1985., nakon koje upisuje šumarstvo na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, gdje diplomira 1993. godine.

Prvo zaposlenje dobio je 15.XI. 1993. u Šumariji Đakovo. Od l.XI. 1994. raspoređen je na poslove re-virnika na GJ Đakovački lugovi i gajevi. Nakon integracije Baranje (1997.) postavljen je za upravitelja Šumarije Batina, UŠ Osijek.

LITERATURA ***ŠL 1 2, 1995., s. 59. *** Šumarska škola Karlovac 1947

1997. Karlovac 1997., s. 104, 105, 135. Lončarić, A. Z.: Dunav nam život znači.

Časopis “Hrvatske šume” br. 17, 1998., s. 12 14. *** SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 701.

PREVOZNIK, r. MATOKANOVIĆ, Helena, (Bosanska Gradiška, BIH, 5. VIII.1968.), dipl. ing. šumarstva.

Kći Đure Matokanovića i Milene r. Vranić. Hrvatica, rimokatolki-nja. Potječe iz radn ičke obitelj i . Osnovnu školu završila je u mjestu Uskoci, BiH, 1983.g., a Srednju drvno - tehničku školu završila je u Bosanskoj Gradiški, BiH, 1987. god.

Šumarstvo je diplomirala na Šumarskom faku l te tu u Zagrebu 1.XII.1993.g. iz područja šumarska fitopatologija. Napisala je i obranila diplomski rad naslova “ Važnije gljive na alepskom (Pinus halepensis) i bru-cijskom boru (Pinus brutia) u Istri”.

Od 9.V.1994. zaposlena je u Šumariji Đakovo.

LITERATURA ***ŠL 1 2, 1995., s. 59. *** HŠŽ leksikon, knj. 3, s. 152, (Mato

kanović).

PRGIĆ, Ivan, (Gornji Crnogovci, Staro Petrovo selo, 15.IX.1944.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Franje i Ljube r. Hruban. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz zemljo-


http://15.IX.1944

132

radničke obitelji. Osnovnu školu završio je u Starom Petrovom selu 1959. Maturirao je na Državnoj realnoj gimnaziji - matematičko usmjerenje, u Novoj Gradiški 1963. god. Šumarstvo je diplomirao na ŠG odjelu Šum. fakulteta u Zagrebu 15.IX.1971.

U državnu službu stupa u jesen 1972. u ŠG “Josip Kozarac” Nova Gradiška. Nakon pripravničkog staža tehnički je rukovodilac OOUR-a Građevinarstvo (1972. -1990.). U tom razdoblju položio je šumarski ispit (30. VI.1978.). Osnivanjem JP “Hrvatske šume” (1991.) premješten je u UŠ Požega na radno mjesto stručnog suradnika za komercijalne poslove. Ponovnom uspostavom UŠ Nova Gradiška, l.X.1995. prelazi u Komercijalni odjel nove uprave, najprije na poslove voditelja komercijale, a nakon godine dana za stručnog suradnika komercijale za prodaju i nabavu. Najnovijom unutarnjom reorganizacijom radnih mjesta, od 1.II.1998. god. obnaša dužnost stručnog suradnika za ekologiju i zaštitu šuma u Odjelu za uređivanje šuma UŠ Nova Gradiška.

Tijekom 20-godišnjeg rada na poslovima šumarskoga građevinarstva proveo je trasiranje, projektiranje i izgradnju gotovo 950 km novih šumskih cesta i gotovo trostruko više šumskih vlaka na području bivšeg ŠG “Josip Kozarac" Nova Gradiška.

Član je HŠD Nova Gradiška.

LITERATURA ***ŠL 1 2, 1995., s. 60. *** Posl. izvješće 1995., “HŠ", s. 66. Tomić, I.: Realizacija sortimenata zna

tno usporena. Glasilo “HŠ" 59, Zagb 1996., s. 6. *** SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 693.

PRGIN, Davorin, vid. 3. knjiga, s. 373-374.

PRIBANIĆ, Ružica vid. PAVELIĆ, 4. knjiga, s. 18.

PRIČA, Željko, (Bunić, Lika, 12.X. 1959.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Petra, zanimanjem radnika. Srpske nacionalnosti. Završivši gimnaziju 1978., upisao se na Šum. fakultet u Zagrebu. Diplomirao je 20. XII.1983. iz pedologije. Napisao je i obranio diplomski rad naziva “Karakteristike tala na eolskim pijescima u Laudonovom gaju u Lici”.

PRIJIC, Miloš, (Biskupija, Šibenik, 27.VIII.1934.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Mihajlov, srpske nacionalnosti. Otac mu je bio zemljoradnik, a majka domaćica.

Gimnaziju je završio u Kninu 1957. god., a šumarstvo na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 31.VII.1961.

Prema pronađenim podacima 70-ih godina radio je ŠG Knin. U članku "0 pošumljavanju krša na području ŠG Knin” (ŠL 1973., s. 463-466.) piše o poslovanju gospodarstva, o sredstvima, uvjetima rada, izvedenim radovima i poteškoćama pri pošumljavanju krša na tom području.

LITERATURA ***ŠN, s. 373; SŠN 2, 1998., 691. *** Povijest šum. Hrvatske 1846 1976.,

Zagreb 1976., s. 127, 184, 418. Maričević, I.: Kazalo autora ... Šum. lista

1976 1995. ŠL 3 4, 1997., s. 182.

PRIMORAC, Franjo, dipl. ing. šumarstva.

Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno - šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 11.VIII.1952. god.

PRIMORAC, Robert, (Uzarići, Listića, BiH, 8.X.1964.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Rajka, zanimanjem poštara. Hrvatske nacionalnosti. Završivši


133

gimnaziju 1984. godine, upisao se na Šumarski fakultet u Zagrebu. Diplomirao je 12.VII.1994. iz područja šumske melioracije krša, napisavši i obranivš i d ip lomski rad nas lova “Pošumljavanje krša crnim borom na području općine Široki brijeg, šumski predjeli Mokro i Uzarići”.

PRKA, Marinko, (Bjelovar, 14.VIII. 1965.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Tomislava, dr. s e , docenta i predavača kolegija tehnologija masivnog drveta u dopunskom radu na Šum. fakultetu u Zagrebu, DT odjel i majke Mire dipl. soc. radnice. Hrvatske nacionalnosti. U CUO u Bjelovaru završio je matematičko - informatičko usmjerenje 1984.g., a 1985. upisao se na studij šumarstva na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 5.VII.1990. iz zaštite šuma, obranivši diplomski rad naslova “Štetnici generativnih organa hrasta lužnjaka i njihova uloga u sušenju šuma”.

Pripravnički staž započeo je u UŠ Bjelovar 15.IX.1990., gdje radi do odlaska u Domovinski rat, a nakon razvojačenja, početkom 1992. zapošljava se kao revirnik u Šumariji Križevci, UŠ Koprivnica. Od 1.X.1995. radi na mjestu pomoćnika upravitelja Šumarije Bjelovar, Uprave šuma Bjelovar.

Na Šum. fakultetu u Zagrebu upisao je 1993. god. poslijediplomski studij iz područja iskorištavanje šuma. Odobrena mu je izradba magistarskog rada (1998.) naslova: “Udio i kakvoća šumskih sortimenata u op-lodnim sječama bukovih sastojina Bjelovarske Bilogore”.

LITERATURA ***ŠL 1 2, 1995., s. 63. *** SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 700.

PRNIC, Biljana, vid. KIŠ, 2. knjiga, s. 294.

PRNJAK, Davor, (Bošnjaci, Županja, 16.VII.1964.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Ivana i Elizabete r. Jelić. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz službeničke obitelji. Osnovnu školu završio je 1979. u Županji, kao i SŠC “Vladimir Nazor” 1983. godine.

Šumarstvo je diplomirao na Šumarskom fakultetu u Zagrebu 1988.

Zaposlen je kao revirnik u Šumariji Otok, UŠ Vinkovci.


PRODAN, Marin, (Bački Breg, Voj-vodina^ 25.V.1938.), dipl. ing. šum.

Šumarstvo je studirao na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu 19.XII.1966.g.

PROKIĆ, Makso, (Čačak, Srbija, 1848. - Srem. Mitrovica, 28.IV.1900.), šumarnik.

Osnovnu školu polazio je u Čačku, a gimnaziju u Beogradu. God. 1871. upisao je u Ziirichu politeh-niku. Iz materijalnih razloga napušta studij. Šumarstvo je učio na višem odjelu GŠU u Križevcima od 1872. do 1874. godine.

Čitav radni vijek proveo je kod Petrovaradinske imovne općine. Od 1874. radio je kao kot. šumar u Kupinovu, a od 1883. kao nadšumar i upravitelj Šumsko - gosp. ureda u Srem. Mitrovici. Dne 22.VII. 1888. imenovan je šumarnikom i do svoje smrti upravljao je imanjem te imovne općine.


http://15.IX.1990

134

Mađarsko zemaljsko Gospodarsko društvo imenovalo ga je 1889.g. članom ispitnog povjerenstva za državne stručne ispite. Bio je biran i za županijskoga zastupnika.

Kao suradnik Šum. lista (1880.-1895.) obuhvatio je nekoliko područja šumarstva te rad HSSD. U to društvo učlanio se prilikom obnove rada društva 1876. i aktivno je sudjelovao u društvenom radu. Na skupštini u Krapini (1881.) izvjestitelj je u stručnoj raspravi “o preustrojstvu gospodarenja i uprave naših općinskih šuma”, u Zagrebu 1887. predlaže reviziju Zakona o imovnim općinama od 1881. Na skupštinama 1888. i 1889. predlaže gradnju Šum. doma u Zagrebu, god. 1888. podnosi izvješće o gospodarskim odnosima Petrovaradinske imovne općine od osnivanja 1874. do 1887., a zauzimao se i za upis članova. Zastupao je društvo u Središnjem odboru jubilarne Gospodarsko-šum. izložbe u Zagrebu 1891. godine.

RADOVI

Ob uzgoju Suma guljevača. Šum. list 1880., s. 14 26.

Koja k pitanju o uharnosti šumarenja. Ibid. 1881., s. 309 311.

Iz zakona, a zakon ili rieč u svoje vrieme. Ibid., 1887., s. 430 437.

Rieč poslie skupštine Šumarskog dru štva. Ibid. s. 529 530.

Još koja o križevačkom učilištu. Ibid. 1886., s. 432 433.

LITERATURA *** Treće izvješće o Kr. gosp. i šum.

učilištu i ratarnici u Križevcih za šk. god. 1869/ 70. 1875/76., Zagb 1876., s. 36, (Prokie Pa unović).

*** Iskaz elan. HSŠD. ŠL 1882., 1890. P.B.: Umro Prokie Maksa. ŠL 6, 1900.,

s. 369 370. Borošič, l: ŠIS., s. 16, 149, (Prokie Pa

unovie).

Kauders, A.: Šumarska bibliografija L, s. 58, 170, 213, 226.

Kauders, A.: Jubilarna proslava Šum. društva Hrvatske. ŠL 2 3, 1954., s. 43.

***ŠN, s. 48, (Prokie Paunovie), 55. *** Povij. šum. Hrv. 1846 1976, Zgb

1976., s. 80, 230, 231, 320, 360, 409. *** HŠD 1846 1996., Zagreb 1996., s.

32, 49, 61, 62, 64, 65, 67, 87, 91, 96. *** Časopis “HŠ" br. 23, 1998., s. 4. ***ŠL 11 12, 1998., s. 549. *** SŠN , sv. 1, s. 143; sv. 2, s. 52.

PROKOPLJEVIĆ, Nenad, (Petrov-čić, Beograd, 17.XII.1900. - Beograd, 22.VIII.1983.), dipl. ing. šumarstva, šum. savjetnik.

Studirao je šumarstvo na Gospodarsko - šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 1924. god. Službovao je od 1 9 2 5 . do 1 9 4 1 . na područ ju Hrvatske: u Zagrebu, Vrbovskom i Slatini, a zatim u Mitrovici, Novom Sadu i Beogradu. Do umirovljenja 1960. službovao je niz godina u Saveznom zavodu za privredno planiranje. Radio je na poslovima gospodaren ja šumama , u nadzornoj službi i na planiranju. Surađivao je na izradi propisa o organizaci j i šumarstva, o gospodarskom sustavu, o metodologiji planiranja i statistike u šumarstvu. Bavio se i problematikom šumarske ekonomike.

Objavio je veći b r o | stručnih članaka; neke od njih i u Šum. listu (1934.-1976.). Bio je aktivan i u stručno - društvenom radu u SIT šumarstva i drvne industrije Srbije i Jugoslavije. Bio je i član JŠU, a 1940. i HŠD s prebivalištem u Slatini.

Odlikovan je Ordenom Sv. Save V. reda, kao šum. savjetnik u Slatini.

RADOVI

Iskorišćivanje šuma zemljišne zajed niče Ravna Gora u sopstvenoj režiji. Šum. list 1934., s. 485 496.


135

Prilog analizi Suma Vojvodine. Ibid., 8, 1948., s. 267 271.

Funkcija i potreba podizanja šumskih pojaaeva u AP Vojvodini. Ibid., 1 2, 1949., s. 15 25.

Neki problemi i smernice u šumskom gospodarstvu. Ibid., 10 11, 1949., s. 321 332.

Disproporcije u troškovima proizvodnje drveta na panju. Ibid., 7, 1951., s. 245 250.

Osvrt na članak “Diferencijalna renta položaja u šumarstvu”. Ibid., 10 11, 1952., s. 400 403.

Još o primeni diferencijalne rente polo žaja u šumarstvu. Ibid., 6, 1953., s. 278 284.

0 nekim ekonomskim problemima šum ske proizvodnje (proizvodnje drveta na panju) kod šumskih gazdinstava. Ibid. 2 3, 1954., s. 110 113.

Amortizacija (II) za regeneraciju šuma u sistemu samoupr. i raspodele prema radu. Ibid., 1976., s. 222 234.

LITERATURA ***ŠL: 1925., s. 766; 1929., s. 95; 1930.,

s. 201; 1933., s. 213; 1934., s. 533; 1937., s. 153, 695; 1940., 269; 1941., s. 504.

*** Izvještaj JŠU o radu 1926/27., Za greb 1927., s. 30, (Prilog ŠL).

Borošić, l: ŠIS, s. 6, 58, 100, 149. ***ŠN, s. 354; SŠN 2, 1998., s. 682. Kauders, A.: Šum. bibliogr. I, s. 146; II,

s. 67, 190, 191, 194, 199, 243, 274. *** Povijest šum. Hrv. 1846 1976., Za

greb 1976., s. 21, 177, 413. ***ŠE 3, 1987., s. 88 .

PROTOKLITOV, Nikolaj, iz Rusije, dipl. ing. šumarstva, ovlašteni šum. inženjer.

Šumarstvo je studirao na Gospodarsko - šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1924.-25., a diplomirao 22.VI.1926.

Prema pronađenim podacima, od 1937. do 1943. nalazio se u Belišću kod Valpova. U to vrijeme bio je ovlaš teni inženjer šum. s t ruke, prijavljen pri Zagrebačkoj inženjerskoj komori.

Ostali podaci o kretanju u službi nisu nam poznati. Bio je član JSU, a za vrijeme NDH član HŠD.

LITERATURA Borošić, J.: ŠIS, s. 6, 149. ***ŠL: 1937., s. 153; 1939., s. 176: 1940.,

s. 270, 279, 317; 1943., s. 24, 164. ***ŠN, s. 355., SŠN 2, 1998., s. 682.

PRPIĆ, Branimir, (Stankovac, Glina, 1.IX.1927.), dr. se, dr. h. c., red. sveučilišni profesor, dipl. ing. šumarstva.

Sin Berislava i Ivke. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz učiteljske obitelji.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na Šum. odjelu, biološki smjer, 20. VII.1954. godine.

U fakultetskoj Šumariji Lipovljani zaposlen je od 1952. do 1958. u svojstvu referenta za uzgajanje šuma, a godine 1958. izabran je za sveuč. asistenta u Zavodu za uzgajanje šuma, Šumarski odjel, Poljoprivredno-šum. fakulteta u Zagrebu. Doktorirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu 1966. iz područja biologije šumskog drveća (zakorjenjivanje poljskog jasena).

Proveo je godinu dana na specijalizaciji iz područja uzgajanje šuma na Šum. odjelu Visoke tehničke škole u Ziirichu. Od 1974. godine je docent,


136

a od 1978. redoviti profesor na Šum. fakultetu u Zagrebu iz područja uzgajanja šuma, znanstvena grana biologija drveća i ekologija šuma. U znanstvenom i stručnom radu bavio se tim područjem, a poglavito rastom i razvojem korijenja šumskog drveća te pručavanjem strukture i funkcioniranja šumskih ekosustava.

Od 1983. bio je predstojnik Katedre za uzgajanje šuma, a 1992. proglašen je počasnim doktorom znanosti na Tehničkome sveučilištu u Zvolenu (Slovačka).

Niz godina vodio je više znanstveno - istraživačkih projekata. Od 1968. sudjeluje u istraživanjima sušenja hrasta lužnjaka i obične jele. Od 1984. bavi se proučavanjem uzroka i posljedica odumiranja šuma.

Sudjelovao je na svim važnijim šumarskim, pa i biološkim i ekološkim znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu, (na IUFRO kongresima od XVI. do XX., kongresima ekologa, Alpe - Jadran, M.A.B. i dr.). Bio je koordinator Odjela 1 IUFRO za stanište i uzgajanje šuma za SFRJ. Organizirao je više međunarodnih skupova.

Napisao je više od sto znanstvenih radova, te velik broj stručnih radova, recenzija i članaka, koji su objavljeni u domaćim i stranim časopisima, publikacijama, na radiju i TV.

Suradnik je Šum. lista od 1964. godine do danas, a njegov glavni i odgovorni urednik je od 1970. godine, dakle, više od 25. godina i time slovi kao urednik toga lista sa najdužim stazom. Nakon odlaska u mirovinu (1993.) još više radi na Šum. listu, dajući mu i sadržajno i formalno novi oblik. Do 1993. bio je i višegodišnji predsjednik Uređivačkog odbora Šum. lista, a od 1994. član je Uređivačkog savjeta Šum. lista. Od 1998. urednik je znanstvene grane “Fiziologija i prehrana šumskog drveća” u listu.

Prof. dr. se. Branimir Prpić vrlo je aktivan u stručno-društvenim organizacijama. Osim rada u Šum. listu, član je Hrv. šumarskog društva, onda od 1966. tajnik, a od 1976. i predsjednik Saveza ITŠID Hrvatske. Biran je za počasnog člana Saveza ITŠID biv. Jugoslavije. Od 1991. član je Uprav. odbora HŠD.

U prigodi Dana državnosti i pete obljetnice samosta lne i suverene Hrvatske, 1995. godine, Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman, odlikovao je prof. dr. se. dr. h. c. Branimira Prpića Redom Danice hrvatske s likom Rudera Boškovića za osobite zasluge u znanosti.

VAŽNIJI RADOVI

Ispitivanje srašćivanja korijenja polj skog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl.J pomoću radioaktivnog izotopa fosfora (P32). Šum. list 9 10, 1964.

iber den Einfluss von Stammform und Standort aut die Sturmfestigkeit der Fichte. Schwezerische Zeitschrift f i r Forstwesen 3/4, 1969.

Zakorjenjivanje hrasta lužnjaka, polj skog jasena i crne johe u Posavini. Savjetovanje o Posavini, Zagreb 1971.

Korijenov sistem poljskog jasena (Fra xinus angustifolia Vahl.J u različitim tipovima posavskih nizinskih Suma, (disertacija). Glas. za šum. pokuse 17, 1974., s. 253 336.

Ekološko biološke značajke šuma ju goistočne Slavonije. Zbornik o stotoj obljetnici šumarstva jugoist. Slavonije. Centar JAZU Vinkovci 1974., s. 65 77.

Ekološki aspekt sušenja hrastovih sas tojina u nizinskim šumama Hrvatske. Šum. list 7 9, 1974., s. 285 290.

Zakorjenjivanje i hidratura obične jele. Radovi 23, ŠIJ 1975.

Posljedice promjene šumske fitoklime u ekosustavu poplavne šume hrasta lužnjaka. Simpozij Sto godina znanstvenog i organi ziranog pristupa šumarstvu jugoist. Slavonije. JAZU Centar za znanstveni rad Vinkovci Zagreb 1975., s. 87 100.


137

Unstabilitat des Oekosystems der Auenwalder des Savagebiets im Lichte der Anderung einiger Umweltsfaktoren. XVI World Congress, Oslo 1976.

Reagiranje biljaka hrasta lužnjaka (Quercus robur h.) iz dva različita staništa na različite uvjete vlažnosti. Šum. list 3 4, 1976., s. 117 123.

Povijest šumarstva Hrvatske 1846 1976 kroz stranice Šumarskog lista, (urednik sa An toljak, B., Piškorić, 0. i dr.). Savez ITŠDI Hr vatske, Zagreb 1976., s. 1 427.

Razvoj Šum. lista i njegovo djelovanje u razdoblju od 1876 1975. god. Povij. šum. Hrvat. 1846 1976., s. 7 16.

Rad Šumarskog društva u Hrvatskoj (1919 1944). Ibid., s. 375 385.

Posljedice narušavanja ekološke ravno teže nizinskih šumskih ekosistema hidro melioracijskim zahvatima u površini buduče retencije Kupčina, (s Rauš, Đ., Matić, S.). Šum. list 5 7, 1977., s. 312 319.

Nizinske šume i regulacija Save. Bilten ŠG Sisak 34, Sisak 1978.

Ekološke značajke nizinskih šumskih ekosistema u svjetlu regulacije rijeke Save, (sa Vranković, A., Rauš, Đ., Matić, S.). II. kongres ekologa Jugosl., knj I., Zagreb 1979., s. 877 897.

Struktura i funkcioniranje prašume bukve i jele (Abieti fagetum illjricum Horv. 38) u Dinaridima SR Hrvatske. II kongres eko loga Jug., knj. I, 1979.

Problematika Motovunske šume s pri jedlogom rješenja. Šum. list 5 6, 1980., s. 189 200.

Uloga šumskih ekosistema u reguliranju vodnog režima srednjeg Posavlja. Glas. za šum. pokuse, posebno izd. 1, Zagreb 1984., s. 124 130.

Antropogeni utjecaj na šumske eko sisteme srednjeg Posavlja u svjetlu sinteze sinhronih ekoloških mjerenja. Bilten Društva ekologa BiH, III. kongres ekologa Jugosl., knj. I., Sarajevo 1984., s. 441 445.

Kolebanje intercepcije u poplavnoj šumi hrasta lužnjaka (Genisto Quercetum roburis Horv. 38.) u stacionaru Opeke kod Lipovljana, (sa Seletković, Z.). Bilten Društva ekologa BiH, III. kongres ekologa Jugosl., knj. II., Sarajevo 1984., s. 219 222.

Studija utjecaja vodne stepenice Đur devac na šumu Repaš. Šum. list 11 12, 1985., s. 541 551.

Die Stieleichenwald in Jugoslawien Ihre oecologischwald bauliche Problematic. 18th IUFRO World Congress, Div. 1., Vol. 1., Lju bljanja 1986.

Stieleichensterben in Kroatien in Licht oecologischer un vegetationskundlicher Untersuchungen, (s Rauš, Đ.). Oesterreich ische Forstzeitung 3, Wien 1987., pp. 55 57.

Ekološka i šumsko uzgojna proble matika šuma hrasta lužnjaka u Jugoslaviji. Šum. list 1 2, 1987., s. 41 52.

Sušenje šumskog drveča u SR Hrvat skoj s posebnim osvrtom na opterečenje Gorskog kot. kis. kišama teškim metalima. Ibid., 1987., s. 53 60.

Uloga posavskih šuma u životu Li povljanskog kraja. Šum. list 3 4, 1987., s. 135 141.

Studija hidrološke sanacije šume Re paš, (sa suradnicima). ZIŠ, ŠF Zagreb 1987., s. 1 54.

Propadanje šuma u Hrvatskoj, (s Komle nović, N., Seletković, Z.). Šum. list 5 6, 1988., s. 195 216.

Josip Kozarac, urednik Šumarskog lista. Zbornik radova Josip Kozarac književnik i šumar. JAZU Centar za znanstv. rad, Vinkovi 1988., s. 153 164.

Sušenje hrasta lužnjaka u Hrvatskoj. Zbornik savjetovanja o propadanju šumskih ekosistema, Igman, 1988.

Propadanje šuma u SR Hrvatskoj i Jugo slaviji. Šum. list 5 6, 1989., s. 235 242.

Sušenje hrasta lužnjaka (Ouercus robur h.) u Hrvatskoj u svjetlu ekološke konstitucije vrste. Glas. za šum. pokuse 25, Zagreb 1989., s. 1 24.

Situation der Flussauen in Jugoslawien. Bei t r age der A k a d e m i e f i r N a t u r u n d Umwelt schutz BadenWir t tenberg 4, 1989., pp. 58 65.

Šuma Repaš ili hidroelektrana. Ekološ ka revija, Zagreb 1990.

Blei und Cadmium in Standorten von Auen und Bergwaldern Nord Kroatiens, (sa Seletković, Z.). Arge Alp und Arge Alpen Adria, Arbeitsgruppe Bodenschutz, Ljubljana 1990., pp. 81 82.


138

Bleientrag in die Waldbbden dea nbrd lichen und westlichen Kroatiens, (sa Selet ković, Z., Komlenović, N. i Rastovski, P.). Internationales Symposium Stoffeintrage aus atmosphare und waldboden belastung in den Landern von Arge Alp und Alpen Adria, Berchtegsgaden 1992., pp. 19 19.

Hineinbringen von Blei in die Wald boden des nbrdlichen und westlichen Kro atiens, in Proceedings Svmposium Stoff eintrage aus der Atmosphare und Wald bbdenbelastung in den Landern von Arge Alp und Alpen Adria, 27 29. April 1993., (sa Seletković, Z., Komlenović, N., Rastovski, P.). Berchtesgaden 1993. GSF Forschungszentrum flir Umwelt und Gesundheit, Neuherberg, pp. 49 57.

Ostećenost krošanja glavnih vrsta dr veća u Hrvatskoj u odnosu na radijalne pri raste, (sa Seletković, Z., Ivkov, M.). ŠL 1 2, 1994., s. 3 10.

Ekološki i biološki uzroci propadanja stabala hrasta lužnjaka (Quercus robur) u nizinskoj šumi Turopoljski lug, (sa Seletković, Z., Znidarić, G.). Glas. za šum. pokuse 30, Zagreb 1994., s. 193 221.

Utjecaj ekoloških i gospodarskih či nilaca na sušenje hrasta lužnjaka u gospo darskoj jedinici Kalje šumskog gospodarstva Sisak, (sa suradnicima). Glas. za šum. pokuse 30., Zagreb 1994., s. 361 419.

Ekološko biološka istraživanja, (sa Se le tković , Z. , Tikvić, I . , Zn ida r i ć , G.). Nizinske šume Pokupskog bazena. Radovi SIJ, vol. 31, br. 1 2, 1996., s. 97 109.

Istraživanja u hrvatskim prašumama i korištenje rezultata u postupku s prirodnom šumom, (sa Seletković, Z.). Unapređenje proizvodnje biomase š. ekosus tava . HŠD, 1996., s. 97 104.

LITERATURA ***ŠL 1965., s. 592. ***ŠN, s. XII, 162, 279, 281, 365, 496. *** Zbornik o stotoj obljetnici šumarstva

jugoist. Slavonije, 1974., s. 40, 75, 76, 208, 702.

*** Povij. šum. Hrvatske 1846 1976., s. 1, 2, 12, 23, 25, 56, 84, 119, 385, 388, 418.

*** Rauš, Đ., Vukelić, J.: Bibliogr. ra

dova istraživača Zavoda za istraž. u šumarstvu S.F. u Zagrebu za razdoblje 1981 1985. Glas. šum. pokuse, posebno izd. 2, Zagreb 1986., s. 329 359.

***ŠE 3, 1987. s. 97 98. Seletković, Z.: Počasni doktorat prof. dr.

B. Prpiću. ŠL 11 12, 1992., s. 530. Rauš, Đ., Vukelić, J.: Biblogr. radova

istraživača Zavoda za istr. u šumarstvu Šum. fakulteta u Zagrebu za razdoblje 1986 1990. Glas. šum. pokuse 28, Zagreb 1992., s. 279 316.

*** Zbornik o Levakoviću. HAZU, Centar za znanstveni rad Vinkovci 1992., s. 188, 190.

Uredništvo: Odlikovani šumarski struč njaci. Prof. dr. se. dr. h. c. Branimir Prpić. ŠL 1995., s. 428.

***ŠIB, s. 51, 54, 69. *** HŠD 1846 1996., s. 214, 278 288,

291 297, 299, 302, 304, 305, 310, 312 316, 320 323, 326, 327, 329, 330, 332 338, 340, 341, 343 347, 347 353, 355 362, 364, 366, 368 375, 379 381, 383 387, 418, 422, 431, 436, 441 .

*** Hrast lužnjak u Hrvatskoj. Vin kovci Zagreb 1996., s. 523, 524, 530 532, 534, 537, 553.

Marićević, I.: Kazalo autora i struktura sadržaja ŠL 1976 1995. ŠL 3 4, 1997., s.182, 187, 188.

Klepac, D.: Iz šum. povij. Gorskoga kot..., Zagreb 1997., s. 153, 231.

*** SŠN 1998., sv. 2, s. 201, 206 208, 211, 214, 222, 223, 257 262, 570, 643, 651, 653, 654, 661, 705; sv. 3., s. 92, 330, 331, 332; sv. 4, s. 54, 71, 72, 110.

PRPIĆ, Igor, (Zagreb, 6.IV.1966.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Krunoslava, zanimanjem strojobravara. Hrvat. U Zagrebu je završio pedagoško usmjerenje u CUO 1985.g., ali se upisao na studij šumarstva na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 8.X.1991. god. iz područja parkiranje i oblikovanje prostora, napisavši i obranivši diplomski rad naslova “Park groblja Mirogoj”.

Zaposlen je u Odjelu za informacijske djelatnosi US Zagreb (1995.).


139

PRPIĆ, Miroslav, vid. 3. knjiga, s. 374-375.

PRPIĆ, Petar, st., rod. u Zagrebu 30.X.1878., ing. šumarstva, viši. šum. inspektor.

Šumarstvo je apsolvirao na Visokoj školi za kulturu tla u Beču 1903. godine.

Zaposl io se u s t ruci 19.IV. 1901., kao privremeni šum. vježbenik kod Županijske oblasti u Požegi, gdje mu je rukovoditelj bio šum. nadzornik B. Kosović. Kao vježbenik prelazi najprije Županijskoj oblasti u Osijek, a 1904. Gradiškoj imovnoj općini. Iste godine položio je u Zagrebu državni ispit.

Kod Gradiške imovne općine 1906. imenovan je šum. pristavom u Novoj Gradiški, 1915. bio je kotarski šumar u Novskoj, a 1919. postavljen je za šum. nadinženjera. Naredne godine imenovan je šum. savjetnikom pri Upravi državnih šuma u Hrvatskoj i Slavoniji i dodijeljen Šum. uredu na Sušaku. Zatim je premješten Direkciji šuma Vinkovci, gdje je od 1922. do 1924. radio kao taksator, a 1925.-26. kao direktor. Nakon toga bio je direktor Direkcije šuma Otočke imovne općine u Otočcu do umirovljenja 28. VIII.1926. god., ali se 3.VII.1929. v raća u s lužbu za rukovodi te l ja Odsjeka u Odjeljenju za šumarstvo Ministarstva šuma i rudnika u Beogradu. Kao načelnik ministarstva, postavljen je 1931. za direktora i višeg šum. inspektora Direkcije šuma u Čačku (Srbija), odakle je 1935. premješten Direkciji šuma na Sušaku, i tu je kao direktor šuma konačno umirovljen 1937. godine.

Bio je dugogodišnji član HSŠD i JŠU, a od 1929. do 1935 i odbornik. Za vrijeme Banovine Hrvatske (1939.-1941.), kao umirovljenik u Zagrebu, aktivno sudjeluje u obnovi HŠD, po

sebno kao član Akcijskog odbora za izradu nacrta društvenih pravila.

God. 1940. izabran je za potpredsjednika Upravnog odbora obnovljenog HŠD, a bio je i član utemeljitelj. Uredništvo Šum. lista preuzeo je 1940., a u 1941. uredio je šest brojeva. Kao urednik izradio je pravilnik za izdavanje, uređivanje i administraciju Šum. lista. Osim toga društvo ga je izabralo u Odbor za organizaciju šumarske službe u netom ustanovljenoj Banovini Hrvatskoj.

Odlikovan je Ordenom Belog orla V. reda (1934.).

RADOVI

Ing. Bogoslav Kosović, pomoćnik minis tra Suma i ruda u m., utemeljitelj i dobrotvor HŠD. Šum. list 8, 1940., s. 377 383.

Poruka uredništva. Šum. list 4 5, 1940., s. 203 204.

LITERATURA *** ŠL: 1901., s. 316; 1904., s. 400;

1906., s. 405; 1909., s 184; 1917., s. 348; 1920., s. 369; 1922., s. 686, 707; 1925., s. 554, 697; 1926., s. 519, 557; 1929., s. 357; 1930., s. 93; 1931., s. 150; 1932., s. 319; 1934., s. 73; 1935., s. 31; 1937., s. 39; 1940., s. 261, 264, 270, 378, 465, 508, 514; 1943., s. 22.

*** Iskaz elan. HSŠD. ŠL 1908, 1915. *** Izvještaj JŠU o radu 1926/27. 1934/

35., (Prilozi ŠL). Borošić, J.: ŠIS, s. 23, 37, 82, 133, 149. *** Povijest šumarstva Hrvatske 1846

1976., s. 10, 413. *** Zbornik o stotoj obljetnici šumarstva

jugoist. Slavonije. Vinkovci Slav. Brod 1974., s. 548 550.

*** HŠD 1846 1996., Zagreb 1996., s. 220, 221, 223, 225 228.

PRPIĆ, Petar, ml., (Krivi Put, Senj, 17.IX.1925.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Petra i Slavke r. Šolić. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio službenik, a majka domaćica. Osnovno i


140

srednje obrazovanje stekao je u Senju: osnovnu školu završio je 1940., a na realnoj gimnaziji maturirao je 1946. godine.

Studij šumarstva upisao je na Poljoprivredno - šum. fakul. u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odsjeku 7.V.1955. godine.

Šumarsku karijeru otpočeo je 1955., zaposlivši se u Šumariji Senj, na radnome mjestu zamjenika upravitelja. Dvije godine kasnije (1957.) imenovan je upraviteljem iste šumarije. God. 1958. na kratko napušta šumarstvo i odlazi u drvnu industriju. U DIP Senj dobiva mjesto rukovoditelja Odjela za iskorišćivanje šuma, u kom svojstvu vodi stručno - operativne poslove na iskorišćivanju šuma i šumskom transportu.

U razdoblju od 1959. do 1966. upravitelj je Šumarije Brinje, koja je reorganizacijom šumarstva 1960. ušla u sastav ŠG Ogulin. U drugoj polovini 1966.g. vraća se u ŠG Senj na radno mjesto referenta, a tri godine kasnije rukovoditelja Odjela za iskorišćivanje šuma, uspješno vo-deći sve stručno -operativne poslove na eksploataciji šuma na r az in i š u m s k o g a gospodarstva. Osnivanjem ŠG Delnice 1 9 8 5 . imenovan j e č l a n o m poslovodnog odbora poduzeća, na kojoj dužnosti ostaje do kraja 1990.

U mirovinu odlazi 1.1.1991. godine. Bio je na stručnom usavršava

nju u Njemačkoj. Dugogodišnji je član DIT, odno

sno HŠD. Živi u Senju.

LITERATURA ***ŠN, s. 364; SŠN 2, 1998., s. 688. *** HŠD 1846 1996., s. 423.

PRPIĆ, Siniša, vid. 3. knj., s. 375.

PRPIĆ, Stjepan, (Glina, 18.X.1873.-Glina, 26.V.1943.) , šum. nadsav-jetnik.

Šumarstvo je apsolvirao 1894. na Gosp. - šum. učilištu u Križevcima.

U šumarsku službu stupio je kod Ravnateljstva šuma I. Banske imovne općine u Glini. Viši državni ispit položio je 1898. Pri istoj imovnoj općini proveo je 30 godina; najprije kao upravitelj šumarija u Glini i Gvozdu (tada Vrginmost), a od 1919. do 1923. kao upravitelj Gospod. ureda u Glini. Od 1923. do 1925. bio je šum. savjetnik i šef računovodstva slunj-sko - banskih imovnih općina u Petrinji sa sjedištem u Glini. Zatim je radio u državnoj službi kao upravitelj Šum. u prave u Glini i šumarski nad-savjetnik do umirovljenja 1932. god.

Svoj rad posvetio je zavičaju. “U njegovom gostoljubivom domu sastajao se Šupilo, koji je 1906. biran zastupnikom glinskog kotara, sa svojim pristašama, a Prpićeva kuća bila je neprekidno stjecište Hrvata tokom teških godina Hrvatske”, (V.Š. 1943.).

Nakon ustroja NDH, postaje povjerenikom I. Banske imovne općine.

Bio je član HSŠD od 1896., zatim JŠU te HŠD (1940. - 1943.). Svojim je prilozima pomagao društvenu Literarnu i Pripomoćnu zakladu, a bio je i povjerenik Zakladnice za uzgoj djece šumarskih činovnika.


141

LITERATURA *** ŠL: 1896., s. 372; 1898., s. 462;

1902., s. 295; 1906., s. 164; 1911., s. 147; 1912., s. 346; 1919., s. 56; 1920., s. 190; 1922., s. 38, 352; 1923., s. 312; 1925., s. 555; 1926., s. 341; 1937., s. 333; 1940., s. 269; 1943., s. 24.

*** Iskaz elan. HSŠD. ŠL 1908., 1915. *** Izvještaj JŠU o radu 1926/27., Za

greb 1927., s. 30, (Prilog ŠL). Borošić, l: ŠIS, s. 20, 149. V.S.: Stjepan Prpie. In memoriam. ŠL

1943., s. 325. ***ŠN, s. 53. Husinec, R., Delić, P.: Gospodarsko i

šum. učilište u Križevcima. MH Križevci 1995., s. 93, 94.

*** SŠN 1, ŠF Zagreb 1998., s. 143.

PRSTEC, Milan, (Emil), iz Pitoma-če, Đurđevac, šum. nadsavjetnik.

Šumarstvo je apsolvirao 1894. na Gospodarsko - šumarskom učilištu u Križevcima.

Prema pronađenim podacima, 1897. imenovan je šum. vježbenikom kod Otočke imovne općine kod koje ostaje u službi do 1925. godine. Radio je duže vrijeme kao kot. šumar u Korenici, a napredovao je do položaja šum. savjetnika. Kraće vrijeme bio je upravitelj Kotarske šumarije u Krasnom. God. 1925., kao šum. savjetnik, premješten je k Direkciji šuma Đurđevačke imovne općine u Bjelovaru, a zatim za šumarskog referenta kod Kotarskog poglavarstva u Koprivnici, gdje je 1926. unaprijeđen za šum. nadsavjetnika. Bio je član HSŠD.

LITERATURA ***ŠL: 1897., s. 176; 1913., s. 439; 1921.,

s. 93; 1923., s. 309, 629; 1925., s. 555, 698; 1926., s. 341, (Prstec Milan).

*** Iskaz Članova HSŠD. ŠL 1908, 1915, (Prstec Milan).

Borošic, J.: ŠIS, s. 19, 149, (P. Emil). *** ŠN, s. 53, (Prstec Emil). *** SŠN 1, 1998., s. 143, (Emil).

PRŠLE, Zvonimir, (Plešci, Čabar, Gorski kotar, 15.XII.1956.), dipl ing. šumarstva.

Sin Antuna i Dragice r. Krulić. Hrvat, rimokatoličke vjeroispovijesti. Otac mu je bio službenik, a majka domaćica. Osnovnu i srednju školu završio je u Čabru. Maturirao je na Gimnaziji “Vladimir Nazor” 1975.g.

Šumarstvo je studirao na Šumarskom fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG Odjelu 6.XII. 1983. godine.

Prvo zaposlenje dobio je u ŠG Delnice, Šumarija Gerovo, 14.V.1984. Nakon pripravničkog staža i osnivanja Goransko - primorskoga ŠG Delnice, 1985.g. imenovan je referentom pripreme rada u OOUR-u za iskorišćivanje šuma Tršće, a godinu dana kasnije upraviteljem RJ Gerovo istog OOUR-a (1986. - 1988.). U to je vrijeme položio stručni šumarski ispit (9.VII.1985.). Reorganizacijom šumarstva i osnivanjem JP “Hrvatske šume” dobiva mjesto revirnika u Šumariji Gerovo UŠ Delnice (1989.-1993.), a zatim pomoćnika upravitelja (1994.). Za upravitelja Šumarije Crni Lug iste uprave šuma postavljen je 8.VIII.1995., na kojoj se dužnosti nalazio i prilikom sastava životopisa (1997.).

Član je HŠD i LD “Tetrijeb” Gerovo. Živi u Gerovu.

LITERATURA ***ŠL 1 2, 1995., s. 67 *** Posl. izvješće 1995., “HŠ", s. 64. Klepac, D.: Iz šum. povij. Gorskoga

kot..., Zgb 1997., s. 75, 76, 209, 231. *** SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 696.

PRUGOVEČKI, pl. Josip. , iz Sv. Ivana Zeline, učitelj na Gospodarsko-šum. učilištu u Križevcima.

Od 1867. učio je na GŠU u Križevcima šumarsku i gospodarsku


142

struku. Apsolvirao je 1870. godine. Na istom učilištu u Križevcima

služio je kao “pravi učitelj” od ožujka 1877. Na Višem odjelu, Gospodarski smjer, predavao je narodno gospodarstvo, povijest, literaturu i statistiku gospodarstva, opće gospodarstvo, bolesti gospodarskog bilja, a na Ratarnici poslovne sastavke.

U društvu slušatelja “Plug” šk. god. 1878./79. održao je predavanje “0 populacionistici”.

U ožujku 1883. dodijeljen je Narodno - gospodarstvenom odsjeku Zemaljske vlade u Zagrebu, ali i dalje je predavao spomenute predmete.

Nakon umirovljenja živio je u Zagrebu. Posljednjih godina života bio je slijep. Toj se njegovoj životnoj tragediji pridružio i nesretan završetak života: umro je 1900. u Zagrebu kao žrtva okrutnog zločina.

LITERATURA *** Treće izvješće o Gosp. i šum. učilištu

i ratarnici u Križevcih za šk. god. 1869/70 1875/76. Zgb 1876, s. 35.

*** Spomenica o 50 godiš. postojanju Kr. višeg gospod. učilišta i ratarnice u Kri ževcu. Križevac 1910., s. 151.

*** Osobne viesti. Umro umir. prof. Gosp. šum. učilišta Križevci, Prugovečki pl. Josip. ŠL 8, 1900., s. 481.

Borošić, l: ŠIS, s. 16, 149. ***ŠN, s. 47; SŠN, 1, s. 75, 143. Husinec, R., Delić, P.: Gospodarsko i

šum. učilište u Križevcima. MH Križevci, 1995., s. 29, 91 .

PRUSKOVSKI, J e r z i , iz Konina, Poljska, ing. šumarstva.

Šumarstvo je apsolvirao 1913. godine na četvorogodišnjoj Šum. akademiji u Zagrebu. Kako nismo p ronaš l i više n ikakve poda tke o njemu, može se zaključiti da je otišao u Poljsku.

PSORN, Josip, (Kreka, BiH, 9.III. 1899. - Doboj, 3.XI.1953.) dipl. ing. šumarstva, kotarski šumar.

Šumarstvo je apsolvirao na Gospodarsko - šum. fakultetu u Zagrebu škol.g. 1922.-23., a diplomirao je 17. VI.1925.

U šumarstvu se zaposlio 22. VIII.1925. kao šumarski referent kod Kotarskoga poglavarstva u Makar-skoj. God. 1926. premješten je Kotarskom načelstvu Delnice, a 1928. položio je državni s t ručni ispit u Beogradu. Kao viši šum. pristav i kotarski šum. referent premješten je 1934. Kotarskom načelstvu u Đakovo. Slijedeće godine premješten je u BiH, najprije Šum. odsjeku Banske uprave u Banja Luci, a 1936. godine k Šumskoj upravi u Potocima. Uslijedio je premještaj (1939.) u Pisarovinu, 1940. Kotarskom načelstvu na Sušaku, gdje je unaprijeđen za kotarskoga šumara, a 1941. u istom svojstvu Kotarskoj oblasti u Viroviticu, gdje se nalazio i 1943. godine. Slijedi prisilan povratak u BiH, gdje najprije radi u Ministarstvu šuma i ruda u Sarajevu, a zatim (1947.) u Tuzli, (1948.) u Drvaru, pa ponovno u Tuzli. Od 1952. radi u Šum. upravi Doboj, gdje ga 1953. u dobi od 54 godine zatiče smrt.

Bio je član JŠU, odnosno član HŠD.

LITERATURA *** ŠL: 1925., s. 629; 1926., s. 615;

1928., s. 385; 1934., s. 533; 1935., s. 416; 1936., s. 213; 1939., s. 398; 1940., s. 190, 270, 608; 1941., s. 402; 1943., s. 24.

PUAČA, Berislav, (Velika, Požega, 13. IX.1960.), s p e c , dipl. ing. šumarstva.

Sin hrvatskoga šumara Nedjelj-ka Puače i majke Eme r. Turk. Hrvat, rimokatolik. Osnovnu školu završio je u Požegi 1975., kao i srednju Ekonomsku školu, računovodstveni smjer, 1979. godine.


143

Šumarstvo je diplomirao na Šumarskom fakultetu 1984. Napisao je i obranio diplomski rad iz ekologije pod naslovom “Unošenje četinjača u šume listača na području ŠG Slav. Požega”.

Od 1.XII.1984. godine radi u Odjelu za uređivanje šuma, Požega, najprije kao tipolog - pedolog, a od 1990. kao samostalni taksator.

Na Šum. fakultetu u Zagrebu studirao je poslijediplomski spec. studij. iz specijalnosti fitocenologija i pedologija i završio ga obranivši rad “Vegetacijsko pedološko obilježja g.j. Zapadni Papuk I” 11.XII.1997.

RADOVI

Izrada pedološke karte u Mjerilu 1:25000, u sklopu tipologije Suma brdskog dijela Slavonije.

Vegetacijsko pedološka obilježja g.j. »Zapadni Papuk I«, specijalistički rad, Šum. fakultet Zagreb 1997.

LITERATURA ***ŠL 1 2, 1995., s. 60. *** SŠN 2, 1998., s. 638, 697.

PIJACA, Nedjeljko, (Nova Gradiška, 16.111.1924. - Požega, 20.XII. 1987.), dipl. ing. šumarstva.

Osnovnu i srednju školu završio je u rodnom gradu. Studira šumarstvo na Poljoprivredno - šumarskom fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1949.-50., a diplomirao 15. IV.1952.

Nakon diplomiranja prvo zaposlenje bilo mu je u Šumariji Kamenska, gdje je zamjenik upravitelja šumarije, a kasnije i upravitelj šumarije do 1957., kada na kraće vrijeme prelazi u Šumariju Pleternica. Dana 1.IX.1957. postavljen je za upravitelja Šumarije Velika, na kojoj dužnosti ostaje sve do početka 1967. godine kada prelazi u ŠG Slavonska

Požega u svojstvu rukovoditelja tehničkog sektora i Odjela za iskoriš-ćivanje šuma. Godine 1982. prelazi na dužnost referenta unutrašnje kontrole za m a t e r i j a l n o pos lovan je , a udruživanjem toga gospodarstva u ROŠ “Slavonska šuma” Vinkovci, od 1985. je stručni suradnik za internu kontrolu sve do svoje smrti 20.XII. 1987. godine.

Bio je šumar - praktičar i zaljubljenik u šume. Aktivan je u Šum. društvu (tada klubu) Požega. God. 1959. održao je predavanje “Melioracija degradiranih sastojina”, a 1967. izabran je za predsjednika.

LITERATURA ***ŠN, s. 364; SŠN 2, 1998., s. 688. Maurin, Z.: Puača, Nedjeljko, dipl. inž.

šumarstva. In memoriam, ŠL 11 12, 1988., s. 582 583.

*** HŠD 1846 1996., s. 294., 421, 422.

PUCHES, Franjo, iz Vukovara, ing. šumarstva, vlastel. i kotarski šumar.


Od 1905. do 1911. bio je vlastelinski šumar u Donjem Miholjcu. Tada je premješten u službu kod Brodske imovne općine, gdje je radio kao šum. pristav, a zatim kot. šumar u Cerni.

U svojstvu šumara Brodske i-movne općine i kao natporučnik u pričuvi umro je 17.11.1916. godine u Beogradu od posljedica upale pluća. Sahranjen je u Vukovaru.

Zaslužan je za osnivanje Udruženja šumarskih akademičara (1903.).

LITERATURA *** ŠL: 1905., s. 190; 1907., s. 426;

1911., s. 198; 1913., s. 309; 1916., s. 313. *** Iskaz elan. HSŠD. ŠL 1908., 1915. *** Osobne vijesti. Umro Franjo Puches,

šumar. ŠL 1 2, 1916., s. 59. Borošić, J.: ŠIS, s. 3. 149, (Puhes).


http://11.XII.1997

144

***ŠN, s. 102, 309, (Puhes). *** Zbornik o stotoj obljetnici šumar

stva jugoist. Slavonije. Vinkovci Slav. Brod 1974., s. 539.

*** SŠN 1, 1998., s. 123, (Puhes).

PUCIĆ, (PUCICH), Jos ip , (Žminj, Istra, 14.1.1850. - Trst, Italija, 25.111. 1911.), ing. šumarstva, dvorski savjetnik, šum. inspektor.

Rodom je Hrvat. Šumarstvo je završio na Visokoj školi za kulturu tla u Beču.

Službu je započeo 1874. u Gori-ziji (Italija) i sve do svoje smrti djelovao je u Goričkoj, Istri i Trstu, gdje je postigao položaj dvorskog savjetnika. Radio je na unapređivanju šumarstva tih krajeva, osobito na pošumljavanju krasa i sprečavanju prekomjernih sječa.

Kao stručni voditelj poslova Komisije za pošumljavanje krasa istaknuo se operativnim i publicističkim radom. Za nas je značajno da je, između ostalog, pisao i o melioraciji krša Istre i Kvarnerskih otoka (Trst 1900.). Objavio je veći broj rasprava, članaka i referata na talijanskom i njemačkom jeziku, ponajviše u austrijskim časopisima.

U dijelu izleta učesnika godišnje skupštine HSSD 1907. u Sloveniju, izletnici su pod vodstvom zemaljskog šum. nadzornika J. Pucicha pregledali i neke kraške kulture (Rosma-nith, A. Borovalski, ŠL 8, 9-10, 1907.).

Od 1906. do smrti (1911.) bio je potpredsjednik Kranjsko - primorskoga šumarskog društva.

LITERATURA Anić, M.: Pogledi na šumsku vegetaciju

Istre i susjednih zemalja. ŠL 1945., s. 20. Kauders, A.: Šumarska bibliografija L,

s. 67, 83, 190, 213, 252. ***ŠE 2, 1983., s. 86, 320. Ivančević, V., Piškorić, O.: Obnova šu

ma na kršu Hrvatske. ŠL 7 8, 1986., s. 344. ***ŠE 3, 1987., s. 105. *** HŠD 1846 1996., Zgb 1996, s. 125.

PUĐAK, Ivan, (Dobrodol, Sesvete, Zagreb, 27.IV.1958.), dipl. ing šumarstva.

Sin Stjepana, šumarskog tehničara i Milke r. Popović, domaćice. Hrvat i katolik. Osnovnu školu završio je u Vugrovcu kraj Zagreba 1973., a II. gimnaziju “Braća Ribar” u Zagrebu 1978. godine.

Šumarstvo je diplomirao na Šumarskom fakultetu u Zagrebu 1982.

Od 1982. u stalnom je radnom odnosu u ŠG Zagreb, a zatim kod “Hrvatskih šuma” na radnome mjestu revirnika u Šumariji Dugo Selo, UŠ Zagreb. Živi u Sesvetama.


PUGAR, Aleksandra , (Dusseldorf, Njemačka, 1.IV1964.), dipl . ing. šumarstva.

Kći Zvonka i Ankice r. Sršen. Hrvatica, hrvatskoga državljanstva, katoličke vjeroispovijesti. Otac joj je zanimanjem stolar, a majka grafičarka. Osnovnu školu završila je u Popovači, 1978., a srednju školu u Zagrebu 1982.g. za zanimanje: izrađivač obuće i galanterije.

Šumarstvo je diplomirala na Šumarskom faku l te tu u Zagrebu 1988. godine.

Pripravnički staž odradila je 1989. i 1990. u Šumariji Popovača. Od 1990. godine bila je nezaposlena, a 1993. godine zapošljava se u Šumariji Novoselec, UŠ Zagreb, u GJ Žutica, gdje (1997.) radi, na mjestu revirnika.


145

PUK, Mirko, (Vladislavci, Osijek, 31.X.1854. - Glina, 29.XI.1932.), ing. šumarstva, zemaljski šum. nadsav-jetnik.

Potječe iz obitelji poljodjelaca. Osnovnu školu završio je u Vladi-slavcima, a ispit zrelosti položio je 21.VII.1877. na gimnaziji u Osijeku.

Šumarske znanosti završio je 1880. na Visokoj školi za kulturu tla u Beču kao krajiški stipendista.

Nakon završenog studija, Zemaljska vlada upućuje ga na praksu u Češku na uzorno uređeno šumsko gospodars tvo pri šum. up ravama Frauenberg i Krumau, gdje je bio više od godinu dana, osposobljavajući se za samostalno upravljanje šumama.

Vrativši se u Hrvatsku, imenovan je 2.IV.1882. kotarskim šumarom u Valpovu. Iste godine položio je državni ispit, a god. 1884. dobiva ovlaštenje za civilno mjerništvo i od tada obavlja mjerničku praksu. Od 1892. do 1895. obnašao je dužnost kotarskog šumara u Osijeku, a zatim županijskog šum. nadzornika u Gospiću. Od 1897. u istom svojstvu radi pri Županijskoj oblasti u Zagrebu, gdje je 1912. imenovan zemaljskim šumarskim nadzornikom kod Kr. zemaljske vlade u Zagrebu. Na tom položaju umirovljen je 30.IX.1917. godine.

Kao umirovljenik živio je u Zagrebu, a od 1931. u Glini, gdje umire i gdje je sahranjen 1932.

Isticao se stručnim radom, ne samo kao državni činovnik već i kao suradnik Šum. lista (1894. - 1922.) u kojem je objavljivao stručne članke, rasprave i bilješke.

Konstruirao je i tzv. “tangencijalnu promjerku”, poznatiju u praksi kao Pukova promjerka (ŠL 1901.). 0 promjerkama polemizira s B. Haje-kom, ml. (ŠL 1900., 1920.), ali i oko autorstva tzv. Pukove promjerke (ŠL 1920.). U Šum. listu 1911. i 1912. oci

jenio je uredajnu osnovu šum. nadzornika V. Dojkovića za šume Zemljišne zajednice Draganić neizvedivom i materijalno štetnom (vid. i HŠD 1996., s. 132.).

U članku “Budućnost naših šuma” (ŠL 1922., s. 147) reagira na zahtjeve za pojačanim iskorišćivanjem šuma. Smatra da je “potrajno šumsko gospodarstvo”, uz ostale činioce, sačuvalo naše šume.

Bio je član HSŠD od 1882. i odbornik (1906.), a kasnije i član JŠU.

RADOVI

Primjedba članku “Praktična upotreba trigonometrije”. Šum. list 1895., s. 1 15.

Osvrt na članak “Praktična upotreba trigonometrije”. Ibid., s. 125.

0 racionalnoj izradbi francuskih du žica. Ibid., 1899., s. 393 413, 513 534; ibid. 1900., s. 25 50.

Skrižaljke k članku “O racionalnoj izradbi francuskih dužica”. Ibid. 1900., s. 82 96, 136 153, 201 218, 275 292.

Ocjena tetivnice G. Hajeka. Šum. list 8, 1900., s. 445 450.

Tangencijalna promjerka ili tachvden drometar. Ibid., 1901. s. 65 74, 113 142.

O procjeni Suma pomoču tangencionalne promjerke. Ibid. 1901. s. 602 605.

Jednokračna promjerka. Ibid., 1904., s. 22 28.

Gospodarska osnova za Sumu zemljišne zajednice Draganič. Ibid., 1911., s. 422 430, 450 487; 1912., s. 201 218, 245 259.

K tetivnici g. Sumarnika Hajeka. Ibid. 1920., s. 108 109.

Pogrešno obračunavanje njemačke ba čvarske grade. Ibid., 1920., s. 165 174, 225 237, 284 292.

Budućnost naših Suma. Ibid., s. 1922., s. 144 148, 224 227.

Priručnik za pilane (književna objava). Ibid., 1922., s. 324 329.

LITERATURA ***ŠL: 1880., s. 92, 146; 1886., s. 227;

1890., s. 375; 1895., s. 286; 1897., s. 286;


http://29.XI.1932

146

1901., s. 158; 1905., s. 462; 1906., s. 38; 1907., s. 425; 1912., s. 451; 1916. s. 187; 1976., s. 386.

*** Iskaz elan. HSŠD. ŠL 1908, 1915. Hajek, B.: Moja tetivnica. ŠL 1920., s.

2 7, 157 159, 177 178. *** Izvještaj JŠU o radu 1926/27.,

Zagreb 1927., s. 29, (Prilog ŠL). Uprava: Umro u Glini Ing. Mirko Puk.

ŠL 12, 1932., s. 759. Hradil, D.: Ing. Mirko Puk, Kr. zemaljski

šum. nadsavjetnik u p. ŠL 1, 1933., s. 1 3. Kauders, A.: Šum. bibl. I., s. 89, 95, 118,

126, 132, 146, 252. *** Pov. šum. Hrvatske 1846 1976., s.

131, 142, 208, 209, 319, 409. *** HŠD 1846 1996., s. 64, 132.

PULKO, Eduard, (Maribor, Slovenija, 23.11.1931.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Konrada i Marije r. Gore-njak. Slovenske je nacionalnosti i državljanstva, rimokatolik. Roditelji su mu bili samostalni ugostitelji. Osnovnu školu završio je u Mariboru 1941. a gimnaziju 1950. godine.

Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno - šumarskom fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1953.-54, a diplomirao 14.VI.1955.

Najprije je radio kao taksator projektant, zatim (1983.) u Žalcu (Slovenija) kao referent za iskorišćivanje šuma, a 1998. god. radi kao upravitelj GG Celje, ispostava Žalec.

Živi u Celju. Član je stručne udruge DIT Slovenije.


PULKO, JUSTIN, Elica, (Maribor, Slovenija, 21.VII.1926. - Ljubljana, 1987.), dipl. ing. šumarstva, specija-l is t ica za povrt larstvo i pejsažnu arhitekturu.

Zbog materijalnih razloga, jer potječe iz velike obitelji, nije se mogla školovati u vrijeme okupacije. U svibnju 1943. stupila je u organizaciju slovenske omladine i trajno je surađivala s mariborskim aktivistima i i-legalcima. Početkom 1944. god. omladinska organizacija je izdana i Elica Justin bila je zatvorena, najprije u Mariboru do ožujka 1944., zatim je bila internirana u logor Ravensburg, a odatle su je prebacili u logor Bu-chenwald, gdje je dočekala kraj II. svjetskog rata.

Poslije rata završila je skraćenu tečajnu gimnaziju u Mariboru. Po završenoj maturi 1947. upisala se na Poljoprivredno - šum. fakultet u Zagrebu, na šumarstvo - biološki smjer. Bila je uzoran student. Uključila se u rad studentske omladinske organizacije u kojoj je radila do kraja studija. Apsolvirala je škol.g. 1950.-51., a diplomirala 28.IX.1953. god.

Nakon diplomiranja odmah se zaposlila (1953.) u Ljubljani u Upravi zelenoga pojasa. Projektirala je, uređivala i uzgajala šumsko raslinje na užem i širem području ljubljanskih šuma. Iste god. (1953.) specijalizirala je povrtlarstvo i pejsažnu arhitekturu. Te poslove obavljala je i u Komunalnom poduzeću “Rast” koje je našli jedilo poslove biv. “Zelenog pojasa”.

Bila je savjesna u poslu, živjela je s prirodom i željela je ljubljanskim zelenim površinama dati što


147

ljepši i trajniji izgled. Po odlasku u mirovinu oboljela

je i ubrzo umrla.

LITERATURA ***ŠN, s. 365; SŠN 2, 1998., s. 688. Simončić, L.: V. spomin Elici Justin,

dipl. inž. gozd. GV 1989., s. 89.

PULJAK, St jepan, mr. s e , vid. 3. knjiga, s. 375-376.

PULJEVIĆ - NIKOLIĆ, Pe ta r , iz Zemuna, Srbija, ing. šumarstva, županijski šum. nadzornik.

Šumarstvo je apsolvirao na Visokoj školi za kulturu tla u Beču 1894.

Prema pronađenim podacima, najprije je radio kao šum. vježbenik kod Kotarske oblasti u Čazmi, gdje je 1898. imenovan kot. šumarom. U istom svojstvu premješten je 1899. Kot. oblasti u Krapini, 1904. u Đakovo, 1906. Županijskoj oblasti u Bjelovar, gdje je 1908. imenovan Županijskim šum. nadzornikom. God. 1913. premješten je u istom svojstvu Županijskoj oblast i Vukovar. Početkom I. svj. rata obolio je na ratištu u Srbiji, 1916. boravio je u Krapini te imao nadzor nad rudnikom. Bolest mu se pogoršala i umire u Krapini 28. 1.1917. godine.

Bio je član HSŠD od 1895.

LITERATURA *** ŠL: 1898., s. 289; 1899., s. 584;

1904., s. 342; 1906., s. 102, 405; 1908., s. 119; 1912., s. 451; 1913., s. 479.

*** Iskaz članova HSŠD. ŠL 1897., 1908, 1915.

*** Umro Puljević Nikolić Petar, žup.

šum. nadzornik. ŠL 1 2, 1917., s. 39 40. Borošić, /.: ŠIS, s. 22, 149, (Puljević).

PUPAČIĆ, Vojislav, (Trabotivište, Delčevo, Makedonija, 15.IV.1927.), dipl. ing. šumarstva.

Gimnaziju je završio u Zadru 1948. i upisao se na Poljoprivredno-šum. fakultet u Zagrebu. Diplomirao je na Šumarskom odjelu 8.V.1952.g.

PUPIĆ, Krunoslav, (Skrad, Gorski kotar, 12.XII.1938.), dipl. ing. šumarstva, šum. savjetnik.

Sin Stjepana i Darinke r. Golubić. Hrvat, rimokatolik. Osnovnu je školu završio u Kuželju (1949.), a gimnaziju u Delnicama (1957.).

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odsjeku 1973.g. Gotovo svo vrijeme studija bio je zaposlen u osnovnoj školi Brod na Kupi kao nastavnik za predmete matematika i fizika.

Prvo zaposlenje u struci dobiva u ŠG Delnice, Šumarija Delnice (l.X. 1975.). Kad je odradio pripravnički staž, unaprijeđen je na radno mjesto referenta za uzgoj šuma. Prije premještanja u Odjel za uređivanje šuma na dužnost projektanta, dvije godine radi u Opć. konf. Soc. saveza Delnice.

U ŠG Delnice 1.XI.1980. prima dužnost upravitelja OOUR-a Građevinarstvo, povećavajući otvorenost gospodarskih šuma Gorskoga kotara šumskim cestama i vlakama. Obogaćen praksom i svestrano upućen u sve šu marske djelatnosti, nakon pet godina (1.III.1985.) imenovan je upraviteljem Šumarije Skrad na kojoj dužnosti ostaje 11 godina. Dne 20.IX.1996. unaprijeđen je na radno mjesto upravitelja UŠ Delnice, na kojoj dužnosti ostaje do sredine 1998., kad je imenovan savjetnikom.


http://20.IX.1996

148

Za svoj stručni i društveni rad dobio je više javnih priznanja od kojih spominjemo Medalju za rad sa srebrnim vijencem 1974.g. Uz još neke Gorane šumarnike njegova je zasluga da je 1997. objavljena knjiga akademika D. Klepca “Iz šumarske povijesti Gorskoga kotara...”

Član je HŠD i HDZ.

LITERATURA ***ŠL 1 2, 1995., s. 67. *** Posl. izvješće 1995., “HŠ", s. 64. Klepac, D.: Iz šum. povijesti Gorskoga

kotara u sadašnjost, Zagreb 1997., s. 11, 24, 75 78, 209, 231.

*** SŠN 2, 1998., s. 692, (Prpie!).

PURGER, Nazari j , (Gabrovica, Ko-per, Slovenija, 15.VI.1901. - Ljubljana, 1.VII.1932.), dipl. ing. šumarstva.

Kao o s a m n a e s t g o d i š n j a k i rodoljub bio je primoran 1919. napustiti rodni kraj u slovenskom dijelu Istre i pobjeći u Kraljevinu SHS. Viši tečajni ispit položio je u Kranju (Slovenija) 1922. godine.

Šumarstvo je studirao u teškim mater i ja lnim uvjetima na Gospodarsko - šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1928.-29., a diplomirao 22.VI.1931.

Odmah po završetku studija odlazi u lječilište na Golniku (Slovenija), ali nije izliječen pa umire u Ljubljani 1932. godine.

LITERATURA Anić, M.: Ing. Nazarije Purger. In memo

riam. ŠL 10, 1932., s. 638. Borošić, l: ŠIS, s. 7, 149. ***ŠN, s. 356; SŠN 2, 1998., s. 683.

PUŠKAR, Ivan, (Dol, Jastrebarsko, 27.1.1933.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Andrije i Barbare r. Puškar. Hrvat, rimokatolik. Potekao je iz zemljoradničke obitelji. Osnovnu školu

završio je u mjestu Pribić 1946., a Srednju šum. školu u Plaškom 1951.g. Šumarstvo je studirao kao izvanredni student, od 1964, do 1969. godine. Diplomirao je na Šumarskom fakultetu u Zagrebu 6.1.1970. godine.

Prvo zaposlenje mu je bilo od 1.VIII.1951. do 1.IX.1953., u ŠG “Ša-marica” Zagreb, Šumarija Krašić. Od 15.IX.1954. do 30.X.1972. radio je u Šumariji Draganić, ŠG Karlovac, kao poslovođa i referent za uzgoj i iskorištavanje šuma, te kao upravitelj šumarije. Od l .XI. l972. do 31.X.1978. bio je direktor ŠG Karlovac, a od l.XI. 1978. do 31.XII.1984. radio je kao predsjednik Republ . odbora sindika ta , č lan preds jedniš tva Vijeća Saveza sindikata, i predsjednik SSH u Zagrebu. Od LI . 1985. do 4.VIII. 1991. bio je direktor Poslovne zajednice “Exportdrvo” Zagreb, a zatim odlazi u mirovinu.

U razdoblju od 1980. do 1990. zabilježeno je njegovo prisustvo na skupštinama Saveza ITŠDI Hrvatske i sudjelovanje u raspravama o problematici drve industrije.

LITERATURA ***ŠL: 3 4, 1986., S. 107, 129, 130. *** HŠD 1846 1996., Zagreb 1996., s.

299, 300, 324, 325, 345, 349, 441. *** Šum. škola Karlovac 1947 1997.,

Karlovac 1997., s. 80, 135.


http://15.IX.1954

http://31.XII.1984

149

PUSKARIC, Jasenka , (Zagreb, 19.5. 1967.), dipl. ing. šumarstva.

Kći Zvonimira, dipl. ing. bio-tehnologije i Dragice r. Vezmar, ekonomistice. Hrvatica, rimokatoličke vjere. Školovala se u Zagrebu: osnovnu školu završila je 1982., a srednju u CUO za upravu i pravosuđe 1985.g.

Šumarstvo je diplomirala na Šum. fakul te tu u Zagrebu 29.IV. 1993. , s temom diplomskog rada: “Način izmjere i obrade podataka drvnih masa i prirasta u šumama GJ NP »Paklenica«“.

Zaposlena je u Šumariji Petrinja kao revirnik.


PUZAVAC, R a d o s l a v , (Beograd, l.X.1950.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Krste. Gimnaziju je završio u Đakovu 1970., a šumarstvo na Šum. fakultetu u Zagrebu 16.111.1977. god.

Zaposlen je (1995.) u Odjelu za uređivanje šuma UŠ Osijek.


PUŽAR, Miloš, (Sv. Križ, Pazin, Istra, 12.X.1916.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Mate Pužara, istaknutog istarskog narodnjaka i emigranta, i Eu-femije r. Zgrablić. Hrvat, rimokatoličke vjeroispovijesti. Roditelji su mu bili posjednici i trgovci. Pučku je školu završio u Sušaku 1927., a real-nu gimnaziju u Krku 1935. godine.

Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno - šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1939.- 40., a dip-doplomirao 1941. na Šum. odjelu.

Odmah po diplomiranju zapošljava se 10.1.1942. na Vlastelinstvu

Gutmann - Belišće u svojstvu šum. pristava u Belišću i Slatinskom Dre-novcu. Tri mjeseca kasnije unovačen je u hrvatsku domobransku vojsku u kojoj ostaje osam mjeseci, od čega četiri u zagrebačkoj vojnoj bolnici. Surađivao je s antifašističkim pokretom. Nakon otpuštanja iz vojske živi u selu Ilova kod Kutine sa suprugom Ljerkom, učiteljicom. Izdržava se geodetskim i drugim uslugama.

Od 14.XI.1944. do 9.VIII.1945. radi u poduzeću za eksploataciju nafte “Petrolej - Gojio”. Nakon rata , na vlastiti zahtjev, stavljen je na raspolaganje Oblasnom N 0 0 za Istru u Labinu, koji ga imenuje kotarskim referentom za šumarstvo u Buzetu. Na tom je mjestu radio do 16.VIII. 1950. kad je postavljen za upravitelja Šum. Buzet ŠG “Viševica” Ri jeka . Uz dužnost upravitelja šumarije obavljao je i poslove upravitel ja područne Uprave za pošumljavanje Buzet. Kad je 1960. osnovano ŠG “Istra” Buzet, postavljen je za njegovog direktora i na tom je mjestu od 1.VIII.1960. do 30.IX.1965. U to je vrijeme organizirao opsežne poslove na pošumljavanju Ćićarije i doline rijeke Mirne i sustav obnove Motovunske šume. Za potrebe pošumljavanja ustrojio je pet rasadnika. Organizirao je i smola-renje u kulturama crnog bora, umjet-


http://14.XI.1944

150

no podignutim za austrijske uprave u Istri.

Istraživao je sjevernotalijansko tržište tartufa, radeći na njihovom organiziranom izvozu.

Odmah po dolasku u Buzet (1945.) osnovao je LD “Mirna” Buzet, a obavljao je i mnoga druga zaduenja u gospodarstvu i društv. ivotu.

Nakon 20 godina provedenih u Istri, listopada 1965. prelazi u Rijeku na dužnost šefa Poslovnice za šumske proizvode riječke filijale “Export-drva” Zagreb. Siječnja 1971. zapošljava se u Gospodarskoj komori Ri

jeka, gdje obavlja dužnost tajnika Vijeća šumarstva i prerade drva. Umirovljen je 20.IX.1980. Živi u Rijeci.

Član je HŠD. Na godišnjoj skupštini Šum. kluba kotara Pula 1961. bio je izabran za člana Suda časti.

Za rad u šumarstvu primio je više pohvala, priznanja i plaketa, a HLS dodijelio mu je 1995. godine lovačko odlikovanje.

LITERATURA *** SL 1952., s. 74. *** ŠN, s. 360; SŠN 2, 1998., s. 684. *** HŠD 1846 1996., Zgb 1996. s. 399.


151

RABIĆ, Zdenko, (Slatina, 19.XII. 1963.). dipl ing. šumarstva.

Sin Slavka i Bernarde r. Fiket. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je djelatnik u šumarstvu, a majka domaćica. U rodnome mjestu završio je 1977. god. osnovnu školu, a 1982. maturirao je na SSC matematičko - informatički smjer u Slatini.

Šumarstvo je diplomirao na Šumarskom fakultetu Sveuč. u Zagrebu 27.VI.1990. godine.

Pripravnički staž odradio je u Šumariji Slatina gdje je dobio i stalno zaposlenje na radnome mjestu revir-nika.

LITERATURA ***ŠL 1 2, 1995., s. 66. *** SŠN sv. 2, Zagreb 1998., s. 699.

RAČKI, Branko, (Delnice, 14.VIII. 1935.), dipl. ing. šumarstva , savjetnik.

Sin Franje i Agneze r. Ožanić. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio radnik, a majka domaćica. I osnovnu i srednju školu pohađao je i završio u Delnicama. Maturirao je na realnoj gimnaziji 1954. godine.

Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno - šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1957.-58., a diplomirao je na osamostaljenom Šum. fakultetu 6.IX.1960.

Prvo zaposlenje u struci dobiva neposredno prije diplomiranja l.VIII. 1960. u ŠG Delnice, kojemu ostaje vjeran cijeli radni vijek. Pripravnički staž obavio je u šumarijama Delnice i Mrkopalj. Prešavši u Šumariju Skrad (1.VI.1962.), radio je na poslovima uzgoja i zašt i te, a od 15.X.1964. do 30.VI.1975. - uz pauzu od godinu dana, kad je zaposlen u Opć. sind. vijeću Delnice - radi u RZ Zajedničke službe u Delnicama. Slijedi zaposlenje u OOUR-u “Drvenjača” Fužine (1.VII.1975. - 14.V.1977.) i “Export-drvu” Zagreb - Vanjska trgovina Rijeka (16.V.1977. - 31.X.1978.). Vrativši se u ŠG Delnice, najprije se zapošljava u Šumariji Ravna Gora, a od 1.VI.1980. do 31.XII.1984. upravitelj je Šumarije Fužine. Osnivanjem


http://31.XII.1984

152

Gor. - primorskoga ŠG Delnice 1.1. 1985. prelazi u OOUR za iskoriš-ćivanje šuma Delnice, a reorganizacijom šumarstva 1991. u US Delnice , najprije na poslove s t ručnog suradnika, odnosno šefa Odjela za plan i anal izu, a početkom 1998. imenovan je savjetnikom upravitelja uprave.


LITERATURA Klepac, D.: Iz šum. povijesti Gorskoga

kotara..., Zagreb 1997., s. 209, 231. ***ŠN, s. 371; SŠN, 2, 1998., s. 690.

RACKI, Franjo, iz Fužina, Gorski kotar, kraljevski šum. vježbenik.

Šumarstvo je apsolvirao 1896. na GŠU Križevci. Prema pronađenim podacima, 1897. bio je šumarski vjež-benički kandidat u Fužinama. Umro je 1905. u Bjelovaru nakon duge i teške bolest i , obnašajući dužnost kraljev. šum. vježbenika.

Za vrijeme školovanja u Križevcima bio je knjižničar “Pluga”, društva slušatelja učilišta (1895.). Bio je član HSŠD od 1897. godine.

LITERATURA *** Iskaz el. HSŠD. ŠL 1897., s. 588. *** Umro Franjo Racki. ŠL 1905., s. 192. Borošić, l: ŠIS, s. 20, 149. ***ŠN, s. 53; SŠN 1, 1998., s. 144. Husinec, R., Delić, P.: Gospodarsko i

šum. učilište u Križevcima, MH Križevci 1995., s. 94.

Klepac, D.: Iz šum. povijesti Gorskoga kotara..., Zagreb 1997., s. 209.

RACKI, Vatroslav, (Fužine, Gorski kotar, 26.1.1842. - Đakovo, 11.VIII. 1917.). kraljevski zemaljski šum. nadzornik i povjerenik.

Vatroslav Rački jedan je od osam prvih šumara i prvi Goranin koji je završio šumarstvo na GŠU Križevci.

Nakon završetka školovanja, 1864. zaposlio se na vlastelinstvu Đakovačke biskupije, gdje je služio 18 godina kao šumar, nadšumar i šu-marnik. Viši državni ispit položio je u Zagrebu 1870. na hrvatskom jeziku (do tada se taj ispit mogao polagati samo na njemačkom jeziku u Ma-riabrunnu - Austrija).

God. 1882. prelazi u Zagreb kao šumar kod Kr. šum. nadzorništva, gdje je 1894. imenovan nadzornikom, a l 9 0 l . kr. šum. povjerenikom, u kom svojstvu je 1904. umirovljen.

Već u mladim danima isticao se kao šumarski stručni pisac. God. 1866. javlja se u “Gospodarskom listu” i zagrebačkom dnevniku “Pozor” člankom “Naše šume”, razmatrajući šumarsku problematiku upravno - politički razdvojene Hrvatske (Hrvatska, Slavonija, Dalmacija). God. 1870. objavljuje knjigu “0 sječenju i gojenju šuma”, jednu od prvih šumarskih knjiga na hrvatskom jeziku, svojevrstan udžbenik i priručnik o prirodnom pomlađivanju, uzgajanju i prorjedivanju šuma, a 1872. “Lučba u šumarstvu”, koja sadrži život i hraniva biljke, popravljanje tla i proizvodnju biljaka u rasadniku. Svojim je radovima uzgajanje šuma i šumarstvo postavio na znanstvene temelje pa ga možemo smatrati prvim hrvatskim pobornikom znanstvenoga šumarenja.

U Šum. listu javlja se tek 1880., iako je j edan od osnivača HSŠD (1876.), autor prvih društvenih pravila i pokretač toga društvenoga glasila u kome je desetak godina objavljivao članke iz područja uzgajanja i iskoriš-ćivanja šuma, dendrometrije, kulturnog značaja šume te društvenoga života. Bavio se i problematikom šumarske stručne terminologije više od 12 godina (ŠL 1884., 1912.).

Bio je član I. razreda HSŠD od 1876. do umirovljenja. Obnašao je i dužnosti društvenog odbornika i taj-


153

nika, a 1892., 1893. i 1895. i urednika Šum. lista. Njegovom zaslugom od 1895., kao prilog Šum. listu izlazio je “Lugarski viestnik” kome je bio prvi urednik i suradnik. God. 1897. preuzima izdavanje i uređivanje “Hrv. lovačkog kalendara” do umirovljenja (1904).

Kao šumar praktičar, plodan šumarski stručni pisac onog doba i društveni djelatnik, ukupnim je svojim r adom dao z n a č a j a n dopr inos podizanju ugleda šumarskoj struci i razvoju hrvatskoga šumarstva.

RADOVI

0 sječenju i gojenju šuma. Sisak, 1870., s. 1 40.

Lučba u šumars tvu. Zagreb 1872., s. 1 67.

Sućtvo srži i bieli (Kern und Splint holz) s phytobiologičkog, fizičkog i lučbenog gle dišta. Primorac, Kraljevica 1877., V, br. 70 73.

Franceska dužica i stanje naših Suma. Šum. list 1880., s. 190 198.

Odlomak za povijest osnutka HSŠD. Šum. list 1884., s. 117 120.

Artur Caron Seckendorff Gudent. In memoriam. ŠL 1887., s. 49 52.

Šuma ili drveće u narodnom pjesničtvu i u prozi. Ibid., s. 185 199.

Pfisterov postupak kod napajanja (impregniranja) drva. Ibid., s. 206 210.

Tobolac pobiraka za šumara. Ibid. 1887., s. 372 379; 1888., s. 64 68 , 519 525.

Pitanje o pravu Dalmatinaca na pas njake. Ibid. 1887., s. 440 441 .

Uzgajanje bekve (korbweide) i njezin dohodak. Ibid. 1888., s. 229 233.

Tobolac za lugare. Ibid. 1889., s. 18 25, 62 68, 108 111, 199 207.

O nekoj važnoj skladnosti obličnika sa postotkom prirasta. Ibid., 1889., s. 189 192.

O uzrocih udaranja munje u šumsko drveće. Ibid., 1892., s. 377 383.

Veteran hrvatskih šumara (Tomić Ante). Ibid. 1893., s. 2 3.

Izlet članova HSŠD. Ibid., 1893. , s. 382 389.

Riedka hrvatska knjiga šumarica od

godine 1849. (O F. Šporeru!). Ibid., 1895., s. 221 225.

K pitanju šumarske terminologije. Ibid. 1912., s. 77 78.

LITERATURA ***ŠL 1882., s. 221, 227, 234; 1890.,

s. 375; 1895., s. 201 2 0 2 ; 1897 . , s. 5 8 8 ; 1976., s. 382.

*** Umro Vatroslav Rački, kr. zemaljski nadzornik u m. ŠL 9 10, 1917., s. 348.

Uredništvo: Vatroslav Rački. In memo riam. ŠL 1 2, 1918., s. 1 2.

Borošić, J.: ŠIS, s. 15, 149. Kauders, A.: Šum bibl I, s. 27, 58, 89,

98 , 118, 195, 213, 223, 226, 252, 263. *** ŠN, s. 47. Piškorić, O.: Stota obljetnica knjige V.

Račkog “O sječenju i gojenju šuma”. ŠL 9 10, 1971., s. 332 335.

*** Zbornik o stotoj obljetnici šumarstva jugoist. Slavonije. Vinkovci Slav. Brod 1974., s. 553, 702.

*** PŠH 1846 1976., s. 10, 25, 80, 131, 204, 205, 321, 325, 335, 336, 338, 339, 409.

Piškorić, O.: Problematika šumarstva Hrvatske 1877. god. na stranicama prvoga godi šta Šumarskoga lista. ŠL 7 9, 1976., s. 295 299.

Piškorić, O.: Vatroslav Rački, naš prvi pobornik znanstvenog šumarenja. Gorski kotar (Monografija). Delnice 1981., s. 841 842.

***ŠE 3, 1987., s. 117. *** HŠD 1846 1996., s. 3, 13, 31, 48 ,

66, 72, 76, 79, 83, 103, 162, 177, 443. Klepac, D.: Iz šum. povij. Gorskoga

kotara..., 1997., s. 201, 202, 209, 231. Bujan Kovačević, Z., Frković, A., Kar

lović, M.: Izlaz Vrata. MH Podružnica Fužine, 1998., s. 28.

*** SŠN sv. 1, ŠF Zagreb 1998., s. 23, 144, 173; sv. 2., s. 23.

RADAKOVIĆ, Goran, (Gospić, 25. VIII.1962.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na Šumarskom odjelu 1.II.1988. godine.


154

RADAKOVIC, Miloš, dipl. ing. šumarstva. Rod. 10.1.1941. godine.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na Šum. -gospodarskom odjelu 4.II.1970.

RADAKOVIC, Mirko, (Srednja Gora, Udbina, Lika, 15.1.1948.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na Šumarskom odjelu 19.IV.1978. godine.

RADAKOVIC, Todor, Toša, (Tomin Gaj, Gračac, 4.IV.1930.), dipl ing. šumarstva i dipl. oec.

Sin Nikole i Mande r. Dautović. Srbin, ateist. Potječe iz radničke obitelji. Osnovnu školu polazio je u Tomin Gaju, a završio ju je u Gospiću 1947. Na Srednjoj šum. školi za krš u Splitu maturirao je 1951. godine.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Beogradu, diplomiravši 1959. god. Na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu diplomirao je 1976.g.

Studirao je poslijediplomski i predao magistarski rad.

Najprije je radio kao povjerenik za šumarstvo u Kotaru Labin (Istra). Nastavlja kao zamjenik upravitelja Šumarije Slav. Brod, a potom upravitelj Šumarije Gračac. Premješten je u općinu Gračac, u kojoj je predsjed

nik, a zatim profesionalni zastupnik u Republ . vijeću Sabora Hrvatske (1969.- 1976.). Posljednjih 20 godina aktivne službe (1976.-96.) radi u bivšem Sekretarijatu za šumarstvo, danas Ministarstvu za poljoprivredu i šumarstvo na radnom mjestu savjetnika, odnosno republ. inspektora za lovstvo.

Umirovljen je 1996. godine.

RADETlC, Ivan, iz Novog Vinodolskog, dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šumarskom odjelu škol.g. 1935.-1936., a diplomirao 5.X.1936.

Prema nepotpunim podacima, bio je 1940. vježbenik u Ravnateljstvu šuma na Sušaku, a 1941. i 1942. radio je u Novom Vinodolskom, Drežnici, Bjelovaru i Gospiću.

Od 1940. bio je član HŠD. God. 1949. izabran je za odbornika Šumarske sekcije DIT-a Hrvatske.

Nosilac je Partizanske spomenice 1941. godine.

LITERATURA Borošić, l: ŠIS., s. 9, (I. god.). ***ŠL 1940., s. 184, 270; 1941., s. 276,

405; 1942., s. 127; 1943., s. 24. ***ŠN, s. 322, 323, 331, 359. *** HŠD 1846 1996., s. 249 251. *** SŠN sv. 2, Zagreb, 1998., s. 684.

RADEVSKI, Ratko, (Resen, Makedonija, 27.11.1940.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šum. fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG Odjelu 29.IX.1971. godine.

RADIĆA, Zdenko, (Dubrovnik, 16. VII.1922.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Paska i Marice r. Simatović. Hrvat, rimokatolik. U rodnom gradu, 1933. završio je osnovnu školu, i


http://29.IX.1971

155

maturirao u realnoj gimnaziji 1940 g. Studirao je na Poljoprivredno - šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1948.-49. Diplomirao je šumarstvo na Šumarskom odjelu 27.III. 1951. godine.

Prvo zaposlenje dobio je u Šumariji Knin 1952. u zvanju upravitelja šumarije. God. 1956. prelazi u službu Šumarije Dubrovnik na radno mjesto zamjenika šumarije, a 1957. postaje njezin upravitelj, gdje radi sve do odlaska u invalidsku mirovinu 1978.g.

Uz redovne radne obveze radio je u ekipi stručnjaka na izradi Studije generalne uredajne osnove za zaštićeno područ je Ml je t sk ih j e z e r a (1958.). Kao umirovljenik živi u Dubrovniku.

RADIĆ, Petar, iz Srem. Mitrovice, dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu^ Apsolvirao je škol.g. 1933.-34. na Šum. odjelu, a diplomirao 22.X.1934.

Prisustvovao je susretu generacije održanom u Zagrebu 1974. god.

LITERATURA Borošić, l: ŠIS, s. 8, (III. god.). *** Gaudeam. igitur. SL 1974., s. 569. ***ŠN, s. 358; SŠN 2, 1998., s. 684.

RADIMIR, Dragutin, (Dobrota, Kotor, 3.VIII.1889. - Zagreb, 26.XII. 1983.), šum. inženjer, viši šum. savjetnik.

Studij šumarstva završio je u Beču 1912. Od 11.111.1914. do 1950. radi u državnoj službi, većinom u Bosni i Hrvatskoj; bio je taksator i direktor Direkcije šuma u Sarajevu. Državni ispit položio je u Sarajevu 1920.g . Prije I I . svj. r a t a bio je ravnatelj šuma u Mostaru. U vrijeme NDH bio je u Zagrebu. Poslije rata

napisao je i objavio veći broj stručnih članaka o iskorišćivanju sporednih šumskih proizvoda, osobito o smola-renju. Načinio je i mnogobrojne uspjele fotografske snimke šuma i radova u šumama.

Bio je suradnik Šum. lista i član Šumar. sekcije DIT-a Hrvatske, i obnašao je dužnost člana Časnog suda nakon II. svj. rata. Pronašli smo podatak da je prisustvovao izvanrednoj skupštini društva (23.111.1946.).

VAŽNIJI RADOVI

Iskorišćivanje Suma. Sporedni užici. (Gospodarenje na planinskim pašnjacima). Šumarski priručnik, Zagreb 1946., s. 1144 1155.

Kakvo drvo traži brodograđevna indua trija. Drvna ind. 6., Zagreb 1951., s. 1 4.

0 mogućnosti uzgoja plutnjaka (Quercua auber) u našim krajevima. Šum. list 1952., s. 255 263.

Fotografsko snimanje Suma i šumskih objekata. Ibid., 1953., s. 347 350.

Radovi na uzgajanju borovih sastojina sa visokim intenzitetom lučenja smole. Narodni šumar 11 12, Sarajevo 1955., s. 461 469.

0značaju uzgoja šumsko voćnog drveća i grmlja na području NR Hrvatske. Šum. list 1955., s. 94 118.

0 racionalnijem iskorišćivanju naših bo rovih šuma smolarenjem. Šumarstvo 7 8, Beo grad 1955., s. 435 452.

Borovi na granici šumske vegetacije. Ibid., 1957.

Kako povećati proizvodnju smole. Narodni šumar, Sarajevo 1961.

LITERATURA Borošić, J.: ŠIS, s. 23, 64, 86, 149. ***ŠL 1935., s. 478; 1940., s. 327. ***ŠL 1940., s. 270; 1943., s. 24. Kauders, A.: Šum. bibliogr. I, s. 92. *** Pov. šum. Hrv. 1846 1976., s. 28,

76, 259, 264, 418, 423. ***ŠE 3, 1987., s. 118. *** HŠD 1846 1996., s. 237, 241.


156

RADIMIR, Neven, iz Dobrote, Kotor, Crna Gora, dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu u vrijeme II . svj. ra ta . Apsolvirao je škol.g. 1944.-45., a diplomirao na Šum. odjelu 21.V.1947.g.

LITERATURA ***ŠN, s. 362, (Radimir). *** SŠN, sv. 2, Zagreb 1998., s. 686.

RADIŠEVIĆ, Milan, (Jošavica, Glina, 16.X.1896. - Srem. Mitrovica, 7.XII.1963.), dipl. ing. šumarstva, šum. savjetnik.

Šumarstvo je studirao na Šum. akademiji u Zagrebu, koja je škol.g. 1919.-20. preustrojena u Gospodar-sko-šum. fakultet. Apsolvirao je škol. g. 1921.-22., a diplomirao 24. VII.1922.

Počeo je raditi u struci 22.X. 1922. kod Odjela za uređivanje šuma Direkci je šuma Z a g r e b . Državni stručni ispit položio je u Beogradu 1924. godine.

God. 1926. nalazio se u Gospiću, 1927. bio je upravitelj Šumske uprave u Kosinju, a 1929. u Gospiću. Kao šum. nadinženjer, 1931. u službi je kod Kotarskog načelstva u Kladnju (BiH), 1933. bio je nastavnik u Državnoj lugarskoj školi u Sarajevu, a 1935. premješten je Kotarskom naćelstvu

u Osijek, gdje je 1937. unaprijeđen za šum. savjetnika. Kao šum. nadzornik premješten je 1940. Ravnateljstvu banovinskih šuma u Vinkovce, a 1944. k Ravnateljstvu šuma u tadašnjoj Hrvatskoj Mitrovici.

“Njegovi proanal iz i rani prijedlozi kao i dokumentiran rad su cijenili kod r ješavanja problema šumars tva i industr i j ske p re rade drva”, (Z.P.).

Kao umirovljenik živio je u Srem. Mitrovici, gdje je umro u 67. godini života i gdje je sahranjen.

Bio je član JŠU i kasnije HŠD.

LITERATURA ***ŠL 1927., s. 545; 1929., s. 303; 1931.,

s. 253; 1935., s. 121; 1937., s. 612; 1940., s. 251; 1943., s. 24; 1944., s. 198, 199.

Borošić, l: ŠIS, s. 5, 64, 96, 149. ***ŠN, s. 354; SŠN 2, 1998., s. 681. Z.P.: Dipl. inž. Milan Radiševic. Ne

krolog. ŠL 7 8, 1964., s. 342. *** Zbornik o stotoj obljetnici šumarstva

jugoist. Slavonije. Vinkovci Slavonski Brod 1974., s. 548.

RADULOVIĆ, Vidosava, vid. ČET-KOVIĆ - RADULOVIĆ, 1. knjiga, s. 212.

RADIVOJEC, Ivan, (Farkašić, Sisak, 15.IV.1942.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu 27.11.1967. godine

RADIVOJEVIĆ, Adam, (Gornji Vr-hovci, Požega, 26.XI.1935.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Pere i Jule rod. Radivojević. Srbin, hrvatskoga državljanstva, pravoslavne vjere. Osnovnu je školu završio u mjestu Poljanska 1948., a realnu gimnaziju u Varaždinu 1956.g.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1959.-60., a diplomirao na ŠG odjelu 13.V.1962. tada već osamostaljenoga Šum. fakulteta.


http://26.XI.1935

157

Cijeli svoj radni vijek radio je u ŠG Požega. Pripravnički staž odradio je u Šumskom građevinarstvu, a zatim u pogonu šumske mehanizacije, gdje radi kao tehnički rukovodilac. Slijede poslovi upravi te l ja Šumar i je , pa stručnog revizora, rukovodioca faze I, tehničkog rukovodioca u OOUR-u iskorišćivanja šuma, i konačno pet posljednjih godina, radi na mjestu referenta za motorne pile lančanice.

Zaslužan je za uvođenje motornih pila i traktora točkaša u eksploataciju požeških šuma.

LITERATURA ***ŠL 1 2, 1995., s. 60. *** SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s., 691.

RADMANOVIĆ, Milan, (Ogulin, 24. VII.1947.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu 13.XII.1971. godine.

RADMANOVIĆ, Nikola, (Galovac, Bjelovar, 18.XII.1939.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Pavla i Darinke r. Popović. Roditelji su mu zemljoradnici. Osnovnu školu završio je u Novim Pavijanima 1955., a gimnaziju u Bjelovaru 1960. godine.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odsjeku 1968. godine.

Prvo radno mjesto dobiva u ŠG Bjelovar 10.XII.1968. Pripravnički staž odradio je u Odjelu za projektiranje ces ta . Nakon dvije godine premješ ten je u Šumariju Velika Pisanica, gdje se nalazi od 1971., radeći na najrazličitijim šumarskim stručnim poslovima, od referenta za pripremu rada do revirnika, na kojoj se dužnosti nalazio i početkom 1999. godine.

Niz godina bio je aktivan na organiziranju nat jecanja šumskih radnika sjekača, primivši više priznanja “Narodne tehnike” Zagreb.

LITERATURA *** Sto godina šum. Bilogorsko podrav.

regije, Bjelovar 1974., s. 434. ***ŠL 1 2, 1995., s. 62. *** SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 692.

RADMILOVIĆ, Darko, (Banja Luka, BiH, 31.VII.1963., dipl. ing. šum.

Studirao je na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na Šumarskom odjelu 17.VII.1989. god.

RADOČAJ, M i l e , (Slunj , 18.V. 1965.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Ivana i Rože r. Valentić. Hrvat, katolik. Potječe iz zemljoradničke obitelji. Osnovnu školu završio je 1980. g. u mjestu Ladevac, a 1984. maturirao je na SŠC u Slunju, pedagoški smjer.

Diplomirao je šumarstvo na Šumarskom fakultetu Sveuč. u Zagrebu 27.XII.1990. godine. Specijalnost mu je uređivanje šuma.

Najveći dio pripravničkog staža odradio je u Šumariji Slunj. Nakon položenog pripravničkog ispita zapo-


http://13.XII.1971

http://18.XII.1939

158

šljava se u Odjelu za uređivanje šuma iste Šumarije gdje radi i dalje kao taksator za uređivanje šuma.

Sudjelovao je na stručnom skupu na Brijunima (1993.).

RADOJČIĆ, Jovan, (Crkveni Bok, Si sak, 2.1.1940. - Sisak, 19.XII.1989.), dipl. ing. šumarstva.

Osnovnu školu završio je u Kostajnici, gimnaziju u Pančevu (Srbija), a Šumarski fakultet u Beogradu.

Godine 1966. jsočinje raditi u Šumariji Petrinja, ŠG Sisak, a nastavlja 1967.g. u Šumariji Rujevac, gdje ostaje 19 godina kao zamjenik upravitelja, pa upravitelj šumarije. Na poslove pomoćnika direktora OOUR-a za uzgoj i zaštitu šuma ŠG Sisak prelazi 1986. i tu radi do kraja života (1989.).

Tijekom službovanja radio je i na razvoju lovstva.

Bio je aktivan društveno - politički djelatnik, pa je obnašao i mnoge dužnosti i funkcije u tadašnjem režimu. Za svoju aktivnost primio je više priznanja, medu kojima i Orden rada sa srebrnim vijencem i Plaketu Šum. gospodarstva Sisak.

LITERATURA Mrđenović, S.: In mem. J. Radojčić, dipl.

ing. šum. ŠL 6 8, 1990, s. 335.

RADOJČIĆ, S tevo , (Ugri, 23.XI. 1950.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 26. V.1975. na Šumsko - gospod. odjelu.

RADOSAVAC, Dušan, (Šibenik, Gru bišno Polje, 20.IX.1940.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Save i Evice r. Sović. Srbin, pravoslavne vjere. Potječe iz zemljoradničke obitelji. Osnovnu školu za

vršio je u Grubišnom Polju 1954., a srednju Šum. školu u Karlovcu 1960.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu, diplomiravši na ŠG odsjeku 1968. godine.

Kao pripravnik zaposlio se u ŠG Bjelovar 15.IX.1969. Nakon dvogodišnjeg staža, 1.1.1972. imenovan je referentom uzgoja šuma u Šumariji Veliki Grdevac, u kojoj od 19.1.1984. pa do 14.1.1992. radi kao upravitelj šumarije. Nakon toga revirnik je u Šumariji Vel. Grdevac, UŠ Bjelovar, na kojem se mjestu nalazi i početkom 1999.

God. 1974. primio je plaketu u povodu 20-godišnjice rada šumarije.

LITERATURA *** Sto godina šumarstva Bilogorsko

podravske regije, Bjelovar 1974., s. 421, 422, 436.

***ŠL 1 2, 1995., s. 62. *** SŠN sv. 2, Zagreb 1998., s. 692.

RADOŠ, Danko, (Seonica, Tomislav-grad, BiH, 14.IX.1962.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Ante i Ljubice r. Zorić. Hrvat, rimokatolik. Osnovnu školu završio je 1977. godine u Đakovu gdje je i maturirao na srednjoj Drvno-tehnološkoj školi 1981.


http://19.XII.1989

http://20.IX.1940

http://14.IX.1962

159

Šumarstvo je diplomirao 21 . VI I .1988 . godine na Šumarskom fakultetu Sveuč. u Zagrebu.

Zaposlen je kao revirnik Šumarije Đakovo (1999). Bavi se i lovstvom. Pred ispitnim povjerenstvom Šum. škole Karlovac 13.XI.1997. položio je ispit za ocjenjivača lovačkih trofeja.

LITERATURA Frković, A.: Rezu l t a t i os tvar ivanja

programa Šum. škole Karlovac za ispitivače lov. trofeja. ŠL 7 8, 1998., s. 347 352.

*** SŠN sv. 2, Zagreb 1998., s. 699.

RADOŠEVIĆ, Josip, (Sunger, Gorski kotar, 23.11.1906. - Zagreb, l . IX. 1982.), dipl. ing. šumarstva, pomoćnik min i s t ra šumar s tva , sveuč . nastavnik.

Potječe iz ugledne hrvatske obitelji Radoševića. Pučku školu završio je u Sungeru, a gimnaziju u Zagrebu kao izvrstan učenik. Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno - šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je 1928.-29. škol.g., a diplomirao medu prvima na godini 13.11.1930.

Prvo radno mjesto dobiva u UŠ Thurn - Taxis-a, a po njenom utihnuću u Privremenoj upravi ekspropriranih šuma u Delnicama. Radeći u svom Gorskom kotaru, naročit uspjeh pos

tiže na uređenju šuma, točnije: detaljnom mjerenju i utvrđivanju drvne mase i prirasta bivših veleposjedničkih šuma. “Tu se upoznao s Josipom Maj-narićem, dr. Žarkom Miletićem, Antunom Jovanovcem i drugim tadašnjim vrsnim šumarskim stručnjacima s kojima je surađivao i od kojih je mnogo naučio. Naročiti utjecaj na njega imao je Josip Majnarić, naš najpoznatiji uredivač prebornih šuma...”, (D. Klepac, 1982.).

Slijedi njegov premještaj u Odjel za šumarstvo Banovine Hrvatske u Zagrebu, gdje ga je zatekao II. svj. rat. Vraća se u rodni kraj i pridružuje NOB-i. Nakon rata vraća se u Zagreb s više goranskih šumarskih s tručnjaka (J. Šafar, B. Cop, B. Matić i dr.). Radeći na uspostavi organiziranoga šumarstva, postaje načelnikom Odjela za plan Ministarstva šuma. “Velika je ovdje zasluga... J. Radoševića, jer je on kao odličan stručnjak znao podmiriti tadašnje goleme potrebe na drvu, a da šume ne budu upropaštene ... pod njegovim rukovodstvom u kratkom se roku izvršila inventarizacija šuma... i tako utvrdilo stanje šumskog fonda na temelju kojeg su se izrađivali planovi sječe poslije rata”, (D. Klepac, 1982.).

Svoju plodnu šumarsku karijeru, kao načelnik Ministarstva šumarstva i pomoćnik ministra šuma, dipl. ing. Josip Radošević nastavio je na zagrebačkom Šum. faku l te tu , najprije kao direktor novog Šum. gospodarstva Poljoprivredno-šum. fakulteta (1951.) i voditelj terenske nastave, a zatim kao aktivni nastavnik iz predmeta organizacija šumarstva i uređivanje šuma.

Duže je vrijeme bio predsjednik ispitnog državnog povjerenstva za stručne ispite za samostalno vođenje šumskoga gospodarstva, predsjednik Šum. društva NRH (1950.-1953.) i njegov revnosni član.


160

Za svoj rad dobio je više odličja i priznanja.

Umirovljen je 1976., a umro je u Zagrebu u 76. godini života. Sahranjen je na Mirogoju.

RADOVI

Prilog proučavanju taksacionih eleme nata u prebornim šumama. Šum. list 1939., s. 228 235.

LITERATURA Borošić, l: ŠIS, s. 7, 149. *** ŠL l.,1940., s. 270; 1943., s. 24;

1965., s. 586. Kauders, A.: Šum. bibliogr. I, s. 126. ***ŠN, s. IX XII, 181, 227, 234, 279,

280, 281, 294, 356, 384, 386, 496 497; SŠN, sv. 1, s. 176; sv. 2, s. 616, 619 620; sv. 3, s. 291; sv. 4, s. 74.


*** Povij. šum. Hrvatske 1846 1976., Zagb 1976., s. 162, 381, 382, 388, 413.

Klepac, D.: In memoriam. Josip Rado šević, dipl. ing. šum. ŠL 9 10, 1982., s. 429 431.

Klepac, D.: Iz šum. povij. Gorskoga kotara..., s. 52, 57, 59, 135, 138, 209.

*** HŠD 1846 1996., Zagreb 1996. s. 236, 241, 242, 246, 251, 253, 254.

RADOŠEVIĆ, Luka, (Kruščica - Ale-ksinica, Gospić, 24.1.1951.), dipl. ing. šumarstva.


Sin Ilije, zanimanjem lugara, i Kate r. Marinić, domaćice. Hrvat, rimokatolik. Osnovnu školu završio je u Gospiću 1966., a na gimnaziji “Nikola Tesla” u Gospiću, maturirao je 1970. godine. Šumarstvo je diplomirao na Šumarskom fakultetu u Zagrebu 3.XII.1975.

Zapošljava se 15.XII.1975. god. u Šumariji Perušić kao referent za plan, analizu i šumsko građevinarstvo. Od 1981. do 1985.g. na radnom je mjestu referenta za zaštitu, uzgoj i lovstvo iste Šumarije. Od 1985. do 1990. bio je upravitelj RJ Šumarije Perušić, OOUR-a za uzgoj i zaštitu šuma Korenica. Ustrojstvom JP “Hrvatske šume” Zagreb i Uprave šuma Gospić, Šumarija Perušić vraća se u stare granice pa je dipl. ing. Luka Ra-došević od 1.1.1991. do 31.XII. 1994. njezin upravitelj. Nakon toga prelazi na dužnost upravitelja Šumarije Gospić.

Od 25 .VII I .1991 . do 27.IV. 1992. učesnik je Domovinskog rata.

Bio je zastupnik u Saboru SR Hrvatske od 1982. do 1985. godine.

Član je Uređivačkog savjeta Šumarskog lista u Zagrebu.

RADOŠEVIĆ, Mijo, (Lokve, Gorski kotar, 1850. - Zagreb, 1.VIII.1908.), šumarnik.

Sin Mije, posjednika i drvo-t r šca , č l ana HSŠD. Šumarstvo je apso lv i rao na Šum. akademi j i u Tharandtu (Saska, Njemačka).

Započeo je raditi u struci kao šum. vježbenik kod Kralj. državnog šumarskog ureda u Fužinama. Od 1873. do 1880. radio je kod Brodske imovne općine kao procjenitelj, te kao nadšumar i privremeni upravitelj Gospodarstvenog ureda. God. 1875. sastavio je prvu šumskogospodarsku osnovu Brodske imov. opć. u Vinkovcima.

161

Zbog neslaganja s pretpostavljenim šumarskim nadzorništvom zahvaljuje se na službi i 1880. vraća se na očevinu u Lokve, gdje se bavio šumsko - trgovačkim poslovanjem, nas to jeć i pospješ i t i gospodar sk i razvitak toga kraja, poglavito drvorezbarske kućne radinosti. U tu svrhu osnovao je posebnu školu za drvorezbarstvo, pletarstvo i tokarstvo. God. 1882., sa bratom, podigao je parnu tvornicu za okrugle palice.

God. 1883. povjerena mu je, kao šumarniku, uprava više od 21.000 j u t a r a hras tovih i bukovih šuma Kutjevačkoga vlastelinstva, gdje je -sređujući šumsko - gospodarske i lovačke prilike - dao doprinos gospodarskom razvoju vlastelinstva. Svoju je stručnost pokazao i uređivanjem paviljona toga vlastelinstva na jubilarnoj Gospodarsko - šum. izložbi u Zagrebu 1891.

God. 1895.- 96. otvorio je u Zagrebu privatni šumarski taksacijski ured, nadajući se osnivanju posebnog odjela za te poslove pri Šum. odsjeku Kralj. zemaljske vlade, što se tada nije ostvarilo.

Od 1897. do 1900. služio je kao šumarnik kod plemenitog Kompose-sorata turopoljskog u Vel. Gorici. Nezadovoljan nesređenim odnosima, na koje nije mogao utjecati, preuzima ponovno šumsku upravu Kutjevačkog vlastelinstva, gdje je podizao šumske kulture, gradio šumske ceste i protupožarne prosjeke, držeći se načela da treba šumariti “ne samo na dece-nije nego na stoljeća unaprijed”.

God 1904. vraća se u Lokve i radi na njihovom unapređenju. Zaslužan je za osnivanje zadružne mljekare i sirane te udruge za paljenje vapna. Nastojao je da se sve zemlj i šne zajednice Gorskoga kotara udruže u jednu imovinsku zadrugu koja bi otkupila veliki šumski posjed kneza

Thurn - Taxisa. Posljednje dvije godine života

(1906. - 1908.) obnašao je službu šu-marnika Cabarskoga vlastelinstva. Umro je u Zagrebu, gdje je i sahranjen.

Bio je dugogodišnji suradnik Šum. lista (1877. - 1900.), suradnik u tadašnjim dnevnicima o temama znakovitim za razvitak hrvatskoga šumarstva, a povremeno i suradnik LRV (1892., 1904.).

U Šum. listu objavio je oko 40 članaka i priloga iz raznih područja šumarstva (uzgajanje i iskorišćivanje šuma, entomologija, trgovina i industrija, uređivanje šuma, povijest šumarstva). U članku “Pabirci za povijest...” (ŠL 1891, 1892.) objavio je vrijedne podatke o stanju iskorišći-vanja šuma. prerade drva i stanju trgovine u Hrvatskoj u XIX. stoljeću (pilane, bačvarska grada, izvoz drva, drvarsko oruđe).

Bio je član HSŠD od obnove god. 1876. i Obćeg hrv. društva za gojenje lova i ribarstva u Zagrebu. Bio je aktivan u radu Upravnog odbora i društvenih skupština HSŠD. Jedan je od pokretača izgradnje Šum. doma.

Svojim je ukupnim radom zaslužan za unapređenje hrv. šumarstva.

RADOVI

Stanje hajkah i trovanje kurjakah sa strihninom u šumah brodskog okružja. Šum. list 1878., s. 151 157.

Haranje gubara u brodskom okružju. Ibid. 1878., s. 236 237.

Poziv na hrvatsko slavonske šumare u svrhu tamanjenja najškodljivijih zareznika u hrasticih i prve nagrade tamanjenja istih. Ibid. 1879.

Bagrena u diluvijalnoj naplavini. Ibid. 1879.

Amerikanska pila. Ibid. 1880., s. 42. Izlet na Risnjak i koješta o šumarskom

obrtništvu u HrvatskojSvici. Ibid. 1882., s. 41 47.


162

Kako da dignemo svoje bačvarstvo. Ibid., 1882., s. 135 138.

Javor sa hrvatsko švicarskog kraja. Ibid. 1884., s. 61 64.

Plodomjer. Ibid. 1884., s. 288 292. Tko ima hajkom upravljati. Ibid. 1885. Plodored i sjetve. Ibid., 1885. Nuzgredni užici i njihova važnost. Ibid.,

1885., s. 109 116. Nuzgredni užici. Ibid. 1885., s. 233 4. Tvorenje palica. Ibid. 1885., s. 415 418. Još jedna o plodomjeru. Ibid. 1886., s.

57 59. Predstavka glede tamanjenja grabež

ljive zvjeradi. Ibid. 1887., s. 384 388. Sjetva i pretvorba listača u mješovitu

šumu. Ibid. 1887. Nešto o procjeni žira. Ibid. 1888. , s.

473 478. Lovstvo u Kutjevačkom vlastelinstvu.

Ibid. 1889. Moguće je kras pošumiti. Ibid. 1889. Zirovina i prodaja svinja u god. 1889./

90. Ibid., 1889., s. 349 351. Prebiranje u dozrelih šumah kitnjaka u

Slavoniji. Viestnik za gospodarstvo i šumarstvo I IV, Križevci 1890., s. 75 90.

Šumarski dom. Šum. list 1890., s. 226 229. Šumska sjetva. Ibid. 1890., s. 349 357. Gubar. Ibid., 1890. Nazori o šumskoj presadnji i njenih

posljedicah. Zagreb 1891. Prociena hrastovine za prodaju. Šum. list

1891., s. 249 256. Pabirci za šumarsku povijest hrv. srbskih

šuma. Ibid. 1891., s. 324 327, 338 351, 398 421, 481 504, 530 556; 1892., s. 3 24, 54 59.

Lovske prilike vlastelinstva kutjeva čkog i našičkog. LRV 1892., I, 9, s. 106 110.

Razvitak drvarskog obrta. Šum. list 1893., s. 47 63.

Razvijanje drvar. obrta, trgovine i in dustr. Ibid. 1893., s. 91 115, 128 148.

Lovstvo. Ibid., 1893., s. 293 301. Njekoji važniji zareznici. Ibid., 1893., s.

302 304. Prometna sredstva. Ib id . 1894 . , s.

181 183. Izbojna snaga listača. Ibid. 1894., s.

349 351. Procjena šumskog ploda. Ibid. 1895 . s.

347 359, 416 422, 444 457. Šumska zirovina i žiropaša (rov). Ibid.

1900, s. 466 480. Uzgoj šuma i lovstvo. LRV 1904., XIII,

5, s. 49 51.

LITERATURA ***ŠL 1877., s. 128, 272; 1880., s. 144,

148; 1882., s. 227; 1886., s. 228; 1890., s. 375; 1893., s. 254; 1894., s. 556: 1895., s. 503; 1896., s. 564; 1897., s. 588; 1901., s. 48 .

*** Umro je poznat i hrvatski šumar Mihajlo M. Radošević. LRV 1908., XVII, 8, s. 94 95.

Uredništvo: Mihajlo Radošević. In me moriam. ŠL 8 9, 1908., s. 338 343.

Kauders, A.: Šum. bibl. I, s. 58, 78, 87, 89, 92, 106, 107, 126, 190, 213, 239.

*** Zbornik o stotoj obljetnici šum. jugoist. Slavonije. Vinkovci SI. Brod 1974., s. 13, 40, 269, 484, 539, 704.

*** PŠH 1846 1976., s. 61, 80, 148, 205, 206, 209, 210, 218, 219, 221, 232, 234 236, 238 240, 243, 244, 313, 314, 320, 321, 357, 360, 409.

***ŠE 3, 1987., s. 118. Lukić, N.: Još nešto o jubilarnoj Go

spodarsko šum. izložbi 1891. u Zagrebu. ŠL 6 8, 1992., s. 329.

Frković, A.: Bibliogr. LRV 1892 1991., Zagreb 1993., s. 199, 285, 359, 434.

*** HŠD 1846 1996., Zagreb 1996., s. 65, 68 , 71 , 76 78, 82, 83, 87.

*** Hrast lužnjak u Hrvatskoj. Vinkov ci Zagreb, 1996., s. 533, 553.

Klepac, D.: Iz šum. povij. Gorskoga kot..., Zagreb, 1997., s. 200, 209, 231.

Klepac, D.: Hrvatsko šumarstvo u drugoj polovici XIX stoljeća. ŠL 3 4, 1997., s. 122.

*** SŠN sv. 1, 1998., s. 13; sv. 2, s. 14.

RADOŠEVIĆ, Stevo, dipl. ing. šumarstva.

Prema nepotpunim podacima, studirao je na Poljoprivredno - šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na Šumarskom odjelu 24.VI.1933.g.


163

RADOSEVIC, Vjenceslav, (Klanac, Perušić, Lika, 28.IX.1888. - Zagreb, 1974.), ing. šumarstva, šum. savjetnik.

Šumarstvo je studirao na četiri-godišnjoj Šum. akademiji u Zagrebu. Apsolvirao je 1913. godine. U struci se zaposlio 17.VIII .1913. Državni stručni ispit položio je 1916. u Zagrebu.

Prema nepotpunim podacima, 1930. bio je direktor šuma Otočke imovne općine, a od 1932. do 1941. direktor Direkcije šuma Križevačke imovne općine u Bjelovaru. Za vrijeme NDH bio je šum. savjetnik Ministarstva šumarstva i rudarstva u Zagrebu.

Bio je član HSŠD, zatim član i odbornik JŠU, a nakon II. svj. rata član Šumarske sekcije DIT-a Hrvatske, zamjenik nadzornog odbornika. Prisustvovao je izvanrednoj skupštini društva 23.111.1946. godine.

RADOVI

Stanje drvnih zaliha u Sumama Krize vačke imovne općine. Šum. list 1941., s. 393.

LITERATURA ***ŠL 1915. (Iskaz članova); 1930., s.

353; 1940., s. 270; 1942., s. 270; 1943., s. 24; 1944., s. 198.

*** Izvještaj JŠU 1927., 1937., 1940. Borošić, l: ŠIS, s. 4, 69, 84, 149. ***ŠN, s. 103 104; SŠN 2, s. 124. Kauders., A.: Šum. bibliogr. I, s. 126. *** In memoriam amicis. ŠL 10 11,

1974., s. 468 469. *** Sto god. šum. Bilogor. podrav. regije.

Bjelovar 1974., s. 71, 130, 406. *** PŠH 1846 1976., s. 413. *** HŠD 1846 1976., s. 237, 241.

RADOTOVIĆ, D u š a n , iz Gornjih Sredica kod Bjelovara, dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1958.-59 na Šumarskom odjelu, Biološki smjer, a diplomirao 23.IX.1960. godine.

RADOVČIĆ, A n t e , (Split, 12.VI. 1921. - Split, 4.IV.1979.), dipl. ing. šumarstva, šumarski savjetnik.

Školovao se u rodnom Splitu; u njemu je završio osnovnu školu i realnu gimnaziju (1939.).

Studirao je na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu. U tijeku studija sudjelovao u NOB-i, ponajviše u ilegali u Splitu. Bio je više puta zatvaran. U jesen 1949. nastavlja studij i glavni i odgovorni je urednik “Studentskog lista”. Apsolvirao je škol.g. 1947.-48. Diplomirao je na Šumarskom odjelu 1948. godine.

Od 1948. do 1951. radi u Ministarstvu šumarstva NR Hrvatske. Neko je vrijeme upravitelj Šumarije Zadar, a zatim je direktor Instituta za šumarska i lovna istraživanja u Zagrebu. Nakon toga direktor je ŠG Split i šef u Šumarskom inspektoratu za Dalmaciju u Splitu (1951.-55). Od 1955. do 1961. bio je upravitelj Šumarije Knin, a zatim do umirovljenja 1974. savjetnik u Saveznom sekretarijatu za poljoprivredu i šumarstvo.


http://28.IX.1888

164

U međuvremenu radio je u Alžiru (1963. - 1965.) kao šumarski stručnjak i savjetnik. Sudjelovao je na sastancima FAO u Rimu i na stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu.

Posebno se bavio podizanjem i uzgajanjem šuma, šumarskom ekonomikom i privrednom politikom. Godine 1962. objavio je petojezični rječnik šumskih stručnih izraza, a kasnije priredio za tisak i višejezični rječnik na svjetskim jezicima. Prevodio je stručne članke sa njemačkog i talijanskog za potrebe časopisa “Topola”.

Bio je aktivan u strukovnim i društveno - političkim organizacijama. Bio je član Saveza DITSDI Hrvatske.

Odlikovan je Partizanskom spomenicom 1941., Ordenom zasluga za narod i Ordenom bratstva i jedinstva.

RADOVI

Piccarolo: “Istraživanje o uzgoju topola u Italiji”, Šum. list 3 4, 1950.

Radovi znanstvene konferencije UN o očuvanju i korištenju prirodnih bogatstava, (prikaz). Ibid. br. 11, 1950.

Naučno instruktivna ekskurzija na po dručju Dalmacije, (Razvoj šumsko meliora tivnih radova). Ibid., 9 10, 1954.

Studijsko putovanje stipendista ICA i Francuskoj. Ibid., br. 5 6, 1957.

Šumarstvo Dalmacije, (I. i VI. poglavlje). Zbornik DIT, Split 1958.

Idejni projekt uređenja sliva Butisnice, (dio o gospodarenju šumama i o šumsko mel io ra t ivn im radov ima) . Vodopr iv redn i odjeljak, Split 1959.

Goor: “Pošumljavanja u aridnim pod ručjima”, (prijevod s engleskog). Jugosl. po ljopr. šum. centar. Bgd 1962.

VIII. zasjedanje potkomisije za koordi naciju pitanja šumarstva u Sredozemlju FAO, (prikaz). Šumarstvo 7 9, Beograd 1962.

Klepac: “Rast i prirast šumskog drveča, (prikaz). Ibid., 6 9, 1963

Cours pratique de topographie, (skripta

geodezije za šum. tehničare Alžira). Centre d Editions Educatives Agricoles, Alžir 1965.

Sume Alžira. Šumarstvo 9 10, 1965. Šumske površine i sječa šuma u svijetu.

Ibid. 11 12, Beograd, 1965. Rečnik šumskih izraza. Savez ITŠDI Sr

bije, Beograd 1966. Rezultati utvrđivanja vrijednosti i efekti

amortizacije šuma. Šumarstvo 1 2, 1967. i Šum. list 3 4, 1967.

Stanje, problemi i izgledi evropskog šu marstva. Šumarstvo 7 8, 1967. i Drvarski glasnik 22, Beograd 1967.

Problemi i perspektive svjetskog šu marstva. Drv. glasnik 2, 1968.

Neki problemi šumarstva u Sredozemlju. Ibid. 15 16, 1968.

Projekcija šumskouzgojnih radova u pe riodu 1966 1985. godine. Savezni zavod za privr. planiranje, Beograd 1968.

Četrnaesto zasjedanje Evropske komi sije za šumarstvo FAO. Drvarski glasnik 23, 1968.

Zaštita šuma od požara, (referat za seminar u Mostaru XII .1968.) . SITSIDJ i Poljopr. šum. centar, Beograd 1968.

Razvoj i perspektive bilansa drveta u Evropi. Drvarski glasnik 24, 1968.

Realizacija gazdovanja šumama jedini izlaz. Ibid., 1, 1969.

Mogučnost rentabilne proizvodnje u šumarstvu u uslovima konkurentnih cijena proizvoda od drveta na svjetskom tržištu. Ibid., 3, 4, 1969.

Sve veći značaj rekreativne vrijednosti šuma. Ibid., 10, 1970. i Šum. list 3 4, 1971., Narodni šumar 3 4, 1971.

Beresford Pleirse: "Šume, hrana i Iju di”, (prijevod s engleskog). SITŠIDI Jugosl., Beograd 1971.

Veći broj prijevoda.

LITERATURA ***ŠN, s. 330 331, 338, 362, 569. Vrdoljak, Ž.\ In memoriam. Ante Ra

dovčić, dipl. inž. šumarstva. ŠL 7 8, 1979., s. 399 402, (s bibliografijom).

***ŠE 3, 1987., s. 118. ***ŠIM, s. 36, 119, 159, 178.


165

Klepac, D.: Uređivanje šuma. Zagreb 1965., s. 35, 325, 328.

*** PŠH 1846 1976., s. 139, 177, 419. *** SŠN sv. 2, Zagreb 1998., s. 687.

RADOVIĆ, Mile, (Karlovac, 4.V. 1964.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na Šumarskom odjelu 30.1.1990. godine.

RADULOVIĆ, Duško, (Drežnica, Ogulin, 19.X.1957.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Ilije i Katice r. Sertić. Otac mu je čuvar šuma, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Drežnici 1972., a srednju Šumarsku školu u Karlovcu 1976. godine.

Šumarstvo je upisao 1976.-77. na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu 27.XII.1983. iz šumarske fitopatologije, napisavši i obranivši diplomski rad o pepelnici.

Prvo zaposlenje u struci dobio je u Goransko - prim. ŠG Delnice, OOUR za iskorišćivanje šuma Ogulin 1.III.1984. Nakon pripravničkog staža radi kao inženjer pripreme rada. Od 7.XI.1987. do 3.III.1990. zamjenik je upravitelja Šumarije Drežnica, pa upravitelj RJ Uzgoj u okviru Šumarije (4.III.1990.). Osnivanjem “Hrvatskih šuma” imenovan je v.d. upravitelja šumarije, a od 3.II.1991. upravitelj je Šumarije Drežnica. Na tom se mjestu nalazio i početkom 1999. godine. U proteklih osam godina, kao upravitelj šumari je , mnogo je uradio na otvaranju šuma, uspjevši tako dovesti šumsku cestu do teških terena Bito-raja, gdje je po prvi puta upotrijebljena i šumska žičara.

Član je HŠD, ogranak Ogulin.

LITERATURA ***ŠL 1 2, 1995., s. 66.

*** Posl. izvješće “HŠ” 1995., s. 63; 1996., s. 56.

*** SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 697.

RADULOVIĆ, Josip, iz Banja Luke, (BiH)._

Šumarstvo je apsolvirao na GŠU Križevci 1889. godine.

Pronašli smo podatak da je na osnivačkoj skupštini Šum. udruženja Kraljevine SHS, održane u Zagrebu 1921.g., izabran za potpredsjednika uprave, (HŠD 1996., s. 167).

RADULOVIĆ, Rade , (Drežnica , Ogulin, 11.11.1947. - Rijeka, 17.XII. 1989.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Dmitra i Marije r. Maravić. Srbin, pravoslavne vjere. Roditelji su mu bili zemljoradnici. Osnovnu školu završio je u Drežnici 1963., a srednju Šumarsku školu u Karlovcu 1968.g.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na ŠG odjelu 1971.-72. škol.g., a diplomirao 4.V.1973.

Pripravnički staž obavio je u ŠG Ogulin - Šumarija Drežnica, odmah po završetku studija. Nakon odsluže- nog vojnog roka, 1974. vraća se u Šumariju Drežnica, ali sada na radno mjesto upravitelja. Nakon 12 godina rada u šumarstvu, odlazi u Rijeku, gdje se 1986. zapošljava u poduzeću “Brodokomerc” na poslove referenta za prodaju rezane grade. Tri godine kasnije, 17.XII.1989. u 42. godini života zatiče ga iznenadna smrt.

Bio je član Saveza inženjera i tehničara, ogranak Ogulin.

RADULOVIĆ, Slobodan, mr. s e , dipl. ing. šumarstva.

Studirao je poslijediplomski studij na Šum. fakultetu u Zagrebu iz područja organizacija rada i ekono-


http://17.XII.1989

166

mika šumarstva. Stupanj magistra šum. znanosti postigao je 12.1.1972. godine obranivši magistarski rad pod naslovom “Racionalizacija i ekonomičnost koranja bukovog celuloznog drva ručnom makijom i strojem za koranje u šumi kod panja ili na stovarištu”.

LITERATURA *** SŠN sv. 2, 1998., s. 628.

RADUNOVIĆ, BILIĆ, Nevenka, (Li-vno, BiH, 30.IV. 1959.) dipl. ing. šumarstva.

Kći Mirka i Ljubice r. Liović. Hrvatica, rimokatoličke vjere. Potječe iz radničke obitelji. Osnovnu školu završila je u Rovišću, a gimnaziju u Bjelovaru 1978. godine.

Šumarstvo je studirala na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirala je na ŠG odjelu 18.III.1983. iz šumarske fitocenologije. Napisala je i obranila diplomski rad pod naslovom “Fito-cenološke osobine zajednice lipa u GJ Virovitička Bilogora”.

Prvo zaposlenje u struci dobiva odmah nakon diplomiranja 15.IV. 1983. u ŠG Bjelovar, u Odjelu za uređivanje šuma. Potom u istom je odjelu preuzela dužnost taksatora. God. 1988. prelazi u poduzeće “Mobi-lia” Osijek. Nakon šest godina (1994.) preš la je u Ured za gospodarstvo Osječko - baranjske županije na radno mjesto lovnog i šumarskog inspektora, gdje se nalazila i početkom 1999.

Pred povjerenstvom HLS i Šum. škole Karlovac 13.XI.1997. položila je ispit za ocjenjivača lovačkih trofeja.

Članica je HŠD ogranak Osijek.

LITERATURA ***ŠL 1 2, 1995., s. 55. *** SŠN, 2, 1998., s. 697, (Bilie!). Frković, A.: Rezultati ostvarivanja

programa Šum. škole Karlovac za ispitivače lov. trofeja. ŠL 7 8, 1998., s. 347 352.

RAFFAELLI, Petar, (Budva, Crna Gora, 1.IV.1928.), dr. s e , geolog.

Diplomirao je na Rudarsko-geološkom fakultetu u Zagrebu 1950., magistrirao na PMF-u 1960., a doktorirao 1962. Radio je u BiH (1951.-52.) , u Geotehnici (1953.-55.) , u Geološkom zavodu u Zagrebu (1956.-1970.) i u poduzeću INA Naftaplin (od 1971. do umirovljenja 1991.).

Bavio se petrografijom meta-morfnih i sedimentnih stijena, strukturnom geologijom, geološkim kar-tiranjem i primijenjenom geologijom u rudarskim istraživanjima. Boravio je u Tunisu. Bavio se primjenom matematičkih metoda u geologiji.

Na PMF-u je predavao kolegij strukturna geologija (1966.-1986.), a od 1981. na poslijediplomskom studiju metode matematičke geologije. Na Šum. fakultetu u Zagrebu predavao je petrografiju s geologijom (1966.-1970.).

LITERATURA *** Spomenica PMF a 1874 1974., Zag

reb 1974., s. 174, 175. *** SŠN 2, Zagreb 1998., s. 221, 262.

RAGUŽ, Dominik, (Kruševo, Stolac, BiH, 4.VIII.1932.), dr. s e , izv. sveuč. profesor, dipl. ing. šumarstva.

Sin Boška i Cvije r. Bošković. Hrvat, rimokatolik. Roditelji su mu bili zemljoradnici. Osnovnu školu pohađao je u Stocu i Iloku, a niže razrede g imnaz i je u Osi jeku . S redn ju šumarsku školu polazio je u Plaškom, Somboru i Čačku, gdje je maturirao 1953. god. Kao šum. tehničar godinu dana radi na području Direkcije šuma Mostar, Šumarija Prozor.

Studij šumarstva upisuje 1954. god. na Šum. fakultetu u Sarajevu. Diplomirao je 1959. na Šum. fakultetu u Skopju.


167

Nakon diplomiranja prvo zaposlenje dobiva u Lovno-šumskom i poljopr. gospodarstvu “Jelen” u Baranji, radeći u šumarijama Apatin, Beli Manastir i Darda, pretežno na poslovima lovstva. Šest je godina rukovodio fazanerijom u Cemincu. Kao suradnik Instituta “Dr Ilija Đuričić” Bilje postupno se uključuje u znanstveno - istraživački rad, objavivši svoje prve radove u internom biltenu “Jelen”.

Zbog zdravstvenih razloga, nakon 10 godina rada u Baranji, odlazi u Hrv. primorje, zaposlivši se u ŠG Delnice, u Šumariji Klana (1970.-1985.). U to vrijeme na Šum. fakultetu u Zagrebu postiže akademski stupanj magistra znanosti iz područja ekonomike i organizacije lovstva i lovne privrede s magistarskim radom “Kalkulacioni ključevi za raspodjelu troškova ishrane jelenske divljači po spolu i klasama starosti” (1974.), a pet godina kasnije, 12.11.1979. i stu-panj doktora znanos t i radom pod na slovom “Financijska odstrelna zrelost jelenske divljači”.

Kad je osnovano Goransko-prim. ŠG Delnice (1985.), dr. se. Dominik Raguž izabran je za člana Po-slovodnog odbora gospodarstva na kojoj dužnosti ostaje do kraja 1986. godine, kad je zasnovao radni odnos u zvanju docenta na Šum. fakultetu u Zagrebu pri Katedri za lovstvo - za

dodiplomsku i poslijediplomsku nastavu. Lipnja mjeseca 1993. izabran je za izv. profesora iz predmeta lovstvo, s koje dužnosti krajem 1997. odlazi u mirovinu.

Bio je mentor za doktorat iz lovstva i više magistarskih radova.

Objavio je više od 50 znanstvenih i stručnih radova te elaborata samostalno i u suradnji. Sudjelovao je na više domaćih i stranih znanstveno-s t ručn ih skupova, od kojih bilježimo: 7., 11., 16. i 17. kongres International Unions of Game Biolo-gists (IUGB) u Beogradu (1965.), Štockholmu (1973.), Visokim Tatrama (1983.) i B ruxe l e su (1985.) , 18. IUFRO kongresu u Ljubljani (1986.); savjetovanju Tehnical consultation on game farming in Europa u Nitri (1993.).

Član je Stručnog savjeta Hrvatskoga lovačkoga saveza (HLS) i predsjednik Komisije za znanstveni rad Lo vačkog saveza Hrvatske u ranijim sazivima. Ekspert je delegacije za krupnu divljač CIC-a (Conseil internati-onal de la chasse et de la conser-vation du Gibiek).

Član je HŠD, član Akademije šum. znanosti, član Savjeta i urednik stručno-znanstvenog područja lovstvo Šumarskoga lista u Zagrebu.

Za svoj uspješan rad dobio je odličja Lovačkog saveza Hrvatske i Lovačke zveze Slovenije.

ZNAČAJNIJI OBJAVLJENI RADOVI

Kalkulacioni ključevi za raspodjelu troškova ishrane jelenske divljači po spolu i klasama starosti. Magistarski rad, Šum. fakultet Sveuč. u Zagrebu, 1973., s. 1 116.

Financijska odstrelna zrelost jelenske divljači. Disertacija. Šum. fakultet Sveuč. u Zagrebu, 1979., s. 1 524.

Stanje i uloga lovne divljači ekosistema krša. I. savjetovanje na temu čovjek i zelenilo. Zbornik radova sa savjetovanja, Rijeka 1980., s. 76 80.


168

Podgrlac kao mjerilo starosti srneće divljači. “Jelen” br. 27, Beograd 1996.

Odstrelna zrelost srneće divljaci. Šum. list 11 12, 1990., s. 487 503.

Obvezatni i dobrovoljni rad lovaca u lo vačkim društvima Hrvatske. Šum. list 6 9, 1991., s. 285 301.

Lovstvo i lovački kapaciteti Republike Hrvatske. I. Međunarodni simpozij “Razvoj ovčarske proizvodnje u Europi i svijetu nakon 1992. godine”. Zbornik radova, Zagreb 1991., s. 84 91 .

Lovstvo, (u suradnji). Program razvoja i mjere ekonomske politike šumarstva i prerade drveta, Republika Hrvatska, Ministarstvo po ljoprivrede i šumarstva, Zagreb 1991., s. 1 14.

Istraživanje lovnoturističke djelatnosti na području Republike Hrvatske. Šum. list 9 10, 1992., s. 431 446.

Predračun troškova za uzgoj pasa do na vršenih 12 mjeseci života, (u suradnji). Ve terinarska stanica 23, 1992., s. 223 228.

Mikrobiološka kontaminiranost vanjskog pokrivača i unutarnjih organa divljači (divlje svinje), (s Tucak, Z.). Znanost i praksa u po ljoprivredi i prehrambenoj industriji, Osijek 1992.

Lovački psi u Hrvatskoj kao troškovi i osnovna sredstva lova. Veterinarska stanica 23, 1992., s. 297 303.

Lovna fauna hrvatskih šuma, (s M. Gru bešićem). Šume u Hrvatskoj. ŠF Zagreb i JP “Hrvatske šume”, Zagreb 1992., s. 181 196.

Ovisnost fizioloških karakteristika (oso bina) osjetila njuha pasmine oštrodlaki jazav čar o biološkim supstratima u određenom staništu te o drugim unutarnjim i vanjskim faktorima, (u suradnji). The I. International Svmposium on “Scientific studies of hunting cynology”, Osijek 1992., s. 7 11.

Lovnoto stopanisuvanje kako del od proizvodstveniot potencial na organizacijata na združeniot trud na Šumskoto stopanstvo. Zbornik radova sa savjetovanja. Skopje 1982., s. 110 133.

Dugoročni društveno ekonomski razvoj Zajednice općina Rijeka 1980 2000. Projekt znanstvene osnove dugoročnog razvoja SR Hrvatske do 2000. godine. Sveučilište u Rijeci, Rijeka 1983., s. 1 433.

Šume hrasta crnike i jelen lopatar, (s Matić, S.). Treći kongres biologa Hrvatske s međunarodnim sudjelovanjem, (The third Congress of Croatian biologists), Mali Lošinj, 5. 10.10.1987. Zbornik sažetaka priopćenja. Mali Lošinj 1987., s. 114.

Prirodno naseljavanje divokoze u pla ninske predjele koji graniče s LD Biokovo, (u suradnji). Referat sa izlaganja u Makarskoj, Makarska 1993. Game Management of Cro atian Forests, (s Grubešić, M.). Review of Fo restrv and Forest industries sector in Republic of Croatia. Ministrv of Agriculture and Fo restrv. Public Corporation “Hrvatske šume”, Zagreb 1994., s. 68 .

Hunting fauna management in Croatia, (s Grubešić, M.). Proceedings of the Technical consultation. Nitra 1993, Food and Agriculture organization of the United nations, Rome 1994, s. 81 84.

Lovnogospodarski potencijali NP “Pa klenica” i njegov značaj za okolna područja, (u suradnji). Simpozij povodom 45. obljetnice NP Paklenica, Starigrad Paklenica 19. 22. 10.1994. Paklenički zbornik 1, Starigrad Pa klenica 1994., s. 189 193.

Uzgoj muflona u mediteranu alterna tiva za stočarstvo, (s Grubešić, M.). 100. obljet nica znanstveno istraživačkog rada poljodjel sko prehrambenog sustava i šumarstva me diterana Republike Hrvatske. 100. obljetnica neprek idnog r a d a Ins t i tu ta za j a d r a n s k e kulture i melioraciju krša, Split 12. 14.10. 1994., Zagreb 1994.

How to continue the Development of hun ting. Bulletin 2:15 17.Sekcija za poljoprivredu i ekologiju. Hrvatsko američko društvo, Zag reb 1994.

Smjernice lovnog gospodarenja u Po kupskom bazenu, (s Grubešić, M.). Radovi ŠIJ 31, 1 2, 1996., s. 139 148.

Neugestaltung des Jagdwesens in der Republik Kroatien, (u suradnji). Zbornik refe ratov z konferencie “Menagement des Wildes in den sich ande rnden okologischen und gesellschaftlichen Bedinungen”, Nitra, R. Slo vačka, 12. 13.3.1996., s. 201 208.

Istraživanje mogućnosti lovnog gos podarenja na prostoru Mediterana, (s Gru bešić, M.). Unapređenje proizvodnje biomase


169

šumskih ekosustava, Knjiga 1, Zagreb 1996., s. 187 193.

Istraživanje stabilnosti populacije tetri jeba gluhana (velikoga tetrijeba) Tetrao urogallus L, (s Grubešić,M.). Zaštita šuma i pridobivanje drva. Knjiga 2, Zagreb 1996., s. 169 178.

Wiederansiedlung des Bibers in Kroa tien, (u suradnji). 1. European beaver sympo sium, Bratislava, Slovakia, 15 19. September 1997, Abstracts of lectures and posters, Bra tislava ,97., s. 9.

Rezultati ponovnog naseljavanja dabra (Castor fiber L.) u Hrvatsku, (u suradnji). Poster 6. Kongres biologa Hrvatske s medu narodnim sudjelovanjem, Opatija, Hrvatska, 22 26. rujna 1997. (Poster br. 91.), Opatija 1997.

LITERATURA Frković, A.: Dominik Raguž prvi ma

gistar šumarskih znanosti u ŠG Delnice. Dr vosjeca 42 43, 1974., s. 21.

Kljajić, M.: Još jedan doktor znanosti iz lovstva. LV 3, 1979., s. 73.

Frković, A.: Bibliografija LRV 1892 1991., s. 90, 134, 285, 306, 307, 308, 363, 434.

*** Šumarska škola Karlovac. Kar lovac 1997., s. 66, 72, 135.

*** SŠN sv. 2, 1998., s. 427 429, 470 473, 629, 645, 653; sv. 3, s. 332.

*** Glasilo “HŠ” 1998., br. 23, s. 31; br. 24., s. 28.

RAINER, Niko, (Brezice, Slovenija, 5.XII.1956.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Svetozara i Majde r. Uršnik. Slovenske narodnosti i državljanstva. Potječe iz liječničke obitelji: otac mu je doktor medicine, a majka viša medicinska sestra. Školovao se u Brezicama: osnovnu je školu završio 1971., a gimnaziju 1975. godine.

Studirao je na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu 1980.

Nakon diplomiranja zaposlio se u Šumskom gospodarstvu Brezice i tu je bio projektant u Službi za uređivanje šuma (1981.-1985.), zatim šef te službe (1986.-1988.), tehnički direktor gospodarstva (1988.-1992.) i generalni direktor (1992.-1994.).

Godine 1994. zaposlio se u Zavodu za gozdove Republike Slovenije kao šef ispostave u Brezicama. Na tom se mjestu nalazio i prigodom pri kupljanja ovih podataka (1997.).

LITERATURA *** SŠN sv. 2., Zagreb 1998., s. 696.

RAJAK, Petar, (Ostrožin, Bović, Gvozd, 11.1.1936.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šumarskom fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu 6.IX.1964. godine.

RAJAKOVIC, Petar, iz Radatovića, Zumberak, ing. šumarstva.

Studirao je na trogodišnjoj šumarskoj akademiji u Zagrebu. Apsolvirao je 1908. godine.

LITERATURA Borošić, J.: ŠIS, s. 4, 149. ***ŠN, s. 103.

RAJHER, (REICHER), Roman, (Zagreb, 8.VII. 1934.), dipl. ing. šumarstva.


170

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu . Apsolvirao je škol .g. 1960.- 61. , a diplomirao na ŠG odjelu 10.1.1967. godine.

RAJHERCER, (REICHERZER), Krešimir, iz Moravica, Gorski kotar, dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol.g. 1931.-32., a diplomirao 10.X.1936.

God. 1940. kao šum. vježbenik premješ ten je od Šumske uprave Ogulinske imovne općine u Ogulinu za upravitelja Šum. uprave Gradiške imovne općine u Novoj Kapeli. God. 1941. premješten je kao šum. pristav za upravitelja državne Šumarije Ilidža u Bosni, gdje se nalazio i 1943.

Bio je član HŠD.

LITERATURA Borošić, l: ŠIS, s. 8, 149. ***ŠL 1940., s. 188, 264; 1941., s. 403;

1943., s. 24, 268. ***ŠN, s. 357; SŠN sv. 2, s. 683. Klepac, D.: Iz šum. povijesti Gorskoga

kotara..., Zagreb 1997., s. 209, 231.

RAJIC, Slobodan, (Srpski Itebej, Banat, Vojvodina, 8.IV.1924. - Ljubljana, 3.XII.1984.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Jefte i Grozdane r. Stavkov, srpske narodnosti, ateist. Roditelji su mu bili poljodjelci. Osnovnu je školu završio u Srpskom Itebeju, a gimnaziju u Bečkereku (kasnije Zrenjanin). Studirao je na Poljoprivredno - šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1948. - 49., a diplomirao 2.III. 1950. na Šum. odjelu, Biološki smjer.

Nakon diplomiranja zaposlio se u Ministarstvu šumarstva Slovenije u Ljubljani, zatim radi u GG Novo Me-sto (1955.) kao šef Područne uprave za šumarstvo i kao načelnik Odjela


za meduopćinske inspekcijske službe u Novom Mestu (1961.).

Nakon toga odlazi u Ljubljanu (1966.) u “Papirles” i vodi službu za plantažiranje, zatim prelazi u tvornicu celuloze Gorjano Medvode na mjesto pomoćnika voditelja nabavne službe. Od 1977. nalazio se u SOZD “Slovenija papir”, a 1981. prelazi u Opće udruženje šumar. Slovenije, gdje radi do iznenadne smrti (1983.).

Bio je istaknuti stručnjak za plantažni uzgoj drva kao glavne sirovine za celuloznu industriju. Na tom je području načinio pionirski posao kako u interdisciplinarnom proizvodnom procesu između šumara i proizvođača celuloze, tako i u zajedničkim radovima prerade drveta za ce luloznu industriju. Djelujući u Općem udruženju šumarstva, sebi je postavio zadatak povezivanja istraživačkog rada s operativom. Istraživao je uzgoj topole, odnosno brzorastućih šuma. Rezultat su toga rada plantažni nasadi, ponajviše u nizinskim predjelima, i uspješno meliorane šume.

Bio je predsjednik ZIT šumarstva i drvne industrije SR Slovenije, član Savjeta Instituta za gozdno in lesno gosp. Slovenije i javni djelatnik.

Za rad primio je priznanja republ ičkog i saveznog strukovnog saveza.

171

LITERATURA ***ŠN, s. 363. Piškorić, 0.: Rajić Slobodan, dipl. inž.

šumarstva. In memoriam. SL 5 6, 1984., s. 307. Remic, C: Slobodanu Rajiću v spomin.

GozdV, 1984., s. 77.

RAJKOVIĆ, Ivan, (Novi Mikanovci, 20.IV.1960.), mr. s e , dipl. ing. šumarstva.

Sin Ivana i Jelene. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz trgovačke obitelji. Osnovnu školu završio je u Mikanov-cima, a srednju Šum. školu u Karlovcu 1979. godine.

Studirao je na Šumarskom fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu 15.IX.1985. godine iz područja uređivanje parkova. Obranio je diplomski rad pod naslovom “Projekt ozelenjavanja kliničko - bolničkog centra u izgradnji”. Na istom fakultetu studirao je i poslijediplomski studij iz područja ekonomike šumarstva. Magistrirao je 12.1.1999. obranivši magistarski rad pod naslovom “Ekonomske posljedice sušenja šuma hrasta lužnjaka na području Šumarije Lipovac.”

Prvo zaposlenje dobio je l.XII. 1986. u ROŠ “Slavonska šuma” Vinkovci - Šumarija Ilok, gdje je odradio pripravnički staž. Od 1.IX.1988. do

1.II.1997. upravitelj je Šumarije Lipovac, a zatim stručni suradnik za planiranje u UŠ Vinkovci, gdje se nalazio i početkom 1999. godine.

LITERATURA ***ŠL 1 2, 1995., s. 58. *** Posl. izvješće “HŠ”, 1995, s. 59. *** Glasilo “HŠ" br. 62/63, 1996., s. 13.

RAJKOVIĆ, Vladimir, (Vinkovci, 6. IX.1924.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Božidara, zanimanjem trgovačkog službenika i Elze Koerner, domaćice. Hrvat, rimokatolik. Osnovnu školu završio je 1934. godine u Vinkovcima, a u rodnom gradu polazio je realnu gimnaziju i na njoj maturirao 1947. godine.

Diplomirao je na Šumarskom odjelu Šum. fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 14.XI.1964.

Godine 1951. radi u Bihaću kao referent za šumarstvo u Kotarskom odboru, a nakon toga 1951./1952. pomoćnik je upravitelja Šumarije Viso-vac - Bihać. Godine 1955./1956. radi u DIP-u “Stjepan Sekulić” Nova Gradiška. Od 1956. do 1962.g. zaposlen je u Sekciji za uređivanje šuma Rijeka, a od 1.1.1965. do 31.XII.1967. radi u Institutu za drvo Zagreb. Velik dio radnog vijeka - od 1.1.1968. do


http://14.XI.1964

http://31.XII.1967

172

30.VI.1990. god. bio je u Sloveniji -Metalka Ljubljana, na primjeni elektronske obrade, na raznim položajima, od samostalnog referenta do savjetnika direktora.

Sudjelovao je na stručnom skupu Sirovinska baza u šumarstvu - Ljubljana (1967).

Član je HSD-a i Hrvatskog vaterpolo saveza. Član je i Glavnog odbora Hrvatske seljačke stranke.

Kao umirovljenik živi u Zagrebu. Redovit je jsosjetilac “Šumarskog četvrtka” u Šumarskom domu u Zagrebu i stručnih skupova u okviru doma i Hrv. šum. društva.

RADOVI

Prva šumarska specijalna naučna bibli oteka u Hrvatskoj. Šum. list 1966., s. 560.

LITERATURA *** PŠH 1846 1976, Zagreb, s. 419. *** SŠN sv. 2, Zagreb 1998., s. 691.

RAJMAN, (RAYMAN), Stjepan, (Osijek, 31.VII .1868. - Varaždin, i9 .X.1917.) , kraljevski županijski šum., nadzornik.

Otac mu je bio ljekarnik. Gimnaziju je polazio u Osijeku,

a šumarstvo je apsolvirao 1889. na GŠU u Križevcima.

Šumarsku službu započeo je u Otočkoj imovnoj općini, odakle je za reorganizacije šum. službe u Hrvatskoj i Slavoniji 1896. prešao u zemaljsku službu. Kao kotarski šumar službovao je 19 godina u Ivancu. Od 1915. do smrti bio je na službi u Varaždinu kao kr. šum. povjerenik i kr. županijski šum. nadzornik. Umro je u Varaždinu 1917. god. nakon duge i teške bolesti. Poštujući njegovu posljednju želju, njegova je obitelj darovala prilog Koroskenvi -jevoj pripomoćnoj zakladi i drugim zakladama.

Bio je član HSŠD od 1893. god.

LITERATURA *** Iskaz članova HSŠL. ŠL 1897, 1908,

1915 (Rayman). *** Osobne vijesti. Umro Stjepan Ray

man. ŠL 11 12, 1917., s. 395 396. *** Društvene vijesti. Mjesto vijenca na

dar. Ibid., 1917., s. 397 (Ravman). Borošić, l: ŠIS, s. 18, 149. ***ŠN, s. 51; SŠN 1, 1998., s. 144.

RAJNOVIĆ, M i l a n , (Moravice , 1927.- Orahovica, 9.IX.1975.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu 1953.-54. škol.g., a diplomirao 12.IX.1956.

LITERATURA *** ŠN, s. 368; SŠN 2, 1998., s. 689. *** ŠL 7 10, 1975., s. 394. Klepac, D.: Iz šumarske povij. Gorskoga

kotara..., 1997., s. 209, 231.

RAJNOVIĆ, Nikola, iz Moravica, Gorski kotar, kotarski šumar.


Obnašajući dužnost kotarskoga šumara Ogulinske imovne općine, umro je vrlo mlad 16.XI.1882., samo tri godine nakon završenog školovanja.

Bio je član HSŠD.

LITERATURA *** Umrli članovi Šum. društva, Nikola

Rajnović. ŠL 1883., s. 38. *** Iskaz preminulih članova HSŠD od

1876 1900. ŠL 1901., 48. Borošić, J.: ŠIS, s. 17, 149. ***ŠN, s. 49; SŠN sv. 1, 1998., s. 144. Klepac, D.: Iz šum. povij. Gorskoga ko

tara..., Zagreb 1997., s. 209, 231.


http://12.IX.1956

http://16.XI.1882

173

RAJNOVIC, Rade, (Moravice, Vrbovsko, 3.VII.1956.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Petra i Jovanke r. Dokma-nović . Srb in , h r v a t s k o g a državljanstva, pravoslavne vjere. Otac mu je bio lugar, čuvar šuma i šum. kontrolor, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Moravicama 1971., a gimnaziju u Ogulinu 1975. godine.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odsjeku 18.X.1984. iz područja uređivanja šuma - dendrometrija. Obranio je diplomski rad “Primjerne površine u inventarizaciji šuma”.

Prvo radno mjesto, odmah po završetku studija, dobiva 15.XI.1984. u ŠG Vrbovsko. Uz pripravnički staž uključen je u radove na snimanju i obradi podataka za izradu jedinstvenih normativa sječe i izrade pre-borne šume Katedre za organizaciju rada Šum. fakulteta u Zagrebu (nosioci radova prof. dr. Tomanić i prof. dr. Vondra). Osnivanjem Goransko-prim. ŠG Delnice prelazi na radno mjesto rukovoditelja RJ Šumarstvo OOUR-a za iskorišćivanje šuma Vrbovsko (1985.), a uspostavom UŠ Delnice bio je postavljen za revirnika u Šumariju Vrbovsko (1991.). Od l.II. 1992. upravitelj je Šumarije Gomirje gdje se nalazio i početkom 1999. godine.

Član je HŠD. Živi u Vrbovskom.

LITERATURA ***ŠL 1 2, 1995., s. 67. *** Posl. izvješće “HŠ" 1995., s. 64. *** SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 697. *** HŠD 1996., s. 405. Klepac, D.: Iz šumarske povijesti Gor

skoga kotara..., Zagreb 1997., s. 75, 76, 209, 231.

RAJSIC, Ranko, (Borojevići, Stolac, BiH, 16.IX.1938.), dipl. ing. šum.

Studirao je na Poljoprivredno -šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na Šumarskom odjelu 22.XI.1963.g.

RAKIĆ, Rade, (Vojakovac, Križevci, 4.1.1954.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Cedomira i Anke r. Mandić. Hrvatskog je državljanstva. Potječe iz zemljoradničke obitelji . Osnovnu školu završio je u mjestu Glogovnica 1969. godine. Maturirao je 1973. u Križevcima, na gimnaziji - opći smjer.

Šumarstvo je diplomirao na Šumarskom fakultetu Sveuč. u Zagrebu 26.111.1981. godine.

Pripravnički staž odradio je u Šumariji Križevci, zatim je postavljen za tehnologa uzgoja, zaštite i privatnih šuma. Radi kao revirnik u GJ Kalnik - Kolačka, križevaćke šumarije. „

Član je HŠD i Hrvatskog lovačkog saveza.

RAKIĆ, Ranka, (Mali Poganac, Koprivnica, 5.V.1950.), dipl. ing. šumarstva.

Studirala je na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirala je na ŠG odjelu 30.111.1976. godine.

RANDIĆ, POTKONJAK, Blandina, (Ogulin, 10.VIII.1968.), dipl. ing. šumarstva, savjetnik.

Kći Branka i Marije r. Barbalić. Hrvatske nacionalnosti i državljanstva. Roditelji su joj liječnici. Školo-


http://16.IX.1938

174

vala se u Zagrebu. Maturirala je pri MIOC-u 1987. godine.

Šumarstvo je studirala na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirala je na Šum. odsjeku 10.VI.1993., iz znanstvenoga područja uzgajanje šuma. Napisala je i obranila diplomski rad pod naslovom “Kontejnerska proizvodnja sadnica hrasta lužnjaka”.

Nakon diplomiranja, 1994. radi kao pripravnica u Ministarstvu graditeljstva i zaštite okoliša. Položivši upravni stručni ispit 1995., postavljena je u zvanje pristav I. vrste na poslovima zaštite prirode. Kako su promjenom u ust rojs tvu državne uprave poslovi zaštite prirode stavljeni u nadležnost Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša, radi u njezinom Odjelu za procjenu utjecaja na okoliš.

Od 11.XII.1998. god. radi kao savjetnik u Odjelu za opća pitanja zaštite prirode i okoliša.

God. 1996. upisala je poslijediplomski studij iz znanstvenog područja oblikovanje parkovnih i prirodnih rekreacijskih objekata. Sudjelovala je na stručnom seminaru “Zaštita prirode i krajolika kao dijela potrajnoga gospodarenja šumama” 1995. u Wal-kr ingenu (Švicarska). Povremeno surađuje u prilogu “Vrt” zagrebačkoga “Večernjeg lista".

Članica je HŠD. Živi u Zagrebu.

RANIĆ, Simo, (Ogulin, 2.III.1967.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Božidara i Dragice r. Viš-njić. Srbin, hrvatskoga državljanstva. Otac mu je bio radnik, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Ogulinu, a Šumarsku školu u Karlovcu. 1985. godine.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odsjeku škol.g. 1990.-91. Diplo

mirao je 1993. iz lovstva. Obranio je diplomski rad pod naslovom “Uzgoj divljih svinja u prirodnim neogra-denim područjima općine Ogulin”.

Prvo zaposlenje dobio je u JP “Hrvatske šume”, UŠ Ogulin. Pripravnički staž obavlja u Šumariji Jasenak.

RANITOVIĆ, Svetozar, (Dobanovci, Beograd, 1882. - Beograd, 1937.), ing. šumarstva, šumarski inspektor.

Realku je završio u Zemunu. Šumarstvo je apsolvirao 1905. na trogodišnjoj Šum. akademiji u Zagrebu. Sudjelovao je u demonstracijama studenata protiv nasilne politike bana Khuena Hedervarv- ja.

Po završetku studija 1905. nastupio je službu kao ugovorni podšu-mar u Bajinoj Bašti (Srbija). Zatim radi kod više šumarskih uprava, a 1914. god. u Ministarstvu narodne privrede. Od 1914. do 1918. bio je na rat iš tu. Od 1918. nalazi se u Ministarstvu šuma i rudnika u Beogradu, gdje je kao inspektor umirovljen 1922. godine.

Nakon umirovljenja direktor je šumskih radova, a od 1926. do 1927. direktor pilane Prometne banke u Beogradu. God. 1927. vraća se u državnu službu za načelnika Odjeljenja za pošumljavanje u Ministarstvu šuma i


http://11.XII.1998

175

rudnika. God. 1929. delegiran je u ŠIP Dobrljin - Drvar, zvano SIPAD (BiH), za predsjednika upravnog i izvršnog odbora. Iste je godine kao službenik ministarstva drugi put umirovljen, ali u potpunosti preuzima poslove ŠIPAD-a.

Od 1933. ponovno je u državnoj službi kao rukovoditelj Odsjeka za šumarstvo u Banskoj upravi u Nišu, a od 1934. inspektor je i rukovoditelj Odsjeka za pošumljavanje krša i goleti pri ministarstvu u Beogradu, na kojem ga položaju 1937. zatiče smrt.

Kao državni činovnik nastojao je zaustaviti prekomjerno iskorišći-vanje šuma, pa je o tome pisao u srpskom Šum. glasniku. Kao direktor SIPAD-a znao je uskladiti interese rac iona lne šumske proizvodnje s interesima drvne industrije. Bio je član JSU.

LITERATURA *** Izvještaj JŠU 1927 (ŠL). Borošić, l: ŠIS, s. 3, 149. *** P lemeni t i dar za spomen na S.

Ranitovica. ŠL 1937., s. 264 265. Perušić, A.: Ing. Svetozar Ranitović.

Nekrolog. ŠL 1937., s. 266 267. ***ŠN, s. 102; SŠN sv. 2, s. 123.

RANOGAJEC, Branko, (Našice, 5. XI.1948.), prof. psihologije.

Sin Slavka i Slavice r. Crnko-vić. Hrvat. I osnovnu i srednju školu završio je u Našicama. Maturirao je na gimnaziji 1967.

Diplomirao je na Filozofskom fakultetu Sveuč. u Zagrebu 1972. god. iz znanstvenoga područja psihologija. Izradio je i obranio diplomski rad pod naslovom “Pragmatična valjanost izabranih testova u funkciji dinamičnosti kriterija”.

Od prvog dana radi u šumarstvu. Nakon pr ipravničkog staža, kojeg je odradio u SPP “Slavonska

šuma”, u istom poduzeću dobiva stalno radno mjesto kao stručni suradnik za kadrove. Godine 1986. raspoređen je na poslove stručnog suradnika za psihologiju rada, a osnivanjem JP “Hrvatske šume”, US Osijek, na radnom je mjestu stručnog suradnika za kadrove i osposobljavanje radnika.

Sudjelovao je na gotovo svim stručnim skupovima koje je organizirala “Slavonska šuma”. Suradnik je Šum. lista i Mehanizacije šumarstva.

Član je društva psihologa Hrvatske.

RADOVI

Analiza povreda u šumarstvu. Šum. list, str. 155, Zagreb 1981.

Istraživanje uzoraka različitih učinaka na poslovima sječe i izrade drva. Šum. list 1981., s. 353.

Analiza oštećenja sluha šumskih rad nika pri sječi i izradi drva motornom pilom u SŠGO “Slavonska šuma”. Šum. list 1983., s. 61 .

Kako unaprijediti sigurnost na radu. Mehan. šumarstva, Zagb 1983., s. 131.

Analiza povreda na radu u SŠGO “Slavonska šuma” od 1980. do 1983.g. Šum. list 1985., s. 27.

Utjecaj radnog staža u šumarstvu na radnu uspješnost proizvodnih radnika. Šum. list 1986., s. 429.

Oblikovanje rada na poslovima isko riščivanje šuma. Mehanizacija šumarstva, Za greb 1988., s. 135.

Povrede na radu u šumarstvu. ROŠ “Slav. šuma” Vinkovci, 1989., s. 1 80.

Pravila za sigurnost na poslovima privlačenja i prijevoza drvnog materijala, (s Gašpar, M.). “Hrvatske šume”, Zagreb 1995., s. 1 73.

Pravila za sigurnost pri sječi i izradi dr va, (s Gašpar, M.). “Hrvatske šume”, Zagreb 1996., s. 1 39.

Pravilnik za sigurnost pri uzgojnim radovima, (s Gašpar, M.). “Hrvatske šume”, Zagreb 1997., s. 1 7.


176

RANOGAJEC, Tat jana, (Zagreb, 26. X.1961.), dipl. ing. šumarstva.

Studirala je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirala je na ŠG odjelu 20.V.1986. godine.

R A P , A n t u n , (Čađavica, Slat ina, 12.1.1967.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Antuna i France r. Pet-ković. Hrvat, rimokatolik. Osnovnu školu završio je 1981. u rodnome mjestu, a u SSC u Slatini maturirao je 1985. god.

Studirao je šumarstvo na Šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Diplomirao je na Šum. odjelu 9.X.1992.

Od 16.X.1992. god. radi kao pripravnik u UŠ Našice u šumarijama: Slatina, Donji Miholjac i Slatinski Drenovac. Dana 16.X.1993. postavljen je na mjesto revirnika u Šumariji Voćin. Cijelo vrijeme voditelj je isko-rišćivanja šuma u Šumariji Voćin. Od 1.VIII.1995. god. radi u Šumariji Donji Miholjac, kao revirnik uz dužnost voditelja za lovstvo u istoj šumariji.

Član je HŠD.

RAPAIC, Živko, iz Novog Pazara, Srbija, dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1950.-51. na Šumarskom odjelu, a diplomirao 24.VI. 1952. Biološki smjer. Prema nepotpunim podacima, radio je u Hrvatskoj i BiH. Najduže je radio kao lovni stručnjak u Sekretarijatu za šumarstvo BiH u Sarajevu. Posebno se teorijski i praktično bavio lovom. Jedan je od organizatora i član prosudbenog suda II . republ ičke izložbe BiH “Lov i zaštita čovjekove okoline”, Banja Luka 15. - 3l.X.1975. god. Objavio je i nekoliko članaka u Lovačkom vjesniku i napisao priručnik o ocjenjivanju lovačkih trofeja.

RADOVI

Vanredna trofeja medvjeda. Iz lovišta “Koprivnica”. LV 1963/64, LXXII, 3/4, s. 59.

Neka iskustva u hvatanju živih divo koza. U lovištu “Prenj”. LV 1967/68, LXXVI, 3., s. 51 55.

Divokoza u Bosni i Hercegovini. LV 1983, XCII, 4, s. 75.

Što Vučko poručuje. LV 1984, XCIII, 4, s. 97.

Obrada i ocjenjivanje lovačkih trofeja. Sarajevo 1986.

LITERATURA ***ŠN, s. 365; SŠN sv. 2, 1998., 668. E.M.: Nova knjiga (Z. Rapaić: “Obrada

i ocjenjivanje lovačkih trofeja”). LV 1986, XCV, 10, s. 340.

Frkovič, A.: Dvije nove knjige. “Obrada i ocjenjivanje lovačkih trofeja” Z. Rapaića... LV 1986., 11, s. 418.

Frkovič, A.: Bibliografija LRV 1892 1991., Zagreb 1993., s. 207, 264, 288, 339, 375, 435.

RASTIĆ, Nikola, (Podlapac, Udbina, Lika, 1918. - Zagreb, 4.1.1963.), dipl. ing. šumarstva.

Potječe iz činovničke obitelji. Šumarstvo je studirao na Poljo

privredno - šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1942.-43., a diplomirao 24.XII.1946.

Službovao je u Crnom Lugu i Gerovu (Gorski kotar) kao upravitelj šumske uprave i rukovoditelj iskoriš-ćivanja šuma. Zatim prelazi u DIP Ogulin, gdje radi kao rukovoditelj is-korišćivanja šuma, a nešto kasnije kao tehnički direktor.

God. 1956. preuzeo je dužnost glavnog direktora DIP-a Gospić sa zadatkom da izgradi i organizira drvnu industriju Like, u čemu je u cje-losti uspio.

Od siječnja 1962. u “Export-drvu” Zagreb obnaša dužnost ruko-


http://24.XII.1946

177

voditelja Pilanske tehničke službe, radeći na poslovima izvoza. Na tom ga je položaju zatekla prerana smrt.

Bio je član Savjeta za drvnu industriju biv. Jugoslavije.

LITERATURA ***ŠL 1955., s. 543. ***ŠN, s. 361; SŠN sv. 2, s. 686. Šnajder, F.: Ing. Nikola Rastić, Nekro

log. ŠL 1963., s. 162.

RASTOVAC, Neven, (Sisak, 30.XII. 1963.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Ive i Blaženke. Hrvatske narodnosti. Otac mu je diplomirani ekonomista, a majka nastavnica po-vijesti i njemačkog jezika. Gimnaziju “Vladimir Nazor” u Sisku, ekonomsko usmjerenje, završio je 1983.

Upisao se na Šum. fakultet u Zagrebu u jesen 1983., a otpočeo studij nakon odsluženoga vojnog roka u jesen 1984. Diplomirao je 20.IX. 1989.g. na Šum. odjelu, obranivši diplomski rad naslova “Sušenje hrasta lužnjaka u GJ Kalje” iz područja uzgajanje šuma.

Pripravnički staž odradio je u Šumariji Sisak od 15.XII.1989. do 12. XII.1990. Nakon pripravničkog staža zaposlen je u Šumariji Petrinja, a od 1.1.1992. do 15.X.1992. u Šumariji Le-kenik na poslovima revirnika u GJ Kalje. Nakon toga prelazi u Šumariju Sisak, UŠ Sisak, gdje radi kao revirnik za GJ “Brezovica". Od 1.IV.1998. na mjestu je upravitelja Šumarije Glina, UŠ Sisak.

RASTOVČAN, Pavao, dr. prava, dipl. pravnik.

Na Poljoprivredno - šum. fakultetu u Zagrebu, na Šumarskom odjelu predavao je pravne predmete od 1933. do 1943. i od 1946. do 1948. godine.

LITERATURA ***ŠN, s. 121 122, 193, 383. *** SŠN sv. 2, 1998., s. 136, 138.

RASTOVSKI, Pe ta r , (Karlovac, 22. IV.1944. - Malovan, Gračac, 10.11. 1998.), dr. s e , dipl. ing. šumarstva, znanstveni savjetnik.

Sin Ivana i Fanike r. Rade. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio ko-vinotokar, a majka domaćica. Školovao se u Karlovcu: osnovnu je školu završio 1959., a Šumarsku školu 1963.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Diplomirao je na Šum. odjelu 29.XII.1969.g.

Nakon završetka studija godinu dana radio je u Komunal. poduz. “Zelenilo” Karlovac, a 1.III.1971. zaposlio se, u svojstvu pripravnika, u bivšem Institutu za četinjače u Jastrebar-skom, Odjel za pedologiju i ishranu.

Poslijediplomski studij studirao je na PMF-u u Zagrebu, znanstveno područje eksperimentalna botanika. Nakon obrane magistarskog rada naslova “Prilog rješavanju problema ishrane običnog bora (Pinus sylvestris L.) u rasadnicima četinjača”, 14.XII. 1976. stekao je zvanje asistenta.

Disertaciju iz područja silviku-ture, specijalnost prehrana drveća, pod naslovom “Utjecaj biogenih elemenata na uspijevanje običnog bora (Pinus sylvestris L.) na različitim tipovima tala” obranio je 20.III.1985. na Šum. fakultetu u Zagrebu. Nakon toga radio je kao samostalni istraživač u Odjelu za ekologiju Šumar-


http://15.XII.1989

178

skog instituta Jastrebarsko u zvanju znanstvenog suradnika (20.XI.1985.). U znanstveno zvanje viši znanstveni suradnik izabran je 31.1.1990., a u zvanje znanstveni savjetnik 17.1. 1994. godine.

Dr. se. Petar Rastovski je tijekom poslijediplomskog studija i kasnije radio na različitim tematskim zadacima vezanim uz problematiku pedologije (kartiranje tala), fiziologije i prehrane šumskog drveća u šumskim rasadnicima, kulturama četinjača, kao i u prirodnim sastoj inama, a posljednjih godina i na problemima sušen ja šuma . Bio je 26 godina ekofiziolog u Šumarskom institutu Jastrebarsko. U znanstveno - istraživačkom radu postiže značajne rezultate, a u znanosti napreduje rekordnom brzinom. U suradnji s drugim istraživačima istražuje utjecaj polu-tanata, kao i teških kovina, na šumske ekološke sustave. “Baveći se ekofizio-logijom, tom tajnom nedokučivom prostom oku i običnom umu, shvatio je medu prvima da šume ne mogu više same podnijeti naše brzo i nervozno vrijeme, našu nestrpljivost da čim prije uberemo njihove plodove ne misleći često pritom na posljedice. Shvatio je da trebaju pomoć. Zbog toga je dao iznimno vrijedne i u skoroj budućnos t i , una toč tehnološkom napretku, teško dostižne rezultate iz područja prehrane šumskog drveća i produkcije c je lokupne biomase”, (Vukelić, Gračan, Orešković, SL 1-2, 1998.).

Sudjelovao je na mnogobrojnim stručnim skupovima i kongresima u zemlji i inozemstvu, na IUFRO kongresima, III. i IV. Kongresu biologa Hrvatske, Kongresu fiziologa i dr.

Rezultate istraživanja objavljivao je u Šum. listu, Radovima Šum. instituta Jastrebarsko te u stranim časopisima i zbornicima domaćih i

stranih znanstvenih skupova. Objavio je 80 pretežito znanstvenih radova.

Dr. se. Petar Rastovski bio je tehnički urednik časopisa Radovi Šum. instituta, te predsjednik Znanstvenog vijeća i Vijeća istraživača od 1992. godine. U Šum. listu bio je član Uređivačkog odbora znanstveno-stru-čnog područja “Šumski ekosustavi”.

Bio je aktivan član većeg broja društva: HŠD, Hrvatskog ekološkog društva, Hrvatskog botaničkog društva, Hrvatskog društva za biljnu fiziologiju i društva za zaštitu voda i dr., a bio je i član Odbora za biokemiju i Odbora za daljinska istraživanja HAZU. U dva navrata obnašao je dužnost tajnika u Hrvatskom društvu za tloznanstvo.

Bio je dragovoljac Domovinskog rata u postrojbama ZNG i HV (11.XI. 1991. - 24.IV.1992.).

Tragična smrt njega i kolega, znanstvenika iz Šum. instituta Jastrebarsko i Šum. fakulteta u Zagrebu 10.11.1998. kod Malovana nedaleko Gračaca prekinula je i njegov plodonosni rad i os i romaši la hrvatsku šumarsku znanost i šumarstvo za vrsnog i uglednog znanstvenika.

Odlukom Predsjednika Republike Hrvatske odlikovan je posmrtno Redom hrvatskog pletera za osobit doprinos razvitku i ugledu Republike Hrvatske i dobrobit njezinih građana.

RADOVI

Mineralna ishrana klijanaca običnog bora (Pinus sylvestris h.) na pseudogleju, luvisolu i akričnom luvisolu na vapnencu. Agrohemija 1 2, Beograd 1977., s. 59 73 i Zemljište i biljka 3, Beograd 1978., s. 197 211.

Utjecaj N, P, K hraniva na rast biljaka obične smreke (Picea Abies KarstJ uzgajanih na posebnom supstratu. Agrohemija 3 4, Beograd 1979., s. 139 149.

Neki aspekti mineralne ishrane biljaka zelene duglazije (Pseudotsuga taxifolia v.


179

viridis) na posebnom supstratu u lijehama. Ibid., 11 12, 1979., s. 468 476.

Prilog rješavanju problema uzgoja klijanaca nekih vrsta četinjača na posebnim supstratima u lijehama. Šumars tvo 4 5, Beograd 1979., s. 3 17.

Uzgoj sadnica evodije (Evodia hupe hensis Dode.J. Pčela 8, Zagreb 1979., s. 217 221.

Elementi rasta i kemijski sastav iglica nekih vrsta četinjača kao indikator opskrb Ijenosti pojedinih supstrata hranivima. Šumarstvo 6, Beograd 1980., s. 3 13.

Rast biljaka crnog bora (Pinus nigra var. austriaca Asch. et. Gr.) i brucijskog bora (Pi nus brutia Ter.J prema upotrebljenim sjetve nim supstratima i mineralnim gnojivima, (s Komlenović, N. i Markoja, Đ.). Šum. list 11 12, 1980., s. 461 470.

Prilog rješavanju odnosa ishrane i rasta nekih provenijencija obične smreke (Picea abies Karst.), (s Komlenović, N. i Gračan, J.). Šum. list 5 6, 1981., s. 211 217.

Rekultiviranje sljunčara ostečenih šumskih zemljišta, (s Mayer, B. i Komlenović, N.). Zbornik gozdarstva in lesarstva, Ljubljana 1981., L. 19., Št. 1, s. 205 214.

Rast sadnica bagrema (Robinia pseu doacacia L.J. na antropogenom tlu i posebnom supstratu. Pčela 4, Zagreb 1981., s. 98 104.

Mogučnost unapređenja proizvodnje hrasta lužnjaka (Quercus robur h.) i kitnjaka (Quercus petraea Matt./ LieblJ i crnike (Quecus ilex h.) primjenom mineralnih gnojiva (s. Komlenović, N.). Šum. list 5 6, 1982., s. 209 217.

Testiranje teorije o strukturi zemljišnog pokrova u okviru dijela rada na osnovnoj pe dološkoj karti SR Hrvatske, (s Mayer, B.). Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka, Knj. 10, ANU BiH, Sarajevo 1982., s. 27 39.

Utjecaj dušika i fosfora na rast obične smreke (Picea abies Karst) i sitkanske smreke (Picea sitchensis Carr.J na akričnom luvisolu na vapnencu. Agrohemija 5 6, Beograd 1983., s. 243 250.

Istraživanja utjecaja sjetvenih sup strata i mineralnih gnojiva na rast i ishranu nekih vrsta drveča i grmlja, (s Komlenović, N. i Markoja, Đ.). Šum. list 3 4, 1983., s. 193 205.

Mineralna ishrana nekih vrsta četi njača na raznim tipovima tala. Zbornik radova

Jug. društva za biljnu fiziologiju, 4. Seminar fiziološki aspekti mineralne ishrane biljaka. Beograd 1984., s. 153 164.

The effects of phosphorus on the growth and nutrition of some conifers, (s Komlenović, N.). Sedmi simpozijum Jug. društva za fizio logiju biljaka, Arandelovac, 3 8, juni 1985. Zbornik, s. 298.

Uspijevanje četinjača u kulturama na području Šum. gospodarstva Bjelovar, (sa su radnicima). Radovi 65, ŠIJ 1985., s. 69 77.

Utjecaj biogenih elemenata na uspije vanje običnog bora (Pinus svlvestris h.) na različitim tipovima tala, (disertacija), Šum. fak. Zagreb 1985.

Varijabilnost veličine sjemena i klija naca običnog bora (Pinus silvestris h.) uzga janih u hranjivoj podlozi. VII. kongres biologa Jug., Budva 29.09. 03.010.1986., (saopćenje), s. 228.

Kvantitativne i kvalitativne razlike kod nekih pigmenata u iglicama običnog bora (Pinus svlvestris h.). Ibid., s. 227.

Utjecaj biogenih elemenata na uspi jevanje tri vrste četinjača, (s Komlenović, N.). Šum. list 1 2, 1986., s. 5 14.

The influence of biogenic elements on the development of scotch pine (Pinus svlves tris h.) on the various forest soils. 18 th IUFRO Congres, Ljubljana September 1986, Volun tary Paper.

Utjecaj primjene mineralnih gnojiva na neke osobine istraživanih tipova tala pod na sadima običnog bora (Pinus svlvestris L.J. Agrohemija, 4, Beograd 1986., s. 293 302.

Prilog istraživanjima akumulacije četi njača u nasadima običnog bora (Pinus syl vestris h.) na različitim tipovima tala. Šu marstvo 5 6, Beograd 1986., s. 37 42.

Prilog istraživanju korelacije između ve ličine sjemena i biomase klijanaca kod običnog bora (Pinus svlvestris L.J. Zbornik radova sa III. Međunarodnog kongresa biologa Hrvatske, Mali Lošin 5. 10.10.1987., s. 108.

Utjecaj polutanata na bukove šume i kulture smreke u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, (u suradnji). Šum. list 5 6, 1988., s. 217 230.

Istraživanje rasta i ishrane biljaka hras ta lužnjaka (Quercus robur h.) i kitnjaka (Quercus petraea Liebl.J, medunca (Quercus


180

pubescens Wild.) i crnike (Quercus ilex h.), (s Komlenović, N. i Gračan, J.). Radovi ŠIJ 75, 1988., s. 33 51.

Prilog istraživanjima o uspijevanju obič nog bora (Pinus svlvestris h.) na različitim tipovima tala u SR Hrvatskoj. Radovi ŠIJ 75, 1988., s. 51 56.

Utjecaj biogenih elemenata na uspije vanje običnog bora (Pinus svlvestris h.) na raz ličkim tipovima tala. Radovi ŠIJ 76, 1988., s. 1 196.

First investigation results of genetic specifitv of Quercus genus mineral nutrition. Acta bot. Croatia., (s Komlenović, N. i Gračan, J.).

Corelation between seed siže and bio mass of saplings bvScotch Pine (Pinus svlves tris h.). Period. biolog., 1989. Vol. 91 . , No 1.

Istraživanje stanja ishrane poljskog ja sena (Fraxinus angustifolia Vahl.J u utvrđenim ekološko gospodarskim tipovima Suma u Hr vatskoj. Radovi ŠIJ 80, 1989., s. 43 63.

Research on growth of Broad leaved and Conifer species with balled root svstem. XIX IUFRO Congress, Montreal, Canada 1990., Division 2, Procedings, pp. 472.

First results of (Quercus robur h.) Pro venance experiment in Croatia, (sa Gračan, J. i Komlenović, N.). XIX IUFRO Congress, Mon treal , 1990. Canada, Division 2, Proceedings, pp. 496.

Die Back of Austrian Pine in Istria, (s Komlenović, N. i Mayer, B.). XIX Congress, Mon treal , 1990, Canada, Division 2, Proceedings, pp. 558.

Utjecaj gnojenja na pojavu i održavanje mladog naraštaja jele, (u suradnji). Radovi, Vol. 25, 2, 1990., s. 323 336.

Godišnje promjene koncentracija hra niva u iglicama jele (Abies alba Mili.) različitog stupnja oštećenja. IX. Simpozij JDBF, Gozd Martuljek, 28.05. 02.06.1990. Knjiga pov zetkov, s. 132.

Investigation the Nutrition of Fir (Abies alba Mili.) in various stage of demage, (s Komlenović, N.). VI IUFRO Tannensvmpo sium. Zagreb, 24. 27.09.1990. Zusammen fassungen der Referate, s. 33.

Opterečenost kultura crnog bora (Pinus nigra Arn.J na području Istre sumporom i teškim metalima, (s Komlenović, N. i Mayer,

B.). Šum. list 11 12, 1990., s. 451 461. Odnos ishrane i oštečenosti jele (Abies

alba Mili.) u šumi jele s rebračom na području Fužina., (s Komlenović, N. i Pezdirc, N.). Radovi, Vol. 26. br. 2, 1991., s. 187 198.

Istraživanja stanja ishrane hrasta kitnjaka (Ouercus petraea /Matt./ LiebleinJ u utvrđenim ekološko gospodarskim tipovima šuma Hrvatske, (s Komlenović, N. i Bezak, K.) Radovi, Vol. 26, br. 1, 1991., s. 43 59.

Prilog sanaciji erozije na području izvori šta rijeke Une, (u suradnji). Radovi , Vol. 26, br. 1, 1991., s. 5 23.

Prvi proredni zahvati produkcija bio mase i njezin kemizam u kulturi obične smreke (Picea abies Karst.J, “Velika buna”, (u surad nji). Radovi, Vol. 26, br. 1, 1991., s. 77 93 .

Unos teških metala u onečiščenim poplavnim vodama u tlu naših nizinskih šuma istočne Slavonije, (s Komlenović, N.). Šum. list 3 5, 1991., s. 131 150.

Utjecaj imisija na šumske ekosisteme Hrvatske, (s. Komlenović, M.). Šum. list br. 3 5, 1991., s. 203 217.

Pokus provenijencija hrasta lužnjaka (Ouercus roburh.), (s. Gračan, J. i Komlenović, N.). Šum. list 6 9, 1991., s. 245 260.

Utjecaj različitih načina uzgoja i sadnje sadnica obične smreke (Picea abies Karst.J na njihov rast, (u suradnji). Radovi, Vol. 26, br. 2, 1991., s. 211 222.

Research of Nutritional of Silver (Abies alba Mili.) of different damage degree, (s Komlenović, N.). 6. IUFRO Tannensvmposium, Zagreb, 24. 27.09.1990., 1992., pp. 183 190.

Sanerung der Flvscherosion Istriens durch anbauen von Aleppokiefer (Pinus halepensis Mill.J, (s Komlenović, N. i Mayer, B.). Savjetovanje “Erozija i promjena strukture tla” u organizaciji radne grupe za zaštitu tla Asocijacija: ALPE ADRIA, ALPE JADRAN, ARGE ALP, ALPE DONAU, održano u Za grebu 7. 8.10.1992.

Utjecaj različitih načina uzgoja i sadnje običnog bora (Pinus svlvestris h.) na njihov rast, (u suradnji). Radovi, Bol. 27, br. 1. 1992., s. 55 63.

Suzbijanje erozije na flišu Istre uz gojem alepskog bora (Pinus halepensis Mili.) i brnistre (Spartium junceum L.J, (s Komlenović,


181

N. i Mayer, B.). Radovi, ŠIJ, Vol. 27, 1992., Br. 1, s. 5 15.

Proizvodnja šumskih sadnica prim jenom novih metoda uzgoja i mineralnih gnojiva, (s Komlenović, N.). Radovi, ŠIJ, Vol. 28, 1993., br. 1 2, s. 147 156.

Waldhoden inventuren in Kroatien unter besonderer Beruksich moglicher Ver sauerungs tendenzen. ARGE ALP und ALPEN ADRIA Svmposium aus der Atmos phere und Waldenboden lastung in den diese Landern, (mit Komlenović, N.). (Von 27.4. 29.4.1993. in Berschetsgaden.

Novi rezultati istraživanja o utjecaju imisija na šumske ekosustave Republike Hrvatske, (s Komlenović, N.). Radovi ŠIJ 28, br. 1 2, 1993., s. 115 128.

Sanierung der Flvscherosion Istriens durch Anbauen von Aleppokiefer, Boden erosion und Strukturveranderungen, ARGE ALP und APLEN ADRIA, (mit Komlenović, N. und Mayer, B.). Minchen 1993., pp. 76 83 .

The content of Biogenous elements and some pigment in leaves and needles of some deciduous and conifer species. lst Slovenian Svmposium on Plant Physiology. Abstracts: 6 6, Gozd Matuljek.

Proizvodnja šumskih sadnica primjenom novih metoda uzgoja i mineralnih gnojiva, (s Komlenović, N.). Radovi ŠIJ, 28 (1/2): 147 156., 1993.

Sadržaj teških kovina u tlima Jastre barskog, (s Mayer, B. i Komlenović, N.). Rado vi, ŠIJ 29, 1, 1994. s. 111 121.

Teški metali (Pb, Zn, Cu) u nizinskim šumama sjeverne Hrvatske, (s Komlenović, N. i Mayer, B.). Znanstveni skup “Metali u hrani i okolišu”, Stubičke Toplice, Hrvatsko far maceutsko društvo, Zbornik radova, Zagreb 1994., s. 230 236.

Stanje ishrane hrasta lužnjaka (Quercus robur h.) i obične jele (Abies alba Mili.) u odnosu na oštećenost krošanja, (s Komlenović, N.). Peti kongres biologa Hrva tske , Pula . Zbornik sažetaka priopćenja, Zagreb 1994., s. 203 204.

Istraživanje stanja prehrane i rasta obične bukve, (Fagus svlvatica h.) Panonskog područja Hrvatske, (s Bezak, K.). Radovi ŠIJ 29 (2), 1994. 259 277.

Uspijevanje šest vrsta četinjača u

području bujadnica i vriština, (s Komlenović, N. i Orlić, S.). Šum. list 5 6, 1995., s. 169 178.

Concentrations of Sulphur in the Need les of Black Pine (Pignus nigra Arn.J in West Croatia, (s. Komlenović, N.). Radovi ŠIJ 31, br. 2, 1995., pp. 125 131.

Cu und Zn Eintrage in die Wald boden des nbrdlichen un westlichen Croatiens unter dem Einfluss des stammablaufwassers der Buchen, (mit Komlenović, N. und Seletković, Z.). Bevertung von Stoffbelastungen der Boden am von Schwermwt t a l en . ARGE ALP, Minchen 1995., pp. 34 39.

Concentrations of Sulphur in the Need les of Black Pine (Pinus nigra Arn.J in West Croatia, (s Komlenović, N.). Poster Abstract. IUFRO World Congress, 6 12 August 1995, Tampere, pp. 103 104.

Prilog unapređenju proizvodnje šum skih sadnica primjenom mineralnih gnojiva. Radovi. ŠIJ 30, br. 1, 1995., s. 37 46.

Unapređenje proizvodnje šumskih sad nica primjenom novih mineralnih gnojiva i sjetvenih supstrata, (s Komlenović , N.). Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava. Knj. 1, Zagreb 1996., s. 295 305.

Utjecaj sumpora i olova na vegetaciju i šumska tla u zapadnoj Hrvatskoj, (s Komle nović, N. i Novosel , D.). Zaš t i t a šuma i pridobivanje drva. Knj. 2, Zagreb 1996., s. 179 189.

Anketa o sušenju šuma u Hrvatskoj, (s Harapin, M. i Komlenović, N.). Ibid., knj. 2, Zagreb 1996., s. 53 58.

Utjecaj sumpora i teških kovina na kulture crnog bora (Pinus nigra Arn.J na pod ručju Rijeke i istočne Istre, (s Komlenović, N. i Novosel, D.). Savjetovanje “Prirodoslovna istraživanja Riječkog područja”, Rijeka, 23 26.10.1996. Knjiga sažetaka, s. 37.

Der Einfluss von Buchen aut die Boden versanerung, (mit Komlenović, N.). Expert entagung der gemeinsamen Arbeitsgruppe Bodenschutz an 14. und 15.03.1996. in Salz burg. Alpen Adria, pp. 32 37.

Unos onečiščenja iz zraka u šumu bukve i jele (Abieti Fagetum “Dinaricum”) u pre djelu Lividrage u Zapadnoj Hrvatskoj, (u suradnji). Šum. list 7 8, 1997., s. 353 360.

Uspijevanje šest vrsta četinjača na


182

lesiviranom tlu na području Bjelovara, (u suradnji). Šum. list 7 8, 1997., s. 361 370.

Proreda i mineralna prehrana kao mjere njege u kulturi obične smreke, (s. Orlić, S. i Ocvirek, M.). Radovi ŠIJ 32, br. 1, 1997., s. 55 66.

Istraživanje utjecaja razine fosfora na uspijevanje četiriju vrsta četinjača na akrič nom luvisolu. Radovi ŠIJ 32, br. 1, 1997., s. 77 85.

Utjecaj primjene mineralnih gnojiva na uspijevanje korova u nasadima običnog bora (Pinus svlvestris h.) na raz ličitim tipovima tala u Hrvatskoj, (s Liović, B.). Radovi ŠIJ 32, br. 1, 1997., s. 87 96.

Forest condition in Croatia, (s Komle nović, N i Vrbek, B.). Forest soil condition in Europe. 13. Tash force ICP Forests meeting, Furngham 1997., pp. 143 145.

Prilog proučavanju novih metoda proiz vodnje šumskih sadnica u rasadnicima pri mjenom granuliranih i tekučih mineralnih gnojiva, (s Komlenović, N. i Novosel, D.). Šesti kongres biologa Hrvatske , Opatija 22 26. rujna 1997. Zbornik sažetaka priopćenja, s. 178 179.

The influence of biogenic elements on the development of Scotch pine (Pinus svlvestris h.) on varios forest soils. Periodicum Biologo rum, Vol. 29., No. 1, Zagreb 1997., pp. 135 140.

LITERATURA ***ŠIM, s. 32, 43 , 46, 50, 54, 119, 149,

150, 154, 157, 160, 178. ***ŠL 1 2, 1995., s. 56. *** ŠIB, s. 11, 18, 21 27, 37, 49, 52,

54, 69. Maričevič, I.: Kazalo autora... Šum. lista.

ŠL 3 4, 1997., s. 182, 188. Vukelič, J., Gračan, J., Oreskovič, Ž.:

Dr. se. Petar Rastovski znanstveni savjetnik (22.4.1944. 10.2.1998.). In memoriam. ŠL 1 2, 1998., s. 105 108, 120 121.

Sever, S.: Na vječni spomen (In per petuam rei memoriam) Nek vam je vječni plov po šumištima našim Žal na šumarničkom grobištu. Mehanizacija šumarstva 23, 1, Za greb 1998., s. 1 5.

***ŠL 5 6, 1998., s. 277. *** Časopis “HŠ" 15, 1998., s. 1 2.

*** SŠN 2, Zagreb 1998., s. 646, 693. *** Spomenica. Radovi ŠIJ, izv. izdanje

br. 7, Jastrebarsko 1998.

RATKOVIĆ, Đuro, (Bjelovar, 13.V. 1955.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu 6.V.1981. godine.

RAUŠ Đuro, (Jakobovac, Sotin, Vukovar, 31.111.1930. - Zagreb, 10.IX. 1997.), dr. s e , dipl. ing. šumarstva, red. sveuč. prof., fitocenolog, redoviti član Akademije šum. znanosti, hrvatski šumarski stručnjak i znanstvenik.

Sin Mije i Kate r. Struklić. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz radničke obitelji. Osnovnu je školu završio u Vukovaru 1942., a Srednju šumarsku školu u Čačku (Srbija) 1954. godine.

Njegov životni put bio je trnovit. Poslije završene šumarske škole zapošljava se u Šumariji Vukovar, gdje radi od 1956. do 1963. Istodobno upisao se na Šum. fakultet u Zagrebu i diplomirao 10.IX.1965. na ŠG odjelu kao jedan od najboljih studenata svoje generacije.

Iste godine izabran je za asistenta na Katedri za uzgajanje šuma na Šum. fakulteta u Zagrebu na pred-


183

metu šumarska fitocenologija, gdje je magistrao 1968., doktorirao 1973. i habilitirao 1974.g. Od 1981. redoviti je prof. na Šum. fakultetu u Zagrebu iz predmeta šumarska fitocenologija.

Prvi je predsjednik Hrvatskog ekološkog društva i predsjednik Saveza ekoloških društava SFRJ. Bio je glavni i odgovorni urednik Glasnika za šum. pokuse od 1980. do 1995., prodekan Šum. odjela Šum. fakulteta u Zagrebu i predstojnik ZlŠ-a (1986.-1990.). Od 1974. do 1990. upravitelj je NPŠO na Rabu. Od 1992. do odlaska u mirovinu (1995.) predstojnik je Katedre za uzgajanje šuma.

Glavni je urednik monografije “Šume u Hrvatskoj” i cijenjene foto-monografije “Silvae nostrae Croa-tiae”, član uredničkog vijeća monografije “Hrast lužnjak u Hrvatskoj”.

Na Šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu predavao je predmete šumarska fitocenologija i zaštita prirode. Na Poslijediplomskome studiju istoga fakulteta vodio je područje tipologija šuma i predavao svoje predmete na šumarskim područjima toga studija.

Opisao je više šumskih zajednica, napisao više od 170 znanstvenih i stručnih radova, izdao knjigu “Parkovi Slavonije i Baranje”, napisao više skripata iz svojih predmeta, organizirao veći broj znanstvenih skupova, a najpoznatiji je kongres ekologa u Zadru, gdje je i urednik dvije opsežne knjige i knjige zaključaka. Zahvaljujući prof. dr. se. Đuri Raušu u Hrvatskoj je u okviru djelatnost i UNESCO-a osnovano više od sto trajnih istraživačkih ploha po načelima projekta “Čovjek i biosfera” (M.A.B.).

Sudjelovao je na velikom broju znanstvenih i stručnih skupova u svijetu: Norveškoj, Njemačkoj, Austriji, Sloveniji, Poljskoj, biv. Cehoslo-vačkoj, Mađarskoj, Bugarskoj i Turskoj, te na svim važnijim skupovima šumara u Hrvatskoj i ŠFRJ.

Bio je član HŠD, Hrv. ekološkog društva, Istočno - alpsko - dinarskog društva za proučavanje vegetacija, član IUFRO i od 1997. redoviti član Akademije šum. znanosti.

Preminuo je nakon poduže opake bolesti 10.IX.1997. u Zagrebu. Sahranjem je 12. rujna, a komemo-rativna sjednica Fakultetskog vijeća Šum. fakulteta u Zagrebu održana je 17.IX.1997. godine.

“I nitko nakon Josipa Kozarca nije tako dobro poznavao dušu i ivot slavonske šume kao naš učitelj, profesor Rauš . Nitko nije tako dobro razumio ulogu i mjesto i lužnjaka i jasena i šaša i rode u nastajanju i opstanku takva prirodnog sustava. Ta je istraživanja kasnije prof. Rauš u suradnji sa znanstvenicima PMF-a zaokružio i taj je dio Hrvatske danas u vegetacijskom smislu najbolje istražen”, (Vukelić, J. i sur., ŠL 1997.).

NOVIJI RADOVI

Zaštita prirode, (škrip.). Zagreb 1985. Vegetacija sjeveroistočne Hrvatske, (u

suradnji). Glas. za šum. pokuse 23, Zagreb 1985., s. 223 355.

Primjena šumarskih znanosti u šu marstvu Slavonije i Baranje. Šum. list 7 8, 1985., s. 329, 339.

Gospodarenje šumom. Poljopriv. sav jetnik, Zagreb 1985., s. 380 403.

Flora i vegetacija značajnog krajolika Zavratnica, (s Vukelić, J.). Šum. list 1 2, 1985., s. 17 26.

Slavonska hrastova šuma. Šume i pre rada drva Jugoslavije, Bgd 1986., s. 59 63.

Eim Baum = vierzig Kubikmeter ver werhares Holz. Die Stieleichte in ihrem slawo nischen Optimum. Allgemeine Forstzeitschrift 30/31, Wien 1986.

Unter dem Wassereinfluss der Donau. Die pannonischen Auenwalder. Allgemeine Forstzeitschrift 30/31, Wien 1986.

Vegetacijske i strukturne osobine fi tocenoza obične breze (Betula pendula Roth.J


184

na Psunju. Šum. list 5 6, 1986., s. 177 187. Panonske ritske Sume. Šume i prerada

drva Jugosl. Bgd 1986., s. 82 86. NPSO Rab. Glas. za šum. pokuse, poseb.

izd. 2, Zagreb 1986., s. 303 321. Specijalni rezervat šumske vegetacije

otok Lokrum, (sa Đurasović, P.). Glas. za šum. pokuse, poseb. izd. 2, Zagreb 1986., s. 323 328.

Bibliogr. radova ZIŠ a ŠF u Zagrebu za razdoblje 1981 1985., (s Vukelić, J.). Glas. za šum. pokuse, poseb. izd 2, Zagreb 1986., s. 329 359.

Uloga šuma i parkova u prostornom i privrednom planu otoka Raba. Glas. za šum. pokuse, poseb. izd. 2, Zagreb 1986., s. 199 206.

Fitocenološke karakteristike i ekološka stabilnost specijalnog rezervata šumske vege tacije Štirovača na sjev. Velebitu, (u suradnji). VII. kongres biologa Jugosl, 19.IX 3.X, Budva 1986.

Ekološko vegetacijske osobine speci jalnog rezervata šumske vegetacije Stupnički lug kod Zagreba, (u suradnji).VII kongres biologa Jugosl. 19.IX 3.X., Budva 1986.

Zaštićeni objekti prirode u mediteran skom dijelu SR Hrvatske. VII kongres biologa Jugoslavije 19.IX 3.X. Budva 1986.

Prevođenje makija i panjača hrasta crnike u sastojine višeg uzgojnog oblika, (s Matić, S.). Glas. za šum. pokuse, poseb. izd. 2, Zagreb 1986., s.79 86.

Čovjek i šume Slavonije i Baranje kroz XIX i XX stoljeće. “Čovjek i biljka” Zbornik radova sa naučnog skupa, MS Novi Sad 1986., s. 377 382.

Die Walder des mediterranen Karst gebietes. Allgemeine Forstzeitschrift 30/31, Wien 1986.

Šumska fitocenologija, (udžbenik) . Sveuč. naklada Liber, Zagreb 1987.

Ritske šume na niskom poplavnom zem ljištu (rit ili poloj) uz veće rijeke ili na riječnim oto cima (ade). Šum. enciklopedija 3, Zagreb 1987.

Stieleichensterben in Kroatien im Licht bkologischer und vegetations kundlicher Untersuchungen, (sa Prpić, B.). Oesterreich ische Forstzeitung, Mortz br. 3, Wien 1987., pp. 55 57.

Skrab (engl. Scrub) skupni naziv za biljne zajednice suhih šikara sjeveroistočnog

dijela Australije. Šum. enciklopedija 3, Zagreb 1987.

Gospodarenje i namjena rapskih šuma u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, (sa Matić, S.). Rapski zbornik, Zagreb 1987., s. 99 110.

Bagrem u sjeveroistočnoj Hrvatskoj, (sa suradnicima). “Pčela” br. 8, Zagreb 1987.

Spačva, suvisli kompleks lužnjakovih šuma u slivnom području rijeke Spačve i Studve. Šum. enciklopedija 3, Zagreb 1987.

Značenje šumarske fitocenologije u uređivanju šuma. Glas. za šum. pokuse, poseb. izd. 3., Zagreb 1987., s. 71 76.

Ekološko vegetacijske osobine i sta bilnost specijalnog rezervata šumske vegeta čije “Stupnički lug” pored Zagreba, (sa suradnicima). Glas. za šum. pokuse, poseb. izd. 3, Zagreb 1987., s. 255 268.

Povijest šuma i pašnjaka otoka Raba (od 1409 do 1939). Glas. za šum. pokuse, poseb. izd. 3, Zagreb 1987., s. 317 346.

Vitomir Stefanović: Fitocenologija sa pregledom šumskih fitocenoza Jugoslavije. ŠL 10 12, 1987., s. 679 680.

Bagremova šuma kao ispaša za pčele, (sa suradnicima). Šum. list 7 8, 1988., s. 351 360.

Život i djelo akademika Milana Anića. Zbornik plenarnih referata i sažetaka priop ćenja savjetovanja “Šume Hrvatske u danas njim ekološkim i gospodarskim uvjetima”, Zagreb 1988., s. 15 50.

Intensitat des Tannensterbens (Abies alba Mili.) in verschiedenen Waldphyto zbnosen des Nationalparkes “Risnjak”, (mit Vukelić, J.). 5. IUFRO Tannensvmposium, Zvolen 1988., pp. 309 319.

Fitocenološka karta NPŠO Dotrščina, (s Vukelić, }.). Zavod za kartografiju Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 1988.

Trajna ploha šume hrasta crnike i crnog jasena (Orno quercetum ilicis typicum H ićj . na Lokrumu. Zbornik radova sa simpozija održanog od 8. do 11.IX.1987. u Dubrovniku u organizaciji Sveuč. u Zagrebu. Zagreb 1989., s. 291 299.

Rezultati komparativnih istraživanja šumske vegetacije na području sušenja hrasta lužnjaka, (s Vukelić, J.). Glas. za šum. pokuse 25, Zagreb 1989., s. 53 56.


185

Prilog bibliografiji prirodoslovnih radova o otoku Rabu, (sa Španjol, Ž.). Glas. za šum. pokuse 25, Zagreb 1989., s. 279 283.

Vegetacijska i uzgojna istraživanja u G.J. “Vukovarske dunavske ade” P.J. Šumarije Vukovar, (s Matić, S.). Šum. list 1 2, 1990., s. 5 44.

Život i djelo akademika Milana Anića. Glas. za šum. pokuse 26, Zagreb 1990., s. 13 32.

Prijedlog za zaštitu nekih šumskih objekata u okolini Krasna polja u sjevernom Velebitu (zavičajnom jestu akademika Anića), (sa suradnicima). Glas. za šum. pokuse 26, Zagreb 1990., s. 173 181.

Model za njegu i obnovu park sume Čikat na Lošinju, (u suradnji). Šum. list 6 8, zagreb 1990., s. 213 225.

Sukcesija šumske vegetacije u bazenu Spačva u razdoblju 1970 1989. Šum. list 9 10, 1990., s. 341 356.

Vegetacija ritskih šuma uz rijeku Dravu od Varaždina do Osijeka. Znanstveni skup “ P o p u l a c i j a i v r s t a b i o c e n o z a ” , saže tc i referata, Sarajevo 1990.

Situation der flussauen in Jugoslawien, (mit Prpić, B.). Laufener Seminarbeitr. 4 /91, 58 65. Akad. natursch. Landschaftspfl. (ANL) Laufen/Salzach.

Zaštita prirode i čovjekova okoliša, (ud žbenik). Sveuč. naklada Liber, Zagreb 1991.

Spiraea salicifolia L. in Croatian fo rests, (with Vukelić, J.). Acta Bot. Croat. 50, Zagreb 1991., pp. 107 113.

Svnoekologisch vegetative eigenschaf ten der Rotbuche (Fagus svlvatica h.) in Pannonischen gebiet Kroatiens, (mit Vukelić, J.). 3. IUFRO Buchen svmposium, Zvolen 1991., pp. 127 141.

Hortikultura ruralnog područja istočne Slavonije u općinama Vinkovci, Vukovar i Županja. Glas. za šum. pokuse 28, Zagreb 1992., s. 179 212.

Biljni svijet hrvatskih šuma, (sa suradni cima, Rauš urednik). “Šume u Hrvatskoj”. ŠF Zagreb i JP “HŠ", Za greb 1992., s. 33 77.

Karta šumskih zajednica Hrvatske 1:500.000, (sa suradnicima, Rauš urednik). Ibid., s. 79 80.

Zaštićeni prirodni objekti u hrvatskim šumama, (sa suradnicima, Rauš urednik) .

“Šume u Hrvatskoj”, ŠF i JP “HŠ”, Zagreb 1992., s. 197 222.

Šume i šumarstvo u obnovi i razvoju istočne Hrvatske. Zbornik znanstveno stru čnog skupa “Obnove i razvoja istočne Hrvat ske”. Bizovačke toplice 1992., s. 39 60.

Vegetacija ritskih šuma uz Rijeku Dravu od Varaždina do Osijeka s težištem na va raždinske podravske šume. Glas. za šum po kuse 28, Zagreb 1992., s. 245 256.

Bibliografija radova istraživača ZIŠ a ŠF u Zagrebu za razdoblje 1986 1990., (s Vuke lić, J.). Glas. za šum pokuse 28., Zagreb 1992., s. 279 316.

Fitocenološki aspekt sušenja šuma u Turopoljskom lugu, (s Vukelić, J.), Glas. za šum. pokuse 29, Zagreb 1993., s. 275 294.

Fitocenološka osnova i vegetacijska karta nizinskih šuma srednje Hrvatske. Ibid., Zagreb 1993., s. 335 364.

Vegetacija ritskih šuma Podravine i oko lice Legrada na ušću Mure u Dravu. Zbornik Simpozija “Pevalek”, Koprivnica 1993., s. 87 100.

Prirodne osobine specijalnog botaničkog rezervata Mali Kalnik, (sa Đuričić, I.). Ibid., s. 101 116.

Šumska vegetacija u području HE “Novo Virje”, (s Vukelić, J.). Glas. za šum. pokuse, poseb. izd. 4, Zagreb 1993., s. 391 404.

Značenje i uloga “Glasnika za šumske pokuse” tijekom 66 godina (1926 1992) nje gova izlaženja u Zagrebu. Ibid., Zagreb 1993., s. 405 424.

Rezultati vegetacijskih istraživanja na trajnim pokusnoim plohama NP “Risnjak”, (u suradnji). Zbornik savjetovanja NP “Risnjak”, Crni Lug 1994., s. 43 70.

Prijedlog za proširenje NP “Risnjak” oko izvorišnog dijela rijeke Kupe. Zbornik Savje tovanja NP “Risnjak”. Crni Lug 1994., s. 145 150.

Obnova šuma hrasta lužnjaka u šum skom gospodarstvu Sisak, (u suradnji). Glas. za šum. pokuse 30, Zagreb 1994., s. 299 335.

Istraživanje vegetacijskih i uzgojnih pro blema obične breze (Betula pendula Roth.J na području Požege i Slatine, (s Matić, S.). Ibid., 1994., s. 337 339.

Utjecaj ekoloških i gospodarskih či nilaca na sušenje hrasta lužnjaka u gospodar


186

skoj jedinici Kalje, ÜG Sisak, (u suradnji). Ibid., 1994., s. 361 419.

Program za gospodarenje üumama NPÜO Rab 1986 2005, (s Vukeliä, J.). Ibid., Zagreb 1994., s. 421 443.

Forest and the Environment. Intro duction. Review of Forestry and Forest industries sector in Republic of Croatia, Zagreb 1994., pp. 51 56.

Forest and the Environment. Plant Life of Croatian Forests, (and al.). Ibid., Zagreb 1994., pp. 59 60.

Forest and the Environment. Protected Nature Areas of Croatian Forests, (and al.). Ibid., Zagreb 1994., pp. 68 69,

Prijedlog lokacije za osnivanje botaniö kog vrta NP “Risnjak”. Zelene vijesti HPS, br. 2, Zagreb 1994.

Istra’ivanje sukcesije crnikovih üuma na trajnoj pokusnoj plohi (br. 36) na Rabu, (u suradnji). Glas. za üum. pokuse 31, Zagreb 1994., s. 93 134.

Promocija i odjek u tisku monografije “Üume u Hrvatskoj”. Ibid., Zagreb 1994., s. 199 230.

Primjena fitocenologije u üumar. praksi. Üum. list 9 10, 1994., s. 289 294.

Sukcesija üuma crnoga bora na trajnoj pokusnoj plohi br. 50 u NP “Paklenica”, (sa Üpanjol, ` . ) . Zbornik simpozija, Starigrad Paklenica 1994., s. 16 17.

Vegetacija i valorizacija park üume Üijana kod Pule, (sa Üpanjol, ‘.). Zbornik sa’e taka priopäenja V. kongresa biologa Hrvatske, Zagreb 1994., s. 259 260.

Znanstveno istra’ivaöki rad na NP ÜO Rab, (sa Üpanjol, ‘.). Zbornik znanstvenog skupa u Splitu, povodom 100 godiünjice Insti tuta za jadranske kulture, Split 1994.

Karta üumskih zajednica Pokupskog bazena. GIS i Kartografija, FORGIS d.o.o., Zagreb 1994.

Vegetacijsko ekoloüka istra’ivanja na trajnim plohama Istre, (u suradnji). Zbornik savjetovanja u Splitu, 1994.

Vegetacijska karta R. Hrvatske, Vinkov ci 1:100.000, (u suradnji). Tisak Zavod za katas tar i geod. poslove Grada Zagreba, Zagreb 1994.

Vegetacijska karta R. Hrvatske, Osijek 1:100.000., (u suradnji). Tisak Zavod za ka

tastar i geodet. poslove Grada Zagreba, Zagreb 1994.

Nizinske Sume Hrvatske. Fotomonogra fija “Silvae nos t rae Croat icae” . Grafička djelatnost “IMPRIME” d.o.o., Zagreb 1994., s. 31 41 .

Mediteranske Sume Hrvatske, (s Matić, S.). Ibid., Zagb 1994., s. 239 252.

Kartiranje Šumske vegetacije. Šum. list 4, 1995., s. 125 132.

Dendroflora i valorizacija park sume Sijana kod Pule, (sa Španjol, Ž.). Glas. za šum. pokuse 32, Zagreb 1995., s. 107 128.

Sto trajnih ploha R. Hrvatske (ekološka istraživanja). Ibid., s. 225 376.

Poučna staza na Kalniku, (s Đuričić, I,). Vodič, Križevci 1996.

Poučna staza na Kalniku, (s Đuričić, I.). Šum. list 1 2, 1996., s. 35 46.

Nizinske Sume Pokupskog bazena. Ra dovi 31, ŠIJ 1996., s. 17 36.

Ekološko biološka istraživanja i suk cesija na trajnim plohama u bukovo jelovoj Sumi u Hrvatskoj, (u suradnji). Glas. za šum. pokuse 33, Zagreb 1996., s. 1 52.

Promjene staništa i sušenje hrasta lužnjaka u bazenu Česme, (sa surad.). Znanstv. knjiga: Zašt i ta šuma i pridobivanje drva, Zagreb 1996., s. 103 114.

Ekološko biološka istraživanja na trajnim plohama u Sumi bukve i jele u Hr vatskoj, (sa suradnicima). Znanstvena knjiga: Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava. Zagreb 1996., s. 61 78.

Vegetacijsko ekološka istraživanja na trajnim plohama u Istri, (sa Španjol, Ž.). Ibid., s. 413 422.

Šumske zajednice hrasta lužnjaka. “Hrast lužnjak u Hrvatskoj”, (monografija). Vinkovci Zagb 1996., s. 27 54.

Znanstveno istraživački rad na NPŠO Rab, ( sa surad.). Šum. list, 1997.

Park suma Sijana kod Pule., (sa Špa njol, Ž.). Gradska šetališta Hrvatske (mono grafija), Pula 1997.

Prilog poznavanju Šumske vegetacije NP Kornati i parka prirode “TelaSčica”, (sa suradn.). Šum. list 1997.

Ekološko biološka istraživanja na trajnim pokusnim plohama u Sumama Žu


187

partije primorsko goranske, (u suradnji). Zbornik radova “Prirodna istraživ. riječkog područja”, Rijeka 1997.

Lowland Forests of Croatia, (and Vuke lić). European Forest Institut, Joensuu 1997.

Šumarska fitocenologija s pregledom šumskih zajednica Hrvatske, (s Vukelić, J.). Sveuč. udžbenik, Zagreb 1998.

LITERATURA *** Zbornik o stotoj oblj. šumarstva

jugoist. Slavonije. Vinkovci Slav. Brod 1974., s. 40, 44, 60, 65, 66, 76, 79 81 , 83, 95, 204, 217, 290, 484, 530, 555, 556, 566, 567, 619, 699, 708, 710.

*** PŠH 1846 1976., Zagreb 1976., s. 2, 28, 30, 37, 53, 215, 419, 423.

*** Dictionari of international Biogra phy, Vol. twelve 1976., part II, L Z, Ed. Dir.: E. Kay, Melrose press limited, Cambridge, England. pp. 774.

Jakčin, D.: Ciljevi prevladavaju nad zaštitom, “Vikend” 44, od 26.XI.1976.

Matković, P.: Stari parkovi u Slavoniji i Baranji , Mala hor t ikul turna biblioteka 4, Hortikultura, Split 1977.

*** Men of Achievement, Volume four 1977, ed. Dir. E. Kay, Intern. Biographical Centre, Cambridge, England, pp. 510.

*** Who's Who in the World, 4th ed. 1978 1979, Marquis, Chicago, Illinois, U.S.A., pp. 768.

Matković, P.: Zelenilo bjelovarskog kra ja. Bjelovar, 1980.

*** Uredništvo “Vikend”: “Vikondove plakete najboljima”, “Vikend” br. 628, od 6. VI.1980.

Ž.P.: Sto su to ekosistemi. “Slavonska šuma”, 1987.

***ŠE 3, 1987., s. 136. *** Zbornik o Levakoviću. Centar za

znanstveni rad HAZU, Vinkovci 1992., s. 176, 177, 189 191, 193, 195.

*** Nagrada “Josip Juraj Strossmaver” za djelo “Hrvatske šume”. ŠL 1993., s. 122.

***ŠIB, s. 53, 55, 69. *** Tko je tko u Hrvatskoj, Gl. ur. F.

Maletić, Golden marketing, Zagreb 1993., pp. 625.

***ŠL 1 2, 1995., s. 55. *** Hrast lužnjak u Hrvatskoj, Vin

kovci Zagb 1996., s. 507, 511, 514, 523, 524, 531, 532, 533, 534, 535, 536, 543.

*** HŠD 1846 1996., s. 284, 285, 290, 292, 295, 380, 381, 384, 436.

Maričević, I.: Kazalo autora ... ŠL 1976 1995., ŠL 3 4, 1997., s. 182, 188.

Vukelić, J., Španjol, Ž., Barićević, D.: In memoriam Prof. dr. Đuro Rauš Šumarski stručnjak (31.3.1930. 10.9.1997.). Šum. list 9 10, 1997., s. 567 575, (s popisom radova).

Prpić, B.: In memoriam Prof. dr. se. Đuro Rauš (1930. 1997.), Časopis “HŠ", 9, Zagreb 1997., s. 32.

***ŠL 1998., s. 472 474. *** SŠN sv. 2, Zagreb 1998., s. 207, 208,

211, 213, 223, 262 265, 570, 627, 644, 652, 653, 661, 677, 679, 708; sv. 3, s. 330 332; sv. 4, s. 86, 89, 96, 103, 105, 110, 111.

RAUTER, Milan, iz Maribora, Slovenija, dipl. ing.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1952.-53. na Šum. odsjeku, tehnički smjer. Diplomirao je 13.XII. 1954. godine.

Glavninu radnog vijeka proveo je u slovenskom šumarstvu. Radio je pretežito na projektiranju, izgradnji i održavanju šumskih cesta.

LITERATURA ***ŠN, s. 368. *** SŠN sv. 3, Zagreb 1998., s. 336.

RAVNIK, Toska, (Sarajevo, 30.IX. 1926.- Bled, 23.VIII.1951.), dipl. ing. šumarstva.

Kći Franca i Ane, Nuše, rod. Janež. Slovenske narodnosti i državljanstva, rimokatoličke vjere. Potječe iz šumarske obitelji: otac joj je bio poznati dipl. ing. šumarstva, a majka domaćica.


http://26.XI.1976

188

Osnovnu je školu polazila u Sarajevu, Dubrovniku i Zagrebu, kako joj je otac bio premještavan, a gimnaziju je završila u Zagrebu. Kao omladinka aktivno je sudjelovala u NOB- i, a poslije rata bila je aktivistkinja u omladinskim i studentskim organizacijama.

U Zagrebu je i studirala. Upisala se na Poljoprivredno - šum. fakultet. Apsolvirala je škol.g. 1949.-50. na Šumarskom odjelu, Biološki smjer, na kojem je i diplomirala 21. XII.1950. kao prva slovenska diplomirana inženjerka šumarstva.

Odmah nakon diplomiranja zaposlila se 1.II.1951., u Šum. upravi u Bohinjskoj Bistrici. Uskoro je postala pomoćnica šefa Šumske uprave, ali ubrzo ljeti iste godine umrla je od posljedica nesreće na radu. Bohinjske gore, koje je toliko voljela, uzele su joj mladi život. S dipl. ing. Toskom Ravnik šumarstvo je izgubilo obrazovanoga i marljivoga stručnjaka.

LITERATURA ***ŠN, s. 364; SŠN 2, 1998., s. 688. *** Ing. Toska Ravnik. GozdV 1951.,

s. 229.

REBEC, Darko, (Nova Gradiška, 28. 11.1964.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Danijela i Marije r. Horvat. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je VKV električar, a majka službenica. I osnovnu i srednju školu završio je u Novskoj. Maturirao je na Ekonomskoj školi 1981. godine.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na Šum. odjelu 12.IX.1989. god. iz područja šumska entomologija. Napisao je i obranio diplomski rad “Kolebanje gustoće populacije jasenove pipe u nizinskim šumama Šumarije Novska”.

Pripravnički staž odradio je u Službi za uređivanje šuma Kutina

(1990.-91.). Od 1992. zaposlen je kao revirnik u Šumariji Novska, UŠ Zagreb, odnosno, nakon preustroja, UŠ Nova Gradiška, u GJ “Novsko brdo”.


REBERNAK, Vilko, (Maribor, 19.IV. 1925.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Vilka i Elizabete rod. Cerič. Slovenske nacionalnosti i državljanstva, rimokatolik. Otac mu je bio elektromonter, a majka domaćica. Školovao se u Mariboru: osnovnu je školu završio 1936., a na realnoj gimnaziji Maribor maturirao je 1948. god.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1952.-53. na Šumar. odjelu, tehničkom odsjeku, a diplomirao 1954. godine.

Nakon diplomiranja, desetak godina radi kao projektant na Građevnom odjelu GG Maribor. Od 1.1.1963. vodeći je projektant Cestnog poduzeća Maribor, a od 1970. do umirovljenja voditelj je jednog odjela Tehničkog sektora toga poduzeća. Poznat je stručnjak za tehničku dokumentaciju za ceste.


189

U invalidsku mirovinu otišao je 1980. godine. Živi u Mariboru.

LITERATURA ***ŠN, s. 367 368. *** SŠN sv. 3, Zagreb 1998., s. 336.

REBIC, Nikola, iz Donjih Dubrava, Ogulin, dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1958.-59. na Šumarskom odjelu, a diplomirao je 2.VI.1960. na Šumarskom odsjeku.

REBIĆ, Senka, vid. DUNDOVIĆ, 1. knjiga, s. 279.

REČIĆ, Marica, mr. s e , vid. BELJO, 1. knjiga, s. 65.

REČIĆ, Tihomil, (Slav. Brod, 10. VIII.1955.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šumarskom fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu 18.1.1983. godine.

REGENT, Boris, (Divača, Sežana, Slovenija, 15.X.1918. - Rijeka, 24.IV. 1993.), dipl. ing. šumarstva.

Završivši osnovnu i srednju školu, upisao se na Poljoprivredno - šumarski fakultet u Zagrebu. Apsolvirao je na Šumarskom odjelu neposredno prije II. svj. rata škol.g. 1940.-41 . , a diplomirao je tek po završetku rata 22.111.1946. godine.

Nakon diplomiranja ostao je u Hrvatskoj. Do 1949. radio je u više mjesta u Istri i u Rijeci, zatim do 1959. bio je upravitelj pokusne sta-nice šumarskih instituta u Rijeci. Od 1959.

do 1973. bio je direktor Zavoda za kontrolu šumskog sjemena, tako-der u Ri jeci . Posli je in tegrac i j e šumarskih instituta (1974.) rukovodilac je Odjela za oplemenjivanje i sjeme-narstvo Šumarskog instituta u Jastre-barskom sve do odlaska u mirovinu (1982.).

Plodan je stručni i znanstveni djelatnik na području šumskog sjeme-narstva. Radio je na uspostavljanju mreže prirodnih šumskosjemenskih sastojina na području Hrvatske i njihovoj genetskoj melioraciji, na izradi standarda za šumsko sjeme i dr.

Svojim radovima sudjelovao je na raznim stručnim i znanstvenim skupovima i seminarima u zemlji i inozemstvu. Objavio je knjigu “Šumsko sjemenarstvo” u dva izdanja te 39 znanstvenih i stručnih radova.

U Šum. institutu obavljao je mnoge odgovorne dužnosti, u Znanstvenom vijeću, Vijeću istraživača i komisijama, zatim i u komisijama na saveznoj i republičkoj razini vezanim uz poslove šumarskog sjemenarstva -od zakonskih propisa do standarda.

God. 1968. dobio je nagradu grada Rijeke, a 1986. primio je Pla-ketu Šum. instituta Jastrebarsko. U Rijeci je i proveo umirovljeničke dane i umro nakog duge i teške bolesti 1993. godine. Posljednje počivalište mu je na Trsatskom groblju.

VAŽNIJI RADOVI

0 gubitku vlage i smanjenju klijavosti ploda pitomog kestena. Anali Instituta za eksp. šumarstvo JAZU, sv. II, 1957.

Pojava letalnih tipova biljaka kod hrasta medunca. Ibid. 1957.

Prijedlog normi za kvalitetu i ispitivanje kvalitete plodova i sjemena šumskog drveća i grmlja. Jug. poljopr. šum. centar, Beograd 1956.

Nova brza metoda za određenje klijavosti hrastova žira u klijalici na podlozi od filter


190

papira. Poslovno udruženje šum. privrednih organizacija, Zagreb 1966.

Ispitivanje o mogućnosti i ispravnosti upotrebe biokemijskih metoda (tetrazol, indigokarmin) za određivanje vitaliteta sjemena obične jele i himalajskog cedra. Ibid. 1968.

Uputstva za izbor, izdvajanje i boni tiranje prirodnih šumsko sjemenskih obje kata. Ibid. 1968.

Šumsko sjemenarstvo. Zagreb 1972., Beograd 1980.

Osnivanje, rad i razvoj organiziranog šumskog sjemenarstva u Hrvatskoj (1959 1989), (s Gradečki, M. i Poštenjak, K.). Šum. list 1990., s. 295 306.

LITERATURA ***ŠN, s. 360; SŠN 2, 1998., s. 686. Klepac, D.: Uređivanje šuma. Zagreb

1965., s. 328. ***ŠL 1965., s. 590; 1986., s. 435 437,

468; 1995., s. 272. *** Povij. šumarstva Hrv. 1846 1976.,

Zagreb 1976., s. 66, 98 , 127, 419. ***ŠIM, s. 27, 36, 61 , 65, 84, 119, 155,

160, 161, 178. ***ŠE 3, 1987., s. 138. Poštenjak, K.: Boris Regent, dipl. ing.

šumarstva (1918 1993), In memoriam. SL 1993., s. 352 354., (s radovima).

***ŠIB, s. 13, 69. *** HŠD 1846 1996., Zagb s. 13, 277.

RELIĆ , Jovan , (Kinjačka, 10.IV. 1949.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu 11.IV.1973. godine.

RELIĆ, Sreten, (Pčelić, Virovitica, 6.VI.1931.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu 6.VI.1974. godine.

REMEC, F ranc , (Duplica, Kamnik, Slovenija, 28.V.1928.) , dipl . ing. šum., tehnički smjer.

Sin Franca i šonje r. Guzelj. Slovenske narodnosti i državljanstva, rimokatolik. Otac mu je bio vlasnik pilane, a majka učiteljica. Osnovnu je školu završio u Radovljici 1939., a maturirao je na I. muškoj realnoj gimnaziji u Ljubljani 1947. godine.

Studirao je na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1950.-51. na Šumarskom odjelu, tehnički smjer i diplomirao 10.XII.1952. godine.

Nakon diplomiranja radio je prvih devet mjeseci 1953.g. u GG Kranj. Potom je odslužio vojni rok u Zadru i zaposlio se 1.X.1954. u Okružnom NO Radovljica i Kranj. Ostali dio radnog vijeka, od 1.VI.1956. do 31.XII.1990. proveo je u GG Bled. Najprije je dvije godine radio u taksaciji, zatim je sedam godina bio rukovoditelj građevnog odjela, deset godina rukovoditelj plansko - projektnog sektora i petnaest godina, šef plansko - tehničkog sektora i zamjenik direktora.

Član je DIT Slovenije. Živi u Radovljici kao umirovljenik.

LITERATURA

*** ŠN, s. 365 366., SŠN 3, s. 334.


http://31.XII.1990

191

RENDULIC, Željko, (Slunj, 19.IV. 1965.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Ivana i Rože r. Vrbanić. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz radničke obitelji. I osnovnu i srednju školu završio je u Slunju, maturiravši u zvanju suradnika u razrednoj nastavi 1984. godine.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na Šum. odsjeku 12.11.1991. god. iz područja zaštite šuma - fitopatologija. Izradio je i obranio diplomski rad pod naslovom “Gljivična oboljenja na običnoj bukvi”.

Pripravnički staž započeo je u UŠ Karlovac - Šumarija Cetingrad 11.III.1991., koji, nakon prekida zbog ratnih djelovanja, nastavlja u Šumariji Pisarovina. Od 1992. do kolovoza 1995. radi u Odjelu za uređivanje šuma UŠ Karlovac, a nakon toga imenovan je upraviteljem Šumarije Slunj, na kojoj se dužnosti nalazio i početkom 1999. godine.

Član je Hrv. soc. - l iberalne stranke i predsjednik ogranka u Slunju.

LITERATURA ***ŠL 1 2, 1995., s. 65. *** Posl. izvješće “HŠ” 1995., s. 63 ,

1996., s. 56. *** SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 700.

RENKO, Karlo, (Kaptol, Požega, 20.VII.1951.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Mirka i Jozefine r. Marval. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio radnik, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u rodnom selu 1965., a gimnaziju, prirodosl. - matem. smjer 1969. u Požegi.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu 2.III.1977. godine.

Pripravnički staž odradio je u Šumariji Lipik i u Odjelu za uređivanje šuma ŠG Bjelovar tijekom

1977. i 1978.g. Naredne godine (1979.) prelazi u ŠG Nova Gradiška na poslove projektiranja šumskih prometnica. Nakon položenog stručnog ispita iz oblasti projektiranja šumskih cesta, 1982. vraća se u ŠG Požega, u Šumariju Kamenska, na mjesto referenta iskorišćivanja šuma. Od 1985. do 1991. predavač je stručnih predmeta u Šum. školi Karlovac, gdje polaže ispit za dopunsko pedagoško obrazovanje.

God. 1991. dobio je mjesto direktora NP Mljet sa sjedištem u Govedarima. Na toj dužnosti ostaje do 1996. Prilikom 35. obljetnice osnutka i proglašenja zapadnog dijela otoka nacionalnim parkom, u rujnu 1995. uspješni je domaćin i jedan od organizatora znanstvenog simpozija “Prirodne značajke i društvena valorizacija otoka Mljeta”, koji je održan u Po-meni na Mljetu.

Od 1996. do 1999. osniva privatno poduzeće za pružanje knjigovodstvenih i računovodstvenih uslu-gam a 1.II.1999. prelazi u “Hrvatske šume” UŠ Karlovac, obavljajući poslove pomoćnika upravitelja Šumarije Topusko.

Nosilac je Spomenice Domovinskog rata kao dragovoljac od 1991.g.

RADOVI

Problematika očuvanja prirode u NP Mljet. Zbornik radova simpozija “Prirodne značajke i društvena valorizacija otoka Mljeta". Zagreb 1995., s. 17 22.

RENNER, Ante, (Moravska, Češka, 1849. - Zagreb 14.IX.1926.), šumarski savjetnik.

Završio je moravsko - šlesku Šumarsku školu u Eulenburgu. Od 1869. do 1877. bio je na praksi kod velikih privatnih šumskih dobara Batthvania, Belcredia i Thurn -Taxisa.


http://14.IX.1926

192

Početkom 1877. dolazi u službu II. Banske imovne općine, kod koje je godinu dana bio upravitelj Šumarije Dvor, zatim 20 godina upravitelj Šumarije Dubica, 13 godina taksator i 8 godina upravitelj Šumsko - gospodarstvenog ureda Imovne općine u Petrinji, gdje je 1919., napunivši 42 god. službe, otišao u mirovinu.

U Šumariji Dubica nastupio je službu nedugo nakon osnivanja imovnih općina, poslije ukinuća Vojne krajine, kada je položaj šumara bio težak zbog slabe organiziranosti šumarske službe i šumskoga gospodarstva, nepovlaštenih sječa i uzurpacija šumskoga zemljišta. Ustrajnim radom, u-veo je red u šumariji, a nakon donošenja Zakona o imovnim općinama 1881.g., kojim se ograničavalo koriš-ćenje šuma u cilju strogog održavanja potrajnosti prihoda, radio je i na unapređenju šum. gospodarstva.

Bavio se i lovom i radio na u-napredivanju lovstva. “Spadao je u o-nu staru generaciju naših šumara koja je pod najtežim prilikama probija-la led i ut irala putove razumnom i nap rednom šumskom gospodarstvu kod imovnih općina”, (Metlaš, J., 1926.).

Bio je član HSŠD od 1886., a zatim i JŠU.

LITERATURA *** ŠL: 1882., s. 227; 1890., s. 375;

1897., s. 588. *** Izvještaj JŠU 1927. (ŠL). *** Izvješće o Kr. GŠU i ratarnici u

Križevcih za škol.g. 1896/97., s. 79. *** Iskaz elan. HSŠD. ŠL 1908, 1915. Metlaš, ].: Ante Renner (1849 1926.).

Nekrolog. ŠL 1926., s. 552 553.

REPIC, R o b e r t i n o , (Virovit ica, 5.VII.1969.), dipl. ing. šumarstva,

Studirao je na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na Šumarskom odsjeku 27.IV.1995.

RES - KORITIĆ, Vladimir, (Samobor, 2.VI.1895. - Osijek, 14.11.1977.), dipl. ing. šumarstva, šum. inspektor i savjetnik.

Gimnaziju je završio u Zagrebu 1914., početkom I. svj. rata, u kojem je proveo dvije i pol godine. Nakon rata studirao je na Šum. akademiji i Gospodarsko - šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je šumarstvo škol. g. 1920.-21. , a diplomirao 22.VII. 1921. godine.

Već u jesen te godine zaposlio se kod Brodske imovne općine kao u-pravitelj Šumarije Trnjani. Nakon dvije godine premješten je II. Banskoj imovnoj općini u Glini, najprije za upravitelja Šumarije Glina, a kad je položio stručni ispit (1924.) postaje v.d. direktora Imovne općine Glina. Zatim radi kao direktor u Petrinji i savjetnik u Glini, a 1936. vraća se u Brodsku imovnu općinu u Vinkovce kao referent za iskorišćivanje šuma i tu dužnost obavlja do ukinuća imovnih općina. Za vrijeme NDH bio je šum. savjetnik pri Ravnateljstvu šuma u Vinkovcima i Novoj Gradiški.

Nakon rata nalazio se u Vinkovcima, šumarskom odjelu Okružnog NO Slav. Brod, Šumariji Otok, pa u ŠG Vinkovci, ponajviše kao rukovoditelj proizvodnje, sve do 1949. kad je na kraće vrijeme premješten u Oblasni NO Osijek kao rukovodilac


193

Proizvodnog odsjeka u šumarstvu. God. 1950. ponovo je premješten u ŠG Vinkovce, pa 1953. u SG Osijek. Posli je toga p re l az i u Šumarsk i republički inspektorat u Osijeku, a nakon njegovog ukinuća prelazi u Sekciju za uređivanje šuma Osijek, gdje je kao šef sekcije definitivno umirovljen 1959. godine.

Dipl. ing. Vladimir Res - Koritić većinu je radnog vijeka proveo u Slavoniji, i to u proizvodnji. U teškim vremenima za hrvatsko šumarstvo, on se odlučno zalagao za interese šumarske struke i profesije.

Umro je u Osijeku 1977. nakon duže bolesti.

Bio je član HŠD.

LITERATURA

Borošić, J.: ŠIS, s. 5, 74, 92, 149. ***ŠL 1930., s. 353; 1936, s. 704; 1940.,

s. 270, 608; 1941., s. 359; 1943., s. 24, 267; 1957., s. 263..

***ŠN, s. 353; SŠN sv. 2, s. 681. *** Zbornik Vinkovci 1974., s. 539. Lucarić, T.: Ing. Vladimir Res Koritić,

(in memor.). ŠL 3 4, 1977., s. 215.

RESANOVIĆ, Adam, (Rovišće, 25. VII.1936. - Samobor, 10.11.1999.), mr. s e , dipl. ing. šumarstva.

Upisao se na Poljoprivredno-šum. fakultet Sveuč. u Zagrebu. Diplomirao je na osamostaljenom Šumarskom fakultetu u Zagrebu, na ŠG odjelu 18.IX.1964. godine. Na istom fakultetu studirao je i poslijediplomski studij i magistrirao iz uređivanja šuma 21.VI.1973. godine temom “Temeljnica kao važan faktor pri reviziji uredajnih elaborata s naročitim osvrtom na šume koje imaju posebnu namjenu”.

Zaslugom upravitelja Šumarije Samobor dipl. ing. Milana Mesića, saznali smo da je nakon diplomiranja

neko vrijeme radio u Općini Samobor, potom u Komunalnom poduzeću Samobor na privatnim i parkovnim šumama grada. U Šumariju Samobor do šao je raditi 1978.g. kad su privatne šume prešle u nadležnost šumarije. Od 1980. radio je u Šumariji Samobor kao pomoćnik upravitelja, upravitelj OOUR-a za uzgoj šuma i posljednje godine pred smrt kao revirnik u Šumariji Samobor.

LITERATURA ***ŠL 1992., s. 6, 17, 18; 1995., s. 64. *** SŠN 2, 1998., s. 628, 692.

RESCHNER, Rudolf, šum. savjetnik. Šumarstvo je apsolvirao 1887.

na Šum. akademiji u Banskoj Štiavnici (Slovačka, tada Ugarska). Prema pronađenim podacima, službovao je kod državne šum. uprave. God. 1897. obnašao je dužnost kr. šumara u Krasnom, a 1908. nadšumara u Sušaku.

Umro je kao šum. savjetnik 9. XI.1920. u 57. godini života. Bio je član HSŠD od 1896. godine.

LITERATURA *** Iskaz elan. HSŠD. ŠL 1897., 1908. *** Osobne vijesti. Umro kr. šum.

savjetnik Rudolf Reschner. ŠL 1920., s. 369. Borošić, l: ŠIS, s. 25, 149.

RESSEL, Jos ip , (Chrudim, Pardu-bice, Češka, 29.VI.1793. - Ljubljana, 10.X.1857.), šum. nadzornik, mornarički šumarski intendant, izumitelj.

Nakon osnovne, češke županijske škole, gimnaziju završava 1809.g. u Linzu, zatim dvogodišnju topničku školu u Češkim Budejovicama, kao i prethodne, s odličnim uspjehom. God. 1811. nastavlja studij na Bečkom sveučilištu. Započeo je studirati medicinu, pa kemiju i prirodoslovlje. Zbog materijalnih prilika prekida studij i


http://18.IX.1964

194

radi da bi uzdržavao sebe i roditelje. Dobivši stipendiju austrijskog cara, upisuje se na dvogodišnji studij šumarstva u Mariabrunnu kod Beča. Studij završava s odličnim uspjehom 1816. godine.

Carskom odlukom 1817. postavljen je za kotarskog šumara u Ple-terju (Dolenjsko, Slovenija), gdje je izradio gospodarsku osnovu s projektom izvoznih puteva i vlaka te unutarnjom podjelom. Bile su mu povjerene i šume Zumberačke gore. Uz redovan rad održavao je u Novom Mestu nastavu krasopisa.

Početkom 1821. dobiva mjesto šum. pristava u Provincijalnoj upravi državnih posjeda za Primorje na području austrijskog carskog namjesni-štva sa sjedištem u Trstu. Tu je radio do 1835. Uređivao je državne šume, kao npr. Trnovski gozd i one na Bov-skom. U tom je razdoblju obnašao dužnost šum. nadzornika za tadašnje pokrajine Istru i Goricu, a zatim i na području otoka Krka. God. 1825. promaknut je za inspektora šuma tadašnje Kranjske i Slovenskoga primorja.

God. 1835. premješten je u Motovun za upravitelja državnih šuma u Istri, i na toj dužnosti ostaje do ljeta 1838. Prvenstveno se brinuo o Motovunskoj šumi. Izradio je, između o-

stalog, projekt odvodnjavanja te šume tada poznate po uzgoju hrastovih stabala sa zakrivljenim deblima posebno traženim za brodogradnju.

Ljeti 1838. Ressel prelazi u Mornaričku upravu, brodograđevnoj jedinici ratne mornarice u Trstu. Preuzima mjesto mornaričkog šum. agenta za Motovun i Istru sa sjedištem u Motovunu i zadatkom opskrbe mornarice drvom za gradnju brodova. Tim poslom vezan je za Istru, ali i dalje za Hrvatsku sve do šuma Kutjevačkog vlastelinstva.

God. 1843. premješten je u intendanturu mornaričkoga skladišta u Veneciji, a 1848, poslije talijanske revolucije, u Trst gdje je služio, kao mornarički šum. intendant, sve do smrti koja ga je zadesila 1857. u Ljubljani, gdje je i sahranjen.

Ressel je čitavog radnog vijeka aktivno djelovao na unapređenju šumarstva u različitim slovenskim i hrvatskim krajevima, posebno u Primorju i Istri zajedno s otokom Krkom. Samoinicijativno izrađuje prijedloge za poboljšanje stanja kraških šuma, želeći pridonijeti poboljšanju životnih uvjeta osiromašenih itelja Istre. Bio je istaknuti javni djelatnik na gospodarskom i kulturnom prosvjećivanju.

Njegovi značajni elaborati jesu: “Plan ponovnoga pošumljavanja za općinsko zemljište u Istri”, (Motovun 1842.) i “Povijest mornaričkih šuma”, (Trst 1855.). Plan pošumljavanja obuhvaća općinske pašnjake i neplodne površine te konverziju niskih šuma u visoke - sadnjom hrastovoga žira i sjetvom sjemena ariša sa borovicom kao pred-kulturom na golim površinama. Namjena budućih sastojina bila je prvenstveno dobivanje hrasto-vih so r t imena ta za gradnju brodova. Drugi elaborat osvrt je na tadašnje gospodarenje Motovunskom šumom i određivanje smjernica za osiguranje


195

drvnih sortimenata potrebnih brodogradilištima u Trstu i Veneciji.

Pronalazački Resselov duh očitovao se u najrazličitijim pronalas-cima s područja prometa, industrije i poljoprivrede. Poznat je prvenstveno kao izumitelj brodskog vijka (propelera) za pogon brodova. Patent na taj izum dobiva 1827., prvi pokus na moru izveden je 1829, a prvi brod na pogon vijkom zaplovio je 1839.g. Tek po slije smrti dobio je svjetsko priznanje prvog pronalazača brodskog vijka.

Proslava 200-te obljetnice rođenja Josipa Ressela održana je pod naslovom: “Savjetovanje Ressel - Kras jučer i danas” u rujnu 1993. u Portorožu (Slovenija). Tom je prigodom HŠD postavilo u Motovunu šumaru i izumitelju Josipu Resselu spomen-ploču u znak priznanja za višegodišnji rad i doprinos unapređenju šumarstva u Hrvatskoj, a objavljen je i njegov “Plan ponovnog pošumljavanja...”, (Trst, 1993.), koji sadrži faksimil Res-selova rukopisa pisan goticom na njemačkom jeziku i tiskan latinicom te prijevode na slovenskom, češkom, hrvatskom i talijanskom jeziku.

RADOVI

Abhandlug tiber die Beniltzung der unentgeltlichen Naturkrafte. Trst 1821.

Wiederbewaldungsplan filr die Ge meindegrunde in Istrien, (Plan ponovnog po šumljavanja za općinsko zemljište u Istri). Motovun 1842., (sad u Tehničkom muzeju u Beču).

LITERATURA Borovalski: Poučni izlet Šumarskog

društva 1907. u Kranjsku i austrijsko primorje. ŠL 1907, s. 309.

R.: Josip Ressel. K proslavi stotrideset godišnjice rođenja velikog izumitelja i našeg stručnog druga. ŠL 1923., s. 453 454.

Sevnik, F.: Ressel kot gozdar. GozdV br. 10, 1957., s. 296 311.

Murko, V.: Josip Ressel. Ljubljana 1957. Frančišković, S.: Uspomeni Josipa Res

sela (1793 1857). ŠL 3 4, 1958., s. 132 134. Murko, V.: Zasluge Josipa Ressela za

hrv. šume. ŠL 1 2, 1970., s. 42 52. ***ŠE 2, 1983., s. 86. Piškorić, O.: Pogled u prošlost šumar.

Hrvatske. ŠL 7 8, 1986, s. 371. ***ŠE 3, 1987, s. 151, 214. Piškorić, O.: Josip Ressel, šumar i izumi

telj (s literaturom). ŠL 3 5, 1993., s. 163 171. Uredništvo: O Josipu Resselu povodom

200. obljetnice rođenja. Savjetovanje 1993. u Portorožu. ŠL 3 5, 1993., s. 210 211.

Piškorić, O.: Josip Ressel u hrvatskom šumarstvu. ŠL 11 12, 1993., s. 489 506.

Piškorić, O.: Proslava 200 te obljetnice rođenja Josipa Resse la . ŠL 11 12, 1993., s. 534 538.

*** HŠD 1846 1996, Zagreb 1996., s. 124, 360, 365, 367, 368, 400.

RIBIĆ, Dragan, iz Maljevca, Cetingrad, dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šumarskom odsjeku škol.g. 1957. - 58., a diplomirao na ŠG odjelu 30.XII.1959. godine.

RIĐANOVIG, Muzafer, iz Mostara, dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu Šveuč. u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1949.-50. na Šumarskom odjelu. Diplomirao je 5.IV. 1955. godine na Šumsko - uzgojnom odsjeku.


RIHA, Tomislav, iz Brod - Moravica, Gorski kotar, dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odsjeku škol.g. 1948.-49., a diplomirao 27.VI.1950. godine.


http://30.XII.1959

196

LITERATURA ***ŠN, s. 363; SŠN sv. 2, s. 684. Klepac, D.: Iz šum. povijesti Gorskoga

kotara... Zagreb 1997., s. 210, 231.

RIHTAR, Ciril, (Ljubljana, 26.VI. 1894. - Celje, 17.VI.1948.), dipl. ing. šumarstva, šum. savjetnik.

Sin Frančiška i Marije rod. Vin-diš. Slovenske narodnosti i državljanstva, rimokatolik. Otac mu je bio bankarski prokurist, a majka domaćica. Osnovnu je školu završio u Ljubljani 1908., a maturirao je na Državnoj višoj realki u Idriji 1914. godine.

Studirao je u tijeku I. svj. rata najprije na Visokoj školi za kulturu tla u Beču, a zatim na Šum. akademiji u Zagrebu. Apsolvirao je na Gospodarsko - šumarskom fakultetu, u koji je prerasla Akademija, škol.g. 1919. -1920. - u prvoj generaciji studenata Fakulteta. Diplomirao je 17.11. 1921. godine.

Službu je nastupio 1.1.1921. u Zagrebu u zvanju namjesnika kotarskog šumara . Zatim (15.X.1921.) odlazi na Državno imanje “Belje”, Šumarija Tikveš gdje radi kao šum. adjunkt. Državni ispit položio je u Zagrebu 1921. god. Od 1.1.1923. nalazio se kao šumski upravitelj i pomoćnik ravnatelja direkcije Tvrtke S.H. Gutmann u Voćinu. Nakon toga bio je

u Hrvatskoj još upravitelj Šumarije Rajić od 15.VII .1925. i Šumarije Nijemci od 13.XII.1928. Nakon toga premješten je u Makedoniju i u Pri-lepu je radio dvije godine - do 3.XII. 1932. godine.

Na kraju se vraća u Sloveniju. Bio je šum. referent za kotar Celje u zvanju šum. višeg pristava, a od 1945. kao kotarski šumar u mirovini.

Nakon duge i teške bolesti preminuo je u Celju 17.VI.1948.

Bio je član i odbornik JŠU.

LITERATURA ***ŠL 1927., s. 205, 395; 1929., s. 50;

1940., s. 459. *** Izvještaj JŠU 1927, 1940. Borošić, l: ŠIS, s. 5, 59, 96, 149 (kao

Rihtar Ciril). ***ŠN, s. 353: SŠN 2, 1998., s. 681. *** Zbornik Vinkovci 1974., s. 548, 550.

RIHTAR, Ivan, (Rajić, Nova Gradiška, 11.XII.1926.), dipl. ing. šumarstva, šum. inspektor.

Sin Cirila i Marije r. Matković. Slovenske narodnosti i državljanstva, rimokatolik. Otac mu je bio diplomirani inženjer šumarstva, a majka domaćica. Školovao se u Celju: osnovnu je školu završio 1937., a na Državnoj realnoj gimnaziji Celje maturirao je 1946. godine.


http://13.XII.1928

197

Šumarstvo je studirao na Poljo-privr. - šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol. g. 1949.-50., a diplomirao 5.III.1952. na ŠG odjelu.

Nakon diplomiranja, od LIV. 1952. do 1.X.1954. bio je taksator u Šum. gazdinstvu Celje. Poslije toga, do 31.III.1964. god., radi u Okružnom NO Celje, Uprava za šumarstvo i Šumarski inspektorat, kao šum. inspektor (1.X.1954. - 31.111.1964.), Velik dio radnog staža stekao je u ŠG Celje-pretežito kao voda sektora za uređivanje šuma (1.IV.1964. - 30.VI.1990.), kada je otišao u mirovinu.

Dipl. ing. Ivan Rihtar je od 30. VI.1976. godine stalni sudski vještak za šumarsku struku. Od 29.IX.1978. bio je četiri godine predsjednik republičke stručne komisije za obnavljanje šum. gospodarskih nacrta za ŠG jedinice i isto toliko član repub- ličke komisije za obnavljanje nacr ta za šum. - gospodarska područja.

Bio je dugogodišnji član DIT Slovenije. Živi u Celju.


RIKATI, Mladen, (Samobor, 12.11. 1917. - Križevci, 1.XII.1993.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1938.-39. U matičnu knjigu diplomanata Šumarskoga fakulteta u Zagrebu nije uveden, pa nema podatka o njegovom diplomiranju.

Radni vijek započinje 22.VIII. 1941. god. kod Ravnateljstva državnih šuma u Zagrebu, u Odjelu za uređivanje šuma. Posljednju ratnu godinu (1944./1945.) proveo je u NOB-i. Poslije rata radi u Sv. Ivanu Zabno, Vojniću, Kaljama, Karlovcu, Krapini, Vrbovcu, Sokolovcu i Križevcima, gdje je od 6.XI.1951. upravitelj šu-marije

do 1960. Naredne dvije godine radio je u šumskoj inspekciji te Po-ljoprivr. - šum. komori kotara Križevci.

Od 1962. do 1975. radi u Direkciji šumsko - privrednog poduzeća “Risovac” u Bihaću (BiH), a 1975. vraća se u Križevce, u kojima provodi svoje posljednje radne godine, odlazi u mirovinu i 1993. godine umire.

“Bio je velik, u struci nedo-stignut, zaljubljenik ljepote, erudita, čovjek uzornih životnih i radnih načela. Živa svjedočanstva njegova rada, ljubavi i beskrajnog davanja, danas su, od njega njegovane, preli-jepe sa s to j ine k i t n j a k a i bukve na Kalniku... (Starčević, T., 1994.).

LITERATURA *** ŠN, s. 360; SŠN 2, 1998., s. 685. Starčević, T.: Mladen Rikati, dipl. inž.

šumarstva (1917 1993), (in memoriam). SL 11 12, 1994., s. 386 387.

RILO VIC, Antun, iz Radovčića, Dubrovnik, dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1955.-56. na Šum. odjelu, ŠG odsjek, i diplomirao 16.IV.1958.

RINKOVEC, Jasna, (Kućan Marof, Varaždin, 29.111.1967.), dipl. ing. šumarstva.


198

Kći Ivana, po zanimanju automehaničara, i Katice r. Santek, kon-fekcionerke. Hrvatica, rimokatoličke vjere. Osnovnu školu završila je u mjestu Kućan Donji 1982., a na SSC “Gabrijel Santo” u Varaždinu, maturirala je 1986. godine.

Šumarstvo je diplomirala na Šumarskom fakultetu Sveuč. u Zagrebu, na Šumarskom odjelu 1991.g.

Radi kao pomoćni taksator u Šumariji Varaždin (1995.).

RITTIG, Ivan, sveuč. prof., dekan Gospodarsko - šum. fakulteta u Zagrebu 1928.-29. i Poljoprivredno - šum. fakulteta 1937.-38. godine. Bio je pročelnik kuratorija Fakultetskoga dobra Maksimir.

LITERATURA Borošić, l: ŠIS, s. 136, 149. ***ŠN, s. 157; SŠN 2, s. 199; 3. s. 91.

RIVOSEKI, Emil, iz Senja, šum. ing. Šumarstvo je studirao na trogo

dišnjoj Šum. akademiji u Zagrebu. Apsolvirao je 1906. godine.

Kao šum. nadinžinjer umro je u Otočcu 7.III.1928.

LITERATURA Borošić, l: ŠIS, s. 3, 149. ***ŠN, s. 102; SŠN 2, 1998., s. 123.

RIZOVSKI, Radoslav, (Rožden, Makedonija, 16.IX.1935.), dr. s e , sveuč. profesor, dipl. ing. šumarstva.

Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno - šum. fakultetu u Skopju i diplomirao 1959.god. Nakon toga radio je u Zavodu za uređivanje šuma i u ŠG u Skopju. Od 1961. asistent je na Poljoprivredno - šum. fakultetu u Skopju, na Katedr i za uzgajanje šuma.

Poslijediplomski studij studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Ma

gistrirao je 6.1.1970. iz područja uzgajanje šuma temom “Cenoze hrasta kitnjaka sa običnim grabom i hrasta kitnjaka u srednjoj Makedoniji i srednjoj Hrvatskoj” Doktorirao je 6.1. 1973. na Poljoprivredno - šum. fakultetu u Skopju, kada je izabran za docenta. Od 1978. je izvanredni profesor iz ekologije i tipologije šuma, kasnije iz fitocenologije, a od 1983. redoviti sveuč. profesor. Znanstveno mu je područje fitocenologija i floris-tika. Objavio je pedesetak znanstvenih i stručnih radova iz tih područja.

LITERATURA *** PŠH 1846 1976., s. 419. ***ŠE 3, 1987., s. 159. *** SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 628.

ROBIČ, Franc, (Mojstrana, Kranjska Gora, Slovenija, l.lV.1924.), dipl. ing.

Sin Ivana i Ivane r. Mrak. Slovenske nacionalnosti i državljanstva, rimokatolik. Potječe iz obitelji državnog službenika. Školovao se u Ljubljani: osnovnu je školu završio 1935., a srednju školu 1946. godine.

Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno - šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Tehničkom odsjeku Šumarskog odjela škol.g. 1950.-51., a diplomirao 21.VII.1952.


199

Nakon d ip lomi ran ja , 1952. godine zaposlio se u Ljubljani pri Poduzeću za uređivanje bujica i tu je radio neprekidno čitav radni vijek -do umirovljenja 1984. U vrijeme službovanja bio je voditelj gradnje na gradilišt ima širom Slovenije; projektirao je mnoge objekte i regulacije; bio je šef projektnoga biroa; tehnički voditelj poduzeća i direktor poduzeća do 1982. i na kraju stručni savjetnik do 1984. godine.

U tijeku radnog vijeka sudjelovao je na nekoliko stručnih skupova, od kojih spominjemo: Zasjedanje i stručna ekskurzija FAO u Austriji i Italiji (1958.) i Simpozij Interprevent u Austriji (1971.).

Član je Društva inženjera i tehničara šumarstva Slovenije.

Živi u Kranjskoj Gori.

RODEK, Davorin, (Koprivnica, 30. XII.1958.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Ivana i Marije r. Sobak. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je ekonomist, a majka nastavnica. Osnovnu školu završio je u Drnju, a srednju u Koprivnici. Maturirao je na Gimnaziji “Ivo Marinković”, Koprivnica.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu 27.IX.1983.g. iz fitopatolo-

gije. Obranio je diplomski rad naslova “Gljivična oboljenja na topolama”.

Nakon pauze od gotovo dvije godine zaposlio se u ŠG Koprivnica (3.1.1985.), gdje je obavio pripravnički staž. Od 1.1.1986. prelazi u OOUR za iskorišćivanje šuma Đurđevac za teh-nologa pripreme rada. Osnivanjem JP “Hrvatske šume”, UŠ Koprivnica, dobiva radno mjesto u stručnim službama uprave, kao stručni suradnik za projektiranje, u Proizvodnom odjelu UŠ Koprivnica, na kojem je radnom mjestu bio i početkom 1999. godine.

Član je HŠD, ogranak Koprivnica, u kojem je bio tajnik od 1988. do 1997. godine.


RODIČ, Petar, iz Sadilovca, mr. šum. znanosti, dipl. ing. drvne industrije.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1956.-57. na Šumarskom odjelu, drvarski smjer. Na istom fakultetu studirao je i poslijediplomski studij na šumarstvu, znanstveno područje iskorišćivanje šuma. Magistrirao je 28.IV.1977. godine, obranivši magistarski rad naslova “Iznošenje prostornog drva traktorom IMT-558 u uvjetima gospodarske jedinice Rečićki lugovi Šumarije Karlovac”.


RODIĆ, Snježana, (Pojezna, BiH, 25.VIII.1961.), dipl. ing. šumarstva.

Studirala je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirala je na ŠG odjelu 8.VII.1988. godine.


200

ROGAČ, Borisa, (Bileća, BiH, 3. VIII.1935.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1959.-60. na Šumarskom odjelu, a diplomirao 19.11.1964. na ŠG odjelu osamostaljenoga Sumar-skoga fakulteta Sveuč. u Zagrebu.


ROGIĆ, Milan, rod. 17.XII.1956., dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šumarskom fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odsjeku 14.X.1985.

ROGINA, Božidar, dr. s e , dipl. ing. kemije, red. sveuč. profesor.

Bio je dekan Poljopriv. - šumarskoga fakulteta u Zagrebu 1953.-54., a zatim prodekan, šef prehrambenog odjela Higijenskoga zavoda, honorarni nastavnik Farmaceutskog fakulteta, nastavnik higijene prehrane na Školi narodnog zdravlja, stalni nastavnik tehnologije živežnih namirnica na Srednjoj medicinskoj školi, honorarni profesor Tehnološkog fakulteta, redoviti profesor Poljoprivrednoga fakulteta u Zagrebu. Od 1952. predstojnik je Zavoda za kemiju, a od 1953. god. predavao je kemiju na Šum. odjelu Poljoprivredno - šumarskog fakulteta.

Napisao je nekoliko knjiga i udžbenika iz svoga znanstvenog i stručnog područja i pedesetak članaka.

LITERATURA ***ŠN, s. VIII, IX, XII, 157, 184, 191,

348, 382, 497 498. *** SŠN 1998., sv. 2, s. 200; sv. 3, s. 91,

291 292, 362.

ROGINA, Tugomil, (Nova Gradiška, 23.IV.1907. - Županja, 24.VI.1962.), dipl ing. šumarstva.

Gimnaziju je polazio u Slav. Brodu i Križevcima, gdje je maturirao 1927. god. Šumarstvo je studirao na Poljopr. - šumarskom fakultetu Beogradskog univerziteta u Zemunu. Diplomirao je 1934. godine.

Službovao je kao referent pošumljavanja, odnosno upravitelj šumarija u Hrvatskoj (Osijek, Trnjani, Cerna, Nova Gradiška, Okučani, Stari Mikanovci, Vinkovci, Županja) i BiH (Doboj, Teslić). Najdulje je radio u vinkovačkom kraju u kojem “prvi podiže brzorastuće topolike” iz sadnica “uzgojenim u vlastitim rasadnicima”, (Đ. Babogredac). U namjeri da pregleda navodnjavanje jednog takvog rasadnika topola (Burum), na području Šumarije Županja, tragično pogiba sa svojim sinovcem u prometnoj nesreći na auto-ces t i kod Županje 24.VI. 1962. godine.

Pokopan je u Slav. brodu 25.VI. 1962. Deset godina kasnije njegovi mu kolege iz ŠG “Hrast” Vinkovci na mjestu pogibije podižu spomenik.

Bio je član HŠD.

LITERATURA ***ŠL 1939., s. 326, 713; 1940., s. 611;

1941., s. 17, 403, 539; 1943., s. 24 Babogredac, Đ.: In memoriam. Ing.

Tugomilu Rogini. ŠL 8, 1962., s. 287. *** Zbornik o stotoj obljetnici šumarstva

jugoist. Slavonije. Vinkovci Slav. Brod 1974., s. 719.

ROHR, Oto, (Vukovar, 1908. - Zagreb, 28.XI.1981.) dr., prof. veterine, stručnjak za lovstvo i kinologiju.

Veterinarski fakultet završio je u Zagrebu, gdje se i zaposlio i više od 20 godina predavao lovnu kinologiju. Bio je i predavač na tečajevima za lovce - stažiste u “Hrvatskom druš- tvu


http://17.XII.1956

http://28.XI.1981

201

za gajenje lova i r ibarstva” u Zagrebu. Lovnu kinologiju predavao je i na Poljopr. - tehnoloükom fakultetu u Osijeku na poslijediplomskom studiju iz lovstva. Kao veterinar radio je u Topolovcu, Lekeniku i Ulja-niku kod Daruvara.

Od 1951. počinje radit i kao znanstveni suradnik u Lovnom sektoru Instituta za šumarska i lovna istraživanja NR Hrvatske u Zagrebu, a 1965. postaje stalni savjetnik u Lovačkom savezu Hrvatske, gdje radi do umirovljenja.

Dr. Rohr bio je specijalista iz područja lovne veterine. Prvi je kod nas ukazao na problem bjesnoće i borbe protiv nje. Poznati su mu radovi o anatomskim razlikama pojedinih vrsta divl jači , a posebno o r a z l i k a m a između domaćeg psa i vuka. Bio je poznati kinolog i međunarodni sudac iz kinologije.

Sa Srdić, D. i Car Z. obradio je problem bonitiranja lovišta. Njihova su istraživanja u lovstvu dala veliki doprinos razvoju i unapređenju lovne privrede u Hrvatskoj i imala su praktičnu primjenu u gospodarenju lovištima.

Prisustvovao je gotovo svim lovačkim i kinološkim skupovima i priredbama kao ocjenjivač trofeja, stručni savjetnik, funkcionar i kinološki su

dac. Zaslužan je za organizaciju velike Izložbe lovstva u Zagrebu, održane u povodu 100. obljetnice organiziranog lovstva u Hrvatskoj. Tada je predvodio komisiju za ocjenjivanje trofeja i otvorio Simpozij veterinara o lovu i kinologiji zapaženim predavanjem.

Bio je dugogodišnji stručni suradnik “Lovačkog vjesnika” (1952.-1977.) gdje je objavio oko 60 članaka i priloga iz raznih područja lovstva, pretežito iz uzgoja, zaštite i bolesti divljači, zatim biologije i lovne kinologije, a pisao je i o lovačkoj organizaciji (prema Frković, A., 1993.)

Lovstvo i kinologiju obradio je u Lovačkom priručniku (1967.), u Šumarskoj enciklopediji (1980., 1983.), u Enciklopediji fizičke kulture (1975.) i u mnogim izdanjima Lovačkog saveza.

Bio je član gotovo svih stručnih grupa i organa u Lovačkom savezu Hrvatske te Kinološkom savezu Hrvatske. Neko vrijeme obnašao je i dužnost predsjednika “Hrv. društva za gajenje lova i ribarstva” u Zagrebu.

VAŽNIJI RADOVI

Instituti za lovno naučna istraživanja. LV 1953., LXII, 9, 210 211.

O determinaciji vukova. LV 1954. LXIII, 8/9, 211 212.

Bonitiranje lovišta za zeca, fazana, trčku i katnenjarku, (sa Srdić, D. i Car, Z.) 1955.

Razlika između Stenadi vuka i lisice. Obavijesti 2, Zagreb 1957., s. 6 12.

Trovanje vrana fosfornom emulzijom. Obavijesti 3, Zagreb 1958., s. 22 26.

Bolesti i zaštita divljači i uređenje loviš ta, (s Car, Z.); Lovna kinologija. Lovački priruč nik, Zgb 1967., s. 418 431, 446 487, 615 638.

Historijat Hrvatskoga društva za gajenje lova i ribarstva 1972., LXXXI, 9, 208 210.

Problem nestajanja zeca u Hrvatskoj. LV 1972., LXXXI, 6, s. 129 130.

Prvi i posljednji hitac na divljač, (Ne pisana lovačka pravila). LV 1973., LXXXII, 5, 112 113.

Lov. Enciklopedija fizičke kulture. Sv.


202

1, Zagreb 1975., s. 530 553. Divljač. Bolesti. ŠE 1, 1980., s. 342 346. Pas, Uzgoj pasa, uzgojne bolesti pasa.

ŠE 2, 1983., s. 605 607. Vidjeti ostale radove kod Frković, A.: Biblio grafija LRV 1892 1991., Hrvatski lovački sa vez, Zgb 1993.

LITERATURA ***ŠIM, s. 107, 119, 161, 178. *** In memoriam. Otto Rohr. LV 12,

1981., s. 313. Bezak, K.: Lovstvo. ŠIJ 1945 1985.

Monografija. Zagreb 1986., s. 107 108. Frković, A.: Bibliograf. LRV 1892 1991.,

Zagreb 1993., s. 39, 91, 126, 134, 138, 140, 146, 147, 172, 191, 199, 211, 214, 221, 247, 251, 255, 271, 285, 308, 357, 309, 366, 377, 384, 435, 436.

*** Sportski leksikon, JLZ, Zagreb 1984., s. 376.

ROHR, (ROR), Petar, iz Puste Li-povače, Vukovar, ovlašteni šumarski inženjer, šum. nadsavjetnik.

Šumarstvo je studirao na trogodišnjoj Šum. akademiji u Zagrebu. Apsolvirao je 1905. godine.

Iz nepotpunih podataka proizlazi da je neko vrijeme bio šumarski savjetnik i direktor u Našicama te dugogodišnji odbornik JŠU u Zagrebu. Od 1938. bio je ovlašteni inženjer šumarske struke, a za vrijeme NDH šum. nadsavjetnik u Našicama i član HŠD. Posebno se bavio problematikom agrarne reforme i eksproprijacijom šumskih veleposjeda i o tome je pisao ponajviše u Šum. listu.

Bio je aktivan član JŠU. Na sjednici u Ljubljani (1923.) izabran je za člana Upravnog odbora. Na glavnoj skupštini 1926. izabran je za predsjednika sekcije za agrarnu reformu, a na skupštini 1931. pročitao je rezoluciju na Ministarski savjet i ministru u svezi sa problematikom agrarne re

forme na velikim šumskim posjedima.

RADOVI

Expropriacija velikih šumskih posjeda. Š. list 1922., s. 435 450., 498 509.

NaS nacrt zakona o ekspropriaciji pri vatnog velikog šumskog posjeda. Šum. list 1923., s. 719 728.

Obrazloženje nacrta zakona o ekspro priaciji privatnog velikog šum. posjeda. Šum. list 1924., s. 63 72, 117 122, 191 195.

Ekspropriacija velikog šumskog posjeda. Šum. list 1926., s. 30 41.

Agrarna reforma. P.S.Š., Zagreb 1926., s. 232 251.

Pismo uredništvu (Važnost jedne va ljane šum. statistike). Šum. list 1929., s. 286 288.

Zakon o likvidaciji agrarne reforme. Šum. list 1931., s. 477 484.

Naše šumarstvo pred banskim vijećem u Zagrebu. Šum. list 1934., s. 438 442.

LITERATURA ***ŠL 1927., s. 540; 1940., s. 270, 607;

1943., s. 24. *** Izvještaj JŠU 1927., 1934. Borošić, J.: ŠIS, s. 3, 133, 149. Kauders, A.: Šumarska bibliogr. I, s.

146, 155, 159, 160, 170. *** Zbornik Vinkov. 1974., s. 260, 261. *** PŠH 1846 1976., s. 198, 200, 413. *** HŠD 1846 1996., Zagreb 1996. s.

170, 171, 173, 178, 194, 195.

ROIDEV, Roido, iz Haskova, Dimit-rovgrad, Bugarska, dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljoprivredno -šumarskom fakul te tu u Zagrebu . Apsolvirao je na Šum. odjelu škol.g. 1940.-41., a diplomirao 10.11.1942.g.


2 0 3

ROKOŠ, Zdravko, (Požega, 17.IV. 1924.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Franje, zanimanjem bačvara, i Klare r. Zajc, domaćice. Hrvat, rimokatolik. Osnovnu školu završio je u rodnoj Požegi 1937.g. kao i realnu gimnaziju šk.g. 1944./45.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol.g. 1948.-49., a diplomirao je šumarstvo 21.XII. 1951. godine.

Odmah se zapošl java u ŠG “Psunj” Nova Gradiška, Šumarija Ple-ternica. Tu radi na području Dilja: Kalnički Dilj, Patreba, Sovski Dol -Ruševo. Godine 1953. polazio je stručni ispit za samostalno vođenje šumskoga gospodarstva, ali ipak 1954. prelazi u D.I. “Slavonija” SI. Brod kao inženjer na problematici impregnacije drva (željeznički pragovi, telef. i el. stupovi, mostovi) sa kreozotnim u-ljem. Tu primjenjuje nove tehnologije impregnacija RUPING I i RUPING II i postaje tehnički direktor. God. 1965. prelazi na komercijalne poslove vezane uz problematiku željezničkih pragova i grade u poduzeće "ŽELJPOH” - Zagreb . Likvidacijom poduzeća 1976. zapošljava se u poduzeću “Bro-domaterijal” Rijeka kao predstavnik za obradu tržišta u SI. Brodu. Ispunjenjem radnog staža, 1990. odlazi u mirovinu.

Sudjelovao je na kongresima šumara u Ohridu i na Bledu, proveo je specijalizaciju za impregnaciju drva sa wolhmann soli u firmi “Wolh-mann salz” kod Baden - Badena u Njemačkoj.

Kao umirovljenik, živi sa obitelji u naselju Trnsko u Zagrebu.

ROKSANDIĆ, Petar, iz Koprivnice, dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1954.-55. na ŠG odjelu, a diplomirao 4.XI.1956.

Prema nepotpunim podacima, 1974. godine radio je u ŠG Osijek.

Bio je član HŠD, Šumarskog društva Osijek, kojemu je bio i predsjednik 1976. i 1980. godine.

RADOVI

Duboka sadnja topole na podravsko podunavskim tlima. Šum. list 1974., s 521 528.

LITERATURA ***ŠN, s. 369; SŠN 2, 1998., s. 689. *** PŠH 1846 1976., Zagb, s. 76, 419. *** HŠD 1846 1996., s. 417.

ROMANIĆ, Boris, (Osijek, 9.VI. 1965.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Milana i Katice r. Zivković. Hrvat, katolik. Potječe iz radničke obitelji. Osnovnu školu završio je u Donjem Miholjcu 1980. Maturirao je 1984. g. u Osijeku na Građevinskom školskom centru.

Šumarstvo je diplomirao na Šumarskom fakultetu Sveuč. u Zagrebu 20.11.1989. Dvije godine studirao je na poslijediplomskom studiju, specij a lnos t oplemenjivanje šumskog drveća. Fakultetsko vijeće mu je na sjednici 18.IX.1995. odobrilo temu magistarskoga rada pod naslovom


2 0 4

“Morfološka varijabilnost lista crne europske topole (Populus nigra L.) u prirodnim populacijama na području rijeke Drave u Hrvatskoj”.

Pripravnički je staž odradio od 3.V.1989. do 2.V.1990. god. u RO “Slavonska šuma” - Šumarija Našice. Do 1.XI.1991. je nezaposlen, zatim počinje raditi u JP Hrvatske šume -Šumarija Donji Miholjac na mjestu revirnika u GJ Cadavački Lug - Jelen - Dol u reviru Dol. Istodobno je i na dužnosti voditelja šumskog rasadnika Lanik u Donjem Miholjcu.

Član je Društva šumarskih inženjera i tehničara Našice.

ROMER, Franjo, dipl. ing. šum. Studirao je na Poljoprivredno-

šumarskom fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Diplomirao je na Šumarskom odjelu 13.X.1938. godine.

ROMIĆ, Branko, (Đakovo, 19.X. 1968.), dipl ing šumarstva.

Sin Jure i Dragice r. Šar ić . Hrvat, rimokatolik. Otac mu je radnik u građevinarstvu, a majka domaćica. I osnovnu i srednju školu završio je u Đakovu, maturiravši u zvanju stručni suradnik u razrednoj nastavi.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na

Šumarskom odsjeku 1.VII.1994. iz dendrometrije, obranivši diplomski rad pod naslovom “Određivanje stupnja sklopa sastojine metodom Bitterli-cha”.

Prvo zaposlenje u struci dobiva odmah nakon diplomiranja l .VIII . 1994. god. u UŠ Osijek - Šumarija Đakovo. Nakon pripravničkog staža u istoj šumariji nastavlja kao revirnik sve do 1.IX.1997. kad je premješten u svojstvu revirnika u Šumariju Tik-veš iste uprave šuma. Ubrzo je unaprijeđen (1.II.1998.) na radno mjesto pomoćnika upravitelja Šumarije Tikveš.

Član je HŠD, ogranak Osijek.

RONČEVIĆ, Joso, (Vratnik, Senj, 26.VII.1947.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Nikole i Marije r. Katalinić. Hrvat, katolik. Otac mu je bio zidar, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Vratniku, a Srednju šumarsku školu u Delnicama 1966.j*od.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na ŠG odjelu 1974.-75. škol.g. Kako se uzdržavao i školovao radeći kao šum. tehničar, diplomirao je tek 1996. god. iz područja zaštite šuma obranom diplomskog rada o sušenju jele.

Uz kraće razdoblje zaposlenja u Građevinskom školskom cent ru


2 0 5

Bedekovčina, cijeli je dosadašnji radni vijek proveo u ŠG Senj, odnosno od 1991. u US Senj - Šumarija Senj. Bavio se svim šumskim poslovima, od radova na pošumljavanju i njezi šuma do iskorišćivanja šuma. Nakon diplomiranja (1996.) imenovan je stručnim suradnikom za lovstvo u Odjelu za lovstvo, gdje se nalazio i krajem 1998.

Sudionik je Domovinskog rata i pričuvni satnik HV. Član HŠD, ogranak Senj.

RONCEVIC, Šime, (Jasenice, Zadar, 8.III.1943.), dipl. ing. šumarstva, šum. savjetnik.

Sin Ivana i Zorke r. Vulić. Hrvat, katolik. Potječe iz radničke obitelji. Osnovnu školu završio je u Đur-denovcu 1957., a gimnaziju u Našicama, maturiravši 1961. godine.

Studirao je na Šumarskom fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu 31.V.1968. godine.

Prvo zaposlenje u struci dobio je u ŠG Bjelovar, gdje je tijekom 1969. i 1970. obavio pripravnički staž. Nastavlja kao referent za uzgajanje šuma u Šumariji Grubišno Polje (1971.-76.), a 1977. definitivno prelazi u ŠG Karlovac, odnosno kasnije UŠ Karlovac, radeći najrazličitije poslove. Od 1977. do 1978. samostalni je taksator u Odjelu za uređivanje šuma, pa tehno-log pripreme rada u Razvojno - planskoj službi (1979.-80.). Slijede poslovi proširene biološke reprodukcije šuma (1981.-85.), pripreme rada na uzgoju i zaštiti te iskorišćivanju (1986.- 91.). Ustrojem “Hrvatskih šuma” i UŠ Karlovac, imenovan je stručnim suradnikom za uzgajanje šuma (1992.-98.), a od 1999. god. savjetnik je u Uredu upravitelja UŠ Karlovac.

Aktivni je sudionik II. kongresa ekologa u Zadru 1979. i Savjetovanja šumara Hrvatske u Opatiji 1983. god.

Član je HŠD. Živi u Karlovcu.

RADOVI

Dosadašnja iskustva na provedbi pro sirene biološke reprodukcije pošumljavanju i mogućnosti primjene mehanizacije. Zbornik radova Mehanizacija šumarstva u teoriji i praksi, Opatija 1983., s. 625 632.

LITERATURA *** Zbornik Bjelovar 1974., s. 437. ***ŠL 1 2, 1995., s. 65; SŠN 2, 1998.,

s. 693.

ROSA, Konrad, iz Marenfelsa, Istra, šumar.

Otac mu je bio ravnatelj pomoćnih ureda Kr. zemaljske vlade. Nakon završene realke u Zagrebu, učio je šum. i gospodarsku struku na GŠU u Križevcima od 1862. do 1865.g.

Zaposlio se kod Katastralnog ravnateljstva, a zatim kao šumar posjeda kneginje Thurn-Taxis u Vel. Gorici. Zimi 1880./81. premješten je za šumara kneževskog posjeda Thurn-Taxis u Beloj Vodici (Crni Lug, Gorski kotar), gdje se, nenavikao na oštro podneblje, razbolio i umro 22.V.1881. u 36. godini života.

Bio je gorljiv Hrvat - rodoljub, član HSŠD.

LITERATURA ***ŠL 1880, s. 144; 1901., s. 49. *** Rosa Konrad, kotarski šumar. In

memoriam. ŠL 1881., s. 191 192. Borošić, / .: ŠIS, s. 15, 159. ***ŠN, s. 47; SŠN 1, 1998., s. 144.

ROSANDIĆ, Mirne, (Milan), (Kani-ža, Gospić, Hrvatska, 4.XI.1900. - Zagreb, 1948.), dipl. ing. šumarstva, šum. savjetnik, državni tajnik.

Sin Gaje i Marije r. Hodak. Hrvatske narodnosti, rimokatolik. Otac mu je bio zanimanjem opančar, a majka domaćica. Osnovnu i srednju školu završio je u Gospiću.


206

Studirao je na netom otvorenom Gospodarsko - šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu . Apsolvirao je škol .g. 1923.-24., a diplomirao 13.X.1924. godine. Kao s tuden t p r ipadao je Radićevoj HRSS stranci, a 1924. bio je predsjednik sveuč. organizacije HSS-a.

Zaposlio se u šumarskoj struci 12.X.1925. godine. Državni stručni ispit položio je u Beogradu 1928. Radio je u Direkciji šuma Vinkovci na mjestima od šum. pripravnika do višeg šum. pristava, pa u Sv. Roku u Lici i ponovno u Vinkovcima u svoj-stvu šum. savjetnika. Zbog svoje rodoljubne hrvatske orijentacije bio je više puta zatvaran; već kao student, poslije Ličkog ustanka, iza smrti kralja Aleksandra, itd. Zbog toga jedno je vrijeme mogao raditi samo u Srbiji.

Godine 1938. oženio se Finom Obelić iz Novske. (Vjenčani kumovi bili su mu dr. Mile Budak i dr. Mate Frković). Uoči II. svj. rata (1939.) bio je šum. nadzornik u Vinkovcima. Rat je dočekao u Slatini. Već tada odr

avao je veze s ustaškom emigracijom. Ustrojstvom NDH (1941.) dolazi u Zagreb gdje je postavljen za državnog tajnika u Ministarstvu šuma i ruda. Na tom je mjestu ostao do kraja rata u svibnju 1945. Imao je čin ustaškoga pukovnika. U emigraciji u Ita

liji u logoru Fermo (1946.) supruga mu je rodila kćer Ivku Antoniju.

God. 1948. dipl. ing. Mime Ro-sandić ostavlja svojim trima kćerima oproštajno pismo, u kojemu, medu ostalim stoji: “ Eto Vaš ćakan ode za svojom zvizdom, a drukčije to i nije moglo biti. Neka i Vama, dico moja, to bude u Vašemu životu iznad svega, a i tim putem i naši stari kročiše i mi u njima gledamo svoj uzor. Providnost nam je odredila taj komad hrvatske zemlje da ju štitimo, da je branimo i sačuvamo našim pokoljenjima. Zato Vaš ćakan nije mogao drugačije, Vi mu, moje drage curice, oprostite, što vas je ostavio sirote...”

Surađujući sa skupinom oko K. Draganovića, vratio se ilegalno preko Austrije zajedno sa skupinom Hrvata radi oslobođenja Hrvatske, ali biva uhvaćen i poslije javnog procesa skupini Kavran - Miloš u Zagrebu osuđen na smrt 27.VIII.1948. presudom Vrhovnog suda Hrvatske.

Bio je član HŠD od njegovog osnivanja 1939. god. Sudjelovao je na obnoviteljskoj sjedici 1939. godine, nakon ustroja Banovine Hrvatske, kao odbornik. Zajedno s ing. Jozićem (1940.) predložio je u raspravi i zaključeno je da se od Banske vlasti traži ispravljanje svih nepravdi koje su šum. s l užben i c i doživjel i u zaostajanju napredovanja u službi, a koje im je po zakonu pripadalo. Bio je zadužen od s t r ane HŠD da bude suradnik na izradi javnih planova. Do 1945. bio je odbornik HŠD, u svojstvu državnog tajnika.

LITERATURA ***ŠL: 1929., s. 50, 301, 421; 1931., s.

302; 1934., s. 588; 1935., s. 533, 599; 1936., s. 457; 1937., s. 270; 1938., s. 656; 1940., s. 251, 264, 270; 1941., s. 113, 275; 1943., s. 24, 26.

Borošić, J.\ SIS, s. 6, 44, 98, 149. *** Izvještaj HŠD (JŠU) 1927., 1941. (ŠL). Uredništvo: Prvi naš ministar šuma i


207

ruda i njegovi najbliži suradnici. ŠL 1941., s. 210 211.

***ŠN, s. 354; SŠN 2, 1998., 682. *** Zbornik o stotoj obljet. šumarstva

jugoist. Slavonije. 1974., s. 548. *** HŠD 1846 1996., s. 221, 222, 228, 235. *** Tko je tko u NDH, 1997., s. 350.

ROSANDIĆ, Tihomir, (Đakovo, 5.XI. 1965.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Bože i Katice r. Huška. Hrvat, katolik. Otac mu je radnik, a majka domaćica. Osnovnu je školu završio u Strizivojni 1980., a srednju Šumarsku školu u Karlovcu 1984.

Diplomirao je šumarstvo na Šumarskom fakultetu Sveuč. u Zagrebu 29.VI.1990. godine.

Radi kao revirnik Šumarije Stri-zivojna UŠ Vinkovci, a zatim u Šumariji Trnjani UŠ Nova Gradiška.

ROSIĆ, Ante, (Split, 5.II.1913. - Beograd, 12.X.1984.), dipl. ing. šumarstva, savjetnik.

U Splitu završio je osnovnu školu i gimnaziju, a zatim se 1933. u-pisao na Šumarski odsjek Poljoprivredno - šum. fakulteta Beogradskog univerziteta u Zemunu, koji je završio 1939. godine.

Već na prvoj godini studija sudjeluje u pobuni studenata. Stoga,

nakon diplomiranja i podužeg čekanja dobiva prvo zaposlenje u Prilepu u Makedoniji, gdje je proveo na dužnosti pripravnika za šum. referenta Kotarskog načelstva od l.X. do 25.XII. 1939.g. Zatim radi kao šum. pripravnik u šum. odsjeku Ispostave banske uprave u Splitu do 20.V.1940, a zatim je na istoj dužnosti na Hvaru.

Od 15.IX.1943. do 15.V.1945. aktivno sudjeluje u NOR. Već od 10.V. pa do 3.XII.1945. radi na Odje-lu za n a r o d n u imovinu Preds jedn i š tva Vlade NRH, a zatim do 31.XII.1946. na položaju je načelnika Šumarskog odjeljenja Okružnog NO u Zagrebu. Od 1.1. do 30.IX.1947. radi u Ministarstvu za poljoprivredu i šumarstvo NRH u Zagrebu. Ljeti 1947. odlazi sa skupinom stručnjaka u Albaniju radi pružanja stručne pomoći u oblasti šumarstva i industrije za preradu drveta.

Od 1.X.1948. do 14.VI.1950. radi u Saveznoj planskoj komisiji u Beogradu, a nakon toga do 31.1.1951. u Savjetu za prerađivačku industriju Vlade NR BiH, pa do 30.VI.1951. u Generalnoj direkciji drvne industrije u Sarajevu. Od 1.VII.1951. do 1952. radi u Savjetu za prerađivačku industriju Vlade BiH i u Komisiji za reviziju programa izgradnje objekata drvne industrije te do 30.VI.1953. u Savjetu Vlade BiH u svojstvu rukovoditelja


http://15.IX.1943

http://31.XII.1946

http://30.IX.1947

2 0 8

grupe za izgradnju tvornice celuloze i viskoze u Doboju i Sarajevu.

Njegovo premještanje se nastavlja: od 1.VII.1953. do 31.XII.1955. radi kao rukovodilac investicijske izgradnje i direktor tvornice “Bosanka” u Blažuju i prodavaonice “Bosanke” u Beogradu. Od početka 1956. do 30.VI.1957. radi u Saveznoj industrijskoj komori kao referent u Sekciji za drvo. Od tada do kraja 1960. nalazio se u Udruženju Dl Jugoslavije, a zatim do 11.VI.1963. u Sekretar i ja tu za šumarstvo, drvnu i grafičku industriju Privredne komore Jugoslavije na dužnosti savjetnika za p romet i u n a p r e đ i v a n j e . Od 12. VI.1963. radi u zvanju savjetnika grupe za preradu drveta Privredne komore Jugoslavije, na kom se mjestu zadržao desetak godina.

Umirovljen je 31.XII.1973. U Beogradu proživio je još dese tak godina i umro 1984.

Bio je član HŠD od 1939. god. Nosilac je više vojnih i stru

kovnih odlikovanja.

LITERATURA ***ŠL 1940., s. 185, 270, 326; 1943., s.

24, 128. Vladisavljević, S.: Ante Rosić, dipl. inž.

šum. 1913 1984. ŠL 3 5, 1989., s. 227 228.

ROSMANITH, Albert, (Šleska, 1857-Zagreb, 28.X.1927.) šum. nadsav-jetnik.

Završio je moravsko - šlesku Šumar. školu u Eulenburgu. Stručni ispit položio je izvrsno u Brnu.

God. 1879. dolazi u Hrvatsku, gdje služi do 1922. U Gospiću je 1884. obavljao poslove šum. praktikanta, a 1885.g. premješten je u Šum. ured u Ogulin u svojstvu vježbenika. God. 1886. postavljen je za kr. drž. šumara u Fužinama, gdje se isticao radom na uljepšavanju mjesta, posebno na ure

đenju parka, što do tada nijedan šumar prije njega nije uradio.

Od 1894. do 1898., kao nad-šumar, bio je upravitelj Nadzorništva za pošumljavanje primorskoga krša u Senju i zaslužan je za pošumlja-vanje toga područja. Tada je osnovan i rasadnik u Sv. Vidu u Senju. Osnivač je prvoga gradskog parka “Marija ART” u Senju. Bio je voditelj sustavnog pošumljavanja Nehaja. Sudjelovao je na saniranju bujica, pa je 1897. primio novčanu nagradu Kr. ugarskog ministarstva poljodjelstva.

Nakon više od 17 godina provedenih u šumarskoj službi na kršu, premješten je u Ravnateljstvo šuma u Zagrebu. Poslije nekoliko godina uspješnog službovanja 1909. dodijeljen mu je naslov kr. šum. savjetnika.

God. 1897. odlikovan je za zasluge Zlatnim križem s krunom. Bila je to nagrada za uspješno uređenje dijela izložbe o pošumljavanju krša na Milenijskoj izložbi u Budimpešt i 1896., a kasnije je odlikovan i Viteškom medaljom II. reda.

“Uživao je međunarodni ugled u stručnim šumarskim krugovima. Najvredniji njegov rad “Opis pošumljavanja hrvatsko - mađarskog krša” na mađarskom jeziku, nastao oko 1900., detaljno opisuje prilike na tom kršu i njegovo pošumljavanje”, (Ivančević, V., 1995.).

Od 1886. bio je član HSŠD, a kao odbornik 1908. zadužen je za društvenu knjižnicu i inventar.

LITERATURA *** ŠL: 1890., s. 375; 1897., s. 588;

1907., s. 118, 308; 1909., s. 184. *** Iskaz elan. HSŠD. ŠL. 1908., 1915. Polaček, D.: Albert Rosmanith, šum.

nadsavjetnik. In memoriam. ŠL 1927., s. 544. Kauders, A.: Šum. bibliogr. I, s. 67. *** PŠH 1846 1976., Zagreb, s. 409. Ivančević, V.: Stota obljetnica osni

vanja i rada Nadzorništva za pošumljenje


http://31.XII.1955

http://31.XII.1973

209

primorskog krasa. ŠL 1 3, 1979., s. 31 46. *** Monografija Fužine u povodu 200

god. škole. Fužine 1985., s. 402. *** HŠD 1846 1996., Zg. 1996., s. 125. Ivančević, V.: Sume i šumarstvo dijela

hrv. primorskog krša tijekom XIX i XX vijeka, (disertacija). Zagreb 1995.

Ivančević, V.: 120. obljetnica osnutka Kralj. nadzorništva za pošumljavanje krasa krajiških podrucja.ŠLll 12, 1998., s. 552 555.

ROSSIPAL, Antun , (1852. -3 . I I . 1906.), ministarski savjetnik.

Bio je najmlađi brat šumarnika Zagrebačke nadbiskupije Franje i kr. drž. šumarnika Eduarda Rossipala.

Podatke o školovanju nismo pronašli. U prvom dijelu radnog vijeka službovao je u Kranjskoj i Istri. Radeći u Istri, stekao je zasluge oko po šumljavanja tamošnjih kraških goleti i degradiranih površina te na sprečavanju prekomjernih sječa. God. 1879. bio je kr. šum. povjerenik u Trstu.

Umro je u Opatiji u 54. god. života, obnašajući dužnost c. i kr. ministarskog savjetnika i predstojnika Odjela za šumsko redarstvo kod c. kr. Ministarstva poljoprivrede u Beču.

Jedan je od najzaslužnijih šumsko - upravnih činovnika u tadašnjoj Austriji, cijenjen od hrvatskih šumara.

Bio je član Kranjsko - primorskog šumarskoga društva.

LITERATURA ***ŠL 1879., s. 157. *** Umro c. kr. ministerijalni savjetnik

Antun Rossipal. ŠL 1906., s. 103. Kauders, A.: Šumarska bibliografija L,

s. 126, 263. *** HŠD 1846 1996., s. 44. ***ŠE 2, 1983, s. 86.

ROSSIPAL, Eduard, (Slavoljub), kr. šumarnik i nadzornik.

Bio je najstariji brat ministarskog savjetnika Antuna i šumarnika Franje Rossipala.

Podaci o školovanju nisu nam poznati. Prema pronađenim podacima, službovao je u drugoj polovini XIX. vijeka u Zagrebu. Bio je šumarnik i upravitelj šuma Nadbiskupije zagrebačke. God. 1869. tu dužnost p repuš ta bratu Franji i prelazi u državnu službu. God. 1882. obnašao je dužnost kr. nadzornika kod Šumarskoga procjenbenog katastra u Zagrebu, a 1890. državnog šumarskoga taksatora. Nalazimo i podatak da je kao umirovljeni kr. državni šumarnik početkom XX. vijeka živio u Zagrebu, gdje je umro 1911. godine.

Bio je pravi član HSŠD od 1878., 80-ih godina odbornik, 1884. upisan za člana utemeljitelja, a 1894. izabran za društvenog potpredsjednika.

LITERATURA *** Knjiga zapisnika o radu sjednica

Upravljajućeg odbora i skupština HSŠD od 1876 1898., s. 170, 171. Arhiva HŠD, Zagreb.

***ŠL: 1882., s. 221, 227; 1890., s. 90, 91, 137, 371; 1894., s 445, 450, 451; 1897., s. 582; 1906., s 103.

*** Iskaz elan. HSŠD, ŠL 1908, 1915. *** HŠD 1846 1996., s. 55, 78, 85, 109.

ROSSIPAL, Franjo, (Varhošt, Moravska, Češka, 1848. - Zagreb, 2.1. 1890.), kardinalski šumarnik.

Sin Antuna, kaptolskoga nad-šumara. Veliku realku završio je u Tropavi i 1867. upisao se na moravsko - šlesko Šumarsko učilište u Aus-see-u. Nakon ukinuća tog učilišta prelazi u Eulenburg, gdje je završio šumarstvo.

Šumarskim taksatorom imenovan je l.X.1868. na vlastelinstvu Nadbiskupije zagrebačke. Pod vodstvom star i jeg b r a t a E d u a r d a , kome je kardinal J. Haulik prethodno povjerio upravu nadbiskupskih šuma, izradio je gospodars tvene osnove imanja Pokupsko i Prečec. Uz dopuštenje


210

kardinala Eduard Rossipal odrekao se 1869. službe u korist svojega brata Franje, koji preuzima samostalnu upravu svih šuma nadbiskupije.

G. 1871. imenovan je kardinal-sko - nadbiskupskim šumarnikom i u tom je svojstvu djelovao do svoje smrti. Za vrijeme službovanja proveo je segregaciju i komasaciju nadbiskupskih dobara. Bio je i šumarski vještak kod segregacija šuma obližnjih vlastelinstava.

Bio je pravi član od 1876. i dugogodišnji odbornik HSŠD, a 1884. godine upisan je za člana utemeljitelja.

LITERATURA Knjiga zapisnika o radu HSSD od 1876

1898., s. 170. Arhiva HŠD, Zagb. ***ŠL: 1880., s. 144; 1882., s. 221, 227,

238; 1890., s. 137, 371; 1897., s. 582; 1906, 103. *** Franjo Rossipal. Nekrolog. SL 1890.,

s. 90 91. *** Iskaz preminulih članova HSSD. SL

1901., s, 49. *** Iskaz elan. HSŠD. ŠL 1908., 1915. *** PŠH 1846 1976, s. 351, 355, 356. *** HŠD 1846 1996., s. 32, 42, 51, 55.

R" SSLER, Ervin, (Kyjov, Moravska, Češka, 20.VIII.1876. - Zagreb, 6.1. 1933.), dr. bioloških znanosti, sveuč. profesor.

Osnovnu školu završio je u Kvjovu, a gimnaziju u Osijeku. Prirod

ne znanosti (zoologija) studirao je na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1900. doktorirao.

Radio je u Zagrebu: kao srednjoškolski profesor od 1900. do 1908.; od škol.g. 1904.-1905. do 1928. kao privatni docent predavao je ornitolo-giju na Zoologijskom zavodu Mudro-slovnog fakulteta; na Veterinarskom fakultetu predavao je biologiju i patologiju riba; na Šum. akademiji ribogojstvo (1911.:1919.) i lovstvo (1918.-1919.); a na Šum. odjelu Gospodarsko - šum. fakulteta šumarsku i lovnu zoologiju (1920.-1930.), lovstvo (1921.-1930.) i ribogojstvo (1919.-1929.).

God. 1901. osnovao je i bio prvi upravitelj Hrv. ornitološke centrale, a bio je osnivač i dugogodišnji ravnatelj Zavoda za primijenjenu zoologiju u Zagrebu.

Osim nastavom bavio se pretežito ornitologijom, a kasnije i ihtio-logijom. Kao ornitologa posebno ga je zanimala fenologija, a istraživao je i faunu Sr i jema, Baran je , okolice Zagreba, Visa, Mljeta, Palagruže i Velebita. Njegove studije o pticama selicama i pothvat prstenovanja ptica prvijenci su u našoj literaturi.

Uz objavljivanje samostalnih stručnih radova, bio je suradnik “Glasnika Hrv. prirodoslovnog društva” i drugih domaćih i stranih časopisa. U većini radova prevladava znanstveni pristup, pa je na polju primijenjene zoologije poznat i u inozemstvu.

Bavio se i lovstvom i r ibarstvom. Svoja gledanja na lovačku praksu temeljio je na činjenici da priroda predstavlja jedinstvo i da još postoji vezani l anac vrsta u živoj prirodi, koji čovjek sve više narušava. Po svojim je radovima bio prvi propagator ekologije kao znanstvene discipline. Te svoje stavove zastupa kao urednik LRV i tajnik “Općeg hrv. društva za gojenje lova i ribarstva” u


211

Zagrebu (1910.-1928.). Kao suradnik LRV od 1902. do 1928. objavio je 73 stručna članka i prikaza iz raznih područja lovstva - od biologije i lovnoga gospodarenja do oružarstva i kinologije, a iz ribarstva u razdoblju od 1909. do 1925. godine 18 članaka.

Svojim je nastavnim, stručnim i l i terarnim radom prof. dr. Ervin Rossler utjecao na razvoj bioloških znanosti , a za hrvatsko šumarstvo posebno je znakovit njegov utjecaj na razvoj lovstva.

Bio je član i JSU.

RADOVI

Popis ptica hrvatske faune. Glas. Hrv. prirodosl. društva, Zagreb 1902.

0 selenju ptica. Ibid. 1903. Nove ptice hrvat. faune. Ibid., 1907. Selitba ptica u Hrvatskoj 1901 1905.

Ibid. 1907. Historijski podaci o selithi ptica u

Hrvatskoj i Slavoniji. Izd. HPD 1907. Hrvatska ornitološka centrala. Izd.

HPD, Zagreb 1907. Izvješće o radu Hrvatske ornitološke

centrale u god. 1911. GHPD 1911. Beitrage zur Ornithofauna Svrmiens.

Ornitol. Jahrbuch, Wien 1913. Fran Z. Kesterčanek i Opće hrv. društvo

za gajenje lova i ribarstva. Šum. list 1915. Ornitologisches aus dem Papuk Krndija

und Dilj Gebirge. GHPD 1917. Ross l e r Zor ič ić : Pitanje lovstva u

Hrvatskoj, (brošura). Zagreb 1919. Naše ribnjaćarstvo. Pola stoljeća šu

marstva, Zagreb 1926. Plitvićka jezera u ribarsko biološkom

pogledu. Vode i ribe Jugoslavije, Beograd 1932. Za lovstvo vid. Frković, A. Bibliografija

LRV 1892. 1991., Zagreb 1993.

LITERATURA *** Izvještaj JŠU 1927., (ŠL). Semper, A.: Prof. dr. Ervin Rossler. In

memoriam. LRV 1, 1933., s. 1 2. Kauders, A.: Šum. bibl. I, s. 78, 239.

*** Nacionalni park Plitvička jezera. Zagreb 1958., s. 275.

***ŠN, s. XII, 100, 119, 120, 206, 382, 384, 385, 498.

*** Spomenica PMF 1874 1974. Zagreb 1974., s. 140, 150, 155.

*** Sto godina šumar . Bilogorsko podrav. regije. Bjelovar 1974., s. 258.

*** Ervin Rossler. LV 12, 1977., s. 309 310.

Frković, A.: Bibliografija LRV 1892 1991., Zagreb 1993., s. 16, 21, 25, 40, 46, 126, 134a, 137, 142, 143, 146, 153, 155, 156, 163, 164, 180, 181, 191, 192, 199, 205, 221, 232, 239, 251, 253, 255, 271, 309, 355, 366, 367, 377, 382, 436, 454, 455, 460, 465, 470.

Getz, D.: Izumiru li trščaci Kopačkog rita. Časop. “Hrvatske šume” br. 18, 1998., s. 27, 29.

Getz., D.: Zaštita prirode Beljskog lovišta (parka prirode i posebnog zoološkog rezervata “Kopački rit”).ŠL 5 6, 1998., s. 245, 249, 250, 254, 260.

Frković, A.: Julije Bonel, šumarnik i lovac iz Lasca u Gor. kotaru. ŠL 11 12, 1998., s. 557 558.

*** SŠN sv. 2, ŠF Zagreb 1998., s. 64, 65, 134, 135, 422, 423.

ROSA, (ZORIĆ), Jadranka, (Konjic, BiH, 12.IX.1957.). mr. s e , područje biologija, dipl. ing. šumarstva.

Hrvatica, hrv. državljanstva, ri-mokatolikinja. Osnovnu je školu završila u Grudama (Hercegovina) 1972., a maturirala je na gimnaziji u Grudama 1976. godine.

Šumarstvo je studirala na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirala je na ŠG odjelu 1981. Na PMF-u u Zagrebu studirala je poslijediplomski studij na Biologiji, smjer ekologija. God. 1998. obranila je magistarski rad “Utjecaj fosfogipsa na hrast lužnjak”.

Od 1982. radila je u taksaciji pri ŠG Zagreb, zatim u UŠ Zagreb, u Odjelu za informatiku, a od 1995. u Službi za ekol. “Hrvatskih šuma” u Zagrebu u svojstvu struč. suradnika


212

za ekologiju i prostorno planiranje. Sudjelovala je u radu VI. kon

gresa biologa u Opatiji i na međunarodnim sastancima o praćenju stanja šuma u Europi.

Član je HŠD i Hrv. ekol. društva.

RADOVI

Utjecaj sunčeve aktivnosti na debljinski prirast drveća u sjev. Hrvatskoj. Kučerin zbornik, Zgb 1995.

Utjecaj fosfogipsa iz industrijskog odlagališta na hrast lužnjak. ŠL 11 12, 1998., s. 491 506.

LITERATURA ***ŠL 1 2, 1995. s. 64; 11 12, 1998., s.

491 506. *** SŠN 2, 1998., s. 696, (Zorie).

ROSKA, Viktor, iz Malog Lošinja, dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu, Šum. odsjek, škol.g. 1956.-57., a diplomirao 28.11.1959.

ROTAR, Radovan, (Požega, 18.11. 1967.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Nikole i Marije. Hrvatske narodnosti i državljanstva. Srednju Šumarsku školu završio je 1986. god.

Na Šum. fakultet u Zagrebu upisao se 1986. godine. Diplomirao je na Šum. ods jeku 18 .1 .1994 . iz područja šumske komunikacije. Napisao je i obranio diplomski rad pod naslovom “Određivanje najpovoljnije inačice otvaranja odjela izgradnjom traktorskih vlaka za GJ »Požeška Gora«“.

Zaposlio se kao pripravnik u Šumariji Pleternica, UŠ Požega. U redovima HV sudjelovao je u akciji “Oluja”, a po završetku nastavlja raditi kao revirnik u Šumariji Pleternica.

Odlikovan je Spomenicom Domovinskog rata.

ROTH, V a l e n t i n , (Pakrac , 8.II. 1953.) tmr. s e , dipl. ing. šumarstva.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu 2.XI.1981. godine.

Na istom fakultetu studirao je i poslijediplomski studij iz područja uzgajanje šuma. Obranio je magistarski rad 4.II.1999. naslova “Neke osobine sjemena i sadnica hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) iz različitih sjemenskih zona i rajona Hrvatske”.

Zaposlen je kao stručni suradnik u Šum. institutu Jastrebarsko, Odjel rasadničke proizvodnje, od l.II. 1983. god.

RADOVI

Rasadnička proizvodnja Šum. instituta Jastrebarsko, (s Orešković, Z.). Radovi SIJ 23 (75), s. 249 254.

Proizvodnja šumskog sadnog materijala u rasadniku Šum. instituta, (s Orešković Z.) Radovi ŠIJ 28 /1/2), s. 275 285.

Energetska kontrola automatskog trans portnog uređaja za doziranje na liniji Paper pot, (sa Sever, S., i dr.). Mehanizacija šum. 9 (11/12), Zagreb, s. 263 273.

LITERATURA ***ŠL 1 2, 1995., s. 56. ***ŠIM, s. 33, 119.


213

*** ŠIB, s. 45, 54, 69. Lovreković, M.: Organizacija i koriste

nje izvora šum. informacija. Zagreb 1997., s. 14. *** SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 697.

ROTKVIC, Borislav, iz Vukovara, dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1938.-39. na Šumarskom odjelu, a diplomirao 1.VIII.1944. god.

ROTTER, Ivan, iz Kladnja, BiH, rod. 24.VI.1892., dipl. ing. šumarstva, viši savjetnik.

Šumarstvo je započeo studirati na Šum. akademiji u Zagrebu, a apsolvirao je na novom Gospodarsko - šum. fakultetu u Zagrebu škol.g. 1920. - 21. Diplomirao je na Šum. odjelu 27.VIII. 1921. U vojnoj službi proveo je više od četiri godine.

Zaposlio se u s t ruci 20.XI . 1921. i 1923. položio državni ispit u Zagrebu. Prema nepotpunim podacima, od 1928. do 1933. službovao je kao šum. savje tnik u Novigradu Podrav. i Bjelovaru Direkcije šuma Đurđevačke imovne općine.

God. 1938. radio je kod Gospodarstvenog ureda u Vinkovcima, a 1939. odlikovan je Jugosl. krunom 4. reda kao viši savjetnik Ministarstva šuma i rudnika u Beogradu.

LITERATURA ***ŠL 1929., s. 192, 514; 1931., s. 147;

s. 140., s. 50. Borošić, J.: ŠIS, s. 5, 68, 91 , 149, (Roter). *** ŠN, s. 353; SŠN 2, 1998., s. 681. *** Zbornik Vinkovci 1974., s. 539.

ROŽAN, Josip, (Bjelovar, 17.VI. 1935. - Ogulin, 4.IX.1994.), dipl. ing., šum. savjetnik.

Sin Josipa, dipl. ing. građevinarstva i Vere r. Strunjak, domaćice.

Osnovnu školu završio je god. 1950. u Ogulinu kao i gimnaziju 1954. god. Studirao je na Poljoprivredno - šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na drvno - industrijskom smjeru Šumarskoga odjela škol.g. 1957.-58. Diplomirao je šumarstvo 6.VII.1960.

Cijeli radni vijek proveo je u ŠG Ogulin, odnosno Prim.-goran. ŠG Delnice u čijem je sastavu od 1985. radilo ogulinsko gospodarstvo. Prvo zaposlenje dobiva 25.VII.1960. Nakon kraćeg pripravničkog staža najprije radi kao referent za iskorišćivanje šuma pa kao šef Plansko - analit ičkog odjela i tehnički direktor. God. 1978. imenovan je zamjenikom direktora, a ubrzo i direktorom gospodarstva. God. 1985. postavljen je za direktora OOUR-a za uzgoj i zaštitu šuma Ogulin, a 1989., imenovan je savjetnikom, na kojoj dužnosti ostaje i nakon ustroja JP “Hrvatske šume”, UŠ Ogulin sve do umirovljenja l l .XII . 1992.

Umro je 4.IX.1994. nakon duge i teške bolesti u 59. god. života. Sahranjen je na gradskom groblju u Ogulinu.

Iako je diplomirao na drvno -industrijskom smjeru, dipl. ing. Josip Rožan najveći stručni doprinos dao je na uzgoju i zaštiti šuma, intenzivno pošumljavajući degradirane šumske


214

površine i bujadnice šireg ogulinskog kraja.

U slobodno vrijeme bavio se lovom i ribolovom. Bio je aktivan član DIT, odnosno HŠD.

LITERATURA ***ŠN, s. 371; SŠN, 3, s. 337. *** Glasilo “HŠ” br. 44, 1995., s. 10.

ROŽIĆ, Adolf, (Slunj, 26.VII.1911.-Bjelovar, 17.VIII.1973.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Adolfa i Stefe r. Bruneta. Potječe iz sudačke obitelji. Hrvatske narodnosti. Osnovnu školu završio je u Slunju i Otočcu, a Državnu realnu gimnaziju u Bjelovaru.

Studirao je na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1933.-34. na Šumarskom odjelu, diplomirao je 5.X. 1937., a poslijediplomsku specijalizaciju obavio je 1940. godine.

Bio je zaposlen u Sarajevu, Bjelovaru, Goli, Jablancu, Sv. Jurju, Gru-bišnom Polju, Đurđevcu i na kraju do svog posljednjeg dana ponovo u Bjelovaru, gdje je umro 17.VIII.1973.

(Podatke smo dobili zahvaljujući ljubaznosti supruge gospode Adele.)

LITERATURA Borošić, l: ŠIS, s. 8, (III. god.). ***ŠN, s. 358; SŠN 2, 1998., s. 684.

ROŽIC, Aleksander , (Ljubljana, 10. 11.1953.), dipl. ing. šumarstva, prof., savjetnik za šumarstvo i lovstvo.

Sin Dragutina i Silve r. Anzelc. Hrvat, rimokatolik, hrvatski državljanin. Osnovnu i srednju školu završio je u Zagrebu. Maturirao je na IX. gimnaziji 1972. godine.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na ŠG odjelu 1976.-77., a diplomirao 27. 11.1984.

Prvo zaposlenje, na određeno vrijeme, dobiva po završetku studija u ŠG Sisak, u Odjelu za uređivanje šuma. Nakon 3,5 mjeseca trajno se zapošljava u Šumarskoj školi Karlovac i kao predavač stručnih predmeta ostaje joj vjeran 11 godina. Predavao je organizaciju proizvodnje u šumarstvu, ekonomiku, anatomiju drva, iskorišćivanje šuma, botaniku i ekologiju. Radeći u školi, položio je ispit o stručnom pedagoškom usavršavanju i postigao zvanje profesora srednje škole. Kao sposoban stručnjak, 1996. dobiva mjesto savjetnika za šumarstvo i lovstvo u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske. Tu je bio zaposlen i 1998. God. 1997. upisao je poslijediplomski studij iz lovstva na Šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu.

ROŽIC, Zvonko, (Lekenik, Sisak, 8.VII.1953.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Zvonka i Katice r. Mankas. Otac mu je vozač, a majka domaćica. Hrvat, rimokatolik. Osnovnu školu završio je u Lekeniku 1968., a X. gimnaziju u Zagrebu 1972. god. Šumarstvo je diplomirao na Šumarskom fakultetu Sveuč. u Zagrebu 17. VII.1978. godine.

Nakon diplomiranja 1978. god. počinje raditi kao pripravnik u Šu-


215

mariji Lekenik, a od 1979. kao ing. pripreme rada iste šumarije.

Godine 1984., nakon podjele šumarstva po funcionalnoj osnovi, na Uzgoj i Iskorišćivanje, postaje upravitelj RJ Uzgoj šuma u Šumariji Le-kenik. Od 1991. godine upravitelj je Šumarije Lekenik, UŠ Sisak.

Član je i odbornik H Š D - a , DVD-a Lekenik i Vijeća općine Lekenik. Član je Ured. savjeta ŠL. HŠD dodijelilo mu je pismeno priznanje i Srebrnjak Kralja Tomislava (1997.).

LITERATURA ***ŠL 1 2, 1995., s. 65. *** Posl. izješće “HŠ” 1995., s. 62;

1996., s. 55. *** HŠD 1996., s. 371 375, 381, 383,

384, 386, 387, 428. *** "HŠ" br. 24, 1998., s. 12 15.

ROŽMAN, Damir, (Karlovac, 19.IX. 1961., dipl. ing. šumarstva,

Sin Ivana i Eve, r. Tromba. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je radnik, a majka medic. sestra. Osnovnu školu završio je u Karlovcu, a Grafički srednjoškol. centar u Zagrebu 1981.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na Šum. odjelu 13.1.1987. god. Obranio je dipl. rad iz ekologije šuma naslova “Re-tenciona sposobnost hrasta lužnjaka”.

Prvo zaposlenje dobio je odmah nakon diplomiranja u Šumariji Slunj, nastavivši rad, u Šumariji Cetingrad i Rakovica, na uzgoju i iskorišćivanju šuma. Završivši pripravnički staž, prelazi u RJ Mehanizacija u Šumariji Krašić, radeći kao inženjer u operativi. Istu dužnost obavlja i u Šumariji Duga Resa, sve do osnivanja JP “Hrvatske šume” 1991. jgod. kad je imenovan upraviteljem šumarije Krašić, UŠ Karlovac. God. 1996. upravitelj je RJ Mehanizacija UŠ Karlovac, a 1997. napust io je šumarstvo i prelazi u tvrtku “Zelenilo” d.o.o. Karlovac.

Sudionik je Domovinskog rata. Član HDZ-a i HŠD.

LITERATURA ***ŠL 1 2, 1995., s. 66. *** Posl. izvješće “HŠ” 1995., s. 63;

1996., s. 56. *** SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 698.

RUBIĆ, Graciano, (Nuštar, 19.111. 1939.), dipl. ing. šum., savjetnik.

Sin Bože - Ante i Milke r. Ke-kez. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz zemljoradničke obitelji. Osnovnu školu završio je u Nuštru 1949., a gimnaziju u Vinkovcima 1957.

Šumarstvo je diplomirao na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 26.IX.1962. godine.


http://26.IX.1962

216

Od 15.X.1962. radi kao pripravnik u SPIK “Spačva” Vinkovci na uređivanju šuma ; Dne 6.IV.1963. dobiva zaposlenje u Šumariji Strošinci, SPIK “Spačva”, kao rukovoditelj obračunske jedinice Iskoriščivanje šuma. Ubrzo, 24.VII.1963.g. prelazi u Šumariju Otok, istog ŠPIK-a, za rukovoditelja obračunske jedinice Uzgoj šuma. Od 1.VI.1966. upravitelj je Šumarije Spačva, koja je do 31.VlI.1969. godine bila u sastavu ŠPIK “Spačva" Vinkovci, a poslije u sastavu ROŠ “Slavonska šuma” ŠG “Hrast” Vinkovci. Od 1.VII.1973. rukovoditelj je Organizacijsko - plansko - analitičkog sektora ŠG “Hrast” Vinkovci. Od 5. V.1987. god. stručni je suradnik za uzgoj u Tehničkom odjelu Uprave šuma Vinkovci. Od 1.X.1998. savjetnik je u uredu upravitelja, Uprave šuma Vinkovci.

Član je HŠD-a.

RADOVI

Utvrđivanje strukture aortimenata. Inf. bilten Šumsko privr. pod. “Slavonska šuma” broj 28 od 24.111.1972.

Obnova aaatojina žirom lužnjaka na području Uprave Suma Vinkovci. Šum. list 9 10, 1997., s. 507 514.

RUBIL, Željko, (Slavonski Brod, 29. V.1962.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Marka i Marije r. Jakušić. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je zidar, a majka krojačica. Osnovnu i srednju školu završio je u Slavonskom Brodu. Maturirao je u SŠC “Zlatko Šnajder” 1981., zanimanje knjižničar - doku-mentarist.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu 22.IV.1988. iz znanstvenoga područja zaštita prirode. Napisao je i obranio diplomski rad pod naslovom “Stari park Klasje u Sla

vonskom Brodu - rekonstrukcija i njegova izgradnja”. Na Pravnom fakultetu u Osijeku završio je poslijediplomski studij iz radnog i socijalnog prava 1998. godine.

Prvo zapos lenje dobio je u Srednjoj školi u Slav. Brodu 1989. kao nastavnik stručnih predmeta iz drvno-preradivačke struke. God. 1991. prelazi u UŠ Vinkovce, u Šumariju Slavonski Brod. Nakon jednogodišnjeg pripravničkog staža u istoj šumariji, od 1992. zasniva stalni radni odnos na poslovima revirnika šuma, gdje se nalazio i početkom 1999. godine.

LITERATURA ***ŠL 1 2, 1995., s. 58. *** SŠN, sv. 2. Zagreb 1998., s. 698.

RUBBIA, Konrad, (Villach, /Beljak/, Austrija, 3.V.1858. - Gorizia, Italija, 1927.)j šum. savjetnik i nadzornik.

Šumarstvo je završio 1880. na Visokoj školi za kulturu tla u Beču.

Do sloma Austro - Ugarske službovao je u šumarskoj upravnoj i nadzornoj službi u slovenskim i hrvatskim krajevima sjevernoga primorja i u Ljubljani. Jedan je od šumarskih stručnjaka toga doba (Ressel, J., Sal-zer, I., Rossipal, A., Pucich, J. i dr.), koji su radili u Istri na sprečavanju prekomjernih sječa, na pošumljava-


http://31.VlI.1969

217

nju goleti i degradiranih pašnjaka te uređivanju bujica.

Prigodom izleta učesnika skupštine HSSD 1907. u Kranjsku i austrijsko primorje šum. savjetnik i zemaljski šum. nadzornik za Kranjsku Konrad Rubbia bio je stručni voditelj pri upoznavanju načinom pošumljavanja i uzgojem na krasu te gospodarenjem u kraškim šumama (Kranjska, Gorica, Trnovski gozd, Trst).

Nakon 1918., do umirovljenja, (1924.) radio je u Južnom Tirolu. Bio je aktivan član Komisije za pošumljavanje krša i istaknuti stručni pisac o tome. Objavljivao je koncem XIX. i početkom XX. st. u Beču, Laibachu i Ljubljani stručne radove na njemačkom jeziku preteži to iz područja uzgajanja šuma i pošumljavanja krša. Jedan njegov rad na slovenski je preveo šum. inspektor A. Sivic pod naslovom “25 let pogozdovanja krasa na Kranjskem”, (Ljubljana, 1912.). Bio je član Kranjsko - primorskoga šum. društva.

LITERATURA Borovalski: Poučni izlet šum. društva

1907. u Kranjsku i austrijsko primorje. SL 1907., s. 308, 367, 373, 377.

Kauders, A.: Šumarska bibliografija I, s. 58, 67, 78, 213.

Šivic, A.: Konrad Rubbia. GodV 1962. *** ŠE sv. 2, 1983., s. 86, 320; sv. 3,

1987., s. 161. *** HŠD 1846 1996., s. 124, (Josip!).

RUBIN, Andrija, (Zastražišće, Jelsa, Hvar, 26.XI.1945.), dipl. ing. šumarstva.

Sin otočkih poljodjelaca, oca Jakova i majke Marije r. Fistonić. Hrvat, rimokatolik. Osnovnu školu završio je u Jelsi 1960., a srednju Šumarsku školu za krš u Splitu 1964. god.

Šumarske znanosti studirao je na Šum. fakultetu u Sarajevu. Diplo

mirao je na Šumsko - biološkom odsjeku 1969.

Nakon diplomiranja i odsluže-noga vojnog roka prvo zaposlenje dobiva u kolovozu 1970. u poduzeću “Saponija” Osijek, OOUR “Dalma-cija-bilje”, radeći na otkupu ljekovitoga bilja. Od 1974. do 1978. samostalni je referent za eterična ulja u istom poduzeću. Proširujući krug dobavljača sirovina često boravi u Crnoj Gori, Makedoniji i na Kosovu.

Godine 1978. napušta “Sapo-niju” i prelazi na rad u Zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode u Dubrovnik, na mjesto voditelja Odjela za zaštitu prirode. Tu ostaje do srpnja 1981. kad je imenovan upraviteljem Šumari je Dubrovnik , kasni je ŠG Dubrovnik. Ustrojem JP “Hrvatske šume”, UŠ Split, ostaje do bilježenja ovih poda taka (1999.) na mjestu upravitelja Šumarije Du-brovnik.

God. 1998. položio je ispit za ocjenjivača lovačkih trofeja.

Kao provjereni aktivist na zaštiti prirode i domoljub, 1994. prima e-kološku nagradu Gospodarske komore Grada Dubrovnika. U slobodno vrijeme bavi se maslinarstvom. U rodnom Zastražišću na Hvaru ima mali pogon za proizvodnju ulja.

Član je i dopredsjednik HŠD, ogranak Split. Živi u Dubrovniku.

LITERATURA ***ŠL 1 2, 1995., s. 69. *** Posl. izvješće “HŠ" 1995., s. 66;

1996., s. 59. *** HŠD 1846 1996., s. 404.

RUDEŽ, Jasna , (Sisak, 1.II.1965.), dipl. ing. šumarstva.

Studirala je na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirala je na Šumarskom odjelu 15.IX.1989. god.


http://26.XI.1945

218

RUDEŽ, Dragan, iz Dvora na Muri, dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1958.-59., a diplomirao 17.IX.1960. na ŠG odsjeku.

RUDIĆ, Rados lav , (Pakrac, 10.V. 1955.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu 2.VII.1984. godine.

Prema nepotpunim podacima o kretanju u službi, 1994. bio je zaposlen kao revirnik u Šumariji Sirač, Uprave šuma Bjelovar.

RUFF, Stevan, iz Bezdana, Vojvodina, dipl. ing. šumarstva.

Studirao je šumarstvo na Poljoprivredno - šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1934.-35., a diplomirao 22.VI.1936.

U vrijeme bilježenja ovih podataka (1999.) živio je kao umirovljenik u Budimpešti pod imenom Istvan Abonvi.

Za potrebe HBL Istvan Abonvi dostavio je dipl . ing. 0 . Piškori-ću poda tke za Adolfa Diva lda , šu-marnika grofa Elza u Vukovaru, a 1997. u mađarskom časopisu Erde-szeti Lapok objavio je kraći prikaz proslave 150-godišnjice HŠD, održane 1996. u Zagrebu. 0. Piškorić (1997.) napominje da I. Abonvi “unazad dvadeset godina intenzivno surađuje s hrvatskim šumarima”. Dr. se. Viče Ivančević je u traženju dokumentacije za disertaciju surađivao i s I. Abonyi-jem, koji mu je gradu Mađarskoga državnog arhiva pretežito o šumarstvu na kršu Civilne Hrvatske (Provincijala) prevodio i dostavljao. Zamisao I. Abonyi-ja o proširivanju suradnje hrvatskih i mađarskih šumara u zajedničkom istraživanju

povijesti šumarstva nije uspjela, tako da je prekinuo svaku suradnju, pa nije dostavio podatke za ovaj HŠŽ Leksikon.

LITERATURA ***ŠN, s. 359; SŠN 2, 1998., 684. Piškorić, 0.: Stanje šumarstva u Hr

vatskoj i Slavoniji prema Dival Elzu. SL 1991., s. 76.

Ivančević, V.; Sume i šumarstvo dijela hrv. primor. krša tijekom XIX i XX vijeka, (disertacija). Zagreb 1995.

Piškorić, 0.: 0 proslavi HŠD u časopisu Erdeszeti Lapok. ŠL 1997., s. 553 554.

RUGOLE, Josip, rod. 14.111.1895. u Bolfanu, Ludbreg, šum. inženjer, savjetnik.

Šumarstvo je studirao na četiri-godišnjoj Šum. akademiji u Zagrebu. Apsolvirao je 1919. godine. U struci se zaposlio 2.VIII.1919., a 1921. , odradivši pripravnički staž, položio je u Zagrebu državni stručni ispit. Prema nepotpunim podacima, od 1926. do 1934. radio je u Valjevu (Srbija), zatim kao okružni šumar u Prištini i šum. savjetnik u Direkcij i šuma Skopje. God. 1935. premješten je Direkciji šuma na Sušaku.

Bio je suradnik Šumarskog lista u kojem je objavio nekoliko stručnih radova o problematici makedonskih šuma (Južna Srbija!).

Umro je, kao član JŠU, u društvenoj godini 1937.-38. u Beogradu.

RADOVI

Opšte prilike šumarstva Južne Srbije sa osobitim obzirom na iskorišćavanje suvata. Šum. list 1930., s. 580 593.

Iskorišćavanje državnih suvata u Južnoj Srbiji. Ibid., 1934., s. 301 309.

Iskorišćavanje državnih šuma Južne Srbije u vlastitoj režiji 1913 1933. Ibid., 1934., s. 275 284.


219

LITERATURA ***ŠL 1929., s. 192; 1931., s. 148, 509;

1935., s. 480. *** Izvještaj JŠU 1927., 1938. Borošić, l: ŠIS, s. 5, 34, 89, 149. Kauders, A.: Šum. bibliografija I, s. 92, 146. *** PŠH 1846 1976., s. 413 ***ŠN, s. 104; SŠN 2, 1998., s. 125.

RUKAVINA, Branko, iz Pakraca, ovlašteni šum. inženjer.

Šumarstvo je studirao na Šum. akademiji u Zagrebu. Apsolvirao je 1918. godine.

Prema nepotpunim podacima, 1922.-1923. radio je u Vinkovcima, a od 1939. bio je ovlašteni šum. inženjer sa sjedištem u Pakracu.

Bio je član JŠU, HŠD i 1946. godine DIT-a NRH.

LITERATURA Borošić, l: ŠIS, s. 4, 149. ***ŠL 1940., s. 270, 607; 1943., s. 24 *** Zbornik Vinkovci, 1974., s. 548.

RUKAVINA, Dinka, vid. MATOŠE-VIĆ, 3. knj. s. 152-153.

RUKAVINA pl. Đuro, (Juraj), (Pe-rušić, Lika, 1866. - Perušić, 12.VI. 1911.), kotarski šumar.

Šumarstvo je apsolvirao 1890. na GŠU u Križevcima. U službu je stupio 1891. kao šum. vježbenik kod Otočke imovne općine. Nakon višegodišnje službe kod Gospodarstvenog ureda i šumarija, postavljen je za u-pravitelja Šumarije Perušić (1908.) i unaprijeđen za kotarskoga šumara.

Bio je strastven lovac. Poduzimao je lov na medvjede i divokoze po Velebitu pod vrlo teškim uvjetima. Posjedovao je zbirku lovačkih trofeja. Obnašajući napornu službu obolio je i umro 1911. Sahranjen je u rodnom Perušiću uz prisustvo mnoštvo žitelja

Perušića i okolnih mjesta. Bio je član HSSD od 1893. god.

LITERATURA *** Iskaz elan. HSŠD. ŠL 1897., 1908. F.A.: Umro Jurica pl. Rukavina. ŠL

1911., s. 295. Borošić, l: ŠIS, s. 18, 149. ***ŠN, s. 51; SŠN, 1, 1998., s. 144.

RUKAVINA, Ivan, st. iz Perušića, Lika, dipl. ing. šum., šum. savjetnik.

Studirao je na Gospodarsko-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu 1922.-23.g . , a diplomirao 14.XII.1923.

Prema nepotpunim podacima 1927. radio je pri Kotaru Čazma, 1939. kao šum. savjetnik u Šumariji Novi Vinodolski i na Sušaku, 1941. premješten je u Mostar, a zatim za šum. ravnatelja Ravnateljstva šuma u Zagrebu. God. 1944., kao šum. savjetnik, imenovan je pročelnikom Gospodarskog odjela Glavnog ravnateljstva za šumarstvo u Zagrebu.

Bio je član JŠU i HŠD.

LITERATURA ***ŠL: 1927., s. 432; 1939., s. 53, 714;

1940., s. 464; 1941., s. 113, 325; 1942., s. 220; 1943., s. 24; 1944., s. 66, 76.

Borošić, /.: ŠIS, s. 6, 149. ***ŠN, s. 354; SŠN 2, 1998., s. 681.

RUKAVINA, Ivan, ml. iz Perušića, Lika, dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol.g. 1947.-48., a diplomirao 11.X.1949.

RUKAVINA, pl. Jerko, (Jeronim), (Trnovac, Lika, 1873. - Trnovac 1901.)t šumarski pristav.

Šumarstvo je apsolvirao 1896. na GŠU u Križevcima. Službovao je na


http://14.XII.1923

220

području Otočke imovne općine kao šum. vježbenik, zatim kao šum. pristav i upravitel j šumarske ispostave imovne općine u Babin - Potoku.

Bavio se i lovom. Odstrijelio je više uzornih primjeraka razne divljači. Nekoliko lovačkih trofeja darovao je zbirci za lovstvo križevačkog učilišta i Šum. muzeju u Zagrebu. Lovove je opisao u Šum. listu (1899.).

Umro je vrlo mlad u rodnom Trnovcu, u dobi od 28. godina.

Bio je član HSŠD.

RADOVI

Rukavina Vidovgradski, J.: Lovska crtica iz Krasna. ŠL 1899., s. 264 267.

Rukavina Vidovgradski, J.: Crtica iz lova na divokoze. Ibid., s. 361 365.

LITERATURA *** Umro Jeronim pl. Rukavina. ŠL

1901., s 158. Borošić, l: ŠIS, s. 20, 149. Kauders, A.: Šum. bibliogr. I, s. 239. *** Povijest šum. 1846 1976., s. 409. *** SŠN, sv. 1, Zagreb 1998., s. 144.

RUKAVINA, Josip, iz Gospića, šum. stručnjak.

Šumarstvo je učio na Gospodarsko - šum. učilištu u Križevcima. Apsolvirao je 1892. godine.

Prema nepotpunim podacima, bio je zaposlen u Otočkoj imovnoj općini (1897.).

LITERATURA *** Izvješ. GŠU Križevci, 1897., s. 79. Borošić, l: ŠIS, s. 19, 149. ***ŠN, s. 52; SŠN 1, 1998., s. 144.

RUKAVINA, Marko, (Podastrana, Gospić, Lika 1.IX.1957.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Nikole i Marije r. Levar. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz radnič

ke obitelji. Osnovnu školu završio je u Donjem Pazarištu 1972., a opću gimnaziju u Gospiću, maturiravši 1976.g.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Apsolvirao je na ŠG odjelu, škol.g. 1979.-80., a diplomirao 1981.

Prvo zaposlenje dobiva 28.VII. 1981. u ŠG “Lika” Gospić na poslovima uređivanja šuma. Nakon nešto skraćenog pripravničkog staža, imenovan je uredivačem, pa samostalnim uredivačem, da bi ustrojem “Hrvatskih šuma” bio postavljen za šefa Odjela za uređivanje šuma UŠ Gospić. Na toj dužnosti ostaje do 21.VII.1993. kad prelazi u Ured za gospodarstvo Županije ličko-senjske na radno mjesto šumarskog i lovnog inspektora.

Godine 1998., rješenjem Upravnog odbora “Hrvatskih šuma” imenovan je upraviteljem UŠ Gospić.

Član je HŠD. Živi u Gospiću.

LITERATURA ***ŠL 1 2, 1995., s. 68. *** SŠN sv. 2, Zagreb 1998., s. 696.

RUKAVINA, Miroslav, (Beška, Vojvodina, 9.III.1942.), dipl. ing. šumarstva, viši savjetnik.

Sin Ivana i Stanke r. Mrkalj. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio šef željezničke stanice (viši saobraćajni


221

tehn iča r , u prvoj generaci j i školovanih željezničara zaposlenih još u Austro - Ugarskoj), a majka službenica. I osnovnu i srednju školu završio je u Zagrebu. Maturirao je na I I I . mješovitoj gimnaziji 1961. te upisuje studij šumarstva na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao 13. VII.1968. god.

Prvo zaposlenje dobiva 1968. u Šumarskom institutu Zagreb: najprije radi u Odjelu za tipologiju šuma na fitocenološkim istraživanjima šuma, a kasnije, u zvanju asistenta, na području šumskih tala. Godine 1974. napušta Institut i trajno se zapošljava u tadašnjem Republičkom zavodu za zaštitu prirode, danas Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša, gdje već četvrt stoljeća radi kao stručni referent, odnosno sada viši savjetnik za ekološko vrednovanje vegetacije.

Radeći na dosljednoj provedbi zaštite naših nacionalnih parkova, rezervata šumske vegetacije, parkova prirode i pa rk-šuma gotovo da ne postoji djelić “lijepe naše” na koji nije zakoračila noga dipl. ing. Miroslava Rukavine kao šumara, fitocenologa, pedologa i/ili zaštitara prirode. Bio je član radne grupe utemeljitelja Savjeta za daljinska istraživanja i foto-interpretaciju JAZU i njegov tajnik (1985. - 1986.) za mandata predsjednika akademika D. Klepca i A. Polšaka. Predsjednik je Savjeta NP Paklenica, član HED-a i dr. U HŠD-u, HED-u i na raznim tribinama održao je mnogobrojna predavanja iz domena zaš t i t e pr i rode te vodio ekskurzije domaćih i stranih stručnjaka. Revnosni je suradnik časopisa “Priroda” i drugih publikacija. Sudjelovao je na mnogim savjetovanjima i studijskim putovanjima u zemlji i inozemstvu. Primio je više značajnih priznanja i nagrada.

RADOVI

Prirodne značajke NP Paklenica. II . kongres ekologa Jugosl., Zadar 1979.

Park prirode Medvednica, (studija za štite prirode). Republ. zavod za zaštitu prirode, Zagreb 1979.

Park prirode Biokovo, (prostorni plan). Zagreb 1981.

Park prirode Biokovo i njegova vrijed nost. Acta Biologica Vol. II, Makarska 1983.

Climatic Change and the Mediterraneau. UNEP Vol. 2, London 1992.

Šumske zajednice i tipovi tala u Park Sumi TrakoSčan, (s Vukelić, J. i Vrbek, B.). Radovi 26, ŠIJ, Zagreb 1991.

LITERATURA *** Tla sekcije Sušak 2. Osnovna pe

dološka karta Hrvatske, 1973. *** Ekološko gospodarski tipovi šuma

na području NP Plitvička jezera. Radovi 28, ŠIJ, Zagreb 1976.

*** Tipološke značajke šuma slavonsko ga gorja. Radovi 39, ŠIJ, Zagreb 1979.

***ŠIM, s. 55, 119; ŠIB, s. 59, 69. *** Prostorni p lan Zajednice općina

Rijeka 2000, Rijeka 1983. *** Vegetacijska karta NP Paklenica,

Starigrad Paklenica 1994. *** Vodič NP Paklenica, 1994. *** SŠN 2, 1998., s. 692.

RUKAVINA pl. Rude, (Rudolf), Tr-novac, Gospić, 1863. - Nova Gradiška, 8.1.1937.), šumarski nadsavjetnik.

Šumarstvo je završio na Visokoj školi za kulturu tla u Beču.

Od 1887. do 1889. bio je u službi kod vlastelinstva Daruvar - Sirač-Uljanik. Nakon toga služio je kod Đurđevačke imovne općine, napredujući do nadšumara. God. 1908., kao šu-marnik, imenovan je upraviteljem Gospodarstvenog u reda Gradiške imovne općine u Novoj Gradiški, gdje je napredovao do šumarskog nad-savjetnika. Umirovljen je 28.11.1923. godine.


222

Radio je na očuvanju imovnih općina. Pravodobno je uočio opasnost koja prijeti hrastovim šumama od pe-pelnice. Bavio se i lovom. Bio je dugogodišnji predsjednik novogradiško-ga lovačkoga društva.

Kao suradnik javlja se 1902. u Šum. listu, gdje polemizira o uzrocima propadanja hrastovih šuma, i u LRV (1910., 1914.).

Bio je član HSŠD od 1894., a kao umirovljenik i JSU. Kao dobar Ličanin u poznim je godinama obnašao čast prvog predsjednika Društva Ličana u Novoj Gradiški.

RADOVI

Nekoliko riječi kao osvrt na članak “Ka ko postaju naši suharevi”. SL 1902., s. 202 213.

Rijetka lovačka dogodovština. LRV 1910., XIX, 2, s. 15 16.

Abnormalno rogovlje jelena. LRV 1914., XXIII, 4, s. 41 43.

LITERATURA *** Iskaz članova HSŠD. ŠL 1897.,

1908., 1915. *** Izvještaj JŠU 1927, 1937. Petračić, A.: Rude pl. Rukavina. In me

moriam. SL 1937., s. 155 156. Kauders, A.: Šum. bibliogr. I, s. 83. *** PŠH 1846 1976., s. 82, 105, 409. Frkovič, A.: Bibliografija LRV 1892

1991., Zagreb 1993., s. 264, 340, 436.

RUKAVINA, Tomislav, (Gospić, 6. VI.1936.), dipl. ing. šumarstva, šum. savjetnik.

Sin Nikole i Antonije r. Alić. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz službeničke obitelji. I osnovnu i srednju školu završio je u Gospiću. Maturirao je na realnoj gimnaziji 1956. godine.

Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno - šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1959.-60., a diplomirao na osamostaljenom Šum. fakultetu, na ŠG odjelu, 19.111.1962.

Prvo zaposlenje dobiva nakon odsluženoga vojnog roka 15.V.1963. u ŠG Gosp ić . P r i p r a v n i č k i s taž odradio je u Odjelu za uređivanje šuma, nakon čega 1.III.1965. preuzima r a s a d n i č k u proizvodnju u Pogonu za plantažiranje, postavši njegovim prvim upraviteljem. Kad je 1.IV.1970. pogon spojen sa Šumarijom Gospić, a kasnije u Šumarstvo na kršu, nastavlja s radom na proizvodnji sadnog materijala i opsežnim pošumljavanjima ličkih vrišt ina i bujadnica, na kojim radovima postiže zapažene rezultate.

I pored svih tih uspjeha, tretiran kao hrvatski nacionalist, l .VI. 1989. biva nasilno premješten na izmišljeno radno mjesto “pripreme rada” u Šumariju Perušić. Ustrojem JP “Hrvatske šume”, prelazi u UŠ Gospić, najprije na radno mjesto stručnog suradnika za uzgoj i zaštitu te lovstvo, a zatim stručnog suradnika za zaštitu šuma. Od 1V.1996. imenovan je upraviteljem UŠ Gospić. Od sredine 1998. na radnom je mjestu šumar. savjetnika.

Druželjubiv i sklon da svoje bogato iskustvo prenosi na mlade kolege, dipl. ing. Tomislav Rukavina zadužio je i Uredništvo HŠŽ leksikona, pruživši mu vrijedne podatke o ličkim šumarima.

Član je HŠD. Živi u Gospiću.


223

LITERATURA ***ŠN, s. 373.; SŠN, 2, 1998., s. 691. *** Glasilo “HŠ" 64, 1996., s. 8 9. *** Časopis “HŠ" 12, 1997., s. 5 6.

RUKAVINA, Vesna , (Trnovac, Gospić, 17.1.1965.), dipl. ing. šumarstva.

Kći Nikole i Anke r. Milinković, Hrvatica, katolkinja. Otac joj je bio čuvar šume, a majka domaćica. Osnovnu školu završila je u Trnovcu 1979., a srednju COUO “N. Tesla” - ekonomsko usmjerenje u Gospiću 1983.^od.

Šumarstvo je studirala na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirala je na Šumarskom odjelu 24.III.1989.g.

Cijeli dosadašnji radni vijek provela je u ŠG Karlovac, odnosno UŠ Karlovac. Pripravnički staž odradila je u Šumari j i Gvozd OOUR-a za iskorišćivanje šuma (1989.-1990.), a zatim je u Šumariji J a s t r eba r sko OOUR-a za uzgoj i zaštitu šuma radila kao referent za zaštitu šuma (1990.-1991.). Ustrojem JP “Hrvatske šume” p.o. Zagreb, od LI.1991. radi u Stručnim službama UŠ Karlovac kao stručni suradnik za zaštitu šuma, kojim se poslovima bavila i u vrijeme prikupljanja ovih podataka (početkom 1999).

Član je HŠD. Živi u Karlovcu.


RUNDEK, Stanislav, (Zagreb, 17.IX. 1932. - Zagreb, 28.XII.1996.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Valenta i Ruže r. Kranjec. Otac mu je bio željezničar, a majka domaćica. U Zagrebu je osnovnu školu završio 1942., a III. realnu gimnaziju 1951. godine.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu, SG odsjeku škol.g. 1954.-55., a diplomirao 15.XII.1956.

Najprije je radio u ŠG “Zavido-vići”, Tvornici celuloze i papira Prijedor i Šum. inspekciji u Banja Luci (BiH). Zatim prelazi u Tvornicu pokućstva “Šavrić”, Zagreb, gdje radi do umirovljenja 1994. godine.

Sudjelovao je u istraživanjima o uspijevanju četinjača koje je provodio Institut za četinjače u Jastre-barskom.

LITERATURA ***ŠN, s. 369; SŠN 2, 1998., s. 689. *** ŠIM, s. 88.

RUPČIĆ, Nikola, (Nova Gradiška, 6.XII.1911. - Karlobag, 1944.), dipl. ing. šumarstva.

Gimnaziju je završio u Zagrebu. Šumarstvo je apsolvirao škol.g. 1932.-33., a diplomirao 10.X.1938. na Poljoprivredno - šum. fakultetu u Zagrebu.


http://28.XII.1996

http://15.XII.1956

224

God. 1940. postavljen je za šum. v ježben ika kod R a v n a t e l j s t v a banovinskih šuma u Zagrebu. Nakon završenog pripravničkog staža premješten je za upravitelja Šumarije u Križu (tada Vojni Križ) kod Ivanić - grada. Zatim je nas tupio vojnu službu i postigao čast ustaškog satnika na dužnosti zapovjednika bojne. Poginuo je u borbama u okolici Karlobaga 1944. godine.

Još kao student bavio se lovom i bio vrstan lovac.

Bio je član HŠD.

LITERATURA Borošić, l: ŠIS, s. 9, (II. god.). ***ŠL 1940., s. 185, 270; 1943., s. 24, 266. HŠD. Ing. Nikola Rubčić. In memoriam.

ŠL 1 2, 1944., s. 39. ***ŠN, s. 359.

RUPERT, Pavao, dipl. ing. šumarstva.

Prema nepotpunim podacima, nije diplomirao u Zagrebu. Bio je zaposlen u Šum. institutu Jastrebarsko od 15X1954. do 15.XI.1967.g., a prije toga (1952.) nalazio se u ŠG Rijeka.

Kao istraživač, radio je na ve-getacijskim istraživanjima i kartira-nju šumske vegetacije te na problematici šumskog sjemenarstva i uzgoja šuma, pa je o rezultatima svoga rada objavio desetak č lanaka u Obavijestima Šumarskog instituta te izdanjima Posl. udruženja šumsko-privrednih organizacija Hrvatske.

God. 1968. dobio je prvomajsku nagradu Grada Rijeke.

RADOVI

Jedna racionalna metoda pošumlja vanja lakih tala. ŠL 1952., s. 451 458.

Primjena sjetvenog okvira kod pošum ljavanja sjetvom sitnog sjemena. Obavijesti 7, Zagreb 1959., s. 24 29.

Libocedar ili tamjancedar (Hevderia

decurens Korch., Libocedrus decurens Endl.). Ibid. 8, 1959., s. 29 40.

Razdioba teritorija Hrvatskog primorja, Istre i kvarnerskih otoka na sjemenarske cjeline. Ibid. 2, 1961., s. 1 56.

Uređivanje jednodobnih sastojina šum skih sjemenskih baza crnog, običnog, bru cijskog, alepskog bora i američkog borovca primjenom neposredne i posredne selekcije i meliorativno sanitarnih mjera. Izd. Poslov. udruž. šumsko privr. organizacija, Zagreb 1966., s. 1 83.

Uređivanje raznodobnih sastojina šum skih sjemenskih baza obične jele primjenom neposredne i posredne selekcije i meliorativno sanitarnih mjera. Ibid., Zagreb 1966.

Uređivanje raznodobnih sastojina šum. sjemenskih baza obične smrče (Picea Abies h.) i jednodobnih sastojina zelene duglazije (Pseudotsuga meziessi Franc.J primjenom neposredne i posredne selekcije i melior. sanitarnih mjera. Ibid., Zagreb 1967., s. 1 56.

Uređivanje jednodobnih sastojina šum. sjemenskih baza hrasta lužnjaka primjenom neposredne i posredne selekcije i meliorativno sanitarnih mjera. Zagreb 1967., s. 1 47.

Genetska melioracija šumskih sjemen skih baza. Bilten 8 9, Zagreb 1967.

LITERATURA ***ŠL 1941., s. 45; 1952., s. 74; 1990.

s. 306. *** PŠH 1846 1976., s. 76, 419. ***ŠIM, s. 55, 65, 83 , 119, 162, 178.

RUS, Jožef, (Loški Potok, Kočevje, Slovenija, 20.111.1912. - 21.VIII . 1995.), dipl. ing. šumarstva, šum. inspektor.

Sin Ivana i Antonije r. Austelj. Slovenske narodnosti, rimokatolik. Otac mu je bio trgovac drvom i industrijalac, a majka domaćica.

Osnovnu školu završio je u Lo-škom Potoku 1924., a Državnu I. re-alku polazio je u Ljubljani od 1924. do 1932. godine.


225

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šumarskom odjelu škol.g. 1935.-36., a diplomirao 6.II.1939. godine.

Nakon diplomiranja radio je u Štabu za utvrđivanje delegata pri pilani ROG (1.V.1940. - 8.IV.194L). Zbog rata, tek od 6.XII.1944. zaposlio se u Pokrajinskoj upravi Ljubljana, Odjel za šumarstvo i sudjelovao u opskrbi žitelja Ljubljane ogrjevnim drvom. Na tom je poslu ostao do 23.V. 1945.g. kada dobiva mjesto u Ministarstvu za šumsku i drvnu industriju LRS, Uprava šumskih gospodarstava. Tu je ostao do 30.IV.1952. i sudjelovao pri planiranju i izvozu šumskih sortimenata i proizvodnji piljenoga drva. Naredne dvije godine (1.V.1952. - 15.1.1954.) sudjelovao je pri uređivanju šuma i radio je u Šumskoj upravi Bistra kao v.d. upravitelj . Više od deset godina radio je kao referent u šumarstvu Pokrajinskog NO Ljubljana. Od 16.1.1954. surađivao je na izradi planova. Od 1.IX.1955. do 30.IV. 1964. radio je na OLO Ljubljana - posljednje dvije godine bio je šum. inspektor. Na kraju radio je u GG Ljubljana kao voditelj Autoparka i mehaničke radionice od 1.V.1964. do umirovljenja 30.VI.1975. Kao umirovljenik živio je u Ljubljani.

Bio je predsjednik komisije za kvalificirane radnike za šumski rad na području OLO Ljubljana (1954-1964.). Sudjelovao je pri uređenju trase “Ob Žici okupiranje Ljubljane” i za taj rad dobio brončanu plaketu.

LITERATURA Borošić, J.: ŠIS, s. 9, (I. god.). ***ŠN, s. 359; SŠN 2, 1998., s. 684.

RUSAN, Marija, dr. s e , vid. HA-LAMBEK, 2. knjiga, s. 94-98 .

RUSTIA, Josip, (Škrilje, Ajdovščina, Slovenija, 25.11.1861. - Ljubljana 26.XI.1948.), dvorski savjetnik.

Diplomirao je 1883. na Visokoj školi za kulturu tla u Beču.

Službovao je u Direkciji državnih šuma u Gorici, Šumskoj upravi Kostanjevica (na Krki, Slovenija), Innsbrucku (Tirol), na Mljetu, Pre-dazzu (Tirol), Motovunu i ponovno u Direkciji državnih šuma Gorica, gdje dobiva čin dvorskog savjetnika.

Nakon sloma Austro - Ugarske rukovoditelj je Šumarskog odjeljenja Narodne vlade Slovenije u Ljubljani, gdje organizira upravu državnih i vjerskozakladnih šuma, koje su do tada bile u nadležnosti Direkcije šuma u Gorici. U vrijeme reorganizacije uprave 1924.g. imenovan je direktorom Direkcije državnih i vjerskozakladnih šuma u Ljubljani i obnaša tu dužnost do umirovljenja.

Prigodom poučnog izleta članova HSŠD 1907. u Kranjsku i austrijsko primorje, dočekao je izletnike u Gorici u ime Šumarskog ravnateljstva.

Uspješno sudjeluje u organizaciji šumsko - lovačke izložbe u Ljubljani 1930., kao i na izložbi 1936. god.

Objavio je više rasprava u reviji Življenje in svet, Šum. listu, Gozd. vestniku i u brošuri Za naš les. 0 svom životu i radu na Mljetu objavio je uspomene u reviji Življenje in svet. Više godina bio je predsjednik podružnice JŠU u Ljubljani i član Nadzornog odbora JŠU, a 1931. izabran je za počasnog člana.

RADOVI

Sedamdesetletnica Josipa Lenarčića. Šum. list 1926., s. 196 197.

Šumsko lovačka izložba u Ljubljani 1930.g. ŠL 1929., s. 288 293, 352 356.

Na sudjelovanje. Ibid., 1930., s. 304 306. Zaštita ptica. Ibid., 1937., s. 181 197.


http://26.XI.1948

226

LITERATURA *** Izvještaj JŠU 1926./27. 1933./34,

(Prilozi ŠL). ***ŠL 1907., s. 312; 1927., s. 540; 1930.,

s. 458, 471. Borošić, l: ŠIS, s. 22, 133, 149. Kauders, A.: Šum. bibliogr. I, s. 195. Šivic, A.: Josip Rustia. GozdV 7 8, 1962.,

s. 244. *** PŠH 1846 1976., s. 297, 329, 409. ***ŠE 3, 1987., s. 162. *** HŠD 1846 1996., Zg. 1996., s. 194.

RUŽIČIĆ, Antun, rod. 4.1.1894. u Zagradu kod Slav. Broda, šum. inženjer, šum. savjetnik.

Studirao je na četirigodišnjoj Šum. akademiji u Zagrebu. Apsolvirao je kao posljednja njezina generacija 1919. godine, nakon što je više od tri godine proveo u vojnoj službi.

U struci se zaposlio 19.IV.1920. godine, a 1921. položio je u Zagrebu državni stručni ispit. Prema nepotpunim podacima, 1933. je radio na mjestu šum. savjetnika u Kotarskoj upravi Đakovo. Od 1935. do 1940. radio je u Gračacu, Delnicama, te kao kotarski šumar u Našicama. God. 1940. premješten je Kotarskom na-čelstvu u Požegu, gdje je bio i 1943. God. 1952. radio je u Šumariji Osijek.

Bio je član HŠD.

LITERATURA Borošić, l: ŠIS, s. 5, 58, 93, 149. ***ŠL 1935., s. 51; 1937., s. 495; 1940.,

s. 186, 270, 420; 1943., s. 24; 1946. Prilog; 1952., s. 74.

***ŠN, s. 104; SŠN 2, 1998., s. 125.

RUŽICKA, August , kralj. ministarski savjetnik.

Rođen je u Hostincu, Češka. Šumarstvo je završio u češkom Šum. zavodu u Bijeloj Vodi.

Prve godine službovanja proveo je u Češkoj, a 1877., na poziv Hrv.-

slav. krajiške vojne komande dolazi u šumarsku službu Šum. uredu u Ogulin. Nakon razvojačenja Vojne krajine, ostaje u državnoj šum. službi, tada pod vlašću Mađara. Iako se nije priznavao Mađarom, kao sa-vjestan službenik, napredovao je u službi.

Osamdesetih godina radio je kao šumar u Jasenku, zatim 1890. u Sokolovcu, pa kao nadšumar i šum. nadzornik pri Šum. ravnateljstvu u Zagrebu, a početkom XX. vijeka kao šum. savjetnik istog ravnateljstva. Umro je 1930. kao kr. ministarski savjetnik u mirovini.

Bio je član HSŠD od 1878., a kasnije član JŠU. Na skupštini u Slatini 1895. god. zastupao je, kao šum. nadzornik, Kraljevsko šum. ravnateljstvo u Zagrebu.

LITERATURA *** ŠL: 1880., s. 144; 1882., s. 222;

1890., s. 375; 1897., s. 589. *** Iskaz elan. HSŠD. ŠL 1908., 1915. *** Umrli. A. Ružička, kr. ministarski

savjetnik u m. ŠL 1930., s. 196. *** HŠD 1846 1996., s. 81, 82, 127.

RUŽIČKA, E l i zabe ta , (Virovitica, 17.XI.1942.), dipl. ing. šumarstva.

Studirala je na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirala je na ŠG odjelu 17.IX.1968. godine.

RUŽIČ, Ante , (Brešca, 30.XII.1886.-Mošćenička Draga, 27.VII.1952.), viši šum. savjetnik.

Šumarstvo je studirao u Beču na Visokoj školi za kulturu t la . Diplomirao je 1912. godine. Godinu dana proveo je u vojnoj službi, a onda se 1.V.1913. zaposlio u šumarskoj struci. Radio je u Sloveniji i Hrvatskoj te u Ministarstvu šuma i rudnika u Beogradu. Stručni je ispit položio u Gra-


http://17.IX.1968

http://30.XII.1886

227

zu 1917. god., 1933. radio je u Kotarskoj upravi Karlovac na mjestu šumar skog savjetnika. Zatim, bio je na Sušaku, u Beogradu, a od 1941. u Ljubljani. Od 1945. do kraja života radio je u Istri.

Bio je vrlo aktivan djelatnik, plodan stručni pisac, osobito na području šumskog zakonodavstva i prosvjećivanja naroda u pogledu uzgoja i zaštite šuma.

Bio je član JŠU. God. 1921. sudjelovao je u radu Konstituirajuće skupštine Šum. udruženja Kraljevine SHS te je izabran za odbornika.

RADOVI

Prijave sečenj v gozdih. Ljubljana 1920. 0 novoj uredbi drž. šum. službe. J.S. God.

II, br. 17, Zagreb 1921. Organizacija stručnog rada u JŠU. J.S.

God. II, br. 32 36, Zagreb 1921. K vprašanju praktičnega izpita za

samostojno vodstvo gozdnega gozdarstva. J.S. God. II, br. 7, Zagreb 1921.

Provedba agrarne reforme u našem šumarstvu. J. S., God. III, br. 23 25, Zagreb 1922.

Lovstvo u Bosni Hercegovini. Šum. list 1922., s 263 265.

Podaci za kritiku zakonskog projekta o neposrednim porezima, (s Lenarčic). Šum. list 1922., s. 729 738, 803 810.

Stanovište JŠU prema Zakonskom pro jektu o neposrednim porezima. Šum. list 1923., s. 667 677.

Da li je u nas moguć i koristan libera lizam u šumskom gospodarstvu. Šum. list 1923.,s. 353 361.

Šume verskog fonda i reparacije. Šum. list 1924., s. 551 563.

Klodič, B.: Izlaz Slovenije na more i pi tanje luke na Kvarneru. Ibid. s. 675 676 (recenzija).

Nacrt zakona o šumama. Ljubl jana 1925.; Šum. list 1925., s. 259.

0 šumama agrarne reforme. Šum. list 1925., s. 143 154.

Eksploatacija gljiva u našoj državi. Šum. list 1925., s. 466 469.

Mali šumski posjed u Sloveniji. Pola stoljeća šumarstva, Zagreb 1926., s. 279 299.

Rezultati istraživanja slovenskog krasa, (s Putick, V.). Ibid., s. 614 622.

Zakon o šumama. Šum. list 1926., s. 104 114.

0zaštitnim šumama. Šum. list 1938., s. 638 644.

Čuvanje šuma u svjetlu naše admini stracije. Šum. list 1938., s. 374 377.

Rasadnik JŠU u Mariboru. Šum. list 1938., s. 301 305.

Čuvanje šuma u svjetlu naše admi nistracije. Šum. list 1938., s 374 377.

Putovanje profesora i studenata visoke šumarske škole Eberswalde po Jugoslaviji jula 1938. Šum. list 1939., s. 377 394.

Nekoliko smjernica za šumarstvo Istre. Ibid. 1947., s. 273 282.

LITERATURA Ugrenović, A.: Ružie, A. Nacrt zakona

o šumama. Ljubljana 1925. ŠL 1925., s. 385 387, (recenzija).

Borošić, J: ŠIS, s. 24, 57, 88 , 149. ***ŠL 1935., s. 352; 1941., s. 155. Kauders, A.: Šum. bibliografija I, s. 58,

67, 92, 146, 158, 160, 170, 182, 226, 239, 247, 252, 259.

*** PŠH 1846 1976., s. 64, 180, 413. ***ŠE 3, 1987., s. 164. *** HŠD 1846 1996, Zgb 1996., s. 167.

RUŽIĆ, Dami r , (Varaždin, 2.IX. 1938.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Milana i Dragice rod. Rukavina, učitelja. Hrvat, hrvatskoga državljanstva, ateist. Osnovnu školu završio je u mjestu Sv. Ivan Žabno 1952. Maturirao je na IV. gimnaziji u Zagrebu 1957. godine.

Diplomirao je Šumarstvo na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2.VII.1962. godine.

Iste godine se zapošljava u Šumariji Sv. Ivan Žabno, Šum.-gospodarstvo Križevci. Nakon ukidanja te šumarije,


228

od početka 1964. kolovoza iste god. radi u Šumariji Vrbovec, kao pripravnik.

Od rujna 1964. do kraja 1969^g. nalazio se u Šumariji Sokolovac, ŠG Koprivnica, kao referent. Stručni ispit položio je 1968.g. Od početka 1970. upravitelj je RJ Transport i mehanizacija Lepavina, ŠG Koprivnica. Od polovine 1972. upravitelj je Šumarije Sokolovac. Godine 1980. prelazi na rad u “Bilokalnik” Koprivnica, zatim u “Unijapapir” Zagreb na komercijalne poslove. Dana 1.1. 1992.g. vraća se na radno mjesto upravitelja Šumarije Sokolovac, a 16.XI.1993.g. odlazi u invalidsku mirovinu.

God. 1974. primio je zlatnu pla-ketu ŠG Koprivnica.

LITERATURA *** Sto godina šumar. Bilog. podravske

regije. Bjelovar 1974., s. 413, 474. *** SŠN 2, Zagreb 1998., s. 691.

RUŽIC, Darko, (Svibovec, Var. Toplice, 12.IV.1942. - Zagreb, 1993.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Milana i Dragice r. Rukavina. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz učiteljske obitelji. Osnovnu školu završio je u Zlataru 1957., a V. gimnaziju u Zagrebu 1961. godine.

Šumarstvo je diplomirao na Šumarskom fakultetu Sveuč. u Zagrebu 21.VI.1969. godine.

Godine 1970. zapošljava se kao pripravnik u Šumariji Repaš , ŠG Koprivnica. Od 1971. prelazi u Službu uređivanja šuma u Bjelovaru, gdje kao taksator radi do 1986. godine. Od 1986. do smrti 1993. radi u Šumariji Zagreb.

LITERATURA *** Sto godina šumar. Bilog. podravske

regije. Bjelovar 1974., s. 431. *** SŠN 2, Zagreb 1998., s. 693.

RUŽIĆ, Krešimir, rod. 13.IX.1944., dipl. ing. šumarstva.

Studirao je šumarstvo na Šumarskom fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu 24.III. 1971. godine.

Prema nepotpunim podacima o kretanju u službi, zaposlen je od 1994. godine kao u p r a v i t e l j Šumar i j e Sokolovac, Uprava šuma Koprivnica.


1996., s. 54. *** Glasilo “HŠ" 23, 1998., s. 13 15.


http://13.IX.1944

229

SABADI, Rudolf, (Vinkovci, 10.IX. 1928.), dipl. ing. drvne tehnologije, dipl. oec, dr. s e , redoviti sveučilišni profesor.

Sin Franje i Ane r. Mathe. Hrvat. Osnovnu školu završio je u Vinkovcima 1939., a na realnoj gimnaziji Vinkovci položio je ispit zrelosti 1947. godine.

Studirao je na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu, Šumarskom odjelu, drvno-industrijski smjer. Apsolvirao je škol.g. 1950.-51., a diplomirao 2.VI.1952.

Od 1950. do 1956. studira na Ekonomskom fakultetu Sveuč. u Zagrebu, kada je promoviran u dipl. ekonomistu. Škol.g. 1952.-53. sluša predavanja na poslijediplomskom studiju iz vanjske trgovine na Pravnom

fakultetu u Zagrebu. Godine 1967. bio je na dvomjesečnom studiju u okvirima ASTEF u Parizu.

Doktorirao je 1978. na Šum. fakultetu Univerziteta u Beogradu i postaje “doktor nauka iz područja šumarske ekonomike” (kod prof. dr. D. Oreščanina).

Govori, čita i piše engleski , francuski i njemački, a služi se talijanskim i ruskim.

Od 11.IX.1944. do 13.IV.1945. bio je u Hrvatskom domobranstvu, PUP “Vuka" Vinkovci. Nakon diplomiranja na Šumarskom fakultetu, radi kao vježbenik (1953.-54.) u DIP Novoselec i JUGOINSPEKTU, Zagreb, a nakon toga u DIP Sisak kao pomoćnik upravitelja šumske manipulacije i pogonski inženjer u p i lani Turopolje, te upravitelj pilane u Sisak - Predgrađu (1954.-55.). Po završetku Ekonomskog fakulteta odlazi na odsluženje vojnoga roka (1955.-56.)

Od 1956. do 1959. bio je tehnički direktor Dl “Slavonski hrast” -projektiranje, izvođenje i proizvodnja u pilani, tvornici parketa i pratećih objekata. Radi na samostalnom projektiranju daljnjeg razvoja DK “Spa-čva” u Vinkovcima. Nakon toga do 1964.g. bio je generalni direktor DIP “Turopolje”, a od 1964. do 1967. ra-


http://11.IX.1944

230

dio je kao savjetnik pri Ministarstvu poljoprivrede, Odsjek za üumarstvo, Vlade Carevine Etiopije.

Vrativüi se u Hrvatsku, od 1967. do 1969. bio je sekretar za ekonomske odnose s inozemstvom u Re-publiökoj privrednoj komori u Zagrebu. Od 1969. do 1974. na mjestu je komercijalnog direktora grupacije “Kamensko” Zagreb, a nakon toga od 1974. direktor projekta i portfolio direktor u IICY (Me#unarodna korporacija za investicije u biv. Jugoslaviji) u Zagrebu. Dvije godine (1978.- 80.) bio je savjetnik u Repu-bliökom zavodu za druütveno planiranje u Zagrebu.

Nakon bogatog iskustva u operativi i strukovnim institucijama, nakon steöenoga doktorata, od 1980. do odlaska u mirovinu 1993. godine prenosi svoja bogata znanja i iskustva studentima drvne tehnologije i üu-marstva na Üum. fakultetu u Zagrebu - najprije kao izvanredni, a zatim redoviti profesor. Predavao je öetiri kolegija: ekonomika drvne industrije, trgovina drvetom, ekonomika üumar-stva i ekonomika üumskoprivrednih organizacija. Za te predmete napisao je skripta i ud’benike.

Prof. dr. sc . Rudolf Sabadi predstavljao je Hrvatsku (1991.-94.) na me#unarodnim skupovima (mul-tilateralni, FAO, ECE) u Eberswal-de, Tarandtu, Gmundenu, Ossiachu, Klagenfurtu, Genevi, Rimu i Fontaine-bleau.

Bio je prvim predsjednikom Upravnog odbora JP “Hrvatske üume, od osnutka 1991. do kraja 1995. godine.

Objavio je viüe od 150 struönih i znanstvenih radova, od toga 23 knjige, na hrvatskom, engleskom i nje-maökom jeziku.

U svojim radovima primjenjuje joü od pedesetih godina, prvi u nas, ekonometrijske metode pri analizi

gospodarskih učinaka u šumarstvu i preradi drva. Početkom osamdesetih objavljuje radove i knjige u kojima analizira poslovne rezultate u šumarstvu i preradi drva metodama koje će tek iza gotovo dvadesetak godina biti općenito prihvaćene. Na svjetskim kongresima IUFRO u Kvoto (Japan) i Montrealu (Kanada) izlazi sa zapaženim pozvanim referatima o gospodarskim problemima šumarstva i šumarske politike općenito i u Hrvatskoj.

Zalaže se za konzistentnu šumarsku i drvnoindustrijsku politiku, na suvremenim načelima podsticajnih mjera, otklanjajući, gdjegod je to moguće, restriktivnost u gospodarskoj politici toga sektora. Obrađivao je problem struktura šumoposjeda u Hrvatskoj, iznoseći konkretne prijedloge mjera podsticaja za unapređenje, posebno privatnog šumoposjeda, ne ostavljajući po strani ni mjere podsticaja ka pretvorbi nižih gospodarskih oblika gospodarenja šumama u visoke šume u državnom šumopo-sjedu. Ističe da, bez obzira na dug rok povratka investicija u takve pothvate, kroz inducirano djelovanje u cijelom gospodarskom sustavu, Hrvatska može pronaći mnogo brži i bez-bolniji put u gospodarski prosperitet. Od njegovih primijenjenih ideja valja istaknuti organizaciju državnog šumoposjeda u JP “Hrvatske šume”, te uvođenje tržišta i tržišnosti kako u šumarstvu tako i u industriji prerade drva.

NOVIJI RADOVI

Prilog raspravi o dužini ophodnje u Su mama hrasta. Šum. list 1 2, 1985., s. 7 16.

Prilog idejama za provođenje Zakona o Sumama u SR Hrvatskoj. Šum. list 3 4, 1985., s. 119 124.

Funkcionalna organizacija u Šumar stvu: da ih ne?Šum. list 3 4, 1985., s. 125 136.


231

Organizacija šumarstva u SR Hrvatskoj. Studija za PZ “Exportdrvo”, Zagreb 1985., pp. 1 11.

Prijedlog modela organizacije i poslova nja RO šumsko gospodarskog područja. Studi ja za PZ “Exportdrvo”, Zagreb 1985., pp. 1 8.

Osnove stjecanja i raspoređivanja za jedničkog prihoda u šumarstvu. Studija za PZ “Exportdrvo”, Zagreb 1985., pp. 1 9.

Daljni radovi na pojašnjenju i primjeni Zakona o šumama u SR Hrvatskoj. Studija za PZ “Exportdrvo”, Zagreb 1985., pp. 1 4.

Yugoslavia andlts Forestrv. ŠF Zagreb, prikaz za postdiplomante iz Edinbourga, Za greb 1985., pp. 1 12.

Yugoslavia Your Partner in Forestrv, Timber and Wood Industrv, (suradnik). Institut za zemlje u razvoju, Zagreb 1985.

Uz današnji gospodarski trenutak drvne industrije. Drvna ind. 36(3 4), Zagreb 1985., s. 75 76.

Ekonomika šumarstva, (udžbenik i pri ručnik). Sveuč. u Zagrebu, ŠF i LIBER, Zagreb 1986., pp. 1 374.

Izvoz drva i drvnih proizvoda. Mono grafija “Šumarstvo i prerada drva Jugoslavije". Knjiga izdana u povodu 16. IUFRO svjetskog kongresa u Ljubljani, Ljubljana 1986.

Temelji matrične ili linearne algebre i njezina primjena u ekonomici šumarstva. Katedra za ekonomiku ŠF, Zagreb 1986.

Linearno programiranje i njegova pri mjena u ekonomici šumarstva. Katedra za eko nomiku šumarstva ŠF, Zagreb 1986.

Strategija razvoja drvno prerađivačke industrije. Znanstv. projekt 47b “Strategija, sistem i politika međunarodne razmjene roba, usluga i znanja”, Ekon. fakultet Inst. za ekon. is t ra ivanja , Zagreb 1986., pp. 1 33.

Strategija pilanske proizvodnje i plas mana na domačem i stranom tržištu u uvjetima informatičke revolucije, (s Jakovac, H.). Bilten ZIDI 14(1), Zagreb 1986., s. 23 27.

D. Tonkovič: “Stari slavonski hrastici”, (prikaz knjige). Šum. list 1986., s. 569.

30 godina DIK “Spačva” u Vinkovcima. Drvna ind., Zagreb 1987.

V. Gašparovič: “Ekonomika obujma”, recenzija knjige). “Informator”, Zagreb 1987.

Istra’ivanja ekonomskih rezultata pos lovanja industrije prerade drva, celuloze i papira u SRH mikro i makro pristup. Bilten ZIDI 13(3 4), Zagreb 1987., s. 93 110.

Istra’ivanja metoda tra’enja ideja i in tuitivnog predvi#anja tr’iüni, tehnoloüki i antropoloüki aspekti. Bilten ZIDI 13(5), Zagreb 1987., s. 1 12.

Üumarstvo i prerada drva restrukturi ranje i izvoz. Zbornik savjetovanja “Problemi i politika strukturalnog prilago#ivanja u ostvari vanju programa stabilizacije”, Savez ekonomis ta Hrvatske i I.V. Sabora, travanj 1987., Zagreb.

Gospodarsko znaöenje hrastovine u Jugoslaviji. Üum. list, 1987., s. 197.

Osnove trgovaöke tehnike, trgovaöke politike i marketinga u üumarstvu i drvnoj in dustriji. Sveuö. u Zagrebu, ÜF LIBER, Zagreb 1988., pp. 1 254.

Üuma u privrednom razvoju druütva, (sa Potoöiä, Z.). Opäa enciklopedija, posebni svezak, LZH, Zagreb 1988., s. 679 681.

Koliko druütvena zajednica pridonosi odr’avanju i proüirenju potencijala opäih koristi od üuma?, (sa Krznar, A. i Jakovac, H.). Üum. list 5 6, 1988., s. 255 265.

Üto se mo’e dogoditi?, (sa Krznar, A., Jakovac, H. i Miler, N.). Üum. list 7 8, 1988., s. 367 371.

Drvna industrija Hrvatske. Enc. Jugo slavije, Sv. 5., JLZ, Zagreb 1989., s. 310 312.

Üumarstvo i drvna industrija u privredi Jugoslavije i perspektiva daljeg razvoja, (sa Mlinüek, D. i Ba#un, S.). “Tehnologija i razvoj” Jugosl. nauöna tribina, Bgd. 1989., s. 859 869.

Proizvodnja i prerada papira u Hrvat skoj. Enc. Jugoslavije, Sv. 5, JLZ, Zagreb 1989.

Scientific Foundation of Development of Forestry and Timber Industries in Croatia up to 2005. 5th Yugoslav (1st International) Inter Chair Meeting of Organisers & Economists in Timber Industries, Struga, Macedonia, 1989., pp. 18 20.

Primjedbe i prijedlozi u vezi savjetovanja o üumskogospodarskim podruöjima i orga nizaciji üumarstva odr• anom u Zagrebu. Üum. list 1989, s. 481 484.

Replika na ölanak ing. D. Bed’ule: “Vrijeme za eksperimente je isteklo”, (sa Krz


232

nar, A., Jakovac, H., Miler, N.). Šum. list 1989., s. 488.

Općekorisne funkcije šuma i problem njihova vrednovanja u razvoju narodnog gospo darstva, (sa Krznar, A., Jakovac, H. i Miler, N.). Glasnik za šum. pokuse 26, Zagreb 1990., s. 461 470.

Šumarske i drvnoindustrijske znanosti na zagrebačkom Sveučilištu. “Sveuč. u razvoju znanosti od 1669. do danas”, Sveuč. u Zagrebu 1990.

Položaj drvne industrije danas i sutra. AMBIENTA, 9.V.1990. , Zagreb 1990. , pp. 1 46.

Škola poslovodstva. Drvna ind. 1, Zagreb 1990., s. 12.

Znanstvene osnove dugoročnog razvoja šumarstva i prerade drva u Hrvatskoj i Jugo slaviji, (ed). ŠF, ZIDI, Zagreb 1990., pp. 1 195.

Timber Industrv Economics Scientific and Educational Programme at Facultv of Forestrv of Zagreb Universitv. 6th Yugoslav (2nd International) Inter Chair Meeting of Organisers and Economists in Timber Indus tries, Ljubljana 1990.

Prijelaz na tržišnu privredu. Resumee, Univerzitet u Beogradu. Simpozium povodom 70. godišnjice rada ŠF u Beogradu.

Cost Studies in Croatian Forestry, (with Krznar, A., Dolenec, S. i Gajdek, D.). Procced ings of IUFRO 1990, S:3:04, 19th World Congress, Montreal, Canada, pp.84 99.

Problems of Transition of Forestrv and Forest Industr ies from Planned to Market Oriented Model Structural Changes Requi rements and Optimization, (with Krznar, A., Jakovac, H., Dolenec, S. i Gajdek, D.). Pro ceedings of IUFRO 1990, Subject Area, 19th World Congress, Montreal, Canada, pp. 190 197.

Problem einer ibergang der Holz Industrie vom planzum markt wirtschaftlichen Modeli, (mit Krznar, A.). Internat ionaler Sym posium, Zvolen, CSR, 1990.

Analiza dosadašnjeg razvoja drvenjače u Fužinama i ocjena budućeg razvoja. Fužine 1991., pp. 1 16.

Osvrt na dosadašnja iskustva pretvorbe društvenih šuma u državne. “HŠ" Upr. odbor,

Zagb 1991., pp. 1 6. Implikacije povratka šuma i šumskog

zemljišta prvobitnim vlasnicima. “HŠ" U.O, Zagreb 1992., pp. 1 4.

Austrijske savezne šume. “HŠ" Zagreb 1992.

Stanje austrijskog šumarstva. “HŠ", Zagreb 1992.

Šumarska politika. “HŠ", Zagreb 1992., pp. 1 118.

Ekonomika šumarstva. (2. izd.), ŠK, Zagreb 1992.

Forestrv and Forest Industries in Cro atia. Present Situation and Its Potential. “HŠ", Ossiach (Austria) 1992.

Stanje šumarstva u SR Njemačkoj krajem 1991. početkom 1992. “HŠ”, Zagreb 1993.

Transition of Forestrv and Forest In dustries. Report for ECE, Geneve, 06.03.1993., pp. 1 29.

Internationale Waldenquette, der Fali Kroatien. Grazer Herbstmesse 93, 07.10.1993., Graz, pp. 31 47.

Kratka povijest šumskoposjedničkih odnosa i šumske politike u Hrvatskoj. “HŠ", Zagreb 1993.

Report on forestrv and Forest Industries Development Croatia, Ministrv Agriculture and Forestrv of the Republic of Croatia. Octo ber 1993, Paper presented at the 51st Timber Committee and 26th EFC Joint FAO Sesion, Rome, 11 15 October 1993.

Pregled šumskog sektora bivšeg SSSR. “HŠ”, Zagreb 1994.

Načela za tvorbu konzistentne šumarske politike. “HŠ", Zagreb 1994.

Sjeverna Amerika Trendovi i očekiva nja za drvo i drvne proizvode. “HŠ", Zagreb 1994.

Prilog povijesti šumarstva i šumarske politike. “HŠ”, Zagreb 1994., pp. 1 175.

Prikaz poslovanja šumarstva u SR Nje mačkoj u šumskogospodarskoj godini 1992 (Od 01.10.1992. 30.09.1993.). “HŠ, Zagreb 1994.

Review of Forestrv and Forest Industries Sector in Republic of Croatia, (ed.). Min. of. Agriculture & Forestrv of the Republic of Croatia & “Hrvatske šume”, Public Corpora tion, Zagreb 1994.

Pregled šumarstva i drvnopreradivač


233

kog sektora u Republici Hrvatkoj, (prijevod s engleskog), (ed). Min. poljod. i šumarstva RH i “HŠ", Zagreb 1994.

Gospodarske implikacije unapređenja privatnih Suma. Zbornik radova savjetovanja “Privatne šume u Hrvatskoj u ozračju rezolu čija Helsinške konferencije o zaštiti i očuvanju europskih šuma", HAZU, Zbornik, Zagreb 15. 06.1994, s. 77 96.

Načela za tvorbu konzistentne šumar ske politike. “HŠ", Zagreb 1995., pp. 1 133.

Uporaba hrastovine, (skup autora). Mo nografija “Hrast lužnjak u Hrvatskoj", “HŠ" i HAZU, povodom 150 godina šumarske znanos ti u H r v a t s k o j , Z a g r e b 1 9 9 5 . , s. 1 55 + Summary 1+35+24 slike.

Šumarstvo. Ekonomski leksikon, LZMK, Zagreb 1996.

Šumarstvo i drvna privreda SR Njemač ke. “Hrvatske šume”, Zagreb 1996., s. 1 259 + (I VII)+ (I XLIV).

Talijansko šumarstvo i prerada drva. “Hrvatske šume”, Zagreb 1996., s. 1 64.

Ein ubersicht der kroatischen Forste und Fortswirtschaft Tatsachen und Zahlen. Ministerium f. Land u.. Fortswirtschaft der kroatischen Regierung, Zagreb 1997.

Pogled unatrag Dokle smo došli u orga nizaciji upravljanja i gospodarenja šumama? Izazovi i suprotstavljanja. Šum. list 1 2, 1997., s. 45 47.

Vrednovanje šuma u njihovoj ukupno sti. “Hrvatske šume”, Zagreb 1997., s. 1 40.

Švicarska Pregled šumarstva i prerade drva. “Hrvatske šume”, Zagreb 1997., s. 1 90.

Lexicon silvestre višejezični šumarski rječnik, (recenzija). Šum. list 5 6, 1998., s. 273 275.

LITERATURA ***ŠN, s. 366. ***ŠE 3, 1987., s. 167. *** Posl. izvješće “HŠ” 1995., s. 5 ***ŠIB, s. 29, 53, 54, 69. *** HŠD 1846 1996., s. 299, 301, 302,

304, 306, 309, 310, 311, 313, 332, 345, 436, 441. Klepac, D.: Šum. znanstvenici iz Vin

kovača... Vinkovci 1996., s. 8, 25, 27. *** SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 524, 526,

527, 555 557, 653, 677, (s bibliografijom).

SABLJAK, Branko, (Modruški Sab-ljaki, Josipdol, Ogulin, 18.11.1965.-Krasnica, Plaški, 21.IV.1998.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Milana i Zore r. Gašparović. Hrvat, katolik. Osnovnu je školu završio u Josipdolu 1980., a srednju Šumarsku školu u Karlovcu 1984. god.

Studij šumarstva upisao je, nakon odsluženoga vojnog roka, na Šumarskom fakultetu u Zagrebu i diplomirao 1.IV.1993. godine.

Prvo zaposlenje u struci dobio je odmah nakon završetka studija u Odjelu za uređivanje šuma UŠ Ogulin. Još kao pripravnik - taksator odlazi u HV, a po povratku prima radno mjesto upravitelja Rasadnika Oštarije. Kad je nakon vojno - redarstvene akcije “Oluja”, došlo do ustroja Šumarije Plaški i Šumarije Saborsko, za upravitelja šumarije Plaški postavljen je ing. Branko Sabljak.

Stradao je od mine u GJ “Kra -snica” Šumarije Plaški, UŠ Ogulin sa dipl. ing. Miroslavom Družićem i kooperantom UŠ Ogulin Slavkom Kova-čićem. Rat i posljedice rata odnijeli su supruzi Snježani muža, a djeci Jeleni, Tomislavu i Marku oca. Otac Milan i majka Zora izgubili su i drugog sina, nakon što im je sin Tomislav poginuo kao hrvatski vojnik 1992.g. Hrvatsko šumarstvo izgubilo


234

je još jednog mladog i sposobnog šumarskog stručnjaka.

Bio je angažiran i izvan redovnih dužnosti, kao predsjednik Vijeća općine Josipdol i član HŠD, ogranak Ogulin. Pred ispitnim povjerenstvom Šum. škole Karlovac položio je 18. XII.1996. ispit za ocjenjivača lovačkih trofeja.

LITERATURA ***Časop. “HŠ" 10 11, 1997., s. 35 36. *** In memoriam Branko Sabljak, dipl.

inž. šum. (1965 1998). ŠL 5 6, 1998., s. 297. Frković, A.: Rezultati ostvarenja pro

grama Šum. škole Karlovac. ŠL 7 8, 1998., s. 374 351.

*** SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 701.

SABLJAK, Josip, iz Sremske Mitro-vice, šumar.

Šumarstvo je učio na GŠU u Križevcima. Apsolvirao je 1884. god. Surađivao je u Šum. listu.

RADOVI

Nadjevanje životinja. Šum. list 1891., s. 421 430.

Osvrt na naredbu od god. 1891. u po gledu izpita lugarskih kandidata. Šum. list. 1892., s. 429 432.

LITERATURA Borošić, l: ŠIS, s. 18, 149. Kauders, A.: Šum. bib. I, s. 182, 239. *** PŠH 1846 1976., s. 409. Husinec, R., Delić, P.: GŠU u Križevci

ma. MH Križevci 1995., s. 92, 94, 105.

SABLJAK, Stjepan, (Našice, 17.XII. 1933.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Mije i Ane r. Šubić. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio radnik, a majka domaćica. Pučku je školu završio u Našicama 1949., a srednju Šumarsku u Karlovcu 1953. godine.

Šumarstvo je studirao na Šumarskom fakultetu u Sarajevu. Diplomirao je 1969.

Od 1954. do 1969. bio je zaposlen kao šum. tehničar u Šumariji Orahovica. Od 17.X.1969. do odlaska u mirovinu (1994.) upravitelj je Šumarije Đurdenovac.

Bio je član DITŠDI, odnosno Hrvatskoga šum. društva.

Surađivao je i u Šum. listu u kojem je objavio stručni članak “Prilog za uvođenje novih metoda na njezi podmlatka i mladika hrasta lužnja-ka” (ŠL 6-8, 1990., s. 284).

SABLJARIĆ, Zoran, (Karlovac, 15. V.196L), dipl. ing. šumarstva.

Sin Stjepana i Barbare r. Polo-vić. Hrvat, katolik. Potječe iz zanat-lijske obitelji: otac mu je kovino-tokar, a majka tkalja. Osnovnu školu završio je u Turnju 1975., a srednju Šumarsku školu u Karlovcu 1980.g.


235

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 1987. iz ekologije šuma. Obranio je diplomski rad naslova “Umjetno podignute sastojine na Kordunu i njihova hidrološka uloga u slivu Kupe, Korane i Mrežnice”.

Prvo zaposlenje dobio je l.VI. 1987. god. u SG Karlovac, OOUR za iskorišćivanje šuma - Šumarija Kr-njak. Nakon pripravničkog staža prelazi u Šumariju Vojnić, gdje kao inženjer u operativi radi do 1991. Ustrojem “Hrvatskih šuma” - UŠ Karlovac, imenovan je zamjenikom upravitelja Šumarije Karlovac, a od 1992. upravitelj je Šumarije Duga Resa na kojoj je dužnosti bio i 1999. godine.

LITERATURA ***ŠL 1 2, 1995., s. 66. *** Posl. izvješće “HŠ" 1995., s. 63. *** SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 698.

SABLJIĆ, Ante, (Babska, Ilok, l.X. 1964.), dipl. ing. šumarstva.

Osnovnu školu završio je u Babskoj, a srednju u Iloku i Karlovcu. Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na Šum. odjelu 14.11.1989. godine iz područja lovstva. Obranio je dipl. rad pod naslovom “Ekonomska opravdanost uzgoja muflona u ograđenom lovištu Ilok”.

Pripravnički staž odradio je u Šumariji Lipovac. Kao revirnik jednu je godinu radio u Šumariji Strošinci i pe t godina u Šumari j i Otok. Od 2.XII.1996. radi u UŠ Vinkovci na radnome mjestu komercijaliste prodaje i nabave. Na tom se mjestu nalazio i početkom 1999. godine.

SABO, Anton, (Lič, Delnice, 25.IV. 1952.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Franje i Branke r. Starče-vić. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio radnik, a majka domaćica. I osnovnu

i s r edn ju školu po laz io je u Delnicama. Maturirao je na općoj gimnaziji 1971. godine.

Studij šumarstva upisao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na ŠG odsjeku 1974.-75., a diplomirao 12.XI.1976. godine.

Prvo zaposlenje u struci dobiva kao pripravnik 8.XII.1976. u SG Delnice - Šumarija Ravna Gora. Nakon pripravničkog staža imenovan je referentom iskorišćivanja šuma. Od 1979. do 1981. tehnički je rukovodilac u Šumariji Skrad, a od 1982. do 1983. upravitelj Šumarije Ravna Gora. God. 1984. radi u Odjelu za razvoj, a reorganizacijom šumarstva i osnivanjem Gor. - primorskog ŠG Delnice postavljen je za zamjenika direktora OOUR za iskorišćivanje šuma Delnice.

Ustrojem “Hrvatskih šuma” - UŠ Delnice, od 1.1.1991. obavlja poslove struč. suradnika za iskorišćivanje šuma u Proizvodnom odjelu, a od 1. XII.1991. šef je Odjela za razvoj i plan. God. 1995. imenovan je šefom Proizvodnog odjela, a od l.XlL1996. rukovodilac je Planskog odjela UŠ Delnice.

Položio je sve ispite na poslijediplomskom studiju iz iskorišćivanja šuma na Šum. fakultetu u Zagrebu, i pred obranom je magistarskog rada.

Od 1996. član je Upravnog odbora “Hrvatskih šuma”, biran iz redova uposlenika.


236

Uz druga priznanja i nagrade nosilac je Spomenice Domovinskog rata 1991.-92. i Oluje 1995.


LITERATURA ***ŠL 1 2, 1995., s. 66. Klepac, D.: Iz šum. povij. Gorskoga

kotara..., 1997., s. 74, 75, 77, 210, 231. *** SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 695. *** Glasilo “HŠ” 57 58, 1996., s. 3, 4.

SABO, Ivan, (Renkovci, Donja Len-dava, Slovenija, 12.V.1923. - Maribor, 24.11.1994.), dipl. ing. šumarstva, šum. inspektor.

Sin Arpada i Marije. rod. Jere-bic. Slovenske narodnosti i državljanstva, rimokatolik. Roditelji su mu bili poljodjelci. Osnovnu školu završio je u Turnišču 1934.-35., a Državnu realnu gimnaziju s maturom u Murskoj Soboti 1942.-43. škol. god.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1948.-49., a diplomirao na Sum. odjelu 31.VII.1953.

Službu je nastupio u GG Maribor god. 1955., zatim je premješten na Upravu za gozdarstvo Maribor, gdje je službovao do 1966. godine. Te godine bio je imenovan za šum. inspektora pri Zajedničkim službama inspektorskog nadzorstva, na kojem

ostaje do umirovljenja 1991. godine.


SABO, Mil ivoj , (Gornja Bistrica, Crenšovci, Slov. Prekmurje, 18.IX. 1928. - Ljubljana 1975.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Velimira i Ane r. Kiferle. Slovenske nacionalnosti i državljanstva, rimokatolik. Otac mu je bio građevinski tehničar, a majka učitelji- ca. Osnovnu je školu završio u Bač-kom Monoštoru u Vojvodini, gdje je s roditeljima bio u izbjeglištvu za II. svj. rata. Maturirao je na gimnaziji u Murskoj Soboti 1947. godine.

Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno - šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol.g. 1951.-52., a diplomirao 7.1.1954.

Nakon diplomiranja službovao je u Predmeji - Trnovski Gozd - Primorska, zatim u Gornjoj Radgoni, Postojni i Ljubljani. Bio je stručnjak za uzgoj šuma, o čemu je objavio više radova u “Gozdarskom vestniku” u Ljubljani i “Šumarskom listu” u Zagrebu. Umro je na radnom mjestu ne dočekavši mirovinu.

Obitelj mu živi u Ljubljani: sin - znanstveni djelatnik i kći visoko-stručni upravni djelatnik, te supruga


237

Amalija - umirovljena učiteljica, čijom dobrotom smo dobili ove po-datke.


SABOLIĆ, Juraj, (Virovitica, 17.IV. 1923. - Zavižan, Krasno, 20.VIII . 1955.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Mate i Bare. Hrvat, rimokatolik. Roditelji su mu bili poljodjelci. Osnovnu i srednju školu završio je u Virovitici, maturiravši na realnoj gimnaziji 1942. godine.

Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno - šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na ŠG odjelu 1949.-50., a diplomirao je kao jedan od najboljih studenata 24.1.1951. godine.

Prvo radno mjesto, nažalost i posljednje, dobiva u Šumariji Krasno odmah nakon diplomiranja, gdje je ubrzo imenovan upravitel jem Šumarije.

Nesretnim slučajem poginuo je u Planinarskom domu Zavižan u 32. godini života 20.VIII.1955. od zalu-talog metka. Maloljetni sin njegove sestre igrao se lovačkom puškom koja je slučajno opalila i na mjestu usmrtila nesretnog Jurja.

LITERATURA *** PŠH 1846 1976., s. 419. *** ŠN, s. 364. *** SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 668.

SABOLIĆ, Stanko, (Botovo, Koprivnica, 7.V.1929.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Ignaca i Marije r. Dolenec. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio željezničar, a majka domaćica. Osnovnu je školu završio u Zagrebu 1940., a gimnaziju u Koprivnici 1948. godine.

Šumarstvo je apsolvirao škol.g. 1953.-54., a diplomirao 14.IX.1955. na Šumsko - uzgojnom odsjeku Poljoprivredno - šum. fakultetu u Zagrebu.

Od 26.X.1956. radio je kao pripravnik u Šumariji Repaš, Zdala, a l.X.1957. prelazi u netom osnovano ŠIP “BiloKalnik” Koprivnica na mjesto šefa ekspoatacije. God. 1958. eksploatacija šuma prelazi u nadležnost šumarija, a poduzeće se preimenuje u DIP, u kojem je rukovodio analitičko - planskim sektorom. God. 1959. vodi investicijske radove oko izgradnje tvornice panel - ploča. U međuvremenu boravi na specijalizaciji u Dl Slav. Brod. God. 1960. preuzima rukovođenje tvornicom do 1964., kada prelazi u komerci jalnu službu za drvne proizvode. Nakon toga radio je u komercijalnoj službi netom otvorenog pogona kartonske ambalaže.

Od odlaska iz DIP-a “Bilo-Kal-nik 1.VI.1966. pa do 15.111.1976. bio je direktor “Pletarstva”, košaračko-galanterijskoga poduzeća u Koprivnici, a zatim tajnik Posl. zajednice šumarstva i drvne industrije u Bjelovaru.

Od 8.V.1978., do odlaska u mirovinu 30.IV.1991., bio je tajnik SIZ-a Stambeno - komunalne djelatnosti u Koprivnici.

Bio je član HŠD - Koprivnica. Kao umirovljenik živi u Koprivnici.

LITERATURA ***ŠN, s. 368. *** SŠN 2, 1998., s. 689.

SABOLOVIĆ, Mirta, (Bjelovar, 4.XI. 1968.), dipl. ing. šumarstva.

Studirala je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirala je na Šum. odjelu 30.1.1995. godine, a promovirana u mjesecu svibnju iste godine.


http://14.IX.1955

238

SABOLOVIC, CVJETICANIN, Sanja, iz Bjelovara, dipl. ing. šumarstva.

Studirala je na Šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Apsolvirala je škol. g. 1983.-84., a diplomirala je na Šum. odjelu 1985. godine.

Nakon diplomiranja zaposlila se izvan šumarske struke. Živi s obitelji u Zagrebu.

SACHER, Hugo, (Petrijevci, Valpovo, 4.X.1878. - Osijek, 28.IV.1932.), ing. šumarstva, šum. savjetnik.

Otac Josip mu je bio šumarnik kod bizovačkoga vlastelinstva. Gimnaziju je završio u Osijeku 1897.

Od 1898. do 1901. god. studira šumarstvo na Visokoj školi za kulturu tla u Beču. Do 1902. radi kao asistent profesora geodezije i studira dva semestra kulturne tehnike. Godine 1903. apsolvira s odličnim uspjehom.

Već kao dak ljetni raspust provodi u praksi: 1897. kod oca šumar-nika u Bizovcu, a 1898. na vlastelinstvu Valpovo i Donji Miholjac. God. 1903./1904. na odsluženju je vojnog roka. Nakon toga prelazi u službu, kao šum. p r i s t a v , kod b izovačkoga vlastelinstva. Položivši državni ispit kod Ministarstva poljoprivrede u Beču (1905.), stupa u službu Zemaljske vlade u Sarajevu, gdje radi do 1918.

Iz tog vremena poznati su njegovi taksacijski radovi, a dva puta bio je prekoredno promaknut i postao je poznat kao najmlađi bosanski šumarski savjetnik. God. 1918. svojevoljno prelazi na mjesto ravnatelja kod HIAG (Holzverwertungs Industrie A.G. Konstanz) u Teslić (BiH) i za vrijeme prevrata iste godine poduzeće spašava od propasti. Postaje glavnim ravnateljem novoosnovanoga “Prvog Jugosl. d. d. za šumsko-gosp. industriju i destilaciju drva u Teslicu”. God. 1925. prelazi u službu tvrtke “S.H. Gutmann” u Belišću za šefa

velikoga šumskog posjeda, gdje radi do svoje iznenadne smrti (1932.) u Osijeku. Sahranjen je u Zagrebu.

Bio je član Glavne uprave JŠU, predsjednik podružnice Hrv. prosvj. društva “Napredak” i Hrvatsko-srpskog sokola u Teslicu.

Odlikovan je austrijskim ordenom Zlatni križ sa krunom.

LITERATURA ***ŠL: 1908., s. 250; 1927., s. 540; 1932.,

s. 316. *** Josip Sacher. In memoriam. LRV 6,

1908., s. 63. *** Izvj. JŠU 1927., 1930., 1931., (ŠL). Borošić, l: ŠIS, s. 23, 149, (Saher). *** Sacher Hugo In memoriam. ŠL

1932., 6, s. 403 405. *** HŠD 1846 1996., s. 186.

SACHER, Josip, (Ždar, Češka, 5.III. 1848. - Zagreb, 21.V.1908.), vlastelinski šumarnik.

U Češkoj je završio osnovnu školu i realku, a zatim šumarstvo u Šum. školi u Branoj i Bieloj Vodi.

Od 1867. u vlastelinskoj je službi. Istodobno na Politehnici u Pragu usavršava se u mjerničkoj struci. God. 1873. radio je kao šum. vježbenik u Insbrucku (Austrija). Iste godine dolazi u Hrvatsku, te kod Šumske uprave Nuštarskog vlastelinstva radi kao šumar. God. 1877. prelazi u službu vlastelinstva baruna Prandau-a u Valpovo, sa sjedištem u Petrijevcima. Pod utjecajem upravitelja vlastel. šumarstva A. Danhelovskog usavršava se u šumarstvu i lovstvu. Tada je konstruirao stroj za sadnju žira.

God. 1892. povjerena mu je uprava šuma netom izdvojenog Bizovač-kog vlastelinstva, gdje je 1906. unaprijeđen za šumarnika. Svojim je promišljenim stručnim radom utjecao na razvoj šumarstva i lovstva tog područja. Krajem 1907. napušta službu,


239

odlazi na liječenje u Zagreb, ali bezuspješno, te umire u 61. godini. U Zagrebu je i sahranjen.

Surađivao je u LRV (1900.-1908.). U stranim lovačkim časopisima piše o stanju lovstva u Hrvatskoj. Bečki “Jagdfreund” donosi vijest o njegovoj smrti i piše da je bio “točan poznavalac hrvatskih lovnih prilika”. Bavio se kinologijom i slovio kao poznati uzgajivač lovačkih pasa, pa je o tome objavljivao vrijedne radove. Na prvoj hrvatskoj izložbi pasa 1907. u Zagrebu sudjeluje kao porotnik.

Aktivno je sudjelovao u radu raznih društava. Pravi član HSSD postao je 1876. Bio je član Obćeg hrvatskog družtva za gojenje lova i ribarstva, odbornik Hrvatsko-slav. gospodarskog društva u Osijeku, osnivač i p reds jedn ik DVD i Gospodarske podružnice u Petrijevcima. Obnašao je i dužnost zemaljskog kulturnog vijećnika (1886. -1897.) i narodnogos-podarskog izvjestitelja virovitičke županije.

Iako rodom Ceh, svojim je djelovanjem pokazao da je prihvatio Hrvatsku kao svoju novu domovinu.

RADOVI

Odnošaji lova GospoStije bizovačke u Slavoniji. LRV, 1900., IX, 7, s. 77 82.

Vuk u Bizovcu. LRV 1901., X, 2, s. 20 21.,

Prilog pitanju o uzrocima pogibanja srna. LRV, 1901., X, 5, s. 49 50.

Krvna osveta krivolovaca. LRV, 1901., X, 6, s. 70 71 .

K procjeni vriednosti hrastovih sječina. ŠL 1902., s. 324 331.

Iskaz lovine i lovne prilike Vlastelinstva Bizovac. LRV 1902., XI, 3, s. 34 35; 1903., XII, 3, s. 32 33; 1906., XV, 3, s. 31 32; 1907., XVI, 9, s. 107 108; 1908, XVII, 3, s. 34 35.

O držanju čobanskih pasa te proljetnom lovu na šljuke i srnjake. LRV 1902., XI, 6, s. 65.

K provedbi člana 39. Zakona o lovu.

LRV 1902, XI, 9, s. 104 105. O bolesnim srnama i zečevima (u Bi

zovcu). LRV 1903, XII, 8, s. 91 92. O zvjerinjaku “Lipovac” u Bizovcu. LRV

1904., XIII, 1, s. 8; 1908., XVII, 2, s. 14 15. K predlozima za promjenu zakona (O

lovu od g. 1893.). LRV 1904., XIII, 4, s. 43 45. Hankonvi Stjepan. K promjeni zakona

o lovu. LRV 1904., XIII, 8, s. 86 93 . 0 stanju divljači u Dolnjoj podravini.

LRV 1905, XIV, 12, s. 143 144. K pitanju promjene zakona o lovu. LRV

1907, XVI, 7, s. 73 74; 8, s. 95. Na uvaženje (U obranu lovstva i zakona).

LRV 1908., XVII, 4, s. 37 38.

LITERATURA ***ŠL: 1880., s. 144; 1882., s. 227; 1890.,

s. 376; 1897., s. 589. Hankonvi, S.: Sacherov stroj za sadnju

žira. ŠL 1888., s. 14 16. *** Umro je Josip Sacher, vlastelinski

šumarnik. ŠL 6, 1908., s. 249 250. *** Spiro Brusina i Josip Sacher. In

memoriam. LRV 1908, XVII, 6, s. 61 63. Kauders, A.: Šum. bibl. I, s. 55, 126. *** PŠH 1846 1976., Zg. 1976., s. 409. Frkovič, A.: Bibliografija LRV 1892

1991. Zagreb 1993., s. 126., 172, 285, 340, 358,

Ivan , iz Hižakovca, rod. 30.VIII.1903., dipl. ing. šumarstva, šumarski pristav.

Studirao je na Gospodarsko-šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu 1926.-27., a diplomirao 10.X.1928.

Zaposlio se u struci 7.X.1929. Kao činovnički pripravnik, 1933. radio je u Direkciji šuma Otočke imovne općine u Otočcu. Iste godine položio je državni stručni ispit. Od 1934. bio je upravitelj Šumarije Brodske imovne općine u Trnjanina, gdje je kao šum. pristav umirovljen 1937. godine.

Odlikovan je ordanom Sv. Save 5. reda.

LITERATURA Borošič, J.: ŠIS., s. 7, 73, 111, 149.


240

***ŠL: 1933., s. 492; 1937., s. 223, 695. ***ŠN, s. 355; SŠN 2, 682. *** Zbornik Vinkovci 1974., s. 539, 541.

SOKAČ, Đ u r đ a , vid. LIST, rod. SOKAC, 3. knjiga, s. 33.

SALAK, Ljubomir, (Cerić, Vinkovci, 2.X.1956.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Pavla i Natalije r. Budinski. Rusin, hrvatskoga državljanstva, grkokatolik. Potječe iz zemljoradničke obitelji. Osnovnu školu polazio je u Ceriću i Nuštru, a gimnaziju “A. M. Reljković” u Vinkovcima, gdje je maturirao 1975. godine.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na ŠG odjelu 1978.-79., a diplomirao 28. 1.1980. godine.

Zapošljava se u ŠG “Hrast” Vinkovci, Šumarija Strošinci, 26.V.1980., gdje je odradio pripravnički staž. Vrativši se sa odsluženoga vojnog roka, 1.IX.1983. prima dužnost šum. i lovnog inspektora u Općini Klanjec (Hrv. zagorje), a nakon kraćeg izbivanja u Han-Pijesku (BiH) u RO '^Šipad-Ro-manija” Sokolac, OOUR Šumarstvo, kao rukovoditelj RJ lov, ribolov, turizam i sporedni šum. proizvodi (l.IL-7.X.1986.), nastavlja dužnost šum. lovnog inspektora u Kutini. Repub. inspektorom postaje 16.XII.1993. kad je primljen u Ministarstvo poljo-privr. i šumarstva, u kojem 1.IV.1994. biva imenovan nače ln ikom Odjela za šumarstvo i lovstvo. Od 1.X.1995. do 30.X.1996. prelazi za direktora u privatno poduzeće “Čeka” d.o.o. Zagreb, ali se 1.XI.1996. vraća u Ministarstvo na mjesto inspektora. Od 1.V.1998. zaposlen je u Državnom inspektoratu, gdje je od 1.VI.1998. na dužno

sti donačelnika Odsjeka šum. i lovne inspekcije.

Član je HŠD.


SALANTIĆ, Terezija, vid. UžARE-VIĆ, rod. SALANTIĆ, 5. knjiga, s. 132.

SALOM, Mordehaj, iz Travnika, BiH, dipl. ing. šumarstva, šum. pristav.

Studirao je na Gospodarsko-šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1929.-30. na Šum. odjelu, a diplomirao 22.VI.1931. Od 1938. do 1940 radio je kod Kotarskog načelstva u Supetru i Banske uprave u Splitu. Tada je premješten k Šumariji Travnik, gdje je kao šum. pristav 1941. otpušten iz službe.

Poginuo je 1943. godine. Bio je član HŠD.

LITERATURA Borošić, /.: ŠIS, s. 7, 149. ***ŠN, s. 356. *** ŠL: 1938., s. 463; 1939., s. 116;

1940., s. 188, 270; 1941., s. 330; 1947., s. 174.

SALOPEK, MATIJAŠIĆ, Nives, (Ogulin, 15.111.1969.), dipl. ing. šumarstva.

Kći Josipa i Milene r. Komlenić. Hrvatica. Otac joj je prometni tehničar, a majka viša medicinska sestra. I osnovnu i srednju školu završila je u Ogulinu. Maturirala je u CUO “Vladimir Bakarić” - matematičko - informatički smjer, 1987. godine.

Šumarstvo je studirala na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zag-


http://16.XII.1993

241

rebu. Diplomirala je na ŠG odjelu iz područja parkiranja i oblikovanja prostora 13.X.1993. Napisala je i obranila diplomski rad pod naslovom “Revitalizacija starog parka u Ogulinu”.

S pripravničkim stazom otpočela je odmah nakon diplomiranja u Upravi šuma Ogulin 1.XI.1993. Nakon godinu dana zapošljava se u Šumariji Ogulin, iste uprave šuma, na radno mjesto revirnika, na kojem smo je zatekli i prilikom prikupljanja podataka, početkom 1999. godine.

Članica je HŠD, ogranak Ogulin.

LITERATURA ***ŠL 1 2, 1995., s. 66. *** HŠŽ Leksikon, knj. 3, Zagreb 1998.,

s. 148 (Matijašic). *** SŠN 2, 1998., s. 701 (Matijašic).

SALZER, Ivan, (Johan), (Prag, 1840. -Beč, 22.11.1895.), c. kr. ministarski savjetnik.

Gimnaziju je završio u Pragu, a šumarstvo na moravsko- šleskoj Šum. školi u Usovu (Mahrich Aussee).

Nakon obavljene prakse u Češkoj 1860. stupio je u šumarsku službu na području Vojne krajine pri Rumunjsko-banatskoj pukovniji i Vojnom zapovjedništvu u Temišvaru. Od 1861. radi kao šumar kod Otočke pukovnije u Jablancu na pošumljavanju krša, a zatim u Vrhovinama. Slijedi služba procjenbenog povjerenika kod Petrovaradinske pukovnije, gdje je izradio gospodarsku osnovu.

Godine 1863. prelazi u civilnu državnu službu kao šumar zaklad- no -naukovnog dobra u Kostanjevici (Kranjska), a od 1867. do 1870. radi kao graditeljski mjernik i taksator pri državnom dobru u Fužinama. Od 1870. do 1 8 7 3 . r ad i u Celju i Grazu (Štajerska). Od 1873. god. zemaljski je šum. nadzornik za Kranjsku u Lju

bljani, a zatim u Trstu, gdje je imenovan šum. savjetnikom. Nakon sto je Ivan Salzer na zahtjev Zemaljske vlade u Zagrebu pregledao primorski krš i dao upute za melioracijske radove, započeli su radovi na pošumljavanju primorskoga krša riječke županije.

God. 1878. premješten je Ministarstvu poljoprivrede u Beču, gdje je organizirao nadzornu šumarsku službu i radio na organizaciji bujičarstva, a 1886. radio je kao tehnički izvjestitelj za poslove uređivanja bujica i pošumljavanje krša.

Objavljivao je stručne radove iz raznih područja šumarstva. Bio je aktivni društveni djelatnik i počasni član šumarskih i srodnih društava. Jedan je od osnivača Kranjsko -pri-morskog šum. društva i njegov pred-sjednik. Uređivao j e d r u š t v e n i časop i s “Izvjestija” (1876. -1893.) i surađivao u njemu.

Odlikovan je činom ministarskog savjetnika (1886.). Prigodom Bečke izložbe 1890. dobio je priznanje, a 1892. godine podijeljen mu je Leo-poldov viteški red.

RADOVI

Kratek popis smrekovega lubadarja. Ljubljana 1876., (na njemačkom, Beč 1875.)

Ueber den Štand der Wildbach wer baung in Oesterreich. Mitth. d. kr k. F., pag. 59 78, 79 85, Wien, 1886.

Ueber das Auftreten der Nonne in Oesterreich. Mitth. d. kr k. F., XVI, pag, 8 14, Laibach, 1893.

Redigirao (u Mainzovu izdanju zakona) svezak: Gesetze, betreffend das Forstvvesen und Forstschutz, Wien 1885., 1890. i svezak: Gesetze, betreffend Jagd, Vogelschulz und Fischerei, Wien 1885., 1891.

LITERATURA ***ŠL 1879., s. 213 217. *** Ivan Salzer, c. kr. šum. nadsavjet


242

nik. ŠL 3, 1886., s. 143 144. *** Umro Johan Salzer, c. kr. ministe

rijalni savjetnik. ŠL 5, 1895., s. 199 201. Kauders, A.: Šumarska bibliografija I,

s. 78, 136, 262. Šivic, A.: Ivan Salzer. GozdV 5, 1960. ***ŠE 2, 1983., s. 86, 317. ***ŠE 3, 1987., s. 167. *** HŠD 1846 1996., s. 45. ***Šume u Hrvat. Zgb 1992., s. 285.

SAMARĐIĆ, Ivica, (Požega, 16.VIII. 1968.), mr. s e , dipl. ing. šumarstva.

Sin Petra i Marije r. Kiš. Hrvat, rimokatolik. I osnovnu i srednju školu završio je u Požegi. Maturirao je u CUO "Zvonko Brkić” 1986.g.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu, gdje je i diplomirao 5.IV.1992. godine iz znanstvenoga područja ekologija šuma. Obranio diplomski rad pod naslovom “Pri-dolazak obične jele na Papuku”. Na istom fakultetu studirao je i poslijediplomski studij, magistriravši iz hortikulture 28.IV.1998., obranivši magistarski rad naslova “Vrtna, parkovna i pejsažna ostavština Požeške kotline”.

Prvo zaposlenje u struci dobiva 15.VII.1992. u Upravi šuma Požega. Nakon jednogodišnjeg pripravničkog staža radio je na poslovima taksacije. Šumarsku operativu napušta 8.III. 1999. prelaskom u tvrtku “Tekija” d.o.o. Požega, na radno mjesto voditelja komunalne djelatnosti.

Mr. se. Ivica Samardić objavio je desetak stručnih radova iz parkovne arhitekture, fitocenologije, botanike i zaštite prirode u Šum. listu, Acta bo-tanica, Natura i Požeški zbornik.

Član je HŠD, ogranak Požega i Udruge “Lijepa naša”.

LITERATURA ***ŠL 1 2, 1995., s. 60. ***Časop. “HŠ" 21 22, 1998., s. 33; br.

24., s. 30. *** SŠN sv 2, ŠF Zagb 1998., s. 701.

SAMARDŽIJA, Nikola, (Zagreb, 28. X.1950.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Mile i Savke r. Crevak. Hrvatske nacionalnosti i državljanstva. Potječe iz službeničke obitelji. Školovao se u Zagrebu: osnovnu je školu završio 1965., a na IX. gimnaziji maturirao je 1969. godine.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakul tetu u Zagrebu i diplomirao 1975. Na istom fakultetu studirao je i posl i jediplomski studij speci ja l i zacije, usmjerenja ekološko oblikovanje krajolika.

Nakon diplomiranja zaposlio se u UNICOM - u, a nakon fuzije u poduzeću “Zrinjevac”, u Zagrebu gdje je od početka bio na radnome mjestu rukovoditelja radilišta. Godine 1989. radio je na osnivanju katastra zelenila, a od 1996. radi na poslovima osnivanja proizvodnje travnog tepiha i regeneracije t ravnatih sportskih terena.

SAMO, Danko, vid. DANKO, Samo, 1. knjiga, s. 231.

SAMOŠČANEC, Zlatko, iz Đelekov-ca, Koprivnica, dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol.g. 1952.-53., a diplomirao 24.V.1956. na Biološkom odsjeku.

LITERATURA *** HŠD 1846 1996., s. 345, 427. *** SŠN, 2, 1998., s. 689.

SARAČEVIĆ, Sandra , (Bjelovar, 17. 11.1967.), dipl. ing. šumarstva.

Kći Abdulaha i Ljubice r. Hora-ček. Hrvatica. Potječe iz obitelji dipl.


243

ekonomista. Školovala se u Bjelovaru: osnovnu školu završila je 1982., a srednju - pedagoško usmjerenje 1986.g. u ČUO. U Bjelovaru je završila i Srednju glazbenu školu.

Studirala je na Šumarskom fakultetu u Zagrebu i diplomirala na Šumarskom odjelu 10.VII.1991. Na istom fakultetu upisala je i poslijediplomski studij 1995. iz područja uzgajanje šuma.

Poslije diplomiranja, od rujna 1991. do travnja 1992., bila je priprav-nica u Šumariji Bjelovar, a nakon toga do ožujka 1993. radila je kao priprav-nica u Odjelu za uređivanje šuma UŠ Bjelovar, kada prelazi na mjesto stručnog suradnika za rasadničku proizvodnju i sjemenarstvo u Proizvodnom odjelu UŠ Bjelovar.

SARAJLIC, Halid, iz Sarajeva, dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu Šveuč. u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol.g. 1948.-49., a diplomirao 5.VI.1952.

Suradnik je Šum. lista (1959., 1961., 1963. i 1965.). God. 1961. piše o pošumljavanju kontinentalnih krš-kih terena koja su izložena ekstremnim ekološkim uvjetima.

LITERATURA *** PŠH 1848 1976., s. 128, 419.

SARIĆ, Ivan, (Mučna Reka, Koprivnica, 27.VI.1928. - Zagreb, 5.VI. 1991.), dipl. ing. šumarstva.

Osnovnu školu završio je u rodnome mjestu, a gimnaziju u Koprivnici. Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1952.-53. , a diplomirao na Šumarskom odjelu, Biološki odsjek, 7. IV.1955.

Iste godine zaposlio se u Šumariji Dugo Selo, gdje radi kao pripravnik do postavljenja za njezinog upravitelja. Na tom radnom mjestu ostaje punih 35 godina, kada 1990., zbog n a r u š e n o g zdravl ja , koje je bilo pojačano obiteljskom tragedijom, odlazi u mirovinu, ali ubrzo umire u bolnici u Zagrebu (1991.). Sahranjen je u Dugom Selu.

Kao šumar-biolog osobito je volio i s posebnom pažnjom i interesom pratio razvoj hrastove šume u šumskim predjelima Tečale, Lipni bok i Potok. Posebno je nastojao uravnotežiti uvjete privređivanja između brdskih i nizinskih dijelova bivšeg ŠG Zagreb. Njegovom je zaslugom podignuta lugarnica Prečec.

Bio je član strukovnih udruženja.

LITERATURA ***SN, s. 369, (pogrešno: iz Rijeke!) MeStrović, Lj.: In memoriam. Ivan Sarić,

dipl. ing. šum. ŠL 10 12, 1991., s. 569 570.

SARIC, Košta, (Majur, Kostajnica, 22.IX.1935.), dipl. ing. šumarstva.

Upisao je šumarstvo na Poljoprivredno - šum. fakultetu u Zagrebu, a diplomirao je na ŠG odsjeku tada osamostaljenoga Šum. fakulteta u Zagrebu 28.VI.1964. godine.

SARIC, Mira, (Srnetica, Bos. Petrovac, BiH, 30.XII.1940.), dipl. ing. šumarstva.


http://30.XII.1940

244

Studirala je na Šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Diplomirala je na ŠG odjelu 26.XI.1968. godine.

SARJANOVIĆ, Pio, (Jelsa, Hvar, 11. VI.1940.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šumarskom fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu 19.1.1965. godine.

Prema nepotpunim podacima zaposlen je (1995.) u Fondu Grada Zagreba za vodoprivredu, kao koordinator za održavanje komunal. gradskog zemljišta.

SARNAVKA, Roman, (Derventa, BiH, 24.IV.1887. - Zagreb, 2.1.1969.), ing. šumarstva, šum. inspektor.

Šumarstvo je apsolvirao 1910. na Visokoj školi za kulturu tla u Beču. Od 1911. do 1925. bio je u službi kod šumskih uprava Busovača, Nemila, Teslić i Srednje (BiH). Državni stručni ispit položio je u Sarajevu 1920. God. 1925. premješten je Direkciji šuma na Sušaku, a zatim u Ministarstvo šuma i rudnika u Beograd, gdje je 1927. unaprijeđen za inspektora pri Generalnoj direkciji šuma, a 1940. služio je u istom svojstvu pri Odje-ljenju za upravu državnih šuma.

God. 1941. imenovan je savjetnikom Odjeljenja za šumarstvo, Ministarstva šuma i ruda u Zagrebu, a 1944. nadstojnikom Odsjeka za šumske paužitke Glavnog ravnateljstva za šumarstvo pri ministarstvu.

Nakon rata radio je u Institutu za šum. istraživanja u Zagrebu.

U tijeku radnog vijeka pretežito je radio na režijskom poslovanju, realiziranju dugoročnih ugovora, pošumljavanju i triangulaciji.

S obzirom na raznoliku šumarsku praksu literarni mu je rad bogat i raznolik. U Šum. listu surađivao je od 1923. do 1954. , a u Šumarskom

priručniku II (1946.), autor je oko polovine tekstova (380 str.).

Bio je č lan i odbornik JŠU, kasnije član HŠD (NDH), te zaslužni član SITŠDI Hrvatske (1961.).

Odlikovan je Ordenom Jugosl. krune 3. reda (1939.).

RADOVI

O prebornoj Sumi. Jugosl. šuma, Zagreb 1921., br. 40 .

Žica. Šum. list 1923., s. 555 565. Nešto o stablima oštećenim od šumskog

požara. Ibid., 1924., s. 414 417. Galeruca luteola. Ibid., 1924., s. 628 638. Zbornik šum. zakona i propisa, (sa J.

Borošicem), II. dio. Zagreb 1932. Isticanje dugoročnih ugovora i srna

njivanje etata u bosanskim šumama. Šum. list 1933., s. 163 177.

Kalkulacija šumske takse i poduzet nička dobit. Ibid., s. 561 585.

Biljna štavila i štavljenje koža. Ibid., 1943., s. 38 54, 74 86, 98 114, 144 151, 171 180.

O šumskim paužitcima i o njihovom is korišćivanju. Ibid., s. 281 296.

Izrađivanje opeka u poljskim pećima. Ibid., 1944., s. 4 25.

Iskorišćivanje šuma (Sporedni šumski proizvodi), Mehanička prerada drveta, Ke mička prerada i obrada drveta, Šumarski pri ručnik. Zagreb 1946.

Podiranje na suš. GozdV 1948., 6, s. 150, (na slovenskom).

Badan kao sirovina za proizvodnju bilj nih štavila. ŠL 1949., s. 83 100.

Intenzitet klijavosti kao efektivna vri jednost proklijalih sjemena. Ibid., 1954., s. 289 301, 345 364.

O drvenim krovovima na seoskim kuća ma. Nar. šumar, 1957., s. 89 106.

LITERATURA *** Izvj. JŠU 1927., 1931. (ŠL). ***ŠL: 1927., s. 540, 545; 1940., s. 49;

1941., s. 324; 1943., s. 24; 1944., s. 113; 1965., s. 593.

Borošić, J.: ŠIS, s. 23, 30, 82, 150.


http://26.XI.1968

2 4 5

Baranac: Borošić Sarnavka, Zbornik šumarskih zakona i propisa. ŠL 1933., s. 493 496.

Kauders, A.: Šum. bibliografija I, s. 78, 83, 92, 95, 98, 107, 126, 138, 157, 244; II., s. 68, 123, 360, 432.

*** PŠH 1846. 1976., Zagreb 1976., s. 66, 177, 190, 249, 275, 413.

*** ŠIM, s. 119, 162, 178. *** ŠE 3, 1987., s. 172. *** HŠD 1846 1996., Zagreb 1996., s. 168,

169, 171, 276.

SAVIC, Gjorgje (Đorde), iz Iriga, rod. 30.VI.1898., dipl. ing. šumarstva, šum. savjetnik.

Apsolvirao je škol.g. 1920.-21. na Gospodarsko-šumarskom fakultetu u Zagrebu, a diplomirao na Šumarskom odjelu 16.11.1923.

U šumarskoj struci zaposlio se 18.VIII.1923., državni ispit položio je 1925. u Beogradu. Od 1930. do 1940. radio je kao upravitelj šumarija Olovo (BiH), Gospić i Trnjani, a zatim kao šum. savjetnik Kr. banske uprave Novi Sad i Ministarstva šuma i rudnika u Beogradu.

LITERATURA *** ŠL: 1931., s. 253; 1937., s. 612;

1940., s. 459. Borošić, l: ŠIS, s. 5, 65, 96, 150. ***ŠN, s. 353; SŠN 2, 1998., s. 681. *** Zbornik Vink. 1974., s. 539, 541.

SAVIC, Jovan, iz Bihaća, rod. 25.1. 1893., dipl. ing. šumarstva, viši šum. savjetnik.

Šumarstvo je studirao na četvo-rogodišnjoj Šum. akademiji u Zagrebu. Apsolvirao je 1914. Nakon gotovo pet godina provedenih u vojnoj službi, diplomirao je 1920.g. na novoosnovanom Gospodarsko- šum. fakul. u Zagrebu.

Zaposlio se u državnoj službi 16.V.1920., a 1921. položio je u Za

grebu državni ispit. Prema nepotpunim podacima, od 1927. do 1940 radio je najprije kao šum. nadinženjer u Beloj Crkvi u Vojvodini i kao šum. savjetnik - šef Šumske uprave u Do-roslovu (Dir. šuma Apatin), a zatim pri Šumskoj upravi Beograd i kao viši šum savjetnik Ministarstva šuma i rudnika Beograd.

Bio je odbornik JŠU u Zagrebu.

LITERATURA *** ŠL: 1927., s. 433; 1937., s. 613;

1940., s. 421. Borošić, l: ŠIS, s. 4, 55, 92, 133, 150. ***ŠN, s. 104; SŠN 2, 1998., s. 124.

SAVURDŽlC, Stevo, (Petrova Slatina, Osijek, 22.XII.1931.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Milana i Stane rod. Ivčić. Potječe iz zemljoradničke obitelji. Osnovnu školu polazi u Petrovoj Slatini, a završava 1943. u Bogatiću. Gimnaziju pohađa u Arandelovcu (Srbija) i Beogradu, a maturira u Osijeku, 1950. godine.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu biološki smjer 1953.-54., a diplomirao 14. VI.1956. godine.

Kao student 1954. četiri mjeseca radi na ŠG Slovenj Gradec geodetske radove za elaborat uređivanja


http://22.XII.1931

246

šuma. Nakon diplomiranja radio je dva mjeseca u Taksaciji Zagreb - Šumarija Ivanec, na uređivanju šuma. Nakon odsluženoga vojnog roka zapošljava se 10.XI.1956. na Kotar. šum. upravi Maribor, a nakon reorganizacije na Kot. šum. upravi Ptuj - do 1957. god. Od 1957. do 1960. radi u Posl. savezu za šum. gospodarstvo Ptuj, kao referent za gradnju i eksploataciju šuma i kao šef operativne službe šumarstva. Od 1960. do 1975. upravitelj je Šumarije za privatne šume kotara Ptuj (14.700 ha), a od 1975. do 1995. direktor Šumarije državnih šuma Ptuj ŠG Maribor. Umirovljen je 2.1.1996. godine.

U tijeku radnog vijeka, posebno je radio na osnivanju rasadnika Markovci (11 ha), na osnivanju nasada i plantaža topola uz rijeku Dravu, na unošenju četinjača u degradirane šume Slovenskih Goric i Halozu, u suradnji sa šumarskim institutima u Ljubljani, Jastrebarskom i Novom Sa-du. Zaslužan je i za rekonstrukciju šumskih cesta u Halozama.

Sudjelovao je na stručnim skupovima u Celovcu (Austrija), Torinu (Italija) i Zvlini (Slovačka).

Član je DIT-a Maribora. Živi u Ptuju.


SAZONOV, Di jana , (Split, 9.VII. 1965.), dipl. ing. šumarstva.

Kći Aleksandra i Andrijane r. Katić. Hrvatica, rimokatoličke vjere. Otac joj je zanimanjem dipl. ing. strojarstva, a majka učiteljica.

Školovala se u Karlovcu. Osnovnu je školu završila 1980., a Šumarsku 1984. godine. Šumarstvo je studirala na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, gdje je diplomirala 19.VII. 1993. god., obranivši diplomski rad

naslova: “Komparativna istraživanja uspjeha pošumljavanja na dolomitnoj podlozi na području Šumarije Krašić, g.j. Kupčina - Žumberak sa crnim borom (Pinus nigra L.) i običnim borom (Pinus sylvestris L.)”.

Pripravnički staž odradila je u Upravi šuma Karlovac, a zatim je radila kao knjigovođa u Šumariji Karlovac (1994.).

LITERATURA ***ŠL 1 2, 1995., s. 66. *** Šumarska škola Karlovac 1997., s.

101, 103.

SAZONOV, Nikolaj, iz Rusije, rod. 28.XI.1894., dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Gospodarsko-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1924.-25. na Šum. odjelu, a diplomirao 10.X.1927. Od 1929. do 1940. radio je u Makedoniji, najprije kao ugovorni činovnik Šumske uprave Tetovo, a od 4.XII.1930. kao šum. pripravnik pri Kotarskom načelstvu Kratovo, gdje se nalazio i 1933. Iste je godine položio i državni stručni ispit. God. 1940. radio je kao šum. viši pristav kod Kotarskog načelstva u Krivoj Palanci. Tada je premješten u Kruševac (Srbija). U ŠL (1938., s. 450-455) objavio je članak “Zadružno čuvanje nedržavnih šuma u Vardarskoj banovini".

LITERATURA *** ŠL: 1929., s. 357; 1933., s. 492;

1940., s. 460. Borošić, l: ŠIS, s. 6, 62, 113, 150. Kauders, A.: Šum. bibliog. I, s. 170. ***ŠN, s. 355; SŠN 2, 1998., s. 682.

SCHLOSSER, Jo s ip , (Jindrihovo, Češka, 25.1.1808. - Zagreb, 27.IV. 1882.), liječnik, biolog.

Medicinu je završio u Beču. Od 1936. radio je u Hrvatskoj kao liječ-


247

nik. Bavio se prirodnim znanostima. Istraživao je floru i faunu hrvatskih krajeva. S botaničarom Ljudevitom Vukotinovićem surađivao je na proučavanju flore Hrvatske. Zajedno su objavili nekoliko znanstvenih botaničkih, florističkih djela poznatih i priznatih kod nas i u svijetu: Svllabus Florae Croaticae, (Zagreb, 1857.), Flora Croatica, (Zagreb, 1869.) i Bi-linar, (Zagreb, 1876.). Za šumarstvo je značajna i Schlosserova Fauna kor-njaša, (Zagreb, 1879.).

Svojim florističkim raspravama utirao je putove znanosti o vegetaciji Hrvatske. Jedan je od prirodoslovaca koji je utjecao na razvoj šumarske struke.

Između ostaloga bio je i član HSŠD.

LITERATURA *** Dr. Josip Schlosser, vitez Klekovski.

In memor. ŠL 1882., s. 209. Vukotinović, Lj.: Životopis dra Josipa

Calasancia Schlossera viteza Klekovskog. Rad JA, 1883., Knj. 65, s. 200 210.

*** Iskaz preminulih članova HSŠD. ŠL 1901., s. 49.

Anić, M.: O 50 god. smrti Ljudevita Vukotinovića. ŠL 1943., s. 273 275.

Kauders, A.: Šum. bibliografija L, s. 21, 38, 78, 263.

*** ELZ, knj. 5, Zagreb 1969., s. 656. *** Spomenica PMF a 1874 1974. Za

greb 1974., s. 129, 133. *** Zbornik Vinkovci 1974., s. 80. ***ŠE 3, 1987., s. 181. Trinajstić, I.: Ilirac Ljudevit Vukotino

vić hrvatski botaničar (1813 1893). Priroda, 10, Zagreb 1994., s. 10 11.

Klepac, D.: Hrv. šum. u drugoj polovici XIX stoljeća. ŠL 1997., s. 120.

*** SŠN sv. 1, ŠF Zagreb, 1998., s. 23.

SCHMIDINGER, Josip, (1839.-Voćin, 16.V.1897.), kr. županijski šumarski nadzornik.

Podaci o školovanju nisu nam poznati. God. 1871. stupio je u ze

maljsku službu kao županijski nad-šumar u Varaždinu, odakle je premješten u Osijek i u istom svojstvu 1890. u Požegu, gdje je kasnije imenovan kr. županijskim šum. nadzornikom, a 1896. umirovljen.

Bio je i šumarski ravnatelj Vlastelinstva Voćin - Orahovica od njegova osnutka. Umro je u 58. godini života.

Bio je član HSŠD od njegove obnove 1876. i suradnik LRV (1896.).

LITERATURA ***ŠL: 1880., s. 145; 1882., s. 228, 234;

1890., s. 376; 1976., s. 295. *** Proslava 25. godiš. službovanja.

Josip Šmidinger. ŠL 12, 1896., s. 546. *** Umirovljenje. Josip Schmidinger. ŠL

1, 1897., s. 36. *** Umro. Josip Schmidinger, kr. žup.

šum. nadzornik. ŠL 1897., s. 286. *** Iskaz umrlih članova HSŠD od 1876

1900. ŠL 1, 1901., s. 49. Frković, A.: Bibliogr. LRV 1892 1991.

Zagreb 1993., s. 173, 437. *** HŠD 1846 1996., s. 32, 65, 83.

SCHMIDINGER, Richard, (Gaj, Vi-nica, Varaždin, 1863. - Varaždin, 1931.), kr. zemaljski šum. savjetnik.

Otac mu je bio vlastelinski i županijski nadšumar . Osnovnu je školu završio u Petrijancu (Varaždin), a realku u Osijeku. Šumarstvo je završio na Visokoj školi za kulturu tla u Beču.

Najprije je službovao kod vlastelinstva u Dardi kao šum. pristav. God. 1888. imenovan je kotarskim šumarom u Vrbovcu, 1896. u Zagrebu, a 1897. u Gospiću. Nakon četiri god. premješten je iz Gospića Županijskoj oblasti u Varaždin, gdje je radio kao kr. županijski šum. nadzor-nik i izvjestitelj. God. 1920. imenovan je šum. savjetnikom i premješten Šum. odsjeku u Zagreb i 1924. umi-rovljen.

Bavio se i lovom. Nakon umiro-


248

vljenja upravljao je vlastelin. šumama i lovištima. Surađivao je u LRV.

Bio je član HSŠD od 1889., kasnije i član JSU i dugogodišnji predsjednik pjevačkog društva “Vila” u Varaždinu.

RADOVI

O hripavcu u srna. LRV 1906, XV, 3, s. 32 33.

Riešidba kr. zemaljske vlade o odšteti štete počinjene po divljim svinjama. LRV 1908, XVII, 3, s. 30 32.

Trgovina divljači u Francuskoj. LRV 1908., XVII, 6, s. 63 64.

LITERATURA ***ŠL: 1890., s. 376; 1897., s. 589. *** Iskaz članova HSŠD. ŠL 1908.,

1915., (Šmidinger). *** Richard Schmidinger. Proslava 25.

god. službovanja. ŠL 1, 1914., s. 45. *** Izvještaj JŠU 1927., 1931., (ŠL). D.: Richard Schmidinger, kr. zem. šum.

savjetnik. In memoriam. ŠL 2, 1931., s. 81 82. Frkovič, A.: Bibliogr. LRV 1892 1991.

Zagreb 1993., s. 126, 127, 173, 295, 437.

SCHMIDT, Josip, iz Sremske Mitro-vice, rod. 10.11.1877., šum. savjetnik.

Šumarstvo je učio na GŠU u Križevcima, gdje je apsolvirao 1896.g. Državni stručni ispit položio je 1898. u Zagrebu.

Nakon završenog školovanja radio je kod vlastelinstva u Valpovu i Podgoraču (Našice). Od 4.VIII.1912 u službi je kod imovnih općina, i to 1915. kao kotarski šumar u Perušiću u Lici, a kasnije kod Đurđevačke imovne općine u Bjelovaru, gdje je od 1927. bio šum. sav je tn ik i u p r a v i t e l j Šumarije Koprivnica. Zatim je radio kod Direkcije šuma Gradiške imovne općine. God. 1940 bio je šum. nadzornik u Novoj Gradiški, gdje se zadržao u tijeku rata (1943.).

Bio je suradnik LRV 1909. (“Uspjeh lova na velike tetrebe u Čabru”) i redoviti član HŠD.

LITERATURA *** ŠL 1897., s. 589; 1927., s. 106;

1939., s. 265; 1940., 271; 1943., s. 25. *** Iskaz članova HSŠD: 1908, 1915. Borošič, J.: ŠIS, s. 20, 68, 91, 155. ***ŠN, s. 53. Frkovič, A.: Bibliogr. LRV 1892 1991.,

Zagreb 1993., s. 341, 437. *** HŠD 1846 1996., s. 156.

SCHREIBER, Josip, ing. šumarstva. Otac mu je bio šumar. Šumarstvo je apsolvirao 1926.

na Visokoj školi za kulturu tla u Beču. Po završetsku studija obavljao

je praksu kod Šumske uprave i kod ŠIPAD-a u Drvaru, (BiH), a nakon od-služenoga vojnog roka bio je u službi kod Hidrotehničkog odjela u Bihaću. Od 1.XI.1928. radio je kao upravitelj Šum. uprave Narodne šum. industrije d.d. u Okučanima, do svoje prerane smrti u ožujku 1935. godine.

Stručni ispit položio je 1931. Kao šumarski stručnjak u Oku

čanima, gdje su bile uobičajene gole sječe, uspješno je provodio umjetnu obnovu šuma podizanjem smrekovih i hrastovih kultura. Gradio je i šumsku željeznicu i tehničke objekte.

Bio je i upravitelj privatnog lovišta na Psunju u vlasništvu šumske industrije iz Okučana. Njegovom zaslugom Psunj se tada ubrajao medu najljepša i najbogatija lovišta na visoku divljač. Njegovu ljubav prema divljači plastično su prikazali u ne-krolozima prof. dr. M. Marinović i šum. nadzornik S. Lovrić (1935.).

LITERATURA Marinović, M.: Ing. Josip Schreiber. In

memoriam. ŠL 12, 1935., s. 597 599. Lovrić, S.: U spomen drugu Schreiberu.

LRV 7, 1935., s. 291 294.


249

Frković, A.: Bibliografija LRV 1892 1991. Zagreb 1993., s. 364.

SCHREIBER, Porin, (Split, 29.X. 1937.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Zelenka i Dese r. Dujmović. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio hrvatski časnik, a majka službenica. Školovao se u Splitu: osnovnu je školu završio 1951., a Srednju šumarsku školu za krš 1955. godine.

Diplomirao je na ŠG odjelu Šumarskoga fakulteta u Zagrebu 30.IV. 1964. godine.

Od 1955. do 1980. radio je u Upravi za vodoprivredu Zagreb, odjel Split. Nakon toga, od 1980. radi izravno u šumarstvu u ŠG Split. Nakon reorganizacije hrvatskoga šumarstva, zaposlen je u JP “Hrvatske šume”, UŠ Split. Do 1.VIII.1995. bio je upravitelj Šumarije Split i Brač, a nakon toga radi u Odjelu za ekologiju UŠ Split kao stručni suradnik za zaštitu šuma.

HŠD dodijelilo mu je 1997. pismeno priznanje i Srebrnjak Kralj Tomislav.

LITERATURA ***ŠL 1 2, 1995., s. 69. *** Poslov. izvješće “HŠ" 1995., s. 66. ***ŠL 1997., s. 322. *** HŠD 1996., s. 404.

SCHULZ, Marjan, (Ljubljana, 21.11. 1925.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Artura i Ane r. Oblak. Slovenske narodnosti i državljanstva, rimokatolik. Potječe iz obitelji željezničkog činovnika. Školovao se u Ljubljani: osnovnu je školu polazio od 1931. do 1935., a maturirao je na klasičnoj gimnaziji 1943. godine.

U vrijeme II. svj. rata bio je aktivist OF od 1942., interniran je u Italiju (Goners) i zatim u Njemačku (Dachau) do kraja rata.

Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno - šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odsjeku škol.g. 1948.-49., a diplomirao 31.V.1950.

Nakon diplomiranja radio je sve vrijeme u slovenskom šumarstvu. Najprije je u GG Novo Mesto bio pomoćnik Šumske uprave Straža i voditelj taksacije u toj upravi. Od 1954. zaposlen je u Ljubljani u Poduzeću za uređivanje bujica kao projektant i izvoditelj radova. Mnogo je godina bio voditelj Projektnoga biroa za uređenje bujica u istom poduzeću - sve do umirovljenja 1984. godine.

Kao umirovljenik živi u Ljubljani (1996.).

LITERATURA *** ŠN, s. 363; SŠN sv. 2, ŠF Zagreb

1998., s. 687 (pod Šulc).


250

SCOTTI, Neva, (Šibenik, 16.VI.1930.), dr. s e , docentica, prof. društvenih znanosti.

Osnovnu i srednju školu završila je u Šibeniku. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu Sveuč. u Zagrebu (1955.), magistrirala na Pravnom fakultetu u Zagrebu iz državno - političkih znanosti (1965.) temom “NOO-i u srednjedalmatinskim okruzima 1941-1945” i doktorirala na Filozofskom fakultetu u Zadru (1980.) temom “Talijanska okupacija Dalmacije 1941 -1943” pod mentorstvom akademika i prof. na Pravnom fakultetu u Zagrebu Hodimira Sirotkovića.

Od 1955. predavala je na sred-noj školi. Od 1966. radi u zvanju predavača, od 1976. višeg predavača i od 1980. kao docentica na Katedri za osnove društvenih nauka, kasnije Zavod za povijest, filozofiju i sociologiju znanosti PMF-a u Zagrebu. Predavala je kolegije sociologija i politička sociologija.

Kao vanjski suradnik, predavala je, vodila seminare i obavljala ispite za studente šumarstva i drvne tehnologije iz kolegija društvenih znanosti na Šum. fakultetu u Zagrebu od 1981. do 1985. godine.

U svom znanstveno-istraživačkom radu bavi se novijom poviješću. Objavila je dvadesetak radova. Sudjelovala je na velikom broju znanstve

nih skupova i savjetovanja filozofa, povjesničara, sociologa i pravnika.

Bila je zastupnica u Saboru Republike Hrvatske 1966. - 70. i u Vijeću udruženog rada Sabora Republike Hrvatske 1986. - 90. Članica je Sociološkog društva Hrvatske.

Godine 1998. otišla je u mirovinu. Živi u Zagrebu.

Odlikovana je državnim Ordenom zasluga za narod.

VAŽNIJI RADOVI

Rad NOO a u srednjedalmatinskim okru zima 1941 1945. JAZU, Zadar XIX (1972), s. 315 340.

Odnosi Italije i NDH u Dalmaciji 1941 1943. Zbornik radova IHRPD Split (1975.), s. 555 569.

Talijanska okupacija Splita 1941. go dine. Zbornik radova IHRPD, Split 1981., s. 491 517.

Talijanski okupacioni sistem na dubro vačkom tlu 1941 1943. Zbornik “Dubrovnik u NOB i”, IHRPD, Split 1985., s. 1019 1045.

Talijanska okupacija otoka Korčule 1941 1943. Zbornik “Korčula u NOB i”, Split, IHRPH, 1989., s. 273 295.

Rimski ugovori od 18.V.1945. u priop ćenjima predstavnika NDH. Zadarska smotra 4 5, Zadar 1992, s. 43 92.

Posljedice Rimskih ugovora od 18.V.1941. Zadarska smotra 6, Zadar 1993., s. 57 82.

LITERATURA *** Spomenica PMF a, Zagreb 1974.,

s. 206. *** Pravni fakultet u Zagrebu 1945

1980. (zbornik), s. 284. *** Spomenica PMF a “120 godina nas

tave prirodoslovlja i matematike" PMF, Sveuč. u Zagrebu (21.04.1876. 21.04.1996.)”, Zagreb 1996., s. 138.

SECIC, S tan i s lav , iz Odaka, rod. 1937., dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao


251

je na Šum. odjelu škol.g. 1958.-59., a diplomirao na Šum. odsjeku 26.V.1961.

Nakon diplomiranja zaposlio se u ŠG Slav. Brod, gdje je 1972. bio referent za uzgoj. Ostali podaci nisu nam poznati.

LITERATURA ***ŠN, s. 372; SŠN 2, 1998., s. 690. *** Zbornik Vinkovci 1974., s. 682.

SEDLAR, Zlatko, (Delnice, 25.IV. 1953.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Drage i Marije r. Šnajder. Hrvatske narodnosti. Potječe iz službeničke obitelji. Osnovno i srednje obrazovanje završio je u Delnicama. Maturirao je na gimnaziji “Ilonka Go-lik” 1972. godine.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je 1976.-77., a diplomirao na ŠG odsjeku 20.XI.1979.

Iako je diplomirao na ŠG odsjeku, zapošljava se u drvnoj industriji. Od 1979. do 1983. radi u DIP-u “No-voselec”, pretežito kao tehnički rukovodilac OOUR-a Pilana. RO “Drvoam-balaža” Zagreb nova mu je tvrtka u kojoj radi kao tehnolog, pa tehnički i komercijalni direktor od 1983. do 1988. Tri slijedeće godine (1988.-1990.) vla-stiti je obrtnik, a od 1990. do 1996. u G.P. “Moslavina” tehnički je rukovodilac pogona Stolarije. Od 1996. tehnolog je u pogonu izolacije “Končar”-Energetski transformatori d.o.o. Zagreb.

LITERATURA Klepac, D.: Iz šum. povij. Gorskoga

Kotara..., Zagreb 1997., s. 210, 231. *** SŠN 2, Zagreb 1998., s. 695.

SEDMAK, Ante, (Tone), (Karlovac, 11.VI.1912. - Mrzla Vodica, Delnice, 1. IX.1945.), dipl. ing. šumarstva, pročelnik za šumarstvo.

Potječe iz radničke obitelji. Gimnaziju je završio u Karlovcu 1931. Šumarstvo je apsolvirao 1934.-35., a diplomirao 22.VI.1937. na Poljoprivredno - šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu.

Za vrijeme studija povezao se s radničkim pokretom. God. 1940. postavljen je za šum. vježbenika kod Odjeljenja za šumarstvo Ravnateljstva banovinskih šuma u Zagrebu. Iz političkih razloga početkom 1942. otpušten je iz službe i bježi pred ustašama u Gorski kotar. Nakon kapitulacije Italije, pridružuje se aktivno NOP-u. U ZAVNOH-u bio je zadužen za organizaciju šumarske službe na oslobođenom području (Gorski kotar, Lika, Dalmacija, Banovina).

Nakon rata obnašao je dužnost pročelnika za šumarstvo Ministarstva poljoprivrede i šumarstva Narodne vlade Hrvatske. Potiče osnivanje Zemaljskog šumskoga poduzeća Hrvatske sa zadatkom uvođenja reda u iskorišćivanju šuma. Poginuo je l.IX. 1945. na području Delnica prilikom osnivanja podružnice spomenutog poduzeća.

Bio je član HŠD (1940.), a nakon rata odbornik.

LITERATURA Borošić, /.: ŠIS, s. 9, (II. god.). ***ŠL: 1940., s. 183, 270; 1942., s. 157;

1947., s. 174. Duić, A.: Ing. Ante (Tone) Sedmak. In

memoriam. ŠL 1945., s. 72 73. *** Zapisnici skupštine i sjednice

Upravnog odbora HŠD, Zagreb 1945. ŠL 1945., s. 78, 82.

Kauders, A.: Šum. bibliogr. I, s. 262. *** Stevo Konjević (Sjećanje na jednu

predratnu generaciju studenata). ŠL 5 6, 1960., s. 178 179.

***ŠN, s. 322, 366, 338, 359. ***ŠE 3, 1987., s. 182. Perić, N.: Svi rakovački maturanti 1882

1995., Karlovac 1995., s. 28, 219. Klepac, D.: Iz šum. povijesti Gorskoga


http://20.XI.1979

252

kotara... Zagreb 1997. *** HŠD 1846 1996., Zg. 1996., s. 237. *** SŠN, sv. 1, Zagreb 1998., s. 176.

SEGEDI, Nikola, (Kula, Sombor, 7. XIL1937. - Vinkovci, 9.II.1995.), mr. s e , dipl. ing. šumarstva, stručni suradnik HAZU.

Sin Gabriela i Irene r. Trajer. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz nastav-ničko-službeničke obitelji. Školovao se u Zagrebu: osnovnu školu završio je 1951., a I. mušku gimnaziju 1956.g.

Upisao se na Elektrotehnički fakultet u Zagrebu, ali zbog smrti sestre prekida studij i 1957. upisao se na Poljoprivredno - šum. fakul te t u Zagrebu. Diplomirao je šumarstvo na ŠG odjelu osamostaljenoga Šum. fakulteta u Zagrebu 20.X.1962. godine. Na istom fakultetu 14.XI.1989. završio je poslijediplomski studij iz uređivanja šuma (dendrometrija).

Nakon diplomiranja, od mjeseca studenoga 1962. do travnja 1964. radio je u Odjelu za uređivanje šuma Vinkovci - najprije kao pripravnik, a zatim kao referent za premjer. Odslu-živši vojni rok, nastavio je rad na istom mjestu do listopada 1965. kada prelazi u Šumariju Strošince i radi na mjestu inženjera operative, a zatim kao pomoćnik upravitelja šumarije do veljače 1970. god. U Odjelu za uređi

vanje šuma Vinkovci, na radnom mjestu taksatora proveo je 15 godina - do listopada 1985. kada se zapošljava u Centru HAZU Vinkovci kao stručni suradnik za šumarstvo i na kojem je mjestu radio gotovo do smrti (1995).

Kao taksator izradio je niz ure-dajnih elaborata za gospodarske jedinice vinkovačkog, slavonsko - brodskog i našičkog područja.

Mr. se. Nikola Segedi bio je uključen u projekt “Utjecaj strukture na njegu sastojina prorjedom u šumi hrasta lužnjaka i običnog graba”, čiji su nositelji bili prof. dr. Ivo Dekanić i akademik Dušan Klepac. Segedi je prikupljao podatke o izmjerama na 18 pokusnih ploha te obavljao obradu i sređivanje prikupljenih podataka.

U suradnji sa Šum. fakultetom u Zagrebu radio je na projektu “Pojava dvostruke i višestruke bjeljike u hrasta lužnjaka”, a sačinio je bibliografiju hrasta lužnjaka. Kontinuirano je prikupljao arhivsku gradu, knjige i časopise za Knjižnicu Društva ITŠ i Dl u Vinkovcima.

Prisustvovao je većem broju stručnih i znanstvenih skupova od kojih spominjemo Znanstveni skup o Antunu Levakoviću 6.-7.XII.1990. u Vinkovcima.

“0 Nikici nije dovoljno reći da je bio vrstan stručnjak, izuzetno marljiv i pedantan, pouzdan suradnik kojeg su cijenili kolege i znanstvenici Šumarskog fakulteta i Instituta u Ja-strebarskom, bio je i čovjek širokog obrazovanja i kulture, fleksibilan u prihvaćanju tehničkih znanja i informatike, te je u tome bio uzor i mladim i starijim kolegama”, (M. J. Herak, 1995.).

Mr. se. Nikola Segedi bavio se i književnim radom - pisao je prozu i poeziju. Većinu svojih pjesama je uglazbio (svirao gitaru i harmoniku). Amaterski se bavio radio-tehnikom,


http://14.XI.1989

253

fotografijom te stolarskim, bravarskim, zidarskim i urarskim zanatom.

RADOVI

Neka zapažanja o pojavi Ceratosto mella merolinensis u G.J. Vrbanjske Sume. Šum. list 1 2, 1976., s. 35 50.

Grafički prikaz tarifa za lužnjak, kit njak, bukvu i obični grab. Šum. list 10 12, 1976., s. 516 520.

Nanošenje buaolnih poligonakih vlako va pomoču računanja relativnih koordinata. Šum. list 5 6, 1980., s. 247 254.

Prilog poznavanju raaproatranjenja buk ve (Fagua avlvatica h.) u Sumama Spačve. Šum. list 1986., s. 413 427.

Šume izdvojene za aredatva Krajiške inveaticione zaklade. Šum. list 10 12, 1987., s. 613 622.

Razdioba Suma Petrovaradinake pu kovnije na državni erar i imovne opčine prili kom razvojačenja Vojne krajine 1871. “Rado vi” Centra za znanstveni rad HAZU Vinkovci, br. 6, 1987., s. 113 161.

Jednoatavni atereoakopaki aeroprecrta vačza izradu krokija. Šum. list 1989., s. 143 151.

Inatrumenti za mjerenje viaina na nag nutom terenu, (magistarski rad). Šum. fakultet Sveuč. u Zagrebu, 1989.

Šumaraki muzej u Bošnjacima. Šum. list 1991., s. 436 438.

Inatrumenti za mjerenje viaina na nag nutom terenu, (izvod iz magis tarskog rada). Šum. list 1991., s. 317 331.

Šume bivše Brodake imovne opčine na kon 120 godina. ŠL 1992., s. 531 536.

Primjenljivoat Levakovičeve “funkcije raatenja” uz današnje (tehničke) mogučnoati. “Radovi” Centra za znanstveni rad HAZU Vinkovci, izv. izd. VI., 1992., s. 85 116.

LITERATURA ***ŠN, s. 350. *** PŠH 1846 1976., s. 419. Stojkovič, M. i Stojkovič Pračinec, G.:

Literarno veče u Šumarskom društvu Zagreb. ŠL 11 12, 1993., s. 577.

Herak, M. J.: Mr. Nikola Segedi, dipl. inž. šum. 1937 1995. (In memoriam), ŠL 4,

1995., s. 159. *** In memoriam, Nikola Segedi Nikica

(1937 1995), glasilo “HŠ”, br. 44 , Zagreb 1995., s. 2.

*** HŠD 1846 1996., s. 325, 371. Maričevič, I.: Kazalo autora... ŠL 3 4,

1997., 182, 188. *** SŠN 1998., 1, s. 191; 2., s. 634, 691.

SEGEN, David , (Zagreb, 19.XII. 1859.- Zagreb, 29.XII.1927.), dr. se. izvanredni sveuč. prof., dopisni član JAZU.

Studirao je i diplomirao na Visokoj tehničkoj školi u Beču, a doktorirao 1889. god. na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu temom iz teorije ravninskih krivulja. To je ujedno i prva obranjena disertacija iz matematike na zagrebačkom sveučilištu.

Poslije završenog studija radio je na realnoj gimnaziji u Zagrebu. Na Mudroslovnom fakultetu dobio je ve-nia legendi za nacrtnu geometriju (1891.-92.). Nakon osnutka Šum. akademije u Zagrebu, koja je bila prislonjena uz Mudroslovni fakultet, od 1898. bio je izvanredni profesor na Katedri za nacrtnu geometriju. Umirovljen je 1911, ali je i dalje honorarno predavao na Šum. akademiji des-kriptivnu geometriju (1898.-1919.) i konstruktivno crtanje (1909.-1919.)

Bio je dopisni član JAZU, član ispitnog povjerenstva za kandidate prostoručnog crtanja (1900.-1918.), tajnik društva Hrvatska mansa acade-mica (1906.-1908.) i predstojnik Geodetskog tečaja za škol.g. 1912.-13. i 1913.-14.

LITERATURA ***ŠN, s. 97, 98 , 100, 191. *** Spomenica PMF, Zagreb 1974., s.

13, 15, 18, 26, 36, 37, 39. *** SŠN sv. 2, ŠF Zagreb 1998., s. 52,

62, 63, 65, 116, 117, 296, 359.


http://29.XII.1927

254

SEIDEL, (SAJDL), Oskar, iz Bakra, rod. 10.XI.1878., šum. savjetnik.

Šumarstvo je apsolvirao 1898. na GŠU u Križevcima. Nakon završenoga školovanja radio je kao vlastelinski šumar u Donjem Miholjcu. Državni stručni ispit položio je 1903. u Zagrebu. Od 14.111.1910. u službi je kod imovnih općina. God. 1915. radio je kao kotarski šumar u Plaškom, a kasnije kao šum. savjetnik u Ogulinu. God. 1927. premješten je u Bjelovar, najprije Direkciji šuma Đurđevačke imovne općine, a 1931. Direkciji šuma Križevačke imovne općine kod koje je radio kao šum. savjetnik i tehnički inspektor, a od 1940., i za vrijeme rata, kao šumarski nadzornik.

Surađivao je u LRV. Bio je član HSŠD i HŠD.

RADOVI

Kako krivolovstvo u nas napreduje. LRV 1907, XVI, 2, s. 23.

Dolazak i prezimljavanje šljuka, (s Tom pak, S. i Prokop, J.). LRV 1912, XXI, 3, s. 33 34.

LITERATURA *** Izvješće Križevci 1897., s. 47. *** Iskaz članova HSŠD: 1908., 1915. *** ŠL: 1927., s. 433; 1931., s. 147;

1940., s. 186, 270; 1943., s. 24. Borošić, J.: ŠIS, s. 20, 69, 89, 149. ***ŠN, s. 53; SŠN sv. 1, s. 144, 155. Frković, A.: Bibliogr. LRV 1892 1991.,

Zagreb 1993., s. 127, 156, 438.

SEIDL, Emilija, (Dvor, Hrvatska, 1. VI.1966.), dipl. ing. šumarstva.

Kći Dragutina i Dušanke r. Pa-izičević. Hrvatica, katoličke vjere. Potječe iz učiteljske obitelji. Osnovnu je školu završila u Brdanima Šama-ričkim 1980., a maturirala je u SŠC “Vladimir Majer - Kurt” u Sisku 1984. godine.

Šumarstvo je studirala na Šum. fakultetu u Zagrebu i diplomirala 1989. godine.

Od 1991. zaposlena je u Šumariji Varaždin na mjestu revirnika.

SEITZ, Ladislav, (Osijek, 26.VI. 1927.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šumarskom fakultetu u Zagrebu i diplomirao na Šum. odjelu 24.VI.1966.

SEIWERTH, Adolf, (Koprivnica, 17. VI.1886.- Zagreb, 26.1.1928.), dr. s e , sveuč. profesor.

Studirao je na Kemijskom fakultetu Visoke tehničke škole u Pragu. Službovao je u Pragu, gdje je i doktorirao tehničke znanosti. Bio je profesor kemije i geologije na Sušaku, a zatim na realnoj gimnaziji u Osijeku. Od 1921. upravitelj je Agri-kulturno-kemijskog zavoda Gospodarskog društva k.s.z. u Osijeku.

God. 1923. preuzima mjesto su-plenta na Katedri za tloznanstvo, geologiju i mineralogiju Gosp.-šum. fakulteta u Zagrebu. Na istom fakultetu predavao je tloznanstvo (1923.-28.) i agrikulturnu kemiju (1923.-24.) i bio predstojnik Zavoda za tloznanstvo. U zajednici s ostalim zavodima tada se radilo na rješavanju problema sušenja slavonskih hrastika. 0 toj je problematici raspravljao na znanstvenom skupu u Vinkovcima 1925. i pisao u prvom broju Glasnika za šum. pokuse 1926. Stručne je radove objavljivao i u Prirodi, Gospodaru, Šum. listu i drugdje.

Bavio se istraživačkim radovima o pedologiji krša, namijenjenim publikaciji o kršu Jugoslavije u okviru međunarodne šum. lige Silva Medi-teranea. Bio je stalni referent Biltena medunar. Inst i tuta za agrikulturu u Rimu.

Bio je član JŠU.


255

RADOVI

Šumarska nastava u Čehoslovačkoj re publici. Šum. list 1925., s. 81 96.

Suše li se slavonski hrastovi zbog pro mjene iiaPGlasnik za šum. pokuse 1, 1926., s. 128 148.

Prilozi mehaničkoj analizi tla. Ibid., s. 247 262.

Prilozi za poznavanje tla hrastovih Suma u Podravini. Ibid., 2, 1927., s. 211 235.

0 metodama pripreme tla za mehaničku analizu. Ibid. 1927., s. 236 250.

Poredbena istraživanja uz pitanje pri preme izvatka tla sa solnom kiselinom i kalij skom lužinom za kemijsku analizu. Ibid., 1927., s. 251 267.

LITERATURA Ugrenovič, A.: Prof. dr. Adolfo Seiwerth.

Nekrolog. ŠL 3, 1928., s. 156 157, (s radovima).

Gračanin, M.: Seiwerth Dr. Ing. Adolf. Godišnjak hrvatskog sveučilišta. Zagreb 1929., s 434 436.

Kauders, A.: Šum. bibliografija I, s. 21, 201, 262.

***ŠN, s. 185, 198, 382, 383, 498 499. *** Zbornik Vinkov. 1974, s. 260, 706. *** PŠH 1846 1976., s. 48, 111, 413. *** SŠN sv. 2, ŠF Zagreb 1998., s. 216,

219, 265 266, 662.

SEKALEC, Željko, (Prozor, Otočac, 22.V.1914.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Franje i Anke r. Fadljević. Hrvat, katolik. Potječe iz učiteljske

obitelji. Pučku je školu završio u Ca-pragu 1925., a maturirao je na IV. muškoj realnoj gimnaziji u Zagrebu 1935. godine.

Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno - šumarskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 16.XI.1946. god.

Službovanje je započeo 1946.g. u Šumariji Kloštar Ivanić, a od 1947. radio je u šumskom građevinarstvu na projektiranju i izgradnji šumskih komunikacija i ostalih gradev. objekata u šumarstvu i drvnoj industriji na širem području Kutine i Siska. Od 1952. do 1956. upravitelj je Šumarije Kutina, a nakon toga do 1959. tri je godine na dužnosti šum. inspektora tadašnjeg Kotara Kutina. God. 1959. osnovano je ŠG “Garjevica” Kutina koje je uspješno djelovalo do 1971. godine. Zbog teškog p lasmana prostornog drva listača šumarstvo srednje Hrvatske osnovalo je 1971. Konzorcij za izgradnju tvornice visokobijeljene celuloze u kojem je ing. Sekalec radio do umirovljenja 1973. godine.

Bio je aktivan i izvan struke: dugogodišnji je član HŠD, a član je i Hrvatske seljačke stranke od 1937. god. Kao umirovljenik živi u Kutini.

LITERATURA ***ŠN, s. 361. ***ŠL: 1965., s. 590. *** HŠD 1846 1996., s. 276.

SEKELJI, Ernes t , (Vinkovci, 7.III. 1919.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Andrije i Ane r. Lehrner. Hrvat, hrvatskoga državljanstva, rimokatolik. Otac mu je bio dipl. ing. agronomije, a majka domaćica. Pučku školu završio je u Vinkovcima 1929., a realnu gimnaziju u Banja Luci 1938.

Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno - šum. fakultetu u Zagrebu. Kako je kao student radio u Direkciji šuma Banja Luka, kao tehnički crtač


http://16.XI.1946

256

(1940.), od 1941.-1944. bio u domobranstvu (kao poručnik), a od 1944.-1946. u NOB-i i JNA (u činu kapetana), studij šumarstva nastavio je iza II. svj. rata. Apsolvirao je 1946.-47., a diplomirao 19.XI.1948. godine.

Prva stalna zaposlenja dobiva u gradev. tvrtkama u BiH: od 1948. do 1949 . t e h n i č k i je d i r ek to r u Šumskom gradev. poduzeću (ŠGP) Živinice, a od 1.V.1949. do 30.XII. 1950. direktor je GŠP “Borje” u Teslicu. Nakon četiri mjeseca provedenih u istražnom zatvoru, vraća se u Vinkovce, prihvativši dužnost rukovodioca investicija u Tvornici crijepa i cigle “Dilj” Vinkovci (20.IV. - 19.X. 1951.).

U šumarskoj struci počinje raditi krajem 1951. kad je primljen u ŠG Vinkovc i , u kojem je na jpr i j e upravitelj Šumarije Lipovac (19.X. 1951.-30.1 V. 1953.), pa referent za investicije (1.V.1953.-1.XI.1955.) i konačno taksator u Odjelu za uređivanje šuma, izrađujući šum. gospodarske osnove za šumarije Drenje, Đakovo, Trnjani, Levanjska Varoš, Slav. Brod i Oriovac.

Slijedi povratak u BiH, gdje je najprije zaposlen u Kombinatu Dl “Borje” Teslić (1.XI.1955. - 30.111. 1957.), a onda u Dl “Una” (1.IV.1957.-30.X.1958.), u oba poduzeća u svoj

stvu tehn. direktora. Zatim radi u Kazneno-popravnom domu Lepoglava (1.XI.1958. - 1.III.1960.) na mjestu direktora Pogona drvne galanterije i stolarije, a zatim u ŠG Sisak (l.III. 1960. - 31.IX.1961.) na dužnosti upravitelja Šumarije Hrv. Dubica.

Vrativši se u BiH, tehnički je direktor Kombinata Dl “Kozara” Bos. Dubica (1.X.1961. - 1.IV.1964.), pa šef trgovine i nakupa Poljopr. zadruge “Klara” Remetinec (l .V.1964.-l .X. 1965.). Kad je ukinuta zadruga, postaje referentom eksploatacije šuma i građevinarstva ŠG Kotor - Varoš (BiH) u kojem ostaje do 1.IV.1967., kad biva definitivno imenovan šumskim i lovnim inspektorom pri Meduopć. sekretarijatu za šumarstvo Banja Luka, koju dužnost obavlja sve do umirovljenja 31.XII.1983. godine.

Ni umirovljeničke dane ne provodi u spokoju. Kad je ratni vihor zahvatio i BiH, kao Hrvat, medu prvima je prognan iz Banja Luke, našavši utočište na Visu i Obrnjenu. Nakon tri godine izbjeglištva, posredstvom medun. humani ta rne organizacije dospio je Finsku u grad Pieksamaki, dobivši mirovinu i stan na korišćenje.

Kao čili 80-godišnjak latio se pera, nižući na papir svoja sjećanja nimalo lakog, ali časnog, šumarskog poziva.


SEKULIĆ, Dušan, (Stupovača, Kutina), 3.VIII.1933.), dipl. ing. šum.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šumarskom odjelu, ŠG odsjek škol.g. 1959.-60., a diplomirao 28.IX. 1962. godine.



http://31.IX.1961

http://31.XII.1983

257

SEKULIĆ, Košta, iz Zlatice, rod. 7.1.1900., dipl. ing. šumarstva, šum. savjetnik.

Studirao je na Gospodarsko-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol.g. 1924.-25., a diplomirao 12.X.1925.

Zaposlio se 21.V.1926., a državni stručni ispit položio je 1929. u Beogradu. Od 1927. do 1934. radio je kod Brodske imovne općine, najprije u Gospod. uredu, a zatim u šumarijama Rajevo Selo i Mikanovci. Slijedi premještaj k Petrovaradinskoj imov. općini, gdje je bio upravitelj Šumarije Morović, a 1937. unaprijeđen za šum savjetnika kod Direkcije u Srem. Mitrovici. God. 1942. imenovan je šum. nadzornikom kod Ravnateljstva šuma u Gospiću.

LITERATURA ***ŠL: 1929., s. 357; 1937., s. 42, 104,

270; 1941., s. 43; 1942., s. 269. Borošić, l: ŠIS, s. 65, 101, 150. ***ŠN, s. 355; SŠN 2, 1998., s. 682. *** Zborn. Vinkovci 1974., s. 516, 539.

SEKULIĆ, Milorad, (Srem. Karlovci, 22.IX.1883. - Nova Gradiška 1942.), ing. šumarstva, viši šum. savjetnik.

Studirao je na trogodišnjoj Šum. akademiji u Zagrebu. Apsolvirao je 1906. god. Zaposlio se 1.IX.1907., a stručni državni ispit položio je u Zagrebu 1909. godine.

Prema nepotpunim podacima, u vojnoj službi proveo je 11 mjeseci, a 1933. radio je kao viši savjetnik u Minist. šuma i ruda, Odjelj. za šum. u Beogradu, gdje je 1939. umirovljen.

Ubijen je 1942. godine u Novoj Gradiški.

LITERATURA Borošić, ].: ŠIS, s. 3, 30, 82, 150. ***ŠL 1939., s. 597; 1947., s. 173. ***ŠN, s. 102, 336; SŠN 2, s. 123.

SEKULIĆ, Pero, (Orahovica, 28.11. 1939.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu, a diplomirao na osamostaljenom Šumarskom fakultetu, Šumarski smjer, 25.XII. 1962.

SELETKOVIĆ, Ivan, (Zagreb, 17.IX. 1973.), dipl. ing. šumarstva.

Sin sveuč. profesora. Hrvatske nacionalnosti i državljanstva. Osnovnu i srednju naobrazbu stekao je u Zagrebu. Maturirao je na Elektrotehničkoj školi “Ruder Bošković” 1992. godine. Iste godine upisao se na Šumarski fakultet Sveuč. u Zagrebu. Diplomirao je na Šumarskom odsjeku 1997., napisavši i obranivši diplomski rad pod naslovom “Način saniranja erozije na pokusnim plohama Abrami”.

Nakon završenog studija odlazi na odsluženje vojnog roka, a od l.VI. 1998. zaposlen je u Šumarskom institutu Jastrebarsko.

SELETKOVIĆ, Krunoslav, (Donji Andrijevci, Slav. Brod, 7.IX. 1942.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Stjepana i Magdalene rod. Wittman. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio službenik, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Donjim


http://22.IX.1883

258

Andrijevcima 1957., a gimnaziju u Slav. Brodu 1961. godine.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu 15.VII.1970.

Završivši studij i odsluživši vojni rok, 20 godina radi izvan struke. Tek nakon osnivanja JP “Hrvatske šume” biva 1992. primljen u UŠ Vinkovci, a početkom 1999. obavlja službu revirnika Šumarije Slavonski Brod, UŠ Nova Gradiška.

SELETKOVIĆ, Marija, ml., (Donji Andrijevci, Slav. Brod, 28.11.1944.), dipl. ing. šumarstva.

Kći Pavla i Janje r. Vragolović. Hrvatica, rimokatolikinja. Roditelji su joj bili poljodjelci. Osnovnu školu završila je u Donjim Andrijevcima 1959., a V. realnu gimnaziju u Zagrebu, maturiravši 1963. godine.

Šumarstvo je studirala na Šum. fakultetu u Zagrebu. Na ŠG odjelu diplomirala je 15.VII.1970.

Cijeli svoj radni vijek provela je radeći izvan struke. Supruga je dipl. ing . K r u n o s l a v a Se l e tkov i ća . Umirovljena je 1994. god. Članica je Hrv. stranke prava. Živi u Slav. Brodu.

SELETKOVIĆ. Marija, st., (Donji Andr i jevc i , Slav. Brod, 12 .VII I . 1928.), dipl. ing. šumarstva.

Kći Stjepana i Magdalene r. Wittmann. Hrvatica, rimokatolikinja. Otac joj je bio službenik, a majka domaćica. Osnovnu školu završila je u Donjim Andrijevcima 1939., a realnu gimnaziju u Slav. Brodu 1948.

Šumarstvo je studirala na Poljoprivredno - šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirala je na ŠG odjelu 1953.-54. škol.g., a diplomirala 16.VII.1955.

Svoj radni vijek započela je u Vodoprivrednom poduzeću “Erozija” u Požarevcu (Srbija), gdje radi više od

15. godina. U Hrvatsku se vraća 1972., primivši mjesto stručnog surad-nika u U r b a n i s t i č k o m zavodu Grada Zagreba. Zbog zdravstvenih razloga 1985. odlazi u mirovinu. Živi u Zagrebu.

SELETKOVIĆ, Zvonko, (Donji Andrijevci, Slav. Brod, 14.1.1944.), dr. s e , dipl. ing. šumarstva, red. sveuč. profesor.

Osnovnu je školu završio u Donjim Andrijevcima 1958. Maturirao je na Šumarskoj školi u Karlovcu 1962. Studirao je na Šumarskom fakultetu Sveuč. u Zagrebu i diplomirao na ŠG odjelu 5.II.1973. godine.

Za asistenta iz predmeta ekologija šuma na Šum. fakultetu u Zagrebu izabran je 1978. Na istom fakultetu studirao je i poslijediplomski studij. Dana 27.IV.1983. obranio je magistarski rad naslova “Šumsko-uzgojno značenje temperaturne inverzije u kitnjakovim i bukovim šumama Medvednice”, obrađujući funkcioniranje šumskih ekosustava na Medvednici.

Doktorirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu 1990. iz područja ekološke problematike u šumskim ekosustavima Slavonskoga gorja s disertacijom naslova “Utjecaj industrijskih poluta-nata na običnu bukvu (Fagus sylva-tica L.) u šumskim ekosistemima Slavonskog gorja”.


259

Za docenta na Šum. fakultetu u Zagrebu izabran je 1991., za izvanrednoga 1993. i za redovitoga profesora 1995. godine. Od 1995. do 1997. obnaša dužnost predstojnika Zavoda za uzgajanje šuma, a od 1995. pročelnik je Zavoda za istraživanja u šumarstvu.

U dodiplomskoj nastavi na Šum. fakultetu u Zagrebu izvodi nastavu iz predmeta fitološka bioklimatologija, ekologija šuma i uređivanje bujica i vodogradnje. Od 1997. god. predaje honorarno na PMF Sveuč. u Zagrebu, predmet ekologija šuma.

Mnogobrojnim diplomskim radovima uveo je velik broj studenata u praktično rješavanje ekološke problematike u šumskim ekosustavima.

Na poslijediplomskoj nastavi voditelj je na usmjerenju “Oblikovanje parkovnih i prirodnih rekreacijskih objekata”. Voditelj je specijalističkog studija “Ekološko oblikovanje krajolika, zaštita prirode i hortikultura”, gdje kao mentor i član povjerenstva u magistarskim i doktorskim radovima neposredno sudjeluje u izobrazbi novih znanstvenika.

Aktivan je istraživač. Radio je na više tema, zadataka i projekata.

Od 1997. izvanredni je član Akademije šumarskih znanosti u Zagrebu. Član je Znanstvenog savjeta u Ministarstvu znanosti i tehnologije za procjenu trajne istraživačke djelatnosti javnih instituta. Član je Uređivačkog odbora za znanstveno - stručno područje Ekologija i biologija šuma u Šum. listu. Urednik je Znanstvenoga zbornika.

Sudjelovao je na IUFRO kongresima i velikom broju drugih stručnih i znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu.

Od stručnih udruga član je Međunarodnog istočno-alpskog društva za proučavanje vegetacije, član je

Sekcije za proučavanje i zaštitu tla u okviru zajednice Alpe-Jadran, Hrvatskog ekološkog društva i HŠD, u okviru kojih je održao više predavanja.

Aktivno surađuje s raznim znanstveno - nastavnim i stručnim ustanovama u zemlji i inozemstvu.

U svom radu proučava funkcioniranje šumskih ekosustava. Prati promjene u staništu i sastojinama diljem Hrvatske, uspoređujući stanja i promjene sa šumskim ekosustavima izvan naše zemlje. Surađuje s drugim discipl inama te nenametl j ivo, ali uporno, inzistira na timskom radu i sintezi dobivenih podataka kako bi što uvjerljivije upoznao javnost da zdravi i vitalni šumski ekosustavi predstavljaju izuzetnu ekološku i gospodar-sku vrijednost, a njihove općekorisne funkcije uveliko povećavaju kvalitetu življenja.

VAŽNIJI RADOVI

Utjecaj mikroklime i dubine ekološkog profila tla na pojavu šumske vegetacije na jednom dijelu Medvjednice. Prvi kongres bio loga Hrvatske, Zbornik 1981., s. 112 118.

Šumsko uzgojno značenje temperaturne inverzije u kitnjakovim i bukovim šumama Medvednice. Glas. šum pokuse 22, Zagreb, 1984., s. 305 332.

Svjetlosni uvjeti uspijevanja ranijih razvojnih stadija hrasta lužnjaka (Quercus ro bur h.) i poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vah.J u nizinskim šumskim ekosistemima. III. kongres ekologa Jugoslavije, 2. knj., Sarajevo 1984., s. 316 319.

Tannensterben im Gorski kotar in Kro atien im Liche des Einflusses der Industrie pollution, (sa Prpić, B.). 5. IUFRO Tannen svmposium, Zvolen CSSR 1987., s. 321 330.

Der Einfluss des Strassenverkehrs aut das Waldsterben in den Nord westliche Dina riden Jugoslawiens, (sa Prpić B. i Prebježić, P.). Gesellschaft f i r Strahlen und Umwelt forschung, Mtnchen Bericht 17: 551 557. Internationales Svmposium Verteilung und


260

Wirkung von Phottooxidantien im Alpenraum, Garmisch Partenkirchen, 1988.

Propadanje Suma u SR Hrvatskoj, (sa Prpić, B. i Komlenović, N.). Šum. list 5 6, 1988., s. 195 215.

Utjecaj industrijskih polutanata na obi čnu bukvu (Fagus silvatica h.) u šumskim ekosistemima Slavonskoga gorja. Glas. šum. pokuse 27, Zagreb 1990., s. 83 196.

Blei und Cadium in Standorten von Auen und Bergwaelden Nordkroatiens “Boden Dauer beobachtung und Datenenerfassung im Bodenschutz”, (sa Prpić, B.). Arge und Arge Alpen Adria, Ljubljana 1991., pp. 81 88.

Propadanje Suma u Hrvatskoj i odnos pojave prema biotskim i abiotskim činiteljima danas i u prošlosti, (sa Prpić, B. i Ivkov, M.). Šum. list 3 5, 1991., s. 107 130.

Radial Increment of the Fir in The Fa culty Forest of Zalesina as to the Climatic Ex celsses and Input of pollutants, (sa Prpić, B.). 6 IUFRO simpozij o jeli, Zagreb 1992., s. 173 182.

Klima Hrvatske, (s Katušin, Z.). Mono grafija “Šume u Hrvatskoj”, Zagreb 1992., s. 13 18.

Ekološko vegetacijska analiza pridolas ka i rasprostranjenosti šumskih sastojina u istočnom Kalniku, (s Vukelić, J. i Pernar, N.). Glas. šum. pokuse, posebno izd. 4, Zagreb 1993., s. 45 58.

Prilog istraživanjima klimatskih eleme nata i pojava u zagrebačkoj regiji tijekom ovog stolječa, (s Ivkov, M. i Tikvić, I.). Ibid., 1993., s. 25 34.

Hineinbringen von Blei in die Wald boden des nordlichen und westlichen Kroa tiens, (sa Prpić, B. i Rastovski, P.). Internatio nales Svmposium Stoffeintrage aus Atmo sphare und Waldbodenbelasten in den Lon dern von Arge Alp und Alpen Adria, pp. 49 57, Berchtesgaden, 1993.

Utjecaj sklopa na intercepciju u poplav noj šumi hrasta lužnjaka (Genisto elatae Quercetum roboris aubass. caricetosum re motae Horv. 38) u stacionaru Opeke kod Li povijana, (sa Prpić, B., Ivkov, M. i Tikvić, I.). Zbornik Simpozija “Pevalek” , Koprivnica 1993., s. 79 57.

Ekološki i biološki uzroci propadanja stabala hrasta lužnjaka (Ouercus robur h.) u

nizinskoj šumi Turopoljski lug, (sa Prpić, B. i Žnidarić, G.). Glas. šum. pokuse 30: 193 222, 1994.

Oštečenost krošanja glavnih vrsta drve ča u Hrvatskoj u odnosu na radijalne priraste, (sa Prpić, B. i Ivkov, M.). Šum. list 1 2, 1994., s. 3 11.

Analize fenoloških motrenja u nizin skim šumskim ekosustavima pokraj Lipov ljana, (s Tikvić, I.). Peti kongres biologa Hrvat ske s medunar. sudjel., Zbornik sažetaka, Pula 1994., s. 257 8.

Cu und ZN eintrage in die Waldboden des nordlichen un westichen Kroatien unter dem Einfluss des Stamblanfwassers der Buchen, (s Komlenović, N. i Rastovski, P.). Expertentagung der gemeinsamen Arbeits gruppe Bodenschulz der Arge Alp und der Arge Alpen Adria Bozen Sidtirol, pp. 34 40, 1994.

Primjena dosadašnjih sustavnih istra živanja propadanja šuma kod procjene kemij ske opterečenosti susjednih poljoprivrednih prostora Hrvatske, (sa Prpić, B. i Vukelić, J.). Šum. list 9 10, 1994., s. 283 288.

Der Urvtald Čorkova uvala ein Modeli fir den multifunktionalen Buchen / Tannen Plenterwald, (sa Prpić, B. i Vukelić, J.). 7 IUFRO Tannensvm posium, Altensteig 1994., pp. 250 256.

Propadanje šuma kao pokazatelj pro mjene ekoloških uvjeta u atmosferi, (sa Tikvić, I. i Anić, I.). Šum. list 11 12, 1994., s. 361 371.

Šumska vegetacija kao regulator opti malnih vodnih odnosa sliva, (s Tikvić, I. i Ivan čević, V.). 1. Hrvatska konferencija o vodama, Zbornik radova 1995., s. 231 239.

Fenološka motrenja hrasta lužnjaka (Ouercus robur h.) u Hrvatskoj, (s Tikvić, I.). Znanstvena knjiga 2, Zaštita šuma i pridobi vanje drva, Zagreb 1996., s. 89 103.

Klima lužnjakovih šuma. “Hrast luž njak (Ouercus robur h.) u Hrvatskoj”, HAZU, Centar za znanstveni rad Vinkovci JP “Hr vatske šume” p.o. Zagreb 1996., s. 71 82.

Elementi u tragovina, kalij 40K i 137Cs u pojedinim dijelovima jele iz Gorskog kotara

Hrvatska, (s Barišić, D., Vertačnik, A., Lulić, S., Kauzlarić, Ž., Hus, M. i Kezić, N.). Zbornik


261

radova III, Zagreb, 1996. LITERATURA

RauS, Đ.: Značenje i uloga “Glas. za šum. pokuse...”, posebno izd. 4, Zagreb 1993., s. 405 423.

***ŠL 1 2, 1995., s. 55. ***ŠIB, s. 27, 51, 54, 69. *** HŠD 1846 1996, s. 13, 295, 381. *** Hrast lužnjak u Hrvatskoj, HAZU

“HŠ" Vinkovci Zagreb, 1996., s. 507, 523, 531, 532, 535, 537, 541, 553.

Maričević, I.: Kazalo autora... SL 1976 1995. ŠL 3 4, 1997., s. 179 194.

*** SŠN sv. 2, ŠF Zagreb 1998., s. 208, 211, 214, 222, 223, 266 269, 570, 571, 633, 647, 652, 653, 668; sv. 3, s. 330 332; sv. 4, s. 33, 55.

SELJAK, Janko, (Idrija, Slovenija, 15. V.1903. - Golnik, Slovenija, 9.III. 1964.), dipl. ing. šumarstva, šum. savjetnik.

U Idriji je završio osnovnu školu i 1921. godine maturirao je na tamošnjoj realki.

Bez materijalne pomoći od kuće, otišao je u Zagreb gdje se upisao na Poljoprivredno - šumarski fakultet. Apsolvirao je škol.g. 1924.-25. na Šumarskom odsjeku. Kako je morao raditi da zaradi za život i često prekidati studij, diplomirao je tek 13.11.1928. godine.

Nakon diplomiranja dobio je prvo zaposlenje u struci kao dnevni-čar pri Državnoj direkciji šuma u Vinkovcima, a zatim kao dnevničar u Ministarstvu šuma i rudnika u Beogradu, gdje je bio 23.V.1929. postavljen za pripravnika.

Godine 1930. premješten je u Bansku upravu u Zagreb. Državni ispit položio je u Beogradu 1932. Do 1937. godine radio je u Odsjeku za uređenje bujica kada je premješten u Ljubljanu na istu dužnost. Nakon II. svj. rata, od 1950. do 1963. bio je prvi direktor Poduzeća za u ređen je buj ica , u vrijeme kad su Sloveniju zadesile

mnoge poplave. U Ljubljani je ostao sve do umirovljenja.

Bio je izvanredan analitičar i kalkulant i pravi stručnjak za suzbijanje bujica. Mnoge projektne radove je elaborirao i vodio njihovu operaci-onalozaciju na terenu. Od njegovih objavljenih radova posebno je znakovit “Hudourniške službe v obdoblju 1945-1954.” (GozdV. 10, Ljubljana, 1955.).

RADOVI

Razvitak naše industrije. Pola stoljeća šumarstva, Zagreb 1926., s. 441 450.

LITERATURA Borošić, ].: ŠIS, s. 6, 57, 106, 150, (pod

Selak, Janko!). ***ŠL: 1937., s. 103; 1940., s. 328. ***ŠN, s. 355; SŠN 2, 1998., s. 682. *** Umri ing. Janko Seljak. GV 1964. *** Zbornik Vinkovci 1974., s. 138, 471,

484, 516, (Selak). *** Naš prvi direktor dipl. inž. gozd.

Janko Seljak (1903 1964.). U knjizi: “Pogubna razigranost 100 let organiziranoga hudourni Carstva na Slovenskem, 1884 1994." Ljublja na 1995.

SEMENOV, Svetlana iz Sombora, Vojvodina, dipl. ing. šumarstva.

Studirala je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirala je škol.g. 1949.;50., a diplomirala na Šum. odjelu, Šumsko-uzgojni smjer 27.IV.1953. godine.


SENDIĆ, Borivoj, iz Vareša (BiH), mr. s e , dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu, Biološki odsjek, škol.g. 1951.-52., a diplomirao 16.11.


262

1953. Na istom fakultetu magistrirao je 16.VII.1982. iz znanstvenoga područja uređivanje šuma.

LITERATURA ***ŠN, s. 366; SŠN 2, s. 632, 688.

SENDIC, Josim, iz Negoslavaca kod Vukovara, rod. 3.1.1897., dipl. ing. šumarstva, šum. savjetnik.

Apsolvirao je na Gospodarsko-šum. fakul tetu u Zagrebu škol.g. 1921.-22. , a diplomirao šumarstvo 26.III.1923. Državni stručni ispit položio je 1926. u Beogradu. U vojnoj službi proveo je više od 2,5 godine.

Radio je u BiH, gdje je 1927. premješten iz Sarajeva u Upravu šuma Vareš. Od 14.XII.1932. radio je kao viši šum. pristav u Kotarskom na-čelstvu Derventa. Zatim je premješten u Makedoniju, gdje je od 1937. do 1940., kao šum. savjetnik, radio u Šumariji Gevgelija.

Odlikovan je Ordenom Sv. Save 5. reda, (1939.).

LITERATURA ***ŠL: 1927., s. 490; 1940., s. 51. Borošić, l: ŠIS, s. 5, 53, 98, 150. ***ŠN, s. 354; SŠN 2, 1998., s. 681.

SENIČAR, Franjo, (Maribor, 7.IX. 1911. - Brezice, 26.VII.1979.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Franca i Kristine rod. Klav-žar. Slovenske narodnosti i državljanstva, rimokatoličke vjere. Otac mu je bio prometnik na željeznici, a majka domaćica. U osnovnu je školu krenuo 1918.g. u Dravogradu , Držav-nu r e a l n u g imnaz i ju po laz io je u Mariboru i na njoj je 1928. maturirao.

Nakon mature, 1929.g. upisao se na Poljoprivredno - šumarski fakultet u Zagrebu, 1931. nastavlja studij u Beogradu, apsolvirao je škol.g.

1938.-1939. u Zagrebu, gdje diplomira 20.XII.1941. godine. Studij je prekidao zbog zdravstvenih i materijalnih razloga i zbog vojne obveze. Podupirao je borbu protiv okupatora.

Po završetku II. svj. rata zaposlio se pri Ravnateljstvu šuma u Novoj Gradiški i Novoj Kapeli (do 1946.). Radio je kao pripravnik na uzgoju, iskorišćivanju i uređivanju šuma. U Sloveniju se vratio 1.III.1946. godine. Bio je pomoćnik upravitelja i kasnije upravitelj Šumske uprave Sevnica gdje ostaje do 1947., kada prelazi na GG Celje gdje je šef planskoga sektora do 1949., a do 1951. god. šef Planskoga odsjeka na LIP Brezice. Do 1953. rukovoditelj je Šumske manipulacije u Sevnici, a do 1954. šef Odsjeka za uređivanje šuma GG Brezice. Nadalje je 1954.-55. referent za isko-rišćivanje šuma u Okružnoj upravi za šumarstvo Krško, do 1958. radi na mjestu referenta za plan i evidenciju u Brezicama i do 1961. šef je Šumskoga okoliša Brezice i referent za plan GPZ “Zasavlje”. God. 1961. preuzima rukovođenje Službe za uređivanje šuma koju uspješno vodi do umi

rovljenja (1971.) Razlog za česte promjene službe valja tražiti u reorganizacijama šumarske službe, kako operativnih tako i upravnih djelatnosti.


http://14.XII.1932

263

Dipl. ing. Franjo Seničar bio je priznati stručnjak za uređivanje i is-korišćivanje šuma. Djelovao je u DIT šumarstva i drvne industrije Posavja, zaslužan je član ZIT GL SR Slovenije.


SENJAN, Želimir, (Virje, Đurđevac, 23.VI.1957.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Ivana i Branke r. Janeš. Hrvat, katolik. Potječe iz obitelji poznatih prosvjetnih djelatnika: otac mu je prof. biologije, a majka učiteljica hrvatskoga jezika i povijesti. Osnovnu školu završio je u Virju 1972., a gimnaziju općeg smjera u Đurđevcu 1976. Š u m a r s t v o j e s t u d i r a o na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 10.111.1982. godine.

Nakon diplomiranja, od 15.IV. 1983. do 15.IV.1984. radi kao pripravnik u Šumariji Đurđevac, a zatim prelazi na mjesto poslovođe iskoriš-ćivanja šuma u istoj šumariji (16.IV. 1984.-30.VIII.1985.) Nakon toga do kraja 1990. radi kao tehnolog rasad-ničarske proizvodnje u Šumariji Đurđevac, a do 11.IV.1991. revirnik je u Šumariji Koprivnica, u sastavu JP. “Hrvatske šume”, UŠ Koprivnica. Od 11.IV.1991. do 1.1.1992. bio je zamjenik upravitelja Šumarije Kopriv-

nica, a nakon toga do 1.IV.1993. radi na mjestu revirnika u Šumariji Repaš, UŠ Koprivnica, kada je postavljen za upravitelja Šumarije Repaš.

Član je HŠD, član HDZ i vijećnik Općine Virje.

SERBINOV, Leonid, iz Solohina, (Rusija), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na Šumarskom odjelu 9.X.1939.

LITERATURA Borošić, /.: ŠIS, s. 8, (IV. god.). *** SŠN sv. 2, 1998., s. 684, 685.

SERDAR, Stjepan, iz Ravnog, BiH, rod., 27.V.1895., ing. šumarstva, šum. savjetnik.

Studirao je na Šum. akademiji u Zagrebu. Apsolvirao je 1919. Zaposlio se 29.IX.1919. godine. Državni stručni ispit položio je 1922. u Zagrebu. Prema nepotpunim podacima, 1927. radio je na Sušaku, a 1933. kao šum. savjetnik pri Banskoj upravi u Zagrebu. Od 1935. do 1940. kao šum. savjetnik radio je kod Direkcije šuma u Zagrebu i na Sušaku, a za vrijeme rata pri Ravnateljstvu državnih šuma u Gospiću.


LITERATURA ***ŠL: 1935., s. 480; 1940., s. 187, 270;

1941., s. 329; 1943., s. 24. Borošić, l: ŠIS, s. 5, 57, 90, 150. ***ŠN, s. 104; SŠN 2, 1998., s. 125.


264

SERDARUŠIĆ, Anđelko, (Roško Polje, Tomislavgrad, BiH, 15.VIII.1948.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Tomislava i Ande r. Višić. Hrvat, katolik. Potječe iz seoske obitelji. Otac mu je bio poljodjelac, a majka domaćica. Osnovnu je školu pohađao u Rošku Polju i Tomislav-gradu i završio je 1963. godine, a srednju u Bjelovaru. Maturirao je na bjelovarskoj gimnaziji 1967. godine.

Studirao je na Šumarskom fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Diplomirao je šumarstvo na ŠG odjelu 21.XI.1973.

Kao pripravnik, 1975.g. zaposlio se u SG Bjelovar, a zatim 1. kolovoza iste godine u Poslovnoj zajednici šumarstva i drvne industrije Bjelovar od 1976. do 1979.g. kao pomoćni tak-sator, taksator i samostalni taksator.

Više od deset godina proveo je u Šumariji Križevci (1979.-1990.), radeći na poslovima referenta i tehnolo-ga pripreme rada i iskorišćivanja šuma.

Nakon preustroja hrvatskoga šumarstva radio je kao opunomoćenik v.d. direktora “Hrvatskih šuma” za Upravu šuma Koprivnica od 1990. do 1991. godine, a od 1991. do 1995. upravitelj je Uprave šuma Koprivnica. Nakon toga je do početka 1996. godine v.d. upravitelja Uprave šuma Koprivnica.

Dana 9.II.1996. Vlada Republike Hrvatske imenovala ga je za direk-

tora poduzeća “Hrvatske šume” p.o. Zagreb. Na tom je poslu radio do 2. VII.1998. godine, nastojeći uvesti više reda u funkcioniranje hrvatskog šumarstva, svjestan da se svi nagomilani problemi ne mogu odjednom riješiti.

Na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu studirao je poslijediplomski studij iz uređivanja šuma.

Od s t ručnih udruga č lan je HŠD, a od političkih HDZ.

Oženjen je Anom Renić, dipl. ing. farmacije i otac je Martine, Mislava i Hrvoja. Sa obitelji živi i radi u Križevcima.

LITERATURA ***ŠL. 1 2, 1995., s. 63. *** Posl. izvješće “HŠ" 1995., s. 61 i

1996., s. 1, 51. *** Glasilo “HŠ” br, 56, 1996., s. 3; br.

65., 1996., s. 3. *** Časopis “HŠ" 12, 1997., s. 1 4. Klepac, D.: Iz šum. povijesti Gorskoga

kotara..., Zagreb 1997., s. 10, 72. M. Krott/ G. Bloetzer, Die rolle der

Staatsforstverwaltung in den waldbezogenen planungen, s. 83 94, Riederalp, 1997.

*** SŠN sv. 2, ŠF Zagreb 1998., s. 694; sv. 3, s. 352.

SERTIĆ, Davor, (Zagreb, 29.VIII. 1965.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na Šum. odsjeku 10.X.1995. godine.

SERTIC, Dražen, stariji, (Ravna Gora, Gorski kotar, 14.XII.1943.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Ivana i Scharlotte r. Bal-das. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz šumarske obitelji. Otac mu je dipl. ing. šumarstva, a majka profesorica. I osnovnu i srednju školu završio je u Karlovcu. Maturirao je na gimnaziji 1963. godine.


http://14.XII.1943

265

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu 26.VI.1972.

Prvo zaposlenje u struci dobio je u ŠG Karlovac, u Odjelu za uređivanje šuma. Nakon pola godine, početkom 1973., pripravnički staž nastavlja u Šumariji Jastrebarsko, gdje ljeti iste godine postaje revirnikom. Upraviteljem Šumarije Jastrebarsko imenovan je 1.VII.1977. na kojoj dužnosti ostaje do sredine 1985. Reorganizacijom šumarstva počinje raditi u OOUR-u za iskorišćivanje šuma Karlovac u svojstvu koordinatora za eksploataciju šuma. Nakon pola godine, 1.1.1986. preuzima dužnost upravitelja Šumarije Krnjak, a ustrojem “Hrvatskih šuma" UŠ Karlovac, postavljen je za upravitelja Šumarije Karlovac. Od 1.II.1992. stručni je suradnik za iskorišćivanje šuma UŠ Karlovac, a od 14.1.1993. upravitelj Šumarije Ozalj.

Kao pasionirani lovac, u srpnju 1995. preuzima dužnost rukovoditelja Odjela za lovstvo UŠ Karlovac, a 1.1. 1998. dolazi na mjesto stručnog suradnika za lovstvo u Direkciju “Hrvatskih šuma” Zagreb, na kojoj se dužnosti nalazio i početkom 1999. god. U razdoblju od 1985. do 1995. bio je vanjski predavač na Šumarskoj školi u Karlovcu.

Sudjelovao je na više stručnih skupova i lovačkih izložbi u zemlji i inozemstvu. Ima položen ispit za ocjenjivača lovačkih trofeja.

Član je HŠD, LŠH i Kinološkog saveza. Bio je dragovoljac Domovinskog rata.

LITERATURA ***ŠL 1 2, 1995., s. 66. *** Poslovno izvješće “HŠ" 1995., s. 63;

1996., s. 56. Klepac, D.: Iz šum. povijesti gorskoga

kotara..., Zagreb 1997., 210, 231. *** Šum. škola Karlovac, 1997., s. 65

68, 72.

SERTIĆ, Dražen, mladi, iz Stajnica, Brinje, rod. 24.111.1963., dipl. ing. šumarstva.

Diplomirao je na Šum. odj. Šumarskoga fakulteta u Zagrebu 23.X. 1991. godine.

SERTIC, Ivo, stariji, (Krnjeuša, Bosanski Petrovac, BiH, 2.IV.1913.-Kar-lovac, 16.V.1993.), dipl. ing. šumarstva, šum. savjetnik.

Sin Ivana i Marije r. Sertić. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio “škri-ban”, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Stajnici 1924., a realnu gimnaziju na Sušaku 1932. god.

Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno - šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na Šumarskom odjelu 20.VI.1938.

Završivši studij, prvo radno mjesto dobiva u Direkciji šuma slunjske imovne općine Karlovac 15.VIII.1939. Nakon pola godine, 1.1.1940. prelazi u Direkciju državnih šuma Sušak, primivši najprije nakratko dužnost upravitelja Šumarije Mrkopalj, zatim upravitelja Šumarije Ravna Gora (13.V. 1941.-23.VI.1947.) i na kraju upravitelja Šumarije Skrad (23.111.1947.-6.IV.1948.) . Slijedi zaposlenje u drvnoj industriji, najprije u PODIŠ-u Sušak - Novi Vinodolski, pa ŠIP-u Novi Vinodolski, odnosno DIP-u Ravna Gora, u kojima punih osam godina (16. IV.1948. - 17.IV.1956.) vrši dužnost upravitelja manipulacije, tehničkog direktora ili šefa eksploatacije šuma.

Sa reputacijom vrsnog stručnjaka za eksploataciju šuma 18.IV. 1956. prelazi u DIP Karlovac, najprije na radno mjesto upravitelja Uprave za iskorišćivanje šuma, a potom za upravitelja. Na toj dužnosti ostaje do 20.111.1960. kad prelazi u ŠG Karlovac na mjesto šefa Odjela za eksploataciju šuma. Od početka 1969. pa do


266

umirovljenja 1978.g. bio je sav-jetnik u Operativno - koordinacijskoj službi ŠG Karlovac.

Umro je u Karlovcu u 81. godini života (1993.). Bio je član HŠD.

LITERATURA ***ŠL: 1941., s. 276, 326; 1943., s. 24. ***ŠN, s. 359; SŠN 2, 1998., s. 685. Tonković, D.: Nakon 50 godina ponovo

na okupu. ŠL 1989., s. 215 223. Mrzljak, L: In memoriam. Ivo Sertić,

dipl. ing. šum. (1913. 1993.). ŠL 11 12, 1993., s. 582 583.

SERTIC, Ivo, ml., dipl. ing. šumarstva. Studirao je na Poljoprivredno-

šum. fakultetu u Zagrebu. Na Šum. odjelu diplomirao je 15.XI.1955.

SERTIĆ, Mirko, (Stajnica, Otočac, 19.IX.1950.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Mile i Kate rod. Sertić. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je zanimanjem tesar, a majka domaćica. Osnovnu je školu polazio u Stajnici i završio je 1965., a srednju Šum. školu završava 1969.g. u Karlovcu. Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 1976. godine.

Pripravnički staž obavio je u Šumariji Dugo Selo (1977.-78.), a nakon toga postavljen je na radno mje

sto referenta uzgajanja šuma u tadašnjoj OOUR Šumariji Dugo Selo. Kad je 1985. provedena reorganizacija šumarstva u Hrvatskoj po funkcionalnoj osnovi, prelazi na radno mjesto tehničkog direktora OOUR-a uzgoja i zaštite šuma u ŠG Zagreb. Nakon godinu dana postavljen je za direktora tog OOUR-a. Na toj je funciji sve do osnivanja JP “Hrvatske šume”, kad je 1.1.1991. postavljen za upravitelja Šumarije Dugo Selo na kojem se mjestu nalazio u vrijeme prikupljanja ovih podataka (1998.).

Član je HŠD.

LITERATURA *** ŠL 1 2, 1995., s. 64. *** Poslovno izvješće “HŠ" 1995., s. 62;

1996., s. 55. *** Časopis “HŠ" br. 16, 1998., s. 6 7.

SERTIC, Mladen, (Nova Gradiška, 24.XII.1960.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Ivana i Slave r. Klikić. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je nastavnik, a majka službenica. I osnovnu i srednju školu završio je u Novoj Gradiški, maturiravši u SC “Ivo Lola Ribar" 1979. godine.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 4. 11.1985. iz šum. fitopatologije. Obranio je diplomski rad naslova “Bolesti i štetnici na hrastovom žiru”.

Pripravnički staž odradio je u službi za uređivanje šuma u ŠG “Josip Kozarac” Nova Gradiška (12.VIII. 1985. - 2.IX.1986.). Stalno zaposlenje u istom gospodarstvu i u istoj službi dobiva 13.11.1989., radeći na poslovima tipologije, ispitivanja tala i karti-ranja. Osnivanjem “Hrv. šuma”, 1.1. 1991. god. imenovan je upraviteljem RJ Transport i građevinarstvo Nova Gradiška pri UŠ Požega. Kad je odvojeno šum. područje Nove Gradiške u zasebnu upravu šuma, 1.X.1995. po-


267

staje njezinim upraviteljem, na kojoj je dužnosti i početkom 1999. godine.

Član je HŠD i vijećnik u Skupštini Brodsko - posavske županije.

LITERATURA ***ŠL 1 2, 1995., s. 61. *** Poslovno izvješće “HŠ” 1995., s. 66;

1996., s. 59. *** Glas. “HŠ" 47 48, 1995., s. 3. *** HŠD 1846 1996., s. 415. *** Časopis “HŠ” 3 4, 1997., s. 30; br.

23, 1998., s. 31. *** SŠN 2, Zagreb 1998., s. 697.

SERTIĆ, Vladimir, (Beograd, 26.XI. 1935.), dr. s e , dipl. ing., redoviti sveuč. profesor.

Od 1939. živi u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Na Tehnički fakultet, Kemijsko-teh-nološki odjel, upisao se škol.g. 1954.-55. Već kao student 15.X.1957. zasniva stalni radni odnos, u svojstvu tehn. suradnika, u Zavodu za pedologiju Poljoprivredno- šum. fakulteta u Zagrebu. Studij je nastavio i diplomirao je 1960. godine.

Za struč. suradnika u Zavodu za pedologiju izabran je po povratku s odsluženoga vojnog roka u ožujku 1962., a 1963. izabran je za asistenta predmeta pedologija na Šum. fakultetu u Zagrebu. U svojstvu asistenta

1.V.1970. prelazi na Katedru za kemijsku preradu drva istoga fakulteta.

Poslijediplomski studij s područja kemije drva završio je 1974. obranom magistarskog rada “Prilog poznavanju mehaničkih osobina papira izrađenog iz poluceluloze topo-lovine i kestenovine”. Disertaciju “Fizikalno - kemijska svojstva smole alepskog bora (Pinus halepensis Mili.) dobivene raz l ič i t im tehno lošk im postupcima” obranio je 1981. na Tehnološkom fakultetu u Zagrebu.

U znanstvenonastavno zvanje docenta izabran je 1982., u zvanje izvanrednog profesora kemije drva i kemijske prerade drva izabran je 1988., a u zvanje redovitog profesora 1993. godine.

Od 1970. dr. se. Vladimir Sertić sustavno istražuje kemijska svojstva domaćih vrsta drva, zatim radi na problemu emisije formaldehida iz ploča iverica te istražuje fizikalno-kemijska svojstva ekstraktivnih tvari naših crnogoričnih vrsta drva. U suradnji s drugim istraživačima istražuje probleme upotrebe ljepila za drvo i z r a đ e n i h na baz i l i gn ina i na pogodnosti novih klonova bijele vrbe za proizvodnju celuloze.

U suradnji s istraživačima iz Zvolena (Slovačka) obraduje aktualni problem utjecaja agresivnih plinova i kemikal i ja na kva l i te tu drvnih i šumskih proizvoda, utjecaj na radnu okolinu, kao i problem korišćenja otpadnih voda iz drvne industrije za proizvodnju melase za životinjsku ishranu. U istraživanjima usko surađuje s istraživačima s područja šumarstva i drvne tehnologije.

Prof. dr. se. Vladimir Sertić objavio je pedesetak znanstvenih i stručnih radova, napisao više recenzija udžbenika, znanstvenih i stručnih radova, međunarodnih projekata te nalaza i mišljenja u svojstvu stručnog vještaka.


268

Bio je mentor više magistarskih radova i član povjerenstava za ocjenu i obranu disertacija i magistarskih radova. Na Šum. fakultetu u Zagrebu redoviti je profesor kemije drva, kemijske prerade drva, polimernih materijala i poznavanje materijala II. Predavao je i pedologiju, kemiju, kemiju s osnovama biokemije, analitičku kemiju, a na poslijediplomskoj nastavi predaje osam predmeta.

Bio je i voditelj više istraživačkih projekata, zadataka i tema. U razdoblju od 1987. do 1990. bio je član Programskog savjeta Uzgoj šuma i t ehno log i j a p r e r a d e drva i P rojektnog savjeta Optimizacija materijala, proizvoda i tehnologija u preradi drva.

Od 1960. dr. se. Vladimir Sertić bio je član mnogih stalnih i povremenih komisija, radnih grupa i odbora Znanstveno - nastavnog vijeća fakulteta, Vijeća DT odjela i Savjeta, a u j ednom m a n d a t u bio je i njegov predsjednik. Od 1982. do 1984. bio je prodekan DT-odjela, a 1983. obavljao je dužnost predsjednika Kolegijalno - poslovodnog organa (direktora) Šum. fakulteta. U dva mandata od 1987. do 1991. god. bio je predstojnik ZIDI-ja. Od 1994. član je suradnik Akademije tehničkih znanosti Hrvatske.

VAŽNIJI RADOVI

Prilog poznavanju i primjeni komplekso metrijskih analiza u pedokemiji, (sa Škorić, A.). Zemljište i biljka 1 3, 1963., s. 175 181.

Priprema tla i gline za kemij. analize, (sa Škorić, A.). Hemij. metode ispitivanja zem ljišta, Jug. društvo za proučavanje zemljišta 7 9, Bgd 1966.

Analiza org. mater. (humusa) zemljišta, (sa Škorić, A.) Ibid., 41 43, 1966.

Određivanje stepena razložnosti (hu mificidnost) organske materije zemljišta, (sa Škorić, A.). Ibid., 56 58, 1966.

Kemijski sastav nekih domaćih vrsta drveća, (s Opačić, I.), Zbornik radova ZIDI, ŠF, knj. 1, Zagreb 1982., s. 11 41 .

Fizikalno kemijska svojstva bijele vrbe u odnosu na svojstva celuloze smjese tvrdih i mekih listača, (s Krstinić, A., Kovačić, Đ. i Sekalec, Đ.). Šum. list 9 10, 1983., s. 403 411.

Fizikalno kemijska svojstva smole alepskog bora (Pinus halepensis Mili.) do bivene različitim postupcima. Glasn. za šum. pokuse 22, 1984., s. 87 181.

Kemijske osobine drva bagrema, (s Opa čić, I.). Bilten ZIDI 12, 1984, 5, s. 29 43.

Dugoročni razvoj Šumsko prerađivačke reprodukcijske cjeline u SR Hrvatskoj, (sa Sabadi, R., Prpić, B. i dr.). Knj. 16, II. dio, Zg 1984., s. 202 260.

Komparativna ocjena svojstava bagre movine i osnove njenih utilizacijskih karakte ristika, (s Badun, S. i Petrić, B.). Bilten ZIDI 12, 1984., 5, s. 60 67.

Integralno iskorišć. drvne sirovine. Drv na ind. 37, 1986., 9 10, s. 229 234.

Kemijska svojstva bukovine i upotreba u kemijskoj preradi. Zbornik Kolokvij o bukvi 1986., s. 117 124.

Kemijska prerada hrasta lužnjaka. Glas nik za šum. pokuse, pos. izd. 3, 1987., s. 375 381.

Svojstva terpentinskog ulja alepskog bo ra (Pinus halepensis Mill.J. Zbornik vedeekveh prac Drevarskoj fakultv vo Zvolene, Bratislava 1990., pp. 167 173.

Kemijski sastav nekih domaćih vrsta drva II, ŠF Zagreb 1992.

HPLC analiza monosaharida nekih do maćih drvnih vrsta, (s Tišler, V., Kanop, M.). Drv. ind. 44, I, 1993., s. 15 18.

Investigation into the ehanges of wood surface lajer, (s Ljuljka, B.. Grbac, I. i Jirouš Rajković, V.).

Objavio je i veći broj radova iz područja drvne tehnologije i desetak radova na slovač kom jeziku u medun. suradnji, vid. Sveuč. šum. nastava u Hrv. 1898 1998., sv. 3, s. 227 229.

LITERATURA *** SŠN 3, ŠF 1998., s. 92, 94, 101, 103,

192, 193, 225 229, (životopis s bibliografijom), 316, 328, 329, 353, 362.


269

SETINSKI, Viktor, rod. 1878. u Ka-panu kod Suhopolja, ing. građevine, prof. na Šum. akademiji, prof. i dekan Gospodarsko - šum. fakulteta.

Kao građevinski inženjer radio je u vodogradevnoj službi 1904.-1918. i 1920.-1922.

Od 1899. do 1911. i od 1918. do 1919. bio je profesor na Šum. akademiji u Zagrebu, a zatim od 1919. do 1946. i na Gospodarsko-šum. fakultetu, kojemu je i dekan 1923.-24., odnosno kasnije na Poljoprivredno -šum. fakul tetu u Zagrebu. Bio je profesor tehničke i građevinske mehanike, općeg (šumarskoga) i vodnog graditeljstva i uređenja bujica.

RADOVI

Vodno graditeljstvo u poljodjelstvu i šumarstvu. Zagreb 1942.

0 određivanju pada kod bujica. Pola stoljeća šumarstva, Zagreb 1926.

Novi temelji znanosti o drenaži. Godiš njak Sveuč. u Zagrebu, Zagreb 1929.

Neue Formeln zur Berechtung der Ergie bigkeit von Brunnen. Gas u. Wasserfach, Miin chen 1937.

Osnovi uređivanja bujica. Šum. priru čnik I, Zagreb 1946., s. 243 251.

0protjecanju vode kroz tlo. Poljodjelska znanstvena smotra, Zagreb 1952.

LITERATURA Borošić, l: ŠIS, s. 1, 150. Kauders, A.: Šum. bibliogr. I, s. 136. *** PŠH 1846 1976., s. 275, 277, 280. ***ŠN, s. 99, 119, 121, 122, 124, 157,

178, 220, 221, 383, 384, 499. *** SŠN sv. 2, ŠF Zagreb 1998., s. 37,

64, 133 139, 199, 215, 223, 296, 366, 367, 407; sv. 3, s. 91.

SEVER, Marijan, (Ljubljana, 2.VII. 1928.), dipl. ing. šumarstva, šum. inspektor.

Studirao je na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu Sveuč. u Zagre

bu. Apsolvirao je na Šumarskom odjelu škol.g. 1952.-53., a diplomirao 22.VI.1954. godine na Biološkom odsjeku.

0 njegovom kretanju u službi pronašli smo samo podatak da je radio u Skupštini Grada Ljubljane kao šumarski inspektor i da je bio tajnik Okružne konferencije SZDL Slovenije.


SEVER, Stanislav, (Sv. KrižZačretje, Hrvatsko zagorje, 5.II.1935.), dr. s e , dipl. ing. šumarstva - drvnoindustrij-ski smjer, dipl. ing. strojarstva, redoviti profesor Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u trajnom znanstveno - nastavnom zvanju. Redoviti je član Akademije šumarskih znanosti i izvanredni član Akademije tehničkih znanosti Hrvatske.

Sin Ivana, dipl. ing. poljoprivrede i Paule r. Cižmek. Hrvatske je narodnosti i državljanstva, rimokatolik. Oženjen je suprugom Zdenkom r. Hercigonja, dipl. prof. kemije, te otac dvoje djece, sina Zlatka, dipl. ing. strojarstva i kćerke Zvjezdane, dipl. ing. molekularne biologije, koja je 19.11.1999. u SAD obranila disertaciju. Čitav je život stanovao u Zagrebu.

Osnovnu školu započetu 1942. završio je u Zagrebu gdje je završio i srednju školu (gimnaziju) 1954., sve razrede s izvrstnim uspjehom, pohvalnicama i drugim priznanjima za rad izvan redovnih školskih obveza. God. 1947. primio ga je tadašnji predsjednik Hrvatskoga sabora V. Nazor u znak priznanja za cjelokupnost djelovanja u školi.

Na Pol jopr ivredno-šum. fakultetu u Zagrebu, Drvnoind. odjel, diplomirao je 1959., a na Strojarsko -brodograđevnom fakultetu, Strojarski


270

odjel, 1965. god. Vijeæe Šum. fakulteta priznalo mu je 1975. objavljene radove jednakovrijednima magistarskom radu. 1980. obranio je na Šum. fakultetu u Zagrebu disertaciju pod naslovom "Istra• ivanja nekih eksploatacijskih parametara traktora kod privlaèenja drva".

Uz iznimno 18 mjeseci slu be u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, preostali radni vijek odradio je na Šum. fakultetu u Zagrebu; od 1.IX.1960. do 1.XII.l960. kao dra-govoljnik (besplatnik) u Katedri za drvno - industrijsko strojarstvo, 1.XII. 1960. - 1974. sveuèilišni je asistent (reizabiran 1963, 1966. i 1969), 8.XI. 1974 - 20.V.1981. sveuèilišni docent odnosno od 15.V.1981. viši znanstveni suradnik, 1981 - 1.IV.1987. izvanredni je sveuèilišni profesor, 1987 - 1999. redoviti je sveuèilišni profesor, odnosno od 30.V.1987.g. znanstveni savjetnik. Dne 6.IV.1993. ocijenjen je da od posljednjeg izbora u zvanje redovitoga profesora uspješno obavlja znanstveno - obrazovni rad, od 10. XI.1998. odlukom Sveuèilišnog senata redoviti je profesor u trajnom znanstveno - nastavnom zvanju. U Ministarstvu je radio od 6.II.1997. do 1.IX.1998., od toga od 6.II.1997. do 21.V.1998. kao pomoænik ministra za poljoprivredu i šumarstvo i ravnatelj

Uprave za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju, kada ga je Vlada RH razriješila na osobni zahtjev. Od 1.IX. 1998. u radnome je odnosu na Šum. fakultetu u Zagrebu.

Njegova pedagoška i nastavna djelatnost ponajprije je vezana uz rad na Šumarskome fakultetu u Zagrebu te se odnosi na gotovo sve tehnièke predmete dodiplomske i poslijediplomske nastave. Ipak, neke je novou-voðene predmete ili metodske jedinice u njima osnivao, dopunjavao, bilo da se radi o novim sadr• ajima ili mjernim vje bama, praktikumu i sl., npr. transport u drvnoj industriji, strojevi za transport i dizala, osnove strojarstva, mehanizacija šumarstva s praktikumom, tehnièko crtanje i dr. Izvodio je nastavu i iz nacrtne geometrije, mehanike, osnova elektrotehnike, radnih strojeva za drvo - sve na oba odsjeka ŠF u okviru dodiplomske nastave. Sudjelovao je u izvoðenju ili samostalno izvodio nastavu i mnogih predmeta poslijediplomske nastave vezane uz iskorištavanje šuma, šumske prometnice i dr. Trenutno je nastavnik iz sljedeæih nastavnih sadr• aja poslijediplomske nastave: mehanizacija u eksploataciji šuma i šumskom graðevinarstvu, specijalna sredstva transporta drva (na dva usmjerenja), osnove strojarstva i pogonski strojevi u šumarstvu te strojevi i vozila u iskorištavanju šuma. Na Šum. je odsjeku do 1998. sudjelovao ili samostalno izvodio nastavu iz 12 disciplina. Bio je i gost profesor na Šum. fakultetu u Sarajevu, predavajuæi 10 godina (1981. - 1990.) kolegij mašine u šumarstvu, izabrani je nastavnik za izborni predmet sigurnost u šumarstvu Visoke tehnièke škole za sigurnost na radu (sijeèanj, 1998) pri Fakultetu strojarstva i brodogradnje, bio je povremeni nastavnik na tehnièkim predmetima dodiplomske i poslije-


271

diplomske nastave Agronomskog fakulteta u Zagrebu, pozivni predavaè na poslijediplomskom studiju Europskog centra za mir i razvoj Sveuèilišta za mir UN, Sarajevo, govoreæi o strategiji šumarske proizvodnje (1988). Bio je mentor doktorske disertacije, te èlan ocjendbenih povjerenstava za obranu na ŠF u Zagrebu, Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, Strojniškom fakultetu u Ljubljani i “Lesnicka fakulteta - Technicka univerziteta vo Zvolene”. Bio je i mentor magistarskog rada te èlan povjerenstva za ocjenu i obranu oko 15 magistarskih radova na ŠF u Zagrebu. Bio je mentor preko 20 diplomskih radova i èlan oko 25 povjerenstava za njihovu obranu, kao i mentor nekoliko studenata dobitnika Rektorove pr-vosvibanjske nagrade na Sveuèilišta u Zagrebu.

Autor je ili suautor èetiri ud• be-nika ili skripata te šest drugih nastavnih tekstova objavljenih u nekoj nakladi. U mnogim anketama studenti su prepoznavali njegov kulturološki pristup u tehnièkim disciplinama, posebno njegovo unošenje mjeriteljske i jeziène sastavnice u sadr• aje, razvijajuæi strukovno nazivlje, zakonito iskazivanje spoznajnih rezultata i dr. Sve je to dolazilo do izra• aja pri njegovim mnogobrojnim predavanjima, sudjelovanja ili voðenja pedesetak raspravljaonica i sliènih meðunarodnih susreta . Jednako je skrbio o napredovanju nasljednika, znanstvenih novaka, pa i mnogih demonstratora ukljuèenih u nastavni i istra ivaèki proces.

U znanstvenom radu u podru-èju šumarskoga i drvnoindustrijskog strojarstva utjecao je na ustroj, promicanje i prepoznavanje tehnièke sastavnice kao dijela šumarskih znanosti. Uz skrb o osnutku mnogih mjernih sastavnica neophodnih za

utvrðivanje znaèajki strojeva i opreme u šumarstvu, brojnim objavama i neposrednom sudjelovanju u prijenosu (transferu) znanja u praksu, skrbio je posebno o raznim oblicima objava, bilo vlastitim radovima, prijenosu objava ili ureðivanju èasopisa, zbornika, monografija i sliènih tiskovina. Sudjelovao je i u radijskim i televizijskim emisijama o ovodobnim temama i motrištima na in enjerstvo i šumarsku proizvodnju u okviru cjelokupnih zbivanja u okolini. Sav je taj rad potvrðivao i voðenjem ili sudjelovanjem u mnogobrojnim projektima, istra• ivaèkim zadacima, eksperimentalnom razvoju, što je posebno razvidno iz njegova struènog rada. Svoja je izlaganja dr ao, osim na materinskom jeziku, na engleskom, njemaèkom i ruskom jeziku, s kojima se slu• i u strukovnom sporazumijevanju. Znaèajni mu je prinos u promicanju strukovnoga nazivlja. U knjizi Tko je tko u Hrvatskoj (Zagreb, 1993), od preko 4000 hrvatskih znanstvenika i odliènika iz domovine i dijaspore, bio je jedan od dvojice uvrštenika koji je kao hobi, meðu ostalim hobijima (glazba i šah), naveo hrvatski jezik, što je objavljeno u jednoj rašèlambi objavljenoj u tjednoj tiskovini. Od preko 550 objavljenih ili izvedenih radova, preko pedeset je objavio kojom prilikom u inozemstvu. Veæina od preko 100 objavljenih radova rezultat su pokusa na pokušalištima, ispitivalištima i šumarskim mjerilištima, vezana uz koji proizvodni ili razvojni zadatak u šumarstvu ili drvnoj industriji. Skupno promatrajuæi njegov cjelokupni rad, tematski se mogu izdvojiti nekoliko podruèja bavljenja. (1) Transportna sredstva u drvnoj industriji znaèajna je grupa istra• ivanja proizvodnih postupaka, posebno ona koja se odnose na prometanje i prematanje


272

materijala i proizvoda, uvijek promatrano kao dio obradbenoga ili preradbenog procesa. Tako se kao rezultat dobija vrednovanje kojega sredstva, pronalaz i gospodarnij i pos tupak , utvrđuje energijska potrošnja, oci-jenjuje ergonomska dobrota i dr. (2) Mehanizirano privlačenje drva najopsežnije je i najznačajnije područje njegova znanstvenoga rada . Podjednako je u njemu zastupljeno i teorijsko i pokušališno istraživačko djelovanje. Razvidna je i treća sastavnica takva rada - pretakanje spoznaja u sljedeću generaciju strojeva, zajednički rad s mnogim strukama i opredmećenje u novim proizvodima, čime je za tvoren c ik lus : izbor -uporaba - ugradnja novih spoznaja u sljedeći proizvod. Mnoge od objava prvi puta su i u ovom području šumarskoga djelovanja sadržavale mnogi doseg do tada nepoznat i neotkriven, npr. uvođenje utvrđivanja statističke pouzdanosti u morfološku raščlambu, proračun ukupnoga (bruto) faktora privlačenja, utvrđivanje dobrote traktorskih kotača u promjenljivim ta ln im uvjet ima, r az redba traktora za privlačenja drva prema tehničkim značajkama i dr. (3) Ergonomska istraživanja pri uporabi šumarske mehanizacije uvodio je u š u m a r s t v o kao važnu č in jen icu . Započelo se s mjerenjima izloenosti buki i vibracijama, a postupno se uvodilo i proučavanje mnogih drugih opterećenja rukovatelja šumarskom opremom, od motornih pila do rada s traktorima, pneumatskim alatima i dr. Važan je i njegov rad na stvaranju sustava tehničke propisnosti, normi i pravilnika za rad u šumi na siguran način. (4) Utjecaj šumskih strojeva na tlo znakovito je područje njegova bavljenja, bilo ono teorijsko ili eksper imenta lno. Pritom je utvrđivanje graničnoga dopuštenog opterećenja

na tlo, razredba terena, širenje tlaka u podsloju, izbor pneumatika i trak-cijskih lanaca i dr. zauzelo značajni dio njegova rada. Mnogi od dosega, posebno načina utvrđivanja graničnih opterećenja , prinos su svjetskom znanju, što je i potvrđeno u objavama i raspravljaonicama u Europi i Americi te promicateljski utjecalo na dalje proučavanje ovih jjroblema u Hrvatskoj, posebno na Sumarskome fakultetu u Zagrebu. Zbog velikoga broja objava, obavljen je izbor približno četvrtine njegovih značajnih radova.

Član je mnogih domać ih i međunarodnih strukovnih udruga, znanstvenih nevladinih, i vladinih, pa i poluvladinih povjerenstava i tijela. Osim što je od 3.VI.1997. redoviti član Akademije šumarskih znanosti, a od 27.V.1998. izvanredni član Akademije tehničkih znanosti Hrvatske, od Kongresa IUFRO 1990. neprekinuto je zamjenik koordinatora istraživačke zadaće IUFRO D3 - 3.06.00, od travnja 1998. član Tehničkog povjerenstva COST Šumski i šumarski proizvodi, neprekinuto od 1993. član je saborskoga odbora za dodjelu državne n a g r a d e t ehn i čke k u l t u r e F a u s t Vrančić, od prosinca 1995. do lipnja 1998. predstavnik je Vlade RH u Upravnom odboru javnog poduzeća “Hrvatske šume” i zamjenik predsjednika, gotovo istodobno i član je Komisije za znanstvenoistraživački rad šumarstva Hrvatske, član i (do)vo-ditelj nekoliko radnih grupa za donošenje prijedloga izmjena i dopuna odnosno novih hrvatskih zakona, član ili predsjednik osam skupština novoosnovanih društava s ograničenom odgovornošću “Hrvatskih šuma”, p. o. Zagreb, jednokratni voditelj hrvatske delegacije na 3. ministarskoj konferenciji Zaštita šuma u Europi (Lisa-bon, 1998) te potpisnik u ime Hrvatske tzv. Lisabonske rezolucije i de-


273

klaracije, dopredsjednik je Nazivo-slovnog odbora TO 37 i tajnik odbora Šumarski strojevi TO 23 pri Dr• avnom zavodu za normizaciju i mjeriteljstvo. Èlan je, ili je bio, mnogih radnih grupa, strukovnih poticajnih povjerenstava i drugih tijela na podruèju šumarske mehanizacije odnosno mehanizacije šumarstva te drvnoin-dustrijskog transporta, osnivaè i poticatelj znanstvenih, razvojnih, primijenjenih i drugih znanstvenih projekata i zadaæa, èlan domaæih uredni-štava strukovnih èasopisa, osnivaè i urednik (tehnièki, glavni, odgovorni...) èasopisa, zbornika, monografija, knjiga, recenzent znanstvenih i drugih objava i knjiga, predsjednik izdavaèkog vijeæa èasopisa itd., npr. urednik èasopisa Mehanizacija šumarstva, èlan uredništva Drvna industrija, Mjeriteljski vjesnik, Metro-log, Rad i sigurnost, Hrvatske šume u Hrvatskoj ili Gozdarski vestnik (Ljubljana) i Radovi (Zvolen) u inozemstvu.

Mnoge je du nosti obnašao kao djelatnik strukovnih udruga u pod-ruèju srodnoj s osnovnom djelatnosti, npr. tehnikom u širem smislu, strojarstvom, mjeriteljstvom, hrvatskim jezikom te posebno tehnièkim nazivljem itd. Sav je ovaj rad posebno došao do izra• aja u Hrvatskome mjeriteljskom društvu, Hrvatskom strojarskom i brodograðevnom in• enjerskom savezu, Udruzi za plastiku i gumu, Hrvatskom in• enjerskom savezu, HŠD, Hrvatskom društvu za promicanje zaštite ljudi u radnoj i • ivotnoj okolini, Pokretu prijatelja prirode - Lijepa naša i dr. U tim je društvima, udrugama ili savezima bio èlan, predsjednik društva, èlan upravnih i nadzornih odbora, nekoliko povjerenstava i strukovnih odbora, staturnih komisija i dr. Èlan je ili sudionik djelatnosti i mnogih meðunarodnih

udruga, npr. IUFRO (International Union of Forestry Research Organi-zation), ISTVS (The International So-ciety for Terrain- V ehicles Systems), FAO (Food and Agriculture Organi-zation of the United Nations), ILO (International Labour Organization), ECE (United Nations Economic Commision for Europe), ISO (International Organization for Standardiza-tion), IEA (International Energy Agency), NSR (Nordic Forest Technol-ogy Council), Joint FAO/ECE/ILO (Committee on Forest Technology, Management and Training), FERIC (Forest Engineering Insti tute of Canada), CPPA (Canadian Pulp and Paper Association), CWF (The Cana-dian Woodlands Forum), SEV/CO-MECON (Council for Mutual Eco-nomic Assistance) i dr.

Sav je ovaj rad nastavak raznovrsne djelatbe i prije slu bovanja na Šumarskome fakultetu. Uz srednjoškolske i fakultetske obveze bio je zaokupljen tamburaškom glazbom, bilo kao izvoditelj, voditelj, dirigent, prireðivaè ili kompozitor, od svoje èetiri i pol godine u Katolièkom dje-tièkom društvu te od trinaeste godine 1948. godine u SKUD Ivan Goran Kovaèiæ kao i u mnogim drugim sastavima i orkestrima (“Matija Gubec”, “Rade Konèar”, “Bo• idar Ad• ija”, studentski sastav Poljoprivredno-šum. fakulteta...), nastupajuæi u razdoblju 1948 - 1960. u domovini i Europi na mnogobrojnim turnejama, pojedinaènim nastupima, radio emisijama, televiziji ili pak snimajuæi LP ploèu za diskografsku kuæu Phillips. Od 1949. bio je èlan ŠK Zagreb ili Zagrebaèkoga šahovskog kluba, èiji je prvak bio 1956. godine. Istodobno je nastupao i za svoj fakultet na sveuèilišnom prvenstvu.

Tijekom ivota nikada nije bio èlan koje politièke stranke.


274

Za vrijeme rada na Šum. fakultetu obnašao je, osim nastavnih i znanstvenih zadaæa, i druge razlièite du nosti. Bio je èlan izvršnih odbora zavoda oba odsjeka (ZIŠ i ZIDI), tajnik i predsjednik Savjeta fakulteta 1990./ 1991. Bio je 1981. izabran za predsjednika sindikalne podru• nice fakulteta (smijenjen poslije mjesec dana), od 1984. do 1995. bio je predstojnik Katedre za drvnoindustrijsko i šumarsko strojarstvo kada je ista bila pri reorganizaciji ŠF nestatutar-no ukinuta, èlan mnogih radnih od-bora i povjerenstava u svezi s nastav-nim i znanstvenim djelovanjem ŠF.

Bio je i predlo enik za nagradu “Nikola Tesla” 1986. godine. Predla-gaè je bio koordinator projekta. Na radnome mjestu nije nagraðivan niti predlagan za nagrade i priznanja. U svibnju 1998. na prijedlog Ministarstva poljoprivrede i šumarstva odlukom je Predsjednika Republike odikovan Redom Danice Hrvatske s likom Bla• a Lorkoviæa za osobite zasluge u gospodarstvu. Izvan dugogodišnje uposlenièke ustanove dobitnik je mnogobrojnih priznanja: povelja, zlatnih medalja i priznanja za doprinos radu strukovnih društava, doprinosa gospodarskoj djelatnosti (posebno na podruèju gradnje šumarske mehanizacije), promicanja šumarske tehnike, sudjelovanja na kongresima, savjetovanjima i znanstvenim raspravljaonicama kao pozivni, poticajni ili dobrovoljni pre-davaè odnosno voditelj rasprava i sjednica itd., npr. povelje i zlatne medalje Novosadskog sajma (1976.), povelje Jugosl. poljoprivredno - šum. centra (1985.), proizvoðaèa šumarskih strojeva “Tehnomehanika” iz Marije Bistrica povodom 125-te godišnjice visokoškolske šumarske nastave u Hrvatskoj (1985.), zahvalnica za uspješnu suradnju od ROŠ

“Slavonska šuma” Vinkovci (1989.), priznajno sudjelovanje skupa Iskorištavanje šuma, transport, ergo-nomija i planta•no šumarstvo Federalnog sveuèilišta Parana - Brazil i IUFRO (1987.), certifikat Hrvatskoga društva za promicanje zaštite ljudi u radnoj i •ivotnoj okolini (1996.), priznanje Hrvatskoga društva za motore i vozila, Znanstvenoga savjeta za promet - Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te Hrvatske akademije tehnièke znanosti za sudjelovanje u radu skupa “Motori i vozila 95”, zahvalnica Nacionalnog tajništva Italije ISTVS-a za sudjelovanje i prinos na 7. europskoj konferenciji u Ferrari, potvrðivanje i zahvalnost FAO i Federalnog ministarstva poljoprivrede i šumarstva Austrije za prinos na skupu (1998) itd., ali i onih izvan šumarske djelatnosti, npr. pohvala Šahovskog društva “Zagreb” za aktivan rad i zalaganje (1953), spomenica prigodom 10. godišnjice rada SKUD “Ivan Goran Kovaèiæ” -Zagreb (1958), zahvalnost Narodne tehnike Hrvatske prigodom 40. godišnjice rada (1986) itd.

Mnogobrojno je njegovo sudjelovanje na struènim skupovima raznih razina u zemlji i inozemstvu, studijskim boravcima i strukovnim putovanjima u Europi te J. i S. Americi. Evo nekih: desetodnevni studijski boravak u Slovaèkoj (1972.), studijski boravak u Francuskoj (1975.), sudjelovanje na XVI, XVIII, XX. i XXI. svjetskom šumarskom kongresu IUFRO - Oslo (1976.), Ljubljana (1986.), Montreal (1990.) i Tampere (1995.), desetodnevno sudjelovanje na III. tripartitnom sastanku o eksploataciji šuma, FAO/ECE/ILO - Ge-neva (1981), više strukovnih predstavljanja poput DEMO, Kanada (1996.), Interforst - Minchen (1982...1998.). ELMIA WOOD - Jonkoping, Švedska


2 7 5

(1978...1993.), međunarodnim znanstvenim savjetovanjima i konferencijama, npr. o problemima ispitivanja strojeva i uređaja u šumarstvu (Fal-kensee, DDR - 1987), o eksploataciji šuma, t ransportu , ergonomiji i sigurnosti u plantažnom šumarstvu (Cu-ritiba, Brazil - 1987), IX. međunarodna konferencija ISTVS (Barcelona, 1987), savjetovanje Razreda 3 IUFRO (Uppsala, 1988), FAO/ECE/ ILO raspravljaonica o utjecaju meha-niziranja šumarskih radova na tlo (Louvain - la - Neuve, Belgija - 1989), o proredama i mehanizaciji te konstrukciji strojeva i radnim metodama (Hyytiala, Finska - 1989), IV. europska konfe renc i j a ISTVS (Wage-ningen, Nizozemska - 1989), V. europska konferencija ISTVS (Budimpešta, 1991), o korištenju bioenergije, IEA/BA (Bergen, Norveška - 1991.), savjetovanje i raspravljaonica o računalom podržanom planiranju prometnica i iskorištavanju šuma (Fel-dafing, Njemačka - 1992.), zagrijavanje okruga biomasom, Alpe - Jadran (Graz, 1993), VI. europska konferencija ISTVS (Beč, 1994.), skandinavska iskustva u proizvodnim istraživanjima šuma, NSR/EU (Lyngby, Danska - 1994.), međudjelovanje tla, drveća i strojeva, FA07ECE/IL0 & EU Concerted Action CEET (Feldafing, Njemačka - 1994.), o mehaniziranju uzgojnih i eksploatacijskih radova (Martin, 1986.), o izazovima šumske tehnike (Ljubljana, 1996.), okolišno pogodna gradnja šumskih cesta i transporta drva, FAO/ECE/ILO (Si-naia, Rumunjska - 1996.), certifika-cija i okolišne posljedice pri šumarskim ope rac i j ama (Quebec City, 1996.), budućnosni tijek provjera šumskih sastojina, FAO/ECE/ILO & Šum. inst. u Zvolenu (1997.), VII. europska konferencija ISTVS (Fer-rara, Italija - 1997.), znanje za šumu

(Ljubljana, 1997.) , eksperti FAO i gradnja šumskih prometnica u plan inskim uvjet ima (Lamper the im, Njemaèka - 1998.), potvrðivanje, tr• ište i predstavljanje prijepornosti u javnom poduzeæu (Zidlachovice, Èeška -1997. i Jaszowiec, Poljska - 1998.), aktualnosti u radu IUFRO (Zšrich, 1998.), utjecaj šumarskih postupaka na okoliš, FAO/Austria (Ort/Gmun-den, 1998.), na skupovima i studijskim putovanjima COST (Sopron, Dublin, Brisel - 1998.), višekratnim posjetama proizvoðaèima šumarskih strojeva i njihovim ispitnim središt ima, np r , Stihl, Steyr...(Waiblingen, Steyr...), sudjelovanje na ministarskoj konferenciji (Lisabon, 1998.) itd.

VA¤NIJI RADOVI

Sever, S.: Elementi izbora eksploatacije i odr• avanja strojeva i ureðaja u tehnološkom procesu pilanske prerade èetinjaèa, Bilten ZIDI 1(1971)2, s.10 19.

Bojanin, S., Sever, S.: Mehanizacija izrade i transporta prostornog drva zajednièki zadatak drvne industrije i šumarstva, Drvna industrija, 26(1975)9 10, s. 201 202.

Sever, S.: Neki problemi primjene klasiènog poljoprivrednog traktora u šumar stvu, studija. Institut za mehanizaciju poljo privrede Zagreb 1975., s. 11.

Bojanin, S., Sever, S.: Š ber die Anwen dung der Knickschlepper, beim Rš cken des Langnutzholzes auf den Rš ckegassen, kore ferat odr• an na XVI. kongresu IUFRO, Oslo 1976, s. 5.

Sever, S., Bojanin, S.: Der Beitrag den Untersuchungen gewisser technischen Grèssen, beim Rš cken und bei der Ausfuhr des Holzes, koreferat odr an na XVI. kongresu IUFRO, Oslo 1976, s. 5.

Vukmanoviæ, S., Sever, S.: Zamjena hidrauliène pumpe. Mehanizacija šumarstva 2(1977)9 10, s. 293 296.

Bojanin, S., Sever, S.: Kalkulacija troš kova rada strojeva u eksploataciji šuma, nas tavak 1: Primjeri kalkulacije troškova pojedinih


276

strojeva u eksploataciji šuma prema metodi komisije FAO/ECE. Mehanizacija šumarstva 2(1977)7 8, s. 207 214.

Bojanin, S., Sever, S.: Kalkulacija troškova rada strojeva u eksploataciji šuma, nastavak 2: Primjeri kalkulacije troškova pojedinih strojeva u eksploataciji šuma prema metodi komisije FAO/ECE. Mehanizacija šumarstva 2(1977)9 10, s. 258 273.

Sever, S.: Motorna pila lanèanica (upute za pregled primjenjivosti pravila zaštite na radu). Institut za sigurnost, Zagreb 1977., VI/ 1 VI/33.

Bojanin, S., Sever, S., Tomièiæ, B.: Kom parativna istra• ivanja obaranja stabala, izrade i transporta jedno i višemetarskoga prostornog drva bukve i hrasta. Pakrac Zagreb 1978., s. 1 43.

Igrèiæ, V., Godnov, J., Èièak, Z., Sever, S.: Kriteriji izvedbe kamionskih kompozicija za potrebe šumarstva. Mehanizacija šumarstva 4(1979)5 6, s. 148 181.

Pejoviæ, V., Igrèiæ, V., Godnov, J., Sever, S.: Kriteriji za ocjenu hidrauliènih dizalica za potrebe šumarstva. Mehanizacija šumarstva 4(1979)5 6 s. 132 147.

Sever, S.: Masa kao pokazatelj kod gradnje strojeva za mehaniziranje radova u šumarstvu. Zbornik radova savjetovanja iz oblasti šumarstva, drvne industrije i industrije celuloze i papira, Sarajevo 1980., s. 93 112.

Sever, S.: “Potrebe i moguænosti proiz vodnje domaæe opreme za šumarstvo” savjeto vanje u okviru III. meðunarodnog sajma dr veta, Skenderija Sarajevo, listopad 1980. Me hanizacija šumarstva 5(1980)9 10, s. 341 343.

Sever, S.: Mjeriteljski uvjeti pri ispitiva nju strojeva eksploatacije šuma, studija za CNIIME Moskva 1981., s. 1 10.

Sever, S.: Zamisao stvaranja centra za ispitivanje mehanizacije šumarstva. Zbornik radova seminar “Mjeriteljstvo u mehanizaciji šumarstva”, Biblioteka mehanizacije br. 3/ 1981., s. 37 47.

Sever, S., Horvat, D.: Izvještaj o reviziji projekta bušilice IVA 1m. ZIŠ Zagreb 1981., s. 1 11.

Sever, S., Horvat, D.: Utjecaj nekih ka rakteristika tla na prohodnost vozila te prijed

log za njihovo prouèavanje kod izrade klasifi kacije šumskih terena. Mehanizacija šumar stva 6(1981)9 10, s. 287 299.

Sever, S.: Neke metode ispitivanja strojeva i ureðaja u uzgoju i eksploataciji šuma. Zbornik radova seminara “Mjeriteljstvo u mehanizaciji šumarstva”, Biblioteka me hanizacije br. 3/1981., s. 301 315.

Sever, S., Slabak, M., Rajiæ, M., Igrèiæ, V., Horvat, D., Beber, J.: Kriteriji za izvedbu i ocjenu sredstava za izvo• enje drva. Mehani zacija šumarstva 7(1982)1 2, s. 21 35.

Sever, S., Horvat, D.: Neki ergonomski aspekti rada ureðaja drvne industrije. Bilten ZIDI 10(1982)5, s. 25 56.

Sever, S.: Neki tehnièki problemi ugrad nje i korištenja vitla. Zbornik savjetovanja iz oblasti šumarstva i drvne industrije, Sarajevo 1982., s. 51 63.

Henich, D., Sever, S.: Mjeriteljski pro blemi utvrðivanja vibracija prenesenih preko šake/ruke. Zbornik radova VI. savjetovanja mehanizatora Slavonije i Baranje, Vinkovci 1982., s. 57 70.

Bojanin, S., Sever, S.: Iveranje novi zajednièki zadatak drvne industrije i šumar stva. Drvna industrija 33(1982)1 2, s. 3 5.

Sever, S.: Primjena ergonomskih naèela pri korištenju mehanizacije dijelom zajed nièki zadatak poljoprivrede i šumarstva. Zbornik radova VI. savjetovanja mehanizatora Slavonije i Baranje, Vinkovci 1982., s. 15 25.

Sever, S., Golja, V., Horvat, D., Roth, V.: Kontrolno mjerenje automatskog trans portnog ureðaja za treset. ZIŠ Zagreb 1983., s. 1 10.

Bojanin, S., Sever, S., Horvat, D., Beber, J., Slabak, M.: Ispitivanje prototipa prvog domaæeg forvardera. Zbornik radova savje tovanja “Mehanizacija šumarsva u teoriji i pra ksi”, Opatija 1983., s. 119 130.

Sever, S., Golja, V., Horvat, D.: Neke nove moguænosti pri odabiru opreme za gradnju traktorskih vlaka. Mehanizacija šumarstva 8(1983)9 10, s. 272 286.

Sever, S.: Problem standardizacije ispitivanja strojeva u eksploataciji i uzgoju šuma. Zbornik radova I. jugoslavenskog savjetovanja “Drvo i standardizacija”, Sarajevo 1983., s. 217 228.


277

Hamm, Ð., Sever, S., Golja, V.: Neki problemi korištenja iverja u energetske svrhe, ZIŠ Zagreb 1983., s. 1 34.

Henich, D., Sever, S.: JUS M.K8.020 naš prvi standard za ispitivanje motornih pila lanèanica. Zbornik savjetovanja “Mehanizacija šumarstva u teoriji i praksi”, Opatija 1983., s. 691 701.

Henich, D., Sever, S.: Razvoj metoda mjerenja i utvrðivanja dozvoljenih granica izlaganja buci i vibracijama prenesenih putom šake/ruke. Zbornik radova savjetovanja “Mehanizacija šumarstva u teoriji i praksi”, Opatija 1983., s. 719 729.

Henich, D., Sever, S.: Prilog istra• ivanja vibracija motornih pila lanèanica. Zbornik savjetovanja “Mehanizacija šumarstva u teoriji i praksi”, Opatija 1983., s. 703 718.

Horvat, D., Sever, S.: Moguænost mjerenja nekih karakteristika tla i njihova primjena pri klasifikaciji šumskih terena s obzirom na prohodnost vozila. Zbornik radova savjetovanja “Mehanizacija šumarstva u teoriji i praksi”, Opatija 1983., s. 167 173.

Bojanin, S., Sever, S.: Harvester. Šu marska enciklopedija JLZ “M. Krle• a”, II. dio, Zagreb 1983., s. 50 51.

Sever, S., Horvat, D., Golja, V., Ðura ševiæ, V.: Prilog prouèavanju potrošnje goriva vozila u cestovnom prometu na primjeru specijalnog kamiona za prijevoz namještaja. Bilten ZIDI 12(1984)3, s. 91 103.

Sever, S.: Prijedlog tehnološko tehniè kih parametara uzgojnih prikljuènih oruða za traktor TV 730. Mehanizacija šumarstva 9(1984)1 2, s. 33 35.

Sever, S., Golja, V., Horvat, D., Roth, V.: Energetska kontrola automatskog trans portnog ureðaja za doziranje treseta na liniji Paperpot. Mehanizacija šumarstva 9(1984)11 12, s. 263 273.

Sever, S.: Strategija razvoja mehaniza cije u proredama. Zbornik savjetovanja “Šum ske prorede i celulozno drvo”, Informacija Ju goslovenski poljoprivredni šumarski centar 1/ 85, knjiga 2, s. 1 22.

Sever, S.: Strategija razvoja mehaniza cije u šumarstvu. Referat odr• an na znanstve nom savjetovanju “125 godina šumarske na stave u SR Hrvatskoj”, Zagreb 1985., s. 1 10.

Sever, S., Horvat, D.: Šumski zglobni traktor snage oko 60 kW, studija ZIŠ Zagreb 1985., s. 1 187.

Igrèiæ, V., Sever, S.: Treæa meðunarodna specijalizirana izlo• ba strojeva, opreme i alata za šumarstvo, preradu drva, celuloznu i papirnu industriju “Lesdrevmaš 84”, Moskva 1984. Mehanizacija šumarstva 10(1985)1 2, s. 11 23.

Sever, S., Horvat, D.: Mjesto i uloga znanstvenoistra• ivaèkih organizacija u su stavu: proizvodnja strojeva i ureðaja za šu marstvo korištenje standardizacija obra zovanje. Zbornik radova IX., savjetovanja me hanizatora Slavonije i Baranje na temu “Pro izvoðaèi poljoprivrednih strojeva i opreme ko risnici prometne organizacije znanstvene institucije”, Vinkovci 1985., s. 27 34.

Sever, S., Horvat, D., Kri• aniæ, • .: Istra • ivanja razine buke šumskih zglobnih traktora Timberjack 360 i LKT RD 80. Sunja Zagreb 1985.

Sever, S.: Mjeriteljska osnova ispitivanja strojeva u eksploataciji šuma (Metrology base of logging machinery testing). Seminar zemalja SEV i SFRJ. Mehanizacija šumarstva 11(1986)1 2, s. 20.

Sever, S.: ¤ièare u SR Hrvatskoj juèer, danas, sutra (Cable systems in SR Croatia at the past, at present, in the future). Seminar “Upotreba suvremenih • ièara pri izvlaèenju i izvo• enju drvne mase”, Delnice 1986., s. 1 5.

Horvat, D., Sever, S.: Proektovanie gradulirovanija mehanièeskoj regulaciji lesnih šarnirnih traktorov (Projektiranje stupnjevanja brzine mehanièkom regulacijom šumskih zglobnih traktora). Zbornik radova meðuna rodne konferencije “K. social. integracii me chanizacie lesopesteskych a to• bovih prac”, s. 136 141, Martin ÈSSR, 1986.

Sever, S.: Morphological characteristics of logging machines (Morfološke karakteristike strojeva eksploatacije šuma). Zbornik radova 18th IUFRO World Congress, Division 3, Forest operations and Techniques, Ljubljana 1986., s. 9 20.

Sever, S.: Skidders efficiency inve stigation results (poster), (Rezultati istra• ivanja korisnosti skidera Poster). Zbornik radova 18th IUFRO World Congress, Division 3, Forest


278

operations and Techniques, Ljubljana 1986., s. 406.

Sever, S.: Pravilnik o zaštiti na radu u šumarstvu. Pravilnik o zaštiti na radu SR Hrvatske, provedbeni propisi (Occupational safety statute of forestry. Occupational safety statutes in Croatia, realisation rules). Centar za informacije i publicitet (CIP), Zagreb 1987., s. 346 392.

Sever, S.: ¤ièare u SR Hrvatskoj juèer, danas, sutra, (Cable system in SR Croatia at the past, at present, in the future). Meha nizacija šumarstva 12(1987)3 4, s. 37 39.

Grupa autora: Prijedlog jugoslavenskog standarda za mjerenje buke i vibracija mo tornih pila, (Yugoslav standard of chain saws suggestion on the noice and vibration measu rement). Zagreb Ljubljana 1987., koautor, s. 1 8.

Sever, S.: Neki problemi ispitivanja strojeva i ureðaja u šumarstvu, (Some problems of forestry machinery and devices testing). Falkensee, DDR, 1987. Izvješæe sa sastanka radne grupe SEV i SFRJ za izradu jedinstvenih mjeriteljskih osnova ispitivanja strojeva šumarske proizvodnje, s. 4.

Henich, D., Sever, S.: Rekonstrukcija kabine forvardera IMT 5132, nosaèa stroja za iveranje Bruks 800 CT, (Cab reconstruction of forwarder IMT 5132, chiper Bruks 800 CT porter). Osijek 1987., s. 1 5.

Sever, S., Horvat, D.: Gradnja šumske opreme u SRH, (Building of a forest equipment in Croatia). Sastanak sekcije za iskorištavanje šuma Zajednice ŠF i Instituta SFRJ, Sarajevo 1987., s. 1 11.

Horvat, D., Sever, S.: Neke osnovne karakteristike i zahtjevi za elemente hidro statske transmisije skidera S 101 potrebne za izradu projektnog zadatka, (Some basic characteristics and demands for hydraulic transmission elements of skidder S 101 at designed tasks estimating). Šumarski fakultet, Zagreb Vrbovsko 1987., s. 1 20.

Sever, S., Horvat, D., Goja, • .: Mjerenja i proraèun nekih karakteristika šumskoga zglobnog traktora S 101, (Measuring and estimating of some characteristics of skidder S 101). Šumarski fakultet, Zagreb Vrbovsko 1987., s. 1 18.

Sever, S.: Skidders efficiency investi gation results, (Rezultati istra• ivanja korisnosti skidera). Proceedings S:3:0,4, Maine Agricul tural Experiment Station, University of Maine, Orono, Maine USA, January 1987., p. 52.

Sever, S.: Productivity and performance of forwarders in hauling operations, (Proiz vodnost i svojstva forvardera na izvo• enju). Meeting on harvesting, transport, ergonomics and safety in plantation forestry, Curitiba, Parana, Brasil 1987., s. 1 23.

Sever, S.: Dynamic loading of skidder axles at wood skidding, (Dinamièko optereæe nje mostova skidera pri privlaèenju drva). International Society for Terrain Vehicle Systems, 9th International Conference, Bar celona 1987., Vol. II. pp. 531 540.

Bojanin, S., Sever, S.: Procesor. Šuma rska enciklopedija 3 Plj Šut, JLZ “Miroslav Krle• a”, Zagreb 1987., s. 78 80.

Bojanin, S., Sever, S.: Traktor. Šumarska enciklopedija 3 Plj Šut, JLZ “Miroslav Krle • a”, Zagreb 1987., s. 513 519.

Sever, S.: Aktualni problemi i zadaci razvoja samohodnih strojeva u šumarstvu. (Actual problems and asks of selfpropelled machine developing in forestry). Zbornik radova II. struènog skupa “Aktualna pitanja teramehanike i vozila visoke prohodnosti”, Novi Sad 1988., s. 161 182.

Sever, S.: Neke karakteristike procesa drvno šumskog kompleksa, (Some characte ristics of wood forest complex process). Sarajevo, sijeèanj 1988., s. 1 14 (predavanje odr• ano na postdiplomskom studiju Europskog centra za mir i razvoj Univerziteta za mir UN).

Sever, S.: Some future needs of logging machine research development. (Neki buduæi zadaci pri razvoju strojeva eksploatacije šuma). Referat na savjetovanju IUFRO Divizije 3 na temu: Future needs of forest operations research, Uppsala 1988., pp. 5.

Sever, S.: Hydraulic operations fre quency at loading and unloading of logs a durability factor of hydraulic transmission elements Current and future research. (Frekvencija hidraulièkih operacija pri utovaru i istovaru trupaca faktor trajnosti elemenata hidraulièke transmisije; sadašnja i buduæa


279

istraživanja). Poster na savjetovanju IUFRO Divizija 3 na temu “Potreba budućih istraži vanja šumskih radova”, Uppsala 1988., p. 1 2.

Sever, S.: Paraleljnoe issledovanie urovnja Suma u trelevočnih traktorov. Informa cionij b jule tenj ŠDVU (Štatnv Drevarskv Vyskumny Ustav) Kordinacionij cent r po probleme “Kompleksnoe ispoljzovanie dre vesnoga sirja”, Bratislava, August 1988., 3/88 50, s. 44 51.

Šikić, D., Babić , B., Topoln ik , D., Knežević, I., Božičević, D., Švabe, Z., Piria, I., Sever, S.: Tehnički uvjeti za gospodarske ceste, (Technical terms for economv roads). Znanstveni savjet za promet JAZU, Zagreb 1989., s. 1 76.

Sever, S.: Konstrukcija strojeva i metode rada u proredama, (Machinerv design and work method in thinning operation). Mehanizacija šumarstva 14(1989)11 12, s. 223 226.

Sever, S., Horvat, D.: Vozila za pri vlačenje drva na teškim terenima, (Vehicles for wood skidding on heavy terrains). Savje tovanje uz 16. sastanak Sekcije za iskorišta vanje šuma Zajednice ŠF i SFRJ, s. 1 13, Ljubljana 1989.

Sever, S.: Soil compaction at wood hauling and wood skidding with heavy duty tractors, (Sabijanje tla pri izvoženju i vuči drva teškim traktorima). 4th European Conference of ISTVS, Wageningen, the Netherlands, 21 23rd March 1989., Proceedings Volume 2, pp. 41 48.

Sever, S., Vranković, A., Kneev ić , I.: Yugoslav experience in studving the vehicle soil svstem, (Jugoslavenska iskustva u prou čavanju sustava vozilo tlo). Proceedings of the Seminar on the Impact of Mechanization of forest operations to the soil, Published by the Ministry of Agriculture, Brussels, Belgium, with Economic Commission for Europe, Food and Agriculture Organization, International Labour Organizat ion, Joint Committee on Forest Technology, Management and Trai ning, International Union of Forest Research Organization, Louvain la Neuve (Belgium), 1989., pp. 225 234.

Henich, D., Sever, S.: Zakonski propisi

iz zaštite na radu u šumarstvu. Zbornik sa vjetovanja "Životni i radni uvjeti proizvodnih r adn ika u šumars tvu i njihov ut jecaj na zdravstveno stanje i socioekonomski položaj”, Rovinj 1990., s. 71 78.

Horvat, D., Sever, S., Jakupović, E.: Program za procjenu raspoložive energetske biomase šumske sastojine, ( E s t i m a t i n g program of available energy biomass of forest štand). Savjetovanje uz 17. sastanak Sekcije za iskorištavanje šuma Zajednice šumarskih fakulteta i SFRJ, s. 1, Beograd 1990.

Sever, S., Kneev ić , I.: Yugoslav expe rience in designing thinning machines, (Jugo slavenska iskustva pri konstruiranju strojeva za prorede). Metsantutkimuslaitoksen tiedo nantoja 355, Machine design and working methods in thinnings, Proceedings of IUFRO P 4 . 0 2 . 0 1 . Conference , Sep tember 1989. , Hyytiala, Helsinki 1990., pp. 75 97.

Sever, S.: Skidder Traction Factors. Journal of Forest Engineering, Vol. 1, No. 2, January, 1990., pp. 15 23.

Sever, S. (pripremio): Klasifikacija tere na za šumarstvo, Mehanizacija šumarstva 16(1991)1 4, s. 25 44.

Sever, S.: Emerging forest harvesting issues in eastern Europe, (Iskrsla problema tika iskorištavanja šuma Istočne Europe). Post Congress proceedings of IUFRO 1990., S3.06, Voluntary paper , Subject Area XIX World Congress, Montreal, QU, Canada and Swedish University of Agricultural Sciences, College of Forestry, Garpenberg 1991., Sweden, pp. 241 242.

Sever, S., Kneev ić , I.: Form index as posssible criterion for classification of forest off road vehicles. Poster on 5th European Conference International Society for Terrain Vehicle System, Budapest, Hungary, 1991., 2 m2, Summary, p. 2.

Sever, S.: Some features of testing forestrv machines. Poster. Post Congress pro ceedings of IUFRO 1990., S3.01 Subject Area XIX World Congress, Montreal, QU, Canada and Swedish University of Agricultural Scien ces, College of Forestry, Garpenberg 1991., Sweden, p. 1, Summary.

Sever, S.: Criteria for classifving off


280

road vehicles, (Kriteriji za podjelu vozila koja se kreću izvan putova). Invited paper. Post Congress Proceedings of IUFRO 1990., S3.01 Subject Area XIX World Congress, Montreal, QU, C a n a d a a n d Swedish Univers i tv of Agricultural Sciences, College of forestrv, Garpenberg 1991., Sweden, pp. 230 241.

Horvat, D., Jakupović, E., Kneev ić , I., Sever, S.: Mathematical model for estimating energy content in forest biomass, (UFB Utilization of forest biomass), Proceedings of a Conference on Bioenergv Supplv Svstems IEA/BA Task VI Activitv 7: Economics of wood energv supplv svstems, Bergen, Norway, 1991., s. 152 167.

Sever, S., Kneev ić , I.: Form index as possible criterion for classification of forest off road vehicles. Proceedings, Volume II, 5th European Conference International Societv for Terrain Vehicle Svstems, Budapest, 1991., s. 468 476.

Sever, S.: Šumarski strojevi, Požar, H., Štefanović, D. (urednici), Tehnička enciklo pedija, 12. svezak, Leksikografski zavod “Miro slav Krleža”, Zagreb 1992., s. 519 531.

Sever, S., Horvat, D., Risović, S.: Mate matički model za određivanje toplinske kolikoće šumske biomase. Zbornik s a e t a k a Doprinos znanosti razvoju šumarstva Hrvat ske, Zagreb 1992., s. 40 41 .

Sever, S.: Normalizacija, standardiza čija, normiranje, normizacija / normacija. Mjeriteljski vjesnik 10(1992), s. 1528 1533.

Sever, S., Horvat , D.: Skidders and Forwarders Database as a Source and Help in Determining Morphological Relationship. Proceedings of IUFRO Conference, Workshop on Computer Supported Planning of Roads and Harvesting, Feldafing (Germanv), 1992., 12/ 1 12/12.

Sever, S., Horvat, D.: Logging Wheeled Tractor Data Bank for Assistance in Machine Familj Evaluation. Proceedings of IUFRO Conference, Workshop on Computer Suppor ted Planning of Roads and Harvesting, Fel dafing (Germanv), 1992., 17/ VI7/8.

Sever, S., Knežević. I.: Computer aided determination of optimal forest road densitv in mountainous areas. Proceedings of IUFRO

Conference, Workshop on Computer Suppor ted Planning of Roads and Harvesting, Fel dafing (Germany), 1992., 12/1 12/12.

Kne• eviæ, I., Sever, S.: Raèunalom podr• ano odreðivanje optimalne gustoæe traktorskih vlaka pri stalnoj gustoæi kamion skih cesta. Mehanizacija šumarstva 17(1992)3 4, s. 41 51.

Sever, S., et al.: ”Hrvatske šume” ,93 ljetopis u rijeèi, slici i brojci. Zagreb, s. 1 44, koautor, urednik.

Sever, S.: Šumarsko in• enjerstvo. Uvod nik. Mehanizacija šumarstva 18(1993)3, s. 105 106.

Sever, S.: Logo “Mehanizacije šumar stva”. Mehanizacija šumarstva 18(1993)4, s. 177 178.

Sever, S., Horvat, D.: Prilog odreðivanju nesigurnosti slo• enog modela. Glasnik za šum ske pokuse, posebno izdanje 1993., Vol. 4, s. 295 304.

Sever, S., Horvat, D., Risoviæ, S., Jaku poviæ, E.: Matematièki model za odreðivanje toplinske kolikoæe šumske biomase. Glasnik za šumske pokuse, posebno izdanje 1993., Vol. 4, s. 305 313.

Sever, S.: Stanje i moguæi razvoj meha nizacije u hrvatskom šumarstvu. Mehanizacija šumarstva 18(1993)1, s. 3 15.

Sever, S.: Poredbene znaèajke traktora za privlaèenje drva na proredama sastojina. Mehanizacija šumarstva 18(1993)4, s. 197 203.

Sever, S.: Results of experience concer ning the possible heat production from biomass in Croatia. Zbornik meðunarodne konferencije Alpe Jadran, “District heating with biomass”, Graz 1993., s. 27 30.

Goglia, V., Sever, S., Horvat, D., Riso viæ, S., Puljak, S.: Ispitivanje nekih eksplo atacijskih karakteristika motornih pila lanèa nica. Mehanizacija šumarstva 18(1993)4, s. 205 208.

Horvat, D., Sever, S.: Izvješæe o istra• i vanju rada traktora Steyr 8090a Forst i sitnilice Seppi Miniforst 150 te utvrðivanje optimalnih re• ima rada. Zagreb, ŠF, 1994., str. 1 36, prilozi 1 77.

Sever, S.: Public enterprise “Croatian Forests” ,93 Yearbook in Words, Pictures and


281

figures, Zagreb 1994., p. 1 45, urednik, ko autor.

Brezinšæak, M., Sever, S.: Mjeriteljski osvrt na hrvatske pravopise. Mehanizacija šumarstva 19(1994)1, s. 55 67.

Grupa autora Umjesto uvodnika: Priopæenje u svezi s raspravom o hrvatskom šumarstvu i JP “Hrvatske šume”. Mehanizacija šumarstva 19(1994)1, s. 1 9 (koautor i urednik).

Sever, S.: Meðudjelovanje tla, drveæa i strojeva Što znademo i predla• emo? Meha nizacija šumarstva 19(1994)3, s. 221 223.

Sever, S.: Zbunjeni uporabnik hrvatskih jeziènih oslonaca Uvodnik. Mehanizacija šumarstva 19(1994)4, s. 229 232.

Horvat, D., Jelèiæ, K., Sever, S.: Steyr 8090 & Seppi M. Miniforst assemblay in silvicultural work. Proceedings of 6th Euro pean ISTVS Conference Beè, 1994., s. 887 895.

Sever, S.: Some changes in forestry technologies, techniques and operational research in Croatia, a country in transition. Proceedings Scandinavian Forest Research in Europe: Operational Research. NSR Research Conference, Lyngby, Denmark, 1994., s. 69 81.

Sever, S., Horvat, D., Tomašiæ, • .: A contribution to damage assessment standar dization resulting from the research into machine use on variable slopes. Interacctive seminar and workshop “Soil, tree, machines interaction”, Feldafing, Germany, 1994., s. 1 9.

Goglia, V., Sever, S.: Neki problemi korištenja dijela šumske biomase u energetske svrhe. Mehanizacija šumarstva 19(1994)3, s. 193 198.

Hamm, Ð., Goglia,V., Sever, S.: Koriš tenje drvnog ostatka iz šumske proizvodnje za dobivanje iverja kao goriva u toplinskim gene ratorima. Mehanizacija šumarstva 19(1994)4, s. 269 275.

Sever, S.: Zelena i naranèasta knjiga. Mjeriteljski vjesnik 13(1995)1, s. 2391 2394.

S. Sever, S. Risoviæ: Šumska biomasa kao primarni nositelj energije. EGE Energetika. Gospodarstvo. Ekologija. Etika, 11/ 95, str. 118 119.

S. Sever: Zatiranje hrvatskoga nazivka norma. Polimeri 16(1995), br. 3, str. 93 94.

S. Sever: Šumarska radna sredstva i

ergonomski zahtjevi. Arhiv za higijenu rada i toksikologiju 46(1995)1, str. 95 110.

D. Horvat, S. Sever: Mulching flail mower one method for mechanization of stand establishment and treatment operations. Invited poster No. 194. Proceedings of poster abstracts, IUFRO XX World Congress, 6 12 August 1995, Tampere, Finland, p. 111.

V. Goglia, D. Horvat, S. Risoviæ, S. Sever: Past and the future of the forest biomass utilization in Croatia. Invited poster No. 218. Proceedings of poster abstract, IUFRO XX World Congress, 6 12 August 1995, Tampere, Finland, p. 124.

S. Risoviæ, S. Sever: Promišljena pro izvodnja i uporaba energije s posebnim osvrtom na biomasu. Meh. šumar. 20(1995)1, s. 17 26.

Ð. Hamm, V. Goglia, S. Sever: Opleme njivanje drvnog iverja predsušenjem (Im proving Wood chips by predrying). Meh. šumar. 20(1995)1, s. 27 31.

B. Košèak, D. Horvat, S. Sever: Mor fološka rašèlamba tehnièkih znaèajki rotosit nilica. Meh. šumar. 20(1995)3, s. 137 144.

D. Horvat, S. Sever: Some properties of the skidders used in mountain forest stand thinning. IUFRO XX World Congress, 6 12 August 1995, Tampere, Finland, pp. 211 217, Proceedings of the Technical Sessions of Subject Group 3.06.

S. Sever: Logging strategies in Croatia, a country in transition. IUFRO XX World Congress, 6 12 August 1995, Tampere, Fin land, pp. 217 226, Proceedings of the Tech nical Sessions of Subject Group 3.06.

Boršiæ, M i S. Sever: Pravopis kao na cionalni projekt. Mjeriteljski vjesnik 14(1996)1, svezak 77, str. 2657 2659.

Sever, S i S. Risoviæ: Dobivanje šumske biomase kao primarnog nositelja energije. EGE 4(1996)13, 30 31.

Sever, S.: Šumarstvo i potvrðivanje. Mjeriteljski vjesnik 14(1996)4, 2797 2800.

Krpan, A. P. B. i S. Sever: Doprinos Za voda za iskorišæivanje šuma razvoju šumarstva i šumarske znanosti u Hrvatskoj. Referat na meðunarodnom savjetovanju "Izzivi gozdne tehnike", Ljubljana 8. svibnja 1996, str. 1 14.

Sever, S. i S. Šunjiæ: Forest Opening Issues in Croatia. Seminar on Enviromentally


282

Sound Forest Roads and Wood Transpor t , Sinaia, Romania, 17. 22. 6. 1996., ECE/FAO/ ILO Joint Committee on Forest Technology, Management and Training, pp. 1 12.

Sever, S.: Certification an opportunity for small countries to choose and apply environmental soft machines. Referat na međunarodnoj konferenciji IUFRO / CWF CPPA / FERIC, Quebec City, Canada, 9 11. rujna 1996, Summary, p. 5, pp. 1 4.

Tonković, D, Tomičić, B., Starčević, T., Sever, S. i D. Mandekić: Slavonski hrastici, (Slavonian oak forests). “Hrvatske šume”, Zagreb 1996, str. 1 180.

Sever, S., Horvat, D. i ž. Tomašić: Wheel slip investigation of farming adapted tractor in wood skidding on skid trail, FAO/ILO/ECE “Znanstvena raspravljaonica o budućnosnome tijeku provjera šumskih sastoj ina”, 8 11. September 1997, Zvolen, Slovačka.

Sever, S., Horvat , D.: Choosing and Application of Forest Soft Machines. 7th European ISTVS Conference, 7 10. October, 1997, Ferrara, Italy, 549 556.

Sever, S., Horvat, D.: Imamo li jasnu zamisao o organizaciji i upravljanju državnim šumama?, (Do we have a concept of s ta te forests?). Međunarodni simpozij, Ljubljana 26 27. svibnja 1997, s. 419 432.

Sever , S.: Croatian forests on the intersection. Speech on the 3rd Ministerial Conference on the Protection of the Forest in Europe, 2 4 June 1998, Lisbon.

Sever, S.: Croatian forestrv and har vesting issues in the technologv transition. Abstract and presentation on IUFRO Division 3 Officers Midterm Meeting, 12 15 July 1998, Ztirich, Switzerland.

Sever, S., et al.: Current situation in Cro atian forestrv. Situation on the timber market. Progress in certification. Summary and lecture on 2nd Meeting of the directors of state forest enterprice in Central European Countries, 15 18 September 1998, Jaszowiec, Poland.

Sever, S., Horvat, D.: Seven and a half years of Croatian experience on the way trom centrally planned forest operations to market oriented enterprise(s). FAO/Austria expert meet ing on environmenta l ly sound forest operations for countries in transition to market


economies, Ort/Gmunden, Austria, 20 27 September 1998.

Horvat, D., Sever, S.: Scientific research aimed at improving ecological factors of forest operations. FAO/Austria expert meeting on environmentally sound forest operations for countries in transition to market economies, Ort/Gmunden, Austria, 20 27 September 1998.

Sever, S.: Tehnièko nazivlje preduvjet razvoja tehnike i gospodarstva. Pozivno poticajno predavanje na Hrvatskom in• e njerskom saboru, sa• etak, Zagreb 23. stu denoga 1998.

Sever, S: Redakcijski antibarbarus paradigma egzistiranja sindroma. Ureðivaèka borba protiv tuðica primjer postojanja skupa predznaka koje bolesti. Meh. šumar. 23(1998) 3 4, 89 90.

LITERATURA D. Dimc: Prvi uspjeh, Narodni list,

21.I.1956., god. XII, br. 3282, s. 8. *** ŠN 1963., s. XII, 177, 499. *** ŠIB, s. 54, 59. *** ŠE 3, 1987., s. 197. *** TKO JE TKO U HRVATSKOJ WHO

IS WHO IN CROATIA, Golden maketing, Zagreb, 1993, str. 660 i 661.

*** ŠL 1 2, 1995., s. 56. *** Posl. izvj. "HŠ", 1995., s. 5, 1996.,

s. 1, 4. *** Hrast lu njak u Hrvatskoj..., 1996.,

s. 508, 538, 553. *** Stanislav Sever predsjednik MDH,

Izvještaji, vijesti i poruke (7), str. 33, MDH, 1984 03 01.

¤. Grgurinoviæ: U Hrvatskoj Dubici obnovljena šumarija Kvalitetni uredi i stanovi, Sisaèke novine, 29.I.1998.

V. Heles: Numerološki kalendar, Zagreb 1995., s. 68.

R. Matoševiæ: II. konferencija general nih direktora srednjeeuropskih dr• avnih šuma, Zajednièki problem povratak nacionaliziranih šuma, Èas. “HŠ”, Zagreb, br. 21/22, 1998., s. 1 3;

I. Šimiæ: Zabrinut sam zbog neukosti i bešæutnosti prema šumi, Èasopis “Hrvatskih šuma”, Ibid., br. 16, 1998., s. 2 5.

*** SŠN 2, ŠF Zagreb, 1998., s. 367 369, 408 412, 645, 653, 666 668, 671, 675, 677; 3, s. 100, 155, 156, 182 187, 326, 329,

283

SEVERINSKI, Vladimir, (Zagreb 5.1.1910. - Rijeka, 14.11.1987.), dipl. ing. šumarstva.

Osnovnu školu završio je u Mariboru, a klasičnu gimnaziju u Varaždinu. Bio je izvrstan matematičar.

Studira šumarstvo na Poljoprivredno- šum. fakultetu u Zagrebu. Sredstva za studij osigurava podukom đacima. Apsolvirao je 1932.-33 škol.g., a diplomirao tek 19.VI.1939.

Prvo zaposlenje dobiva kao šum. vježbenik u Šumskoj upravi Virovitica 1939. god., a 1940. radi kao vježbenik u državnoj Šumariji Gareš-nica. God. 1941. položio je s odličnim uspjehom stručni ispit. U tijeku II. svj. rata često mijenja zaduženja od voditelja šumskih manipulacija do upravitelja šumarija. Nakon mjesta upravitelja Šumarije Virovitica, seli se u Vojnić, 1943. je šum. pristav u Križu, zatim u Novoselcu, Ludbregu i Varaždinu, a nakon rata radio je u Ivancu, Zlataru, Moroviću, Novom Vinodolskom, Krasnom i Senju.

U Senju je od 1953. upravitelj šumarije. Uskoro, po zadatku, prelazi u DIP Senj na mjesto tehničkog direktora, a nakon dvije godine ponovno je upravitelj šumarije, gdje ostaje do 1960. godine. U novoosnovanom ŠG Senj vodi p l a n s k u s lužbu, pa je postavljen za direktora DIP-a Senj (1964.-1966.) i nakon dvije godine vraćen u ŠG Senj gdje rukovodi normativnim, pa zatim i komercijalnim poslovima do odlaska u prijevremenu mirovinu, 1971. godine, zbog narušenoga zdravlja.

Posjedovao je istančan smisao za studiozan rad, pa se nalazio u velikom broju stručnih tijela i komisija kod izrade stručnih elaborata u šumarstvu i drvnoj industriji.

Napisao je i dva zapažena stručna rada o povijesti šumarstva i trgovini drveta šireg senjskog područja,

koji su objavljeni 1965. u “Senjskom zborniku". Napisao je i vrijedan rad o povijesti Šumarije Krasno u povodu 200. obljetnice osnutka i rada, (Šum. list 1966., s. 448-459.).

“Predstavnik je pravog intelektualca sa širokim spektrom općeg znanja. Odlično poznaje njemački jezik što mu omogućava praćenje strane stručne literature. Kao kuriozitet navodimo da se dobro služio grčkim jezikom”, (V. Ivančević, 1988.).

Bio je član HŠD. God 1966. izabran je za člana Upravnog odbora Šum. društva Senj.

LITERATURA Borošić, /.: ŠIS, s. 8, (IV. god.). ***ŠL 1940., s. 270; 1941., s. 402, 407;

1942., s. 92; 1943., s. 24, 95; 1979., s. 46. ***ŠN, s. 358; SŠN 2, 1998., s. 684. *** PŠH 1846 1976., s. 323, 419. Ivančević, V.: Vladimir Severinski dipl.

inž. šum. (1910. 1987.), in memoriam. ŠL 1 2, 1988., s. 93 94.

*** HŠD 1846 1996., s. 423, 425.

SEVNIK, Franjo, (Župelevec, Brezice, Slovenija, 1.1.1895.-Ljubljana, 8.X.1980.), dipl. ing. šumarstva, re-dov. sveuč. profesor.

Osnovnu je školu polazio u Kapeli (Slovenija), zatim se školovao u Krškom i od 1910. do 1914. u realki u Idriji. God. 1914.-15. studirao je na Tehničkoj visokoj školi u Gradecu, građevinski smjer. Zatim, do 1918. nalazio se u vojnoj službi, a 1918.-1919. studira dva semestra na Visokoj školi za kulturu tla u Mariabrunnu. Potom pet semestara (1919.-20.) studira na Gospodarsko-šum. fakultetu u Zagrebu^ Diplomirao je 25.X.1920. godine na Šumarskom odjelu. Stručni državni ispit položio je 1921.

Radio je u državnoj i privatnoj šumarskoj službi. Od 1924. do 1926. bio je zaposlen u Šumskoj upravi Bo-


284

hinjska Bistrica, Gozdna direkcija u Ljubljani, kao asistent, a naredne dvije godine nalazio se u Šumarskom uredu Veleposjeda u Vukovaru, kao kontrolor šumske uprave. God. 1926. vraća se u Sloveniju i radi deset godina kao upravitelj Soteškog veleposjeda na Dolenjskom. Od 1936. do 1943. radio je kao šef centrale i kao predsjednik upravnoga odbora u Državnoj upravi razvlašćenih velepos-jedničkih šuma u Ljubljani. Od 1943. do 1945. bio je aktivist OF i ustrojio je šumarsku službu na oslobođenom slovenskom teritoriju. Bio je načelnik Odsjeka za šumarstvo pri Predsjedništvu Slovenskoga NOS-a. Od 1945. do 1947. bio je pomoćnik ministra za šumarstvo NR Slovenije. Radio je na osnivanju Šum. instituta Slovenije kojemu je i prvi direktor (1947.-49.). Sudjelovao je pri izradi studije o šumsko-gospodarskim područjima Slovenije, po kojoj studiji su bila 1948.g. osnovana.

Bio je inicijator i organizator šumarskog, drvnoindustr. i lovačkog muzeja u Bistri (1948.) i više godina njegov direktor. Zajedno s ing. So-toškom izradio je osnove za ustroj Šumarskog odjela na Agronomskom fakultetu u Ljubljani na kojem je kasnije bio dekan i prodekan. Od 1950. do umirovljenja 1964. bio je redoviti profesor na Biotehničkom fakultetu u Ljubljani za ekonomiku šumarskoga i drvarskoga gospodarstva, a nakon umirovljenja još tri godine honorarni predavač. Istodobno je od 1949. do 1962. honorarno predavao ekonomsku politiku šumarstva na ljubljanskom Ekonomskom fakultetu. Bio je vanjski suradnik Ekonomskog instituta u Ljubljani i do 1966. vanjski suradnik Instituta za gozdno in lesno gospodarstvo LRS.

Prof. Franjo Sevnik jedna je od najmarkantnijih ličnosti u sloven

skom šumarstvu. Bio je ustrajan i plodan istraživač i organizator. Bavio se i istraživanjem povijesti sloven-skoga šumars tva . Bio je pok re t ač prve slovenske šumarske revije “Gozdarski vestnik” (1938.). Objavio je veći broj znanstvenih i stručnih radova i raznih članaka, poglavito životopisa šumara.

Sudjelovao je na studijskim putovanjima u SSSR (1947.), Švicarsku (1948.), Austriju (1942.) i dr.

Suosnivač je JŠU i osnivač Slovenskoga šum. društva, kojemu je bio dugogodišnji odbornik i počasni član.

Za zasluge u NOB-i i plodno strukovno djelovanje primio je 1947. Orden zasluga za narod III. stupnja, 1949. i 1950. Orden za hrabrost, 1961. Orden rada sa zlatnim vijencem, 1977. plaketu i priznanje BTF-a.

RADOVI

Nekaj misli o ekspropriaciji naši gozdnih veleposestev. Jug. šuma, god. III., br. 13, Za greb 1922.

Zgradba nove žage v Soteski na Gorenj sketn. Šum. list 1924., s. 302 312, 336 344.

Kultura crnog oraha u nas. Šum. list 1926., s. 22 29, 89 103.

Oglarstvo v Sloveniji. Ibid. 1936., s. 281 320.

Motorji na les in oglje. GozdV, Ljubljana 1938., s. 169, 193, 217.

Propaganda za domaća pogonska go riva. Ibid., 1939., s. 39.

V nove čaše. Ibid., 1946., s. 3. Gozdarski institut Slovenije v prvem letu

svojega obstoja. Ibid., 1948.,s.137. Svetovni gozdarski kongresi. Ibid. ,

1950., s. 132. Urejenje gozdov v prehodu v socijalis

tičko gospodarstvo. Izvestja Gozd. instituta Slovenije, sv. 1., Ljublj. 1950.

Začetki slovenskega gozdarstva. GozdV., Ljubljana 1952., s. 170.

Združnistvo v gozdnem in lesnem gos podarstvu Slovenije. Ibid., s. 141.


2 8 5

Ing. Branko Kraljić: “Ekonomski ele menti proizvodnje socijalističkog šumarstva”. Ibid., 1953., s. 155.

Priznanje slovenskemu gozdarju. Ibid., 1953., s. 150.

Ustanovitev in razvoj slovenske gozdar ske fakultete. Ibid., 1953., s. 231.

Uloga i značaj Suma u privredi naše zem lje, (u suradnji). Ibid., 1954., s. 55.

Dr. Josip C. Oblak ljubitelj naših goz dov. Idid., 1954., s. 151.

Nakladalne rampe. Ibid., 1954. s. 244. Deset let gozdarstva v novih časih. Ibid.,

1955., s. 259. Ressel kot gozdar. Ibid., 1957. s. 296. Problem cene lesa na panju. Zbornik

Instituta za gozd. in lesno gospodarstvo, sv. 2., Ljubljana 1957.

Ing. Anton Šivic upokojeni gozdarski inspektor nestor slovenskih gozdarjev, (Ob 80 letnici). GozdV. 1959., s. 129.

Pomembnejši gozdarski strokovnjaki na Slovenskem v preteklosti. Ibid., 1959., s. 251. i 1963., s. 252.

Slovenski gozdarji in lesarji v graditvi socializma. Ibid., 1959., s. 97.

Gozdar Anton Meliva. Ibid., 1961., s. 320. Diplomska dela Studentov gozdarstva na

Bioteh. fakulteti. Ibid. 1962., s. 95. Gozdnogospodarska in lesnogospodar

ska območja Slovenije, (u suradnji). Ljubljana 1963.

Gozd na krasu Slovenskega primorja, Gozdar Stanko Pajk. GozdV. 1964., s. 57.

Dr. ing. Rudolf Pipan sedemdesetlet nik. Ibid., 1965., s. 230.

Zapiski o strokovni zapuSčini ing. An tona Sivica. Ibid., 1966., s. 232.

Zapiski o začetkih gozdarstva na Sloven skem. Ibid., 1971., s. 227.

Zgodovina gozdov in gozdarstva. U knjizi “Gozdovi na Slovenskem”, Ljubljana 1975.

Problemi slovenskih gozdov in malih žagarskih obratov. G.V. 1976. s. 373.

Partizan Mladinec, prvi iz vrst gozdar jev v okupirani Ljubljani. Ibid., 1976., s. 373.

Zagarstvo na Slovenskem. Zbornik za obljetnicu naravoslovlja i t ehnike , sv. 4 . , Ljubljana 1979.

Pripoved gozdarja iz velikega časa. GozdV. 1977., s. 273.

Gozdar Miroslav Pekarek Brada č, naj starejsi slovenski partizan. Ibid.,28.

Viktor Suskovič vzornik gozdarskega terenskega odbora OF v Ljubljani. Ibid., 1977., s. 73.

LITERATURA Borosič, J.: ŠIS, s. 5, 150. ***ŠL 1940. s. 607. Kauders, A.: Šum. bibliografija I, s. 59,

98 , 107, 146. ***ŠN, s. 353; SŠN 2, 1998., s. 681. *** Slov. biografski leksikona, Sv. 10,

Ljubljana 1963., s. 302. *** Biografija i bibliogr. univ. prof.,

Ljubljana 1957, s. 172; 1969., s. 555. *** Spominski zbornik BTF 47 67, br.

113 i '47 '82., s. 266. *** GozdV 1965., s. 88; 1975., s. 86; *** PŠH 1846 1976., s. 27, 74, 414. Kmecl, M.: Prof. Franjo Sevnik In me

moriam, GozdV. 1980., s. 448. ***ŠE 3, Zagreb 1987., s. 197 198. *** HŠD 1846 1996, Zgb 1996., s. 246.

SGERM, Franjo, (Orlića, Ribnica na Pohorju, 10.IX.1911.), dipl. ing. šumarstva, sveuč. profesor.

Sin Rudolfa i Marije r. Pivc. Slovenske narodnosti i državljanstva. Potječe iz seosko - šumarske obitelji koja se bavila i pilanarstvom. Osnovnu je školu završio je u Ribnici na Pohorju 1923. god., a 1930. maturirao je na Državnoj realki u Mariboru.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šumarskom odjelu škol.g. 1933.-34., a diplomirao 24.VI.1935. Stručni je ispit položio u Zagrebu 1941. iz područja uređivanje seljačkih šuma.

Nakon diplomiranja radio je kao taksator u Taksaciji Direkcije šuma u Sarajevu do 1942., a zatim (1943.) vodio je Odsjek za pošumljavanje u istoj direkciji. Od 1943. do kraja II. svj. rata (1945.) bio je upravitelj


286

Šum. uprave Podgrab u Sjetlini. U lipnju 1945. premješten je u Sloveniju. Od 1945. do 1948. radi kao šum. referent u Šum. području Maribor i Slovenska Bistrica, te kao taksator.

Škol.g. 1948.-1949. postavljen je za direktora 1. slovenske srednje gozdarske sole (tehnikuma) u Mariboru. Od 1949. do 1952. direktor je takve škole u Ljubljani, a od 1952. do 1963. zaposlen je kao docent za dendromet-riju i uređivanje šuma na Fakultetu za agronomiju, šumarstvo i veterinu, nakon preimenovanja - Biotehniška fakulteta u Ljubljani. Od 1958.-1960. predstojnik je Šumarskog odjeljenja, a od 1963. do umirovljenja (1976.) znanstveni je suradnik na istom fakultetu. Umirovljen je nakon 40 god. službe.

Napisao je više udžbenika za srednje šum. škole. Izučavao je utjecaj sunčane energije na dinamiku prirasta šumskog drveća i sastojina. Sistematizirao je pojedina osobita stabla šumskog drveća kao kulturne i prirodne spomenike Slovenije, kao npr. “Sgermova smreka” u Zgornjoj Orlići, koja nije samo najviša u državi nego i medu najvišima u Europi.

Istraživao je i nastanak i razvoj pilanarstva na Pohorskom Podravlju od 1408. godine do naših dana. Proučavao je topolove plantaže na Dravi i Savi (1957. i 1977.).

U tijeku radnog vijeka sudjelovao je na većem broju stručnih skupova i savjetovanja (Ohrid, Bled, Zagreb, Sarajevo, Beograd, Križevci o stotoj obljetnici šum. nastave).

Za vođenje i predavanja na te-čajima za šumske radnike, za ustrojenu okularnu taksaciju mariborskog područja i za osnivanje Šumarske škole u Mariboru dipl. ing. Franjo Sgerm primio je 1949. nagradu Ministarstva šumarstva SR Slovenije.

Napisao je velik broj stručnih članaka i šumskoprivrednih elaborata, referata, skripta “Izmera lesa” na 162 stranice i 39 priloga sa 214 skica. Za prvo izdanje Šum. enciklopedije obradio je nekoliko pojmova (dendrometar, promjerka, temeljnica). Preveo je na slovenski jezik dvije knjige “Lovstvo” (Lončar) i “Iskorišći-vanje šuma” (Mihajlović). Napisao je i velik broj prikaza i recenzija i ocijenio 221 diplomski rad. Napravio je inventarizaciju “zasebnih in državnih gozdov” (25.000 ha). Načinio je katastar postojećih pilana u Sloveniji. Pisao je i o lovačkim društvima. Za tisak ima pripremljena tri rada o slovenskim pilanama na Kolpi, Soči i Podravju.

Član je DIT gozdarstva in lesar-stva Slovenije.

Živi u Ljubljani.

VAŽNIJI RADOVI

Podiranje drevja s sekiro in žago. Sindik. založba strok. knjiž., št. 1, Založba DE Lju bljana 1950., s. 1 32+5 slika, 15 skica (Ponatis iz G.V.).

Tablice za kubiranje drobnega tehnič kega lesa. GozdV. 1951., s. 221 226.

Skripta za “Izmero lesa” in “Urejenje goz dov” za tehnike. Ljubljana 1952.

Gozdarski nacrti za fakulteni posestvi Silva v Ljubljani in Dravinja v Ptuju. 13. na črtov 1952. 1963.


287

Izmeta sestojev po Bitterlichovi metodi. GozdV. 1953., s. 304 317 + 6 skica, 2. slike.

Dosedanji razvoj prvih (najstarejših) nasadov marilandske topole na Slovenskem na območju Otka in njihov gospodarski pomen, (habilitacijski rad) . Ljubljana 1957., s. 1 57+25 tab., 14 priloga, 34 graf., 10 fotografija i 1 karta M 1:5000.

Novi pogledi na idealno in normalno lesno zalogo v enodobnih gozdovih gospodar skih enot, (referat). 100. obljetnica šum. nas tave na Hrvatskem, Križevci Zagreb, 1960., s. 1 30+2 skice.

Dendrometer. Šum. encikl. I, Zagreb 1959., s. 200 202 + 2 slike, 3 skice.

Promjerka. Šum. encikl . I I , Zagreb 1963., s. 330 331 + 5 skica.

Izmera lesa, (skripta za tehničke škole). Ljubljana 1966., s. 1 162+39 slika i 214 skica, (šapirografirano).

Temeljnica. Ibid., s. 618 622 + 3 skic. Elektronska merjenja lesa. Les 1/3, 4/

6, 7., Ljubljana 1969. Automatizacija v lesni industriji. Avto

matika 5 6, 1969., Ljubljana, s. 341 350. Vpliv ciklusov sončne aktivnosti na pri

rastek drevja, duglazija iz Squamisha. Canada 1969., s. 1 76 + 6 tabl, 6. graf., (1970. preved. na engl.).

Najevnikov lopovec. GozdV. 1970., s. 292 304 + 2 slike i njem. sažetkom.

Debela jelka v Trnovskem gozdu. BTF u Ljubljani, IGLIS 1971., s. 1 69 + 5 fotogr, 5 tabl, 4 skice, 6 graf.

Ciklus znamenitih američkih in slo venskih dreves... Nedeljni dnevnik od 1978. do 1983., Ljubljana.

Topolov nasad v Špici in njegova renta bilnost. IGLIS, BTF Ljubljana 1977., s.l 115+ 31 tabl, 16 graf, 5. foto.

Vpliv presvetlitve na dinamiko prira Sčanja pospodarsko pomembnih drevesnih vrst Slovenije. IGLIS, BTF Ljubljana 1977., s. 1 94+22 skice, 111 graf.

Nastanek in razvoj žag v Dravski dolini. Viharnik, Lesna Slovenjgradec 1983. 1985, 17 nastav., 6 si., 4 tabl., 4 topogr. karte M 1:250 000 vodotok.

Najstarejše žage na vodni pogon na Slo venskem. Les 8 9, 1986., 272 277.

Žage na Slovenskem v XV. stoletju. Ibid., 1990., s. 336 348+2 tabl., 1. graf. i dva zemljovida Slovenije.

Se o časovi žagi. Ibid. 1990., s. 303. Žage na Lovrenskem Pohorju. Ibid.,

1991., s. 202 220+11 razglednica, 1 karta u 4 dijela.

Lovrenc na Pohorju skozi stoletja od 1091 1991. Maribor 1991.

Mlini na Lovrenskem Pohorju. Ibid., s. 177 196+3 tabl, 2 skice, 1 karta.

LITERATURA ***ŠL 1943: s. 188; 1974., s. 569. Borošič, / .: ŠIS, s. 8 (IILg.). ***ŠN, s. 358, 593, 594. *** Slovenski Biografski leksikon, IX.

sv., Ljubljana 1960., s. 303 304. ***ŠE, I. izd., knj. 2., Zagreb. ***ŠE, II. izd., knj. 3., 1987., s. 198. *** Enciklop. Slovenije 11. sv., Ljubljana

1997., s. 66. Petek, M.: Pozna najmanj osem Sger

mov, Večer 5.VIII.1998., Maribor.

SIGNJAR, Rudolf, dr. s e , prof. na Poljoprivredno - šum. fakultetu.

Bio je direktor Statističkog ureda u Zagrebu.

Na Šum. odjelu Gospodarsko-šum. fakulteta u Zagrebu od 1925. do 1934. godine honorarno je predavao statistiku.

LITERATURA Borošič, / .: ŠIS, s. 1, 150. ***ŠN, s. 121, 382; SŠN sv. 2, s. 136.

SIKORA, Josip, (Orahovica, 14.VI. 1939. - Zagreb, 13.X.1998.), dipl. ing. šumarstva, šum. savjetnik.

Sin Dragutina i Zore r. Rajko-vić. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio s t ro jobravar , a majka domaćica . Osnovnu i srednju školu polazio je u Osijeku: osnovnu školu završio je 1954., a na Gimnaziji “I. L. Ribar” maturirao je 1958. godine.


288

Šumarstvo je diplomirao na ŠG odjelu Šumarskoga fakulteta Sveuč. u Zagrebu 18.XII.1962.

U struci se zaposlio početkom 1963. godine u ŠG Osijek. Odradivši pripravnički staž i odsluživši vojni rok, 1965. postavljen je za rukovoditelja RJ za plantažiranje i poljoprivredu u Valpovu, a 1966. i 1967. rukovodi-telj je RJ za te djelatnosti u Osijeku. Obje su te jedinice tada djelovale u sastavu tadašnjeg Poljoprivrednoga pogona ŠG Osijek. Godine 1967. do-lazi u Šumariju Osijek, položivši dr-žavni stručni ispit u Zagrebu.

U razdoblju do 1977. rukovoditelj je RJ i referent za uzgajanje šuma, a od 1978. do 1983. upravitelj u Šumariji Osijek. Potkraj 1983. prelazi u Razvojnu službu RO “Slavonska šuma” (kasnije Služba za proizvodnju) i obnaša funkcije savjetnika, odnosno višeg stručnog suradnika za uzgajanje šuma sve do kraja 1990. Od 1991. do 1993. god. stručni je suradnik za uzgajanje šuma u UŠ Osijek, a od 1994. na istim je poslovima u Službi za proizvodnju pri Direkciji JP “Hrvatske šume” zadužen za problematiku gospodarenja mekim bjelogoričnim šumama poplavnog područja, sa dislociranim sjedištem u Osijeku.

Sudjelovao je na većem broju stručnih skupova u zemlji i inozem

stvu, (Bukurešt 1971., Zaragoza 1992.) Na zasjedanju Internacionalne komisije za topolu predložen je za člana Hrvatske nacionalne komisije za topolu.

Bio je član HŠD i Hrvatskoga genetičkog društva.

Objavio je samostalno i u suradnji nekoliko zapaženih radova.

U prometnom udesu, što se 13. X.1998. zbio u Zagrebu, dipl. ing. Josip Sikora izgubio je ivot zajedno sa svojim sinom Hrvojem, apsolventom šumarstva.

RADOVI

Vratar ić , P. i Sikora, J.: Ekonomske efektivnosti mehaniziranog i ručnog bušenja jama za duboku sadnju topola. Topola 109 110, 1976.

Sikora J., Crnković, D., Valentinčić, M., Cvitić, M., Cosić, A. i Arežina C.: Projekcija razvoja biološko tehničkih metoda uzgoja i zaštite u klasičnim šumama do 2000. godine. Savjetovanje “Projekcija razvitka »Slavonske šume« do 2000 te”. Đakovo 1984.

Sikora, J.: Šumsko kulturni radovi od osnutka do danas. Savjetovanje 20 godina “Sla vonske šume”. Vinkovci 1989.

Sikora, J., Lovaš, O., Starčević, T. i Jelčić, K.: 19 to zasjedanje internacionalne komisije za topolu (IPC) Zaragoza 1992. U publikaciji “Izvješća stručnjaka JP Hrvatske šume s nekih međunarodnih skupova u svijetu tijekom 1992. god.” Zagreb 1992.

Potrajnost i prirodno obnavljanje šum ske vegetacije poplavnog područja. Šum. list 9 10, 1995., s. 323 327.

LITERATURA ***ŠL 1 2, 1995., s. 57. Maričevič, I.: Kazalo autora Šum. lista...

ŠL 3 4, 1997., s. 188. Starčevič, T.: In memoriam Josip Si

kora, dipl. inž. šum. Hrvoje Sikora, aps. šum. ŠL 11 12, 1998., s. 581 582.

Starčevič, T.: Inž. J. Sikora. In memor. Čas. “HŠ” br. 21 22, 1998., s. 48.

*** Nova nesreća na Slavonskoj aveniji. Večernji list, Zagreb, 15.X. 1998., s. 17.


289

SILAJ, Slavko, mr. s e , dipl. ing. šumarstva.

Prema nepotpunim podacima, završio je Šumarsku školu u Karlovcu 1956. god. Studirao je na Poljopriv. -šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1960.-61., a diplomirao je 7.VII.1962. na ŠG odjelu netom osamostaljenoga Šum. fakulteta u Zagrebu.

Magistrirao je 6.III.1970. god. na Šum. fakultetu u Zagrebu iz znanstvenoga područja ekonomika i organizacija lovstva i lovne privrede, obranivši rad pod naslovom “Perspektiva razvitka lovnog turizma inozemnih lovaca na području karlovačko -kordunske mikroregije”.

Bio je vanjski predavač na Šum. školi Karlovac od škol.g. 1985.-86. do 1988.-89. i 1990.-91. do 1992.-93.

RADOVI

Lovna djelatnost u svjetlu lovnopriv rednih osnova. LV 1965. 66., LXXIV, 11, s. 278 280.

LITERATURA Frković, A.: Bibliogr. LRV 1892 1991.,

Zagreb 1993., s. 214, 438. *** Šumarska škola Karlovac, 1997., s.

65 67, 72, 81, 136. *** SŠN 2, Zagreb 1998., s. 628, 691.

SILVESTER, Josip, (Kloštar, 1872.-Topolje, Ivanićgrad, 7.1.1907.), vlastelinski šumar.

Šumarstvo je apsolvirao 1893.g. na GŠU u Križevcima.

Neko vrijeme radio je u Srbiji, a zatim kao šumar vlastelinstva Zagrebačke nadbiskupije. Umro je u 35. godini života. Njegovom smrću HSŠD izgubilo je svog redovitog člana.

LITERATURA *** Umro Josip Silvester, šumar. SL 2,

1907., s. 63.

Borošić, l: ŠIS, s. 19, 150. ***ŠN, s 52, (Silvestar!). *** SŠN 1, 1998., s. 144, (Silvester), 153

(Silvestar!).

SIMIC, Z o r a n , (Koprivnica, 7.X. 1965.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Steve i Ankice r. Dulikravić. Srbin, hrvatskoga državljanstva. Otac mu je bio policajac, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Soko-lovcu 1979., a srednju u Koprivnici. Maturirao je u Srednjoškolskom CUO, ekonomsko usmjerenje.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu iz uzgajanja šuma 26.IV. 1990. Napisao je i obranio diplomski rad pod naslovom “Analiza poslovanja uzgoja šuma u razdoblju 1984-1989. u Odjelu za uzgajanje šuma Šumarije Koprivnica”.

Prvo zaposlenje u struci dobio je 1.IX.1990. u Šumariji Sokolovac, ŠG Koprivnica. Nakon pripravničkog staža, 17.XII.1991. imenovan je revir-nikom za GJ “Novigradska planina” Šumarije Koprivnica, UŠ Koprivnica. Na toj se dužnosti nalazio i prilikom prikupljanja podataka za životopis, početkom 1999. godine.

Kao pasionirani motociklist, dugogodišnji je član “Custom cluba” Koprivnica.

SIMONČIČ, Lad i s l av , (Črnomelj, Slovenija, 4.II.1926.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Alojza i Marije rod. Požar. Slovenske narodnosti i državljanstva. Otac mu je bio šumski i pilanski radnik. Osnovnu je školu završio u Bo-štanju 1937. godine, a na I. gimnaziji u Mariboru maturirao je 1947.

Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno - šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odsjeku škol.g. 1950.-51., a diplomirao 27.VI.1952.


290

Nakon diplomiranja, od 1953. do 1956. bio je upravitelj Šumarije Ruše (Maribor), a nakon toga do 1959. radi kao sekretar Poslovnog udruženja Privredne komore Slo-venije. Od 1959. do 1970. bio je direk-tor “Semesadike” Mengeš, a od 1970. do 1986. savjetnik u Privrednoj komo-ri Slovenije.

U godinama kad je bio direktor

“Semesadike” pisao je o proizvodnji šumskog sjemenja i uzgoju sadnica. Članci su mu objavljivani u “Gozdarskom vestniku” i “Šumarstvu”. Sudjelovao je u nekoliko knjiga svojim prilozima.

Vrhunski je stručnjak za sadnju i uzgoj oraha. U godini 1964. sa prof. dr. Milanom Anićem bio je na studijskom putovanju u Bugarskoj sa ciljem upoznavanja njihovog načina uzgoja oraha. Ustanovili su da Bugari uzgajaju kalemljene sadnice oraha po principu sličnom uzgoju topola kod nas. Ishodio je dozvolu za kupnju 100 sadnica oraha sorte “Šejnovo”. Od tih sadnica podigli su matičnjak u Voli-nji, Dvor na Uni, ŠG Sisak. Šumarski stručnjaci u Sisku u narednim godinama širili su broj sorti oraha i godišnje uzgajali tisuće kalemljenih sadnica uz potporu Poslovnog udruženja šumarstva u Zagrebu.

Dipl. ing. Ladislav Simončič radio je na širenju sadnje oraha u Sloveniji. U tridesetak godina u gotovo

svim šumskim gospodarstvima Slovenije osnovane su kulture oraha do šest hektara površine. Ukupno je posađeno oko sto tisuća orahovih stabala. Najviše je posađeno sjeverno od Maribora na području Kmetijskog kombinata Maribor.

Sudjelovao je i na nekoliko stru čnih skupova u inozemstvu (Švicarska, Kanada).

Bio je član Skupštine Republike Slovenije u jednom mandatu.

Kao umirovljenik živi u Ljubljani.

VAŽNIJI RADOVI

Samenerntebestande in den Jugoslavi schen Alpen, (Sjemenske sastojine u jugosla venskim Alpama). U knjizi prof. dr. ing. Schmidt

Vogt: "Forstsamengewinnung und Pflanzen anzucht flir das Hochgebirge”, izdanje BLV Ver lagsgese l schaf t Milnchen Basel Wien 1964., s. 60 65.

Gojenje oreha v Sloveniji, (Uzgoj oraha u Sloveniji). U knjizi “Prezrte drevesne vrste”, Biotehnička fakulteta Univerziteta u Ljubljani, 1950., s. 257 268.

LITERATURA ***SN, s. 365 (Simončič, Lađo). *** Društveno političke zajednice, Tom

II, Beograd 1968., s. 452. *** SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 688.

SIMUNOVIĆ, Milivoje, (Sremska Mitrovica, 12.V.1913. - Dubrovnik, 6. VII.1990.), dipl. ing. šumarstva, šumarski inspektor.

Potječe iz šumarske obitelji. Osnovnu školu i dva razreda gimnazije završio je u rodnome mjestu. Maturirao je na gimnaziji u Beogradu, a 1935. diplomirao je šumarstvo na Po-ljoprivr. - šum. fakultetu u Zemunu.

Radni staž započeo je 1936. u Tehničkom odsjeku Ministarstva šu-


291

ma i rudnika u Beogradu, zatim u Šumskoj upravi Klenak, pa ponovo do početka rata u Ministarstvu u Beogradu u Odsjeku za pošumljavanje. Godine 1939. na natječaju dobio je stipendiju francuske vlade, pa se škol.g. 1939.-40. nalazi na specijalizaciji iz oblasti pošumljavanja i šumskih egzota u Parizu i Arboretumu Barres. Rat je proveo u njemačkom zarobljeništvu u Njemačkoj.

Po završetku rata zaposlio se u Zemunu pa u Mostaru, gdje je u Institutu za naučno - šumska istraživanja (1946.-1948.) bio pomoćnik direktora za uzgoj šuma, a od 1948. do 1953.g. radi kao direktor Experimen-talne stanice Bijelo Polje kod Mostara. Od 1953. radi u Dubrovniku, kao upravitelj šumarije. Zatim je od 1955. do 1962. šumski inspektor pri Kotaru Dubrovnik. Nakon toga, sve do umirovljenja 1977. j*odine ponovno radi kao upravitelj Šumarije Dubrovnik, gdje je pošumio mnoge goleti i degradirane površine i dao veliki doprinos zaštiti od šumskih požara.

Umro je u 77. godini života (1990.) i sahranjen je u Dubrovniku.

Napisao je i objavio nekoliko zapaženih stručnih radova kod nas i u inozemnim časopisima i publikacijama.

Odlikovan je Ordenom rada III. reda (1946.).

VAŽNIJI RADOVI

Uputstvo za pošumljavanje. Beograd 1939. Septembarska sjetva sjemena čempresa.

Sarajevo 1953. Obični orah na submediteranskom kršu.

Sarajevo 1955. Melioracije degradirane makije resu

rekcijom i sjetvom alepskog bora nakon pri preme tla požarom. Beograd 1956.

Pošumljavanje na terase u degradiranoj zoni krša. Šum. list 1957., 1 2, s. 1 13.

Fiziološko sraščivanje korijena alepskog bora, primorskog bora i pinjola. Šum. list 1958., s. 268 277.

LITERATURA Borošič, / .: ŠIS, s. 14, (II. god.). *** PŠH 1846 1976., s.419. Lujo, R.: In memoriam. Milivoje Simu

nović, dipl. inž. šum. ŠL 1 2, 1991., s. 99 100.

SIMUNOVIĆ, Živan, iz Starog Slan-kamena, Vojvodina, rod. 1.VI.1880., ing. šumarstva, šum. inspektor.

Studirao je na Šum. akademiji u Zagrebu. Apsolvirao je 1903. god.

Zaposlio se 1.III.1904., a 1907. položio je s t ručni državni ispit u Zagrebu. Prema nepotpunim podacima, nakon završenog školovanja radio je u Sremskoj Mitrovici kao šumarski pristav (1908.) i kotarski šumar (1915.). Od 1930. bio je direktor Direkcije šuma Petrovaradinske imovne općine u Srem. Mitrovici, a 1939. radio je kao šum. inspektor pri Ministarstvu šuma i rudnika u Beogradu, gdje je pri Odjeljenju za vrhovni šumski nadzor umirovljen 1940. godine.

Objavio je nekoliko stručnih članaka. Bio je član HSŠD i JŠU.

RADOVI

Ekonomsko i financijsko stanje Petro varadinske imovne opčine. Šum. list 1926., s. 470 488, 529 538.

Sanacija Krajiških imovnih opština. Jug. šuma, V, Beograd 1940., s. 83 113, 139 158.

LITERATURA *** Iskaz članova HSŠD: 1908, 1915. *** ŠL: 1930., s. 353; 1939., s. 713;

1940., s. 422. Borošič, / .: ŠIS, s. 3, 67, 82, 150. Kauders, A.: Šum. bibliogr. I, s. 146. ***ŠN, s. 102; SŠN 2, 1998., s. 123.


292

SIROTIĆ, Nadan, (Sovinjsko Polje, Buzet , 15.V.1913. - Zag reb , 4 .1 . 1999.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Ivana i Marije r. Prodan. Hrvat, rimokatolik. Roditelji su mu bili poljodjelci. Osnovnu je školu polazio u Rukavcu kod Rijeke i završio je 1925., a na realnoj gimnaziju u Krku maturirao je 1933. godine.

Šumarstvo je diplomirao na Poljoprivredno - šumarskom fakultetu u Zagrebu 23.XII.1949. godine.

U toku studija, čitavo vrijeme, bio je zaposlen. Početkom 1938. je apsolvirao, ali mu je tada, kao talijanskom državljanu, bilo zabranjeno dolaziti na fakultet. Godine 1948. prekinuo je na godinu dana radni odnos, kako bi diplomirao. Nakon diplomiranja neprestano je u šumarskoj struci.

Najprije radi u ŠG Hrvatska Kostajnica (1.1. - l.X.1950.). Nakon toga osnovao je Šumariju Samobor i bio njezin upravitelj (1.X.1950. - L I V . 1951.). Uslijedilo je osnivanje Šumarije Krašić, kojoj je također bio upraviteljem (1.IV.-30.VI.1951.), zatim bio je osnivač i Šumarije Topusko, u kojoj radi od 30.VI.1951. do 31.XII.1953. god. Početkom 1954. postavljen je za kotarskoga šum. referenta za Kotar Buje u Istri - Zona B. Tu se zadržao do 1.IX.1955., kada je zadužen za osnivanje Šumarije Buje, kojoj je upra

vitelj do 31.V.1960. Posljednje radno mjesto dipl. ing. Nadana Sirotica bilo je u ŠG Buzet, kojemu je bio najprije tehnički direktor, a zatim direktor. U mirovinu je otišao 31.III.1975. godine.

Umro je u Zagrebu u siječnju 1999. u 86. godini života i sahranjen je na Mirogoju.

Bio je dopredsjednik i neumoran član HŠD, ogranak Zagreb. Bio je j edan od najaktivnijih članova društva, koje mu je dodijelilo Pismeno priznanje i Srebrnjak Kralj Tomislav (1997.).

LITERATURA Klepac, D.: Šumsko bogatstvo Samobo

ra. ŠL 1 2, 1992., s. 17. *** HŠD 1846 1996., s. 294, 299, 312,

323, 325 327, 331 333, 335 338, 340, 341, 343 348, 350 352, 356 364, 366, 369 375, 381, 383, 384, 386, 387, 394, 399, 440, 441.

Živković, V.: In memoriam. Nadan Širo tić, dipl. inž. šum. (1913 1999). ŠL 1 2, 1999., s. 91 92.

*** In memoriam, Večernji list, Zagreb, 8.1.1999.

SIRUČEK, Vjenceslav, (Horna Jelena, Češka, 28.IX.1860. - Nuštar, Vinkovci, 12.VIII.1930.), vlastel. šumarnik.

Osnovnu školu i realnu gimnaziju završio je u Češkoj, a šumarstvo na Visokoj školi za kulturu tla u Beču.


http://23.XII.1949

http://31.XII.1953

http://28.IX.1860

2 9 3

Kao šum. vježbenik i pristav, od 1881. do 1884. službovao je na vlastelinstvu u Hor. Jeleni, te do 1887. kao upravitelj šumarije na vlastelinstvu u Arnstorfu (Bavarska).

Iste je godine nastupio službu kod Nuštarskog vlastelinstva grofa Khuen - Bellasija, gdje je unaprijeđen za šumarnika, a 1923. postavljen za ravnatelja “D.D. Srijem za industriju drva Nuštar”. Umro je 1930. kao šum. ravnatelj nuštarskog vlastelinstva.

Osobitu je pozornost posvećivao pomlađivanju šuma. Bavio se i lovom pa je unaprijedio lovstvo na vlastelinstvu. U znak priznanja za predani rad vlastelinstvo je svom šum. ravnatelju Vjenceslavu Siručeku, prilikom sahrane, na nuštarskom groblju podiglo grobnicu.

Bio je član hrvatske čitaonice, utemeljitelj i predsjednik vatrogasnog društva u Nuštru. Kao član HšŠD i JSU redovito je posjećivao skupštine.

LITERATURA *** Iskaz članova HSŠD 1908., 1915.,

(Sirutschek). *** Izvještaj JŠU 1927., 1931., (ŠL). Tropper, I.: Vjenceslav Siruček. Nekro

log. ŠL 11, 1930., s. 464 465.

SITAR, Slavko, (Svinjarevci, Vukovar, 20.1.1931.), dipl. ing. šumarstva, šum. savjetnik.

Sin Pave i Stane r. Matijašević. Hrvat, rimokatolik. Roditelji su mu bili poljodjelci. Pučku školu završio je u Svinjarevcima 1944., a Srednju šumarsku školu u Plaškom 1951. godine.

Apsolvirao je 1958.-59., a diplomirao 29.11.1963. na ŠG odjelu Šumarskoga fakulteta Sveuč. u Zagrebu.

Kao šum. tehničar u struci je počeo raditi l .VIII. 1951. Do odlaska na odsluženje vojnog roka radio je dva i pol mjeseca u taksaciji SG “Spač-va” Vinkovci. Od 1.X.1952. do 15.11.1954.

zaposlen je u Šumariji Otok, a nakon toga do 1.VII .1954. u Šuma-r i j i Levanjska Varoš, kad je premješ-ten za v.d. upravitelja Šumarije Trna-va ŠG “Spačva” Vinkovci. Od l .VIII . 1961. do 1.V.1963. upravitelj je tadašnje Šumarije Podravska Slatina, ŠG “Papuk” Podravska Slatina. Te je godine (1963.) i diplomirao.

Nakon toga kraće je vrijeme pomoćnik upravitelja Šumarije Cera-lije (1.VI.-1.XI.1963.), a zatim do 1.XII.1969. pomoćnik je upravitelja Šumarije Okučani, ŠG Nova Gradiška. Referent zašti te šuma u ŠG Nova Gradiška bio je od 1.XII.1969. do 1. III.1973., a zatim do 1.IX.1976. radi na mjestu rukovoditelja proizvodnje u ŠG Nova Gradiška. Slijedi premještaj u Zajednicu općina Osijek, u Zavod za planiranje, i tu radi kao savjetnik za šumarstvo, industriju za preradu drva i lovstvo. Od 1.IX.1989.g. radio je u Proizv. odjelu Osijek “Slavonska šuma” Vinkovci, a od 1. I. do 30.XI.1991. u JP “Hrvatske šume” UŠ Osijek, Odjel za plan.

U mirovinu odlazi 1.XII.1991. i živi u Osijeku. Član je HŠD u Osijeku.

SITAŠ, Branko, dipl. ing. šumarstva. Kako nije diplomirao u Zagre

bu, pronašli smo samo podatak da je zaposlen u Komercijalnom odjelu


http://30.XI.1991

294

Uprave šuma Našice (1994.) kao stručni suradnik, a zatim kao šef Komercijalnog odjela (1995.).

LITERATURA ***ŠL 1 2, 1995., s. 60. *** Posl. izvješće “HŠ" 1995., s. 60.

SITER, Gregor, iz Lecha, Austrija, rod. 14.XII.1897., dipl. ing. šumarstva, šum. savjetnik.

Studirao je na Gospodarsko- šumarskom fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol.g. 1922.-23., a diplomirao 7.VI.1924.

Zaposlio se 20.V.1924. god. Državni stručni ispit položio je 1928. u Beogradu. Od 1926. do 1929. radio je u Srbiji (šumarije Valjevo i Paraćin) i Makedoniji (šumarije Kićevo i Kava-darci). Nakon toga radio je kod Šumarije Kalje, Direkcija šuma Zagreb, gdje je 1938. unaprijeđen za šum. savjetnika i gdje se nalazio i 1943.g.

LITERATURA ***ŠL: 1929., s. 51, 95, 192; 1939., 53;

1943., s. 267. Borošić, J.: ŠIS, s. 6, 41, 101, 150. ***ŠN, s. 354, (iz Leša!). *** SŠN sv. 2, Zagreb 1998., s. 681.

SKENDEROVIĆ, Josip, (Gornji Dra-gonožec, Zagreb, 7.XI.1960.), mr. s e , dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu 17.V.1984. godine. Na istom fakultetu zaposlio se kao asistent i studirao poslijediplomski studij iz silvi-kulture. Magistrirao je 12.11.1992. s temom “Šumsko-uzgojna svojstva obične breze (Betula pendula Roth)”. Nakon nekog vremena odustao je od sveučilišne karijere i napustio Šumarski fakultet.

LITERATURA *** Hrast lužnjak u Hrvatskoj, s. 524,

532, 553. *** SŠN 2, 1998., s. 208, 636, 697.

SKOCIR, Jože, (Tolmin, Slovenija, 26.X.1910. - Celje, 20.VI.1983.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Viktora i Elizabete r. Duša. Slovenske narodnosti i državljanstva, rimokatolik. Otac mu je bio državni katastarski službenik. Osnovnu je školu započeo u Kranju, a završio u Ce -Iju (1922.). Realnu gimnaziju završio je u Ljubljani (1930.).

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol.g. 1933.-34., a zbog teških uvjeta života diplomirao je tek 19.VI.1940. godine.

Aktivan je sudionik NOB-e. Nakon diplomiranja bio je vo

lonter pri Kotarskom načelstvu, Odjel za šumarstvo Celje (do 1941.), zatim je radio u Šumskom uredu u Zagorju (do 1944.) i Okružnom odboru OF (do i945.) na organiziranju slovenskoga šumarstva u Zasavlju i onemogućavanju sječe šuma od strane okupatora.

Po završetku II. svj. rata zaposlen je kao šumar u Idriji, kao rukovoditelj Šum. uprave Tolmin (1948.). Kasnije je upravitelj Šum. uprave Na-zarje, zatim na OLO Mozirje i upravitelj Šum. uprave Celje (do 1950.).

Stručni ispit položio je 1956. Do kraja radnog vijeka bio je

pomoćnik šefa Odsjeka za uzgajanje šuma pri UZ OLO Celje, stručni savjetnik pri Upravi GG Celje, voditelj Službe za organizaciju rada i šef Šumske uprave Vransko. Na kraju bio je referent za šumski katastar i gospodarske knjige.

Bio je svestran stručnjak koji je svojim stručnim i javnim radom uspijevao razvijati i jačati meduratno i poratno šumsko gospodarstvo u Slo-


2 9 5

veniji. Znao je strane jezike, što mu je koristilo pri stručnom i komunikativnom radu u zemlji i inozemstvu.

Umirovljen je 31.VIII.1980. godine. Tri godine kasnije preminuo je.

LITERATURA ***ŠN, s. 358; SŠN 2, 1998., s. 684. *** Gaudeam. igitur. SL 1974., s. 569.

SKOKO, Mladen, (Duga Resa, 28. VII.1933.), dipl. ing. šumarstva, prof.

Sin Dragutina i Ane r. Latković. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio činovnik, zatim nastavnik, a majka učiteljica.

Pučku školu završio je u Dugoj Resi 1944., a Gimnaziju "Dr. Ivana Ribara” u Karlovcu 1952. Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno- šumarskom fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Apsolvirao je 1955.-56. škol.g., a diplomirao na ŠG odsjeku 15.X.1959.

Pri kraju studija i u razdoblju do zapošljavanja (1959.) radio je honorarno u tadašnjem Zavodu za dendrometr i je Snimao je modelna stabla na području Šumarije Okučani i obrađivao dobivene podatke u svrhu izrade tabela drvnih masa za poljski jasen.

Od 1.XII.1959. do 5.IV.1960. radio je kao pripravnik u Šumariji Karlovac I, koja je od 1.1.1960. u sastavu ŠG Karlovac. Zatim je do 20. IX. iste godine radio u Šumariji Duga

Resa kao voditelj uzgojnih radova, posebno zadužen za rasadnik Sela. Slijedi služenje vojnog roka do kolovoza 1961. godine.

Dvadeset godina (16.IX.196L-9.IX.1981.) radio je na Šumarskoj školi u Karlovcu kao profesor tehničkog crtanja, nacrtne geometrije, geodezije i dendrometrije, a predavao je i matematiku, uzgajanje šuma i zaštitu na radu. Stručni ispit za zvanje profesora srednje škole položio je 6.XII.1965. pri Filozofskom fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Uz predavanja na školi u Karlovcu obnašao je od 1966. do 1981. dužnost voditelja obrazovanja uz rad i osposobljavanja radnika u šumarstvu za rad motornom pilom, traktorima i dizalicama za područje Hrvatske i sjeverozapadne BiH. Sudjelovao je u radu školskih i republičkih povjerenstava za izradu nastavnih planova i programa za područje šumarstva, kao i u pripremama za natjecanje učenika šumarskih ško-la bivše Jugoslavije.

Prigodom proslave 50. obljetnice rada Šum. škole Karlovac (1997.) primio je Zahvalnicu za doprinos radu i napretku škole.

Posljednji dio radnog vijeka proveo je u INA - Naftaplinu Zagreb, gdje je od 10.IX.1981. do odlaska u mirovinu 31.V.1992. radio u Centru za obrazovanje radnika kao specijalista za obrazovanje. Bio je zadužen za praćenje obrazovanja radnika uz rad (III. - VII. stupanj), iz rada (V. stupanj i studij naftnog rudarstva), na poslijediplomskom studiju i specijalizaciji, te na prekvalifikacijama. U “Vjesniku INA-Naftaplina” (1990. i 1991.) u nekoliko je navrata prikazao stanje i perspektive obrazovanja uz rad. Uz to vodio je grupu za izradu nomenklature zanimanja za djelatnost “proizvodnja nafte i zemnog plina”.

Nakon umirovljenja (1992.) živi u Zagrebu.


http://16.IX.196L

296

Bio je suradnik Šumarskog lista (1967., 1976., 1978.), a tu je suradnju nastavio i 1997. godine. Naime, kao umirovljenik bavi se poviješću hrvatskoga šumarstva. U ovom “HŠŽ leksikonu” suradnik je u 1. knjizi (A-F, 1996.), a suradnik je i jedan od urednika 2. (G-K, 1997.) , t reće (L-P, 1998.) i četvrte (P-Š, 1999.) knjige. Ukupno je obradio za leksikon oko 350 biobi- bliografskih jedinica.

Za područje L-P posebno je obradio sve podatke “Promjene u službi” hrvatskih šumara, koje je objavljivao Šum. list (1877. -1945.), te je sastavio veći broj životopisa koji su prvi puta objavljeni u ovom HŠŽ leksikonu (npr. Laksar, D., Lovrić, L., Oraš, L, Pavlić, A., Piršić, V., Plesa, N., Prpić, P. i dr.). Time je dao velik doprinos povijesti hrvatskoga šumarstva.

Kao urednik i suradnik HŠŽ leksikona jedan je od najplodnijih, najmarljivijih i najpreciznijih skupljača podataka o hrvatskim šumarima.

RADOVI

Uzgoj Suma Ekologija Suma, (skripta za III. razred). Šum. škola Karlovac 1962., s. 37 72.

Prilog pitanju postotka Sumovitosti Jugoslavije, (s Neidhardt, N.). Šum. list 3 4, 1967., s. 122 132.

Aktivnost Školskog centra Karlovac na osposobljavanju radnika iz Šumske proizvod nje. Šum. list 3 4, 1976., s. 180 181 (pod šifrom H.L.).

IX. savezno takmičenje učenika Šumar skih škola. ŠL 1978., s. 526 527.

Hrvatsko Šumarsko društvo 1846 1996., Zagreb 1996., (prikaz knjige). Šum. list 1 2, 1997., s. 56 58.

Fran Zaver Kesterčanek, velikan hr vatskog Šumarstva. Šum. list 7 8, 1997. , s. 391 404.

Šumarska škola za odrasle. Šum. škola Karlovac 1947 1997., Karlovac 1997., s. 27 28.

Školske publikacije. Ibid. s. 52 53. Oskar Piskorič, dipl. inž. Šumarstva

(1909. 1998.). In memoriam. ŠL 3 4, 1998., s. 200 204.

Prilog životopisu F.Z. Kesterčaneka. Šum. list 11 12, 1998., s. 576 578.

Z. Bujan Kovačevič, A. Frkovič, dr. M. Karlovič: Izlaz Vrata. (Prikaz knjige). MH Delnice Podružnica Fužine, 1998. Šum. list 11 12, 1998., s. 571 572.

LITERATURA ***ŠN, s. 369; SŠN 2, 1998., 690. *** PŠH 1846 1996., s. 419. Piskorič, O.: Proslava 30.g. rada Šum.

škole Karlovac. ŠL 1978., s. 522 525. Perič, N.: Svi rakovački maturanti 1882

1995. Impressum Karlovac, 1995., s. 43, 220. *** Šum. škola Karlovac 1947 1997.

Karlovac 1997., s. 27, 52, 61 63, 70, 136. Piskorič, O.: Proslava 50 godišnjice rada

srednje Šumarske škole u Karlovcu. ŠL 11 12, 1997., s 675 677.

Frkovič, A.: Hrvatski šumarski živo topisni leksikon. Sveobuhvatno vrelo. LV 9, 1997., s. 45.

Čampa, A.: Hrvatski šumarski živo topisni leksikon. Objavljena i druga knjiga (G K). Časopis Hrv. šume, 9, Zagreb 1997., s. 12.

Maričevič, I.: Kazalo autora Šum. lista 1976 1995. ŠL 3 4, 1997., s. 182.

Čampa, A.: Književnost Hrvaški goz darski biografski leksikon. GozdV 56 (1998.) 10, Ljubljana, s. 486.

Frkovič, A.: Hrvatski šumarski živo topisni leksikon 3. knjiga: Šumari lovci. LV 1 2, 1999., s. 34.

Čampa, A.: “Hrv. šum. životop. leksi kon” oduševio šumarske stručnjake i šumare. Čaposis “Hrv. šume” br. 25, 1999., s. 18.

SKOKO, Zvonko, (Jadovica, Prnjavor, BiH, 17.11.1940.), dipl. ing. drvne tehnologije.

Sin Marka i Ljubice, r. Boraš. Hrvat, hrvatskoga državljanstva, rimokatolik. Potječe iz obrtničke obitelji: otac mu je bio visokokvalificirani kolar, a majka domaćica. Osnovnu je


297

školu završio u Ovčari 1951., a gimnaziju u Vukovaru 1959. godine.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu, gdje je i diplomirao 4.III. 1964. na Drvno-industrijskom odjelu.

Radio je u Spačvi d.d. Vinkovci od LIV.1965. do 15.1 V.1995. godine. Bio je na raznim mjestima u DIK-u “Spačva” Vinkovci: šef proizvodnje, direktor pogona, direktor Službe razvoja i pomoćnik glavnog direktora.

Od 16.IV.1995. radi u JP “Hrvatske šume” u Zagrebu kao samostalni komercijalista prodaje i nabave, gdje se nalazio i 1999. godine.

Član je HŠD.

SKORUP, Vladimir, Vlatko, st . , (Rab, 20.VIII.1936.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Nikole i Jelke r. Turina. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio obrtnik, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Rabu 1950., a gimnaziju u Senju, maturiravši 1959. god.

Šumarstvo je studirao na Poljo-privredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je 1958.-59. god., diplomiravši na ŠG odjelu 18.11.1961.

Pripravnički staž, kao i veći dio stručnog rada u operativi proveo je u ŠG Senj. Nakon završenog stažiranja i odsluženog vojnog roka nastavlja rad

u Šumariji Krasno na radnome mjestu zamjenika upravi te l ja šuma-r i je . Stekavši potrebna iskustva iz svih djelatnosti šumarstva, premješten je u Senj za šefa Proizvodnog odjela (1971.). Tu pri RZ Zajedničkih službi neko vrijeme vodi i Odjel za komercijalne poslove i uređivanje šuma. Osnivanjem Goransko-prim. ŠG Delnice, 1985. postavljen je za direktora OOUR-a za krš Senj. Osnivanjem “Hrvatskih šuma”, od 1991. najprije je stručni suradnik za uzgajanje šuma na kršu u Direkciji, a od 1994. stručni suradnik za internu kontrolu i reviziju, da bi se 1998. vratio na mjesto struč. suradnika za uzgajanje šuma na kršu, gdje se nalazio i 1999.

Od 1993. do 1997., bio je član Upravnog odbora JP “Hrvatske šume”.

Uz golem stručni doprinos gospodarenju šuma na kršu njegova je zasluga da uspješnom reintroduk-cijom divokoza ponovo stani prostore sjevernog Velebita. Ovlašteni je ocjenjivač lovačkih trofeja, član HŠD, Ogranak Senj i predsjednik LD “Jarebica” Senj.

Sudjelovao je na mnogo stručnih skupova u zemlji i svijetu..

RADOVI

ŠG Senj od osnivanja 1960. god. do da nas. Šum. list 1 3, 1979., s. 47 64.

Održana god. skupština (senjskog druš tva). LV 11, 1979., s. 344 345; 12, 1979., s. 391.

Poklon koji obavezuje (uz ispuštanje muflona LD “Jarebica"). LV 9, 1981., s. 219.

Odstrjel muflona (u LD “Jarebica” Senj). LV 5, 1986., s. 184.

Stanje novostvorene populacije divoko za na Velebitu. LV 4, 1983., s. 74.

Unošenje divokoze na Velebit. Zbornik savjetovanja “Razgovori o divokozama”, (Ma karska 27 28.V.1982.), Zagreb 1982.

Na Velebitu ima mjesta za nove divoko ze. LV 3, 1999., s. 36 40.


2 9 8

LITERATURA ***ŠN, s. 372; SŠN 2, 1998., s. 690. Frković, A.: Bibliografija LRV 1892

1991. Zagreb 1993., s. 93, 208, 438. ***ŠL 1 2, 1995., s. 57. *** Posl. izvješće “HŠ” 1995. i 1996. *** HŠD 1846 1996., s. 291, 423.

SKORUP, Vladimir, ml. , (Donje Vo-larice, Senj, 1.1.1961.), mr. s e , dipl. ing. šumarstva.

Sin Ivana i Jurje r. Vrban. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio lugar, a majka kuharica. Osnovnu školu završio je na Vratniku 1976., a srednju u COUO u Senju 1980. god.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je 1984.-85., a diplomirao 15.IV.1986. iz područja šumske melioracije krša. Obranio je diplomski rad “Uspijevanje crnog bora (Pinus nigra Arn.) i europskog ariša (Larix europaea) na području Oltara na Velebitu”.

God. 1988.-89. na istom fakultetu upisuje poslijediplomski studij iz uređivanja šuma. Naslov magistra znanosti stekao je 19.V.1998. obranom magistarskog rada “Uređivanje šuma crnog bora (Pinus nigra Arn.) na padinama Velike Kapele i Velebita”.

Nakon diplomiranja zaposlio se IV.1986. u tadašnjem Gor.-prim. ŠG

Delnice, u Odjelu za uređivanje šuma Senj. Odradivši pripravnički staž, 1.V.1987. postaje samostalni taksaj tor, a ustrojem “Hrvatskih šuma”, UŠ Senj, 1.1.1991. imenovan je šefom Odjela za uređivanje šuma, na kojoj dužnosti ostaje sedam godina. U to vrijeme samostalno je izradio 12 šumsko-gospod. osnova i programa gospodarenja šumama. Od 1.II.1998. rukovoditelj je Planskog odjela UŠ Senj.

Član je HŠD, ogranak Senj i HDZ-a (od 1990.). Aktivan je lovac i dugogodišnji tajnik LS Općine Senj.


SKRAČIĆ, D u š a n , (Rijeka, 2.III . 1956.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Dušana i Desanke r. Pleti-kapa . Hrvat , katolik. Otac mu je službenik, a majka domaćica. Školovao se u Daruvaru: osnovnu je školu završio 1971., a gimnaziju 1975. godine. Šumarstvo je studirao na ŠG odjelu Šumarskoga fakulteta u Zagrebu. Diplomirao je 1981. godine.

Pripravnički staž odradio je u tadašnjoj Šumariji Miokovićevo (1981.), gdje ostaje do 1987. kada prelazi u Šumariju Daruvar. U tijeku 1991. radi u Šumariji Miokovićevo, Šumariji Da-


299

ruvar i Šumariji Grubišno Polje, a od 1992. revirnik je u Šumariji Đulovac (biv. Miokovićevo).

Prisustvovao je većini stručnih skupova koji su se održavali u R. Hrvatskoj od 1981. godine.

SLABAK, Miroslav, (Požega, 21.IV. 1935.), mr. s e , dipl. ing. šumarstva, šum. savjetnik, znanstveni asistent.

Sin Milana i Emice rod. Šipoš. Hrvat, katolik. Potječe iz obrtničke obitelji. Školovao se u Slav. Brodu: osnovnu školu završio je 1948., a gimnaziju 1953. godine.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu Šveuč. u Zagrebu. Apsolvirao je na Šumarskom odjelu škol.g. 1956.-57., a diplomirao 2.III. 1959. Na Šumarskom fakultetu u Zagrebu završio je i poslijediplomski studij iz iskorišćivanja šuma 26.V. 1980., obranom magistarskog rada pod naslovom “Racionalizacija radova kod izrade i transporta drva za kemijsku preradu, na području ŠG »Papuk« Slatina”.

Govori engleski, a služi se ruskim i njemačkim jezikom.

Nakon diplomiranja zaposlio se u ožujku 1959. u Vinkovcima, radeći godinu dana na uređivanju šuma, a zatim je po odsluženju vojnog roka

(1961.) četiri godine radio na podizanju plantaža i u rasadnicima topola. Sredinom 1963. prelazi u Direkciju Kombinata “Spačva”, gdje je rukovodio poslovima u rasadnicima i plantažama topola.

Od 1965. u Kombinatu “Spačva” radi na uvođenju mehanizacije u šumarstvu. Od 1969. bio je rukovoditelj pogona Mehanizacije u Vinkovcima. Početkom 1971. prelazi u Razvojnu službu “Slavonske šume” u Osijeku, na mjesto savjetnika za mehanizaciju. I tu je radio ponajviše na uvođenju mehanizacije, prvenstveno u iskorišćivanje šuma.

Znanstveno - nastavno vijeće Šumarskoga fakul te ta u Zagrebu (13.V.1991.) izabralo ga je u znanstveno - istraživačko zvanje znanstvenog asistenta za područje šumarstva.

Dana 1.VII.199L, na vlastiti zahtjev, odlazi u prijevremenu mirovinu.

Uz mnoge dužnosti vezane za stručno djelovanje, bio je dugogodišnji član republičkih komisija i radnih grupa za mehanizaciju, a dulje vrijeme i njihov predsjednik. U tijeku radnog vijeka mnogo puta bio je na studijskim boravcima izvan zemlje, pomažući prijenos suvremenih dostignuća u šumarstvu razvijenih zemalja u Hrvatsku.

Mr. se. Miroslav Slabak djeluje kao stručni ali i znanstveni djelatnik. Pritom je često uspostavljao onu neophodnu vezu znanstvenih organizacija i istraživača sa praksom, usmjeravajući i ciljeve istraživanja prema suštinskim problemima mehanizira-nja postupaka uzgajanja i eksploatacije šuma i njihove gospodarstvenosti, ekološke podobnosti, ergonomske razine te obrazovnog djelovanja.

Publicirao je veći broj znanstvenih i stručnih radova, a u razdoblju od 1971. do 1993. objavio je više in-


300

ternih radova koji su objavljeni u “Slavonskoj šumi”. Izrađivao je studije o stanju opreme i kretanju troškova, izbora opreme, njezinog održavanja i dr., a za potrebe stručnih tijela raznih razina izradio je mnoge podloge u obliku izvješća, analiza ili studija u svezi s primjenjivanim metodama rada, tehnologije te izbora strojeva i uređaja te standardizaciji postupaka.

Član je HŠD u Osijeku.

VAŽNIJI RADOVI

Razvoj mehanizacije šumskih radova na području istočne Slavonije, stanje danas i perspektive, (u suradnji s Bedžula D.). Zbornik Vinkovci SI. Brod 1974.

Prijedlog racionalizacije sječe, privla čenja i otpreme u intenzivnim nasadima to pola, (s Lesković, Z.). Osijek 1976., s. 1 61 .

Prijedlog tehnologije za proizvodnju i izvlačenje prostornog drva u srednjodohnim sastojinama prigorskog i brdskog terena uz prethodnu izgradnju mreže vlaka, (s Mazul, S. i Štefančic, A.). Mehanizacija šum. 1 2, Za greb 1977. s. 12 27.

Racionalizacija radova kod izrade i transporta drva za kemijsku preradu na po dručju ŠG »Papuk« Podravska Slatina, (ma gistarski rad). Šum. fakultet Zagreb, 1979.

Tehnologija iveranja u svijetu i kod nas. Mehanizacija šum. 7 8, Zagreb 1983., s. 193 204.

Forvarderi u svijetu i kod nas. Zbornik radova sa savjetovanja “Mehanizacija šumarstva u teoriji i praksi”, Opatija 1983., s. 351 361.

Razvitak eksploatacije u nizinskim su mama, (sa Jursik, V. i Komlenac, N.). Savjeto vanje o razvoju ROŠ “Slavonska šuma”, Osijek 1984., s. 1 22.

Tehnologija iveranja u proredama ni zinskih Suma. Mehanizacija šumarstva 1 2, Zagreb 1987., s. 17 22.

Mehanizacija radova u eksploataciji Su ma hrasta lužnjaka u istočnoj Slavoniji, (sa Sever, S.). Glasnik za šum. pokuse 24, SF Za greb 1998., s. 189 198.

Istraživanje svojstava i djelotvornosti hva

taca pri proredama nizinskih Suma spačvan skog bazena, (sa grupom istraživača). Mehani zacija šumarstva 11 12, Zagreb 1990. s. 175 191.

LITERATURA ***ŠN, s. 370; SŠN 2, 1998., s. 631. *** PŠH 1846 1976., s, 419. *** HŠD 1846 1996., s. 436. Lovrekovič, M.: Organiz. i korištenje šum.

informacija, ŠF, Zgb 1997., s. 14. Maričevič, I.: Kazalo autora Šum. lista.

ŠL 3 4, 1997., s. 182.

SLANC, F ranc , iz Litije, Slovenija, dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Gospodarsko-šumarskom fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Apsolvirao je na Šumarskom odjelu škol.g. 1922.-23.

Bio je zaposlen u šumarstvu Kamnika u Sloveniji. Poznat je po tome što je izumio pilu koja po njemu nosi ime Slancova žaga.

SLANINA, Franjo, iz Virovitice, rod. 25.VII.1894., ing. šumarstva, šum. savjetnik.

Studirao je na Šum. akademiji u Zagrebu u trajanju 4 godine. Apsolvirao je 1919. u posljednjoj generaciji prije prerastanja akademije u fakultet. Zaposlio se u struci 10.11.1920., a 1921. položio je stručni državni ispit u Zagrebu. Prema nepotpunim podacima, 1926. radio je u Grubišnom Polju, 1933. kao šum. savjetnik u Kotarskom načelstvu Bjelovar, 1936.-1937. kao upravitelj Šumarije Derventa (BiH) i šum. savjetnik kod Banske uprave u Nišu (Srbija), a 1952. u Šumariji Ivanovo Selo, ŠG Bjelovar.

LITERATURA *** ŠL 1936., s. 704; 1937., s. 612;

1952., s. 73. Borosič, J.: ŠIS, s. 5, 58, 95, 150. ***ŠN, s. 104; SŠN 2, 1998., s. 125.


301

SLAPNIČAR, Eduard , (Slavoljub), rod. u Krapini, 15.VI.1861., šum. nad-savjetnik.

Šumarstvo je završio 12.VI. 1880. na GŠU u Križevcima, a šumarsku praksu obavio je kao besplatni vježbenik kod županijskog Nadšumar-skog ureda u Križevcima. Od 1881. do 1883. kotarski je šumar u Vrbovcu, gdje izrađuje gospodarske osnove za šume mjesnih općina i pošumljava čistine. Od 1883. bio je kotarski šumar I. Banske imovne općine u Stankovcu i privremeni upravitelj uprave Gospodarstvenog ureda u Glini. Tada je položio državni stručni ispit.

Od 1884. do 1886. kao kotarski šumar Križevačke imovne općine u Čazmi ureduje šumsko-tehničku službu i radi na uzgoju šuma. God. 1886. imenovan je procjeniteljem (taksato-rom) Križevačke imovne općine, gdje 1887. postaje nadšumar i zamjenik upravitelja te ostaje u službi do 1900. To je razdoblje njegovog intenzivnog rada; izrađuje 43 gospodarske osnove koje je odobrila hrvatska vlada i koje su dugo vremena služile kao podloga za gospodarenje.

Za upravitelja Gospodarstvenog ureda Đurđevačke imovne općine u Bjelovaru imenovan je 1900., gdje je 1920. imenovan šum. savjetnikom. Na tom je položaju upravitelja iz poli

tičkih razloga umirovljen 30.III.1922. s umanjenom mirovinom.

Neko vrijeme bio je povjerenik na državnim stručnim ispitima.

Za uređenje paviljona na Milenijskoj izložbi u Budimpešti (1896.) odlikovan je kolajnom i diplomom.

Surađivao je u Šum. listu od 1879. do 1932. i objavio desetak članaka. Značajna je njegova rasprava o imov. općinama (1932.) u kojoj iz-nosi i svoje g lediš te o uređenju šum. gospodarstva imovnih općina.

Bio je aktivan društveni radnik. Već u vrijeme školovanja u Križevcima sudjeluje u radu školskih društava “Plug” i “Slavuj”. Bio je aktivan član HSŠD od 1881. i oko 20 godina odbornik. Kao šum. nadsavjetnik u Zagrebu bio je član Nadzornog odbora JŠU (1929.-1930.).

Sveukupnim je radom dao značajan doprinos šumar. struci i HŠD.

RADOVI

Poučno putovanje slušatelja III šum. tečaja na GŠU god. 1880. u Češku. Šum. list 1881., s. 6 22.

Pripomenak o lugarskom osoblju. Ibid., 1881. s. 125 128.

Osvrt na tehničku uporabivost bukovih šuma i proizvodnje bukovih dužica. Ibid., 1885., s. 249 256.

Uređenje šuma imovne opčine Kri ževačke. Ibid., 1890., s. 417 436.

O lovu na lisice. LRV 1896., V, 129. Još nešto "0 načinu procjene goriva u

našim šumama”. Šum. list 1902., s. 280 294. Šumarski dom u zemaljskom liečilištu

Topusko. Ibid., 1906., s. 77 79. Zasto je nastao financijski slom krajiških

imovnih opčina. Ibid., 1932., s. 569 575.

LITERATURA *** Iskaz članova HSŠD; 1882., 1890.,

1897., 1908., 1915., (ŠL). *** Izvještaj JŠU: 1927., 1930., (ŠL). Borošič, / .: ŠIS, s. 17, 150.


302

HŠD: Jedan zasluženi jubilej. Povodom 80. godišnjice ravnatelja šuma u m. Edvarda Slapnicara. ŠL 7, 1941., s. 312 314.

Kauders, A.: Šum. bibliografija I, s. 88, 127, 146, 170, 182, 226.

***ŠN, s. 49; SŠN 1, 1998., s. 145. *** Zbornik Bjelovar 1974., s. 69, 70, 72,

130, 406. *** PŠH 1846 1976., Zagreb 1976., s.

192, 225, 307, 410. Frković, A.: Bibliografija LRV 1892

1991., Zagreb 1993., s. 342, 439. Husinec, R. i Delić, P.: GSU u Križevci

ma. MH Križevci 1995., s. 91, 97, 99, 100, 105. *** HŠD 1846 1996., s. 117, 118, 120,

143, 147, 149, 153, 155, 157, 161.

SLAVINA, Petar , (Cvetković, Jastre-barsko, 22.111.1949.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Janka i Drage r. Lopaić. Hrvat, katolik. Potječe iz radničke obitelji. Osnovnu je školu završio u Ja-strebarskom 1963., a srednju Šumarsku školu u Karlovcu 1967.

Šumarstvo je studirao na ŠG od jelu Šum. fakulteta u Zagrebu. Diplomirao je 6.III.1975. godine.

Nakon diplomiranja zaposlio se 9.VII.1975. u NP Plitvička jezera gdje je odradio pripravnički staž i otišao na odsluženje vojnog roka. Od 15.IX. 1977. bio je revirnik u Šumariji Jastre-barsko, GJ Jastrebarski lugovi. Tu se

zadržao do 1.XI.1985. kada je postavljen za upravitelja Šumarije Jastre-barsko, US Karlovac. Poslove upravitelja obavljao je i pri bilježenju ovih podataka (1998.).


1996., s 56. ***Časop. “HŠ" 21 22, 1998., s. 26.

SLIJEPČEVIĆ, Alen , (Sisak, l . I I . 1968.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na Šum. odsjeku 20.VII.1993. godine.

SLIJEPČEVIĆ, Rafae l , (Hrv. Kostajnica, 8.VIII.1944.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Milana i Anke r. Starovla-šić. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio šum. tehničar, a majka domaćica. Osnovno školovanje završio je u rodnom mjestu 1958., a realnu gimnaziju u Bosanskom Novom (BiH) 1962.j;od.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Sarajevu. Diplomirao je na ŠG odjelu 1966.

Prvo zaposlenje dobio je u ŠG Sisak, u Šumariji Rujevac, a zatim (1. 11.1991. - 31.VIII.1995.) je revirnik u


303

Šumariji Sisak. Oslobađanjem privremeno okupiranih područja Hrvatske, od 1.LX.1995. do 30.XI.1996. prvi je upravitelj Šumarije Dvor i Rujevac, a od 1,XIL1996. do 15.IV.1998. upravitelj Šumarije Glina, kad prelazi na mjesto inženjera pripreme rada u UŠ Sisak.

Dragovoljac je Domovinskog rata i ratni vojni invalid. Nosilac je spomenice Domovinskog rata 1990.-92. Odlikovan je Medaljom Oluja i Medaljom za iznimne pothvate u Oluji.

Surađivao je u Šum. listu. Član je HŠD i HDZ-a.


1996., s. 55.

SLIŠKOVIĆ, Sanja, (Travnik, 23.XI. 1961.), dipl. ing. šumarstva.

Studirala je na Šum. fakultetu u Zagrebu, a diplomirala je na Šum. odjelu 8.VII.1988.

SLOVIC, Zvonimir, iz Karlovca, rod. 5.1.1895., ing. šum., šum. savjetnik.

Gimnaziju završio je u Karlovcu 1913., a šumarstvo je apsolvirao na Šum. akademiji u Zagrebu. 1917.

Zaposl io se u s t ruci 16.IX. 1919., a državni stručni ispit položio je u Zagrebu 1921. god. Prema pronađenim podacima, od 1926. do 1940. radio je kod Gradiške imovne općine u Šumariji Nova Gradiška i Direkciji šuma imovne općine kao upravitelj šumarije, šum. savjetnik i na kraju razdoblja kao šum. nadzornik.

God. 1940. postavljen je za ravnatelja šuma Ogulinske imov. općine u Ogulinu, a za vrijeme II. svj. rata bio je šum. savjetnik pri Ministarstvu šumarstva i rudarstva u Zagrebu. Nakon rata, od 1949. do 1955., predavač je na Šum. školi u Karlovcu.


SLOVNIK, Miloš, (Ljubljana, 20. IV. 1920. - Stuttgart, Njemačka, 22.X. 1969.), dipl. ing. šumarstva, profesor.

Sin Drage i Franje r. Šlibar. Slovenske narodnosti, rimokatolik. Potječe iz trgovačke obitelji. Osnovnu i srednju školu završio je u Ljubljani.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na Šumarskom odjelu 1945.g.

Posao je dobio u Šum. upravi Na-zarje (1945.-47.), zatim je premješten u Ministarstvo za šumarstvo i drv. ind., a zatim u Glavnu direkciju za drvnu industriju u Ljubljani (1948.-52.).

Od 1952. do 1967. predstojnik je Drv. odjela na Tehničkoj školi u Ljubljani, zatim direktor Više drvno -ind. škole u Ljubljani Predavao je mehaničku preradu drva i organizaciju rada. Bio je tajnik DIT Slovenije u Ljubljani (1949.-54.) i direktor Biroa za instruiranje i tehn. dokumentaciju.

U privrednim organizacijama radio je kao šumar i kao drvarac, na školama kao profesor, predstojnik i direktor, u stručnoj literaturi kao glavni urednik revije LES. Bio je organizator i mentor raznih izložbi, urednik i nakladnik mnogih knjiga, član terminološke sekcije Saveza inženjera, član upravnog odbora DIT.

Napisao je petnaestak stručnih knjiga i brošura, udžbenika, priručnika i skripata, koji su imali značenje


http://30.XI.1996

304

ne samo za učenike i studente nego i za operativu. Napisao je i objavio , najviše u reviji LES, pedesetak članaka.

(Podatke smo prikupili uz ljubaznost supruge, gospode Ines Slov-nik.)

LITERATURA ***ŠN, s., 362; SŠN 2, 1998., s. 686. Žumer, A.: Revija Les v slovo svojemu

glavnemu uredniku dipl. ing. Milošu Slovniku. LES, 9, 1969., s. 139.

***ŠE 3, 1987., s. 232.

SLUNJSKI, Mladen, (Sv. Petar Čvrs-tec, Križevci, 22.VIII.1960.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Vladimira i Ane r. Ceredar. Hrvat, rimokatolik. Osnovnu školu završio je 1975. u Sv. Petru Cvrstecu, a srednju u Bjelovaru 1979. godine.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao na ŠG odjelu 27.11.1984. Napisao je i obranio diplomski rad iz organizacije rada pod. naslovom “Izračunavanje kapaciteta šumskog transporta u ŠG »Mojica Birta« Bjelovar”.

Pripravnički staž odradio je u Šumariji Vrbovsko, zaposlivši se 2.VI. 1984. Do 1990. radio je kao programer u istoj šumariji, a nakon toga do 1992. bio je programer šumarskih obrada u Informatičkom odjelu UŠ Delnice. Od 1992. do 1995. šef je Proizvodnog odjela UŠ Ogulin. Rujna 1995. premješten je u Direkciju “Hrvatskih šuma” u Zagreb na poslove stručnog suradnika za iskorišćivanje šuma u Službi proizvodnje, usporedo vršeći dvije godine i poslove šefa proizvodnje u UŠ Ogulin.

Za vrijeme studija bio je na praksi u Slovačkoj (1982.) i Njemačk-koj (1983.), a prisustvovao je i na više stručnih skupova u zemlji.

RADOVI

Tablica drvnih masa cera, crnog bora i običnog bora, (s Bezak, K.). Radovi, 5. izvanredno izd. Šum. instituta Jastrebarsko, Zagreb 1992., s. 1 228.


1996., s. 56. *** SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 697.

SMERDEL, Darko, (Travnik, BiH, 24.V.1968.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Vjekoslava i Vlatke rod. Medić. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je strojovođa, a majka službenica. Osnovnu je školu završio u Dolcu na Lašvi 1983., a šumarsku u Travniku 1987. godine.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na Šumarskom odjelu 21.XII.1994.

Nakon diplomiranja zaposlio se kao taksator-pripravnik u Upravi šuma Zagreb. Od 1.IX.1996. radi kao revirnik u Šumariji Korenica, Uprava šuma Gospić.

Pred ispitnim povjerenstvom Šum. škole Karlovac 10.XII.1997. položio je ispit za ocjenjivača lovačkih trofeja.


http://21.XII.1994

http://10.XII.1997

305

LITERATURA Frković, A.: ŠL 7 8, 1998., s. 347 352. *** SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 702.

SMILAJ, Ivan, (Karlovac, 23.VI. 1894. - Rakovica, Slunj, 5.VI.1957.), dipl. ing. šum., viši šum. savjetnik.

Potječe iz obrtničke obitelji. U Karlovcu je završio osnovnu školu i 1913. maturirao je na realnoj gimnaziji. Iste se godine upisuje na Sum. akademiju u Zagrebu, ali prekida studij zbog sudjelovanja u I. svj. ratu. Nakon rata nastavlja studij šumarstva, pa na Gospodarsko-šum. fakultetu u Zagrebu diplomira 4.V.1921.

Šumarsku je službu započeo 5. VIII.1921. u Cetingradu, a nakon toga radi kod Brodske imovne općine u Vinkovcima i na tom području djeluje i tokom II. svj. rata. Radio je kao kotarski šumar - upravitelj Šumarije Pleternica i Rajevo Selo, zatim kao taksator i šum. nadzornik, te viši šum. savjetnik.

Bio je taksator od 1929. do 1941. godine i, kao izvrstan poznavalac tehničkih, bioloških i ekonomskih odnosa u šum. proizvodnji, radio je u interesu brodske imovne općine u pitanjima asanacija, financija, zaštite i uzgoja šuma, a posebno na uređivanju šuma i procjeni slavonskih hrastika. Od 1933. do 1938. uredio je sve šume te imovne općine. “Preko dvije decenije službe provedene samo u s lavonskim šumama ostavljaju vidnog traga u šumarstvu tog područja, gdje će ime taksatora ing. I. Smilaja biti zapisano krupnim slovima” (M. Strineka).

Od 1945. referent je za uređivanje šuma pri Okružnom NO u Slav. Brodu, zatim je radio u Ministarstvu šumarstva NRH, pa Glavnoj upravi za šumarstvo i lovstvo i Sekretarijatu za šumarstvo NRH. Radio je na ustroju

službe uređivanja šuma, ističući značaj sastava šumsko-gospod. planova.

Posljednje dvije godine radio je na reviziji dugoročne osnove sječa zalažući se da prikaže stvarno stanje šuma Hrvatske. U Zagrebu 1954. i Beogradu 1957. aktivno sudjeluje na savjetovanju o uređivanju šuma.

Umirovljen je 1957. kao rukovodilac uređivanja šuma. Umirovljen želio je pridonijeti rješavanju problema pri sastavu dugoročnih gospodarskih elaborata, no umire radeći na području Šumarije Rakovica. Sahranjen je na Mirogoju u Zagrebu, gdje mu je HŠD u povodu svoje 130. obljetnice kao zaslužnom velikanu položilo lovor-vijenac (1976.).

I kao suradnik Šum. lista (1933.-1957.) pretežito je objavljivao radove značajne za uređivanje šuma u Hrvatskoj. U posljednjem svom članku “Pro storno uređenje šuma u NR Hrvatskoj” (1957.) donosi gospodarsku podjelu šuma na šumsko-gospodarske oblasti (3), ŠG područja (31) i ŠG jedinice, napominjući da je kod te razrade uzeo u obzir i fitocenološke odnose. “Smilajeva razdioba šuma osnovica je prostornog uređenja šuma u Hrvatskoj”, (D. Klepac).

Bio je dugogodišnji aktivan odbornik JŠU (1933. -1940.) i član HŠD. Zaslužni je član ŠD Vinkovci.

Dipl. ing. Ivan Smilaj svojim je sveukupnim djelovanjem dao značajan doprinos razvoju hrvatskoga šumarstva, poglavito uređivanju šuma.

RADOVI

Pitanje imovnih općina. Šum. list 1933., s. 607 616.

Način uzgoja i iskorišćivanja slavonskih hrastika. Ibid., 1939., s. 25 36.

Komasacija i šumsko gospodarstvo. Ibid., 1942., s. 98 114.

Ing. Oskar Agić. Nekrolog. Ibid., 1952., s. 134 135.


306

Savjetovanje o službi uređivanja Suma u NRH Ibid., 1954., s. 252 263.

Uređivanje Suma u NR Hrvatskoj. Ibid., 1955., s. 469 491.

Prostorno uređenje Suma NR Hrvatske. Ibid., 1957., s. 246 274.

LITERATURA *** izvještaj JŠU 1926. 1940., (ŠL). Borosić, J.: ŠIS, s. 5, 65, 91, 133, 150. ***ŠL: 1940., s. 186, 270; 1941., s.

200 203; 1943., s. 24; 1954., s. 530; 1976., s. 405 408.

Kauders, A.: Šum. bibliografija I, s. 59, 146; II, s. 160, 262, 432.

Strineka, M.: Ing. Ivan Smilaj. In memo riam. ŠL 7 8, 1957., s. 318 319.

***ŠN, s. 227, 353; SŠN 2, 1998., 681. Klepac, D.: Uređivanje šuma. Zg 1965.,

s. 35, 126, 144, 152, 162, 165, 190, 313. *** Zbornik Vinkovci, 1974., s. 14, 40,

272, 274, 290, 516, 530, 534, 535, 702, 716, 719. *** Zbornik Bjelovar 1974., s. 404. *** PŠH 1846 1976., s. 36, 96, 163, 164,

192, 378 380, 414. ***ŠE 3, 1987., s. 232. Perić, N: Svi rakovački maturanti 1882

1995. Karlovac 1995., s. 16, 220. *** HŠD 1846 1996., Zagreb 1996., s.

200, 201, 215, 436.

SMILJANIĆ, Daria, (Brinje, Otočac, 15.11.1960.), dipl. ing. šumarstva.

Studirala je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirala je na ŠG odjelu 29.VII.1983. godine.

SMILJANIĆ, Miroslav, (Majar, Le-vanjska Varoš, Đakovo, 23.V.1942.) dipl. ing. šumarstva.

Sin Stanka i Drage r. Knežević. Srpske nacionalnosti, hrvatskoga državljanstva. Roditelji su mu zemljoradnici. Osnovnu školu završio je u Đakovu 1956., a srednju Šumarsku u Karlovcu 1961.

Šumarstvo je studirao na ŠG od jelu Šum. fakulteta u Zagrebu. Diplomirao je 31.V.1968. godine.

Nakon diplomiranja nije se zaposlio u šumarstvu nego u drvnoj industriji. U Mobiliji “Ivo Marinković” Osijek radio je ukupno 17 godina, najprije kao poslovođa u proizvodnji, kasnije u komercijali kao referent, šef nabave i komercijalni direktor. Nakon toga zaposlio se u poduzeću “Export-import” na poslovima izvoza i uvoza i tu proveo pet godina.

Od 1991. radi u privatnom poduzeću “Arabella-export” kojem je jedan od trojice suvlasnika.

SMOJVER, Dragutin, (Radovanci, Požega, 26.V.1922.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Andrije i Rozalije r. Kovač. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio zidar, a majka domaćica. Pučku je školu završio u Velikoj 1934., a realnu gimnaziju 1942. u Požegi. Od 27. IX.1942. do 8.V.1945. bio je u II. svj. ratu kao domobranski vojnik.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na Šumarskom odsjeku 1950. god.

Po završetku studija, 8.V.1950. zaposlen je u zvanju pripravnika, mlađeg šum. inženjera u Šumskom građevnom poduzeću u Delnicama. Tu je radio na poslovima projektiranja i građenja šumskih prometnica do 15. X.1953. Poslove je obavljao na području Gorskoga kotara.


307

U međuvremenu 25.IV.1952. položio je stručni ispit kod Uprave za šumarstvo u Zagrebu. Nakon toga postavljen je za stručnog referenta na poslovima koje je obavljao ranije.

Od 15.X.1953. radi u tadašnjem ŠG “Psunj” u Novoj Gradiški. U gospodarstvu postavljen je za rukovoditelja građevinske grupe. Prvi zadatak bio mu je izgradnja šumske ceste Strmac - Brezovo Polje kroz GJ Južni Psunj u dužini 12 km. Tu radi do 1. VIII.1954. kada je postavljen za upravitelja Šumarije Nova Kapela, gdje ostaje do 1.V.1961. Zatim je do l.VIII. 1965. proveo na radu u Višoj tehničkoj školi za finalnu obradu drva u Novoj Gradiški.

Prešavši u SG Nova Gradiška, raspoređen je na dužnost rukovoditelja Proizvodno-komercijalne službe. Na tom je poslu ostao do početka travnja 1970. godine, kada dolazi do spajanja SG “Garjevica” iz Kutine i SG Nova Gradiška u SG “Josip Kozarac” sa sjedištem u Novoj Gradiški. Dipl. ing. Dragutin Smojver raspoređen je na radno mjesto rukovoditelja eksploatacije i mehanizacije, a zatim na mjesto direktora gospodarstva. Na toj dužnosti ostaje do 1.X.1975. god. kada preuzima dužnost rukovoditelja Razvojne službe. Na tom je mjestu ostao do umirovljenja 20.VIII.1987.

Član je HŠD Nova Gradiška i Matice hrvatske Nova Gradiška.

LITERATURA ***ŠN, s. 363; SŠN 2, 1998., s. 687. ***ŠL 1965., s. 592; 1995., s. 436.

SMOJVIR, Branko, (Vidovci, Požega, l.VIII.1934.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Adama i Terezije r. Grgić. Hrvat , katolik. Potječe iz zemljoradničke obitelji. Školovao se u Požegi: četvorogodišnju pučku školu završio je 1945., a gimnaziju 1955. god.

Studirao je u Zagrebu na Poljoprivredno - šum. fakultetu, na Šum. odjelu. Apsolvirao je 1959.-60 god., a diplomirao je kasnije - 7.V.1981. god.

Od 1983. do 1985. zaposlen je u Odjelu za uređivanje šuma ŠG Po-žega^ Nakon toga, do 1991. zaposlen je u Šumariji Požega na radnom mjestu stručnog suradnika za uzgajanje šuma ROŠ Vinkovci. Od 1991. radi u JP “Hrvatske šume” UŠ Vinkovci kao revirnik.

SMOLCIC, Mijo, (Dobra, Gorski kotar, 1872. -2.V.1904.), računarski oficijal.


Prema nepotpunim podacima, od 1898. do 1904. radio je kod Gospod. ureda Brodske imovne općine u Vinkovcima. Umro je u dobi od 32 godine, obnašajući dužnost računar-skog oficijala. Bio je član HŠD.

LITERATURA *** Umro Smolčić Mijo, računarski ofici

jal . ŠL 6, 1904., s. 342. Borošić, l: ŠIS, s. 19, 150. ***ŠN, s. 52; SŠN sv. 1, s. 145, 153. *** Zbornik Vinkovci, 1974., s. 539. Klepac, D.: Iz šum. povij. Gorskoga kota

ra, Zagreb 1997., s. 210, 231.

SMOLJANOVIĆ, Bogdan, (Čemerni-ca, 18.11.1902. - Dvor na Uni, 1941.), dipl. ing. šumarstva, šum. savjetnik.

Studirao je na Gospodarsko-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol.g. 1924.-25., a diplomirao 12.X.1925. Kao činovnički pripravnik služi od 6.XI.1925. do 16.X. 1926. god. te od 19.VIII.1927. Državni s t r u č n i ispi t položio je 1929 . u Beogradu.

Prema nepotpunim podacima, od 1933. do 1939. služio je kod imovnih opć ina , kao uprav i te l j šum-sk ih u p r a v a u Pe t r i n j i , t a d a š n j e m


308

Vrginmostu i Vrhovinama (Banske i Otočke imovne općine). Od 1939. do 1940. radio je kao šum. savjetnik pri Šum. upravi Rujevac, Direkcije šuma Zagreb. G. 1941. ubijen je u Dvoru na Uni.

LITERATIRA Borošić, l: ŠIS, s. 6, 75, 102, 150. ***ŠL: 1935., s. 280, 534; 1937., s. 42,

422; 1939., s. 397; 1941., s. 113; 1947., s. 173. ***ŠN, s. 355; SŠN 2, 1998., s. 682.

SOBOL, Tomislav, (Hreljin, Rijeka, 14.X.1926.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Dragutina i Ljubomire r. Tadej. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio obrtnik, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Hreljinu 1937., a I. mušku realnu gimnaziju na Sušaku 1946. godine.

Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na ŠG odjelu 1949.-50., a diplomirao 17.V.1951. godine.

Nakon završenog studija zapošljava se kao pripravnik u Šumariji Mali Lošinj (1952.). Slijedeće godine nakon pripravničkog staža premješten je u Istru, u Šumariju Labin, kojoj je upravitelj od 1956. do 1972. god. Tu, kao šumarski stručnjak najveću pažnju posvećuje pošumljavanju degradiranih površina te oblikovanju parkova sa hortikulturnim zahvatima

u predjelu naselja Rabac. Od 1972. zaposlen je u Općem vodoprivrednom poduzeću Rijeka za vodno područje primorsko - istarskih slivova na dužnosti rukovoditelja uređenja bujica, a 8. I.1976.g. imenovan je direktorom toga poduzeća. Na toj dužnosti ostaje do 1985. kad prelazi na dužnost tajnika SlZ-a za vodno područje primorsko-istarskih slivova. S tog radnog mjesta odlazi 1.XI.1991. u mirovinu.

Od sudjelovanja na stručnim skupovima bilježimo Svjetski kongres o korišćenju i zaštiti voda u Meksiku, gdje nastupa kao suautor referata o uređenju i spriječavanju erozijskih procesa na području Hrv. primorja, Gorskog kotara i Like.

RADOVI

Radovi na demonstraciono pokusnoj plohi "Abrami" u porječju sliva Mirne u svrhu proučavanja biološko tehničkih metoda i njihove efikasnosti u suzbijanju erozijskih procesa na flišu. ŠE I, Zagreb 1968.

SOBOTA, Branko, (Kalinovac, Đurđevac, 27.VI.1961.), dipl. ing. šum.

Sin Ivana i Marije r. Paviša. Hrvat, rimokatolik. Roditelji su mu poljodjelci. Osnovnu je školu završio u Kalinovcu 1976., a drvnotehničku u Đurđevcu 1980.


Nakon diplomiranja zaposlio se (1988.) kao pripravnik u Šumariji Kloštar Podravski. Od 1990. revirnik je u istoj šumariji.

SOFTIC, Seid, iz Travnika, BiH, dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljoprivredno -šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol.g. 1950.-51., a diplomirao 20.VI.1952.


309

SOJAK, Karlo, (Prijedor, BiH, 22. VII.1933.), dipl. ing. šumarstva.

Rođen je u radničkoj obitelji, koja se u Bosnu doselila iz Cehoslo-vačke. Osnovnu školu završio je u Prijedoru, a srednju šumarsku u Plaš-kom i Karlovcu (1951.).

Prema nepotpunim podacima, još kao šumarski tehničar zapošljava se u Kotarskom ŠG “Kesten” u Slav. Orahovici 1.VIII.1951. Do odlaska u vojsku radio je u SG “Papuk” u Osijeku, a zatim u Slatinskom Drenovcu.

Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je 1958.-59., a diplomirao je na SG odjelu 3.III.1961. godine.

Kao stipendista SG Prijedor, od 16.111.1961. do početka 1980. radio je na različitim poslovima u SIP “Kozara” u Bos. Dubici. Najprije je referent za uzgoj i zaštitu šuma, pa upravitelj Šumarije Bosanski Novi, rukovodilac sektora za projektiranje i dr.

Početkom 1980. premješten je u Šumariju Hrv. Dubica, gdje je radio na poslovima lovstva te uzgoja i zaštite šuma. Posljednje radno mjesto bilo mu je u Šumariji Hrv. Kostajnica na poslovima organizacije rada pri građevinskoj mehanizaciji.

LITERATURA *** Šum. škola u Plaškom, (monogra

fija). Zagreb 1991., s. 90 . *** SŠN 2, ŠF Zagreb, 1998., s. 690.

SOKOL, Smiljan, iz Križevaca, dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Gospodarsko-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol.g. 1922.-23., a diplomirao 10.11.1927.

LITERATURA Borošić, l: ŠIS, s. 6, 150. ***ŠN, s. 354.

SOKOLIĆ, Slobodan, Karlovac, 27. XII.1947,), dipl. ing. šumarstva.

Sin Dane i Danice r. Matijević. Hrvatske nacionalnosti, hrvatskoga i slovenskoga državljanstva. Ateist. Otac mu je bio službenik, a majka domaćica. Školovao se u Karlovcu. Osnovnu školu završio je 1962., a gimnaziju 1966. godine.

Šumarstvo je studirao na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu 6. III.1974. godine.

Nakon diplomiranja zaposlio se u Sloveniji - u Šumskom gospodarstvu Brezice. Od 1975. do 1979. bio je projektant u Službi za uređivanje šuma. U to je vrijeme bio voditelj projekta za tri gospodarske osnove. Od 1979. do 1985. voditelj je uzgajanja šuma, a od 1985. do 1991. god. bio je voditelj Službe za zaštitu na radu i osposobljavanje radnika. Istodobno voditelj je Centra za osposobljavanje. Nakon toga, (1991.-1992.) na mjestu je voditelja Šumske uprave Ra-deče.

Poslije reorganizacije slovenskoga šumarstva, od 1992. do 1997. zaposlen je u Zavodu za gozdove Slovenije, najprije kao voditelj Šumskog područja Radeče, a od 1997. Šumskog područja Brezice.


310

SOKOSCAN, Rudolf, dipl. ing. šumarstva.

Diplomirao je na Poljoprivre-dno-šum. fakultetu u Zagrebu, Šum. odjel 18.VI.1956. godine.

SOLARIĆ, Teodor, (Katinci, Bjelovar, 18.11.1873. - Bjelovar, XIL1932.), šum. nadsavjetnik.

Osnovnu je školu završio u Ka-tincima, a realnu gimnaziju u Bjelovaru. Šumarstvo je završio 25.VII.1891. na GŠU u Križevcima.

U šumarsku službu stupio je 30.X.1891. kao šum. vježbenik kod Gospodarstvenog ureda Križevačke imovne općine u Bjelovaru i ostaje u službi kod te imovne općine do umirovljenja. God. 1892. premješten je u Čazmu, a 1893. imenovan je šum. pristavom. Državni stručni ispit položio je 1895. i premješten je kotarskoj Šumariji u Garešnici, a 1898. Šumariji Bjelovar. Od 1900. do 1920., kao kotarski šumar bio je upravitelj Šumarije u Čazmi, gdje napreduje do šumarnika^ Od 1920. do 1923. bio je upravitelj Šumarije u Bjelovaru, gdje je imenovan šum. nadsavjetnikom.

Kao upravitelj Gospodarstvenog ureda, odnosno direktor Direkcije šuma imovne općine, radio je od 1923. do umirovljenja 1929. godine.

Bio je član HSŠD od 1893., a kasnije i JSU.

LITERATURA *** Iskaz el. HSŠD: 1897, 1908., 1915. ***ŠL: 1929., s. 300, 513; 1930., s. 353. Borošić, l: ŠIS, s. 19, 150. Hradil, D.: Teodor Solarie, direktor

šuma u p. Nekrolog. ŠL 4, 1933., s. 283 284. ***ŠN, s, 52; SŠN 1, s. 145, 153. *** Sto god. šumarstva Bilogorsko po

drav. regije. Bjelovar 1974., s. 71.

SOLDO, Vlado, (Bugojno, BiH, 16. VI.1959.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Ivana i Biserke r. Sunjić. Hrvat, hrvatskoga i BiH državljanstva, rimokatolik. Otac mu je bio radnik, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Pavić-Polju 1974., a Školu učenika u privredi u Uskoplju 1977.


Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu 26.XII.1983. iz lovstva. Obranio je diplomski rad pod naslovom “Medvjed mrki u lovištu »Vranica-Goletica«“. Na istom fakultetu 1989. specijalizirao je lovstvo.

Prvo zaposlenje dobio je u ŠG Bugojno - OOUR “Koprivnica” Bugojno. Nakon jednogodišnjeg pripravničkog staža imenovan je inženjerom projektantom u Razvojnoj službi šumarstva (1985.-1989.). Kad je osnovano

http://26.XII.1983

311

Lovno gospodarstvo “Koprivnica” Bugojno, najprije je njegov tehnički direktor (1989. -1991.), a zatim direktor (1991.-92.). Slijedi zaposlenje u HVO gospodarstvu (1993.) na radnome mjestu struč. suradnika za šumarstvo u Odjelu za gospodarstvo. Osnivanjem JP “Sume Herceg-Bosne” postavljen je za prvog direktora (1993.-98.), a početkom 1999. god. zamjenik je direktora poduzeća.

Zahvaljujući dipl. ing. Vladi Sol-di od prvog je dana postojala uska suradnja između “Hrv. šuma” i “Suma Herceg-Bosne”, koje su, prošavši tegoban put razvitka u ratnim okolnostima, danas stasale u suvremeno poduzeće koje uspješno gospodari šumskim resursima dijela BiH. U znak priznanja HŠD dodijelilo mu je 1998. godine plaketu i Zlatnik s likom kralja Tomislava.

Uz članstvo u HŠD, član je stručnog nacionalnog tima za izvješće o stanju šuma u BiH za Phare program i član Uredničkog kolegija i jedan od osnivača lovačkog časopisa “Hoop”, glasila Lovačkog i kinološkog saveza BiH (prvi broj izašao lipnja 1998.).

Sudjelovao je na više stručnih skupova u zemlji i inozemstvu, oba-vivši stručnu praksu u Šum. institutu u Zurichu (1998.).

RADOVI

Lovnoprivredna osnova privrednog lovišta “Vranića Goletica” Gornji Vakuf. Bugojno 1998.

Lovnoprivredna osnova privrednog lo vista “Koprivnica” Bugojno. Bugojno 1989.

SOLTER, Mihovil, iz Krivog puta, Senj, dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1934.-35., a diplomirao 10. 11.1941. na Šumarskom odjelu.

LITERATURA Borošić, J.: ŠIS, s. 9, (II. god.). ***ŠN, s. 359; SŠN 2, s. 684.

SORETIĆ, Antun, (Ante), (Gornji Oštre, Žumberak, 4.XII.1829. - Zagreb, 6.XI.1896.) kr. šumarnik.

Otac mu je bio krajiški podčas-nik. Osnovno obrazovanje završio je u Sošicama (Žumberak), a gimnaziju je polazio u Karlovcu i benediktinskom samostanu u Beču.

Kao krajiški pitomac primjen je 1846. na Šumarsko učilište u Maria-brunnu kod Beča, gdje je 1849. god. završio šumarstvo.

Šumarsku je praksu obavio u Wiener Neustadt-u (Bečko Novo Mjesto). i Bečkom Prateru. God. 1850. imenovanovalo ga je Ratno ministarstvo c. kr. šumarom kod Brodske krajiške pukovnije, a 1859. c. kr. nadšu-marom kod Gradiške pukovnije, gdje je radio 12 godina.

Nakon toga 1871. unaprijeđen je za c.kr. šumarnika i dodijeljen vojnom zapovjedništvu u Petrovara-dinu, (Vojvodina), zatim u Temišvaru (Rumunjska), te iste godine rumunjsko - banatskoj krajiškoj pukovniji u Karansebesu. God. 1876. imenovan je šum. izvjestiteljem kod Kr. zemaljskog financijskog ravnatel js tva u Zagrebu, a 1881. dodijeljen Kr. šum.


312

ravnateljstvu u Zagrebu, gdje je i umirovljen u svojstvu kr. državnog šumar-nika.

Bio je jedan od istaknutih šumarskih stručnjaka Vojne krajine. Član je i odbornik HSŠD od obnove društva 1876., društveni potpredsjednik i član utemeljitelj . Aktivno je sudjelovao u društvenom radu.

LITERATURA *** Iskaz članova HSŠD: 1880., 1882.,

1897., 1908., 1915. (ŠL). ***ŠL: 1882., s. 221, 234, 238; 1887.,

s. 486: 1890., s. 371. Vrbanić, M.: 40. godišnjica kr. šumar

nika Antuna Soretića. ŠL 12, 1890., s. 529 530. *** Umrli. Ante Soretić, umir. kr. drž.

šumarnik. ŠL 12, 1896., s. 545. *** Iskaz preminulih članova HSŠD

1876 1900. ŠL 1, 1901, s. 49. *** PŠH 1846 1976., Zagb, s. 355 357. ***ŠE 2, 1983., s. 84. *** HŠD 1846 1996., s. 32, 41, 51, 52.

SOSKO, Krešimir, dipl. ing. šum. Diplomirao je 10.11.1959. na Šu

marskom odjelu Poljoprivredno-šum. fakulteta u Zagrebu.

SOTOŠEK, Stanko, (Podsreda, Krš-ko, Slovenija, 7.IV.1903. - Ljubljana, 24.XI.1956.), dipl. ing. šumarstva, sveuč. profesor.

Osnovnu školu i gimnaziju polazio je u Ljubljani od 1914. do 1922. Studirao je na Šumarskom odjelu Gospodarsko-šumarskoga fakulteta u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1925.-26. i diplomirao 21.VI.1927.

Službovao je u Srbiji, Makedoniji i Bosni. Bio je profesor na Šumarskoj školi u Mariboru (1931.-1941.). Zbog suradnje sa NOB odveden je u koncentracijski logor u Njemačku (Dachau). Od 1945. načelnik je odjeljenja za šumarsku prosvjetu NR Slovenije, a 1948. prelazi na Gozdarski

institut Slovenije. Od 1949. redovni je profesor za uzgajanje šuma na Ag-ronomsko- šum. fakultetu u Ljubljani.

Zaslužan je za razvoj šumarskoga stručnog školstva i znanstveno-istraživačkog rada u Sloveniji. Još prije II. svj. rata (Maribor, 1938.) osnovao je i uređivao “Gozdarski vest-nik”, prvi slovenski stručni list za šumarstvo, drvnu industriju i trgovinu. Radio je na osnivanju niže šumarske škole, niže drvarske škole i srednje šumarske škole. Surađivao je pri osnivanju Dl odjela Srednje tehničke škole i na osnivanju Instituta za gozd-no in lesno gospodarstvo Slovenije (1947.). Zaslužan je za utemeljenje Šumarskog odjela na Agronomsko-šumarskom fakul te tu u Ljubljani (1949.).

Kako je zbog slabog zdravlja bio otpušten iz službe, u Radovljici je organizirao i vodio projekt za melioraciju šuma u Zgornjoj savskoj dolini, kasniji uzor za izradu gospodarskih osnova za šumsko- gospodarska područja.

Pisao je članke iz šumarstva i drvno - industrijske struke te ih objavljivao u “Gozdarskom vestniku” (1938.-50.), "Šumarskom listu” (1934., 1936.) i drugim stručnim listovima u Sloveniji i Hrvatskoj. Prikupljao je gradu za slovenski terminološki rječnik, i obogatio slovenski jezik stručnim iz ražima.

Napisao je skripta za uzgajanje, zaštitu, iskorišćivanje šuma i preradu drveta. To su bili prvi priručnici šumarstva i Dl u slovenskim stručnim školama.

VAŽNIJI RADOVI

Naši gozdovi in povodnji. Šum. list 1934., s. 625 630.

Petletnica nižje gozdarske Sole v Mari boru. Ibid. 1936.


313

Razmišljanje o pogozdovanju. GozdV 1938.

Kmečko gozdarstvo Slovenije. Ljubljana 1939.

Gradivo za slovenski gozdarski slovar i veći broj kraćih stručnih članaka i recenzija.

LITERATURA Borošić, l: ŠIS, s. 6, 60, 108, 150. Kauders, A.: Šum. bibliografija I, s. 83,

182, 251. S(vetina) T.: Ustanovitelju Gozdarskega

vestnika univ. prof. inž. Stanetu Sotošniku v spomin. GozdV 1956., s. 88 89.

Šivic, A.: Ibid. 1959., s. 93. ***ŠN, s. 315, 355; SŠN sv. 2, s. 682. *** PŠH 1846 1976., s. 414. ***ŠE 3, 1987., s. 250.

SOVILJ, Đuro, (Omsica, Udbina, 17. IV.1946.), dipl. ing. šumarstva.

Završivši Šumarsku školu u Karlovcu 1965. god., studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 14.IV.1971. godine.

Radio je u "Hidroelektri" u Zagrebu, a zatim u HLS rukovodilac je RZ Zajedničke službe (1987.-1994.).

Objavio je više članaka u LV. U Zagrebu ima vlastitu tvrtku.

LITERATURA Frković, A.: Bibliogr. LRV 1892 1991.

Zagreb 1993., s. 94, 173, 192, 199, 208, 260, 387, 439.

***Šum. škola Karlovac 1997., s. 84. *** SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 693.

SPAIĆ, Ivan, (Vinkovci, 29.V.1919. -Zagreb, 22.111.1987.), dr. s e , redoviti sveuč. profesor, znanstveni savjetnik i dekan Šum. fakulteta u Zagrebu.

Osnovnu je školu pohađao u Županji, a gimnaziju u Vinkovcima. Maturirao je 1938. godine.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 14.III.1947. na Šum. odsjeku,

a potom se zaposlio u Instit. za šum. istr. NRH u Zagrebu na mjestu voditelja Sektora zaštite šuma, gdje se bavi poglavito šumarskom entomologijom.

Godine 1956. izabran je za asistenta na Katedri za zaštitu šuma Šum. fakulteta u Zagrebu. Doktorirao je 1961., a 1962. izabran je u zvanje znanstvenog suradnika. God. 1967. izabran je za docenta i sudjeluje u izvođenju nastave iz predmeta zaštita šuma. God. 1972. izabran je za izvanrednog, a 1977. za redovitog profesora zaštite šuma. Za predstojnika Katedre za zaštitu šuma i predstojnika Katedre za lovstvo izabran 1983., a 1982 . -1984 . bio je dekan Šum. fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Glavno znanstveno područje mu je patologija i zaštita šuma, oso-bito h ra s tov ih n iz insk ih šuma i fitofarmacija. Kao entomolog posebno je istraživao Scolytidae. Kod nas je proveo prvu akciju suzbijanja šumskih štetnika pomoću zrakoplova. Velik je njegov doprinos na uvođenju u praksu modernih bioloških i biotehničkih metoda suzbijanja šumskih štetnika naših šuma. Zapaženi su njegovi radovi o sušenju slavonskih hrastika. Istraživao je rasprostranjenost i suzbijanje potkornjaka. Za primjenu insekticida u šumarstvu bio je vrhunski stručnjak. Osobito se bavio


314

zaštitom šuma, primjenom feromona i integriranih metoda suzbijanja štetnika u našim šumama Ostavio je neizbrisiv trag u šumarskoj znanosti i praksi. Sudjelovao je na mnogobrojnim domaćim i međunarodnim skupovima (Reading, Hamburg, Prag, Beč, Ljubljana i dr.). Kao aktivan znanstveni djelatnik, rezultate svojih istraživanja objavio je samostalno i u suradnji u blizu 200 znanstvenih i stručnih radova u domaćim i stranim časopisima. Za Šum. enciklopediju napisao je veći broj tekstova, od kojih su neki originalni prikazi važnijih problema iz zaštite šuma. Bio je vrlo aktivan suradnik Šum. lista i član njegova uredništva te član saveznih i republičkih stručnih komisija.

Nekoliko godina bio je predsjednik entomološkog društva i član Šumarskog društva. Nije bio član političkih organizacija zbog čega je imao poteškoća u radu, a stajalo ga i zdravlja. Bio je vezan za svoju Slavoniju. Osnivač je Kul turno-umjetn ičkog društva “Šumar” u Vinkovcima i društva “Šokadija” u Zagrebu. Bio je glazbenik i ljubitelj glazbe.

Od Slovenskog entomološkog društva u znak posebnog priznanja primio je zlatnu značku, a od Šum. fakultetu u Zagrebu primio je jedino počasnu diplomu prigodom proslave 125. godišnjice šum. nastave u Hrvatskoj (1985.). God. 1986. primio je Pla-ketu Šum. instituta Jastrebarsko.

ZNAČAJNIJI RADOVI

Suzbijanje gubara aviometodom. Institut za šum. istraživanja NRH, 3, 1949., s. 85 118.

Suzbijanje gubara uništavanjem njego vih legala. Ibid., s. 129 135.

Bibliografski popis radova o sušenju slavonskih hrastika. Ibid., s 141 144.

Gypsy Moth Control by Means of Spraving from Aircraft. Proceedings of the UNSCCUR, 5, 1951., s. 66 70.

Suzbijanje gubara aviometodom. Do punski pokusi. Institut za šum. istraživanja NRH 3, 1952., s. 1 53.

Suzbijanje grčica u rasadnicima. Zaštita bilja 10, 1952., s. 24 32.

Pojava savijača u hrastovim šumama. Zaštita bilja 12, 1952., s. 70 73.

Djelovanje vode na jajne gusjenice gu bara. Ibid. 19, 1952., 28 46.

Suzbijanje miševa i lovstvo. Lovački vjes nik 2, 1953., s. 31.

O biologiji i suzbijanju velikog i malog bri jestovog potkornjaka, (elaborat), Zagreb 1955.

Stanje zaraze gubara u NR Hrvatskoj 1954. 55., (elaborat). Zagreb 1955.

Uporabivost DNOC preparata “Kreo zan” za premazivanje gubarevih legala, (ela borat). Zagreb 1955.

Suzbijanje potkornjaka zatrovanim lov nim stablima. Šum. list 3 4, 1956., s. 80 101.

Suzbijanje amorfe herbicidima. Ibid., 5 6, 1957., s. 216 222.

Suzbijanje gubara aviometodom u sla vonskim šumama 1957. god. Zaštita bilja 52, 1959., s. 109 119.

Prilog poznavanju larvalnog stadija gubara. Šum. list 4 5, 1959., 129 133.

Osa listarica Apethvmus abdominalis Lep, novi štetnik hrastovih nizinskih šuma. Narodni šumar 9 10, 1959., s. 551 558.

Djelovanje subletalnih doza insekticida na populaciju gubara prigodom zamagljivanja šuma. Zaštita bilja 57 58, 1960., s. 215 224.

Hrastova osa listarica Apethvmus abdominalis Lep. Biološka studija, (disertacija). ŠF Zagreb, 1966., s. 1 109.

O sušenju hrastika. Šum. list 7 9, 1974., s. 273 284.

Sadašnje zdravstveno stanje šuma na području jugoistočne Slavonije. JAZU, Centar za znanstveni rad, Vinkovci, 1974., s. 239 253.

“Glas lovdžije” lovački časopis u Sla voniji od 1923 1925.g. LV 1982, XCI, 11, s. 294.

Fauna kornjaša (Coleoptera, Insecta) Blokova, Acta biokovica 1983., sv. 2.

Kartiranje faune Hrvatske, (poziv na surad.), LV 1985., s. XCIV, 1/2, s. 21.

Uzročnici šteta na hrastu lužnjaku u Jugoslaviji, (s M. Glavašem). Glasnik za šum.


315

pokuse 24, 1988., s. 199 225. LITERATURA

***ŠN, s. XII, 170, 281, 304, 362, 500 501, 593.

*** Zbornik Vink. 1974., s. 8, 40, 217, 236, 244, 249, 250, 252, 263, 706, 707.

*** PŠH 1846 1976., Zagreb 1976., s. 117 119, 419.

***ŠL: 1986., s. 111, 468; 1998., s. 63. ***ŠE 3, 1987., s. 250. ***ŠIM, s. 75, 76, 78, 81, 119, 162,

163, 178. Frković, A.: Ivan Spaić, in memoriam.

Lovački vjesnik 6, 1987., s. 199. Ur.: In memor. Prof. dr. Ivan Spaić, dipl.

inž. šum. ŠL 1987., s. 306 308. *** Zbornik o A. Levakoviću. Vinkovci

1992., s. 177, 192. Frković, A.: Bibliografija LRV 1892

1991., Zagreb 1993., s. 192, 211, 361, 382, 439. Klepac, D.: Šum. znanstvenici iz Vinko

vaca, 1996., s. 8, 23, 24, 25. *** HŠD 1846 1996., Zg. 1996., s. 436. Maričević, I.: Kazalo autora, suradnika

Šum. lista 1976 1995., ŠL 3 4, 1997., s. 182, 188, (Spajić!).

*** Hrast lužnjak u Hrvatskoj. Vinkovci Zagreb 1996., s. 513, 538, 539.

*** SŠN sv. 2, Zagreb 1998., s. 200, 425 427, 473 475, (s nepotp. bibliografijom) 642, 686, 708; sv. 3. s. 92.

SPREČKIĆ, Anto, (Vareš, BiH, 10. VI.1915.-Zagreb 5.XII.1991.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Petra i Kate r. Pavić. Hrvat, katolik. Potječe iz radničke obitelji. Osnovnu je školu polazio u Varešu, a maturirao je na realnoj gimnaziji u Sarajevu.

Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno- šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na Šumarskom odsjeku 1940. godine.

Nakon diplomiranja bio je šumarski vježbenik kod Direkcije šuma Mostar (6.III.1940. - 30.VI.1941.) po rješenju Banovine Hrvatske Zagreb, a nakon toga Šef Šumske uprave Olo

vo po rješenju Ministarstva šumarstva i rudarstva NDH Zagreb. Od 2.IX.1942. do 15.V.1945. rješenjem istog Ministarstva bio je šef Šumske uprave Zavidovići. Dana 10.XI.1943. položio je stručni ispit u Zagrebu.

Od 15.V. do 25.X.1945. upravitelj je manipulacije Zavidovići-Gos-tović, a nakon toga - do 20.11.1946. kotarski referent za šumarstvo Zavidovići. Nakratko - do 1.VII.1946. bio je upravnik šumskih radova u “Ši-padu” Zavidovići. Uslijedio je premještaj za rukovoditelja šumske eksploatacije “Krivaja” Zavidovići (1.1. 1947. do 4.IV.1949.). Nakon toga do 14.VI.1950. radio je kao šef eksploatacije u poduzeću “Konjuh” Živinice. U međuvremenu bio je uhapšen i suđen (13.VI.1950.) na pet, pa dvije godine zatvora (zbog uginuća mula dobivenih od UNRA-a). Ipak, 4.1.1951. pušten je iz zatvora, pa se zapošljava manje od mjesec dana u “Maglicu” u Foči u planskom sektoru, i dva mjeseca u “Konjuh” Živinice.

Od 16.IV.1951. do 30.VI.1968. radio je na Fakultetskom šumskom oglednom dobru “Igman” Ilidža, gdje je bio načelnik odjeljenja za eksploataciju, zamjenik direktora, direktor i tehnički direktor. Potom radi u ŠIP “Jahorina" Pale kao direktor sektora za razvoj i projektiranje (1.VII.1968.-31.XII.1973.) i u Zajednici OOUR-a “Bjelašnica” Hadžići, kao direktor razvojnog i planskog sektora (1.1. 1974. - 26.X.1978.).

Umirovljen je 26.X.1978. , a preminuo je 5.XII.1991. godine.

Bio je član HŠD.

LITERATURA ***ŠL 1937., s. 215; 1940., s. 253, 270;

1941., s. 403; 1942., s. 270; 1943., s. 24, 332; 1944., s. 76; 1997., s. 402.

***ŠN, s. 359. *** SŠN 2, 1998., s. 685.


http://31.XII.1973

316

SPUDIĆ, Nikola, (Duga Resa, 25.IX. 1928.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Nikole i Zore r. Duganić. Hrvat, rimokatolik. Roditelji su mu bili radnici. Osnovnu školu završio je u Dugoj Resi 1938., a realnu gimnaziju u Karlovcu 1946. godine.

Studij šumarstva upisao je na Poljoprivredno.- šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na ŠG odsjeku 1950.-51., a diplomirao 12.VII.1952.

Prvo zaposlenje u struci dobiva u Vinkovcima - Manipulacija Spačva, gdje je, nakon kraćeg pripravničkog staža, upravitelj radilišta (1953.-54.). Od 1954. do 1955. u istom je SG upravitelj Šumarije Strošinci. Osnivanjem novog SG Poljoprivredno-šum. fakulteta (1951.) i Šumarije Zalesina (Gorski kotar) kao “fakultetske šumarije”, od 1955. do 1960. njezin je upravitelj. Reorganizacijom šumarstva i osnivanjem ŠG Delnice (1960.), imenovan je upraviteljem Šumarije Delnice, na kojoj dužnosti ostaje 32 godine (1961. -1993.), kad odlazi u mirovinu (1993.).

Njegov stručni rad bio je vrlo plodan i koristan. Posebno treba istaći njegov rad na izgradnji šumskih prometnica, po čemu je Šumarija Delnice prednjačila i bila jedna od najotvorenijih; zatim velika mu je zasluga na uvođenju šumske mehanizacije u

sve faze iskorišćivanja šuma te na provedenim opsežnim melioracijama degradiranih šuma u kanjonu gornjeg toka rijeke Kupe.

U ediciji “Deset godina razvitka ŠG Delnice” objavio je prilog (1970.) “Šumarija Delnice”.

Bio je dugogodišnji član HŠD. Živi u Lovranu.

LITERATURA ***ŠN, s. 365; SŠN 2, 1998., s. 688. *** HŠD 1846 1996, Zgb 1996., s. 283.

SPUDIĆ, DIETINGER, Berta, (Fala, Ruše, Slovenija, 21.11.1932.), dipl. ing. šumarstva, šum. savjetnik.

Kći Raimunda i Eme r. Haupt-man. Slovenka, hrvatskoga i slovenskoga državljanstva, rimokatolikinja. Roditelji su joj bili posjednici. Osnovnu školu završila je u Puščavi 1942., a I. realnu gimnaziju u Mariboru. 1951. godine.

Šumarstvo je studirala na Poljoprivredno -šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirala je na ŠG odsjeku 1954.-55., a diplomirala 29.111.1958.

Pripravnički staž odradila je u Šumariji Delnice, ispostava Zalesina, gdje se zaposlila 1958. odmah nakon diplomiranja. Osnivanjem ŠG Delnice 1.VII.1960. prelazi u RZ Stručne službe na poslove rukovoditelja Ana-


317

litičko-planskog odjela, kojim će se poslovima baviti cijeli radni vijek - od 1985. u ŠG Delnice, a od 1991. u UŠ Delnice JP “Hrvatske šume”. God. 1992. unaprijeđena je na mjesto savjetnika u Uredu upravitelja s kojeg mjesta odlazi u mirovinu 1.VIII.1993.

Otkad je 1963. u ŠG Delnice pokrenut interni list “Naš glasnik”, kasnije “Drvosječa”, odnosno “Goranski list”, stalna je suradnica tih glasila, objavljujući pretežito članke iz domene plana rada i poslovanja. U slobodno se vrijeme bavila kuglanjem, postižući zapažene rezultate u Kuglačkom društvu Delnice.

Bila je članica HŠD. Živi u Lovranu.

SPURNY, Ivan, (Češka, 1883.- Zagreb, 22.11.1931.), šumar.

Podaci o školovanju nisu poznati. Prema ostalim nepotpunim podaci-na, početkom XX. vijeka došao je iz Češke na šumski posjed kneza Thurn-Taxisa u Gorski kotar i službovao u Delnicama i Crnom Lugu. Zatim je premješten u Češku, pa natrag u drugu domovinu - Hrvatsku, gdje je postavljen za šum. upravitelja na posjedu T h u r n - T a x i s a u Jurjevcu, a zatim u Pešćenici kod Lekenika (Turopolje).

Umro je u Zagrebu u 48. godini života i sahranjen je na Mirogoju.

LITERATURA N.: Ivan Spurnv. In memoriam. SL 3,

1931., s. 147.

SRABOTNIK, Gvido, (Sv. Štefan pri Žusmu, Celje, Slovenija, 2.X.1916.-Maribor, 9.XI.1971.) dipl. ing^šum.

Sin Gvide i Marije r. Žolger. Slovenske narodnosti, rimokatolik. 0-tac mu je bio učitelj, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je 1927.

u Celju, a gimnaziju s maturom 1935. u Ptuju. Kao gimnazijalac bio je na praksi u upravi šuma grofa Attemsa.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1947.-48., a diplomirao 9. VI.1953. na Šumarskom odjelu, Biološki smjer.

Prvu službu je nastupio pri područnom zadružnom savezu u Mariboru. Tu je kao dobar poznavalac seljačkoga života bio na dužnosti referenta za šumarstvo. Bio je jedan od prvih diplomiranih šumara koji je pokušao urediti pri zadrugama stručnu šumarsku službu. Zbog mnogih reorganizacija u šumarstvu put ga je vodio na razna odgovorna radna mjesta. Službovao je pri Okrajnoj upravi za šumarstvo u Ptuju, pri GG Maribor, pri Tehnogradnji u Mariboru i pri Željeznici u okviru Poduzeća za impregnaciju drva u Hočama.

Zbog bolesti kralježnice, kao posljedice rata u kojem je sudjelovao, morao je prerano otići u mirovinu. Umire sa 55 godina ne ostvarivši mnoge svoje radne i osobne planove.

LITERATURA ***ŠN, s. 362; SŠN 2, 1998. s. 687. F.C.: Umri je ing. Gvido Srebotnik. GozdV

1972., s. 98 .

SRBLJANIN, Branko, Vilus, (Jabu-kovac, Sisak, 12.IV.1931.), dipl. ing. šumarstva.

Prema nepotpunim podacima, školovao se u Petrinji, Plaškom i Ljubljani. Kao šum. tehničar radni odnos je zasnovao u ŠG Zagreb, Šumarija Jastrebarsko, 5.IX.1952., obavljajući stručne poslove na uzgoju i iskorišći-vanju šuma. Uz rad je i studirao na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao na ŠG odjelu 1959.-60. god., a diplomirao 10.XII. 1963. godine.


318

Od 1964. do 1987. upravitelj je Šumarije Draganić. Posljednje zaposlenje bilo mu je u ŠG Karlovac, u Odjelu za komercijalne poslove.

LITERATURA ***ŠN, s. 373; SŠN 2, 1998., s. 691. *** Šumarska škola u Plaškom, mono

grafija. Zagreb 1991.

SRBLJANIN, Ranko, (Lovca, Mečen-čani, Kostajnica, 25.1.1946.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu 10.VI.1975. godine.

SRBLJINOVIĆ, Zvonimir, iz Ruda, dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol.g. 1932.-33., a diplomirao 7.II.1938.

Prema nepotpunim podacima, od 1940. do 1942. radio je kao šum. vježbenik i pristav kod Šum. manipulacije Majur (Kostajnica), a 1942. kao upravitelj Šumarije Gola, Koprivnica.

Bio je član HŠD.

LITERATURA Borošić, l: ŠIS, s. 8, (IV. god.). ***ŠL: 1940, s. 184, 270; 1942, 64, 219;

1943., s. 24. ***ŠN, s. 358; SŠN 2, 1998., s. 684.

SRDIC, Aleksandar, iz Osijeka, rod. 2.IV.1906., dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Gospodarsko-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol.g. 1928.-29., a diplomirao 10.X.1929. U struci radi od 19.XI.1930.g. Prema nepotpunim podacima, od 1931. do 1937. radio je u Direkciji šuma Brodske imovne općine Vinkovci, zatim kao viši šum. pristav pri ravnateljstvu šuma Nova

Gradiška, gdje je 1942. otpušten iz službe.

LITERATURA Borošić, /.: ŠIS, s. 7, 65, 113, 150. ***ŠL 1939., s. 54; 1940., s. 189, 326;

1942., s. 220, 270. ***ŠN, s. 356; SŠN 2, 1998., s. 683. *** Zbornik Vinkovci 1974., s. 539.

SRDIĆ, Dušan, (Vinkovci, 7.VII. 1907. - Zagreb, 13.XII.1994.), dipl. ing. šumarstva, savjetnik za lovstvo.

Sin Mihajla i Olge r. Turek. Osnovnu i srednju školu završio je u Vinkovcima, maturiravši na realnoj gimnaziji 1925. godine.

Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno- šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je 1929.-30.g., a diplomirao je na Šum. odjelu 12.X.1931. god.

Prema pronađenim podacima, svoj radni vijek u struci počinje u BiH. Tako je 1937.g., kao šum. pristav, zaposlen u Šumskoj upravi Ljubinje, a 1939.-1940. u Kotarskom načelstvu Travnik. Kraće je vrijeme radio u Direkciji šuma na Sušaku te u Ravnateljstvu banovinskih šuma u Zagrebu (1943.). Slijedi premještaj Ravnateljstvu šuma Banja Luka u svojstvu višeg šum. pristava.

God. 1947. primljen je u radni odnos kod Saveza lovačkih društava Hrvatske i od tada, a poglavito od 1950. kad prelazi u Institut za šumarska i lovna istraživanja u Zagrebu, isključivo posvećuje lovnoj problematici.

“D. Srdić se bavio istraživanjem sitne divljači, a posebno vrijedne rezultate postigao je u istraživanju poljske jarebice”, (K. Bezak, 1986.). Uz to “bavio se i prevođenjem s češkog, prenoseći nam tako bogata iskustva i znanstvenoistraživačke dosege lovstva te zemlje... objavivši više od 50 stručnih radova u zagrebačkom Lovačkom vjesniku”, (B. Debogović, 1995.).


http://13.XII.1994

319

Dipl. ing. Dušan Srdić aktivno je sudjelovao na više stručnih skupova u zemlji i inozemstvu od kojih bilježimo: Kongres biologa Jugoslavije u Zagrebu (1953.) i Međunarodni simpozij o jarebici u Pragu (1965.).

Za svoj plodan rad na unapređenju lovstva odlikovan je lovačkim odlikovanjem I. i III. reda Lov. saveza Hrvatske, odlikovanjem Lov. saveza Makedonije i 1986. zlatnom plaketom Šum. instituta Jastrebarsko.

RADOVI

Knjige i brošure Opreznost lovaca onemogućuje nesretne

slučajeve. Lovačka knjiga, Zagreb 1951. Uzgoj divljači, Lovna kinologija, Oprema

lovaca, Meteorologija, Orjentacija na terenu i određivanje strana svijeta, nesretni slučajevi od oružja i municije. Lovački priručnik, Zagreb 1953., s. 105 183, 238 257, 331 334, 353 356, 362 366, 370 372.

Poljske jarebice, (monografija). Lovačka knjiga, Zagreb 1962.

Općenito o uzgoju divljači, (sa Car. Z.), Prirodni uzgoj divljači, (sa Car, Z.), Umjetni uz goj divljači. Lovački priručnik LSH, Zagreb 1967.

Boniriranje lovišta (za zeca, fazana, trč ku i kamenjarku). Upute za provedbu bonitira nja, (sa Car, Z. i Rohr, 0.) . Zagreb 1955.

Članci, prikazi, recenzije, izvješća (važniji radovi)

Važnost pčelarstva za šumarstvo. Šum. list 1946., s. 55 56.

Briga za zimsku prehranu divljači. LV 6, 1950., s. 92 93 .

Praćenje i evidentiranje bioloških zbiva nja u lovstvu. LV 1, 1951., s. 14 16.

Uređivanje šumskih livada i pašnjaka u svrhu prehrane divljači. LV 11 12, 1951., s. 201 203.

Šumari i lovna privreda. Šum. list 1952., s. 58 63.

Sol u lovištu. LV 2 3, 1952., s. 58 60. Počela je ovogodišnja akcija tamanje

nja vukova. LV 11 12, 1952., s. 274 275. Izvještaj štaba za borbu protiv vukova.

LV 2, 1953., s. 36. Lovstvo kao obavezni predmet na poljo

privrednim i šumarskim školama. LV 4, 1953., s. 86 91 .

Da li institut za lovno naučna istraži vanja ili zavod za unapređenje lovstva. LV 12, 1953., s. 269 271.

Trčka poljska jarebica (Perdix perdix). Obavijesti 5, 1954., s. 15 18.

Uloga šumara u lovnoj privredi. Obavi jesti 5, 1954., s. 8 14.

Značaj lovačkog psa u lovnoj privredi. LV 1 2, 1954., s. 18 20.

Lovstvo u nastavi i privredi. Lovačka re vija 2, 1955., s. 132 135.

Nekoliko riječi u prilog zecu. Vojvo danski lovac 96 97, 1955., s. 164 168.

Osvrt na stanje i rad na polju lovne priv rede. Šum. list 1955., s. 552 563.

Značaj grmlja sa šumskog i lovnog gle dišta. Obavijesti 4, 1957., s. 15 20.

Ekonomski značaj i uzgoj jarebica ka menjarki. Obavijesti 12, 1959., s. 6 16.

Novi kemijski preparati za sprečavanje šteta od divljači. Obavijsti 1, 1962., s. 97 101.

Petar Dragišič. Nekrolog, (sa Hren, V.). Šum. list 1969., s. 75 78.

LITERATURA Borošić, / .: ŠIS, s. 7, 150. ***ŠL: 1937., s. 548, 614; 1939., s. 264;

1940., s. 464, 610; 1943., s. 24, 268, 331; 1986., s. 468.

Kauders, A.: Šum. bibliogr. I, s. 214. ***ŠN, s. 356; SŠN 2, 1998., s. 683. *** PŠH 1846 1976., s. 419. ***ŠIM, s. 107, 119, 163 165, 178. Čeovič, L: Osvrt na knjigu D. Srdić:

Poljske jarebice. LV 5 6, 1962. 63., s. 109 111. Jovetič, R.: Još jedan značajan prilog

našoj lovačkoj literaturi. LV 1963/64, LXXII, 1/2, s. 17. (D. Srdić: “Poljske jarebice”).

Bezak, K.: Lovstvo. Monografija Šum. inst. Jastrebarsko 1945 1985. Zagreb 1986., s. 107 108.

Frković, A.: Bibliogr. LRV 1892 1991. Zagreb 1993., s. 46, 94, 127, 137, 138, 140, 148, 152, 154, 173, 181, 199, 205, 208, 211, 212, 214, 221, 251, 300, 309, 375, 439.

Debogovič, B.: U spomen. Dušan Srdić. LV 3, 1995., s. 64.


320

SREMAC, Danica, iz Pivnica, Bačka, Vojvodina, dipl. ing. šumarstva.

Studirala je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirala je na Šum. odjelu škol.g. 1950.-51. , a diplomirala 8.V.1952.

SREMAC, Dragutin, (Novi Vinodolski, 11.VII.1913.), dr. se. dipl. pravnik, izvanredni sveuč. profesor.

Klasičnu gimnaziju završio je u Zagrebu. Diplomirao je na Pravnom i Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Doktorat ekonomskih znanosti s područja ekonomike stekao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

Prije II. svj. rata specijalizirao se za problematiku željeznica. Radeći na pravnim poslovima u gospodarstvu, položio je stručni ispit za pravnu službu, a zatim i pravosudni ispit.

Od 1952. god. bio je tajnik Poljoprivredno - šum. fakulteta, a nakon osamostaljenja, od 1960. do 1972. tajnik Šum. fakulteta u Zagrebu.

God. 1954. izabran je na Poljoprivredno - šum. fakultetu u Zagrebu za honorarnog docenta za predmet osnove privrednog prava za studente agronomije te osnove prava sa šumarskim zakonodavstvom, kasnije privrednog prava, za studente šumarstva.

Od 1. travnja 1972. stalni je nastavnik Saobraćajnog studija Gradev. fakulteta u Zagrebu za predmet organizacija i eksploatacija željezničkog prometa, a od početka 1976. izvanredni je profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

God. 1974. završio je tečaj Business game project, što ga je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu organizirao California State Universitv Long Bech iz SAD-a.

Na Šum. fakulteta u Zagrebu bila mu je od 1961. do 1988. god. povjerena nastava privrednog prava na poslijediplomskom studiju znanstve

na organizacija i ekonomika šumarstva. Prigodom proslave 125. obljet

nice šumarske nastave na Šum. fakultetu u Zagrebu (1985.), dodijeljena mu je počasna diploma “u znak priz-nanja i zahvalnosti za doprinose raz-voju ŠF u Zagrebu...”

LITERATURA *** ŠN, s. VIII, X XII, 193, 194, 250,

383, 501, 539. *** Pravni fakultet u Zagrebu 1945

1980., (spomenica), Zagreb 1980., s. 229. ***ŠL 1986., s. 111. *** SŠN 1998., sv. 2, s. 527, 557; sv. 3,

s. 282 283.

SRNIĆ, S t jepan , (Vukovar, 14.X. 1921. - Vukovar, 17.11.1986.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Stjepana i Ane r. Janković. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz trgovačke obitelji. I osnovnu i srednju školu završio je u Vukovaru, maturiravši na realnoj gimnaziji škol.g. 1939.-40.

Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je 1943.-44., ali zbog ratnih stradanja i povremenog zaposlenja kao studenta-dnevničara, (u dokumentaciji vodi se i kao apsolvent 1946.-47.), diplomirao je na SG odjelu 18.X.1948. godine.

Prvo radno mjesto, kao dipl. inženjer dobiva u Krasnom, gdje kao


321

upravitelj Šumarije djeluje od 13.1. do 20 .V.1949 . Kraće vrijeme (21.V. 1949.-31.V.1950.) radi u Kotarskom NO Lošinj kao katastarski šum. referent, pa opet u Krasnom (1.VI.1950.-22.X.1952.) kao referent sekcije za pošumljavanje. Svoj boravak u gorskoj Hrvatskoj završava 10.11.1953. nakon što je nakratko bio upravitelj Šumarije Fužine.

Dužnost upravi te l ja Lovno-šumske uprave “Tikveš” LŠG “Košutnjak” Beograd prima 11.11.1953. god. S mjesta referenta za lovstvo u Bilju nakon dvije godine zapošljava se u Vinkovcima, i to najprije kao referent u Stanici za šumske pokuse Instituta za šum. istraživanja Zagreb (1.II.1955. - 15.IV.1955.), zatim kao referent za lovstvo i eksploataciju u Šumariji Vinkovci (16.IV.1955. - l.II. 1956.) i kao inspektor za šumarstvo i lovstvo te zaštitu šuma u Inspektoratu za šumarstvo kotara Vinkovci (2.II. 1956. - 30.111. 1960).

Reorganizacijom šumarstva i osnivanjem šumskih gospodarstava 1960. zapošljava se u ŠPIK “Spačva” Vinkovci, u kojem organizira lovnu djelatnost, prolazeći sve dužnosti - od referenta za lovstvo do rukovodioca ekonomske jedinice (pogona) Lov- stvo ŠG Vinkovci. Svoju bogatu šu- marsku i lovnu djelatnost završava u rodnom Vukovaru, gdje je 14 godina upravitelj š u m a r i j e , od 1 . I I I .1970 . do 31.XII.1984., kad odlazi u mirovinu.

“Bio je izraziti uzgajivač-lovac, šumar-borac za unošenje crnog oraha u vukovarske šume, nosilac oplemenjivanja dunavskih ada, aktivan predavač u šumarskim nivoima obrazovanja. U posebnim prilikama njegov zvonki bas oglasio bi se odom Slavoniji, šumi i Vukovaru.” (Šarčević, S., 1986.).

Kao aktivan dugogodišnji član DIT, odnosno HŠD, u više je navrata

bio predsjednik ogranka Vinkovci, sudjelujući na mnogobrojnim stručnim šumarskim i lovačkim skupovima i izložbama u zemlji i svijetu.

Osnivač je i prvi predsjednik Kinološkog društva Vinkovci te dugogodišnji član LS Hrvatske.

Od većeg broja priznanja i nagrada, koje je primio za svoj požrtvovan rad i doprinos razvoju šumarstva i lovstva, spominjemo: Zlatnu plaketu i povelju u povodu 130. obljetnice osnivanja HSSD 1976., spomenicu ŠG “Hrast” Vinkovci 1974. te odlikovanje I. reda LSH 1981. god.

Umro je nepune dvije godine nakon umirovljenja (17.11.1986.) u Vukovaru, gdje je i pokopan na gradskom groblju.

LITERATURA ***ŠL 1952., s. 74. ***ŠN, s. 362; SŠN 2, 686, 687. *** Zbornik Vinkovci 1974., s. 407 ,

575, 621. ***ŠIM, s. 119. KoSčević, Z.: Uzor pravog šumara, no

vine “Slavonska šuma” 1985., s. 12. Šarčević, S.: In memoriam. Stjepan Sr

nie, dipl. ing. šum. (1921 1986.). ŠL 11 12, 1986., s. 587 588.

*** HŠD 1996., s. 302, 436.

SRŠEN, A l e k s a n d r a , (Dusseldorf, Njemačka, 1.IV.1964.), dipl. ing. šumarstva.

Studirala je na Šum. fakultetu u Zagrebu i diplomirala na Šum. odjelu 10.X.1988. godine.

STAMATOVIĆ, Danilo, iz Danilov-grada, Crna Gora, dipl. ing. šum.

Studirao je na Poljoprivredno -šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol.g. 1951.-52., a diplomirao 24.XII.1952. na Biološkom odsjeku.


http://24.XII.1952

322

STAMATOVIC, BUJAŠ, Jelena, dipl. ing. šumarstva.

Diplomirala je na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu, na Šumarskom odjelu 10.VII.1956. godine.

STANČIĆ, Marijana, iz Varaždina, dipl. ing. šumarstva.

Studirala je na Poljoprivredno -šumarskom fakultetu u Zagrebu i apsolvirala na Šumarskom odjelu škol.g. 1952.- 53. Diplomirala je 30.VII.1954. godine.

STANČIĆ, Željka, (Slav. Brod, 20. VII.1944.), dipl. ing. šumarstva.

Studirala je na Šum. fakultetu u Zagrebu i diplomirala na ŠG odjelu 13.XII.1971. godine.

STANČIK, Franjo, (Stari Jankovci, Vinkovci, 20.IV.1961.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Aleksandra i Franciske, r. Bečvardi. Hrvat, katolik. Otac mu je bio šumski radnik, a majka kuharica.

Osnovnu školu završio je u Vinkovcima, a srednju polazio u Vinkovcima i u Karlovcu.

Studirao je šumarstvo na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je iz fitocenologije 1986. godine.

Po završetku fakulteta, a prije stalnog zaposlenja, radio je pola godine kao izvanredni predavač stručnih predmeta iz šumarstva na tadašnjem Poljoprivr. - šumarskom sred-njoškol. centru - Vinkovci. Potom se zapošljava u ROŠ “Slav. šuma” Vinkovci, PJ Stari Mikanovci u svojstvu revirnika (20.VII.1987.). Na dužnost upravitelja Šumarije Udbina, UŠ Gospić, stupa 25.IX.1995. god. i na tom se mjestu nalazio i u vrijeme bilježenja ovih podataka (1999.).

Član je HŠD.

LITERATURA *** Posl. izvješće “HŠ” 1995., s. 65;

1996., s. 58. *** SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 698.

STANIĆ, Jovan, (Šid, Srijem, 1875.-Srem. Mitrovica, 20.111.1930.), šum. nadsavjetnik.


Prema nepotpunim podacima, 1897. radio je kao šum. vježbenik u Šumariji Pe t rovaradinske imovne općine u Ogaru. Čitav radni vijek bio je u službi kod te imovne općine pretežito kod Direkcije šuma u Srem. Mitrovici. Samo je 1917.g. služio u Šumariji Brodske imovne općine u Rajevom Selu. Umirovljen je 9.X. 1929. kao šum. nadsavjetnik u Srem. Mitrovici, gdje i umire 1930. Sahranjen je u Sidu.

Dobro je poznavao ustrojstvo, zakone i propise imovnih općina, kao i aktualnu stručnu problematiku. Bio je vrstan samostalan činovnik, literarno obrazovan, sklon glazbi i pjevanju.


http://13.XII.1971

323

Od 1896. bio je član HSŠD, a kasnije i JSU.

LITERATURA ***ŠL: 1897., s. 589; 1929., s. 513. *** Iskaz el. HSŠD: 1908., 1915., (ŠL). *** Izvještaj JŠU: 1927., 1931., (ŠL). MetlaS, J.: Jovan Stanie, šum. nadsav

jetnik u p. In memoriam. ŠL 1, 1931., s. 39 40. Borošić, l: ŠIS, s. 20, 150. ***ŠN, s 53; SŠN sv. 1, s. 145, 154. *** Zbornik Vink., 1974., s. 539, 542.

STANIĆ, Milan, (Mutilić, Korenica, 25.VII.1932.) dipl. ing. šumarstva.

Sin Ilije i Ande r. Tišma. Srpske nacionalnosti, hrvatskoga državljanstva, ateista. Otac mu je bio rudar , a majka domaćica. Osnovnu školu počeo je 1945. u Gospiću, a od trećeg do osmog razreda školu polazi u Otočcu. Gimnaziju je polazio u Karlovcu, Bjelovaru i Krapini gdje je maturirao 1956. godine. Školovao se uz potporu Ministarstva za prosvjetu i kulturu Republike Hrvatske.

Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Beogradu. Diplomirao je šumarski opći smjer 1964. godine.

Nakon diplomiranja počeo je raditi kao pripravnik u Šumariji Osijek, a potom radi na mjestu referenta za iskorišćivanje šuma, pa kao stru

čni suradnik za iskorišćivanje šuma. Neko vrijeme bio je rukovodilac poslovne jedinice Osijek u OOUR-u “Drvo” Osijek.

Posljednje radno mjesto bilo mu je mjesto revirnika u JP “Hrvatske šume”, UŠ Osijek, Šumarija Osijek. U starosnu mirovinu otišao je l .VIII. 1998. (sa 65 godina života i 32 godine radnog staža).

Član je HŠD Osijek.

STANIĆ, Velimir, iz Dolca, Srbija, dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol.g. 1936.-37., a diplomirao 10.X.1938.

Prema pronađenim podacima, godine 1943., kao šum. vježbenik, premješten je od Ravnateljstva šuma Gospić u Ravnateljstvo šuma Travnik, gdje je 1944. radio kao šum. pristav. Državni stručni ispit položio je 1943. Izgubio je život prije završetka rata.

LITERATURA ***ŠL: 1943., s. 128, 332; 1944., s. 76. ***ŠN, s. 359; SŠN 2, 1998., s. 685. Tonković, D.: Nakon 50 godina ponovo

na okupu. ŠL 1989., s. 215 223.

STANISAVLJEVIĆ, J., prof. Šum. akademije u Zagrebu, ing.

Na Šum. akademiji, koja je bila u sastavu Mudroslovnog fakulteta u Zagrebu, predavao je od 1900. do 1911. opće (šumarsko) graditeljstvo.

Objavio je 1903. u Zagrebu “Spomen knjigu na proslavu 25 godina obstanka društva inžinira i arhitekata u Hrvatskoj i Slavoniji”.

LITERATURA Kauders, A.: Šum. bibliogr. I, s. 227. ***ŠN, s. 99; SŠN 2, 1998., s. 64, 296.


324

STANISAVLJEVIC, Krešimir, (Rijeka, 7.VI.1877. - Bjelovar, 15X1931.), šumarski ing., šum. nadsavjetnik.

U Rijeci završio je osnovnu školu i gimnaziju, gdje je 27.VI.1896.g. maturirao. Studirao je na Šum. akademiji u Zagrebu u trajanju od tri godine. Apsolvirao je 2.XI.1901.

Odmah je stupio u službu i u veljači 1902. imenovan je šum. vježbenikom u Kr. kotarskoj oblasti u Slatini, a u jesen iste godine premješten je Kr. kotarskoj oblasti u Jastrebar-sko. God. 1905. položio je u Zagrebu državni ispit za samostalno vođenje šum. gospodarstva.

Ljeti 1907. premješten je Kr. kotarskoj oblasti u Kutjevo, a u rujnu je imenovan kraljevskim kotarskim šumarom II. razreda. Već 1909. unaprijeđen je za kotarskog šumara I. razreda. U travnju 1911. premješten je u Požegu, a u jesen 1914. Kotarskoj oblasti u Ilok.

Nakon I. svj. rata, u siječnju 1919. imenovan je šumarskim natpo-vjerenikom, a u travnju 1920., šum. nadzornikom. Početkom 1923. premješten je Kr. županijskoj oblasti u Osijeku, odakle je u lipnju 1926. premješten za šefa Šumske uprave Otočke imovne općine u Korenici. U svibnju 1928. kraljevim ukazom imenovan je za šum. nadsavjetnika i u jesen iste godine premješten Direkciji šuma Križe-vaćke imovne općine u Bjelovaru, gdje je umro u jesen 1931. na radnom mjestu.

Bio je dobar stručnjak, savjestan i revan službenik, odlučan i pošten. U Bjelovaru ga je pjevačko društvo “Dvojnice” izabralo svojim predsjednikom. Čitav radni vijek bio je član Šumarskog udruženja.

LITERATURA Borošić, l: ŠIS, s. 3, 150. Hradil, D.: Krešimir Stanisavljević,

šumarski nadsavjetnik. In memoriam. ŠL 12, 1931., s. 692.

***ŠN, s. 102; SŠN 2, 1998., s. 123.

STANIŠIĆ, Anton, (Zagreb, 2.VIII. 1939.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Nikole i Marije r. Maskalon. Hrvatj katolik. Potječe iz radničke obitelji. Školovao se u Karlovcu. Maturirao je na karlovačkoj gimnaziji 1958.

Šumarstvo je studirao na Poljo-pr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu 8.V.1963. god.

Nakon diplomiranja zaposlio se u ŠG Ogulin (12.X.1964.), a poslije pripravničkog staža obavljao je poslove upravitelja Šumarije Jasenak, zatim zamjenika upravitelja i upravitelja Šumarije Josipdol te šefa mehanizacije u Tehničkom odjelu ŠG Ogulin. Poslije toga obavljao je dužnost upravitelja Šumarije Ogulin i RJ “Prevoz” Ogulin.

U vrijeme prikupljanja ovih podataka bio je na radnom mjestu šefa Komercijalnog odjela UŠ Ogulin.

Član je HŠD.

LITERATURA ***ŠL 1 2, 1995., s. 66. *** Poslovno izvješće HS 1995., s. 63 i

1996., s. 56.

STANI I Ć - OBA IĆ, Ružica, (Lipovac, Županja, 16.IV.1935.), dipl. ing. šumarstva.

Studirala je na Šum. fakultetu u Zagrebu i diplomirala na ŠG odjelu 24.IX.1969. godine.


http://24.IX.1969

325

STANKIĆ - HACE, Z la ta , (Donja Kovačica, Grubišno Polje, 15.1.1963.), dipl. ing. šumarstva.

Kći Josipa i Ane r. Kirin. Hrvatica, katoličke vjere. Roditelji su joj poljodjelci. Osnovnu je školu završila u Vel. Grdevcu 1977., a ispit zrelosti položila je u COU Bjelovar, na Horti-kulturnom usmjerenju, 1981. godine.

Šumarstvo je studirala na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirala je na ŠG odjelu 17. VI.1986. godine.

Godine 1987. zaposlila se u ŠG “Mojica Birta” Bjelovar, a nakon pripravničkog staža od 1988. do 1992. radila je u Šumariji Veliki Grdevac kao tehnolog pripreme rada. Od 1992. nalazi se u Šumariji Novska na mjestu revirnika.

STANKOVIĆ, Anto, (Koteze, Vrgorac, 8.III.1940.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Petra i Ive r. Radonić. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz obitelji poljodjelaca. Osnovnu školu završio je u Vrgorcu 1954., a srednju Šumarsku školu u Splitu.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu 1970. godine.

Prvo zaposlenje u struci dobiva odmah nakon diplomiranja. Pripravnički staž obavio je u ŠG Bjelovar, radeći kasnije u šumarijama Križevci i Sirač. God. 1973. napušta šumarstvo i odlazi u drvnu industriju. Najprije radi u Tvornici stolica “Mundus” Varaždin, a potom u Tvornici namještaja “Bor” Novi Marof. Nakon četiri godine vraća se šumarskoj operativi. Od 1977. pomoćnik je upravitelja Šumarije Ludbreg, a od 1991., s osnivanjem JP “Hrvatske šume”, šef je komercijalne službe UŠ Koprivnica. Od 1995. pa do prikupljanja ovih podataka (1999.) upravitelj je UŠ Koprivnica.

Član je Hrvatskoga šumarskoga društva. Živi u Ludbregu.


1996., s. 54. *** SŠN 2, 1998., s. 693, (Ante!).

STANJKOVIĆ, Makso, iz Srednjeg, BiH, dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Gospodarsko-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šumarskom odjelu škol.g. 1927.-28., a diplomirao 6.II.1933.

Prema nepotpunim podacima od 1939. -1943. radio je u BiH kod Direkcije šuma Banja Luka, zatim kao činovnik Prometne uprave državnih željeznica Usora-Pribinić (Teslić), te kao viši šum. pristav Prometne uprave Kusača u Zavidovićima.

Bio je član HŠD.

LITERATURA Borošić, J.: ŠIS, s. 7, 150. ***ŠN, s. 355. *** ŠL 1939., s. 396; 1940., s. 368;

1943., s. 24, 331.


326

ŠTAPIĆ, Dragica, (Kovačevo Polje, BiH, 27.1.1964.), dipl. ing. šumarstva.

Studirala je na Šum. fakultetu u Zagrebu i diplomirala 16.1.1991.

STARČEVIĆ, Đuro, iz Jasenovca, dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1957.-58., na Šumarskom odjelu, Šumsko-uzgojni smjer, a diplomirao 20.VI.1959. godine.

STARČEVIĆ, Martin, (Žitnik, Lika, Hrvatska, 1854. - Đurđevac, 21.IX. 1908.), kotarski šumar.


Prema nepotpunim podacima, više godina služio je kao šumar kod Otočke i Đurđevačke imovne općine. Zatim napušta šumarsku službu i radi kao mjernik, posjednik, te ravnatelj “Banke za Podravinu”. Umro je u Đurđevcu, navršivši 54 godina života.

Djelovao je u interesu šumarskog staleža i šumarstva Hrvatske.

Iako je kraće vrijeme bio suradnik Šum. lista (1883-1886.), objavio je nekoliko vrijednih članaka o problematici imovnih općina.

U početku službovanja bio je pravi član HSŠD. Njegovom je inicijativom na skupštini društva 1884. u Zagrebu usvojena rezolucija kojom se vlada upozorava na manjkavosti u šumarskoj upravi.

Bio je i član zastupstva Đurđevačke imovne općine.

Za vrijeme školovanja u Križevcima sudjelovao je u radu “Pluga”, društva slušatelja GŠU.

RADOVI

Pripomenak k Ettingerovom stroju za sjetvu žira. ŠL 1883., s. 228 229.

Nekoliko primjedabah k nacrtu osnove novog šumskog zakona. Šum. list 1884., s. 9 13.

K preustrojstvu uprave imovnih obćina. Ibid., s. 205 211.

Kako da si imovna obćina gjurgjevačka osjegura obstanak. Ibid. 1885., s. 20 24.

Kako i ko ima voditi disciplinu nad či novnici i službenici imov. obćina. Ibid., 1886., s. 162 166.

LITERATURA *** Iskaz članova HSŠD 1882., (ŠL). *** Umro Mart in Starčević . ŠL 10,

1908., s. 400. Borošić, l: ŠIS, s. 17, 150. Kauders, A.: Šum. bibliografija I, s. 59,

147, 160, 171. ***ŠN, s. 49; SŠN 1, s. 145, 150. *** PŠH 1846 1976., Zagb, s. 69, 410. Husinec, R. i Delić, P: GŠU u Kri

ževcima. MH Križevci, 1995., s. 91 , 94. *** HŠD 1846 1996., Zgb 1996., s. 56.

STARČEVIĆ, Tomislav, (Tuk Mrko-paljski, Delnice, 15.IX.194L), dipl. ing. šumarstva.

Sin Mirka i Zore r. Prpić. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio lugar, a majka domaćica. Osnovnu i srednju školu završio je u Križevcima, gdje je i maturirao na realnoj gimnaziji 1960. god. Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomi-rao je na ŠG odjelu 25.X.1965.

Prvo zaposlenje u struci dobio je odmah nakon diplomiranja, 20.XI. 1965. u Šumariji Vrbovec, gdje ostaje do 31.XII.1991. Nakon odsluženoga vojnog roka (28.III.1966.-16.III.1967.) polaže 1967. stručni ispit u Zagrebu, pa je raspoređen na radno mjesto referenta uzgajanja šuma. Sve vrijeme rada u Šumariji Vrbovec temeljna preokupacija bila mu je prirodna obnova sastojina hrasta lužnjaka, njegovanje tih sastojina od stadija pod-mlatka pa do intenzivnih njega sastojina proredom. Redovni godišnji etat


http://15.IX.194L

327

Šumarije Vrbovec, koji se kretao oko 40.000 m3 sve godine rada u šumariji, sam je odabirao.

U vrijeme propadanja nizinskoga brijesta i sušenja hrastika, intenzivno se bavi problematikom sanacije staništa i obnove lužnjakovih sas-tojina zahvaćenih sušenjem.

S obrirom na dugogodišnje korektno vodeno knjigovodstvo direktnih troškova radova uzgajanja šuma, bio je aktivan sudionik izrade iskustvenih normi radova uzgajanja šuma u tadašnjem ŠG Bjelovar. Isto tako, revnosno i dugogodišnje sustavno praćenje izvršenja sortimentne strukture u odnosu na plan, bilo je podlogom za izradu iskustvenih sortimentnih tablica glavnih vrsta drveća na razinu SG Bjelovar.

U periodu tzv. funkcionalne organiziranosti šumarstva, bio je upravitelj Šumarije Vrbovec. Osnivanjem JP “Hrvatske šume”, prelazi na rad u Direkciju - Zagreb, gdje je stručni suradnik za uzgajanje šuma pri Proizvodnoj službi. Kraći vremenski period raspoređen je na radno mjesto struč. suradnika za internu kontrolu i reviziju, a 1.VII.1998. imenovan je pomoćnikom direktora za uređivanje, uzgajanje šuma, ekologiju i lovstvo.

U svom radu i aktivnostima stalno i trajno se zalaže za decentralizaciju, kreat ivne slobode s t ruke , dohodovnu motiviranost svih organizacijskih jedinica (šumarija) i odgovarajuću stručnu i radnu odgovornost.

Aktivni je član HŠD, trenutno njegov potpredsjednik. Član je Uređivačkoga savjeta Šum. lista i njegov suradnik.

RADOVI

Provođenje ZOŠ a za Sume na kojima postoji pravo vlasništva. Šum. list 9 10, 1984., s. 447 449.

Neka iskustva u gospodarenju privatnim Sumama. ŠL 6 8, 1992., s. 331 336.

Prirodna obnova lužnjakovih sastojina u uvjetima slabog i neredovitog uroda sjeme nom. Glasnik za šum. pokuse br. 26, 1990., s. 351 359.

Šume u Hrvatskoj, 1992., autor 20 fo tografija u knjizi.

Današnje stanje i razvoj privatnih Suma. Zbornik HAZU, 1994., s. 29 37.

In memoriam, Mladen Rikati. Šum. list 11 12, 1994., s. 386.

Silve nostrae Croatiae, 1995., s. 323. 0 odabiranju oštećenih stabala i sa

naciji. Šum. list 3, 1995., s. 105. Dani hrvatskoga šumarstva. Šum. list 7

8, 1995., s. 269. Program šumskouzgojnih radova sa

nacije. Šum. list 9 10, 1995., s. 341. Pravilnik o uređivanju šuma; provoditi

ili mijenjati? ŠL 5 6, 1995., s. 207. Slavonski hrastici, (monografija), 1996.,

s. 73 108 + 168 fotografija. Jesmo li na putu da potrošimo ideju o

jedinstvenom gospodarenju šumama u Hrvat skoj?Šh 11 12, 1996., s. 517.

Problematika prirodne obnove hrastovih šuma u Hrvatskoj. Šum. list 7 8, 1996., s. 335.

Imaju li prirodne šume gospodara?Šum. list 5 6, 1996., s. 281.

Ima li i u šutnji odgovornosti? Šum. list 3 4, 1996., s. 210.

Slavonski hrastici. Šum. list 1 2, 1997., s. 65.

In memoriam. Ivan Đuričić. Šum. list 5 6, 1997., s. 340.

Zakon o lovu; da li baš takav? Šum. list 3 4, 1997., s. 197.

In memoriam, Josip i Hrvoje Sikora. Šum. list 11 12, 1998., s. 581.

Može li se etat ostvarivati neovisno od tržišta?ŠL 9 10, 1998., s. 457.

Protiv požara; strukom i programom. Šum. list 7 8, 1998., s. 363.

0 paši, žirenju i brstu u šumama; za ili protiv? Šum. list 3 4, 1998., s. 165.

Ponoviti ću svoje PROTIV! Šum. list 5 6, 1998., s. 263.

Čuvanje šuma; jućer i danas. Šum. list 3 4, 1998., s. 181.


328

Zakonu o lovu suditi će vrijeme! Šum. list 1 2, 1998., s. 61.

LITERATURA *** Zbornik Bjelovar 1974., s. 455. *** Hrast lužnjak u Hrvatskoj. Vinkov

ci Zagreb 1996., s. 523, 539, 553. *** HŠD 1846 1996., s. 299, 301, 302,

307, 308, 312, 315 317, 320, 322, 327, 331 333, 335, 338, 369 377, 381 387, 391, 398.

Klepac, D.: Iz šum. povijesti Gorskoga kotara..., Zagreb 1997., s. 210, 231.

*** Časopis “HŠ” br. 25, 1999., s. 25.

STAREŠINIĆ, Vlado, (Karlovac, 3. XII.1948.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Slavka i Marice r. Fudurić. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz radničke obitelji. Školovao se u Karlovcu: osnovnu je školu završio 1963., a gimnaziju 1967. godine.

Studirao je na ŠG odjelu Šum. fakulteta u Zagrebu i diplomirao 11. X.1973. godine.

U struci se zaposlio kao pripravnik u Šumariji Josipdol (1974.-75.), a nakon završetka pripravničkog staža ostaje u istoj šumariji na mjestu referenta pripreme rada (1975.-78.). Godine 1978. prelazi na mjesto upravitelja OOUR-a Građevinski pogon Ogulin, gdje ostaje do 1980.

U šumarskoj školi u Karlovcu bio je predavač stručnih predmeta od

1981. do 1985., pa se vraća u operativu i od 1986. do 1987. referent je pripreme rada u Šumariji Ogulin^ a od 1988. do 1992. upravitelj je šumarije Josipdol. Od 1992. do 1993. radi kao rukovoditelj Komercijalnog odjela u JP “Hrvatske šume” UŠ Ogulin. Godine 1994. postavljen je za rukovoditelja Komercijalnog odjela u UŠ Karlovac.

Aktivan je i izvan struke. Član je HDZ-a. Dragovoljac je Domovinskog rata, u kojem je proveo 1991.-93. i 1995. godinu. Pričuvni je časnik Hrvatske vojske.

Odlikovan je Spomenicom Domovinskog rata 1990.-92. i Medaljom “Oluja”.

LITERATURA *** Šumarska škola Karlovac 1997., s.

64, 65, 70, 137. ***ŠL 1 2, 1995., s. 66. *** Poslovno izvješće “HŠ" 1995., s. 63;

1996., s. 56. *** SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 694.

STARKL, Aljaž, (Ptuj, Slovenija, 17. VII.1953.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Milana i Franjice r. Cernej-šek. Slovenske narodnosti i državljanstva. Potječe iz obitelji agronoma; i otac i majka su mu dipl. ing. agronomije. Osnovnu i srednju školu polazio


329

je u Ptuju: osnovnu je završio 1968., a maturirao je na gimnaziji 1972. god.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu i diplomirao 27.1.1984. god. na ŠG odjelu.

Nakon diplomiranja zaposlio se u Poduzeću za uređivanje bujica u Ljubljani, gdje je prošao sve strukovne razvojne faze - od pripravnika projektanta s položenim stručnim ispitom do voditelja građevinskih radova. Radi kao voditelj građevinskih radova za područje Gorenjske (1999.).

Član je Inženirske zbornice Slovenije.

STARY, Vjenceslav, (Vencel), iz Češke, kotarski šumar.

Rodom iz Češke. Podaci o školovanju nisu poznati.

Od 1876. do smrti 25.X.1895. obnašao je dužnost kotarskog šumara u Šumariji Gradiške imovne općine u Novskoj.

Bio je član HSŠD od obnove društva 1876. Prisustvovao je društvenoj skupštini 1886. u Novoj Gradiški.

LITERATURA ***ŠL: 1880., s. 145; 1882., s. 228; 1890.,

s. 376. *** Umro Vjenceslav Stary, kotarski

šumar. ŠL 11, 1895., s. 473. *** PŠH 1846 1976., Zagreb, s. 357.

STAVLJENIĆ, Stjepan, (Husje, Karlovac, 20.111.1951.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Josipa i Marice r. Šebetić. Hrvat, katolik. Potječe iz zemljoradničke obitelji. Školovao se u Karlovcu: osnovnu je školu završio 1966., a srednju Šumarsku školu 1970.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu 16.11.1976. godine.

U struci se zaposlio kao pripravnik ljeti 1977. u RJ Uređivanje šuma ŠG Karlovac. Pripravnički staž

nastavio je 1978. u Šumariji Draga-nići, gdje nastavlja raditi kao revirnik-poslovoda do 1979. god. Polovinom 1979., vraća se u RJ Uređivanje šuma ŠG Karlovac, gdje je na mjestu taksa-tora do 1986., kada se vraća u Šumariju Draganići za tehnologa na uzgoju šuma. Taj posao radio je do 1.1.1990. kada postaje upravitelj Šumarije Draganići. Na tom je mjestu do prosinca 1991. kad odlazi u Hrvatsku vojsku, u kojoj ostaje do ožujka 1992. godine.

Po povratku iz HV zapošljava se u JP “Hrvatske šume” UŠ Karlovac, na mjestu šefa Proizvodnog odjela. Na tom se mjestu nalazio i prigodom prikupljanja ovih podataka (1996.). Uz redovan rad bio je 1980.-81. vanjski predavač stručnih predmeta u Šumarskoj školi Karlovac.

Od 1986. do 1990. bio je zastupnik VUR-a Sabora SR Hrvatske.

Član je HŠD

LITERATURA ***ŠL 1 2, 1995., s. 65. *** Poslovno izvješće “HŠ" 1995., s. 63

i 1996., s. 56. *** Šumarska škola Karlovac 1997., s.

64, 72, 87.

STEFANOVIĆ, Jovan, dr. prava, dipl. pravnik, profesor na PŠF.

Od 1933. do početka II. svj. rata 1941. predavao je kolegij pod nazivom


330

šumski i lovni zakoni studentima Šumarskog odjela Poljoprivredno-šumarskoga fakulteta u Zagrebu.

LITERATURA ***ŠN, s. 121, 122, 193, 385. *** SŠN 2, 1998., s. 136, 137, 423.

STEFANOVIĆ, Miloš, iz Novog Sada, Vojvodina, dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Gospodarsko-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1922.-23., a diplomirao 17. VI.1925. Bio je suradnik Šum. lista.

RADOVI

Geometrijska interpretacija grešaka pri kubaturi trupaca. Šum. list 1930., s. 285 288.

Impregnisani i neimpregnisani pragovi. Šum. list 1932., s. 460 470.

LITERATURA Borošić, l: ŠIS, s. 6, 150. Kauders, A.: Šum. bibil. I, s. 98, 118. ***ŠN, s. 354; SŠN 2, 1998., s. 681. *** PŠH 1846 1976., s. 414.

STEFKOVIĆ, Vladislav, iz Sarajeva, rod. 3.IX.1905., dipl. ing. šumarstva, šum. pristav.

Studirao je na Gospodarsko-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1929.-30., a diplomirao 20. VI.1930. U šumarskoj struci zaposlio se 26.IV.1932. Prema nepotpunim podacima, do 1937. radio je kod Direkcije šuma Sarajevo kao pripravnik, a zatim kao šum. pristav u Busovači i Gackom.

Bio je član JŠU.

LITERATURA Borošić, l: ŠIS, s. 7, 45, 115, 150. ***ŠL: 1935., s. 534; 1937., s. 103. *** Prilog ŠL 8 9, 1939., s. 4. ***ŠN. s. 356; SŠN 2, 1998., s. 683.

STELLER, Edo, (Slavoljub), (1867.-Karlovac, 1922.), šum. savjetnik.

Šumarstvo je apsolvirao 1890. na Šum. akademiji u Banskoj Štiavni-ci, (Slovačka, tada Ugarska).

Prema nepotpunim podacima, od 1896. do 1897. službovao je kod Kr. nadšumarskog ureda u Vinkovcima, a početkom XX. vijeka kao kr. državni nadšumar i šum. inženjer u Vojniću.

Umro je u 55. godini života, kao šum. savjetnik, na dužnosti upravitelja državne Šumarije Karlovac.

Bio je član HSŠD.

LITERATURA *** Iskaz el. HSŠD: 1908., 1915., (ŠL). *** Umro Edo Steller, šum. savjetnik.

ŠL 5, 1922., s. 352. Borošić, l: ŠIS, s. 25, 151, (Šteler). *** Zbornik Vinkovci, 1974., s. 548.

STEMBERGER, Anselmo, (Vinež, Labin, 28.X.1934. - Labin, 20.XII. 1984.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Zaharija i Marije r. Škopac. Hrvat, katolik, imao je hrvatsko i kanadsko državljanstvo. Osnovnu je školu polazio u rodnom Vinežu, a gimnaziju u Labinu i Rijeci.

Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno - šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Apsolvirao je na


331

Šumarskom odjelu škol.g. 1958.-59., a diplomirao 4.VII.1961.

Odsluživši vojni rok, kratko je vrijeme radio u Šumariji Labin te u Vodnoj zajednici Rijeka, ali se ubrzo vraća u Labin.

Godine 1966. odlazi u Kanadu, gdje je živio i radio u Torontu i Al-berti. Posjećivao je domovinu i imao se namjeru vratiti za stalno, ali u vrijeme jednog posjeta umro je u svom rodnom kraju 20.XII.1984.

Sahranjen je na Gradskom groblju u Labinu.

Podatke nam je poslala gospoda Lucia Družeta iz Labina, na čemu joj zahvaljujemo.

STEPANČIČ, F ranc , Josip, (Temni-ca, Slovenija, 16.IV.1900. - Korčula, Hrvatska, 4.VIII.1946.), dipl. ing. šumarstva, šum. savjetnik.

Sin Dragotina Karola i Merjene r. Stepančic. Slovenske narodnosti, rimokatolik. Roditelji su mu bili seljaci - veleposjednici. Osnovnu školu započeo je u Gorici 1912., ali je zbog rata otišao u izgnanstvo i završio je u Poljčenah pri Slov. Konjicama. Gimnaziju je završio u Celju ili Grazu (Austrija) 1916.

Studirao je na Gospodarsko-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol.g. 1922.-23., a diplomirao 12.X.1925. U struci se zaposlio 12.VI.1926. Državni stručni ispit položio je 1930. u Beogradu. Prema nepotpunim podacima, 1933. radio je kao šum. pristav pri Kotarskom načelstvu Korčula, a od 1937. do 1940. pri Banskoj upravi u Splitu kao šum. viši pristav i šum. savjetnik. Za vrijeme II. svj. rata radio je u Korčuli, pa kao šum. nadzornik u Splitu i kao upravitelj Šumarije Korčula.

Na Korčuli je do kraja života (1946.) gospodarenjem na krasu vraćao otoku zelenilo.

Bio je član HŠD. (Podatke nam je ljubazno dostavila njegova nećakinja gospoda Vida Stepančic iz Temnice.)

LITERATURA Borošić, /.: ŠIS, s. 6, 61, 102, 150. *** ŠL: 1937., s. 222; 1939., s. 326;

1940., s. 188, 270; 1943., s. 267; 1944., s. 114. ***ŠN, s. 354; SŠN 2, 1998., 681.

STEPANOV, Sergej , iz Japana, rod. 25.1.1900., dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Gospodarsko-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol.g. 1924.-25., a diplomirao 10.11.1927.

Zaposlio se u šum. struci 13.XII. 1929. God. 1932. položio je stručni ispit u Beogradu, a 1933. je radio kao šum. pristav u Šum. upravi Bos. Du-bica. U BiH radio je do 1943. kod šumskih uprava Sanski Most, Bos. Petrovac, Turbe i kao šum. viši pristav u Busovači.

LITERATURA Borošić, l: ŠIS, s. 6, 52, 107, 150. ***ŠL; 1935., s. 280, 535, 599; 1940.,

s. 420; 1943., s. 268. ***ŠN, s. 355; SŠN 2, 1998., s. 682.

STEVIĆ, Ivan, (Drenje, Osijek, 12. XII.1934.), dr. s e , sveuč. profesor, dipl. ing. šumarstva.

Sin Marka i Kate r. Milanović. Hrvat, rimokatolik. Roditelji su mu bili poljodjelci. Osnovnu školu završio je u Drenju., a gimnaziju u Požegi 1954. godine.

Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je 1957.-58.g., a diplomirao na osamostaljenom Šum. fakultetu, na ŠG odjelu 6.IX.1960.

Nakon diplomiranja zapošljava se u ŠG Osijek, gdje radi i prije i poslije odsluženoga vojnog roka. U svoj-


http://20.XII.1984

332

stvu pomoćnika upravitelja šumarije najprije radi u Šumariji Đakovo (2.X. 1961. -15.111.1962.), a zatim u Šumariji Osijek (16.III.1962.-15.III.1963.).

Slijedećih 30 godina (16.III. 1963. -14.1.1993.) ostat će vjeran Vodnoj zajednici (kasnije Vodoprivred-nom poduzeću) “Vuka” Osijek, gdje najprije kao referent za šumarstvo skrbi oko proizvodnje sadnog materijala i tzv. vanšumskog uzgoja brzo-rastućih vrsta drveća, a od 1972. pa sve do umirovljenja 1993., kao rukovoditelj Biotehničkog sektora, objedinjava sve gospodarske poslove iz oblasti vodoprivrede, šumarstva, poljoprivrede i ribarstva. Iako se ribarstvo unutar vodoprivrede vodi kao sporedna djelatnost, tu je dipl. ing. šumarstva Ivan Stević postigao izvanredne rezultate.

Ekvivalent magistra znanosti iz oblasti ribarstva postigao je 1978.g. na Agronomskom fakultetu u Zagrebu u postupku stjecanja doktorata znanosti temeljem do tada objavljenih radova. Najvažniji rad u tome bio je onaj o reprodukciji europskog soma (Silurus glanis L.) i proizvodnji so-movskog mlada na principima intenzivne akvakulture. Doktorat znanosti iz ribarstva obranio je 1982.g. na istom fakultetu obranom rada pod naslovom “Uzgoj soma (Silurus glanis L.) pelet i ranom hranom u ribnjačkim uvjetima”.

Na Poljopriv. fakultetu u Osijeku bio je predavač u dopunskom radnom odnosu od 1981. do 1987. god. na predmetu ribogojstvo (na VI. i VII. stupnju studija), a hranidbu riba na poslijediplomskom studiju istog fakulteta predaje i 1999. godine.

Uz razradu originalne tehnologije intenzivnog tova soma do kon-zumne mase u ribnjačkim i kaveznim uvjetima, po čemu je postao jedan od pionira uzgoja ove vrste ribe ne samo

u nas nego i u Europi, dr. se. Ivan Stević ostvario je nekoliko inovacija: konstrukcija automatske hranilice na daljinsko upravljanje za uzgoj šaran-skog mlada na velikim ribnjačarstvi-ma; izrada hranidbenih tablica za intenzivni uzgoj soma u ribnjacima i kavezima; konstrukcije prve domaće višeklatne samoslužne hranilice i dr.

Kao znanstveni suradnik Zavoda za zaštitu bilja i biljnih prerade-vima Poljopriv. fakulteta u Osijeku, uključen je u projektni zadatak “Suzbijanje divljeg sirka na kanalima" (1983.-1990.), a u razdoblju 1991.-1995. glavni je istraživač znanstvenoga projekta “Intenziviranje mirnovođnog ribogojstva”.

S istančanim smislom za inovacije, obogaćen znanjem iz geodezije, 1991. i 1992. razrađuje i u praksu uvodi novu tehniku šesterokutnog iskolčivanja u svrhu podizanja topo-lovih plantaža.

Kao praktičar i teoretičar sudjelovao je od 1974. do 1999. god. na gotovo svim važnijim domaćim stručnim i znanstvenim skupovima iz ribarstva i suzbijanja korova. Objavio je više od 80 stručnih i znanstvenih radova.

STIASNY, Demeter , (Dimitrije), iz Dalja, Vukovar, kot. šumar.

Šumarstvo je apsolvirao 1883. god. na GŠU u Križevcima.

Prema nepotpunim podacima, 1886., službovao je kao vlastelinski šum. vježbenik, a 1890. kao kotarski šumar u Pisarovini.

Umro je 13.V.1896. u Slatini na dužnosti kr. šum. vježbenika.

Godine 1886. objavio je u Šum. listu članak “Uzgoj eucalvptusa” (s. 260-263.) u kome opisuje tehnologiju proizvodnje sadnica i osnivanje kultura eukaliptusa.



333

LITERATURA ***ŠL: 1890., s. 376; 1896., s. 364. *** Iskaz preminulih članova HSŠD od

1876 1900. ŠL 1, 1901., s. 49. Borošić, l: ŠIS, s. 17, 150, (Sti(j)asni). Kauders, A.: Šum. bibliogr. I, s. 59. ***ŠN, s. 50; SŠN sv. 1, s. 145, 151. *** PŠH 1846 1976., s. 72, 357, 410.

STIGLEITNER, Tomislav, (Đulovac, 17.VII.1938.), dipl. ing. šumarstva, šum. savjetnik.

Sin Pavla i Jelke r. Bauer. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio veterinar, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Kutini 1952., a na IX. gimnaziji u Zagrebu maturirao je 1957. godine.

Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno - šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu na već osamostaljenom Šumarskom fakultetu 7.XI.1964. godine.

Prvo zaposlenje u struci dobio je, odmah nakon diplomiranja, u Šumariji Popovača ŠG “Garjevica” Kutina. Nakon pripravničkog staža premješten je u Pogon za plantaže i poljoprivredu (1966.-1968.) istoga gospodarstva. God. 1968. postaje samostalni taksator u Službi za uređivanje šuma ŠG “Garjevica” Kutina, a nakon integracije sa ŠG “Josip Kozarac” Nova Gradiška, 1969. šef je Službe za uređivanje šuma ŠG “Josip Koza-rac” Nova Gradiška, na kojem radnom mjestu ostaje 16 godina (1969.-1985.). Kad je 1985. reorganizirano šumarstvo, imenovan je referentom za uzgajanje šuma u OOUR-u za uzgoj i zaštitu šuma Nova Gradiška, a osnivanjem JP “Hrvatske šume”, savjetnikom upravitelja UŠ Zagreb za poslove uzgajanja šuma.

Kako se uspješno bavi i lovstvom, 13.VII.1993. položio je ispit za ocjenjivača lovačkih trofeja, (ŠL 1998., s. 349). Član je HŠD. Živi u Kutini.

LITERATURA Frković, A.: ŠL 7 8, 1998., s. 347 352. ***ŠL 1 2, 1995., s. 64. *** SŠN, sv. 2, Zagreb 1998., s. 691.

STIGLMAYER, Gustav, (Erdevik, Srijem, Vojvodina, 1908. - Zagreb 31.XII.1995.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1931.-32. na Šum. odjelu, a diplomirao 22.X.1934.

Prema nepotpunim podacima, radio je u hrvatskom šumarstvu: prije II. svj. rata (1940.) bio je upravitelj Šumske uprave Brinje u Lici, a pedesetih godina radio je u ŠG Gospić. Kao umirovljenik živio je u Zagrebu. Umro je u domu umirovljenika “Maksimir” u Zagrebu u 88. godini života.

Bio je član HŠD.

LITERATURA Borošić, J. : ŠIS, s. 8, 151 (Štiglmajer). ***ŠL: 1940., s. 252, 270, 609; 1941, s.

402; 1943., s. 25, 128; 1952., s. 73. *** ŠN, s. 357; SŠN sv. 2, ŠF Zagreb

1998., s. 683. (Štiglmajer). *** HŠD 1846 1996., s. 406.

STIPANIČIĆ, Ante, (Kostajnica, Hrvatska, 29.XII.1940.), mr. s e , dipl. ing. šumarstva.

Sin Branka i Ive rod. Holetić. Hrvat, rimokatolik, hrvatskog i kanadskog državljanstva. Otac mu je bio liječnik. I osnovnu i srednju školu završio je u Zagrebu. Maturirao je na klasičnoj gimnaziji 1959. godine.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je 1962.-63., a diplomirao na ŠG odsjeku 27.X.1964. godine.

Prvo zaposlenje dobio je u Institutu za šum. i lovna istraživanja u Zagrebu, gdje, uz pauzu od godinu dana zbog služenja vojnog roka, radi


http://29.XII.1940

334

od 1964. do 1969. God. 1967.-68. bio je na specijalizaciji u Centre national de recherche forestiere u Nancy-ju (Francuska). God. 1969. trajno odlazi u Kanadu. Zaposlio se u Ministere des ressources naturelles du Quebec - Di-rection de la recherche forestiere na poslovima genetskog oplemenjivanja ariša i obične smreke.

God. 1985. magistrirao je na grupi ekologija - pedologija Šum. fakulteta Sveuč. Laval (Quebec - Kanada).

Stalni je član Udruge šum. inženjera Quebec-a.

Dosad je objavio tridesetak radova u svezi proizvodnje sadnica za pokusne plantaže te podizanja i praćenja pokusnih plantaža.

LITERATURA *** PŠH 1846 1976., Zgb 1976., s. 419. ***ŠIM, s. 119, 165, 178. *** SŠN sv. 2, Zagreb 1998., s. 692.

ŠTIPANO VIC, Željko, (Bošnjaci, Županja, 27.IV.1962.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Ivana i Katarine r. Lenić. Hrvat, rimokatolik. Osnovnu školu završio je u Štitaru. Srednju školu polazio je u Županji, Vinkovcima i Karlovcu. Maturirao je na Šumarskoj školi u Karlovcu. 1980. godine.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu iz ekologije šuma 15.11. 1990. Napisao je i obranio diplomski rad pod naslovom “Utjecaj klimatskih čimbenika na sušenje hrasta lužnjaka u spačvanskom bazenu”.

Pripravnički staž obavlja u Šumariji Otok, ŠG Vinkovci, od l .III. 1990. Nakon godine dana, osnivanjem JP “Hrvatske šume”, u istoj šumariji imenovan je revirnikom, na kojoj se dužnosti nalazio i početkom 1999.g.

Član je HŠD.

STIPClC, Filip, iz Turinovog sela, rod. 1.V.1879., viši šum. savjetnik.

Šumarstvo je učio na GŠU u Križevcima i apsolvirao, kao stipendist, 1899., u posljednjoj generaciji križevačkih šumara. U struci se zaposlio 1.IX.1899. god. Državni stručni ispit položio je u Zagrebu 1903. Prema nepotpunim podacima, 1933. radio je kao viši šum. savjetnik i upravitelj Šumarije Križevačke imovne općine u Bjelovaru, gdje je umirovljen 1935. godine.

Odlikovan je Ordenom Jugosl. krune 4. reda.

LITERATURA *** Izvj. GŠU Križevci, 1897., s. 47. Borošić, J.: ŠIS, s. 20, 70, 85, 150. ***ŠL 1935., s. 352, 477. ***ŠN, s. 54; SŠN 1, 1998., s. 155.

STIPClC, Zdravko, predavač, pero-voda podžupanije.

Na Gospodarsko-šumarskom učilištu u Križevcima predavao je od 1884. do 1885. zakonoslovlje.

LITERATURA *** Spomenica Križevac 1910., s. 152. ***ŠN., s. 43; SŠN 1, 1998., s. 168.


335

STIPETIĆ, Mario, (Ogulin, l .X. 1965.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Milana i Anke r. Vučić. Hrvat, katolik. Otac mu je zanimanjem tokar, a majka službenica. Školovao se u Ogulinu: osnovnu je školu završio 1980., a maturirao je na COUO “Vladimir Bakarić” 1984. - matematičko-informatički smjer.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu 1989. godine.

U struci počeo je raditi 4.VII. 1989. u GPŠG Delnice, OUR za uzgoj i zaštitu šuma Ogulin, u Odjelu plana i analize. Reorganizacijom šumarstva, radi u JP “Hrvatske šume” od 1.1. 1991. u Šumariji Ogulin kao revirnik u GJ Zagorska Kosa.

Od 4.VIII.1992. upravitelj je Šumarije Ogulin, a od 1.VII.1997. rukovoditelj je Proizvodnog odjela u UŠ Ogulin.

Polazio je u Delnicama informatički tečaj, a 18. XII.1994. položio je ispit za ocjenjivača lovačkih trofeja.

Predsjednik je HŠD - ogranak Ogulin od 1994., član Upravnog odbora HŠD od 1997. godine i član Uređivačkog savjeta Šum. lista.

LITERATURA ***ŠL 1 2, 1995., s. 66. *** Poslovno izvješće “HŠ" 1995., s. 63.

i 1996., s. 56.

*** HŠD 1996., s. 375, 416. Frković, A.: Rezultati Šum. škole Kar

lovac za ocjenj. lov. trofeja. ŠL 7 8, 1998., s. 347 352.

STIPETIĆ, Mladen, (Ogulin, 27.V. 1962.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Velimira i Marice r Kučinić. Hrvat, katolik. Otac mu je dipl. ekonomista, a majka domaćica. Školovao se u Ogulinu: Osnovnu je školu završio 1977., a maturirao je na CUO, matematičko-inform. smjer, 1981. god.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 15.1.1988. na ŠG odjelu.

Zaposlen je u JP “Hrvatske šume”, UŠ Ogulin, kao stručni suradnik za iskorišćivanje šuma, a zatim kao upravitelj uprave.

Član je poglavars tva Grada Ogulina.

LITERATURA ***ŠL 1 2, 1995., s. 66. *** Poslovno izvješće “HŠ" 1995., s. 63.

i 1996., s. 56.

STIPETIĆ, Sanja, (Zagreb, 9.IX. 1966.), dipl. ing. šumarstva.

Diplomirala je 13.VII.1994. na Šum. odjelu ŠF u Zagrebu.

STIPETIĆ, KOVAČEVIĆ, Dragica, (Ogulin, 10.VIII.1952.), dipl. ing. šumarstva.

Kći Ivana i Katice r. Piškur. Hrvatica, rimokatolikinja. Otac joj je bio radnik, a majka domaćica. I osnovnu i srednju školu polazila je u Ogulinu. Maturirala je na realnoj gimnaziji 1971. godine.

Šumarstvo je studirala na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirala je na ŠG odjelu 1975.-76., a diplomirala 20.VII.1978. godine.


336

Prvo radno mjesto dobila je u DIK-u “Papuk” Pakrac 9.IX.1978. kao tehnolog za površinsku obradu drva. God. 1986. prelazi u SOUR “SIDIB” Bjelovar na mjesto referenta za biološku reprodukciju u društvenim i privatnim šumama, a nakon ukidanja SOUR-a, 1.XI.1988. prelazi u Privrednu komoru Bjelovar, odnosno kasnije Hrvatsku gospodarsku komoru - Županijska komora Bjelovar. Tu najprije radi na mjestu stručnog suradnika za šumarstvo i drvnu industriju, a potom kao stručni suradnik za industriju i energetiku, gdje radi i 1999. godine.

Živi u Bjelovaru.

STIPLOVŠEK, GABERŠEK, Marija, (Maribor, 24.XI.1929.), dipl. ing. šumarstva, šum. inspektor.

Kći Franca i Alojzije rod. Bren-čić. Slovenske nacionalnosti i državljanstva. Potječe iz obitelji srednjoškolskoga profesora. Školovala se u Ptuju: osnovnu je školu završila 1939., a Državnu gimnaziju 1948. godine.

Studirala je na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Apsolvirala je na Šumarskom odjelu, Biološki smjer, škol.g. 1951.-52., a diplomirala 1954.

Nakon diplomiranja od 1954. do 1960. operativno je vodila šumske rasadnike za pr ivatne šume GGO Celje, sastavljala je i izvodila gospodarske osnove za privatne šume. U razdoblju 1960.-65. na Općini Celje brinula se o prikupljanju i kontrolirala trošenje financijskih sredstava za izvođenje šumsko-uzgojnih radova u privatnim šumama; izdavala je sječne i krčidbene dozvole i sječne naloge zaštite šuma od šumskih krađa. Najveći dio radnoga vijeka (1965.-1987.) provela je kao jedini šum. inspektor za područje šest općina i brinula se za izvođenje dugoročnih šumskogos-podarskih osnova te za izvođenje zaštite od šumskih šteta i požara.

Od 1987. nalazi se u mirovini. Živi u Celju.


1998., s. 688 (kao Stiplovšeg!).

STIVIČEVIG, Nikola, (Stari Mika-novci, Vinkovci, 13.1.1885. - Zagreb, 8.VII.1971.), šumarski inženjer, šum. nadsavjetnik.

Sin Stjepana, općinskoga pisara, i majke Cecilije r. Jurić, domaćice. Hrvat, rimokatolik. Obću pučku školu završio je u Cerni 1895., a Kralj. veliku gimnaziju u Vinkovcima 1903. god.


http://24.XI.1929

337

Šumarstvo je studirao na Šum. akad. u Zagrebu. Diplomirao je 1906.

Prema podacima koje smo primili od dipl. ing. Božene Šarić-Vu-jasinović, službovanje je počeo 1906. u Draganiću kod Karlovca kao šum. vježbenik. Slijedi zaposlenje u Gospiću, gdje se kao kotarski šumar I. razreda osobito angažirao na pošum-ljavanjima. Od 1922. do 1925. šef je Šumske uprave u Kostajnici u svojstvu nadinženjera I. kategorije, a od 1925. do 1930. bio je šumarski nad-savjetnik u Direkciji šuma Vinkovci. Od 1930. radi u Šum. upravi u Karlovcu, Direkcija šuma Zagreb, kao šef uprave. Umirovljen je 24.IX.1932.g.

Bio je vrstan poznavatelj šumskog raslinstva^ Volio je lov i glazbu. Surađivao je u Šum. listu, Narodnom šumaru i Hrvatskom planinaru.

Bio je član HSSD (od 1906.).

RADOVI

Osvrt na šumarsku skupštinu 1938. Šum. list 1938., s. 649 653.

Uredba o organizaciji Ministarstva šuma i rudnika. ŠL 1934., s. 29 30.

Pregled šumske vegetacije u Hrvatskoj. Šum. list 1937., s. 671 673.

Uredba o organizaciji Ministarstva šuma u praktičnoj primjeni. Šum. list 1938., s. 87 88.

Da li je bolja jesenska ili proljetna sjetva hrastovog žira u šum. vrtovima. ŠL 1940., s. 334.

LITERATURA *** Iskaz članova HSŠD, ŠL 1908, 1915. *** ŠL: 1940., s. 270, 609; 1941., s. 325;

1943., s. 24, 267. Borošić, l: ŠIS, s. 3, 150. Kauders, A.: Šum. bibl., s. 38, 59, 171, 227. ***ŠN, s. 102; SŠN 2, 1998., s. 123. *** PŠH s. 34, 190, 414. *** Zbornik Vinkovci 1974., s. 548.

STJEPANEK, Ladislav, (Novi Sad, 7.XI.1874. - Zagreb, 13.V.195L), dr. s e , sveučilišni profesor.

Studirao je na Mudroslovnom fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Za doktora filozofije promoviran je 1900.g.

Službovao je kao učitelj i profesor na zagrebačkim školama i gimnazijama. Dobio je 1902. “veniam legendi” za mehaniku i znanost o ma-gnetizmu i elektricitetu na Mudrosl. fakultetu. Redovitim profesorom imenovan je 1920.g.

Na Šum. akademiji u Zagrebu, predavao je honorarno, u zvanju privatnog docenta, od 1917. do 1919. god. čistu mehaniku, a optiku na Geodetskom tečaju.

LITERATURA ***ŠN, s. 98; SŠN sv. 2, s. 37, 63. *** Spomenica PMF, Zagreb 1974., s.

13, 16, 18, 48, 51, 71, 72, 95.

STJEPANOVIĆ, Ljubomir, (Vareš, BiH, 19.XI.1903. - Dubrovnik, 22.IV. 1971.), dipl. ing. šum., šum. savjetnik.

Potječe iz građanske obitelji. Sin Mije (Mihovila) i Janje r. Klicić. Otac mu je bio trgovac, a majka domaćica. Hrvat, katolik. Osnovnu je školu završio u Varešu. Na Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji u Travniku maturirao je 1925. godine.

Šumarstvo je diplomirao 13.11. 1930. na Šumarskom odjelu Poljoprivredno- šum. fakulteta u Zagrebu.


http://19.XI.1903

338

U st ruci se zaposlio 27 . I I I . 1930. i do 1938. radio je na području BiH, najprije u Šumariji Olovo, Direkcije šuma Sarajevo, a zatim pri Direkciji šuma Banja Luka, u Šumariji Ključ te kao upravitelj Šumarije Bos. Dubica i Šipovo. Stručni ispit položio je 1933.g.

Od 1938. do 1941. upravitelj je Šumarije Sokolovac, Direkcije šuma Zagreb, a za vrijeme II. svj. rata (1941.-45.) radio je pri Ravnateljstvu šuma Banja Luka. Nakon rata iz političkih razloga prisilno je premješten Sres-kom NO u Bos. Novi, zatim u Bihać i Jajce.

Tijekom 1947. i 1948. rukovodi planskim sektorom Državnoga gazdinstva u Travniku, a nakon osnivanja ŠIP-a “Sebešić” 1949. obnašao je dužnost tehničkog direktora, zatim direktora šumskoga gospodarstva i konačno šum. savjetnika do umirovljenja 1963. god. Kao umirovljenik živio je u Dubrovniku, gdje je 1971. nakon teške bolesti preminuo.

U tijeku službovanja pretežito se bavio iskorišćivanjem šuma, a kao dobar poznavalac problematike bosanskoga šumarstva, vodio je brigu kako sačuvati šume. Svojim je djelovanjem posebno unaprijedio šumarstvo travničke regije. Po svjetonazoru dosljedno je bio privržen načelima socijalnog i političkog učenja braće Radić zbog čega je uvijek trpio progone komunističke vlasti. U Travniku ga 1948. nije mimoišao montirani proces zbog njegovog odlučnoga protivljenja bezobzirnoj sječi šuma radi izvoza pa je šest mjeseci proveo u istražnom zatvoru.

Bio je član JŠU, biran 1934.-35. za odbornika, zatim HŠD i podružnice DIT-a šumarstva i drvne industrije u Travniku.

(Podatke smo dobili susretljivo-šću njegove supruge gde Marije rod.

Kesterčanek, najmlađe i jedine žive kćerke od sedmoro djece prof. F. Ž. Kesterčaneka, koja živi u Dubrovniku.)

LITERATURA Borošić, J.: ŠIS, s. 7, 52, 111, 150. *** ŠL: 1933., s. 492; 1935., s. 280;

1936., s. 214; 1938., s. 533; 1940., s. 270; 1941., s. 402; 1943., s. 24.

*** Izvještaj JŠU 1935., (ŠL) ***ŠN, s. 356: SŠN, sv. 2, s. 683. *** Ing. Ljubo Stjepanović. In memo

riam. Glasilo ŠIP “Sebešic", Travnik, br. 20, svibanj 1971., s. 2.

Sučić, J.: Inž. Ljubo Stjepanović. Nekro log. “Narodni šumar”, Sarajevo 1971. (XXV), br. 3 4, s. 136 137.

Skoko, M.: Prilog životopisu F.Z. Kester caneka. ŠL 1998., s. 576.

STOJADINOVIĆ, Đorde, iz Osijeka, dipl. ing. šumarstva.

Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno - šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 9.X.1939.

Godine 1940. postavljen je za šum. vježbenika kod Ravnateljstva šuma Đurđevačke imovne općine Bjelovar, gdje je 1941. godine otpušten iz službe.

LITERATURA ***ŠL 194L, s. 42, 408. ***ŠN, s. 360; SŠN 2, 1998., s. 685.

STOJAKOVIC, Ljubomir, iz Ljubine kod Dvora, dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol.g. 1932.-33., a diplomirao 21.VI.1934.

LITERATURA Borošić, J.: ŠIS, s. 8, (IV. god.). ***ŠN, s. 358; SŠN 2, 1998., s. 684.


339

STOJANOV, VasU, iz Slivena, Bugarska, ing. šumarstva, sveuč. profesor.

Studirao je na Šum. akademiji u Zagrebu u trajanju osam semestara. Apsolvirao je 1912. god. I nakon diplomiranja bio je u kontaktu sa našim šumarskim stručnjacima, pa je bugarsku javnost upoznavao sa zakonskim i drugim novostima iz šumarstva tadašnje Jugoslavije, a bio je i član JSU.

God 1935. bio je profesor na Poljoprivredno - šum. fakultetu u Sofiji, dopredsjednik Društva bugarskih akademski obrazovanih šumara te urednik stručnog časopisa “Lesovod-ska Misi”.

LITERATURA Borošić, l: ŠIS, s. 4, 150. *** Izvještaj JSU o radu u god. 1926.

27., s. 31. ***ŠL 1932., s. 430 433. Neidhardt, K: S puta kroz Bugarsku. ŠL

1935., s. 483 488. Kauders, A.: Šum. bibliografija I, s. 160,

214, 227, 253.

STOJANOVIĆ, Dragan, (Gomirje, Ogulin, 14.11.1932.), dipl. ing. šum.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šumarskom odjelu, Biološki smjer, škol.g. 1959.-60., a diplomirao na već osamostaljenom Šum. fakultetu 8.XII.1961. godine.

LITERATURA ***ŠN, s. 373. Klepac, D.: Iz šum. povijesti gorskoga

kotara..., Zagreb 1997., s. 210, 232.

STOJANOVIĆ, Đorde, (Đuro), (Srem. Mitrovica 1870. - Dubica, 1903.), kotarski šumar.


Prema nepotpunim podacima, kao šum. vježbenik službovao je kod Petrovaradinske imovne općine, gdje je imenovan pristavom. God. 1896. imenovan je šumarom kod II. Banske imovne općine, kod koje je služio do svoje smrti. Umro je u dobi od 33 godine obnašajući dužnost kotarskog šumara u Dubici.

LITERATURA *** Izvještaj o Kr. GŠU i ratarnici u Kri

ževcih za škol.g. 1896/97., Križevci 1897., s. 79. *** Umro Gjuro Stojanović, kot. šumar.

ŠL 4, 1903., s. 183. Borošić, J.: ŠIS, s. 19, 150. ***ŠN, s. 52; SŠN 1, 1998., s. 145, 153.

STOJANOVIĆ, Ilija, (1879. - Otočac, 19.VI.1922.), šum. nadsavjetnik.

Šumarstvo je apsolvirao 1901. na Šum. akademiji u Banskoj Štiav-nici, (Slovačka, tada Ugarska).

Pronašli smo samo podatak da je kao kr. šumarski nadsavjetnik i predstojnik Direkcije šuma na Sušaku umro 1922. u Otočcu u 43. g. života.

Bio je član JŠU.

LITERATURA *** Umro Ilija Stojanović, kr. šum. nad

savjetnik. ŠL 7, 1922., s. 494. Borošić, J.: ŠIS, s. 25, 150.

STOJANOVIĆ, Ivan, iz Babine Grede, Vinkovci, šum. pristav.

Šumarstvo je učio na GŠU u Križevcima. Apsolvirao je 1883. god.


340

Prema nepotpunim podacima, od 1888. do 1890. radio je kao šum. pristav u Šumariji Brodske imovne općine Trnjani. U to vrijeme objavio je nekoliko članaka u Šum. listu.


RADOVI

Pismo iz Slavonije. Šum. list 1888., s. 298 300, 426 432.

O gubaru (Liparis dispar). Šum. list 1889., s. 424 428.

Racionalno šumarenje Brodske imovne općine. Šum. list 1890, 458 426.

LITERATURA ***ŠL 1890., s. 376. Borošić, l: ŠIS, s. 17, 150. Kauders, A.: Šum. bibliogr. I, s. 78. ***ŠN, s. 50; SŠN 1, 1998., s. 145. *** Zbornik Vink. 1974., s. 539, 716. *** PŠH, Zagreb 1976., s. 410. Husinec, R., Delić, P.: GŠU u Križev

cima. MH Križevci 1995., s. 70, 92. *** HŠD 1846 1996., s. 68.

STOJANOVIĆ, Kazo, (Kranjčići, Svetvinčet, Kanfanar, Istra, 30.XII. 1962.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 21.VII. 1992. na Šum. odsjeku.

STOJKOVIĆ, Mladen, (Vel. Gorica, Zagreb, 19.IV.1923.), mr. s e , dipl. ing. šumarstva.

Sin Janka i Milke r. Ježutković. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio sudski službenik, a majka domaćica. Pučku školu završio je u Velikoj Gorici 1934., a II. realnu gimnaziju u Zagrebu 1944. godine.

Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno - šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je 1949.-50., a diplomirao na ŠG odjelu 14.IV.1954.g. Na istom

je fakultetu 11.VI.1978. i magistrirao, obranivši rad iz područja oplemenjivanja šumskog drveća pod naslovom “Varijabilnost i nasljednost listanja hrasta lužnjaka (Quercus robur L.)”.

Prvo zaposlenje u struci dobio je odmah nakon diplomiranja u Sekciji za uređivanje šuma Zagreb. God. 1955. upravitelj je Šumarije Sisak. Od 1957. do 1972. upravitelj je Šumarije Velika Gorica. Ostatak radnog vijeka proveo je u ŠG Zagreb (1972.-1988.), uspješno vodeći poslovanje gospodarstva.

Uz poslove u operativi mr. se. Mladen Stojković bavio se i znanstvenim radom, surađujući u Šum. listu i drugim šumarskim publikacijama. Posebno je pažljiv prema preminulim strukovnim kolegama i njihovim obiteljima. Napisao je veći broj dirljivih osmrtnica. Surađivao je na knjizi “Hrv. šum. društvo 1846 - 1996.” Bio je zadužen za prikaz rada JŠU od 1922. do 1939. (s. 165-216) i HŠD od 1945. do 1960. Baveći se poviješću šumar-stva, u novije vrijeme objavljuje pre-gledne članke o našem šumarstvu u vrijeme tzv. versajske Jugoslavije. Pri-premio je za tisak govor dra Jure Šu-teja u Narodnoj skupštini 1928. godi-ne o prilikama u šumarstvu.

U Sekciji za genetiku i oplemenjivanje šum. drveća pri Zajednici fa-


341

kulteta biv. Jugosl. aktivan je sudionik XVIII IUFRO kongresa u Ljubljani (1986.).

Veliko zadovoljstvo pričinjalo mu je fotografiranje. Za taj hobi dobio je medalju Narodne tehnike “Suma i život 1979". i nagradu po natječaju za fotografiju “Bidermajer u Hrvatskoj” (Vjesnik, 28.IX.1997.).

VAŽNIJI RADOVI

Šume grada Zagreba i zagrebačke regije. ŠL 11 12, 1983., s. 499 504.

Gnojidbom do većeg uroda žira hrasta lužnjaka. Šumarski pregled 3 4, Skopje 1984., s. 145 152.

Uz najstariji udžbenik iz područja uzga janja Suma u Hrvatskoj. Šum. list 5 6, 1985., s. 183 188.

With fertilizer to larger crop of acorns in pedunculate Oak (Quercus robur L.J. XVIII World congress, Ljubljana 1986., (poster n. 274.).

Izložba “Drvo u Turopolju”, (povodom 12. svjet. kongresa antropoloških i etnoloških znanosti). Šum. list 3 5, 1989., s. 191 193.

Novi tip protupožarnih grablji. Šum. list 11 12, 1990., s. 546 547.

Propadanje poljskog brijesta (Ulmus mi nor Mili.) u bivšem Prigorsko zagorskom po dručju. Šum. list 5 6, 1995., s. 183 188.

Način rasprave o gospodarenju državnim Sumama u novinama 1928.g. Šum. list 1 2, 1998., s. 53 60.

LITERATURA Piškorič, 0.: Osvrt na Glasnik za šum.

pokuse Vol. 27. Zagreb 1992., ŠL 9 10, 1992., s. 477 479.

***ŠL 1995., s. 436. Maričevič, I.: Kazalo autora, suradnika

Šum. lista... ŠL 3 4, 1997., s. 188. ***ŠN, s. 364; SŠN 2, s. 688, 631. *** Hrast lužnjak u Hrvatskoj. Vinkovci

Zagreb, 1996., s. 539, 553. *** HŠD 1846 1996, s. 382, 384.

STOJKOVIC, Vladimir, (Zagreb, 2.-III.1957.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu 31 .V .1982 . god ine . P r e m a n e potpunim podacima, 1994. god. bio je zaposlen kao programer u Informatičkom odjelu US Karlovac, ali je sporazumno prekinuo radni odnos.

STOPIĆ, Jure, (Gospić, 23.111.1939.), dipl. ing. drvne industrije.

Sin Ivana i Matije r. Bubaš. Hrvat, katolik. Potječe iz obrtničke obitelji. Školovao se u Gospiću. Cetvorogo-dišnju osnovnu školu završio je 1950., a na gospićkoj gimnaziji maturirao je 1958.

Studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu i diplomirao na DT-odjelu 21.11.1966. godine.

Od 1967. do 1992. radi u drvnoj industriji. God. 1992. zapošljava se kao pomoćnik upravitelja u JP “Hrvatske šume”, UŠ Gospić, na kojem se mjestu nalazio i prigodom prikupljanja ovih podataka (1995.).

STOŠIĆ, Dražen, (Ogulin, 17.IV. 1968.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Vlade i Magde r. Cerovac. Hrvat, katolik. Potječe iz građanske obitelji. Osnovnu i srednju školu polazio je u Ogulinu. Maturirao je na COUO Ogulin 1986. godine.


http://28.IX.1997

342

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je 1990.-91., a diplomirao na ŠG odsjeku 1.VII.1993. iz dendrometrije. Obranio je diplomski rad naslova “Ovisnost normalnog presjeka o debljini prsnog promjera poljskog jasena”.

Zapošljava se u ŠG Ogulin. Nakon pripravničkog staža i završetka informatičkoga tečaja na dužnosti je rukovoditelja Informatičkog odjela o-gulinske uprave šuma.


STOŽICKI, Ivica, (Kutina, 16.111. 1956.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Ivana i Dragice r. Valjavec. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je poljo-djelac, a majka radnica. I osnovnu i srednju školu završio je u Kutini. Maturirao je na Poljoprivredno-tehni-čkoj školi u Križevcima 1975. godine.

Šumarsko je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu i diplomirao na ŠG odjelu 22.VI.1981. godine.

Prvo zaposlenje u struci dobiva u Šumari j i Kut ina 18 .VI I I . 1981 . Nakon jednogodišnjeg pripravničkog staža, imenovan je referentom za uzgoj šuma u ŠG Nova Gradiška. Reorganizacijom šumarstva 1985. god. upravitelj je RJ uzgoja šuma unutar OOUR-a za uzgoj i zaštitu šuma. Osnivanjem “Hrvatskih šuma” 1991., najprije je pomoćnik upravitelja, a od 1992. upravitelj Šumarije Kutina, sada već u sastavu UŠ Zagreb. Dana 1.VII.1998. imenovan je stručnim suradnikom za pripremu rada u UŠ Zagreb, na kojem je radnom mjestu bio i početkom 1999. god.

Član je HŠD. Živi u Kutini.

LITERATURA ***ŠL 1 2 1995., s. 64.

*** Posl. izvješće “HŠ" 1995., s. 62; 1966., s. 55.

*** SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 696.

STRACHE, Hellmut, Juraj, (Zagreb, 7.III.1936.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Ljudevita i Zore r. Jelene. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz službeničke obitelji. I osnovnu i srednju školu završio je u Zagrebu. Maturirao je na IV. realnoj gimnaziji 1955. god.

Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno - šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu na već osamostaljenom Šumarskom fakultetu 7. 1.1962. godine.

Prvo zaposlenje u struci dobiva u ŠG “Spaćva” Vinkovci, radeći kraće vrijeme u taksaciji. Nakon pripravničkog staža prelazi u šumariju Lipovac, gdje u svojstvu upravitelja šumarije radi sedam godina. U srpnju 1970. vraća se u Zagreb, posvećujući se poslovima parkiranja i ozelenjavanja gradskih površina. Naprije radi u PZ “Začretje” - Rasadnik Mirkovec u Odjelu za izgradnju parkova Zagreb, podižući parkove u naseljima Knežija i Srednjaci na području južne Treš-njevke. U svibnju 1980. zasniva radni odnos sa Hortikulturnim poduzećem “Zrinjevac” Zagreb, nastavljajući radove na izgradnji parkova u Novom Zagrebu (naselja Dugave i Slobo-


343

ština). Od 1992. voditelj je Sekcije za održavanje zelenih površina naselja Travno s kog radnog mjesta 1997. god. odlazi u mirovinu.

Umirovljeničke dane provodi u Zagrebu.

LITERATURA *** ŠL 1 2, 1995., s. 70. *** SŠN sv. 2, Zagreb 1998., s. 690.

STRAPAJEVIĆ, Đuro, Golubinci, Srijem, rod. 5.IV.1882., ing. šumarstva, viši savjetnik.

Šumarstvo je studirao na Šum. akademiji u Zagrebu, u trajanju od 6 semestara. Apsolvirao je 1902. godine. Zaposlio se u šumarskoj struci 1.IX.1902. Stručni državni ispit položio je u Zagrebu 1904. god. Od 1919. do 1926. radio je pri Direkciji šuma Vinkovci, zatim, od 1926. u Ogu-linu kao upravitelj Lugarske škole te kao šum. nadsavjetnik kotara. God. 1929. p r e m j e š t e n je k Direkci j i šuma Zagreb, kasnije Ravnateljstvo šuma Zagreb, gdje je radio i 1940. i 1943. Kraće vrijeme (1941.) bio je ravnatelj Lugarske škole u Otočcu.

Bio je član HŠD.

LITERATURA ***ŠL: 1927., s. 52; 1929., s. 357, 421;

1940., s. 270; 1941., s. 17, 406 1943., s. 24. Borošić, l: ŠIS, s. 3, 39, 85, 150. ***ŠN, s. 102; SŠN 2, 1998., s. 123. *** Zbornik Vinkovci 1974., s. 548.

STRASZAK, Hinko, (Češka, 1849.-Reichentall, 14.VIII.1905.), šumarnik.

Šumarstvo je završio u češkom Šumarskom zavodu u Bieloj Vodi.

Godine 1872. imenovalo ga je Car. kr. glavno zapovjedništvo kao Krajiška upravna oblast u Zagrebu, šum. vježbenikom pri pokretnom tak-

satorskom odjelu, a 1875. imenovan je članom mjesnog povjerenstva za otkup krajiških služnosti Ogulinske pukovnije. Nakon dovršene segregacije postavljen je 1878. za upravitelja Šumarije u Vrbanji, a 1881. dodijeljen taksatorskom odjelu za uređivanje krajiških državnih šuma pod upravom Kr. ugarskog ministarstva za poljodjelstvo. Nakon godinu dana vraća se za upravitelja Šumarije Vrbanja, gdje je 1885. imenovan nadšumarom i ostao služiti do 1892. god. Tada je imenovan središnjim nadšumarom kod Kr. nadšumarskog ureda u Vinkovcima, kod kojega je od 1895. do smrti 1905. bio upravitelj šumskog taksatorskog ureda, a 1902. imenovan šumarnikom.

God. 1895. izradio je Gospodarsku osnovu za državne šume Šumarije Vrbanja.

Bio je član HSŠD.

LITERATURA *** Iskaz članova HSŠD: 1880, 1890.,

1897., (Strasak, Stražak, Strasak). *** Umro Hinko Strazak, kr. šumarnik.

ŠL 9, 1905., s. 413 414. *** PŠH 1846 1976., s. 410, (Stražak). *** Zbornik Vinkovci, 1974., s. 12, 13,

548, 550. *** HŠD 1846 1996., s. 129 (Strasak).

STRAŽNICKY, Ivan, ing., profesor. Na GŠU u Križevcima predavao

je kao profesor 12 godina matematsku grupu i srodnih predmeta. Od 1879. do 1891.g. držao je nastavu aritmetike, algebre, geometrije, deskriptivne geometrije, trigonometrije, analitičke geometrije, računanje vrijednosti šuma i deskriptivno crtanje.

Pisao je i stručne članke; primjerice onaj pod naslovom “Nekoji zadaci o rentah”, u Izvješću GŠU u Križevcima 1881., na 12 stranica.


344

LITERATURA *** Spomenica Križevac 1910., s. 152. Kauders, A.: Šum. bibliogr. I, s. 127. ***ŠN, s. 43. Husinec Delić: GŠU Križevci, MH Kri

ževci, 1995., s. 92. *** SŠN sv. 1, 1998., s. 75, 84, 169.

STRAŽNICKT, Milorad, (Križevci, 19.IX.1879. - Zagreb, 30.VII.1958.) dr. prava, prof. na Šum. akademiji i Gospodarsko -šum. fakultetu Zagreb.

Otac mu je bio učitelj na GŠU u Križevcima. Bio je profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu od 1903. do 1929. iz trgovačkog, pomorskog i mjeničnog prava.

Na Šum. akademiji u Zagrebu predavao je od 1916. do 1919. godine honorarno privatno i upravno pravo, a na Gospodarsko - šum. fakultetu od 1920. do 1929. privatno pravo.

Bavio se i književnim radom (romani, drame). Od 1929. do 1941. bio je veleposlanik Jugosl. u Argentini, Urugvaju, Čileu, Nizozemskoj i u skandinavskim zemljama.

VAŽNIJI RADOVI

0 unifikaciji mjeničnog prava. Zagreb 1910.

Predavanja o trgovačkom pravu. Zagreb 1920., II. izdanje 1926.

Mjenično pravo. Zagreb 1925. Krivično izdanje trgovačkog zakona. Za

greb 1926.

LITERATURA ***ŠN, s. 100, 119, 193, 383, 501 502. *** SŠN sv. 2, 1998., s. 64, 116, 133.

STREPAČKI, Vjekoslav, iz Rajevog sela, Županja, rod. 30.V.1900., dipl. ing. šumarstva, šum. viši savjetnik.

Studirao je na Gospodarsko-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1924.-25. na Šumarskom od

jelu. Diplomirao je 17.VI.1925. Radi kao vježbenik u Plit. Ljeskovcu od 6.XI.1925. do 20.XI.1926. god. Nakon što se zahvalio na službi, nastavlja rad u šumarskoj struci od 26.1. 1928. Državni stručni ispit položio je 1928. godine. Od 1928. do 1940. radio je kod Brodske imovne općine kao upravitelj Šumarije Rajevo Selo, a zatim u Gospodarstvenom uredu u Vinkovcima, napredujući do zvanja višeg šum. savjetnika. Godine 1940. premješten je u Novu Gradišku, a 1941.-1942 bio je šum. ravnatelj Pe-trovaradinske imovne općine u tadašnjoj Hrv. Mitrovici. Iste godine odlazi u Zagreb.

Pisao je stručne članke i objavljivao ih u Šum. listu.


RADOVI

0rentabilitetu odvodnjavanja bara u ala vonakim sumama. Šum. list 1931., s. 308 311.

Odvodnjavanje bara u slavonskim suma ma sa biološkog gledišta. Šum. list 1931., s. 408 409.

LITERATURA ***ŠL 1927., s. 52; 1940., s. 186, 270,

611; 1941., s. 327; 1942., s. 220; 1943., s. 24. Borosič, J.: ŠIS, s. 6, 65, 102, 150. Kauders, A.: Šum. bibl. I, s. 83, 136. ***ŠN, s. 355; SŠN 2, 1998., s. 682. *** PŠH 1846 1976., s. 275, 277, 414. *** Zbornik Vinkovci 1974., s. 40, 65,

76, 260, 516, 539, 542, 697. *** Hrast lužnjak u Hrvatskoj, Vinkovci

Zagreb 1996., s. 539, 553.

STRINEKA, Milan, (Dvor na Uni, 13.VII.1907. - Zadar, 22.111.1985.), dipl. ing. šumarstva, šum. savjetnik, inspektor.

Sin Marka i Eve r. Đurek. Hrvat, grkokatolik. Otac mu je bio nad-lugar, a majka domaćica. Niže razrede pučke škole polazio je u Dvoru


http://19.IX.1879

http://20.XI.1926

345

na Uni, a maturirao je, kao odličan učenik, 1926. na gimnaziji u Sisku.

Šumarstvo je studirao na Gospodarsko-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je 1929.-30. i za manje od četiri godine diplomirao na Šumarskom odjelu 20.VI.1930.

Odmah nakon diplomiranja zapošljava se kao dnevničar u Direkciji šuma na Sušaku u taksacijskom odjelu, gdje je bio uključen u poslove uređivanja šuma na Velebitu, u Štiro-vači, koja se trebala proglasiti nacionalnim parkom. Nakon odsluženoga vojnog roka nastavlja kao dnevničar u Direkciji šuma Zagreb. Stalno zaposlenje u svojstvu šum. inženjera pripravnika dobiva 1932. u Direkciji drž. šuma u Vinkovcima, a nakon položenoga stručnog ispita 1934. bio je postavljen za upravitelja Šumarije Mo-rović. Opredijelivši se za poslove uređivanja šuma, već slijedeće (1935.) godine biva vraćen u Direkciju Vinkovce, gdje ga zatječe II. svj. rat.

Godine 1945. iz Ravnateljstva državnih šuma Vinkovci premješten je u Daruvar za šefa taksacije pri Odjelu za šumarstvo Okružnog NO Daruvar, a 1947. za pomoćnika di-rektora ŠG “Psunj” Nova Gradiška. God. 1948. vraća se u Vinkovce, naj-prije na radno mjesto dispečera, a zatim za šefa tamošnje Sekcije za uređivanje

šuma. Posljednjih 10 go-dina aktivne s lužbe (1963. - 1973.) r a - d i u R e p u b l i č k o m s e k r e t a r i j a t u za šumarstvo i poljoprivredu u svojstvu šum. savjetnika i inspektora, sve do umirovljenja, krajem 1973., nakon gotovo 43 godine aktivnog rada u struci.

“Dipl. ing. Milan Strineka najveći dio svoga stručnog znanja posvetio je uređivanju šuma. Za taj posao imao je kao učitelje poznate stručnjake dipl. ing. Stjepana Šurića i dipl. ing. Milana Crnadka. Radio je u šumama Slavonije, u nizinskim i brdskim, na poslovima uređivanja šuma ali i melioracija, kartiranja i dr. Radom je stekao veliko iskustvo, upoznao prostrane areale šuma, uspoređivao ih i tako mogao definirati optimalan način gospodarenja za svaki pojedini slučaj. Surađivao je sa Šum. institutom u Zagrebu i njegovim terenskim sekcijama. Kao dobar znalac tri strana jezika, bio je vodič stručnih ekskurzija šumarima iz drugih zemalja”, (Petrović, F., 1985.).

Kao član gimnazijskoga literarnoga klupa “Polet” Sisak zapažen je (1925.) sastavkom o tisućitoj obljetnici hrvatskoga kraljevstva, a za natječaj za Svetosavsku nagradu, u organizaciji Gospodarsko - šum. fakulteta obradio je temu o jeli na Zagrebačkoj gori, koja je objavljena u Šum. listu 1929. god. Za rada u Vinkovcima osnivač je ogranka HŠD i Kluba intelektualnih radnika, revnosno objavljujući osmrtnice o preminulim članovima društva u Šum. listu.

LITERATURA Borošić, J.\ SIS, s. 7, 44, 115, 150. Kauders, A.: Šum. bibliogr. I, s. 45, 59. ***ŠL: 1952., s. 75; 1957., s. 263. *** Zbornik Vink. 1974., s. 535, 552. *** PŠH 1846 1976., s. 33, 51, 90, 414. Petrović, F.: In memoriam. Milan Stri

neka, dipl. ing. šum. ŠL 5 6, 1985., s. 290 291.


346

STROHMAIER, Rudolf, (Rudi), (Hrastnik, Slovenija, 27.I.1925.-Ce-lje, 14.IX.1992.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Ludvika i Ane r. Omerzu. Slovenske narodnosti i državljanstva, rimokatolik. Otac mu je bio državni službenik, a majka domaćica. Osnovnu je školu završio u Hrastniku 1936., a gimnaziju je polazio u Celju i Ljubljani. Maturirao je u Brezicama 1944. Bio je aktivan učesnik NOB-e od 1944. do 1945. godine.

Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1948.-49. na Šumarskom odjelu, Biološki smjer, a diplomirao 23.VII.1951.

Nakon diplomiranja, sav radni vijek djelovao je na GG Celje: najprije (do 1954.) kao taksator-projektant, zatim (do i957.) kao šef tehničkog sektora i uzgoja šuma, do 1971. kao direktor GG Celje i do 1978. kao stručni savjetnik kad je otišao u invalidsku mirovinu.

Prisustvovao je stručnim i drugim skupovima u zemlji i inozemstvu, od kojih spominjemo Kongres Saveza DIT-a biv. Jugoslavije u Splitu. Organizirao je više stručnih ekskurzija za šumovlasnike u zemlji i inozemstvu. Imao je stalne kontakte sa stranim šumarskim stručnjacima, brinuo se za izobrazbu šumarskih kadrova i za izgradnju šumskih cesta.

Dipl. ing. Rudi Strohmaier imao je izvanredno širok profil šumarskoga stručnjaka ne samo na stručnom nego i na organizacijskom, društvenom i javnom području. Bio je predsjednik DIT GL Celje (1959.-1962.), predsjednik ZIT GL Celje, predsjednik ZIT GL Slovenije (1967.-1969.) i član Skupštine općine Celje (1968.-1970.).

Za sudjelovanje u NOB bio je odlikovan Ordenom hrabrosti (1944.) i Ordenom zasluga za narod (i945.), a za aktivno djelovanje u struci primio je priznanje zaslužnoga člana ŽITA šumarstva i drvne ind. SR Slovenije.

Umro je 1992. godine.


1998., s. 687. (kao Štromaher Rudi).

STUBLIĆ, Vjekoslav (Slavko), iz Zagreba, računarski savjetnik.


Iz nepotpunih podataka možemo zaključiti da je oko 1900. radio u Vališselu (sada Cetingrad) u zvanju kotarskoga šumara. God. 1908. bio je nadšumar u Karlovcu, a 1915. računarski savjetnik u Zagrebu.

Bio je suradnik Šum. lista i u njemu objavio nekoliko zapaženih s t ručnih č l anaka iz svakodnevne prakse tadašnjih šumara.

Bio je aktivan član HSŠD od 1893. god., a na skupštini 1902. predložio je donošenje “zakonske novele o preustrojstvu uprave imovnih ob-ćina”, odnosno o “promicanju interesa službovnih i staliških”. Njegov je prijedlog usvojen i Upravni je odbor zadužen da izradi predstavku upravljenu banu.

RADOVI

Umjetno (ručno) pomlađivanje Suma kod prvobanske im. obć. Šum. list 1895., s. 146 150.


347

Kako da stanemo na put šumskim ste tama, kod im. obćina bivše Krajine. Šum. list 1900., s. 238 246.

Osvrt na članak: Kako da stanemo na put šum. štetama kod kraj im. opć u br. 7 Š.L.

Šum. list 1900., s. 596 599. Misli i predloži. Šum. list 1904., s. 553 556. Kako nam je čuvati šume u Kordunu.

Šum. list 1905., s. 407 413.

LITERATURA *** Iskaz el. HSŠD: 1897., 1908., 1915. Borošič, l: ŠIS, s. 18, 150. Kauders, A.: Šumarska bibliograf. I, s.

59, 83, 147, 171. ***ŠN, s. 51; SŠN 1, 1998., s. 145. *** Zbornik Vinkovci 1974., s. 713. *** PŠH 1946 1976., s. 68, 410. *** HŠD 1846 1996., s. 115.

SUBOTIC, Martin, iz Nijemaca, Vinkovci, dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol. g. 1940.-41., a diplomirao 21.VIII.1942.

SUBOTIC, Mirko, mr. s e , dipl. ing. šumarstva.

Magistrirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu 15.VII.1982. iz područja uređivanje šuma, temom “Planiranje veličine uzorka pri taksacij-skoj procjeni šuma”.


SUČEVIĆ, Mirjana, (Bjelovar, 7.IX. 1963.), dipl. ing. šumarstva.

U Bjelovaru je završila osnovnu i srednju ekonomsku školu.

Diplomirala je na Šumarskom fakultetu Sveuč. u Zagrebu 23.XII. 1991. godine.

Kao pripravnica zapošljava se 1992. u Šumariji Bjelovar, a zatim u

Odjelu za uređivanje šuma UŠ Bjelovar, gdje 1993. god. radi kao pomoćnik taksatora. Od 1994. radi u Informatičkom odjelu UŠ Bjelovar, na poslovima organizatora obrade podataka.

LITERATURA ***ŠL 1 2, 1995., s. 61. *** SŠN 2, 1998., s. 700.

SUČIĆ, Žel jko, (Vinkovci, 25.IX. 1958.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Mate i Katice r. Markuš. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je zanimanjem službenik, a majka primalja. Osnovnu školu završio je u Otoku 1973., a na Gimnaziji “M.A. Reljko-vić” u Vinkovcima maturirao je 1977.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu i diplomirao 28.IX.1982. na ŠG odjelu.

Kao pripravnik radio je u Šumariji Gunja od. 8.XI.1982. do 6.X. 1983. Nakon odsluženog vojnog roka radi u istoj šumariji od 17.VIII.1984. do 30.IV.1986., najprije kao pomoćnik upravitelja, a onda na mjestu upravitelja OOUR-a za iskorišćivanje šuma.

Od 1.V.1986. do 31.XII.1990. bio je upravitelj Šumarije Mikanovci.

Nakon preustroja šumarstva, zaposlen je od 1.1.1991. u JP “Hrvatske šume”, UŠ Vinkovci, RJ Mehanizacija kao njezin rukovoditelj.

LITERATURA ***ŠL 1 2, 1995., s .59. *** Poslovno izvješće “HŠ" 1995., s. 59,

1996., s. 52.

SUDAR, Sin iša , (Pakrac, 25.VII. 1957.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu 15.XI.1982. godine.


http://31.XII.1990

http://15.XI.1982

348

SUHAN, Baltazar, (Špišić-Bukovica, Virovitica, 6.1.1934.. - Virovitica, 8.1. 1971.), dipl. ing. šumarstvo.

Sin Andrije i Marije r. Tišljar. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz zemljoradničke obitelji. Osnovnu školu završio je u rodnom selu, a gimnaziju u Virovitici 1954. godine.

Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno - šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao na ŠG odjelu 2.X.l959.

Prvo zaposlenje dobiva u Šumariji Sokolovac ŠG Koprivnica. Nakon pripravničkog staža imenovan je referentom uzgoja i zaštite, koju dužnost obnaša i prelaskom u Šumariju Virovitica ŠG Bjelovar 1964. god. Tu ga je, kao izuzetno vrijednog i perspektivnog šumarskog stručnjaka, snašla teška bolest od koje umire u 37. godini života. Pokopan je na gradskom groblju u Virovitici.

Bio je član HŠD.


SUKNJAIĆ, Božidar, (Pakrac, 15.X. 1966.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na ŠF u Zagrebu. Diplomirao je na Šum. odsjeku 20. VII.1992.

God. 1994. radio je u "Export-drvu", Zagreb, na mjestu šefa poslovnice.

SULIMANOVIĆ, Dragutin, iz Antu-novca, ovlašteni ing. šumarstva.

Studirao je na Gospodarsko-šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na Šum. odjelu 13.11.1928.

Bio je dugogodišnji upravitelj šumarije dobra Biskupije Đakovo u Levanjskoj Varoši, gdje se nalazio i 1941., a 1943. nalazio se u Zagrebu.

Bio je član HŠD.

LITERATURA ***ŠL: 1940., s. 270, 607; 1941., s. 153,

190; 1943., s. 24. Borošić, l: ŠIS, s. 6, 150. ***ŠN, s. 355; SŠN 2, 1998., s. 682.

SUMAJSTORČIĆ, Milan, (Hrvatska Dubica, 19.IX.1932.), mr. ekonomskih znanosti i dipl. ing. šumarstva.

Sin Karla i Josipe r. Grassi. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz obrtničke obitelji. Osnovnu je školu polazio u Hrvatskoj Dubici, a nižu gimnaziju s malom maturom završio je u Bosanskoj Dubici. Nakon toga prelazi u Zagreb i na I. muškoj gimnaziji maturirao je 1953. godine.

Studirao je na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Apsolvirao je na Šumarskom odsjeku škol.g. 1956.-57., a diplomirao 3.II.1970. Magisterij ekonomije postigao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu 18.IV.1972. god. iz područja marketinga. Obranio je magistarski rad naslova “Teoretske osnove i specifičnosti u organiziranju funkcije prodaje investicione opreme u projektno-proizvodnim organizacijama”, u kojem je detaljno obradio sve funkcije prodaje, marketinga i inženjeringa.

Kao student šumarstva boravio je na šumarskoj praksi u Finskoj, Švedskoj, Norveškoj, Danskoj i Nje-


http://19.IX.1932

349

mačkoj. U šumarstvu radio je samo godinu dana u Gorskom kotaru. Prihvatio je ponudu da se zaposli u poduzeću “Jedinstvo” Zagreb (1958.-1963.), gdje je obavljao razne dužnosti, do šefa izvoza i komercijalnog direktora. Od 1963. do 1967. bio je delegat INGRE, Zagreb za Aziju sa sjedištem u Indiji, pokrivajući tržište Indije, Nepala, Pakistana, Cejlona, Indonezije, Burme i Tajlanda. Nakon toga vraća se u INGRU u Zagreb, a zatim prelazi ponovo u “Jedinstvo” Zagreb. Od 1972. do 1976. boravi u Bukureštu kao direktor predstavništva BANEX, Zagreb , a kasnije u svojstvu savjetnika u predstavništvu ASTRA- MASINOIMPEX, Bukurešt. Od 1976. do 1980. godine na dužnosti je višeg savjetnika u MASINOIMPEX-u Zagreb, gdje radi na poslovima industrijske kooperacije, stranih ulaganja, materijalnih prava na industrijsku svojinu (know-how) i dr.

Mr. se. Milan Sumajstorčić radio je od 1980. do 1994. u “Jedinstvu”, Krapina, najprije kao komercijalni direktor, a zatim kao šef razvoja. God. 1994., nakratko, zaposlen je u EURO-GASTU, Zagreb, a od 1995., pa sve do 1998. radio je u Krapinsko - zagorskoj županiji kao savjetnik župana za gospodarstvo, a zatim kao viši stručni savjetnik - uglavnom na izradbi investicijskih programa i elaborata. Godine 1997. radio je na osnivanju Centra za poduzetništvo Krapinsko-zagorske županije d.o.o. Nakon toga Županijska skupština izabrala ga je za prvog direktora Centra, na kojem mjestu je bio i potkraj 1998. god. Osnovni poslovi su mu izrada studija, elaborata i programa za male i srednje poduzetnike. Ujedno je licencirani član Hrvatske mreže konzul-tanata, Zagreb i ovlašteni projektant.

Izradio je više od stotinu raznih investicijskih i marketinških studija,

programa i elaborata. Pri Ministarstvu povratka i use-

ljeništva R. Hrvatske predstavnik je Krapinsko-zagorske županije za problematiku vezanu uz povratak naših iseljenika.

Bio je član raznih državnih pri-vrednih de legaci ja u Njemačkoj , Italiji, Austriji, Bugarskoj, Rumunjskoj, bivšem SSSR-u, Poljskoj, Egiptu, Iraku, Pakistanu, Indiji, Nepalu, Tajlandu i nizu drugih, a učestvovao je i na velikom broju stručnih i poslovnih skupova, seminara i kongresa.

Osim praktičnog rada, u mladim danima izučavao je organizaciju poslovanja proizvodnih pogona, marketinga itd.

Govori, simultano prevodi i korespondira engleski jezik, dobro se služi njemačkim i talijanskim te ruskim i rumunjskim jezikom.

Napisao je dvadesetak stručnih radova.

Mr. ekonomskih znanosti i dipl. ing. šumarstva Milan Sumajstorčić još je jedan šumarnik, koji je na Šumarskom fakultetu u Zagrebu stekao osnovna znanja koja su mu koristila u njegovom daljnjem radu i usavršavanju izvan šumarske struke. Zahvaljujući prvim poticajima na studiju šumarstva, šireći svoje horizonte, on je postao marljiv stručni djelatnik na području marketinga i inženjeringa, dajući velik doprinos hrvatskom gospodarstvu.

Društveno je vrlo aktivan. Više od 20 godina član je Planinarskog društva “Strahinjčica” Krapina i svakog vikenda planinari, a zimi prihra-njuje ptice i ivotinje na Strahinčici. Priprema označavanje tzv. “Učene staze” na Strahinjčici, radi na uređenju planinarskog doma i postavljanju velikog raspela na Strahinjčici. Bavi se i gljivarenjem; bere ljekovito bilje i proizvodi razne biljne sokove, na-


350

pitke i sirupe; član je Filatelističkog društva “Poštar” Zagreb i više od 30 godina bavi se filatelijom (tema flora i fauna) te učestvuje na filatel. izložbama. Ljubav prema prirodi i šumi potkrepljuje činjenica da u njegovoj knjižnici ima mnogo knjiga i priručnika iz šumarske struke.

VAŽNIJI RADOVI

Marketing kapitalnih dobara i da li pri jeti katastrofa marketinga. List “Jedinstvo”, Zagreb 1967.

Marketing kao imanentan princip aktiv nosti poduzeća na tržištu investicijske opreme. Časopis “Marketing” br. 3, Zagreb 1971.

Specifičnosti i metode izrade kalkulacije kompletnih postrojenja i prodajno projektnog inženjeringa u uvjetima konkurencije oligo pola, FEN 71. “Jedinstvo” br. 10, Zagreb 1971.

Profil radnika službe prodaje u inženje ringu. “Jedinstvo” br. 11, Zagreb 1971.

Teoretske osnove funkcije ekonomske propagande i specifičnosti ekonomskog pro pagiranja investicijske opreme, FEN 71. “Je dinstvo” br. 10, Zagreb 1971.

Prodajno projektni inženjering u “Je dinstvu”. Zbornik prigodom 25. obljetnice ra da, Zagreb 1971.

Praktična psihologija prodaje Laerd, FEN 71. , (kritički prikaz).

Teoretske osnove i specifičnosti u or ganiziranju funkcije prodaje investicijske opreme u projektno proizvodnim organizaci jama, (magistarski rad). Fakultet ekon. zna nosti Zagreb, 1972.

Sales of Food Processing Plant and Equipment by INGRA Group. “Ingineering Review, Vol. I, 1972.

Kako povećati volumen prodaje uz srna njenje troškova poslovanja. “Rukovodilac u privredi”, Zagreb 1973.

Studija tržišta Rumunjske za potrebe plasmana JEDINSTVA. Zagreb 1974.

Studija tržišta Rumunjske sa stanovišta dugoročne politike razvoja ekonomskih odnosa do 1990.g. Privredna komora, Zagreb 1974.

Marketing kapitalnih dobara u proiz vodno projektnoj organizaciji “Jedinstvo”

Zagreb. U knj. Dr. F. Rocco “Osnove tržišnog poslovanja”, Tekst i slučajevi, “Inform.” 1974.

Specifičnosti tržišta investicijskih obje kata i inženjeringa. “Informator” br. 2414, od 24.VII.1977., Zagreb.

Transfer tehnologije u zemlje u razvoju po sistemu marketinga. Vjesnik ASTRA br. 9, Zagreb 1979.

Viši oblici suradnje s inozemstvom. Vjes nik ASTRA br. 10, Zagreb 1997.

Program poticanja i razvoja malog i srednjeg poduzetništva te obiteljskih gospodar stava Krapinsko zagorske županije, (projekt). Krapina 1998.

500 investicijskih programa razvoja privatnog poduzetništva u seoskom turizmu, poljoprivredi i stočarstvu te maloj industriji Krapinsko zagorske Županije, (katalog). Krapina 1998.

Strategija razvoja gospodarskih i druš tvenih djelatnosti Krapinsko zagorske župa nije, (u suradnji). Program, Krapina 1998.

Izgradnja i rekonstrukcija prioritetnih projekata infrastrukture, školstva, zdravstva i kulturno sakralnih objekata u pograničnim općinama Krapinsko zagorske županije s R. Slovenijom (u suradnji). Program 1998.


SUPANČIĆ, Fr ider ika, (Hrgovljani, Bjelovar, 6.X.1955.), dipl. ing. šum.

Studirala je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirala je na ŠG odjelu 9.VI.1980. godine.

SUPEK, Vladimir, (Livno, 28.11.1905.-Zagreb, 25.XII.1988.), dipl. ing. šumarstva.

Gimnaziju je završio u Banja Luci (BiH), a studirao je na Poljoprivredno - šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol.g. 1931.-32., a diplomirao 22.VI.1933.

Rad u šumarskoj struci započeo je 1935. godine u Šum. upravi Sr-netica (BiH). Do 1941. god. radio je u


http://25.XII.1988

351

šumskoj upravi u Foči, Derventi i Turbetu kod Travnika, a 1941. premješten je Ravnateljstvu šuma u Banja Luci, gdje ostaje cijelo vrijeme rata.

Od 1.V.1945. povjerena mu je Šumska manipulacija u Banja Luci. Ubrzo napušta to mjesto i prelazi u Šumsku manipulaciju Brestovac kod Garešnice, ali iste je godine imenovan direktorom Podružnice ZEMŠUMPOH u Sisku, a 1947. premješten je u ŠG Sisak. God. 1948. premješten je u Bosnu, gdje se nalazio na raznim dužnostima: pomoćnik ministra za drvnu industriju, referent za šumarstvo i drvnu industriju u Savjetu za prerađivačku industriju, direktor plana u Dl “Jahorina” te glavni analitičar i šef sektora za eksploataciju šuma u Generalnoj direkciji Dl Sarajevo.

Dne 7.III.1951. prelazi na službu u Ministarstvo šuma NR Hrvatske, a godinu dana kasnije prelazi u Šum. institut u Zagrebu. God. 1954. imenovan je direktorom tog instituta, na kojoj dužnosti ostaje do travnja 1958., kad prelazi u Sekretarijat za šumarstvo, a krajem godine u Savjet za naučni rad NRH. God. 1961. vraća se u Sekretarijat za šumarstvo, u Odjel za uređivanje šuma, odakle 1967. odlazi u mirovinu.

Društveno i politički je aktivan: bio je član uprave Repub. fonda

za regulaciju voda SR Hrvatske, te član raznih tijela Općine Medveščak u Zagrebu.

Odan je šumarskoj struci od studentskih dana. Već kao student bio je član JŠU, 1952. član je Upravnog odbora društva, a 1955. god. bio je predsjednik Šum. društva NRH. Šum. društvu ostao je vjeran do smrti kao sudionik “Šumarskih četvrtaka” u Šum. domu u Zagrebu.

Objavio je nekoliko zapaženih radova i napisao nekoliko izvješća o radu HŠD. God. 1976. primio je Povelju i zlatnu medalju Saveza ITŠDI Hrvatske, a 1986. Plaketu Šum. instituta Jastrebarsko.

RADOVI

Pitomi kesten vrijedna vrsta drveća i šumskog ploda. Šum. novine 3, Zag. 1953., s. 3.

Šumsko pokusne stanice Instituta za šumarska i lovna istraživanja NRH. Obavijesti 5, Zagreb 1954., s. 1 4.

LITERATURA Borošić, J.: ŠIS, s. 8, 150. ***ŠL: 1940., s. 270, 420; 1941., s. 403,

541; 1943., s. 24, 268, 331; 1965., s. 589; 1976., s. 367; 1986., s. 468.

***ŠN, s. 357; SŠN 2, 1998., s. 683. *** PŠH 1846 1976., s. 383, 386, 388, 419. ***ŠIM, s. 36, 119, 165, 178, Petrović, F.; In memoriam. Vladimir

Supek, dipl. ing. šumarstva (1905 1988.). SL 11 12, 1989., s. 668 669.

*** HŠD 1846 1996., Zagreb 1996. s. 255, 256, 262, 441.

SUŠAC, Danko, (Zagreb, 8.1.1961.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Martina i Kristine r. Holje-vac. Hrvat, katolik. Potječe iz pravničke obitelji: i majka i otac su mu diplomirani pravnici. Školovao se u Vukovaru, gdje je živio u djetinjstvu i mladosti. Osnovnu je školu završio 1975., a Srednju medicinsku školu 1979. god.


352

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu 21.V.1985. Na istom fakultetu završio i specijalistički studij iz pedologije (1997.), radom “Pedološko - vegetacijska obilježja g.j. Krivsko ostrvo”.

Pripravnički staž odradio je 1985. u Šumariji Lipovac. Po završetku pripravničkog staža, 1986. prelazi u Odjel za uređivanje šuma - Vinkovci. Od 1987. radi kao stručni suradnik iz pedologije, a 1992. postavljen je za samostalnog taksatora.

Sudionik je Domovinskog rata te ima status RVI. Potpredsjednik je ogranka Hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata - Vinkovci.

LITERATURA ***ŠL 1 2, 1995., s. 58. *** SŠN 2, Zagreb 1998., s. 638, 697.

SUŠANJ, Rene , (Rijeka, 2.III.1929.-Rijeka, 25.VI.1978.), dipl. ing. šum.

Sin Ivana i Eme r. Kučić. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio trgovac, a majka domaćica. I osnovnu i srednju školu završio je u Rijeci, maturiravši na Prvoj hrvatskoj gimnaziji 1948.

Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno - šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu 2.III.1952.

Prvo zaposlenje u struci dobiva 1.IX.1953. u ŠG “Viševica” Rijeka,

gdje je obavio pripravnički staž. Slijedeće godine prelazi u Šumarski inspektorat Rijeka, da bi svega četiri mjeseca radio u DIK Ravna Gora. Najdulje bio je zaposlen u ŠG Delnice i to najprije u Šumariji Mrkopalj (1956.-1959.), a zatim u Šumariji Rijeka (1. VI.1959. -31.1.1977.). Od 1.II.1977. pa do svoje prerane smrti 25.VI.1978. šef je poslovnice izvoza za piljenu gradu listača tvrtke Export - import “Drvo” Rijeka.

Najplodonosnije razdoblje života i rada njegovo je zaposlenje u SG Delnice, posebno ono u svojstvu upravitelja riječke šumarije. “Šumarija Rijeka doživjela je svoj pravi procvat upravo u vrijeme njegova službovanja. Solidno poznavajući osnovna biološka i tehnička znanja iz domene uzgajanja i is-korišćivanja šuma prvi smjelo provodi u praksi nove zasade grupimično-pre-bornog načina gospodarenja šuma-ma na Visokom kršu, a šumsku prometnicu uspijeva izgraditi i tamo gdje je do tada vijugala kozja staza. Iako mu je sjedište šumarije bilo u Rijeci, daleko najviše vremena proveo je na Plat-ku, Gornjem Jelenju i Lepenićkom polju, uz neposrednog proizvođača - drvosječu, kirijaša i traktoristu", (Frković, A., 1979.).

Bio je dugogodišnji član, a neko vrijeme i predsjednik, LD “Srnjak” Fužine - Lokve. Posjedovao je vrijednu i urednu zbirku lovačkih trofeja s kojima je posljednji put uspješno nastupio na 2. regionalnoj lovačkoj izložbi Gorskoga kotara i Hrv. primorja u Rijeci 1977. godine.

RADOVI

Zavidni rezultati rada Šumarije Rijeka. Drvosječa 53, 1975., s. 4.

Šumarija Rijeka. Zbornik “Deset godina razvitka ŠG Delnice”, Delnice 1970., s. 161 164.

LITERATURA ***ŠN, s., 366; SŠN 2, 1998., s. 688.


353

Frković, A.: In memoriam. Rene Sušanj, dipl. ing. šum. ŠL 4 6, 1979., s. 266 267; Dr vosječa 79 80 , 1978., s. 24.

SUŠIN, Božena, iz Zagreba, dipl. ing. šumarstva.

Studirala je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirala je na Šum. odjelu, Biološki smjer, škol.g. 1949.-50., a diplomirala 14.1. 1952. godine.

SUŠNIK, Herman, (Klana, Rijeka, 18. 11.1957.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Pavla i Marte r. Stupar. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio poslovođa u šumarstvu i lovstvu, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Klani 1971., a Srednju šumarsku školu u Delnicama 1974. godine

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Kao izvrstan student diplomirao je na ŠG odjelu 1.XI.1979. godine.

Prvo zaposlenje dobiva u ŠG Delnice - Šumarija Klana, 1.XII.1979. Imenovan je referentom za eksploataciju šuma, a osnivanjem Goransko-prim. ŠG Delnice, preuzima radno mjesto upravitelja Šumarije Klana. Tijekom 10-godišnjeg rada, kao čelni čovjek šumarije, mnogo je uradio na otvaranju viših gorskih predjela šumskim cestama i traktorskim vlakama,

unoseći svake godine i do 80 tisuća sadnica za pošumljavanje Mlake, Ivančić-drage, Rečica, Trstenika i drugih šumskih predjela.

Potvrdivši u praksi radišnost i stručnost, 1.XII.1998. imenovan je šefom Odjela za proizvodnju UŠ Delnice, a godinu i pol dana kasnije 21.VII1998., postaje njezinim najmlađim upraviteljem.

Sudionik je Domovinskog rata od listopada 1991., učesnik vojno - redarstvene akcije "Oluja" i pričuvni je časnik HV. Odlikovan je Ordenom hrvatskog trolista.

Predsjednik je Općinskoga vijeća u Klani i član HŠD.

SUTLIĆ, Slavko, (Karlovac, 1865. -Karlovac, 6.XII.1925.), šum. nadzornik.


Kao šum. pristavi. Banske imovne općine imenovan je 1895. kotarskim šumarom kod Slunjske imov. općine, a 1897. u istom svojstvu služio je u Delnicama.

Početkom XX. vijeka radio je u Karlovcu kao kr. kotarski šumar i kr. šumar povjerenik, gdje je i umirovljen u svojstvu šum. nadzornika.

Umro je u dobi od 60 godina i sahranjen u Karlovcu.


LITERATURA ***ŠL 1895., s. 199, (Vjekoslav). *** Iskaz članova HSŠD 1897., 1908.,

1915., (ŠL). *** Umro Slavko Sutlić, šum. nadzornik

u m. ŠL 1926., s. 70. ***ŠN, s. 50; SŠN 1, 1998., s. 145, 152.

SVETLIČIĆ, Adolf, (Idrija, Slovenija, 9.II.1913.), dipl. ing. šumarstva, šumarski savjetnik.


354

Osnovnu je školu završio u Celju 1924. god., a na gimnaziji u Celju maturirao je 1933. Studirao je na Po-ljoprivr. - šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 5.II.1940. na Šum. odjelu.

Službovao je u Sloveniji i BiH (Mostar, Travnik). Nakon rata postavljen je za načelnika Odjela za šumarstvo Okružnog NO Celje (19.VI. 1945.-4.XII.1946.), a zatim za direktora, pa voditelja sektora za privatne šume u Savinjskom GG Celje (5.XII. 1946. - 16.IX.1947.). Od 1947. do 1963. radi u Zavodu za privredno planiranje NR Slovenije kao načelnik Odjela za šumarstvo i Dl. Narednih desetak god ina r ad i u s t rukovn im udruženjima Dl Slovenije - do 31.XII. 1973. kad odlazi u mirovinu.

Radio je na razvitku šumskoga i drvarskoga gospodarstva: bio je član mnogih komisija na saveznoj i republičkoj razini. Objavio je veći broj stručnih radova u Lesu, Gozdarskom vest-niku, Drvarskom glasniku i dr.

LITERATURA *** ŠL: 1941., s. 537; 1943., s. 188.;

1989., s. 215 223. ***ŠN, s. 320, 322, 326, 358. ***ŠE 3, 1987., s. 324. *** SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 685.

SVOBODA, Bogdan , iz Sv. Ivana Zeline, šum. inspektor.


God. 1897. služio je kao kr. šumar u Draganićima. Početkom XX. vijeka obnašao je dužnost gradskog šum. nadzornika u Varaždinu, gdje je i umirovljen u svojstvu šum. inspektora.

Umro je i sahranjen 17.111.1936. u Varaždinu.


LITERATURA *** Iskaz članova HSŠD 1897., 1908., 1915.

***ŠL 1914., s. 45. Borošić, J.: ŠIS, s. 19, 150. *** Umro Bogdan Svoboda, šum. in

spektor. ŠL 5 7, 1936., s. 365. ***ŠN, s. 52; SŠN 1, 1998., s. 145, 153.

SZABO, Krunoslav, (Nova Gradiška, 10.XI.1962.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na Šum. odsjeku 23.XI.1992. godine.

God. 1994. bio je zaposlen kao revirnik u RJ Mehanizacija i grad. Nova Gradiška, UŠ Požega.

SZENTGYORGYI, Ljudevit, (Pečuh, Mađarska, 1862. - Zagreb, 14.XI. 1921.), šum. savjetnik.


Prema nepotpunim podacima, krajem XIX vijeka radio je kao kr. kotarski šumar u Jastrebarskom, Samoboru, a početkom XX. vijeka kao kr. kotarski šumar i kr. šumarski povjerenik u Zagrebu. Umro je 1921. u svojstvu šum. savjetnika pri Šum. odsjeku Ministarstva šuma i ruda u Zagrebu.

Kao suradnik Šum. lista (1884.-1893.) objavio je nekoliko članaka i kraćih priloga. Bio je član HSŠD od 1888., a od 1909. do 1918. uzorno obnašao dužnost društvenog blagajnika.

LITERATURA *** Iskaz članova HSŠD: 1890., 1897.,

1908., 1915., (ŠL). *** Umrli. Ljudevit Szentgyorgyi, šum.

savjetnik. ŠL 10 12, 1921., s. 211. Borošić, J.: ŠIS, s. 17, 150, (Senđerđi).

Kauders, A.: Šum. bibliogr. I, s. 22. ***ŠN, s. 50; SŠN, sv. 1, s. 145, 151. *** PŠH 1846 1976., s. 367, 368, 410. *** HŠD 1846 1996., Zagreb 1996., s.

126, 130, 138, 141, 150.


http://16.IX.1947

355

ŠABAN, Ivica, (Gospić, 13.IV.1964.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Mate i Ane r. Alić. Hrvat, katolik. Potječe iz šumarske obitelji: otac mu je dipl. ing. šumarstva, a majka službenica. Školovao se u Gospiću: osnovnu je školu završio 1978., a maturirao je u COUO - ekonomsko usmjerenje - 1982. godine.

Studirao je šumarstvo na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol. g. 1986.-87., a diplomirao na SG odjelu 4.IV.1988. godine.

Nakon diplomiranja zaposlio se na mjestu referenta za zaštitu šuma i lovstvo. U Upravi šuma Gospić zaposlen je u Proizvodnom odjelu kao stručni suradnik za uzgoj i lovstvo (1995.).


ŠABAN, Mato, (Lički Novi, Gospić, 7.III.1934.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Ivana i Kate r. Svetić. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio trgovac, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Ličkom Novom 1946., a Gimnaziju “Nikola Tesla” u Gospiću 1955. godine.

Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu osamostaljenoga Šum. fakulteta 14.VII.1961.

Prvo zaposlenje dobiva u drvnoj industriji. Od 1963. do 1967. radi u DIP-u “Lika” Gospić, u Tvornici šperploča i iverica, i to najprije kao voda smjene, a zatim kao direktor Tvornice iverica. God. 1967. zapošljava se u ŠG Gospić, gdje najprije radi u taksaciji (do 1971.), a zatim u Šumariji Gospić


356

kao njezin upravitelj. Prvom reorganizacijom šumarstva (1985.) imenovan je direktorom OOUR-a za iskorišćiva-nje šuma, a drugom (1991.)} osnivanjem JP “Hrvatske šume”, US Gospić, šef je plansko-razvojne službe. Posljednje dvije godine aktivne službe bio je koordinator za oslobođene šumarije US Gospić, sve do kraja 1998., kad odlazi u mirovinu.

Pasionirani je lovac i vrli poznavalac lovnih mogućnosti ličkog područja. Ovlašteni je vještak za procjenu šteta na domaćoj stoci od zaštićenih predatora. Dugogodišnji je član HŠD, ogranak Gospić.


SABAN, Stjepan, (Lički Novi, Gospić, 12.XII.1932. - Glina, 21.VII.1982.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Ivana i Marije, r. Spirelja. Hrvat. Otac mu je bio pekar, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Gospiću, a srednju Šumarsku školu u Karlovcu 1951. godine.

Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na ŠG odjelu 1958.-59. Kako je, radi osiguranja sredstava za školovanje, radio kao šum. tehničar u Šumariji Topusko, diplomirao je na već osamostaljenom Šumarskom fakultetu 10.11.1973. godine.

Prema podacima, koje smo dobili od njegove supruge Nade i sina Davora Šabana, prvo zaposlenje nakon diplomiranja dobio je u Šumariji Glina, ŠG Sisak. U tom gospodarstvu najduže je radio kao direktor RJ Transport i mehanizacija u Glini. Umro je u Glini u 50. godini života 21.VII. 1982., gdje je i pokopan na mjesnom groblju.

Bio je član Saveza DIT-a.

ŠABARIĆ, Luka, (Đurđevac, 12.X. 1924.), dipl. ing. šumarstva, šum. savjetnik.

Sin Mate i Katarine r. Lovašen. Hrvat, rimokatolik. Roditelji su mu bili poljodjelci. Osnovnu je školu završio u Koriji kod Virovitice 1935., a maturirao je na realnoj gimnaziji u Virovitici 1943. godine.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šumarskom odjelu škol.g. 1949.-50., a diplomirao 24.1.1951. na šumsko-uzgojnom smjeru.

Nakon diplomiranja zaposlio se 1.III.1951. kao pripravnik u ŠG “Kapela” Gospić. Radio je na poslovima uređivanja šuma do 1.VI.1951. god. kada preuzima dužnost upravitelja Šumarije Plaški, koja od 1.1.1952. prelazi u sastav ŠG “Javornica” Ogulin. Tu je sudjelovao pri izradbi gospodarskih osnova, izgradnji šumskih cesta i vlaka te melioraciji dijela degradi-ranih šuma - proširenjem prirodnog areala jele.

Od 1.XI.1955. do početka 1960. bio je upravitelj Šumarije Virovitica. U toj je šumariji, osim šumsko-uzgojnih radova i rasadničke proizvodnje, radio na izgradnji i rekonstrukciji šumskih prometnica, uvođenju šumske mehanizacije, proizvodnom uzgoju jelenske i srneće divljači, te umjetnom uzgoju fazana.


http://12.XII.1932

357

Nakratko bio je na dužnosti tehničkoga direktora ŠG “Papuk” Vo-ćin (1961.), a potom prelazi u Kotarsku komoru Virovitica na poslove šumarstva i lovstva. Nakon reorganizacije gospodarskih komora, prešao je na rad u Privrednu komoru Bjelovar i tu je ostao do 1.IX.1963. godine. Bio je zadužen za poslove uzgoja i zaštite šuma te razvoja i unapređenja lovnoga gospodarstva.

Od rujna 1963. preuzeo je dužnost upravitelja Šumarije Đurđevac u Šum.-poljoprivrednom kombinatu Koprivnica. Preustrojem kombinata (ŠPK) u 1964. godini postavljen je za direktora pogona Đurđevac, ŠG Koprivnica. Sve do 31. svibnja 1983. bio je direktor OOUR “Gospodarenje šumama” Đurđevac.

Kao istaknuti šumarski i gospodarski stručnjak sudjelovao je u ustroju i radovima na uzgoju brzorastućih vrsta listača i četinjača, izgradnji i modernizaciji šumskih prometnica, u-vodenju suvremene mehanizacije u šumarstvu, unapređenju vlastite poljoprivredne proizvodnje i lovnoga gospodarstva. Podignuo je više od tisuću hektara plantaža topola i više od sto hektara brzorastućih nasada johe, vrbe i četinjača. U rasadničkoj proizvodnji pod njegovim rukovodstvom usavršena je metoda uzgoja sadnica crne johe iz sjemena.

Korištenjem šljunka iz prirodnih nalazišta kod Drave i na Bilogori zaslužan je za izgradnju cesta, pa je na đurđevačkom području postignuta otvorenost šuma sa više od 12 km na 1.000 ha. Pod njegovim rukovodstvom povećane su drvne zalihe i šumski fond te produžena ophodnja u najkvalitetnijim sastojinama.

Dipl. ing. Luka Šabarić posebno je zaslužan za lovstvo. U Đurđevcu je podignut Centar za uzgoj pernate divljači: fazana, trčaka i divljih pata

ka. U prirodnom uzgoju znatno je povećano brojno stanje jelenske i srneće divljači kao i divljih svinja.

Zajedničkim zalaganjem šumarstva i drvne industrije 1973. pušteno je u rad Dl postrojenje u Đurđevcu.

Od 1. lipnja 1983. na dužnosti je potpredsjednika Poslovodnog odbora SOUR “Bilo Kalnik” Koprivnica u čijem se sastavu nalazilo i ŠG Koprivnica. Tu je bio zadužen za poslove koordinacije planiranja, informatike i organizacije sustava SOUR, a posebno za odnose šumarstva i drvne industrije.

Kad je ukinuto ŠG Koprivnica, od 1.IX.1985. prelazi na rad u RZ Zajednički poslovi ŠG “Mojica Birta” u Bjelovaru, gdje je bio do 31.V.1986. na mjestu savjetnika za uzgoj šuma. Tada je izabran za predsjednika Skupštine općine Đurđevac i na tom je mjestu ostao do isteka mandata 31.V. 1990., kada odlazi u mirovinu.

U jesen 1960 bio je u SR Njemačkoj na studijskom putovanju, kao stipendist međunarodne tehničke pomoći u trajanju mjesec i po dana. Tema studija bila je “Suvremene metode uzgoja šuma u svrhu povećanja prirasta i vrijednosti šuma”.

Dugogodišnji je član HŠD.

LITERATURA ***ŠL 1 3, 1952, s. 74. ***ŠN, s. 364; SŠN 2, 1998., s. 688. *** Zbornik Bjelovar, 1974., s. 413.

ŠABARIĆ, Stjepan, (Virovitica, 21. XII.1952.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Valenta i Marije r. Holer. Hrvat, rimokatolik. Roditelji su mu poljoprivrednici. Školovao se u Virovitici: osnovnu školu završio je 1967., a na Gimnaziji “Petar Preradović” maturirao je 1971. godine.


358

Studirao je na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu 21.XI.1977. godine. Na istom fakultetu upisao je 1979.-80. god. poslijediplomski studij. Položio je većinu ispita i priprema magistarski rad pod naslovom “Tarife za lipu”.

Nakon diplomiranja zaposlio se u SG “Mojica Birta” Bjelovar u Sektoru za uređivanje šuma (taksaciji), gdje je bio pomoćni taksator, taksator i samostalni taksator.

Stručni ispit za šumarskog inženjera položio je 24.III.1984. god. u Zagrebu.

Dana 1.X.1985. prelazi u OOUR za uzgoj i zaštitu šuma Koprivnica, Šumarija Virovitica. Od 1.1.1990. god. revirnik je u Šumariji Virovitica, a 16. III.1993. prelazi na mjesto upravitelja Šumarije Pitomaca, gdje se nalazio i početkom 1999. godine.

Bio je član Upravnog odbora JP “Hrvatske šume”, kao predstavnik uposlenika, od 20.11.1992. do 13.111.1996.

Samostalno je izradio šumsko-gospodarske osnove: 1. Križevačke prigorske šume, 2. Vrani kamen, 3. Široko Brezje I i II. Sudjelovao je u izradi nekoliko desetaka osnova kao pomoćnik u terenskom i kancelarijskom radu te crtanju karata za njih.

Aktivan je športski djelatnik: rukometni je sudac nacionalne “A”

kategorije i sudac I. B lige. Suđenjem se bavi dvadesetak godina (14.XII. 1975.- 30.XII.1995.). Sudio je oko 920, što prijateljskih, natjecateljskih i prijateljskih međunarodnih utakmica.

Član je i jedan od osnivača Hrvatske samostalne udruge ljubitelja lova, ribolova i prirode “Sveti Hubert” Virovitica.

Član je HŠD. Nosilac je spomenice Domovin

skog rata. S obitelji živi u Koriji kod Vi

rovitice.

LITERATURA ***ŠL 1 2, 1995., s. 63. *** Posl. izvješće “HŠ" 1995., s. 5, 61 . i

1996., s. 54. ***Časop. “Hrv. šume” br. 21 22, 1998.,

s. 21 23. *** SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 695.

ŠABIĆ, Boris, (Makarska, 24.XII. 1960.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Josipa i Marije r. Mendeš. Hrvat, rimokatolik. Roditelji su mu bili radnici. Osnovnu školu završio je u Makarskoj 1976., a srednju u Kaštelima 1979. Maturirao je u Poljopr.-šum. škol. centru u Kaštel-Štafiliću.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu 24.XII.1984. Na istom fakultetu upisao je i poslijediplomski studij iz lovstva. Izradio je magistarski rad “Istraživanje kakvoće trofeja divokoza” i pred njegovom je obranom.

Prvo zaposlenje u struci dobiva 1.III.1985. u tadašnjem ŠG Makarska. Nakon odsluženoga vojnog roka, vraća se u Šumariju Makarska na radno mjesto pomoćnika upravitelja. Osnivanjem JP “Hrvatske šume” p.o. Zagreb, imenovan je upraviteljem Šumarije Makarska. Od 1.IV.1998. vršilac je dužnosti rukovoditelja Odjela


http://21.XI.1977

http://30.XII.1995

http://24.XII.1984

359

za lovstvo UŠ Split, koje poslove obavlja volonterski uz dužnost upravitelja šumarije.

Pasionirani je lovac. Član je LD “Biokovo” Makarska (od 1985.) i osnivač Lovačke udruge “Rilić” Makarska. Položio je ispit za ocjenjivača lovačkih trofeja. Amaterski se bavi video - snimanjem.


1996., s. 59. ***Časop. “HŠ" 21 22, 1998., s. 8 9. *** SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 697. ***Časop. “HŠ" 27, 1999., s. 4 5.

ŠAFAR, Josip, (Delnice, 9.X.1906. -Zagreb, 11.1.1988.), dipl. ing. šumarstva, profesor, znanstveni savjetnik.

Potječe iz obrtničke obitelji. God. 1926. maturirao je u Gospiću. Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol. g 1930.-1931., a diplomirao 12.X.1931. Već kao student boravio je na tri neobvezne dvomjesečne prakse.

Godine 1932. i 1933. služi kao šum. pripravnik u Direkciji šuma na Sušaku, a zatim od 1933. do 1942. radi kao upravitelj šuma u Delnicama, Fužinama i Crikvenici. Početkom

1943. hapse ga tali janski fašisti i osuđen je na 18 godina robije. Od 1944. u Oblasnom je NOO za Hrvatsko primorje. U prvoj polovini 1945. bio je direktor Direkcije šuma u Rijeci i načelnik u Ministarstvu šumarstva NRH, a od kolovoza iste godine do 1950. prvi je rukovodilac Zavoda za praktična šumarska istraživanja. God. 1950.-51 tajnik je Zavoda za šumske pokuse Poljoprivredno- šum. fakulteta u Zagrebu, a zatim do 1954. opet je direktor Instituta za šumarska i lovna i s t r až ivan ja NRH u Z a g r e b u . U I n s t i t u t u os ta je kao z n a n s t v e n i savjetnik do 1969. godine kad odlazi u mirovinu, ali nastavljajući i dalje svoju intenzivnu znanstveno-publicističku djelatnost.

Od 1949. do 1959. bio je suradnik JAZU i član njezine sekcije za šu marske znanosti. Od 1950. do 1957. član je stručnog savjeta Instituta za eksperimentalno šumarstvo JAZU i tri godine zamjenik direktora instituta. Bio je na specijalizaciji za uzgajanje šuma u Institutu i Tehničkoj visokoj školi u Ziirichu (1952.-53.) te na studijskim putovanjima u Švicarskoj, Austriji, Cehoslovačkoj i Poljskoj.

God. 1953. izabran je za predavača na Fakultetu za agronomiju, šumarstvo i veterinarstvo Univerze u Ljubljani. Na temelju habilitacijskog rada izabran je za honorarnog izvanrednog profesora i taj posao obavljao je do 1959. God. 1968.-69. predaje i na poslijediplomskom studiju na Po-ljoprivr. fakultetu u Zagrebu.

U svom znanstveno-istraživačkom radu istraživao je velik broj stručnih problema: biološko- ekološko-uzgojne značajke glavnih vrsta drveća naših šuma (jele, bukve i smreke); njegovanje sastojina i proširivanje četinjača u sastojine listača; izmjena vrsta drveća u prirodnim sastojinama; melioracije i konverzije degradiranih


360

sjemenjača, panjača i šikara; osnovni problemi sjemenarstva i pošumljiva-nja; osnivanje i ekonomičnost tzv. turističkih šuma u primorju; neki faktori degradacije i problemi melioracije posavskih šuma. Rezultate istraživanja objavio je u domaćim i stranim časopisima (vid. bibliografiju: S. Bertović SL 9-10, 1988., s. 474-477).

U svojim studijama J. Safar naglašava agresivnost bukve i predlaže obrat u gospodarenju bukovim šumama u Dinaridima: napustiti prebor-ni način i prijeći na racionalnije raz-nodobno- skupinasto gospodarenje.

“Čitavo operativno, s tručno, znanstveno i nastavno bogato iskustvo i akumulirano znanje Josip Safar je sintetizirao u svom udžbeniku i životnom djelu »Ekonomski i biološki temelji za uzgajanje šuma« 1963.", (S. Bertović, ŠL 9-10, 1988., s. 473.).

Bio je aktivan član različitih tijela i komisija. Bio je suradnik, a dvije godine (1950.-1951.) i urednik Šumarskog lista. Bio je glavni urednik monografije “Gorski kotar” (1981.). Čitav njegov opus obasiže oko 220 različitih radova.

Za svoj predani rad primio je Orden zasluge za narod II. i III. stupnja i Orden rada sa zlatnim vijencem. Primio je diplomu zaslužnog člana Saveza Šum. društava Hrvatske i povelju u povodu 130. godišnjice HŠD.

LITERATURA Borošić, /.: ŠIS, s. 8, 42, 114, 151. *** NP Plitvička jezera. Zagreb 1958.,

s. 4, 9, 10. ***ŠL: 1940, 1943., (član HŠD); 1954.,

s. 530; 1965., s. 583, 586. 592, 593: 1976., s. 367, 565: 1979., s. 43, 45, 46; 1986., s. 435 437, 468.

Kauders, A.: Šum. bibliografija I, s. 27, 147, 182, 195.

***ŠN s. 357, 592. Klepac, D.: Urediv. šuma. Zg. 1965., s.

62, 75, 126, 163, 190, 307, 328, 341.

*** Zbornik Vinkovci, 1974., s. 40, 116, 132, 700, 702, 708.

*** PŠH 1846 1976., s. 1, 12, 23, 25, 28, 36, 37, 40, 41, 57, 65, 76, 77, 84 86, 88, 91, 92, 96, 97, 98, 116, 118, 127, 174, 184, 330, 333, 405, 414.

*** ŠIM, s. 13, 17, 18, 23, 36, 61, 65, 83, 84, 115, 119, 165 170, 172, 178.

***ŠE 3, 1987., s. 329. Bertović, /.: In memoriam. Prof, Josip

Šafar.ŠL 9 10, 1988., s. 471 477, (s bibliogra fijom).

Frković, A.: In memoriam. Josip Šafar (1906 1988.). Goranski list, br. 182 183, 1988., s. 23.

Frković, A.: Bibliografila LRV 1892 1991., Zagreb 1993., s. 384, 441.

*** HŠD 1846 1996., s. 13, 236, 238, 241, 242, 244, 246, 248, 249, 251, 253, 255, 277, 279, 285.

Klepac, D.: Iz šum. povijesti Gorskoga kotara... Zagreb 1997., s. 9, 56, 57, 58, 124, 131, 153, 210, 218, 232.

Maričević, I.: Kazalo autora... Šum. lista 1976 1995. ŠL 3 4, 1997., s. 182.

*** SŠN 2, ŠF 1998., s. 677, 678, 683.

ŠAFAR, DJANJEŠIĆ, Vesna , (Pakrac, 9.II.1963.), dipl. ing. šumarstva, županijski šum. i lovni inspektor.

Hrvatske je nacionalnosti. Osnovnu školu pohađala je u Siraču. Dvije godine srednje škole polazila je u Daruvaru, a srednje obrazovanje završila je na kemijskoj školi u Varaždinu.

Studirala je na Šum. fakultetu u Zagrebu i diplomirala na ŠG odjelu 4.IV.1986. godine. Pripravnički staž odradila je u Šumariji Đulovac, a nakon toga zaposlila se u Šumariji Ivan-ska, kao tehnolog uzgoja. Do 1991. bila je u Općini Pakrac i Daruvar na poslovima šumarskog i lovnog inspektora za područje Lipika, Pakraca, Si-rača, Daruvara i Đulovca. Od 1994. na istim je poslovima u Općini Zabok. U svibnju 1994. preuzeta je u Županiju Krapinsko-zagorsku kao županij-


361

ski šum. i lovni inspektor. Na tom se mjestu nalazila i početkom 1999. god.

SAGOVAC, Marijan, (Daruvar, l.X. 1948.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Stjepana i Olge r. Domović. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz radničke obitelji. Osnovnu školu završio je u Daruvaru, a gimnaziju u Zagrebu. Maturirao je na IX. realnoj gimnaziji 1967. godine.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu 8.II.1974.

Prvo zaposlenje u struci dobiva u ŠG Zagreb odmah nakon diplomiranja 1974. godine. Nakon obavljenog pripravničkog staža imenovan je pomoćnikom upravitelja Šumarije Jasenovac. God. 1978. prelazi u Poslovnu zajednicu Zagreb u svojstvu stručnog suradnika za uređivanje šuma. Od 1991. do 1996. godine u istom je svojstvu zaposlen u Direkciji “Hrvatskih šuma”, u Službi za uređivanje šuma, a 1996. unaprijeđen je na radno mjesto pomoćnika direktora “Hrvatskih šuma”. Sredinom 1998. vraća se svojoj prvotnoj dužnosti taksatora.

Član je HŠD. Živi u Zagrebu.

LITERATURA ***ŠL 1 2, 1995., s. 57. *** Posl. izvješće “HŠ" 1996., s. 1, 51. *** SŠN sv. 2, Zagreb 1998., s. 694.

SAJER, Miljenko, (Slavonski Brod, 27.IV.1962.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Ilije i Anđelke r. Filipović. Hrvat, katolik. Otac mu je drvarski tehničar, a majka zubotehničarka. Školovao se u Slav. Brodu: osnovnu je školu završio 1977., a na SC “Zlatko Šnajder” maturirao je 1981. godine.

Studirao je na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na Šum. odjelu 20.VI.1988.

Od 1988. do 1990. bio je stručni suradnik za uzgoj i zaštitu šuma pri Šumariji Oriovac - ROŠ “Slavonska šuma”. Nakon toga pola je godine stručni suradnik za iskorišćivanje šuma u Šumariji Trnjani. Četiri godine radio je na mjestu šumsko-lovnog inspektora za Županiju brodsko-posav-sku (1991.-1994.), a od lipnja 1994. zaposlen je kao revirnik u Šumariji Trnjani, UŠ Vinkovci.

SAJFAR, Marijan, vid. 5. knjiga.

ŠAJKOVIĆ r . KORŠA, A n đ e l k a , (Pavlovac, Grubišno Polje, 1953.), dr. s e , prof. sociologije, asistentica,

Osnovnu je školu polazila u Velikom Grdevcu, a srednju u Grubiš-nom Polju. Studirala je sociologiju i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirala je 1983. god.

Nakon diplomiranja kratko je vrijeme radila u SIZ-u za socijalni rad u Dugom Selu, a zatim se zaposlila (1985.) kao suradnica, pa stručna suradnica za sociološka istraživanja na Šumarskom fakultetu u Zagrebu.

Poslijediplomski studij završila je na Fakultetu političkih nauka u Zagrebu iz područja samoupravljanje i društveno -politički sistem SFRJ. Magistarski rad naslova “Socioeko-


362

nomski status zaposlenih u šumarstvu SR Hrvatske” izradila je pod mentorstvom sociologa prof. dr. se. Josipa Županova, a obranila ga je 1988.g.

Za asistenticu na Šum. fakultetu u Zagrebu iz kolegija marksizam i socijalizam i samoupravljanje izabrana je 30. lipnja 1989. godine. Kad su 1990. ideološki predmeti zamijenjeni sociologijom, A. Sajković vodi seminare iz socioloških kolegija.

Fakultetsko vijeće Šum. fakulteta prevelo ju je 2.XI.1993. u suradničko zvanje asistenta na predmetu sociologija.

Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu obranila je početkom 1999. g. doktorsku disertaciju iz sociologije, područje socijalna ekologija.

U jesen 1998. povjerena joj je sva nastava iz sociologije na Šumarskom fakultetu u Zagrebu.

Dr. se. A. Sajković sudjelovala je na većem broju savjetovanja i simpozija te objavila desetak znanstvenih i stručnih radova, samostalno i u suradnji. Radovi su objavljeni u šumarskim i sociološkim časopisima.

VAŽNIJI RADOVI

Stupanj angažiranosti visokostručnih kadrova na stručnim poslovima u šumarstvu, (u suradnji). Glasnik za šum. pokuse, poseb. izd. 3, 1987., s. 287 295.

Reorganizacija šumarstva SRH i samou pravljanje, (u suradnji). Šum. list 3 4, 1988.

Tradicionalizam u šumarstvu. Revija za sociologiju XX, 3 4, Zagreb 1989., s. 451 459.

Ekološke orijentacije šumarske profe sije. Sociološka ekologija 2, 4, Zagreb 1993., s. 569 577.

Latentne strukture mišljenja šumarske profesije o ekološkim problemima. Zagreb 1996, s. 375 379.

LITERATURA *** SŠN, ŠF Zagreb 1998., sv. 2, s. 526,

558; sv. 3, s. 283.

ŠALA, Ivan, (Loborsko Završje, Lo-bor, Zlatar, 9.1 V.1934.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Slavka i Milke r. Kerenec. Hrvat, rimokatolik. Roditelji su mu bili poljodjelci. Osnovnu školu završio je u Loboru 1945., a srednju Šumarsku školu u Karlovcu 1954. god.

Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu osamostaljenoga Šum. fakulteta 29.XII.1960.

Iako je završio biološko usmjerenje, prvo zaposlenje dobiva u DIP Novoselec, gdje je obavio pripravnički staž. Slijedeće godine (1962.), zapošljava se u PP Maksimir, a 1964. radi u Drvopreradivačkom poduzeću “Dren”, u kojem ostaje sve do umirovljenja 1994. godine, kada osniva privatnu firmu “Drvofinel” Zagreb, u kojoj je direktor.

ŠALEK-GRGINČIĆ, Jadranka, (Bjelovar, 17.11.1957.), mr. s e , dipl. ing. šumarstva.

Kći Slavka i Štefice. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Bjelovaru. Studirala je na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirala je na ŠG odjelu 17.XII.1983.

Godine 1984. zaposlila se kao pripravnik u ŠG “Mojica Birta” Bjelovar. Pripravnički staž odradila je di-


http://29.XII.1960

http://17.XII.1983

363

jelom u šumarijama Vel. Grdevac i Grubišno Polje, a dijelom u bjelovarskoj taksaciji. Nakon završenog pripravničkog staža, zaposlila se 1986. god. u SG Karlovac pri Službi za uređivanje šuma, gdje radi kao samostalni taksator do 1992. godine. Od 1992. na poslovima je stručnog suradnika za privatne šume u Odjelu za proizvodnju US Karlovac, JP “Hrvatske šume”.

Na Šum. fakultetu u Zagrebu studirala je i poslijediplomski studij, znanstvena grana uređivanje šuma. Magistarski rad naslova “Uređivanje privatnih šuma hrasta kitnjaka (Quer-cus petraea Lieb.) na području Uprave šuma Karlovac” obranila je 1996. godine.


ŠALER, Koloman, viši šumarski savjetnik.

Šumarstvo je završio 3.X.1898. na Šum. akademiji u Banskoj Štiavnici (Slovačka, tada Ugarska).

Od 1.IV.1902. do smrti 17.V. 1938. služio je na Državnom dobru Belje (do 1918. vlastelinstvo). Radio je na unapređenju lovstva, posebno na uzgoju jelenske divljači.

Sahranjen je u Subotici. Bio je član JŠU.

LITERATURA *** Izvještaj JŠU 1927., (Schaller). Borošic, J.: ŠIS, s. 76, 151. S.J.: Ing. Koloman Šaler. In memoriam.

ŠL 7, 1938., s. 386. Šulentic, F.: Na šumar. i lovačkim

stazama. Slav. Brod 1988., s. 131, 171. Getz, D.: Zaštita prirode Beljskog lo

višta... ŠL 5 6, 1998., s. 245 260, (Schaler).

ŠAMEC, Višn ja , (Zagreb, 28.111. 1967.), dipl. ing. šumarstva.

Kći Dragutina i Barbare r. Vra-bec. Hrvatica, rimokatoličke vjere. Otac joj je dipl. ing. elektrotehnike, a majka službenica. Školovala se u Zagrebu: osnovnu je školu završila 1982., a maturirala je u Poljoprivredno-prehrambenom obrazovnom centru 1986. godine.

Šumarstvo je studirala na Šum. fakultetu u Zagrebu, a diplomirala na Šumarskom odsjeku 1993. godine.

Godine 1994. dobila je posao pripravnice u JP “Hrvatske šume”, najprije u Šumariji Jastrebarsko, a zatim u Upravi šuma Karlovac. Nakon toga zaposlila se u Šumariji Jastrebarsko na radno mjesto revirnika.


ŠANDOR, Franjo, (Zemun, Beograd, 13.111.1868. - Zagreb, 20.V.1922.), ing. kemije, prof. pedologije i dekan Gospod.-šum. fakulteta.

Studirao je na kemijskom odjelu Visoke tehničke škole u Grazu. God. 1889.-90. bio je asistent u Muzeju za umjetnost i obrt u Beču.

Na netom otvorenoj Šum. akademiji u Zagrebu, 1898. imenovan je


364

profesorom mineralogije i petrogra-fije, a kasnije je predavao i tloznan-stvo, geologiju, kemiju i šum. kemijsku tehnologiju. God. 1910. osnovan je pri akademiji Zavod za tloznanstvo, petrografiju i mineralogiju, kome je bio predstojnik do svoje smrti (1922.). Na Šum. odjelu Gospodarsko-šum. fakulteta u Zagrebu predavao je nauku o tlu, petrografiju i geologiju, agrikul-turnu kemiju i šum. kemijsku tehnologiju, a škol.g. 1920.-21. bio je dekan fakulteta.

Prof. F. Sandor postavio je temelje šumarskoj pedologiji (tada tloznanstvo, nauka o tlu) na Sveučilištu u Zagrebu. Prvi je kod nas započeo sustavnim pedološkim istraživanjima u šumarstvu, posebno ličkih vriština i Đurđevačkih pijesaka. Bavio se istraživanjem tala pogodnih za vinogradarstvo. Sudjelovao je na međunarodnom pedološkom kongresu u Stock-holmu 1910., gdje je bio tajnik kongresnog odbora, a na kongresu u Pragu 1922. izabran je za predsjednika zasjedanja.

Rezultate istraživanja objavljivao je pretežno u Vjesniku geološkog povjerenstva za Hrvatsku i Slavoniju. Klub hrvatskih akademičara objavio je njegova predavanja održana studentima Šum. akademije u Zagrebu “Tloznanstvo I” i “Tloznanstvo II”.

Od 1911. bio je član uredništva časopisa Internationale Mitteilungen fiir Bodenkunde.

Bio je član nekoliko povjerenstava i Međunarodnoga pedološkog društva. Za zasluge odlikovan je Ordenom bijelog orla V. reda.

ZNAČAJNIJI RADOVI

Ekskurzija u podravske pijeske. Vje snik geol. povjerenstva za Hrv. i Slavoniju, sv. I, Zagreb 1911.

Ekskurzija u Ličko i Krbavsko polje. Ibid., Zagreb 1911.

Vijesti iz laboratorija agrogeoloske sek čije. Ibid., sv. I, s. 28 42 i 54 66, Zagreb 1911.

Ekskurzija u podravske pijeske. Ibid., sv. II, Zagreb 1912.

Ekskurzija u Ličko polje. Ibid., 1912. Sustavno ampelogeolosko kartiranje.

Ibid., sv. II, Zagreb 1912. Slanjače u Hrvatskoj i Slavoniji. Ibid.,

sv. II., Zagreb 1912. Istraživanje prapora iz Vukovara, Bi

logore i Rajne. Ibid., sv. II., s. 30 44, 53 66, 103 108, Zagreb 1912.

Praporasti nanos otoka Suska. Ibid. sv. III. i IV., s. 36 47, 50 53, 78 83, 117 122., Zagreb 1914.

Prvo izvješče o istraživanju tla šumskih kultura u Lici. Ibid., sv. V. i VI., s. 36 46, Za greb 1916.

Sammlung von Bodenarten Kroatiens und Slawoniens und Bilder ilber die Kultivie rung dieser Bodenarten. Verh. II int. Agrogeol. Konf., Stockholm, 1911., pp. 324 328.

LITERATURA *** Umro prof. Franjo Sandor. ŠL 6,

1922., s. 426. Ugrenovič, A.: Prof. Franjo Sandor. In

memoriam. ŠL 7, 1922., s. 427 431. Kauders, A.: Šum. bibl. I, s. 22, 262. Gračanin, M.: Sandor Franjo. Godišnjak

Hrvatskog sveučilišta. Zagreb 1929., s. 431 433.

*** ŠN, s. 97 99, 105, 118, 119, 157, 185, 195, 198, 310, 382 384, 502 503.

*** Zborn. Bjelovar 1974., s. 229, 250. *** PŠH 1846 1976., Zgb 1976., s. 48. *** SŠN, sv. 2, ŠF Zagreb 1998., s. 63,

64, 133, 134, 199, 216, 218 220, 269 270, 366, 678; sv. 3, s. 91 .

ŠANDROVČAN, Mijo, (Budanče-vica, Kloštar Podravski, 1910.- Bjelovar, 14.VIII.1952.), dipl. ing. šum.

Potječe iz seoske obitelji. Klasičnu gimnaziju završio je u

Zagrebu 1931. Šumarstvo je apsolvirao škol.g. 1934.-35., a diplomirao 22. VI.1936. na Šum. odjelu Poljoprivredno-šum. fakulteta u Zagrebu.


365

Po završetku studija radio je dvije godine kao nadničar na uredaj-nim poslovima kod Direkcije šuma u Vinkovcima i Mostaru, gdje je 1939.g. postavljen za šum. vježbenika, a 1940. premješten u Šumariju Pito-mača, gdje do 1942 . u s p j e š n o r ad i na uzgajanju i iskorišćivanju šuma. Tada je u praksi primjenjivan njegov način za određivanje kubnog sadržaja rudničkog drveta.

Sudjelovao je u NOB-i. Nakon rata službovao je kod Kotara Đurđevac, te kao upravitelj šumarija Đurđevac, Sv. Ivan Žabno i Sokolovac.

Od 1950. radi u ŠG Bjelovar na uređivanju šuma (gospodarske osnove za Kalnik, Repaš i Bilogoru), a rukovodio je i radovima za sastav dugoročne osnove sječa, njege i obnove sa-stojina.

Umro je 1952. god. nakon kratke i teške bolesti. Bio je član HŠD i Šum društva NRH.

LITERATURA Borošić, J.: ŠIS, s. 9. (II. god). ***ŠL: 1940., s. 53, 270; 1943., s. 24;

1952., s. 73. Drndelić, M.: Šandrovčan ing. Mijo. In

memoriam. ŠL 12, 1952., s. 496. ***ŠN, s. 359; SŠN 2, 1998., s. 684. *** HŠD 1846 1996., Zgb 1996., s. 256.

SANTEK, Vesna, (Škrinjarica, 7.VII. 1966.), dipl. ing. šumarstva.

Studirala je na Šum. fakultetu u Zagrebu i diplomirala na Šumarskom odjelu 20.1.1993. godine.

ŠAPIĆ, Tomislav, (Rijeka, 14.VI. 1966.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 26. VII.1991. na Šumarskom odjelu.

ŠARCEVIC, Mato, (Bošnjaci, Županja, 12.IX.1948.), dipl. ing. šum.

Sin Mate i Stane r. Lukšić. Hrvat, katolik. Otac mu je bio lugar, a majka domaćica. Osnovnu je školu završio u Bošnjacima 1963., a gimnaziju u Županji 1967. godine.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu 23.1.1974.

Godine 1975. zaposlio se kao pripravnik u Šumariji Županja. Odra-divši pripravnički staž, nastavio je raditi u istoj šumariji sve do 1994. - od inženjera operative do direktora OOUR-a te pomoćnika upravitelja. U UŠ Vinkovci, u Proizvodnom odjelu zaposlen je kao instruktor za obuku šumskih radnika.

Član je HŠD - Vinkovci.

ŠARČEVIĆ, Slavko, (Bošnjaci, Županja, 26.11.1929.), dipl. ing. šum.

Sin Pere, šum. poslovođe i Liže, domaćice. Hrvat, katolik. Osnovnu školu završio je u Bošnjacima 1940., Šumarski tehnikum u Karlovcu 1950.

Šumarstvo je studirao na Šumarskom fakultetu u Beogradu, gdje je diplomirao 1966. godine.

U šum. struci počeo je raditi 1951. kao zamjenik upravitelja Šumarije Levanjska Varoš i tu ostaje do 1953. Od 1961. do 1963. bio je šef ekonom-


http://12.IX.1948

366

ske jedinice eksploatacije u Šumariji Spačva. Od 1966. do 1969. bio je šef ekonomske jedinice uzgoja šuma u Šumariji Otok, a nakon toga do 1975. radi kao referent za HTZ u SG “Hrast” Vinkovci. Slijedećih deset godina (1975.-1985.) bio je rukovoditelj Kadrovskog odjela. Od 1985. do 1990. vodi kadrovske poslove u svojstvu višeg struč. suradnika u ŠPP “Slavonska šuma” Vinkovci. Do odlaska u mirovinu (1994.) radi kao tehnolog za obrazovanje u Proizvodnom odjelu UŠ Vinkovci.

Sretna je okolnost sto je učio šumarski “zanat” od istaknutih šumarskih stručnjaka I. Spaića, I. Dekanica, T. Lucarića, D. Tonkovića, Đ. Ba-bogreca..., a radio u timu šumara A. Kamerera, I. Matoševića, I. Krstića, M. Cvitića i dr., koji su znali čuvati stručni ugled vinkovačkom šumarstvu.

U društvenom radu bio je: predsjednik Sindikata šumarstva i drvne industrije Slavonije i Baranje (1975.-85.); prvi predsjednik Sindikata šumarstva RH (1971.-72.); zastupnik u VUR Sabora RH; aktivan član Izvršnog odbora i Nadzornog odbora HŠD.

Za svoj rad dobio je više priznanja: Plaketu Sindikata RH, plake-tu saveznog sindikata, Orden rada sa srebrnim vijencem; Spomenicu domovinske zahvalnosti (1996.) i Pismeno priznanje i Srebrnjak Kralj Tomislav HŠD u povodu 150. obljetnice (1997.).

LITERATURA *** Zbornik Vinkovci 1974., s. 644. ***ŠL 1 2, 1995., s. 58; 1997., s. 322. *** HŠD 1846 1996., Zagreb 1996., s.

303, 315, 316, 322, 327, 331 333, 335, 337, 339, 347, 349, 353, 360, 361, 364, 365, 368, 369, 371, 373, 375, 381, 387, 436.

*** Časopis “HŠ” br. 12, 1997., s. 23.

ŠARIĆ, Božena, vid. u 5. knjizi pod VUJASINOVIĆ, SARIĆ, Božena.

ŠARIĆ, Božidar, iz Banja Luke, rod. 25.11.1907. dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Gospodarsko-šum., odnosno Poljoprivredno - šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1929.-30., a diplomirao 10.X. 1930. Zaposlio se 2.VIII.1932. kao pripravnik u Direkciji šuma Cačak (Srbija). Od 1937. do 1941. radio je u BiH (Prozor, Srebrenica, Ključ)

LITERATURA Borošic, J.: ŠIS, s. 7, 37, 115, 151. *** ŠL: 1937., s. 548, 615; 1939., s. 327:

1941., s. 460. *** ŠN, s. 356

ŠARIC, Miroslav, vid. 5. knjiga.

ŠARIC, Porin, iz Karlovca, dipl. ing. šumarstva.

Gimnaziju je završio u Karlovcu 1917. god. Studij je započeo na Šum. akademiji u Zagrebu i apsolvirao na Gospodarsko-šum. fakultetu u Zagrebu škol.g. 1920.-21. Diplomirao je 6. 11.1934. na Šumarskom odjelu.

Godine 1940. bio je zaposlen u Šum. upravi Karlobag, u svojstvu šum. pristava. U tijeku II. svj. rata radio je kod Ravnateljstva šuma u Zagrebu.

Bio je član HŠD.

LITERATURA *** ŠL: 1940., s. 270, 420; 1941., s. 17:

1942., s. 31; 1943., s. 24, 268; 1944., s. 198. *** SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 681.

ŠARIĆ, Ranka, (Šibenik, 23.IX.1961.), dipl. ing. šumarstva.

Studirala je na Šum. fakultetu u Zagrebu i diplomirala na Šum. odjelu 25.111.1987. godine.

ŠARIĆ, Vladimir, rod. 24.11.1941., dipl. ing. šumarstva.


http://23.IX.1961

367

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu i diplomirao 24.VI.1970. god. na ŠG odjelu.

ŠARLER, Bozo, (Baošić, Herceg-novi, Crna Gora, 20.VIII.1928. - Maribor, Slovenija, 1.VII.1986.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Antona i Štefanije r. Cato-vič. Slovenske narodnosti, rimokatolik. Otac mu je bio strojarski mornarički tehničar, a majka domaćica. Osnovnu je školu započeo u Herceg-novom 1939., završio ju je 1942. u Sloveniji, a na Realnoj gimnaziji u Mariboru maturirao je 1948. godine.

Studirao je na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šumarskom odjelu, tehnički smjer škol.g. 1952.-53., a diplomirao 1954.

Radio je u Područnoj upravi za šumarstvo Maribor kao projektant za niske gradnje, pet godina kao šumarski inspektor, zatim (od 1971.), bio je rukovoditelj Građevnog pogona GG Maribor i na kraju, do smrti 1986. godine, bio je tajnik SIS za šumarstvo Maribor.

Izvrstan je stručnjak za šumsku gradnju - pionir na području šumarske projektive i građevinarstva, što je dokazao cjelovitim projektom šumskih cesta na Pohorju i Kozjaku, sve

do Slovenskih Goric i Holoza. Pritom znao je povezati principe moderne projektive sa zahtjevima ekologije. Projektirao je prvo središnje mehanizirano drvno skladište u biv. Jugoslaviji; kao direktor TOZD-a za gradnju i mehanizaciju ustrojio je jedno od najboljih građevnih poduzeća u Sloveniji. Popularizirao je povezivanje teorije s praksom u odnosu tehnike i okoline, posebno je imao sluha za seoskog čovjeka i razvitak područja.

Bio je član DIT šumarstva i drvne industrije u Mariboru, marljiv javni djelatnik i aktivist razvoja Slovenske zveze štajerskoga područja.

LITERATURA ***ŠN, s. 368. *** Božo Šarler, in memoriam. GozdV.,

1986., s. 86. *** Bozo Šarler, dipl. inž. šum. In me

moriam. ŠL 1986., s. 590.

ŠARLI, Tonin, (Jesenice, Zadar, 6. VI.1964.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu i diplomirao 1.IV.1992. na Šumarskom odsjeku.

SATRIC, Midhat, iz Banja Luke, dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu, Biološki smjer škol. g. 1950.-51. Diplomirao je 22.11.1952.

LITERATURA ***ŠL 11 12, 1955., s. 545. ***ŠN, s. 365; SŠN 2, 1998., s. 688.

ŠAUBAH, Zdravko (Valentin), (Čajna, Beljak, Koruška, Austrija, 4.1. 1925. - Kočevje, Slovenija, 8.VIII. 1980.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Jurija i Ivanke r. Zavašnik. Slovenske nacionalnosti, rimokatolik.


368

Otac mu je bio obrtnik, a majka slu-benica. Osnovnu je ükolu polazio u

Ljubljani, a realnu gimnaziju je, zbog prisilne mobilizacije mariborskih #a-ka, zavrüio nakon II. svj. rata, 1946. godine u Celju.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Apsolvirao je na Šumarskom odjelu škol.g. 1949.-50., a diplomirao 23. VII.1951. kao jedan od prvih na godini.

Već prije diplomiranja započeo je pripravnički staž koji je završio na GG Brezice, gdje je sudjelovao na prvoj inventarizaciji šuma (do 30.IX. 1951.). Vojni rok odslužio je 1951.-52.

Uslijedilo je razdoblje službe na Kočevskom, koje mu je donijelo izvanredno brz i uspješan stručni, organizacijski, poslovni, znanstveni i javni napredak. Započeo je kao upravitelj u Šumskoj upravi Mozelj (l.VI. 1952.), a nastavio kao taksator (1953.-1956.). U Direkciji Poljoprivredno-šumskog poduzeća, napredovao je za šefa taksacije (do 7.X.1959.) i nakon toga za šefa Odjela za uređenje šuma na Kočevsko-ribničkom šumsko-gos-podarskom području - do 30.III.1963. Godine 1955. položio je stručni ispit u Ljubljani.

Uskoro je bio usmjeren na druga područja šumarstva i društvenih djelatnosti: bio je postavljen za šefa

Tehničkog sektora GG Kočevje (1.1 V. 1963.-31.XII.1971.), zatim za direktora Združenoga KGP Kočevje (do 5. IX.1975.) i na kraju na dužnost glavnoga direktora toga Združenoga pod-jetja - od 5.IX.1975. do prerane smrti 8.VIII.1980. godine.

Uz uspješne stručne, organizacijske i rukovodne funkcije dipl. ing. Zdravko Štaubah bio je aktivan na znanstvenom i obrazovnom području. Odlukom Savjeta Biotehničkog fakulteta u Ljubljani bio je 27.IX.1963. izabran za honorarnoga fakultetskoga predavača za predmet uzgajanje šuma, sto je uspješno obavljao do 1970. god. Ustrojio je tečaj za “Primjenu fotogrametrije u šumarstvu” u Zavodu za geodeziju Poljoprivredno-šum. fakulteta Sveuč. u Zagrebu - od 13. do 25.11.1956. u suradnji s prof. dr. se. Z. Tomašegovićem i predstojnikom zavoda prof. dr. se. N. Neidhardtom. Kasnije organizirao je i druge tečajeve (“Škola za poslovodne kadrove” 1977.).

Kao stručnjak za uređivanje šuma bio je na stručnom usavršavanju u Njemačkoj, Švicarskoj i Americi, a usavršavao se i čitajući stranu stručnu literaturu, jer je ovladao njemačkim, francuskim i engleskim jezikom. Da bi proširio znanje i na ekonomsko područje, upisao se na Višu ekonomsku školu u Mariboru. Dne 3.II.1975. upisao se na poslijediplomski studij na BTF u Ljubljani, ali ga nije završio zbog prerane smrti.

Rezultat njegovog rada su mnogi šumsko-gospodarski planovi za ko-čevske šume koje je izrađivao sam ili su nastajali pod njegovim vodstvom. Zatim, dokazao je da je Biollejeva tarifa izvanredno praktična i upotrebljiva i u Sloveniji, jer se s njom postiže racionalnost i ekonomičnost uređenja prebornih šuma u Dolenjskoj.


369

Kao široko obrazovan stručnjak, imao je više puta mogućnost da napusti Kočevje. Bio je pozvan da dođe na četiri godine na Šumarski fakultet u Teheran (Iran), koji je osnovao dr. Vladimir Tregubov, slovenski šumarski znanstvenik. Pozivali su ga za republičkoga šum. inspektora i također za ministra šumarstva Slovenije.

Bio je obljubljen medu žiteljima svoga kraja: ponudili su mu mjesto župana, on je prihvatio mjesto podžupana; o 500. obljetnici Kočevja (1971.) dodijelili su mu Zlatni grb grada; o 30. obljetnici Združenog KGP primio je posebno priznanje za razvoj toga p o d u z e ć a . Savez p r i j a t e l j a mladih Slovenije (1976.) dodijelio mu je priznanje za naklonost mladima; iste godine (1976.) dobio je također priznanje Rep. štaba terit. obrane Slovenije. Posmrtno (1981.) bio je primljen za počasnoga člana ZIT šumarstva i drvarstva SRS na Bledu.

Bio je dugogodišnji predsjednik Izvršnog odbora Poslovnog udruženja šumarstva gospodarske organizacije Slovenije. Bio je u odboru pri Goz-darskoj zbornici SRS i član republičke komisije za sastavljanje uputa za uređenje šuma u Sloveniji. Bio je i član komisije za stručne ispite šumarskih inženjera i tehničara, gdje je sudjelovao kao ispitivač za područje uređivanje šuma.

U nekrologu mu je prof. dr. se. D. Mlinšek zapisao da je “Zdravko Saubah bio čovjek velikoga formata”.

LITERATURA ***ŠL 1955., s. 544. ***ŠN, s. 364; SŠN 2, 1998., s. 688. Mlinšek, D.: Zdravko Saubah, in memo

riam. Gozd.V., Ljubljana 1980.

ŠAULA, Lazo, (Lisine, 28.VII.1937.), dipl. ing. šumarstva.

Šumarsku školu u Karlovcu završio je 1958. godine.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu i diplomirao na ŠG odjelu 1963. godine.

SAULIC, Milan, iz Zabljaka, Crna Gora, dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šumarskom odjelu, Biološki smjer škol.g. 1951.-52., a diplomirao 3. IV.1953. godine.


ŠAVELJ, Marjan, (Kočevje, Slovenija, 11.III.1928.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Antona i Marije r. Marčič. Slovenske narodnosti i državljanstva. Otac mu je bio pravnik, a majka učiteljica. Osnovnu je školu završio u Novom Mestu 1938., a večernju gimnaziju pri II. muškoj u Ljubljani 1947.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Apsolvirao je na Šumarskom odsjeku 1951.-52., a diplomirao 7.VII.1953.g.

Nakon diplomiranja zaposlio se u Šumskoj upravi Mislinja - GG Slo-venj Gradec (15.VII. - 31.X.1953.), ali ubrzo prelazi u Šumsku upravu Kam-nička Bistrica, na Fakultetski posjed


370

“Silva” kao pomoćnik upravitel ja (1.XI.1953. - 31.VII.1954.). Ubrzo prelazi u Institut za gozdno in lesno gospodarstvo u Ljubljani ( l .VII I . 1954.-31.V.1955.), gdje radi kao asistent za uzgoj šuma. U šum. operativu vraća se 1.VI.1955.g., zaposlivši se u Okružnoj upravi za šumarstvo - Pos-tojna i zatim Okružnoj upravi za šumarstvo Koper, gdje ostaje do 30.IX. 1965. Tu je radio kao referent za uzgoj šuma, a kasnije kao inspektor za šumars tvo . Nakon toga, do 5.IX. 1979., do odlaska u invalidsku mirovinu, radio je dugi niz godina na mjestu šefa šumskog područja i OOUR-a (TOZD) u GG Tolmin - šumska područja Tolmin, Predmeja i Ajdovščina.

Kao umirovljenik bio je desetak godina predavač na Gozdarskem šol-skem centru Postojna (l .X.1979.-31. VIII.1988.), kojem je ostavio svu svoju šumarsku literaturu.

Sudjelovao je na velikom broju savjetovanja na području bivše SFRJ i Slovenije.

Napisao je i objavio desetak stručnih članaka u “Gozdarskom ve-stniku” (Topolov molj, Gozdni požari in organizacija protipožarne službe v Okraju Koper, Mehanskobiološki način borbe protiv borovem zavijaču, Rak na topoli). Sudjelovao je u emisijama Radio-Kopra i RTV Ljubljane, gdje je 1961. imao, u suradnji sa S. Tumpejem, emisiju “Zatirajmo borove škodljivce”. U dva izdanja objavio je udžbenik za učenike šumarske škole pod naslovom “Gozdno gradbeništvo”.

Objavio je veći broj slika iz šumarske struke, sudjelovao je u reviji poduzeća SGG Tolmin “Soški gozdar” većim brojem slika i članaka od 1965. do 1976. godine. Pisao je u Primorskim novicama, Kmečkom glasu i ljubljanskom Delu.

Član je DIT-a gozdarstva Poso-čja - Tolmin i zaslužni je član DIT-a gozdarstva Slovenije.

Kao umirovljenik, živi u Kopru.

VAŽNIJI RADOVI

Gozdni požari in organizacija protivpo žarne službe u kotaru Koper, u zborniku “Prvo jug. savetovanje o zaštiti šuma od požara”, Beograd 1963., s. 98 103.

Gozdno gradbeništvo, za poklič gozdar, Ljubljana 1986., s. 1 67.

Gozdno gradbeništvo, za amer gozdaraki tehnik, Ljubljana 1992., s. 1 210.

LITERATURA ***ŠN, s. 366; SŠN 2, 1998., s. 688. Bitenc, B.: Savelj Marjan, Gozdno grad

beništvo. GozdV 1992., s. 249 250.

ŠAVOR, Biserka , rod. 22.1.1955., dipl. ing. šumarstva.

Studirala je na Šum. fakultetu u Zagrebu i diplomirala na SG odjelu 22.VII.1982. godine.

ŠAVOR, Ivan , (Koprivnica, 22.V. 1901.), dipl. ing. šumarstva, profesor.

Sin Stjepana i Marije r. Novak. Hrvat, katolik. Otac mu je bio krojač, a majka domaćica. U Koprivnici je 1912. završio osnovnu školu, a 1922. realnu gimnaziju.

Studirao je na Gospodarsko-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol.g. 1925.-26., a diplomirao 12.X.1931. na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Za vrijeme studija bio je predsjednik Kluba akademičara.

Zaposlio se prije diplomiranja 1.XII.1930. i do 1932. radio je kao dnevničar pri Gradskom načelstvu u Koprivnici, surađujući oko sastavljanja gospodarskih osnova gradskih šuma. Načinio je i regulacijski plan potoka Koprivnica (30 km). Od 1932. do 1941. radio je kao pripravnik, a zatim kao upravitelj Šumarije Đur-


371

devačke imovne općine u Đurđevcu. Do 1940. napredovao je u službi u zvanje viši šum. pristav. Radio je, uz redovne poslove, na pošumljavanju Đurđevačkih pi jesaka. Sačinio je herbar od 234 biljke toga područja, a svoju zbirku od 600 vrsti kukaca sa Podravskih pijesaka predao je Hrvatskom zoološkom muzeju u Zagrebu.

Od 1941. do 1944. radio je pri Ravnateljstvu šuma Đurđevac kao referent i zamjenik direktora, a 1944.-45. kao upravitelj šumarija Sv. Ivan Žabno, Nova Raca i Bjelovar, te do 1947. bio je šef Odsjeka za iskorišći-vanje šuma pri Okružnom NO Bjelovar. Iste je godine kraće vrijeme radio pri Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva u Zagrebu. Od 1947. do 1950. bio je predavač stručnih predmeta i zamjenik direktora u Šum. školi u Karlovcu. U to je vrijeme rukovodio izgradnjom internata škole.

Od 1950. do 1952. radio je u Zagrebu kao profesor Drvno - industrijske škole te pri Ministarstvu i Generalnoj direkciji drvne industrije kao referent za stručne škole na poslovima osnivanja, organizacije i nadzora drvno-industrijskih škola. Nakon toga, do umirovljenja 1966., obnašao je profesorske i druge dužnosti na Drvno - industrijskoj školi u Zagrebu. Pisao je i skripta.

Uz redovite poslove u Đurđevcu i Bjelovaru bavio se i društvenim radom, posebno na uljepšavanju i unapređenju Đurđevca. Za vrijeme rada u Zagrebu aktivno je djelovao u radu gradskih, republičkih i biv. jugoslav. povjerenstava, odbora i udruženja za kadrove i školstvo na području drvne industrije, a sudjelovao je na stručnim skupovima i kongresima. Izradio je nomenklaturu za 18 zanimanja u finalnoj drvnoj industriji.

Bio je ispitivač na državnim ispitima za profesore stručnih škola šu

marstva i Dl Hrv. i predsjednik ispitne komisije za VKV radnike Kotara Zgb.

Višegodišnji je član HŠD. Uspješno je vodio rad povjerenstva za kadrove i školstvo Saveza ITŠDI Hrvatske.

Primio je brojna priznanja, pohvale i nagrade. God. 1974. primio je Zlatnu plaketu ŠG Bjelovar, a 1988. priznanje povodom 60. obljetnice Planinarskog društva “Bilo” Koprivnica, kao osnivač društva. Živi u Zagrebu (1999.).

RADOVI

Đurđevački pijesci. Zbornik Bjelovar 1974., s. 229 250.

Prijepisi dokumentacije o Đurđevačkim pijescima iz arhiva Šumarije u Đurđevcu i Direkcije Suma Đurđ. imovne opčine (rukopis).

Priručnik za površinsku obradu drva I IV. Zagreb 1963. 1964., (oko 680 s.).

Profil tehničara drvne industrije final nog smjera. DT škola Zagreb 1966.

LITERATURA Borošič, J.: ŠIS, s. 6, 68, 114, 151, *** ŠL: 1938., s. 657; 1939., s. 492;

1940., s. 270; 1941., s. 458; 1943., s. 24, 248; 1965., s. 592.

***ŠN, s. 355, 550, 582, 587. *** Zbornik Bjelovar 1974., s. 235, 237,

239 241, 243, 245, 250, 405. *** HŠD 1846 1996., Zgb 1996., s. 280. ***Sum. škola Karlovac, 1997., s. 59,

70, 137. *** SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 682.

SCRBAK, Ivan, vid. 5. knjiga.

ŠĆETINEC, Mirko, (Koprivnica, 23. IX.1928.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Vladimira i Anke r. Štefa-nić. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio stolarski obrtnik, a majka domaćica. I osnovnu i srednju školu polazio je u Koprivnici, maturiravši na realnoj gimnaziji 1950. godine.


372

Diplomirao je na Poljopriv.- šum. fakultetu u Zagrebu, ŠG odjel 1958.

Prvo zaposlenje dobiva u DIP “Brezovica” Sisak, radeći najprije na manipulaciji u Hrv. Dubici kao upravitelj radilišta, a zatim u upravi kao referent za finalnu proizvodnju. Potom radi u ŠG u Bjelovaru (1960. - 1962.) na mjestu upravitelja Šumarije Vel. Pisanica, a zatim kao upravitelj Šumarije Čazma (1962. - 1964.). God. 1965. vraća se u Šumariju Vel. Pisanica, gdje je proveo narednih 30 godina, radeći sve poslove - od referenta za isko-rišćivanje šuma do (od 1991.) stručnog suradnika za uzgajanje šuma.

Povremeno je pisao za “Šum. glasnik” glasilo ŠG Bjelovar. Umirovljen je 17.IV.1994. Živi u Koprivnici. Bio je dugogodišnji član HŠD.

LITERATURA ***ŠL 11 12, 1995., s. 547. ***ŠN, s 369; SŠN 2, 1998., s. 689. *** Zbornik Bjelov. 1974., s. 416, 434.

SCURIC, Mijo, vid. 5. knjiga.

ŠEBALJ, SAMARŽIJA, Marija, vid. 5. knjiga.

ŠEBETIĆ, Josip, (Velimirovac, Našice, 19.III.1944.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Antuna i Kate r. Peić. Hrvat, katolik. Potječe iz obitelji službenika. Osnovnu je školu polazio u Osijeku i završio je 1960., a srednju Šumarsku školu u Karlovcu završava 1965. godine.

Šumarstvo je studirao u Sarajevu. Diplomirao je 1979. godine.

Od 1965. radio je u Šumariji Našice. Od 1967. do 1980. bio je revirnik u Šumariji Orahovica, a od 1980. do 1996. upravitelj je Šumarije Orahovica, UŠ Našice.

Član je Društva IT, odnosno HŠD.

LITERATURA ***ŠL 1 2, 1995., s. 60. *** Posl. izvješće “HŠ” 1995., s. 60 i

1996., s. 53.

ŠEBETIĆ, Marko, iz Širokog Polja, Đakovo, rod. 5.IV.1877., ing. šumarstva, viši šum. savjetnik.

Studirao je na Šum. akademiji u Zagrebu, apsolvirao je 1912.

Zaposlio se 31.X.1912. Položivši stručni ispit 1915. u Zagrebu, radio je u struci s prekidom 1928.-1929.. Godine 1927. bio je direktor Direkcije šuma Vinkovci, 1931. direktor Brodske imovne općine, 1933. viši šum. savjetnik Banske uprave Novi Sad, a umirovljen je 1941. godine kod Ravnateljstva šuma u Srem. Mitrovici. God. 1943. nalazio se u Vukovaru.

Bio je član JŠU i kasnije HŠD.

LITERATURA *** Izvještaj JŠU 1927., s. 31. *** ŠL: 1927., s. 539, 540; 1941., s. 323,

408; 1943., s. 24 Borošić, J.: ŠIS, s. 4, 60, 84, 151. *** ŠN, s. 103; SŠN 2, 1998., s. 124. *** Zbornik Vinkovci 1974., s. 539, 540,

548.


373

ŠEGA, Rudolf, kr. profesor na GŠU u Križevcima.

Na GŠU u Križevcima od l.X. 1895. predavao je aritmetiku, algebru, geometriju, trigonometriju, analitičku geometriju, deskriptivnu geometriju i podučavao prostoručno crtanje. Nakon ukinuća Šum. odjela (1898.) bio je profesor na samostalnom Gospodarskom učilištu do 10.IX.1901.g.

Bio je predstojnik Matematičkoga kabineta i meteorološke postaje. Bavio se glazbom i bio član ravnateljstva Narodnog zemaljskog glazbenog zavoda u Zagrebu.

LITERATURA *** Izvješće GŠU Križevci 1897., s. IV,

7, 39, 42, 78, 124. *** Spomenica... Križevac 1910., s. 153. ***ŠN, s. 43; SŠN 1, 1998., s. 169. Husinec Delić: GŠU u Križevcima. MH

Križevci 1995., s. 74, 106.

ŠEGAN, Ljiljana, (Ogulin, l . I I I . 1966.), dipl. ing. šumarstva.

Studirala je na Šum. fakultetu u Zagrebu i diplomirala na Šum. odsjeku 3.VI.1991. godine.

ŠEGEDIN, Sandro, (Zagreb, 7.XII. 1962.), dipl. ing. šumarstva.

Osnovnu i srednju tehničku školu završio je u Zagrebu.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu i diplomirao na Šum. odjelu 6.XII.1988. godine.

Od 1989. do 1995. predavao je na Šum. školi u Karlovcu. Nakon toga zaposlen je u MUP-u Zagreb, Odjel za vatrogastvo, a od kolovoza 1998. godine kao nadzornik na poslovima zaštite od požara i eksploziva istog ministarstva.

ŠEGEDIN, KRAVAICA, Tatjana, (Bjelovar, 15.1. 1963.), dipl. ing. šumarstva.

Kći Josipa i Marije r. Crnković. Hrvatica, katolikinja. Potječe iz službeničke obitelji. Školovala se u Bjelovaru: osnovnu je školu završila 1977., a Srednju ekonomsku kornere. smjera 1981. godine.

Studirala je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirala je na ŠG odjelu 1987. godine.

Pripravnički staž odradila je 1988./89. u ŠG “Mojica Birta" Bjelovar, u Odjelu za uređivanje šuma. Od 1991. radi kao revirnik u UŠ Senj, Šumarija Crikvenica, a zatim u Odjelu za ekologiju kao stručni suradnik za zaštitu šuma. U svoj rodni zavičaj vraća se 1.IL1996., zaposlivši se kao revirnik u Šumariji Daruvar UŠ Bjelovar. Od 1.II.1999. radi u Odjelu za uređivanje šuma iste Uprave šuma.

Članica je HŠD.

SEGOTIC, Ksenija, (Koprivnica, 4. VI.1953.), dr. se, dipl. ing., docentica, viša asistentica.

Osnovnu i srednju školu pohađala je u Koprivnici. Ispit zrelosti položila je na gimnaziji 1972. godine. Studirala je na PMF-u u Zagrebu, stručni smjer - teorijska matematika. Diplomirala je 1976.g. s diplomskim radom “Algebarske krivulje”. Iste godine upisala je poslijediplomski studij matematike.


374

Po zavrüetku studija radila je na odre#eno vrijeme od 1976. do 1978.g. kao asistentica u Geometrij-skom i Matematiökom zavodu PMF-a. Od 1978. do 1979. bila je asistentica za predmet matematika I i II na Ru-darsko-geoloüko-naftnom fakultetu u Zagrebu. U prosincu 1979. god. zaposlila se na Üum. fakultetu Sveuö. u Zagrebu u Katedri za dendrometriju, sada u Zavodu za ure#ivanje üuma, kao asistentica za viüu matematiku. Sudjelovala je u nastavi matematike i nastavi odabranih matematiökih metoda na Üumarskom i Drvno-teh-noloükom odjelu.

God. 1985. na PMF-u Sveuö. u Zagrebu obranila je magistarski rad naslova “Kohomologija algebarskih mnogostrukosti”, znanstveno podruö-je matematika, a 1997. na Fakultetu organizacije i informatike u Vara’-dinu obranila je disertaciju “Viüekri-terijalni model upravljanja üumama”.

Viüa je asistentica, odnosno docentica za predmet odabrane mate-matiöke metode za operativna istra’i-vanja na Üum. fakultetu u Zagrebu.

Sudjelovala je na viüe savjetovanja i kongresa u zemlji i inozemstvu (Ljubljanja 1986., Zvolen i Cavtat 1987., Montreal i Novi Vinodolski 1990., Brijuni 1993., Zagreb i Opatija 1996., Stubiöke Toplice i Vara’din 1997., Sopron 1998.).

Članica je Hrvatskoga društva za operacijska istraživanja i Hrvatskoga matematičkoga društva.

RADOVI

Razmišljanja o matematici kao općoj programskoj osnovi (s Hitrec, V. i dr.). Mate matika 1, Zg 1986., s. 15 19.

Optimizacija raspiljivanja trupaca uz po drsku elektroničkog računala (s Hitrec, V. i Brežnjak, M.). Zbornik radova 9. medun. simpozija “Kompjutor na sveučilištu”, SRCE, Cavtat 1987.

Computer aided optimization of sawing logs on band saws. Invited paper (sa Hitrec, V. i Brežnjak, M.). Zbornik Medzin. vedecka kon ferenca, Zvolen (Slovačka) 1987., pp 51 56.

Koncepcija upravljanja materijalima u drvnoj industriji (sa Grladinović, T.). Zbornik radova II. tradic. god. savjetovanja stručnjaka u drv. industriji, Novi Vinodolski 1990., s. 93 104.

A Model of Computer Aided Optimi zation of Sawing Logs, (s Hitrec, V. i dr.). Pozivni referat XIX IUFRO World Congress, Division 5 Proceedings, Montreal, 1990, pp. 215 224.

Primjena teorije pouzdanosti kao osnove modeliranja proizvodnih sustava u preradi drva. Poglavlje u knjizi “Proizvodni sustavi u drvnoj industriji” I, ŠF Zagreb 1992., s. 23 34.

Operacijska istraživanja. Poglavlje u knjizi “Proizvodni sustavi u drv. industriji” II, ŠF Zagreb, 1992., s. 95 103.

Matematički model za upravljanje Su mama. Glasnik za šum. pokuse, poseb. izd. 4, Zagreb 1993., s. 315 320.

Teorija repova i proizvodni sustavi. U knjizi “Proizvodni sustavi u drv. industriji” III. Šum. fakultet Zagreb 1993., s. 75 82.

Mogučnosti primjene teorije igara pri donošenju odluka. Poglavlje u knjizi “Proizvod ni sustavi u drv. industriji” IV. ŠF Zagreb 1994., s. 111 122.

Upotreba visekriterijalnog programira nja pri odlučivanju u malim poduzečima, (s. Hitrec, V.). Medunar. savjetovanje “Manage ment malih i srednjih pogona u preradbi drva, Opatija 1996., s. 101 104.


375

0 prilagodbi binomne distribucije nor malnom. “Uporaba drva”, (s Hitrec, V. i Dal belo, B.). Medun. savjetovanje povodom 150. godišnjice HŠD, Zagreb 1996., s. 149 161.

Procjena distribucije visina obične bukve pomoću Markovljevih lanaca, (s Lukie, N. i Kružić, T.). U knjizi “Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava”, Zagreb 1996., s. 125 130.

Bayes Method as Support to Making Decisions Wood Industry. ISEODI '97, VIII Interchair Meeting of Organizers and Econo mists in Wood Industrv XII Economic Forum, Stub. Toplice 1997.

AHP Model Forestrv Management, 9h

Interchair Meeting of Economists and Or ganisers in Wood Industrv. Sopron 1998.

LITERATURA *** SŠN, ŠF Zagreb 1998., sv. 2, s. 295,

359 360; sv. 3, s. 187, 364.

ŠEJBAL, Antun, (Blato, Korčula, 21. 1.1901. - Banja Luka, 1938.), dipl. ing. šumarstva, šum. savjetnik.

Osnovnu školu i realnu gimnaziju završio je u Splitu. Šumarstvo je apsolvirao škol.g. 1922.-23. na Gospodarsko- šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 13.X.1924. godine.

Radio je u BiH. God. 1926. postavljen je za šum. inž. asistenta kod Šumske uprave “Prača” u Sjetlini, a 1927. za upravitelja Šum. uprave Bos. Dubica, gdje je radio do 1933., kada je u istom svojstvu premješten u netom osnovanu Šum. upravu u Potocima (Drvar). God. 1936. premješten je u Direkciju šuma Banja Luka za referenta, a zatim za šefa odjela za režiju, i na tom ga položaju zatiče smrt u 38. godini života.

Bio je odbornik JŠU.

LITERATURA Borošić, l: ŠIS, s. 6, 52, 100, 151. ***ŠL 1937., s. 39. *** Izvještaj JŠU 1937., 1938., (ŠL).

L. S.: Antun Toni Šejbal, šum. savjet nik. In memoriam. ŠL 5, 1938., s. 295 296.

***ŠN, s. 354; SŠN 2, s. 681 (Šebal).

ŠEKULARAC, Mile ta , (Kurikuće, Crna Gora), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu, Biološki smjer, škol.g. 1950.-51., a diplomirao 28.111. 1952. godine.

LITERATURA *** ŠL 1955., s. 545. *** ŠN, s. 365; SŠN 2, 1998., s. 688.

ŠELENDIĆ, Davor, (Osijek, 24.XI. 1971.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na Šum. odsjeku 11.IX.1995. godine.

SEN, Alen , (Rijeka, 12.XI.1967.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Tomislava i Jasminke r. Grubišić. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je akademski slikar, a majka dipl. pravnica. I osnovnu i srednju školu završio je u Pazinu. Maturirao je u COUO "Otokar Keršovani” 1986.^god.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je


http://12.XI.1967

376

22.VII.1994. iz područja šumske komunikacije i šum. ekonomika. Napisao je i obranio diplomski rad pod naslovom “Analiza ekonomske opravdanosti izgradnje protupožarne ceste”.

Prvo radno mjesto u struci dobio je u US Buzet odmah nakon diplomiranja. Pripravnički staž odradio je u Odjelu za uređivanje šuma. Od 1995. radi u istom odjelu kao taksa-tor, gdje se nalazio i početkom 1999.

LITERATURA ***ŠL 1 2, 1995., s. 68. Klepac, D.: Iz šum. povijesti Gorskoga

kotara... Zagb 1997., s. 210, 232. *** SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 702.

ŠEPA, Bogdan, iz Perna, Gvozd, rod. 23.1.1906., dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Gospodarsko-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol.g. 1928.-29., a diplomirao 20.VI.1930. Stupio je u službu 23.X.1930. kao šum. pripravnik u Direkciji šuma II. banske imovne općine Petrinja. Zatim je radio kod Direkcije šuma Banja Luka i Brodske imovne općine. God. 1941. otpušten je iz službe.

LITERATURA *** ŠL: 1934., s. 492; 1935., s. 170;

1937., s. 614; 1939., s. 266; 1941., s. 504. Borošić, /.: ŠIS, s. 7, 75, 113, 151. ***ŠN, s. 356; SŠN 2, 1998., s. 683. *** Zbornik Vinkovci 1974., s. 548, 552.

ŠEPIĆ, Nikola, (Spinčići, Kastav, 6. XIL1903. - Opatija, 9.VI.1977.), dipl. ing. šumarstva.

Potječe iz skromne mnogobrojne obitelji kastavskih težaka. Otac mu je u dva navrata odlazio u Ameriku na rad. Osnovnu je školu završio u Kastvu, gimnaziju je počeo na Sušaku, a završio u Karlovcu 1923. god.

Šumarstvo je studirao na Gos-podarsko-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je 1926.-27. god., a diplomirao 25.VI.1928. na Šum. odjelu.

Prvo zaposlenje, kao pripravnik, dobiva u Direkciji šuma Aleksi-nac (Srbija). Iz Aleksinca došao je u Šumsku upravu Karlobag, a iz ove bio je premješten u Direkciju šuma na Sušaku (1932.-1939.), pa Šreskom na-čelstvu u Rabu, gdje prvih šest godina radi na melioracijama. Prve godine II. svj. rata provodi kao upravitelj Šumske uprave u Krasnom i na Mljetu, pa u Mostaru, odakle (1943.) odlazi u partizane.

Iza rata na više je odgovornih dužnosti u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva u Zagrebu. God. 1947. vraća se u zavičaj, gdje najprije radi u Upravi za pošumljavanje u Rijeci, a zatim u ŠG “Viševica” Rijeka, ponovno se posvećujući pošumljavanju goleti.

Posljednjih 20 godina radnog staža na dužnosti je šumarskog i lovnog inspektora Zajednice općina Rijeka, u kojem je razdoblju tijekom više godina bio član Upravnog odbora Javne ustanove NP “Risnjak”.

Za zasluge u ratu (1942.-1945.), a posebno u poslijeratnoj obnovi zemlje i unapređivanju šumarstva, odlikovan je Ordenom bratstva i jedinstva sa srebrnim vijencem, Ordenom zasluga za narod sa srebrnim vijencem, Medaljom za hrabrost te, jsrigodom 130. obljetnice osnutka HSSD (1976.) zlatnom medaljom i poveljom.

Bio je član Šum. društva i neko vrijeme i njegov predsjednik.

LITERATURA Borošić, /.: ŠIS, s. 7, 42, 106, 151. *** ŠL: 1939., s. 714; 1940., s. 251;

1941., s. 407; 1942., s. 94; 1952., s. 74; 1956., s. 331; 1958., s. 108; 1965., s. 589, 593: 1976., s. 367, 369, 565.

***ŠN, s. 355; SŠN 2, 1998., 682.


377

*** PŠH 1846 1976., s. 383, 388. Frković, A.: In memoriam. Nikola Šepić,

dipl. ing. šum. Drvosječa, br. 7 1 , Delnice 1977., s. 24.

Frančišković, S. Antonijević, E.: In me moriam. Nikola Šepić, dipl. ing. šumarstva. ŠL 10 12, 1977., s. 554 556.

*** HŠD 1846 1996., s. 236.

ŠERBETIĆ, Adolf, (Rogatica, BiH, 11.XI.1895. - Zagreb, 6.VIII.1983.), dipl. ing. šumarstva, šum. savjetnik.

Osnovnu je školu polazio u Gla-moču, Sarajevu i Jajcu, a realku u Banja Luci, gdje je maturirao 1914.g. Iste godine upisuje tehnički fakultet u Beču, ali studij prekida zbog rata, u kojem je sudjelovao od 1.1.1915. do 30.IX.1918. godine. Od početka 1919. do 30.XI.1920. službenik je Elektro-bosne u Jajcu, a tada nastavlja studij na Gospodarsko-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1922.-23. na Šum. odjelu, a diplomirao je 23.VII.1923. godine.

Zaposlio se u struci 20.XII. 1923. kod Šumarije Olovo, kojoj je i upravitel j . Stručni ispit položio je 1926. u Beogradu. Između dva rata istaknuti je organizator režijskoga poslovanja u bosanskim šumama (Bugojno, Busovača, Fojnica, Livno, Olovo, Mostar). U Busovači je bio postavljen za šum. savjetnika 15.III. 1933., a uoči rata bio je direktor Direkcije šuma Mostar. U vrijeme II. svj. rata bio je rukovodilac poduzeća “Šipad” u Sarajevu. Od 1945. radi u Zagrebu; rukovodio je Projektnim biroom za šumarstvo i drvnu industriju. Poslije rata radi ponajviše u graditeljstvu i projektiranju šumskih prometnica. Bio je honorarni nastavnik na Šum. fakultetu u Zagrebu. Umirovljen je 1956. godine.

Bio je član JŠU i od 1939. HŠD i suradnik lista “Narodna šuma”.

RADOVI

Razvoj šumarstva u BiH, u djelu: “Bosna i Hercegovina kao privredno područje”. Sara jevo 1938.

Ekonomika izbora komunikacija u is korištenju šuma. Drvna industrija 4, Zagreb 1951., s. 10 12.

LITERATURA *** Izvj. JŠU 1927., s. 32 (ŠL). Borošić, J.: ŠIS, s. 6, 46, 95, 151. ***ŠL: 1937., s. 269; 1940., s. 50, 252,

253; 1941., s. 458; 1958., s. 111, 115: 1965., s. 590; 1976., s. 367, 368; 1984., s. 101 102, (In memoriam).

***ŠN, s. X, XII, 175, 354, 385, 503. *** PŠH 1846 1976., s. 279, 310, 414. ***ŠE 3, 1987., s. 331. *** HŠD 1846 1996., s. 255, 257, 259. *** SŠN, 1998., sv. 2, s. 681; sv. 3, s.

91 , 229 230.

ŠERINGER, Antun, kr. kotarski šumar.

Podaci o školovanju nisu poznati. Prema nepotpunim podacima, oko

1880. radio je kao šumar u Lokvama, a od 1890. do smrti kao kotarski šumar u Vel. Gorici. Umro je 1896. na liječenju u Kraljevici.

Bio je suradnik Šum. lista. God. 1893. objavio je članak “Pripomenak k procienjivanju vriednosti šume" koristan za neposrednu primjenu u praksi (s. 509-516.).


LITERATURA *** Iskaz članova HSŠD 1880., 1882.,

1890., (ŠL). *** Umrli. Antun Šeringar, kr. kotarski

šumar. ŠL 8, 1896., s. 364. *** Iskaz preminulih članova HSŠD. ŠL

1, 1901., s. 49. Kauders, A.: Šum. bibliogr. I, s. 127. *** PŠH 1976., s. 138, 410.


http://11.XI.1895

http://30.IX.1918

http://30.XI.1920

378

SERMAN, Nikola, dr. s e , dekan Poljoprivredno-šum. fakulteta 1955.-56., profesor na Poljoprivrednom odjelu.

LITERATURA ***ŠN, s. 134, 157, 348. *** SŠN, sv. 2, ŠF Zagreb 1998., s. 200;

sv. 3. s. 91 . Husinec Delić: GŠU u Križevcima, MH

Križevci, 1995., s. 43 , 58, 105.

ŠESTAN, Bozo, (Veliki Skočaj, Bihać, BiH, 1.1.1939.), dipl. ing. šumarstva

Sin Franje i Kate r. Prsa. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio radnik, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Vel. Skočaju, a srednju u Bihaću, maturiravši na realnoj gimnaziji 1959. godine.

Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je 1963.-64.g., diplomiravši na osamostaljenom Šum. fakultetu, na ŠG odjelu 15.XI.1968. god.

Prvo zaposlenje u struci dobio je u Bos. Krupi. Nakon skraćenog pripravničkog staža pomoćnik je upravitelja Šumarije Bos. Krupa (1969.-1970.), pa pomoćnik upravitelja Šumarije Bihać (1970.-1972.), i konačno upravitelj iste šumarije (1972.-1974.). Od 1975. do 1977. samostalni je projektant u ŠG Bihać, a od 1978. do 1980. tehnički direktor gospodarstva. Od 1980. do 1984. ponovno je na mjestu upravitelja Šumarije Bihać. Osnivanjem ŠG “Risovac” Bihać, najprije je na dužnosti pomoćnika direktora (1984.-1988.), pa direktora gospodarstva (1988.-1990.), rukovoditelj tehničke službe (1990-1991.) i na kraju tehnički rukovod. poduzeća (1991.-1993.).

Zbog ratnih zbivanja god. 1993. napušta BiH, zaposlivši se u Direkciji “Hrvatskih šuma” Zagreb, na poslovi

ma samostalnoga komercijaliste prodaje i nabave, gdje se nalazio i početkom 1999. godine.

Član je HŠD.

ŠETALO, KOVAČIĆ, S l a v e n k a , (Slavonski Brod, 28.1.1970.), dipl. ing. šumarstva.

Kćerka Antuna i Katice r. Po-crnić. Hrvatica, rimokatoličke vjere. Potječe iz službeničke obitelji. I osnovnu i srednju školu završila je u Slav. Brodu. Maturirala je u CUO “Zlatko Šnajder” 1985. godine.

Šumarstvo je studirala na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirala je na ŠG odjelu iz znanstvenoga područja iskorišćavanje šuma 12.X.1995. Obranila je diplomski rad naslova “Analiza strukture troškova kod is-korišćavanja šuma”.

Pripravnički staž odradila je u UŠ Nova Gradiška, Šumarija Nova Kapela 1996.-1997. Slijedi zaposlenje u Srednjoj školi “Matija Antun Relj-ković” u Slav. Brodu, gdje je do 1998. bila nastavnica stručnih šumarskih predmeta. Potkraj 1998. god. napušta školu i prelazi u šumarsku operativu, zaposlivši se u UŠ Karlovac - Šumarija Cetingrad, na radnome mjestu revirnika.

SETTNC, Anton, (Šentlenart, Brezice, Slovenija, 1905. - Brezice, 1958.), dipl. ing. šumarstva.

Prema nepotpunim podacima, osnovnu i srednju školu završio je u Brezicama. Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1930.-31. na Šumarskom odsjeku, a diplomirao 12.X. 1931. godine.

0 kretanju u službi doznali smo samo da je od početka 1948. do 26. V.1948. bio prvi direktor GG Brezice, od 1949. do 1953. okružni šum. refe-


http://15.XI.1968

379

rent, a od 1954. do prerane smrti u siječnju 1958. godine šef-projektant šumskih prometnica.


ŠEVIC, Đorde , (Ležimir, Srijem, Vojvodina, 27.IX.1937.), dipl. ing. šumarstva.

Diplomirao je 1962. na Šum. fakultetu, na ŠG odjelu, u Zagrebu.

ŠIBENIK, Stanko, (Lipa, Duga Resa, Karlovac, 10.IV.1929.), dipl. ing. šumarstva, prof. srednje škole.

Sin Stanka i Katice r. Gerić. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio pravnik, a majka učiteljica. Školovao se u Karlovcu: osnovnu je školu završio 1940., a na gimnaziji je maturirao 1948. godine.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol.g. 1951.-52., a diplomirao 1.VI.1953.

Nakon diplomiranja zaposlen je u Šumariji Plaški, ali ubrzo (1956.) prelazi na Šumarsku školu u Karlovcu. Godine 1959. položio je profesorski ispit na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. God. 1962. imenovan je

direktorom Šum. škole Karlovac i na toj dužnosti ostaje 18 godina. U to vrijeme izgrađena je nova zgrada Šum. škole, u čemu je njegov znatan udio. Nakon toga radio je kao predavač i vanjski predavač u istoj školi. U mirovinu otišao je 1991. godine.

Napisao je skripta iz geodezije i lovstva (1960.-1969.) za učenike Šum. škole u Karlovcu.

LITERATURA ***ŠN, s. 366, 551: SŠN 2, s. 688. ***Šum. škola Karlovac, 1997., s. 2, 11,

15, 29, 31, 40, 51, 53, 60 68, 70, 72, 137.

ŠIBENIK, Željko, (Mala Pisanica, Grubišno Polje, 14.XI.1953.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Dragutina i Milke r. Knežić. Otac mu je bio ekonom, a majka domaćica. Hrvat, rimokatolik. Osnovnu je školu završio u Velikom Gr-devcu 1968., a gimnaziju u Bjelovaru 1972. godine.


Prvo zaposlenje dobio je u ŠG Bjelovar, odmah nakon diplomiranja. Pripravnički staž odradio je u OOUR Rasadnik “Šljukingon” za proizvodnju ukrasnog drveća i grmlja te šumskog sadnog materijala. Slijedeće godine (1979.) prelazi u OOUR Šumarija Velika Pisanica, na radno mjesto referenta za iskorišćivanje šuma, mehanizaciju i lovstvo, radeći na tim poslovima 12 godina.

Osnivanjem JP “Hrvatske šume” p.o. Zagreb, UŠ Bjelovar, zapošljava se u Šumariji Bjelovar na radnome mjestu revirnika (1991.-1994.). Od 1994. pa do prikupljanja ovih podataka, početkom 1999. rukovoditelj je Odjela za lovstvo pri stručnim službama UŠ Bjelovar.


http://14.XI.1953

380

Kao stručni lovni djelatnik ima položen ispit za ocjenjivača lovačkih trofeja. Član je bjelovarske lovačke udruge i HŠD.


1996., s. 54. *** SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 695.

ŠIKIĆ, Zoran, (Starigrad - Paklenica, Starigrad, 17.11.1964.), dipl. ing. šum.

Sin Ante i Marije r. Jusup. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio čuvar prirode u NP Paklenica, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Starigrad-Paklenici 1978., a srednju Šumarsku školu u Karlovcu 1981.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1985.-86., a diplomirao je na ŠG odjelu 25.11.1987.

Poslije diplomiranja zapošljava se kao pripravnik u Upravi NP Paklenica, gdje će ostati cijeli svoj dosadašnji radni vijek. Nakon godine dana stažiranja, voditelj je zaštite i održavanja nacionalnog parka. U veljači 1992. Vlada Republike Hrvatske imenuje ga v.d. direktora NP Paklenica, a u listopadu iste godine i njegovim direktorom, gdje se u svojstvu ravnatelja nalazio i početkom 1999. godine.

Sudjelovao je na više stručnih i znanstvenih skupova, vezanih uz zaštitu prirode, od kojih izdvajamo III. stručni simpozij starijih menadera šum. struke u Rimu 9.-14.XI.1993. u organizaciji Vijeća Europe. Domaćin je i organizator uspješnog simpozija u Starigrad-Paklenici listopada 1994. u povodu 45. obljetnice NP Paklenica.

Zaslužan je za uređenje NP Paklenica, izgradnju prilaznih staza i cesta te izgradnju turističkog objekta, a posebno za proširenje zaštićenog područja na Velebitu.

Nakon prvih izbora, u prvom sazivu Općine Starigrad, bio je donačelnik Općine Starigrad. Dragovoljac je Domovinskog rata 1991.-1992., promaknut u čin natporučnika. RADOVI

Nacionalni park Paklenica. Ekološki glasnik 9 10, 1992., s. 30 33.

Sukcesija Sume crnog bora na trajnoj pokusnoj plohi br. 50 u NP Paklenica, (sa Z. Španjol i Đ. Rauš). Paklenički zbornik 1, 1995., s. 119 128.

LITERATURA *** NP Paklenica. Vodič. Zagreb 1994. *** SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 698.

ŠIKIĆ, BUDROVAC, Željka, (Đakovo, 6.III.1967.), mr. s e , dipl. ing. šum.

Kći Nikole i Marije r. Ladarević. Hrvatica, rimokatolikinja. Potječe iz obitelji nastavnika. Osnovnu školu završila je u Gorjanima 1981., a srednju u Đakovu 1985. godine.

Studirala je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Dobitnica je Rektorove nagrade 1988. Diplomirala je na ŠG odjelu 12.11.1990. Na istom fakultetu studirala je i poslijediplomski. Naslov magistra znanosti stekla je 15.VII.1998. obranom magistarskog rada iz lovstva pod naslovom "Obnova i gospodarenje šumama hrasta lužnjaka u uvjetima


381

intezivnog lovnog gospodarenja u uzgajalištu Mačkovac".

Zaposlila se 1991.g. u Šumariji Đakovo UŠ Osijek. Nakon jednogodišnjeg pripravničkog staža kraće je vrijeme u JP Nabrdje, a zatim radi u Šumariji Đakovo kao revirnik, gdje se nalazila i početkom 1999.g.

Živi u Đakovu.

SILER, Margita, vid. 5. knjiga.

ŠIMATIĆ, Nikola, (Zagreb, 8.XI. 1911. - ? 1946.), dipl. ing. šumarstva.

Gimnaziju je završio u Senju. Studirao je na Poljoprivredno - šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je šumarstvo 5.X.1936. god. Za vrijeme studija bio je predsjednik Kluba slušača šumarstva.

Kako nije mogao dobiti zaposlenje u struci, radi kod oca u internatu “Palestra” u Senju. Istodobno upisuje pravo, ali dobiva mjesto šum. vježbenika u Senju i na Rabu te prekida studij prava. Nakon položenoga stručnog ispita, postavljen je za upravi te l ja Šumarije Rab . Kraće vrijeme radi na Krku i u Zagrebu, a potom je upravitelj Šumarije u Sisku.

Kao pričuvni natporučnik, u jesen 1942. pozvan je u vojnu školu u Varaždin, a zatim kao časnik služi u istočnoj Bosni. U studenome 1943.

imenovan je stožernikom Ustaškog stožera Sana i Luka u Banja Luci, a u proljeće 1944. stožernikom u Splitu. Potom radi na evakuaciji i smještaju ugroženih obitelji u sigurnija područja Hrvatske te u Austriju (gdje početkom 1945. smješta i svoju obitelj, koja se na kraju odselila u SAD). U svibnju 1945. godine povlači se u Austriju, odakle su ga britanske vojne vlasti vratile u Sloveniju. Uspijeva pobjeći te ilegalno živi u Hrvatskoj i Vojvodini do početka 1946. godine, kada pogiba pri pokušaju prelaska u Italiju.

Bio je član HŠD.

LITERATURA Borošić, J.: ŠIS, s. 9, (L god.). *** ŠL: 1940., s. 185, 270, 610; 1941.,

s. 326, 500, 538; 1943., s. 24; 1944., s. 198. *** Tko je tko u NDH. Zagreb 1997., s.

380 381. *** SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 685.

ŠIMEK, Zdenko, (Veliki Zdenci , Grubišno Polje, 16.X.1943.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Alojza i Elizabete r. Žunac. Ceh, hrvatskoga državljanstva. Roditelji su mu bili zemljoradnici. Osnovnu školu završio je u Hercegovcu 1959., a srednju Šumarsku školu u Karlovcu 1963. godine.


382

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odsjeku 4.VI.1972.

Prvo radno mjesto u struci dobiva odmah nakon d ip lomi ran ja 20 .VII .1972. u Šumsko-hor t iku l -turnom gospodarstvu “Istra” Buzet. Nakon pripravničkog staža imenovan je referentom za plan i analizu. Od 1974. god. pola radnog vremena radi u OOUR-u “Florainžinjering” Rovinj na uređivanju privatnih šuma, a pola radnog vremena kao referent za plan. Pola godine kasnije radi isključivo na poslovima plana, a od 1985. preuzima i poslove rukovoditelja stručnih službi. Slijedećih deset godina (1987.-1997.) radi kao upravitelj Šumarije Buzet. Kako je radova na sječi i izradi drvnih sortimenata bilo malo, svo to vrijeme primarni zadaci bili su mu šumsko-uzgojni radovi, uređivanje posjedovnih odnosa (utvrđivanje granica posjeda, nadzor nad privatnim šumama) i dr.

Kao sposoban šumarski stručnjak s potrebnim stručnim iskustvom 1997. imenovan je rukovoditeljem Proizvodnog odjela UŠ Buzet, na kojoj se dužnosti nalazio i početkom 1999.

Član je HŠD. God. 1988. bio je član Upravnog odbora Šum. društva Buzet i njegov tajnik. Živi u Buzetu.

LITERATURA ***ŠL 1 2, 1995., s. 68. *** Posl. izvješće “HŠ" 1995., s. 65. *** HŠD 1846 1996., s. 400. *** Časopis “HŠ” 17, 1998., s. 9. *** SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 693.

ŠIMIČIĆ, Marin, (Rab, 6.V.1959.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Josipa i Ružice r. Pičuljan. Hrvat. Otac mu je viši šum. tehničar, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Rabu 1973., a srednju u

Rijeci. Maturirao je na Realnoj gimnaziji “Mirko Lenac” 1977. godine.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu iz zaštite šuma 8.III.1983. Napisao je i obranio je diplomski rad “Potkornjaci otoka Raba: vrste, gospodarski značaj i način suzbijanja”.

Pripravnički staž odradio je u ŠG Senj, u OOUR Šumarija Rab, kojoj ostaje vjeran cijeli svoj dosadašnji radni vijek. Nakon pripravničkog staža najduže je radio kao referent za uzgoj i zaštitu šuma, a nakon osnivanja JP “Hrvatske šume”, od 1991. pa do prikupljanja ovih podataka (1999.) bio je na radnome mjestu upravitelja Šumarije Rab, u sastavu UŠ Senj.

Uz šumarski poziv jedan je od rijetkih šumara sa zvanjem majstora-fotografa. Već kao student bavio se amaterskom fotografijom, a 1996. godine pri Hrvatskoj obrtničkoj komori položio je majstorski ispit. Njegove su uspjele snimke krajobraza, šumskih sastojina i divljači objavljene u više turističkih i šumarskih publikacija.

Član je HŠD, ogranak Senj. Živi na Rabu.


1996., s. 57. *** SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 697.


383

ŠIMIĆ, Dragica, vid. 5. knjiga.

ŠIMIĆ, Ivan, (Imotski, 2.XI.1967.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu, gdje je diplomirao 7.XII. 1992. na Šum. odsjeku.

ŠIMIĆ, Krunoslav, (Našice, 7.VI. 1969.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu i d ip lomirao na Šum. odsjeku 15.XI.1995. godine.

SIMIC, Marko, iz Vrbice kod Đakova, dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu, Biološki odsjek, škol.g. 1951.-52., a diplomirao je 27. XI.1952. godine.


SIMIC, Petar, iz Vinkovaca, rod. 31.V.1894., dipl. ing. šumarstva, šum. savjetnik.

Studij je započeo na Visokoj školi za kulturu tla u Beču 1912., a nastavio je nakon rata u Zagrebu na Gospodarsko-šum. fakultetu, gdje je apsolvirao škol.g. 1921.-22. na Šum. odjelu i diplomirao 23.VII.1923. god.

Od 8.XI.1923. do 1925. službuje u Šum. upravi u Busovači (BiH). Za šum. pristava u Šum. upravi Ka-vadar postavljen je 13.VI.1931., nakon što je položio stručni ispit 1930. godine u Beogradu. Od 1933. radi u Ministarstvu šuma i ruda u Beogradu, i na raznim je dužnostima po Srbiji. Do rata 1941. zadržao se u Kavadaru, a vrijeme rata proveo je u zarobljeni

štvu u Njemačkoj. Od 1945. načelnik je u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva u Skopju. Od 1948. radi na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Skopju, a od 1958. izvanredni je profesor anatomije drva.

Napisao je i objavio veći broj radova iz struke. Odlikovan je Ordenom Sv. Save 5. reda (1939.).

Bio je član JŠU i DITSDIJ.

LITERATURA *** Izvj. JŠU 1927., s. 32, (ŠL). *** ŠL: 1937., s. 270; 1939., s. 327;

1940., s. 51, 329. Borošić, /.: ŠIS, s. 5, 35, 103, 151. ***ŠN, s. 354; SŠN 2, 1998., s. 681. ***ŠE 3, 1987., s. 334.

ŠIMIĆ, Rudolf, iz Male Gorice, Petrinja, rod. 12.IV.1904., dipl ing. šumarstva.

Studirao je na Gospodarsko-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol.g. 1929.-30., a diplomirao na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Beogradu 1932. god. Zaposlio se 16.XII.1932., kao pripravnik, kod Direkcije šuma Apatin, Vojvodina.

U vrijeme II. svj. rata (1943.) bio je u Vinkovcima. God. 1952. na-lazio se u Šumar i j i V e l i k a , ŠG Nova Gradiška.

Bio je član HŠD od 1939. god.

LITERATURA Borošić, /.: ŠIS, s. 13, 55, 116, 151. ***ŠL: 1940., s. 610; 1941., s. 503; 1942.,

s. 270: 1943., s. 24, 128, 268; 1952., s. 73. ***ŠN, s. 356; SŠN 2, 1998., s. 683. *** Zbornik Vinkovci 1974., s. 548.

ŠIMIĆ, Srećko, iz Drinovaca, Grude, Hercegovina, dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Sum. fakultetu u Zagrebu i diplomirao na ŠG odjelu 20.XII. 1965. godine.


http://16.XII.1932

384

ŠIMIĆ, Stjepan, (Dubovik, Slavonski Brod, 20.XI.1876. - Zagreb, 21.XI. 1935.), šum. savjetnik.

Završio je osnovnu i građansku školu. Šumarstvo je apsolvirao 1896. na GSU u Križevcima.

Zaposlio se kod Ogulinske imovne općine, kod koje je radio do 1923. god. kao tehnički dnevničar, šum. vježbenik, nadšumar - taksator i šumar-nik. Od 1923. radio je kao šum. savjetnik, a od 1925. kao direktor Brodske imovne općine u Vinkovcima. Nakon umirovljenja (1928.) živio je u Zagrebu, gdje umire napunivši 59 godina života i gdje je sahranjen.

Bio je član JSU, a HŠD izabralo ga je 1918. za odbornika.

LITERATURA *** Iskaz elan. HSŠD 1908, 1915., (ŠL). *** Izvještaj JŠU 1927., (ŠL). Borošić, l: ŠIS, s. 20, 151. *** In memoriam. Stjepan Šimie, direk

tor u p. ŠL 1, 1936., s. 62. ***ŠN, s. 53; SŠN sv. 1, s. 144, 154. *** Zborn. Vinkovci 1974., s. 539, 540. Husinec Delić: GŠU u Križevcima. MH

Križevci 1995., s. 94. *** HŠD 1846 1996., Zgb 1996., s. 150.

ŠIMON, LOJDA, Margareta, vid. pod LOJDA, 3. knjiga., s. 40-41 .

ŠIMSIC, Branislav, iz Sarajeva, dipl. ing. šumarstva.


ŠIMUNEK, Franjo, (Žukovec, Dubrava, Vrbovec, 14.11.1962.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Franje i Ljubice r. Herceg. Hrvat. Otac mu je vozač, a majka do

maćica. Osnovnu je školu završio 1977. u Dubravi kod Vrbovca, a maturirao je u CUO Vrbovec, računovodstveno - financijski smjer 1981.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 1987. god. iz područja uređivanje šuma. Tema dipl. rada bila je “Mjerenje prirasta u privatnim šumama po brzoj metodi prof. Klepca”.

Pripravnički staž odradio je u Šumariji Križevci 1987./88.g. kao referent uzgoja, a 1989. počeo je raditi u Šumariji Vrbovec kao poslovođa na iskorišćivanju. Radno mjesto revir-nika, na kojem je radio i u vrijeme prikupljanja podataka (1996.), dobio je 1991. godine.

ŠIMUNIĆ, Mato, (Podgrade, Vinkovci, 28.X.1942.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Augustina i Kate r. Colako-vić. Hrvat, rimokatolik. Roditelji su mu bili poljodjelci. Osnovnu je školu završio u Podgradu 1953., a na gimnaziji u Vinkovcima maturirao je 1961.g.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 7.X.1970. na ŠG odjelu.

Od 1971. do 1979. bio je referent za uzgoj šuma u Šumariji Vukovar. Nakon toga postavljen je za upravitelja Šumarije Otok (1979.-1986.), a zatim do 1992. radi kao rukovoditelj


http://20.XI.1876

385

Prodaje i nabave u RJ Promet Vinkovci. Od 1992. stručni je suradnik za zaštitu bilja u Proizvodnom odjelu US Vinkovci, a zatim šef Odjela za ekologiju (1996.).

LITERATURA *** Zbornik Vinkovci, 1974., s. 621. ***ŠL 1 2, 1995., s. 58. *** Posl. izvješće “HŠ" 1995., s. 59 i

1996., s. 52. *** SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 693.

ŠIMUNIĆ, Milan, (Hrv. Polje, Otočac, Lika, 4.XI.1955.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Petra i Marije r. Fajdetić. Po nacionalnosti je Hrvat, rimokatoličke vjeroispovijesti. Roditelji su mu po zanimanju učitelji. Prva četiri razreda osnovne završio je u Sincu, a druga četiri u Ličkom Lešću. Srednju školu (gimnaziju) završio je u Otočcu. Studij šumarstva upisuje 1974. god. na ŠG odsjeku Šumarskoga fakulteta u Zagrebu. Diplomirao je 24.XI.1980.

Kao pripravnik 8.III.1982. zapošljava se u SG Gospić, Sekcija za uređivanje šuma, i radi kao taksator do 31.VII.1985., kada prelazi u SG Zagreb, također u Sekciju za uređivanje šuma, u kojoj je taksator za privatne šume.

Od LIV.1987. raspoređen je u Samobor, na radno mjesto referenta za privatne i društvene šume, a od

1.IX.1995. obnaša dužnost privremenog upravitelja Šumarije Remetinec, do povratka upravitelja s bolovanja. Od 1.VII.1996. preuzima mjesto re-virnika u Šumariji Remetinec, UŠ Zagreb, gdje radi i početkom 1999. god.

Sudionik je Domovinskog rata.

LITERATURA Klepac, D.: Šumsko bogatstvo Samo

bora. ŠL 1 2, 1992., s. 6, 17, 18. ***ŠL 1 2, 1995., s. 64. *** SŠN, 2, ŠF Zagreb 1998., s. 696.

ŠIMUNOVIĆ, Jozo, (Šibenica, Jajce, BiH, 25.VII.195L), dipl. ing. šumarstva.

Sin Ilije i Ruže r. Stipurić. Hrvat, hrvatskoga državljanstva, rimokatolik. Potječe iz službeničke obitelji. Osnovnu je školu završio u Ivan-kovu 1966., a na prirodoslovno - matematičkoj gimnaziji u Vinkovcima maturirao je 1970. godine.

Šumarstvo je studirao na Šumarskom fakultetu u Sarajevu. Diplomirao je 1974. godine.

Kao pripravnik, taksator i projektant radio je do 1976. u ŠIPAD “Se-bešić” Travnik, a zatim kao inženjer operative u ŠG “Hrast” Vinkovci i sljed-nicima - “Slavonska šuma” i JP “Hrvatske šume”. U vrijeme prikupljanja podataka (1995.) bio je revirnik u UŠ Vinkovci, Šumarija Županja.


386

SIMUNOVIC, Slavoljub, iz Sv. Ivana Žabno, Križevci, šumar.

Šumarstvo je učio na GŠU Križevci, gdje je i apsolvirao 1889. god. Bio je činovnik Đurđevačke imov. opć.

LITERATURA *** Izvj. GŠU Križevci, 1897., s. 79. Borošić, l: ŠIS, s. 18, 151. ***ŠN, s. 51; SŠN 1, 1998., s. 144. *** Zbornik Bjelovar 1974., s. 380.

ŠIMUNOVIĆ, Željko, (Požega, 17.V. 1965.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Drage i Vere r. Hart. Hrvat, katolik. Potječe iz službeničke obitelji. Osnovnu je školu završio u Požegi 1980., a srednju Šumarsku školu u Karlovcu 1984. godine.

Šumarstvo je studirao na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu 31.VII.1991.

Zaposlio se kao pripravnik u UŠ Požega, Šumarija Kutjevo. Pripravnički staž nastavlja u Šumariji Caglin, a 1.III.1994. prelazi na oslobođeno područje, zaposlivši se kao revirnik u Šumarij i Vojnić. Od 16. IV.1999. upravitelj je Šumarije Topusko UŠ Karlovac.

ŠINIK, Nemanja, mr. s e , dipl. ing. šumarstva.

Magistrirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu 15.VII.1982. god. iz područja uređivanje šuma, temom “Osnovni taksacijski elementi Pančićeve omorike u prirodnom arealu Bosne”.

SINKA, Pavel, (Pavle), iz Luga, Ilok, dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol.g. 1936.-37, a diplomirao 7.II.1938. Nakon doplomi-ranja pa do 1941. radio je u Ravnateljstvu šuma Vinkovci, a u vrijeme

II. svj. rata (1943.) nalazio se kod Ravnateljstva šuma u Banja Luci.

Državni stručni ispit položio je 1942. Kao projektant ili tehnički direktor pretežito je radio na projektnoj dokumentaciji u Banja Luci, zatim u “Šumaprojektu” Sarajevo, a najviše u Projektnom birou šumarstva i drvne industrije Zagreb (šumske pruge i ceste, šumsko-industrijski objekti, Jadranska magistrala, ceste Cetinske krajine).

Bio je član HŠD.

LITERATURA ***ŠL: 1940., s. 184, 270; 1942., s. 269;

1943., s. 24, 32, 95. ***ŠN, s. 359; SŠN 2, 1998., s. 685. *** Zbornik Vinkovci, 1974., s. 548. Tonković, D.: Nakon 50 godina ponovo

na okupu. ŠL 1989., s. 215 223.

ŠINKOVEC, Bogomir, (Idrija, Slovenija, 7.XI.1896. - Slovenj Gradec, Slovenija, 28.VI.1957.), dipl. ing. šumarstva, šum. savjetnik.

Studirao je na Šum. akademiji u Zagrebu, pa je nastavio studij na Gospodarsko - šumarskom fakultetu u koji je prerasla akademija^ Apsolvirao je škol.g. 1920.-21. na Šumarskom odjelu, a diplomirao 1923.

Radio je od 29.VI.1923. u Makedoniji, u Kranjskoj Gori u Sloveniji i posljednjih 20 godina u Slovenj Gradecu. God. 1926. položio je stručni ispit u Beogradu. Dana 1.VIII.1932. postavljen je za šum. savjetnika u Šum. upravi Skopje. I u OLO Slovenj Gradec bio je na mjestu šum. savjetnika i borio se za smanjenje radikalnih zahvata u šumski prostor i upozoravao na nesagledive posljedice go-losječnog načina gospodarenja sa šumama na području Uršlje gore, Pohor-ja i Kozjaka. Ukazivao je na potrebu školovanja šumskih radnika i potrebu za šumarskim stručnjacima.


387

Bio je član DIT šumarstva i drvarstva Slovenije, Slovenj Gradec.

LITERATURA *** Izvj. JŠU 1927., s. 32 (ŠL) ***ŠL: 1927., s. 545; 1935., s. 480, 533;

1939., s. 397. Borošić, l: ŠIS, s. 5, 37, 95, 151. Potočnik, M.: V spomin ing. Bogomiru

Šinkovcu. GozdV, Ljubljana 1957., s. 213. ***ŠN, s. 353; SŠN 2, 1998., s. 681.

ŠIPEK, Leo, ing. šumarstva, kr. računarski savjetnik.

Nakon položene velike mature, studirao je i završio šumarstvo na Visokoj školu za kulturu tla u Beču.

Najprije je bio u službi kod šumskih uprava u BiH, zatim je radio kod Gospodarstvenog ureda Otočke imovne općine kao protustavnik. Iz zdravstvenih razloga prelazi u računarsku službu, gdje je 1897. bio računarski revidend, a od 1902. računarski savjetnik kod Računarskog ureda kr. Zemaljske vlade u Zagrebu, posebno zadužen za ispitivanje računa imovnih općina. Umro je u Zagrebu 1903. i sahranjen je na Mirogoju.

Bio je član HSŠD od 1894., odbornik i društveni blagajnik.

LITERATURA ***ŠL 1897., s. 589. *** In memoriam. Leo Šipek, kr. racu

nar. savjetnik. ŠL 1903., s. 182 183.

SIPUS, Mihovil, iz Vukovara, dipl. ing. šumarstva.


ŠIPUŠIĆ, Irena, (Bjelovar, 24.1. 1970.), dipl. ing. šumarstva.

Studirala je na Šum. fakultetu u Zagrebu i diplomirala na Šum. odsjeku 23.1.1996.

ŠIRINIĆ, Petar, (Drniš, 1.VI.1948.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu i diplomirao na ŠG odjelu 20.VII.1978. godine.

Prema nepotpunim podacima, od 1994. godine zaposlen je kao rukovodilac RJ Hortikultura, UŠ Zagreb.


1996., s. 55.

ŠIŠLOV, Đorde, iz Rusije, ovlašteni šum. inženjer.

Studirao je na Gospodarsko-šum. fakultetu u Zagrebu, gdje je apsolvirao škol.g. 1929.-30. i diplomirao 10.X.1932. na Šum. odjelu.

LITERATURA Borošić, /.: ŠIS, s. 7, 151. ***ŠL 1940., s. 607. ***ŠN, s. 356; SŠN 2, 1998., s. 683.

ŠKLEBAR, Simun, iz Virja, Podravina, šumar.

Šumarstvo je učio na GŠU u Križevcima. Apsolvirao 1874. godine.

0 kretanju u službi pronašli smo podatak da je od 1880. do 1882. bio šumar u Sv. Ivanu Žabno.

LITERATURA *** Izvješ. GŠU Križevci 1876., s. 36,

(Šimon). ***ŠL: 1880., s. 145; 1882., s. 228. Borošić, J.: ŠIS, s. 16, 151. ***ŠN, s. 48; SŠN 1, 1998., s. 144. *** Zbornik Bjelovar, 1974., s. 377.


388

ŠKOBIĆ, Miroslav, (Sušak, Rijeka, 7.IV.1940.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Stanka i Darinke r. Jakše-tić. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio radnik, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Crnom Lugu, a srednju Šum. školu u Karlovcu 1960.g.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu 22.XII.1969.

Već kao šum. tehničar neko je vrijeme radio u ŠG Delnice, Šumarija Crni Lug, kao evidentičar (6.VII.1960.-28.IX.1961.). Okončavši studij, prvo radno mjesto dobiva u Šumariji Skrad, istog ŠG, u svojstvu referenta iskoriš-ćivanja šuma. Slijedi premještaj u Dl “Goranprodukt” Čabar (20.XI. 1973.), da bi se nakon nepune dvije godine vratio u ŠG Delnice, ali sada na mjesto upravitelja Šumarije Prezid (6.V. 1975. - 4.II.1976.). Od 6.II.1978. pa sve do 31.XII.1990. zaposlen je u ŠG “Josip Kozarac” Nova Gradiška u svojstvu direktora OOUR-a Mehanizacija, kasnije OOUR-a Transport i građevinarstvo Kutina. Osnivanjem JP “Hrvatske šume”, od 1.1.1991. do 30.VI. 1993. bio je referent pa v.d. upravitelj RJ “Transport” Kutina, US Zagreb. U istoj upravi šuma od l .VII. 1993. do pisanja ovoga životopisa (1999.) stručni je suradnik za organizaciju rada u Razvojno - planskom odjelu uprave.

SKOMAC, Milan, (Bjelovar, 12.1. 1957.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Nikole i Jagice rod. Vunić. Hrvat. Potječe iz radničke obitelji. Osnovnu je školu završio u selu Ob-rovnica 1972., a maturirao je na gimnaziji u Bjelovaru 1976. godine.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu 1.IV.1982.

Pripravnički staž odradio je u Šumariji Križevci 1984., a 1985. i 1986. na radnom je mjestu referenta za transport u PJ Autotransport Bjelovar. Od 1987. do 1990. radio je kao tehnolog za iskorišćivanje šuma u Šumariji Križevci, a od 1991. revirnik je u istoj šumariji, UŠ Koprivnica.

ŠKOPAC, Stjepan, (Čazma, l l .VIII . 1900. - Rijeka, 15.VI.198L), dipl. ing. šumarstva, šum. savjetnik.

Sin Nikole i Tereze r. Radano-vić. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio općinski načelnik, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Čazmi, a II. Kr. realnu gimnaziju u Zagrebu 1920. godine.

Šumarstvo je studirao na Gospodarsko-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je 1923.-24. škol.g., a diplomirao je na Šum. odjelu 18.11.1927.

Po završetku studija počinje službovati u Vinkovcima (1927. - 1930.).


http://22.XII.1969

389

Potom prelazi u Slav. Brod (1930.-1931.). U istoj godini premješten je u Ilok gdje radi do 1932. Tada se vraća u Vinkovce, a 1934., prelazi u Direkciju šuma Sušak i radi do 1940., kad odlazi u Novu Gradišku u Ravnateljstvo imovne općine za v.d. ravnatelja. God. 1943. prelazi u Veliku župu Zagorje Varaždin, gdje radi do 1946., kada je otpušten. Na svim spomenutim mjestima radio je kao šum. inženjer -od asistenta, preko pristava, savjetnika i nadzornika do v. d. ravnatelja.

God. 1946. vraća se u Sušak, gdje je kratko vrijeme zaposlen izvan struke, a potkraj godine počeo je raditi kao šum. referent u Šumariji Delnice. Tu je posebno bio aktivan u osnivanju Lugarske škole. U Delnicama ga u svibnju 1947. godine uhićuju komunističke vlasti, odvode na suđenje u Slav. Brod i osuđuju na godinu dana zatvora “zbog krivičnih djela protiv naroda i države” (hrvatstva i članstva u HSS).

Nakon puštanja iz zatvora počinje raditi (1948.) u Šumariji Sv. Juraj (Senj) kao šum. referent, a potom je prebačen u Šumariju Vrhovine za stručnog rukovodioca, gdje ostaje do 1949. god. U Vrhovinama radi na u-tvrdenju gran ica NP Plitvice, 1949. odlazi u ŠG Kapela - Gospić, a 1951. u Šumariju Karlobag za zamjenika upravitelja. God. 1953. prelazi u DIP Rijeka, a zatim nastavlja rad u Jad-randrvu. Za službenika Šum. inspektorata u Rijeci postavljen je 1955. godine u zvanju višeg referenta, da bi 1959. konačno postao savjetnik prve vrste u Sekciji za uređivanje šuma Rijeka, koja je 1956. god. preuzela dio službenika ukinutoga šum. inspektorata Rijeka. Iz toga je kasnije osnovan Šum. projektni biro Rijeka u kojem je dipl. ing. Stjepan Škopac 1969. god. završio svoj radni vijek kao taksator.

Za vrijeme službe uvijek je radio na poslovima uzgoja i sječe, te izrađivao odgovarajuće elaborate (osnove). Za jedan elaborat, pred odlazak u mirovinu, dobio je prvu nagradu.

Umro je 1981. u Rijeci, gdje je i sahranjen. Za vrijeme NDH bio je član i odbornik HŠD.

(Podatke smo dobili ljubaznoš-ću sina g. Milivoja Škopca iz Rijeke.)

LITERATURA Borošić, /.: ŠIS, s. 65, 103, 151. ***ŠN, s. 354; SŠN 2, 1998., s. 682. Klepac, D.: Uređivanje šuma. Zagreb

1965., s. 21, 288, 289, 335. *** Zbornik Vinkovci, 1974., s. 539, 542. *** PŠH 1846 1976., s. 419. *** HŠD 1846 1996., s. 221, 235.

ŠKORIĆ, Arso, (Sibinj, Slav. Brod, 25.1.1922. - Zagreb, 29.XI.1993.), dr. s e , dipl. ing. agronomije, redoviti sveuč. profesor, prorektor, dekan Po-ljopr. fakulteta u Zagrebu.

Diplomirao je na Poljoprivredno - šum. fakultetu u Zagrebu - Poljoprivredni odsjek - 1950. god. Nakon jednogodišnjeg praktičnog rada, izabran je za asistenta za pedologiju u Zavodu za pedologiju Poljoprivredno-šum. fakulteta u Zagrebu. Šest mjeseci bio je na specijalizaciji u SAD. Doktorirao je 1956., a habilitirao 1958. Redoviti prof. bio je od 1967. godine.

Bio je predstojnik Zavoda za pedologiju, prorektor Zagrebačkog sveuč., dekan Poljopriv. fakulteta i član mnogobrojnih udruga.

Dodiplomsku nastavu obavljao je na poljoprivrednim fakultetima u Zagrebu i Osijeku te na PMF-u u Zagrebu. Organizirao je i uspješno vodio poslijediplomski studij iz pedologije, promovirajući više doktora i magistara znanosti, medu kojima više nastavnika Šum. fakulteta u Zagrebu.


http://29.XI.1993

390

Objavio je samosta lno ili u suradnji više od sto radova, od kojih nekoliko desetaka o problematici šumarstva ili u svezi sa šumarstvom, (vid. literaturu u SŠN).

LITERATURA ***ŠN, s. VIII, IX, XII, 186, 198, 199,

303, 304, 382, 504 505. *** Zbornik Vinkovci, 1974., s. 697. *** PŠH 1846 1976., s. 56. ***ŠIM, s. 170, (radovi). *** SŠN, sv. 2, ŠF Zagreb 1998., s. 217,

219, 270 271, (s radovima), 678; sv. 4, s. 110.

ŠKORIĆ, Milan, iz Trnave, Slavonija, šumarnik.


Službovao je kod Petrovara-dinske imovne općine.

LITERATURA *** Iskaz članova HSŠD: 1890, 1897,

1908, 1915., (SL). Borošic, J.: ŠIS, s. 18, 151. *** ŠN, s. 51; SŠN sv. 1, 1998., s. 145. *** Zbornik Bjelovar 1974., s. 379.

ŠKORIĆ, Mirko, (Nova Krivaja, Bjel.-bilogorska župamija 1.II.1952.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu 5.II.1976. godine.

ŠKORIĆ, Vladimir, (Požega, 25.VIII. 1890. - Zagreb, 19.11.1947.), ing. šumarstva, dr. s e , prof. fitopatologije.

Nakon diplomiranja 1915. god. na Šum. akademiji u Zagrebu, radio je u šumarskoj praksi (Delnice). God. 1918. premješten je na Šum. akademiju u svojstvu asistenta kod katedre za uzgajanje šuma. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1920. godine apsolvirao je i doktorirao iz područja prirodnih znanosti.

God. 1925. izabran je za docenta, 1928. za izvanrednog, a 1929. za redovitog profesora Poljoprivredno-šum. fakulteta u Zagrebu. Na Šum. odjelu predavao je šum. fitopatologiju (1920.-1947.), anatomiju drva (1926.-1947.), zaštitu šuma (1928.-1942.), a kraće vrijeme šum. entomologiju i terensko crtanje. God. 1932. osnovao je Zavod za fitopatologiju i bio njegov predstojnik do smrti - 1947. godine. Dekan PŠF bio je 1930.-1931.

Specijalizirao je (1921.) u Zavodu za mikologiju na Šum. visokoj školi u Hann. Miindenu (Njemačka), a 1926.-27., kao znanstveni radnik i istraživač, boravio je na Poljoprivr. fakultetu u Madisonu (SAD), gdje je studirao bakterijske biljne bolesti.

Napisao je velik broj znanstvenih i stručnih radova, poznatih i u svijetu. Postavio je temelje šumarske i poljoprivredne fitopatologije u Hrvatskoj. Između ostaloga bio je član Američkoga fitopatološkog druš- tva, a bio je član i odbornik JŠU te član HŠD.

ZNAČAJNIJI RADOVI

Prilog poznavanju roda Daphne. Gla snik HPD 1923., s. 55.

Umjetni uzgoj pečurke (Agaricua cam pestris). Priroda 1923., s. 133 140.


391

Periteciji hrastove medljike u Hrvatskoj. Šum. list 1923., s. 193 198.

Doprinos poznavanju uzročnika osipa iglica crnogoričnog drveća. Šum. list 1924., s. 127 137.

Uzroci sušenja naših hrastovih šuma. Glasnik za šum. pokuse 1, 1926., s. 234 246.

Ervsiphacaea Croatiae. Ibid., s. 52 118. Mikološki prilog flori Hrv. i Slavonije s

osobitim obzirom na parasitske gljive. Glas. HPD 1928., s. 97 108.

Das massehafte Eingehen der slavo nischen Eiche. Verhandlungen des Internatio na len Kongresses forst l icher Versuchan stalten, Stocholm 1919.

Bacterial Blight of Pea, its Overintesing and Dissemination. Phytopathology, 1928.

Staining bacteria in Plant Tissue. Phy topathology 1928.

Holandska bolest brijesta. Naš vrt 3 4, 1935., s. 44 49.

Rhabdocline pseudotsugae Syd. nova pogibao na naše parkove. Ibid. 1 2.

Zijevalična rda (Puccinia antirrhini Diet. et Holw.) nova bolest u našoj zemlji. Ibid. 11 12., s. 262 267.

Da li je Pholiota adiposa Fr. ili Pholiota aurivella (Batsh.) Fr. uzročnik karakteristične truleži jelova drva. Glasnik za šum. pokuse 1938., s. 61 65.

Jasenov rak i njegov uzročnik. Ibid., 1938., s. 66 67.

Holandska bolest brijestova. Hrv. šum. list, Zagreb 1943., s. 65 73.

Ključ za određivanje bolesti drveća. Šum. priručnik II, Zagreb 1946., s. 841 854.

LITERATURA *** ŠL. 1927., s. 526; 1940., s. 271;

1943., s. 24. *** Izvj. JŠU 1927., 1930., 1931., (ŠL). Borošić, l: ŠIS, s. 1, 4, 136, 151. Uredn.: Dr. Prof. Vladimir Škorić. In

memoriam. ŠL 1 2, 1947., s. 55 56. Kauders, A.: Šum. bibliografija I, s. 38,

45, 50, 51, 249, 251, 254. ***ŠN, s. XII, 119 123, 157, 158, 168,

202, 203, 205, 206, 222, 247, 300, 301, 305, 383, 384, 505.

*** Spom. PMF. Zgb 1974., s. 134, 155. *** Zbornik Vinkovci 1974., s. 218, 228,

236, 237, 245, 247, 252, 260, 707. *** ŠIM, s. 75. *** PŠH 1846 1976, s. 109 112, 115, 414. ***ŠE 3, 1987., s. 335. *** Hrast lužnjak u Hrvatskoj. Vinko

vci Zagreb 1996., s. 541, 543. *** SŠN 1998., sv. 2, s. 133, 135 139, 199,

204, 422, 423, 466, 475 476, 662; 3, s. 91, 114, 324; sv, 4, s. 90 (pogrešno: A. Škorić).

ŠKORJANEC, Vinko, (Koprivnica, 1918. - Koprivnica, 3.III.1986.), dipl. ing. šumarstva.

U Koprivnici polazi osnovnu i srednju školu. Maturirao je na realnoj gimnaziji 1937. godine i upisao se na Poljoprivredno- šum. fakultet u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol.g. 1940.-41., ali zbog rata diplomirao je tek 2.X.1946. Naime, zaposlio se kao apsolvent u Šumariji Koprivnica, ali je stigao u ustaški zatvor. Po završetku rata, od 22.V. 1945. dobiva mjesto referenta za šumarstvo NO kotara Koprivnica, a od 6.II.1946. do 31.III.1947. bio je na dužnosti upravitelja Šumarije Šokolovac.

Nakon diplomiranja, premješten je u Šumariju Zavalje (Lika), a zatim u Građevinsku sekciju u Plaškom, gdje radi od 20.11.1948. do 31.VIII. 1954. Radio je na projektiranju i gradnji šumskih prometnica.

Od 1.VII.1960. do 1963. radi u Šumsko - poljopriv. kombinatu u Koprivnici. Tu, uz ostalo, sudjeluje u osnivanju rasadnika Močile (12 ha). Posebno je radio na sadnji brzorastućih topola i četinjača. Na području šumarija Koprivnica, Đurđevac, Repaš , Kloštar i Šokolovac podignuto je oko 1200 ha plantaža topola i vrba, te oko 1300 ha brzorastućih kultura četinjača, posebno ariša, borovca, bora, smreke i duglazije.


392

Kao šum. inspektor SO Koprivnica do 1971. posebno se brinuo za čuvanje šuma i očuvanje ljudskog o-koliša, a tada je premješten u Privrednu komoru Bjelovar, gdje je radio na objedinjavanju šumarstva i drvne industrije bjelovarske regije.

Bio je član HŠD, aktivan u Šum. društvu Koprivnica, kojemu je bio i predsjednik od 1960. do 1967.g.

LITERATURA ***ŠN, s. 323, 361. Tomek, R.: In memoriam. Vinko Škor

janec, dipl. inž. šum. ŠL 9 10, 1986., s. 497 498. *** HŠD 1846 1996., s. 277, 411. *** SŠN 2, 1998., s. 686.

ŠKREB, St jepan, (Zagreb, 13.VII. 1879.- Zagreb, 14.VIII.1952.), dr. filozofije, sveuč. profesor.

Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu studirao je kemiju, matematiku i fiziku. Doktorirao je na istom fakultetu 1910. godine. Od 1902. bio je srednjoškolski profesor dodijeljen Meteorološkom opservatoriju u Zagrebu. Od 1918. do 1925. nadzornik je srednjih škola. God. 1925. preuzima upravu Geofizičkoga zavoda u Zagrebu do umirovljenja 1947. Redoviti sveuč. profesor geofizike bio je od 1937. do 1947. Zaslužan je za obnovu meteoroloških postaja u Hrvatskoj nakon I. svj. rata.

Na Šum. odjelu PŠF u Zagrebu predavao je meteorologiju i klimatologiju (1923.-1952.).

Napisao je 38 znanstvenih radova, uglavnom iz područja meteorologije, i veći broj članaka, prikaza i recenzija.

Uz A. Mohorovičića bio je značajna osoba u povijesti meteorologije i geofizike u Hrvatskoj.

LITERATURA Borošić, /.: ŠIS, s. 1, 136, 151. Kauders, A.: Šum. bibliogr. I, s. 27. Goldberg, /.: Dr Stjepan Škreb (1879

1952). Glasnik matem. fiz. i astronomski, II, 7, Zagreb 1952., s. 187 190.

***ŠN, s. XII, 120 122, 197, 383, 505 507, (s popisom radova).

*** Spomenica PMF, Zagreb 1974., s. 15, 16, 47, 49, 52, 53, 66.

*** PŠH 1846 1976., Zagb 1976., s. 21. *** Geofizika, Vol. 3. Suppl., Zagreb

1986., s. 110. *** SŠN 2, 1998., s. 135 137, 222.

ŠKRGATIĆ, Želimir, (Požega, 1913.-4.II.1994.), dipl. ing. šumarstva.

Gimnaziju je završio u Zagrebu. Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol.g. 1935.-36., a diplomirao 20.VI.1938.

U službu je stupio 1940. godine, kao pripravnik na Sušaku, u Direkciji šuma. Naredne godine Direkcija je premještena u Gospić, pa i dipl. ing. Zeljko Škrgatić. Tu radi u Građevinskom odjelu. Povjerena mu je izgradnja zgrade direkcije. Tijekom 1943. odlazi na rad u Pleternicu, te nakon kraćeg rada u Daruvaru, 1946. god. odlazi u Novu Gradišku, gdje ostaje do 1964. Već 1949. postaje teh-ničkim direktorom šum. grad. poduze-ća.Bio je s t r u č n j a k za područ je viso-kogradnje. Sve projekte za zgrade izradio je sam, a za stambeno - poslov-


393

nu višekatnicu u Novoj Gradiški dobio je n a g r a d u . God. 1964. dolazi u Zagreb u Projektni biro “Palmotićeva 45” i radi kao samostalni projektant na izradi i nadzoru projekata cesta. Radi na projektnoj dokumentaciji dijela Jadranske turističke ceste na području Dubrovnika. Povrh toga projektirao je na desetke kilometara šumskih cesta na području Novske, Lipov-ljana i Gradiške. Sedamdesetih godina projektira prometnice novog turističkog naselja Cervar kod Poreča.

Bio je član HŠD i član Izvršnog odbora Saveza ITSDIH.

LITERATURA Borošić, ].. ŠIS, s. 9, (I. god.). ***ŠL: 1940., s. 184, 271; 1941., s. 328,

538; 1943., s. 24, 266. ***ŠN, s. 359; SŠN 2, 1998., s. 685. Jurić, E: Željko Škrgatić (1913 1994.).

In memoriam. ŠL 3 4, 1994., s. 134. *** HŠD 1846 1996., s. 308 310, 313.

ŠKRLJAC, Petar , iz Plesna, Novska, rod. 25.VI.1886., ing. šumarstva, viši šum. savjetnik.

Studirao je na Šum. akademiji u Zagrebu, gdje je 1910. i apsolvirao. Zaposlio se 20.1.1911., a 1913. položio je u Zagrebu stručni ispit. U službi je napredovao pa je 1.VII.1932. postavljen za višeg savjetnika u Direkciji šuma Zagreb, gdje je radio i za vrijeme II. svj. rata. Bavio se i publicističkom djelatnošću. Objavio je u Šum. priručniku II “Iskorišćivanje šuma” na 40 stranica, a surađivao je i u Lovačkom vjesniku.

Bio je član JŠU, i kasnije HŠD.

RADOVI

Uhvaćena mlada medvjedica. LRV, XXXVI, 7/8, 1927., s. 253.

Iskorišćivanje Suma. Šum. priručnik II, Zagreb 1946., s. 999 1039.

LITERATURA *** Izvj. JŠU 1927., s. 31, (ŠL). *** ŠL: 1927., s. 546; 1929., s. 301;

1935., s. 532; 1940., s. 271; 1941., s. 113, 327; 1943., s. 25; 1944., s. 198.

Borošić, J.: ŠIS, s. 4, 39, 86, 151. Kauders, A.: Šum. bibliogr. I, s. 92. ***ŠN, s. 103. Frković, A.: Bibliogr. LRV 1892 1991,

Zagreb 1993., s. 346, 442. *** HŠD 1846 1996., Zg. 1996., s. 241.

SKRPAN, Gligor, (Slav. Kobaš, Slav. Brod, 2.XII.1940.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je 1963.-64., a diplomirao 1966. god. Prema nepotpunim podacima, 1972. bio je upravitelj RJ Transport i mehan. ŠG Slav. Brod.

Surađivao je u Lov. vjesniku.

LITERATURA *** Zbornik Vinkovci, 1974., s. 688. Frković, A.: Bibliogr. LRV 1892 1991.,

Zagreb 1993., s.98, 346, 442. *** SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 692.

ŠKULJ, J a d r a n k a , (Travnik, BiH, 3.XII.1968.), dipl. ing. šumarstva.

Šumarstvo je studirala na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirala je na Šum. odsjeku 12.VII.1994. godine. Izradila je i obranila diplomski rad naslova “Zelenilo i njegova zaštita -SRC Mladost Sava”.

ŠKUNCA, Anton, (Novalja, Pag, 15. X.1931.), dipl. ing. šumarstva, šum. savjetnik.

Sin Frane i Kate r. Škunca. Hrvat, katolik. Roditelji su mu bili poljodjelci. Osnovnu je školu završio u Novalji na Pagu 1941., a gimnaziju u Senju 1953. godine.


394

Studirao je šumarstvo na Poljoprivredno-šum., fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol.g. 1958.-59., a diplomirao na osamostaljenom Šum. fakultetu 6.VI.1961.

Prvo zaposlenje dobio je u ŠG “Mojica Birta” Bjelovar, u Šumariji I-vanska, gdje radi od 15.VII.1961. do 31.X.1963. na mjestu zamjenika upravitelja i referenta za iskorištavanje šuma. Stručni ispit položio je 1968. u Zagrebu. Za upravitelja Šumarije Vel. Grdevac postavljen je 1.XI.1963.g., gdje ostaje do 20.X.1982., kada prelazi u upravu ŠG “Mojica Birta” Bjelovar. Tu radi na mjestu referenta za građevinarstvo, na normiranju i kao referent za prodaju u Komercijalnom odjelu JP “Hrvatske šume” US Bjelovar. Od 1.1.1992. do 1.VII.1996. bio je upravitelj Šumarije Vel. Grdevac, a zatim prelazi u UŠ Bjelovar za savjetnika. U mirovinu je otišao 16.1 V. 1997. godine.

Bio je predsjednik Općinskog vijeća Općine Veliki Grdevac.

Živi u Vel. Grdevcu.

LITERATURA ***ŠN, s. 372; SŠN 2, 1998., s. 690. *** Zbornik Bjelovar, 1974., s. 420, 436. ***ŠL 1 2, 1995., s. 62. *** Posl. izvješće “HŠ" 1995., s. 61.

SKUNCA, Željka, (Veliki Grdevac, Grubišno Polje, 26.111.1966.), dipl. ing. šumarstva.

Kći Antona i Hermine r. Prem-rov. Hrvatica, rimokatoličke vjere. Potječe iz šumarske obitelji. Otac joj je dipl. ing. šumarstva. Osnovnu je školu završila u Vel. Grdevcu 1980., a maturirala je u COUO Bjelovar 1984.

Šumarstvo je studirala na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirala je na Šum. odsjeku 1990. godine.

Nakon diplomiranja zaposlila se u Šumariji Daruvar, UŠ Bjelovar, najprije kao pripravnica, zatim radi na mjestu revirnika (1995.).

ŠKUNDRIĆ, Stjepan, (Husje, Karlovac, 4.II.1945.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Stjepana i Bare r. Mikulin. Hrvat, katolik. Potječe iz obrtničke obitelji: otac mu je bio zidar, a majka domaćica. Školovao se u Karlovcu: osnovnu je školu završio 1960., a srednju Šumarsku školu 1965. godine.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu 31.V.1974.

Dana 24.VI.1974. zaposlio se u Odjelu za uređivanje šuma ŠG Karlovac. Nakon godinu i pol morao je potražiti novo radno mjesto. Dobio je mjesto šefa revirne službe OOUR-a Preventivna zaštita u NP "Plit. Jez." (12. IV.1976.). Na tom je mjestu ostao do 29.VII.1979. kada se vratio u ŠG Karlovac, u Odjel za uređivanje šuma. Radio je najprije kao tipolog, a zatim kao samostalni taksator.

Za upravitelja Šumarije Draga-nić - UŠ Karlovac postavljen je l.VII. 1995. godine.



395

SLAT, S t j epan , (Generalski Stol, Karlovac, 18.IV.1943.), dipl. ing. šum.

Sin Ivana i Ane r. Halar. Hrvat, katolik. Otac mu je bio bačvar, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Ogulinu 1958., a Šumarsku školu u Karlovcu 1962. godine.

Šumarstvo je apsolvirao 1966.-67., a diplomirao 9.VI.1969. na ŠG odjelu Šum. fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Nakon diplomiranja zaposlio se u Komercijalnoj službi DIP Delnice. Od škol.g. 1973.-74. do pisanja ovog životopisa (1999.) radi kao predavač stručnih predmeta šumarske struke na Šum. školi u Karlovcu. Glavni mu je predmet iskorišćivanje šuma, za koji je napisao i nekoliko skripata. Sudjelovao je i u pripremama za natjecanje učenika šumarskih škola biv. Jugoslavije. Uz poslove predavača obnaša dužnost voditelja smjene i voditelja obrazovanja odraslih.

Bio je aktivni sudionik Domovinskog rata. Član je HŠD, a 1981. bio j e č l an P r e d s j e d n i š t v a Saveza ITŠDIH.

RADOVI

Iskorištavanje Suma, I. dio. Zagreb 1976., s. 1 123; 1979, II. izd. s. 1 123.

Iskorištavanje Suma, II. dio. Zagreb 1977., s. 1 135; 1979., II. izd., s. 1 106.

Iskorištavanje Suma, za III. razred. Za greb 1983., s. 1 225.

Iskorištavanje Suma, za obuku šum. radnika. Karlovac 1986., s. 1 32.

Doprinos učenika škole razvoju Su marske djelatnosti. Šum. škola Karlovac, (Mo nografija). Karlovac 1997., s. 36 37.

LITERATURA *** HŠD 1846 1996., s. 299. ***Šum. škola Karlovac 1947 1997., s.

2, 29, 36, 43, 53, 62 68, 70, 83, 138. *** SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 693.

ŠLEHTA, Dragutin, (Varaždin, 20. IX.1929.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Dragutina i Ane r. Pinter. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz službeničke obitelji. Školovao se u Bjelovaru: osnovnu je školu završio 1940., a maturirao je na Državnoj realnoj gimnaziji u Bjelovaru 1948. godine.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Apsolvirao je na Šumarskom odjelu, tehnološki smjer škol.g. 1952.-53., a diplomirao 8.IV.1955.

Nakon diplomiranja radio je kao pripravnik u Šumariji Velika Pisanica (1956.-58.). Položivši stručni ispit 1958. u Zagrebu, zaposlio se u "Česmi” Bjelovar, gdje je bio referent za uzgoj i plan, a zatim tehnički rukovodilac u Tvornici šperploča do 1962.g.


396

Tada posve prelazi na rad u drvnu industriju. Najprije je (1962.-63.) referent za drvnu industriju u Privrednoj komori Bjelovar, a zatim prelazi u D. K. “Florijan Bobić” Varaždin i radi u tehničkoj pripremi i nabavi (1964.-72.). Od 1973. do 1978. šef je Poslovnice “Kemoboja” u Varaždinu. Od 1979. do 1990. radio je u Trgovačkom poduzeću “Commerce” Varaž-din - Robno-transportni centar. Tu je bio komercijalni rukovodilac i po-moćnik d i r e k t o r a . God. 1 9 9 0 . od laz i u mirovinu. Živi u Varaždinu (1997.).


ŠLOGAR, Damir, (Kutina, 3.IX. 1967.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je šumarstvo na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 18.XI.1993. na Šum. odsjeku, obranivši diplomski rad “Ekološka stabilnost sastojina kutinskih nizinskih šuma”.

Nakon diplomiranja zaposlio se kao pripravnik u UŠ Zagreb, a nakon obavljenog pripravničkog staža radio je od 1994. god. kao revirnik u Šumariji Kutina, UŠ Zagreb.

ŠMIDT, Ervin, iz Zagreba, dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol.g. 1937.-38., a diplomirao 10.11.1941.

Prema nepotpunim podacima, 1952. god. radio je u Šumariji Novska, ŠG Nova Gradiška.

Bio je član HŠD: 1945. izabran je za zamjenika odbornika, a 1946. evidentirano je da je prisustvovao izvanrednoj skupštini društva.

LITERATURA ***ŠL 1952., s. 73. ***ŠN, s. 359, (Šmid). *** HŠD 1846 1996., s. 236, 241.

ŠMIT, Ivan, (Crni Vrh, Tabor, Slovenija, 29.VIII.1921. - Ljubljana 4. IV.1988.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Antona i Helene Šmit. Slovenske narodnosti, rimokatoličke vjere, seoskoga porijekla. Osnovnu školu završio je u Taboru 1933., a realnu gimnaziju u Celju 1941. godine.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šumarskom odjelu, Biološki odsjek škol.g. 1950.-51., a diplomirao 26.1.1952. U okviru redovnog studijskog programa apsolvirao je također na fakultativnom predmetu lovno gospodarenje, kod inženjera Ceovića, što je bilo presudno za njegovo kas-nije šumsko-lovno usmjerenje.

Ubrzo nakon diplomiranja (1. IV.1952.) zaposlio se kao upravitelj Šumske uprave Grčarice kod Ribnice (Slovenija). S novom 1956. godinom premješten je na Poljoprivredno-šumski posjed Kočevje kao referent za njegu i zaštitu šuma. Dana l.XI. 1957. zapošljava se kao tajnik Odbora za šumarstvo pri Glavnom zadružnom savezu LR Slovenije, a 1.X.1958 prelazi za šefa Šumske uprave Kamnik (GG Ljubljana), gdje je ostao do umirovljenja l.X.1981. godine.

Posebno se zauzimao za gradnju i obnavljanje šumskih cesta, poglavito zbog otvaranja i povezivanja brdskih sela, u čemu je u velikoj mjeri


397

uspio. U svojem području poznao je svako seosko domaćinstvo, zato je bio vrlo štovan i obljubljen. Zbog povezanosti s prirodom, aktivno je djelovao u lovačkim organizacijama Kočevja, Ljubljane i Kamnika, gdje se prije svega brinuo o obrazovanju lovačkih kadrova, njegovanju lovačke etike, za lovnu divljač, a posebno za ptice.

Primio je za svoj rad više priznanja i odlikovanja: GG Ljubljana dodijelilo mu je priznanje (6.XI.1981.) za višegodišnji uspješan rad u šumarstvu; Lovački savez Slovenije, čiji je bio član, Orden za lovačke zasluge III. stupnja (11.V.1981.) i Orden za lov. zasluge II. stupnja (19.111.1985.).

(Podatke nam je ljubazno prikupila njegova supruga gospoda Silva Smit, na čemu joj zahvaljujemo.)


ŠNAJDAR, Lidija, (Rijeka, 10.VIII. 1975.), dipl. ing. šumarstva.

Kći Ivana i Nade r. Pleše. Hrvatica, rimokatoličke vjere. Potječe iz službeničke obitelji. Osnovnu i srednju školu završila je u Delnicama. Maturirala je na Srednjoj školi, šumarsko usmjerenje 1993. godine.

Šumarstvo je studirala na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirala je na ŠG odjelu iz zaštite šuma 1998. Izradila je i obranila diplomski rad pod naslovom “Bolesti i štetnici u rasadnicima u 1995. godini”.

Nakon kraćeg pauziranja zaposlila se kao pripravnica u UŠ Split, u Šumariji Benkovac. Tu smo je zatekli i početkom 1999. godine.

ŠNAJDER, Jos ip , (Joško), (Ljuto-mer, Slovenija, 1900. - Kotlje pri Slo-venj Gradcu, 1952.), dipl. ing. šumarstva.

Šumar, koji je prošao teški životni put. Obavljao je službu pomoćnog lugara, lugara, procjenitelja i dnevničara pri raznim poduzećima u Hrvatskoj, Bosni i Sloveniji.

Studirao je šumarstvo na Gospodarsko - šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1924.-25. na Šumarskom odjelu, a diplomirati je uspio tek 5.II.1940. godine. Ali i nakon dobivene diplome dobio je mjesto dnevničara. Tek poslije II. svj. rata, u kojem je sudjelovao kao pričuvni časnik u redovima NOV, pružila mu se mogućnost da se posveti radu u struci, ali za kratko vrijeme. Od 1950. radio je na mjestu planera pri GG Slo-venj Gradec, a 1952. godine nenadano umire u društvu svojih suradnika i prijatelja na sindikalnom domjenku.

Sahranjen je u svom rodnom mjestu Ljutomeru.

LITERATURA *** : Ing. Joško Šnajder, (in memoriam).

GozdV 1952., s. 115. ***ŠN, s. 355.

ŠNAJDER, Luka, iz Nikinaca, Srijem, Vojvodina, rod. 13.X.1884., ing. šumarstva, viši savjetnik.

Studirao je na Šum. akademiji u Zagrebu i apsolvirao 1908. godine. Zaposlio se u struci 19.V.1909., a naredne godine položio je stručni ispit u Zagrebu. Od 1915. do 1935. radio je kod Petrovaradinske imovne općine u Sremskoj Mitrovici, napredujući do zvanja višeg šum. savjetnika. Od 1936. do 1938 . godine bio je d i r ek to r Direkci je šuma Brodske imovne općine u Vinkovcima. Zatim je radio pri imovnim općinama u Ogulinu i Đurđevcu, kao kotarski šumar u Vel. Gorici i kao šum. savjetnik Odjela za šumarstvo Banovine Hrvatske u Zagrebu. Tijekom II. svjetskog rata radio je kod Glavnog ravnateljstva za


398

šumarstvo u Zagrebu. Bio je član JŠU (1927.) i HŠD

(1940., 1943.).

LITERATURA ***ŠL: 1915. (HSŠD); 1927., s. 263, 319;

1929., s. 513; 1935., s. 281, 478; 1939., s. 493; 1940., s. 271, 326; 1941., s. 42, 154; 1943., s. 25; 1944., s. 198.

*** Izvj. JŠU 1927., s. 31. Borošić, J.: ŠIS, s. 4, 67, 84, 151. ***ŠN, s. 103; SŠN 2, 1998., s. 123. *** Zbornik Vink., 1974., s. 539, 540. *** PŠH 1846 1976., s. 414.

ŠOBAČIĆ, Ruža , (Varaždin, 7.II. 1954.), dipl. ing. šumarstva.

Kći Dragoljuba i Radoslavke r. Ševa. Srpske narodnosti, hrvatskoga državljanstva. Školovala se u Varaždinu: osnovnu je školu završila 1969., a maturirala je u varaždinskoj gimnaziji 1973. godine.

Studirala je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirala je na ŠG odjelu 1980. godine.

Od 1980. god. zaposlena je u ŠG Sisak, u Službi za uređivanje šuma. Zatim radi kao samostalni taksator u UŠ Sisak, Odjel za uređivanje šuma (1995.).

Član je HŠD.

OBAČIĆ, Slavko, vid. 5. knjiga.

OBAT, Aleksandar , vid. 5. knjiga.

ŠOJAT, Miros lav , (Uzice, Srbija, 13 .VIII .1934. - Z a g r e b , 16.VIII . 1995.), mr. s e , dipl. ing. šumarstva.

Nakon kraćeg rada kod Agro-nomskog fakulteta u Zagrebu i Šum. fakulteta u Zagrebu, 15.111.1979. prelazi na rad u Sum. institut Jastrebar-sko, gdje ostaje do umirovljenja.

Magistr irao je 12.V.1971. u Centru za postdiplomski studij Sveuč. u Zagrebu iz mikrobiologije tla temom “Proučavanje gljiva u tlu primjenom raznih mikrobioloških metoda”.

Na posao u Jastrebarsko putovao je iz Zagreba, iako je bio slabog zdravlja. U institutu bio je samostalni istraživač u Odjelu za ekologiju. Vodio je teme iz šumarske mikrobiologije. Temeljem prikupljenih rezultata objavio je više radova u domaćim znanstvenim časopisima, poglavito u Šumarskom listu.

God. 1991. otišao je u mirovinu, a 1995. je umro.

RADOVI

Proučavanje gljiva u tlu primjenom raz nih mikrobioloških metoda. Magist. rad, Centar za postdiplomski studij Sveuč. u Zagrebu, 1970.

Mikrobiološka istraživanja tala nekih šumskih ekosistema u Hrvatskoj. Šum. list 7 9, 1974., s. 325 336.

Neki problemi analize mikrotlore šum skih i drugih tala dilucionom metodom na agariziranim supstratima. Šum. list 5 6, 1980., s. 233 244.

Utjecaj šuma bjelogorice na kvalitet povr šinskih voda, (sa Munjko, I.). Ribarstvo Jugosl. 2, Zagreb 1980.

Proučavanje mikroorganizama tla direk tnim biološkim metodama. Šum. list 1 2, 1985., s. 39 42.


399

Mikrobiološka istraživanja nekih šumskih tala direktnim metodama. ŠL 1988., s. 361 365.

LITERATURA *** PŠH 1846 1976., s. 57, 419. ***ŠIM, s. 32, 119, 170, 178. Orlić, S.: In memoriam. Mr. se. Mi

roslav Šojat. ŠL 11 12, 1995., s. 441. Maričević, I.: Kazalo autora suradnika...

ŠL 3 4, 1997., s. 182, 188. *** SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 628.

ŠOKČEVIĆ, Đuro, iz Otoka, Vinkovci, rod. 25.X.1890., ing. šumarstva, šum. savjetnik i šum. nadzornik.

Šumarstvo je studirao na Šum. akademiji u Zagrebu, gdje je i apsolvirao 1918. godine. U ratu je proveo više od 5 godina. Zaposlio se u šum. službi 14.VI.1919. Stručni ispit položio je u Zagrebu 1920. godine. Bio je zaposlen u Moroviću, Vinkovcima i Našicama. Za šum. savjetnika kod Kotarskog načelstva u Našicama postavljen je 15.1.1933. god., a zatim premješten u Vinkovce. Uoči II. svj. rata (1940.) bio je šum. nadzornik kod Ravnateljstva banovinskih šuma u Vinkovcima, a za vrijeme NDH bio je u Zagrebu kod Glavnog ravnateljstva za šumarstvo.

U Šum. listu objavio je predavanje koje je održao za šumarsku javnost (1938. u Vinkovcima).


RADOVI

Specijalno iskorišćavanje srednjodohnih slav. sastojina putem proreda. Šum. list 1939., s. 205 213.

LITERATURA *** Izvj. JŠU 1927., s. 31, (ŠL). Borošić, l: ŠIS, s. 4, 58, 92, 151. ***ŠL: 1931., s. 149; 1940., 271, 611;

1943., s. 25; 1944., s. 198.

***ŠN, s. 104; SŠN 2, 1998., s. 124. *** Zbornik Vinkovci, 1974., s. 40, 290,

530, 539, 542, 548, 552, 708. *** PŠH 1846 1976., s. 96, 158, 380, 414. Kauders, A.: Šum. bibliogr. I, s. 59. *** HŠD 1846 1996., s. 215, 237, 241.

ŠOLAJA, Bogdan, dr. tehn. znanosti, ing. kemije, red. sveuč. profesor.

Bio je redoviti prof. eksperimentalne i agrikulturne kemije i pred stojnik Zavoda za agrikulturnu kemiju na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Od 1923. do 1941.g. bio je profesor na tom fakultetu, a zatim do smrti na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu.

God. 1932.-33. bio je dekan Poljoprivredno-šum. fakulteta u Zagrebu. Objavio je velik broj znanstvenih i stručnih radova, od kojih se dio odnosi i na šumarsku struku

RADOVI VEZANI UZ ŠUM. STRUKU

Istraživanje ličkih vriština. Izvješće geo loškog Povjerenstva za Kralj. Hrv. i Slavoniju za 1919., Zagreb.

Kemizam drva. Pola stoljeća šumar stva, Spomenica JŠU, Zagreb 1926., s. 601 638.

Istraživanje o specifičnoj težini drveta i količini sirove smole vrsti Pinus nigra Arn. i Pinus silvestris L., (s Ugrenović, A.). Glasnik za šum. pokuse 3, Zagreb 1931., s. 1.

Istraživanja o tehnici smolarenja i o ke mizmu smole vrsti Pinus nigra Arn. i Pinus sil vestris L., (s Ugrenović, A.). Ibid. 5, 1937., s. 1 218.

Nastajanje organske materije u živom svijetu. Nauka i tehn. 5, Zagreb 1946.

0 prirodnim smolama. Nauka i priroda, br. 5, Beograd 1950.

Fizičke i kemijske osobine terpentinskog ulja borova Pinus nigra Arn. i Pinus silvestris L. Glasnik. Šum. fakulteta u Beogradu br. 2, 1951.

Fizičke i kemijske osobine balzama i ko lofonijuma borova Pinus nigra Arn. i Pinus sil


4 0 0

vestris L. sa ličkog krša. Ibid. br. 6, 1953., s. 197.

LITERATURA Borošić, J.: ŠIS, s. 1, 136, 151. Kauders, A.: Šumarska bibliografija I,

s. 22, 98. ***ŠN. s. XII, 120, 121, 124, 157, 173,

184, 191, 382 384, 507 508. *** PŠH 1846 1976., s. 419. *** SŠN sv. 2, s. 199, 367; sv. 3. s. 91.

ŠOLAJA, D r a g a n a , (Slunj, 23.V. 1963.), dipl. ing. šumarstva.

Studirala je na Šum. fakultetu u Zagrebu i diplomirala na Šum. odjelu 8.VI.1988. godine.

ŠOLAJA, Milan, iz Josipdola, rod. 27.VII.1905., dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Gospodarsko-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol.g. 1927.-28. i diplomirao odmah 25.VI.1928.

U s t ruc i je zapos l en 23.V. 1929., a stručni ispit položio je u Beogradu 1932. godine. Prema nepotpunim podacima, 24.VI.1932. postavljen je za šum. pristava u Šumskoj upravi Glina, a zatim za upravitelja Šumarije Otočac. God. 1935. premješten je u Karlovac Kotarskom načel-stvu, a kasnije Direkciji šuma Slunj-ske imov. općine. Kao viši šum. pristav 1940. premješten je Ravnateljstvu šuma u Petrinji i 1941. god. otpušten iz službe


LITERATURA Borošić, J.: ŠIS, s. 7, 41, 106, 151. ***ŠL: 1935., s. 600; 1939., s. 54; 1940.,

s. 271, 327; 1941., s. 407. ***ŠN, s. 355; SŠN 2, 1998., s. 682.

ŠOLAR, Martin, (Jesenice, Slovenija 1.IX.1963.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Marjana i Rože r. Hribov-šek. Slovenske narodnosti i državljanstva, rimokatolik. Otac mu je dipl. ing. šumarstva, a majka dipl. oec. Osnovnu je školu završio na Bledu 1978., a gimnaziju u Jesenicama 1982.

Studirao je na Šumarskom fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Diplomirao je na Šum. odjelu 16.V.1991. godine, napisavši i obranivši diplomski rad naslova “Šumsko-ekološka analiza u Triglavskom narodnom parku” znanstveno područje ekologija šuma.

Nakon diplomiranja, odradio je pripravnički staž (1991.-92.), a zatim radi samostalno na mjestu organizatora zaštite prirode u upravi Tri-glavskoga narodnoga parka. Od 1994. godine voditelj je prirodozaštitne nadzorne službe u tom parku.

Napisao je i objavio više od pedesetak stručnih članaka i referata, samostalno i u suradnji, na slovenskom i engleskom jeziku.

Vrlo je aktivan u svojoj užoj specijalnosti, pa je sudjelovao na više simpozija, znanstvenih i stručnih skupova u Njemačkoj (1992., 1993., 1997.), Italiji (1992.), Francuskoj (1993., 1994.), Austriji (1995., 1997.), Irskoj (1996.), Sloveniji (1995., 1997., 1998) i Španjolskoj (1998.).


4 0 1

Član je međunarodnih stručnih udruga: CIPRA-e (Međunarodne komisije za zaštitu Alpa) - član odbora za Sloveniju; IUCN - WCPA (Međunarodna unija za zaštitu prirode - komisija za zaštićena područja); član je ekspertne skupine za zaštićena područja Europske federacije nacionalnih i prirodnih parkova (EURO- PARC Federation).

VAŽNIJI RADOVI

The impact of mountaineering on Nature and the use od Education to prevent the harm ful influence of it on Nature, (referat). IUCN: “Education for sustaiable tourism”, Vršič 18. IX.1992.

Turizem sportno rekreacijske deja vnosti v TNP a poudarkom na gozdnem proa toru, (referat). Turistička zveza Slovenije: “Tu rizem v gozdnem prostoru”, Skofja Loka 26. X.1995.

Gozdaratvo in varatvo narave. GozdV 2, 1996., Ljubljana, s. 124 127.

Wald, Waldwirtachaft und Waldachaden im Nationalpark Triglav. Nationalpark aka demie Hobe Tauern: Internationale Tagung “Natur Schulz Wald”, Mallnitz 26.IX.1997., pp. 68 73.

Upravljanje z gozdom in vloga gozda v zavarovanem območju Triglavakega narodnega parka Gozdaratveni in naravovaratveni in tereai. XIX gozdarski studijski dnevi (Logarska dolina 26. 27. Marec 1998); Zbornik refera tov., s. 425 434.

Triglav National Park: Job definition, education, competenciea and legal aituation of rangera. Europarc Federation, Proceedings of the workshop on Professional Park Ranger Service (september 1998), pp 11 16.

Recreation and Foreatrv intereata in compariaion with Nature conaervation role the protected area of Triglav National Park. In stitute of plant Physiology, Universitv of Vie nna, Proceedings of International workshop Research and monitoring as key elements for sustainable development in the limestone Alps (oktober 1998).

ŠOLC, Svetozar, (Zagreb, 1883. - Zagreb, 1945.), ing. šumarstva, šum. savjetnik.

Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Vinkovcima. Šumarstvo je apsolvirao 1904. na Visokoj šum. i rudarskoj školi u Ban. Stiavnici (Slovačka, tada Ugarska).

Iste godine zaposlio se u Direkciji šuma Zagreb. Stručni ispit položio je 1907. Od 1908. do 1911. radio je kao pomoćnik upravitelja Nad-zorništva za pošumljenje primorskoga krasa u Senju. Radio je na provedbi propisa i izradi nacrta kraških pustoši koje su bile sposobne za pošumljavanje. Radovi su izvođeni na visokoj tehničkoj razini.

Iz Senja odlazi u Kraljevsko u-garsko ministarstvo za poljodjelstvo, a u Hrvatsku se vraća 1914. u Direkciju šuma na Sušaku. Od 1923. do 1925. radi u Ministarstvu šuma i rudnika u Beogradu kao šum. savjetnik. Nakon toga premješten je u Direkciju šuma Zagreb i umirovljen 1927. god. Ponovo se aktivira 1941. i do kraja rata radi kao šum. savjetnik Ministarstva šuma i ruda u Zagrebu.

Bio je član HSŠD, a za vrijeme NDH član utemeljitelj HŠD.

LITERATURA *** Iskaz članova HSŠD 1915., (ŠL). Borošić, / .: ŠIS, s. 25, 151. ***ŠL: 1940., s. 271, 272; 1941., s. 500,

539; 1942., s. 22; 1998., s. 555. Ivančević, V.: Sume i šumarstvo dijela

hrv. primorskog krša tijekom XIX i XX vijeka, (diser.). ŠF Zagreb, 1995.

*** HŠD 1846 1996., s. 150.

ŠOLIĆ, Eduard , (Teslić, BiH, 12.1. 1905. - Plaški, 1943.) dipl. ing. šum.

Studirao je na Gospodarsko-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu 1927.-28. škol.g., a diplomirao 10.X.1929. U struci se


http://26.IX.1997

4 0 2

zaposlio 7.V.1930. kao pripravnik u Direkciji šuma Ogulinske imovne općine u Ogulinu. Stručni ispit položio je u Beogradu 1932. Na području Ogulina i Like zadržao se do 1943. god. kad su ga u Plaškom ubili četnici, kao službenika Ravnateljstva šuma Ogulin.

LITERATURA Borošić, J.: ŠIS, s. 7, 72, 112, 151. ***ŠL: 1940., s. 251, 367; 1941., s. 404;

1942., s. 219; 1947., s. 173. ***ŠN, s. 336, 355, (Edo). *** SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 682.

SOMOĐI, Biserka, (Ždala, Koprivnica, 15.1.1966.), dipl. ing. šumarstva.

Studirala je na Šum. fakultetu u Zagrebu i diplomirala na Šum. odsjeku 4.XII.1991. godine.

ŠOMOĐI, Mirko, (Slatina, 20.VI. 1948.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Franje i Danice r. Batriče-vić. Hrvat, katolik. Otac mu je bio pi-lanar, a majka domaćica. Školu je polazio u Slatini: osnovnu je završio 1963., a gimnaziju - opći smjer 1967.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu 28.11.1973. godine.

Pripravnički staž odradio je 1973. u Šumariji Slatina. Nakon položenog stručnog ispita, postavljen je za re fe ren ta uzgoja u istoj šumarij i (1974.-1985.). Od 1985. bio je upravitelj Šumarije Ćeralije, a od 1993. radi na mjestu pomoćnika upravitelja Šumarije Slatina, UŠ Našice.

Član je HŠD.

ŠONJIĆ, Tamara, (Bjelovar, 19.IV. 1968.), dipl. ing. šumarstva.

Studirala je na Šum. fakultetu u Zagrebu i diplomirala na Šum. odsjeku 22.XII.1993. godine.

ŠOOŠ, Đuro, (Križevci, 15.VII.1892.-Križevci. 3.VI.1977.), dipl. ing. šumarstva, šumarski savjetnik.

Osnovnu je školu pohađao u Križevcima, a gimnaziju u Bjelovaru i u Zagrebu. Upisao se na Šumarski fakultet u Budimpešti. Prvi svj. rat prekida njegov studij i u vojsci provodi tri i pol godine, zatim nastavlja studij na Šum. akademiji u Zagrebu i apsolvira 1919., a diplomira poslije rata na Gospodarsko-šum. fakultetu u Zagrebu 1921. godine

Iste se godine zapošljava kao kotarski šum. referent pri kotarskoj upravi Križevci, a 1922. polaže državni ispit u Zagrebu. Na mjestu kotarskog šumarskog referenta u Križevcima proveo je čitav radni vijek. God. 1932. bio je unaprijeđen za šum. savjetnika.

Iako nije nikada radio izravno u šumskoj operativi, kao kotarski šumarski referent imao je velik utjecaj na očuvanje i podizanje šuma u pot-kalničkom kraju. “Taj posao bio je vrlo težak i složen, jer je za vrijeme njegovog službovanja bilo pet vrsti vlasništva šuma s najvećim učešćem privatnih šuma. Svoj posao obavljao


http://22.XII.1993

4 0 3

je s velikom ljubavlju, neobično savjesno i stručno, pa je sigurno njegova velika zasluga da je očuvao šumski fond do danas u tom kraju, a naročito fond privatnih šuma. Radi tih svojih kvaliteta stekao je priznanje i ugled medu šumarima”, (Molnar, L., ŠL 1977.).

Dugi niz godina predavao je honorarno šumarstvo na tadašnjoj Srednjoj poljoprivrednoj školi u Križevcima, a volio je i lovstvo i lovom se i aktivno bavio.

Bio je član HŠD (1940. i 1943.).

LITERATURA *** Izvj. JŠU 1927., s. 31 (ŠL). Borošić, l: ŠIS, s. 4, 58, 90, 151, (Šoš). *** ŠL: 1939., s. 326; 1940., s. 271;

1943., s. 25. ***ŠN, s. 104; SŠN 2, 1998., s. 124. Molnar, L.: Ing. Đuro Šooš. In memo

riam. ŠL 5 7, 1977., s 334.

ŠOPAR, DELAČ, Slavica, (Garešni-ca, 28.V.1959.), dipl. ing. šumarstva.

Kći Milana i Slavice r. Topljak. Hrvatica, rimokatoličke vjere. Otac joj je bio radnik, a majka domaćica. I osnovnu i srednju školu završila je u Bjelovaru, maturiravši na Državnoj realnoj gimnaziji 1978. godine.

Šumarstvo je studirala na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirala je na ŠG odsjeku 25.XII.1986.

Pripravnički staž odradila je u ŠG “Mojica Birta” Bjelovar, Šumarija Grubišno Polje, radeći pretežito na poslovima uzgajanja šuma. Slijedi zaposlenje u bjelovarskoj taksaciji (l.V. - 31.X.1988.), nakon čega trajno odlazi u Gorski kotar, primivši dužnost šumarskog i lovnog inspektora u Općini Delnice (15.XI.1988.) Od 1994. š u m a r s k i i lovni je i n s p e k t o r Primorsko - goranske županije sa sjedištem u Delnicama.



ŠOŠTARIĆ - POKUPEC, Mari ja , (Brezice, Slovenija, 20.XII.1952.), dipl. ing. šumarstva.

Kći Mihalja i Zdenke rod. Hot-ko. Hrvatica, rimokatoličke vjere. Otac joj je bio radnik, a majka domaćica. Osnovnu je školu završila u Mariji Gorici kod Žaprešića 1967., a maturirala je na V. gimnaziji u Zagrebu 1971. godine.

Studirala je na Šumarskom fakultetu Sveuč. u Zagrebu i diplomirala na Šumarskom odjelu 19.XI.1980.

U struci se zaposlila 19.1.1981. u GG Brezice (Slovenija), Služba za uređivanje šuma, na mjestu taksa-tora. Od 1982. do 1987. u istom šum. gospodarstvu radi u Odjelu za Šumarsku kooperaciju Sevnica, na radnom mjestu referenta za uzgoj i proširenu šumsko-gospodarsku reprodukciju. Od 1988. do 1993. bila je upravitelj Šumske uprave Brezice. Nakon toga od 1994. do 1996. radi u Zavodu za šume Slovenije, područna jedinica Brezice, Ispostava Brezice, kao rukovodilac ispostave. Od 1997. radi u GG Brezice kao rukovodilac šumske proizvodnje.

Član je DIT šumarstva Slovenije u Brezicama.


http://25.XII.1986

http://15.XI.1988

4 0 4

ŠOŠTARIĆ, Š i šman , profesor na GŠU u Križevcima.

Od 1862. do 1876. god. predavao je prirodopis, fiziku i tloznanstvo.

LITERATURA *** Spomenica Križevac, 1910., s. 153. ***ŠN, s. 43, 44; SŠN 1, 1998., s. 169. *** Zbornik Bjelovar 1974., s. 376.

ŠOŠTARIĆ, Vlado, (Glina, Banovina, 22.IV.1955.), dipl. ing. šumarstva i ing. zaštite od požara.

Sin Slavka i Marije r. Priljeva. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio vozač, a majka radnica. Osnovnu je školu završio u Glini 1971., a srednju za stručnog radnika vatrogasca 1980. te za vatrogasnog tehničara 1981. u Centru za stručno obrazovanje vatrogasnih kadrova SUP-a RH. Pri istom centru 1989. završio je tečaj za radnike fizičke i tehničke zaštite. Godine 1983. položio je stručni ispit za voditelja profes. vatrogasnih jedinica.

God. 1986. diplomirao je na Višoj tehničkoj školi za sigurnost pri radu i zaštitu od požara u Zagrebu.

U Tvornici vatrogasnih aparata i automatskih instalacija “Pastor” u Zagrebu 1990. obavio je stručno osposobljavanje za poslove pregleda ispravnosti, punjenja i tehničkog održavanja aparata za gašenje požara.

Iste je godine pri Zavodu za istraživanje i razvoj sigurnosti Zagreb završio seminar i položio ispit za organizatora obavljanja poslova zaštite na radu u radnoj organizaciji. Pri Otvorenom sveučilištu Grada Zagreba 1990. osposobljen je za instruktora zaštite na radu. Tijekom 1994. pred povjerenstvom Ministarstva gospodarstva položio je ispit za zvanje “punilac sudova tehničkih plinova”.

Vlado Soštarić istodobno je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 13. IV.1994.g. na temi “Šumski požari kao ekološki desta-bilizatori”.

Za sve vrijeme školovanja i obrazovanja bio je zaposlen u većem broju poduzeća i ustanova: G.P. “Uzor” Petrinja (1973.-75.), RO “Sigurnost” Zagreb (1977.-82.), KB “Sestara milosrdnica” (1982.-83.), HNK Zagreb (1984.-1986.), UP “Lotrščak” Zagreb (1986.-1993.), odnosno Lotrščak d.d. Od 1993. radi u Odsjeku za vatrogastvo Republičkog MUP-a.

Sudjelovao je na velikom broju stručnih savjetovanja, seminara i kongresa i to: u Zadru (1981. i 1982.); u Zagrebu (1983., 1993. i 1995.); u Dubrovniku (1984.) SELTIH; u Puli (1986.) DELIT; Karlovac (1988.); Starigrad-Paklenica (1994.).

Napisao je i objavio desetak stručnih radova u svezi s požarima, uključujući i požare u šumama.

Unatoč velikoj opterećenosti radom i učenjem, dipl. ing. Vlado Soštarić bio je i društveno aktivan. God. 1970. postao je član DVD Vidoševac-Glina i DVD Trnje Zagreb.

Stalni je sudski vještak za zaštitu od požara (od 12.VI.1996.) pri Županijskom sudu u Zagrebu.

Za rad u vatrogasnoj organizaciji primio je desetak priznanja: vatrogasnu spomenicu za 10 i 20 godina rada; vatrogasnu medalju za opće


4 0 5

zas luge s b rončan im, s rebrnim i zlatnim obilježjem; vatrogasnu spomenicu za hrabrost i požrtvovnost s brončanim, srebrnim i zlatnim obilježjem. Godine 1998. primio je Odlikovanje za posebne zasluge (u vatrogastvu).

Pri vatrogasnoj zajednici Zagreba član je Sekcije predavača iz svih vatrogasnih predmeta, a pose-bice za va t rogasne sprave i op remu. Na Otvorenom sveučil ištu Zagreb od 1986. vanjski je suradnik-predavač iz zaštite na radu i zaštite od požara. Ustrojenjem Društva za prosudbu rizika Hrvatske postao je 1990. njegov član.

Po izbijanju Domovinskog rata odlazi kao dragovoljac 1.X.1991. u postrojbe MUP-a, a zatim u HV, gdje uz manje prekide, od 10.XI.1992. do 1.XII.1993. i od 30.1.1995. do l.VIII. 1995. ostaje do 20.1.1996. godine.

Ukazom Predsjednika Republike od 28.V.1992. unaprijeđen je u pričuvnog časnika HV u činu natpo-ručnika. Odlikovan je Spomenicom Domovinskog rata 1990-1992. i Medaljom “Oluja”.

RADOVI

Velike štete od požara. Inf. bilten URO “Lotršcak” 12, 1986., Zagreb, s. 1 4.

Vatreno u Ritz baru. Ibid. 15, 1987., s. 5 8.

Analiza stanja zaštite od požara u atam benim objektima. Časop. “Suvremeno vatrogas tvo” br. 5 6, Zagreb 1987., s. 9 10.

Iz svakodnevne prakse. Ibid., br. 3 4, 1989., s. 12.

Požari ponovno ubiru svoj danak. Info “Lotršcak” br. 5/90, 1989., s. 18 21.

Šumski požari. Šum. list 5 6, 1989., s. 168 172.

Kakova je zaštita gostiju u ugostiteljskim objektima. Info “Lotršcak” 5, 1990., Zagreb, s. 20 21 .

Zamagljena obzorja Luč svjetla u strahotama rata. Zgb 1994., s. 115 117.

Šumski požari na području Republike Hrvatske 1980 1994. Uzroci, posljedice i mjere zaštite. Zagreb 1995

Saniranje šumskih površina poslije po žara, (sa Spanjol, Ž. i Topić, V.). Zagreb 1995.

Dobrovoljno vatrogasno društvo Glina 1878 1998. DVD Glina, 1998., s. 26.

Što nam govore gradine. Časop. “Matica glinska”, br. 1, 1998., s. 22.

ŠPALJ, Milan, (Krivi Put, Senj, l .II. 1946.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Marka i Marije r. Filipović. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz tradicionalno šumarske obitelji. Otac mu je bio šumski poslovođa, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Krivom Putu (niže razrede) i Senju 1960., a Srednju šum. školu u Del-nicama 1964. godine.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu 26.11.1970.

Prvo zaposlenje u struci dobio je odmah nakon diplomiranja u ŠG Senj, Šumarija Krasno (15.III.1970.), gdje je obavio pripravnički staž. Tu nastavlja raditi i nakon odsluženoga vojnog roka, ali sada na dužnosti referenta za iskorišćivanje šuma, a bavio se i poslovima uzgoja šuma i lovstva. Nakon više od 8,5 godina rada u Šumariji Krasno, 16.VIII.1979. god. premješten je u Radnu zajednicu ZS


4 0 6

ŠG Senj, u Odjel za uređivanje šuma, gdje najprije radi kao referent za uređivanje šuma, a od 1980. biva unaprijeđen za šefa taksacije. Na tom radnom mjestu ostaje i prve dvije godine nakon osnivanja Gor. - primor. ŠG Delnice, a u srpnju 1987. prelazi iz RZ Gor-prim. SG Delnice, Odjela za uređivanje šuma Senj u OOUR za isko-rišćivanje šuma Šumarije Senj, za referenta pripreme rada.

Osnivanjem JP “Hrvatske šume”, US Senj, 1991. god. radi na poslovima stručnog suradnika za isko-rišćivanje šuma, a djelomično i uzgoja. Od 1.1.1992. postavljen je za upravitelja Šumarije Senj, na kojoj se dužnosti nalazio i početkom 1999. Na području Krša Šumarije Senj nastavlja započete poslove svojih prethodnika šumara i svoga oca.

Član je HŠD, ogranak Senj. Živi u Senju.


1996., s. 57. *** SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 693.

ŠPALJ, Mirko, (Krivi Put, Senj, 19. VII.1927.), dipl. ing. šumarstva, savjetnik.

Sin Mirka i Marije r. Tomljano-vić. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio činovnik, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Bjelovaru 1938., a IV. realnu gimnaziju u Zagrebu 1946. godine.

Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Na Šumarskom odjelu diplomirao je 26.IV.1952. godine.

Svoju šumarsku karijeru počeo je u ŠG Bjelovar, Šumariji Kutina 1953.g. Slijedi zaposlenje u Šumariji

Grubišno Polje (1953.-1954.) i Šumariji Čazma (1954-1955.) istoga gospodarstva, gdje je uz radno mjesto pomoćnika upravitelja radio i sve druge šumarske poslove. Od 1955. do 1957. upravitelj je Šumarije Štefanje kod Čazme, a od 1957. do 1961. Šumarije Novoselec. Slijedi mjesto upravitelja u Šumariji Lekenik ŠG Sisak (1961.-1968.), te u Šumariji Velika Gorica, ŠG Zagreb, kojoj je bio na čelu 14 godina (1968.-1981.).

Kao iskusnog šum. stručnjaka, god. 1982. povlače ga u RZ Zajedničke službe ŠG Zagreb, na mjesto pomoćnika direktora Sektora za isko-rišćivanje šuma, a od 1985. na istu dužnost u OOUR-u za iskorišćivanje šuma Zagreb. Osnivanjem “Hrvatskih šuma”, u UŠ Zagreb imenovan je savjetnikom, na kojoj je dužnosti od 1990. do 1993. godine kad odlazi u mirovinu.

Dipl. ing. Mirko Špalj uvaženi je šumar-prak t ičar koji je tijekom svoje šumarske karijere prošao sve poslove struke. Zaslužan je za unapređenje šumarstva, a bio je priznat i uvažen u svakoj sredini u kojoj je djelovao.

Umirovljen je kao šum. savjetnik 1993. godine. Živi u Zagrebu.


4 0 7

ŠPALJ, Tomislav, (Krivi Put, Senj, 8.IX.1925. - Zagreb, 7.X.1986.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Mirka i Marije r. Tomljano-vić. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio činovnik, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Bjelovaru 1936., a srednju u Zagrebu, maturiravši na I. muškoj realnoj gimnaziji 1944. godine.

Šumarstvo je studirao na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je 1947.-48. , škol.g. na Šum. odjelu i diplomirao 12.XII.1949.

Nakon diplomiranja zaposlen je u ŠG Gospić. Kako se istakao u radu, već slijedeće godine (1951.) imenovan je upraviteljem Šumarije Vrhovine, a osnivanjem Javne ustanove Nacionalni park “Plitvička jezera” postaje njezinim prvim upraviteljem sa sjedištem u Plitvičkom Ljeskovcu. Tu dužnost obavlja od 1951. do 1956. god. kad preuzima poslove upravitel ja Šumarije Lekenik. God. 1961. i 1962. radi u Institutu za šumarska i lovna istraživanja u Zagrebu, a krajem 1962. prelazi u ŠG Zagreb, ostavši mu vjeran gotovo četvrt stoljeća, sve do svoje prerane smrti 1986. godine.

U Zagrebu najprije radi u RZ Zajedničke službe (1962.-1964.) , zatim je upravitelj Šumarije Zagreb (1964. - 1984.) i na kraju direktor OOUR-a za uzgoj i zaštitu šuma Zagreb. “Kroz svo vrijeme rada u ŠG Zagreb pokazao se izvanrednim pregaocem na rad, uspješnim stručnjakom i čovjekom visokih kvaliteta. Sam položaj rukovodioca na osjetljivom području Zagrebačke gore, gdje su se uvijek sukobljavali interesi raznih strana i mišljenja o ispravnosti gospodarenja šumama Medvednice, iziskivalo je stalnu napetost i konfrontacije. Ništa na poslu nije mu bilo teško i nesavladivo. Stekao je ugled i priznanje kolektiva i služio je svima

svojim primjerom”, (Vraneš, Živković, 1986.).

Umro je u Zagrebu i 10.X.1986. pokopan je na Mirogoju.

RADOVI

Problemi njege prebornih Suma. Šum. list 11 12, 1962., s. 391 393.

Proučavanje optimalne strukture mje Sovitih mladika hrasta lužnjaka i graba po kusna ploha Sjeverno Radiševo. Obavijesti 1, 1962., s. 69 79.

LITERATURA ***ŠN, s. 362; SŠN 2, 1998., s. 687. *** PŠH 1846 1976., s. 97, 419. ***ŠIM, s. 84, 119, 170, 178. Vraneš Živković. In memoriam. To

mislav Spalj, dipl. ing. šum. SL 11 12, 1986., s. 586 587.

*** HŠD 1846 1996., s. 277.

SPANIC, Miroslav, iz Varaždinskih Toplica, dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol.g. 1948.-49., a diplomirao je 14.IX.1951.

LITERATURA *** ŠL 1955., s. 544. *** ŠN, s. 363; SŠN 2, 1998, s. 687.

ŠPANJOL, Željko, (Rab, otok Rab, 30.IX.1961.), dr. s e , dipl. ing. šumarstva, sveuč. docent.

Sin Josipa i Pavice r. Jurešić. Hrvat, katolik. Potječe iz radničke obitelji. Osnovnu je školu završio u Rabu 1976., a srednju u Šum. školi u Karlovcu 1980. godine.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na Šum. odjelu 18.111.1987. godine.

Nakon završetka studija ostao je na Šum. fakultetu radeći kao stru-


4 0 8

čni suradnik volonter na predmetu zaštita prirode. Od 15.VII.1988. zaposlen je na određeno vrijeme od godinu dana na Šum. fakultetu u Katedri za uzgajanje šuma kao pripravnik. U međuvremenu u Školi za strane jezike završava tri stupnja engleskog jezika, a u škol.g. 1988.-89. upisao je poslijediplomski studij na Šum. fakultetu u Zagrebu iz područja oblikovanje parkovnih i prirodnih rekreacijskih objekata. Obranio je 11.VII. 1991. magistarski rad pod naslovom “Zaštita prirode u općini Rab”.

Ministarstvo znanosti, tehnologije i informatike RH odobrilo mu je pomoć za usavršavanje mladih istraživača. Savjet Fakulteta donio je 19. 11.1992. odluku da se mr. se. Zeljko Španjol bira u znanstveno-nastavno zvanje asistenta za predmete šumske melioracije krša i zaštita prirode, a od 20.XI.1996. u suradničko zvanje višeg asistenta.

Disertaciju pod naslovom “Biološko-ekološke i vegetacijske posljedice požara u borovim sastojinama i njihova obnova” obranio je 1.X.1996.

Dr. se. Zeljko Španjol habilitirao je 19.V.1997. god. temom “Problematika šumskih požara u Republici Hrvatskoj”. Za docenta na Šum. fakultetu u Zagrebu izabran je 26. VI.1997. Od škol.g. 1997.-98. povje

rena mu je nastava iz predmeta šumske melioracije krša i zaštita prirode.

Od 1991. radi na većem broju znanstveno-istraživačkih zadataka, a od 1993.g. samostalno vodi zadatak “Melioracijski zahvati u obnovi šumske vegetacije na opožarenim površinama mediteranskih šuma”. Istodobno radi na projektu “Sto trajnih ploha RH - ekološka istraživanja”. Od 1996. obavlja istraživanja u sklopu projekta “HŠ" “Zaštita i unapređenje proizvodnje biomase u ulozi održavanja višestrukih uloga i funkcija šuma”. Radi i na projektu “Uzgojne mjere i stojbi-ne šuma Hrvatske” Ministarstva znanosti...

Potkraj 1996. imenovan je u stručni tim za provedbu šest potpisanih rezolucija s Prve ministarske konferencije o zaštiti europskih šuma u Strasbourgu (18.XII.1990.), gdje vodi rezoluciju SI - “Europska mreža trajnih pokusnih ploha za motrenje šumskih ekosustava”.

Sudjelovao je kao autor ili suradnik na 17 domaćih i međunarodnih skupova sa 22 rada, od kojih je 15 samostalno izložio. Objavio je pedesetak radova i jednu knjigu.

Član je HŠD, Hrvatskog ekološkog društva, Hrvatskog društva za zaštitu voda i mora te Istočno-alp-sko-dinarskog društva za istraživanje vegetacije. Član je i uređivačkog odbora Šum. lista.

Odlukom Fakult. vijeća 7.VI. 1993. god. postavljen je za upravitelja NPŠO Rab.

VAŽNIJI RADOVI

Bagrem u sjeveroistočnoj Hrvatskoj, (sa Đ. Rauš, J. Vukelić, N. Segedi). Pčela 106 (8): 226 260, 1987.

Bagremova Suma kao ispaša za pčele (sa Đ. Rauš i J. Vukelić). Šum. list 108 (7 8):351 360, 1988.


http://18.XII.1990

409

Prilog bibliografiji prirodoslovnih ra dova o otoku Rabu, (sa Đ. Rauš). Glas. šum. pokuse 25:279 283, 1989.

Prilog za zaštitu nekih šumskih objekata u okolini Krasna Polja u sjevernom Velebitu (Zavičajnom mjestu akademika Milana Anića), (sa Đ. Rauš i Vukelić, J.) Ibid. 26: 173 181, 1990.

Fitocenološki karakter čistih sastojina obične breze (Betula pendula Roth.J u područ ju panonskih šuma bukve i jele (Fagetum croaticum boreale abietetosum Horv.J na Papu ku, (sa J. Vukeli). Šum. list 9 10, 1990., s. 357 368.

Šume otoka Raba. Ekološki glasnik I, 9 10, Zagreb, s. 64 67.

Stubičke Toplice prinos obnovi vrtno arhitektonskog prostora. Hortikultura 58 59 (3 4): 1 4, 1991/1992.

Zaštičeni prirodni objekti u hrvatskim šumama, (sa Đ. Rauš, Š. Meštrović, I. Trinaj stić i J. Vukelić). U: Šume u Hrvatskoj, ŠF Zagreb “Hrv. šume”, pp 197 222, 1992.

Zaštita prirode u opčini Rab. Glasnik za šum. pokuse 28:49 132, 1992.

Uloga posebno zaštičenih objekata pri rode u turizmu. Glasnik za šum. pokuse, poseb. izd. 4: 231 242, 1993.

Rezultati vegetacijskih istraživanja na trajnim pokusnim plohama NP Risnjak, (sa Đ. Rauš i T. Đuričić) U: Frković, A. (ed.) Zbornik radova 40 godina NP Risnjak 1953 1993, Crni Lug, 1994., s. 43 70.

Problematika nacionalnih parkova u svi jetu i u Republici Hrvatskoj. Glas. šum. pokuse 30: 61 94, 1994.

Biološko ekološka i prostorna valoriza čija park šume Komrčar na Rabu, (sa S. Wolf). ŠL 5 6, 1994. s. 153 166.

Cyrtomium falcatum (L. fil.) C. Presi (Polvstichaceae) a newcomer to Croatian flora, (s I. Trinajstić). Natura Croatica III, 1: 87 90, 1994.

Istraživanje sukcesije crnikovih šuma na trajnoj pokusnoj plohi (br. 36) na Rabu, (sa Đ. Rauš, J. Vukelić i T. Đuričić). Glasnik za šum. pokuse 31: 93 134, 1994.

Protected Nature Areas of Croatian forest, (sa Đ. Rauš et. al.) Review of forestrv

and forest industries sector in Republic of Croatia, s. 68 69. Ministrv of agriculture and forestrv; Publ. corp.”HŠ", Zagreb 1994.

Nacionalni parkovi Hrvatske razvoj i perspektiva. Zbornik radova sa simpozija Pe valek “Flora i vegetacija Hrvatske”, ŠF Zagreb

“Hrv. šume” pp. 125 132, 1994. Prirodna obilježja Raba. U: Grad Rab,

1995, s. 1 432. Sukcesija šume crnog bora na trajnoj

pokusnoj plohi br. 50 u NP Paklenica, (sa Đ. Rauš i Z. Šikić). Paklenički zbornik 1. pp. 119 128.

Dendroflora i pejsažno oblikovanje na otoku Rabu. Glasnik za šum. pokuse 32: 199 224, 1995.

Wild Protection in the Republic of Cro atia. Absract of Invitet Papers, 485. IUFRO XX World Congress, Tampere, Finland, 1995.

Zaštita faune u Hrvatskoj. Simpozij u čast Zdravka Lorkovića. Zbornik sažetaka priopćenja, Zagreb 1995., s. 125 127.

Sukcesija šumske vegetacije na trajnim pokusnim plohama br. 37 i 38 u NP Mljet, (sa Đ . Rauš) . Priopćenja simpozija “Pri rodne značajke i društvena valorizacija otoka Mije ta”, Zagreb 1995., s. 319 320.

Zaštita prirode i okoliša u Republici Hr vatskoj. ŠL 3 4, 1996., s. 107 109.

Ekološko biološka istraživanja na traj nim plohama u šumi bukve i jele u Hrvatskoj, (sa Đ. Rauš i D. Baričević). U: “Unapređenje proizvodnje biomase šum. ekosustava. ŠF Zagreb Šum. institut Jastr., 1996., s. 61 77.

Prilog poznavanju šum. požara u sastoji nama alepskog bora (Pinus halepensis Mili.). Ibid., 1996., s. 391 412.

Vegetacijsko ekološka istraživanja na trajnim plohama u Istri, (sa Đ. Rauš). Ibid., 1996., s. 413 422.

Zaštičeni objekti hrasta lužnjaka u Hrvatskoj, (sa J. Vukelić). U: “Hrast lužnjak (Quercus robur L.) u Hrvatskoj”. HAZU ”Hrv. šume” 1996., s. 307 329.

Biološka sanacija kamenoloma, (s I. Anić i dr.). U. “Hrv. ekološko društvo”, Zagreb 1996., s. 193 204.

Posebni rezervat šum. vegetacije Šuma Dundo na otoku Rabu. Znanstveno savjeto


410

vanje “Prirodoslovna istraživanja riječkog područja”, Knjiga sažetaka 34, Rijeka 1996.

Ekološko biološka istraživanja na trajnim pokusnim plohama u šumama Župa nije primorsko goranske, (sa Đ. Rauš i D. Baričević). Ibid., Knjiga sažetaka 35, Rijeka 1996.

Mogući oblici turizma na otoku Rabu. Turizam 45 (1 2), 1997., s. 38 44.

Turizam i zaštita prirode i čovjekova oko liša. Soc. ekologija 6 (1 2), 1997., s. 93 198.

Forest fires in the aleppo pine stands (Pinus halepensis Mili.) in Croatia. Growth Processes and Silviculture in Present Ecolo gical Conditions, Tehnička Univerza vo Zvo lene, pp. 173 184, 1997.

Amelioration of the burnt allepo pine (Pinus halepensis Mili.) forest area in the Makarska coastline region. Glasnik za šum. pokuse 34, 1997., s. 67 93.

Sanacija izgorjele površine kulture cr nog bora (Pinus nigra ArnoldJ šumski predjel Jazmina, Šumarija Crikvenica, (sa V. Topić). Zbornik sažetaka priopćenja VI. Kongresa biologa Hrvatske s međunarodnim sudjelova njem, Zagreb 1997., s. 269 270.

Znanstveno istraživački rad na NPSO Rab, (sa Đ. Rauš). Šum. list 11 12, 1997., s. 645 656.

Ecological conditions for the growth common spruc in the dinaric region of Croatia, (sa Z. Seletković i I. Tikvić). International workshop on “Spruce monocultures in central Europe problems and prospects”. Proceeding af Abstracts, 59, Brno, 1998.

LITERATURA Španjol, Ž.: Prirodna obilježja Raba. Rab

Zagreb 1995., s. 11 12, 430. Jakovac, H.: Novi doktori znanosti

Željko Španjol. ŠL 1 2, 1997., s. 94 96. Maričevič, I.: Kazalo autora Šum. li

sta... ŠL 3 4, 1997., s. 188. *** SŠN, ŠF Zagreb 1998., sv. 2, s. 208,

216, 272 274, 635, 649, 698; sv. 4, s. 89, 105, 110, 111.

ŠPEČIĆ, Branko, (Mrežn. Poljice, Duga Resa, 25.111.1928.), dipl. ing. šumarstva, inspektor i savjetnik za šumarstvo, lovstvo i zaštitu bilja.

Sin Mije i Barbare r. Baršić. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz radničke obitelji. Osnovnu je školu završio u mjestu Sv. Petar na Mrežnici 1939., a realnu gimnaziju u Karlovcu 1947.

Studirao je na Poljoprivredno -šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šumarskom odjelu škol.g. 1950.-51., a diplomirao 19.IX.1952.

Od 1953. do 1954. bio je zaposlen u tadašnjoj Šumariji Vrginmost u svojstvu zamjenika upravi tel ja . Uskoro je premješten za zamjenika upravitelja u Šumariju Generalski Stol (1954.-55.), a nakon toga proveo je 13 god. na mjestu upravitelja Šumarije Pisarovina. Od 1968. do 1993. u Gradu Zagrebu radi kao inspektor za šumarstvo, lovstvo i zaštitu bilja, a od 1993. do umirovljenja (LIV. 1995.) u Gradu Zagrebu savjetnik je za šumarstvo, lovstvo i zaštitu bilja.

Kao stipendist engleske tehničke pomoći boravio je na studijskom putovanju u Velikoj Britaniji. Tema putovanja bila je “Upoznavanje suvremenih metoda koje se primjenjuju pri umjetnom pošumljavanju”. U organizaciji Grada Zagreba (1979.) bio je na studijskom putovanju s temom “Par-


http://19.IX.1952

411

kovi Evrope” (London, Amsterdam, Stuttgart).

Višegodišnji je član HŠD. Kao umirovljenik živi u Zagrebu.

LITERATURA ***ŠL 1955., s. 545. ***ŠN, s. 365; SŠN 2, 1998., s. 688. *** HŠD 1846 1996., s. 299, 301, 302,

305, 307, 312.

ŠPEHAR, Mato, (Saborsko, Ogulin, 22.IX. 1955.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Ante i Jeke rod. Vuković. Hrvat, katolik. Otac mu je lugar, a majka domaćica. Školovao se u Virovitici: osnovnu je školu završio 1970., a Drv-nopreradivačku tehničku školu 1974.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu 10.1.1979. godine.

Pripravnički staž odradio je u ŠG Varaždin 1980. Od 1.1.1981. do 30.VI.1982. radi u NP “Plitvička jezera” kao revirnik, a od 1.VII.1982. do 19.11.1984. rukovodilac je dendro-loške proizvodnje u “Bjelovarskom vrtu” u Bjelovaru. Nakon toga zapošljava se u Općini Vrbovec gdje vodi referadu za šumarstvo i lovstvo, a 1985. prešao je u Šumariju Vrbovec, UŠ Bjelovar, gdje i 1999.g. radi kao revirnik.

Oženjen je dipl. ing. šumarstva Lidijom Špehar Štos.

ŠPEHAR - ŠTOS, Lidija, (Čakovec, 7.X.1955.), dipl. ing. šumarstva.

Kći Rudolfa i Veronike r. Ben-ko. Hrvatica, katoličke vjere. Otac joj je službenik, a majka domaćica. Školovala se u Čakovcu: osnovnu je školu završila 1970., a gimnaziju 1974.

Studirala je na Šum. fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i diplomirala 10.1.1979. na ŠG odjelu.

Pripravnički staž odradila je u ŠG Varaždin 1979.-80., a od 1.1.1981. radi u NP “Plitvička jezera” kao član ekipe za prostorno uređenje parka. Od 1.VII.1982. do 1984. radi u “Bjelovarskom vrtu” u Bjelovaru na parkiranju i ozelenjavanju. Potom radi u Općini Vrbovec kao šumsko-lovni inspektor, a od 1994. do 1997. bila je direktor tvrtke “Dimil” Vrbovec. God. 1997. postaje prva žena u Republičkoj šum. inspekciji Ministarstva po-ljopriv. i šumarstva, gdje radi i 1999. na graničnoj inspekciji zaštite bilja na prijelazu Koprivnica - Gyekenyes.

Supruga je dipl. ing. šumarstva Mate Špehara i majka troje djece.

ŠPENDL, Hinko, (Straža pri Slov. Gradcu, Slovenija, 7.VII.1921. - Maribor, 22.XII.1995.), dipl. ing. šum.

Sin Augusta, zanimanjem poštanskoga službenika. Slovenske narodnosti i državljanstva, rimokatolik. U


http://22.XII.1995

412

Mariboru je završio osnovnu školu i šest razreda gimnazije, a maturirao je u Ljubljani.

Nakon mature upisao se na Medicinski fakultet i volonterski je radio u zdravstvu, ali 1948. prelazi na Poljoprivredno - šum. fakultet u Zagrebu. Apsolvirao je na Šumarskom odjelu, Biološki smjer, škol.g. 1951.-52. a diplomirao je 31.VII.1953. god.

Do 1955. god. radio je kao tak-sator i pomoćnik referenta za uzgoj šuma pri GG Maribor. U vrijeme čestih reorganizacija slovenskoga šumarstva do 1956. radio je na 0 L 0 Maribor, Uprava za šumarstvo, zatim do 1961. radi u Šum. poslovnom savezu kao uzgajivač, revirnik i voditelj šumarske operative u zadružnom sektoru KZ Ruše i Lovrenc na Pohorju. God. 1960. položio je stručni ispit, a nakon toga do 1963. radio je kao operativni šumar u Agrokombinatu Maribor, Odjel za šumarstvo.

Dipl. ing. Hinko Špendl bio je šumar širokog dijapazona - uzgajivač, ekonomist, racionalizator, pobornik razvoja privatnih šuma i kvalitetnijeg života. Poznata su njegova načela istinoljubivosti, dobronamjernosti i principijelnosti, što mu je često stvaralo poteškoće, tako da je morao posljednjih 20 godina raditi u Austriji kao tehnički službenik pri firmi SIEMENS

Wien. U Sloveniju se vratio 1992. god. i umro 1995.

Bio je član ŠD u Mariboru.


ŠPINDRIĆ, Boris , (Đakovo, 9.VI. 1960.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu i diplomirao na Šum. odjelu 14.VII.1986. godine.

ŠPIRANEC, Mirko, (Zagreb, 1910.-Zagreb 1995.) dipl. ing. šumarstva.

U Zagrebu je maturirao 1928. god. i upisao se na Šum. odjel Poljoprivredno-šum. fakulteta u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1932.-33., te iste godine diplomirao (11.X.1933.).

Šumarsku praksu započeo je kao pripravnik u poduzeću “Šipad” u Bosni. Nakon položenog stručnog ispita, bio je postavljen za pristava u Banskoj upravi u Skopju, u Makedoniji, gdje je ostao do 1938. kada je premješten u Šumariju Pisarovina, a odatle u Šumariju Zelina. Kao upravitelj šumarije ostao je u Zelini do 1943. god. kada je prešao u Šumariju Vel. Gorica. Nakon rata, 1946. premješten je u Šumariju Garešnica, zatim 1947. u


413

Kutinu, a 1949. postavljen je u Oblasni N 0 0 , u referadu za šumarstvo.

Kad je osnovan Institut za šumarska i lovna istraživanja, dolazi u Institut u kome je radio sve do umirovljenja (1975.) na izradi domaćih drvno-gromadnih tablica za naše glavne vrste drveća. S Institutom je surađivao i nakon odlaska u mirovinu.

Zanimao se za manju sastojinu močvarnog taksodija na području Motovunske šume u Istri i tu je više od jednog desetljeća pratio razvoj sasto-jina, smatrajući da bi ta vrsta drveća mogla korisno poslužiti za pošumljivanje močvarnih područja.

Njegova publicistička djelatnost bila je raznolika i opsežna. Surađivao je u Šum. listu i Šum. novinama, a surađivao je u izradbi “Šumarskog priručnika” i “Lugarskog priručnika”. Načinio je i nekoliko elaborata i održao predavanja.

Rezultate svojeg znanstvenoistraživačkog rada objavljivao je u ediciji “Obavijesti” Instituta i kasnije u ediciji “Radovi”.

Problem obrade podataka za izradbu drvno-gromadnih tablica (programi za obračune) uspješno je riješio surađujući sa stručnjacima informatike. I taj se rad može smatrati početkom ere informatike u šumarstvu.

Bio je na nekoliko stručnih putovanja u zemlji i inozemstvu.

Služio se njemačkim, francuskim, engleskim jezikom i esperantom (sastavljao je esperantsko-hrvatski rječnik, koji nije dovršio, a sadrži 17 tisuća riječi). U posljednjim godinama ivota napisao je i nekoliko novela.


VAŽNIJI RADOVI

Računanje pomoću obličnog broja. Šum. novine 4, 1955., Zagreb, s. 3.

Živica kao ograda šumskog vrta. Ibid. 5 6, 1955., s. 1 2.

Korištenje podataka, inventarizacije privatnih šuma u NRH. Šum. list 9 10, 1955., s. 346 347.

Egzote u šumarstvu. Šum. novine 10, 1955., s. 2 4.

Oprez kod sadnje američkog jasena. Ibid. 9, 1955., s. 2 3.

Sjemenarstvo. Šum. list 11 12, 1955., s. 367 374.

Postotak tehničkog drveta kod hrasta lužnjaka. Obavijesti 2, 1956., Zagreb, s. 10 13.

Iznošenje drvnih sortimenata u planini. Ibid. 4, 1957., s. 21 24.

0 pouzdanosti medijana kao srednje vrijednosti kod računanja vremena prijelaza. Ibid. 7, 1957., s. 11 18.

Metode pojačavanja vidljivosti godova na bukovim izvrcima. Šum. list 1, 1959., s. 52 53.

Tablice drvnih masa za hrast lužnjak u Spačvanskom bazenu, (u suradnji). Šum. list 3 4, 1959., s. 91 105.

Močvarni taksodij i mogučnosti njegovog uzgoja u našim krajevima. Šum. list 6 7, 1959., s. 182 194.

Debljina i postotak kore kestenovih pa njača. Obavijesti 11, 1959., s. 17 22.

Prirast kestenovih panjača. Ibid. 11, 1959., s. 1 17.

Debljina i postotak kore hrasta lužnjaka u Motovunskoj šumi. Ibid. 11, 1959., s. 23 27.

Stručno usavršavanje šumarskih kadro va. Ibid. 2 3, 1960., s. 37 40.

Uputstva za snimanje elemenata u pri mjernim sastojinama u svrhu izrade prirasno prihodnih tablica. Ibid. 7, 1960., s. 1 14.

Oblični broj i drvno gromadne tablice za močvarni taksodij. Ibid. 7, 1960., s. 15 24.

Tablice drvnih masa za hrast lužnjak. Institut za šum. i lovna istraživanja NRH, Za greb 1960.

Prilog poznavanju obličnog broja graba. ŠL 9 10, 1960., s. 357 367.

Prirast taksodije u Motovunskoj šumi. Obavij. 1, Zagreb 1962., s. 61 69.

Živica. ŠE 2, Zagreb 1963., s. 758. Desetgodišnji razvoj taksodija u Moto

vunskojšumi. Šum. list 9 10, 1966., s. 433 438. Tablica drvnih masa kesten pitomi, grab.

Instit. za šum istraž. Zagreb 1966.


414

Dvoulazne tablice drvnih masa za brezu na Papuku. Šum. list 1 2, 1969., s. 60 65.

Tablice drvnih masa hrasta lužnjaka za krupno drvo. Ibid. 5 6, 1969., s. 179 184.

Proučavanje normalne proizvodnosti šuma. Radovi 14, Zagreb 1969., s. 1 39.

0 prirastu nizinskog brijesta u mješovi tim sastojinama. Šum. list 1 2, 1971., s. 13 17.

Oblični broj i tablice drvnih masa za pito mi kesten. Radovi 19, Zagreb 1972., s. 1 38.

Drugi prilog poznavanju obličnog bro ja graba. ŠL 1 2, 1973., s. 45 52.

Drvnogromadne tablice za hrast, bukvu, ob. grab i pitomi kesten. Radovi 22, Zagreb 1975., s. 1 262.

Prirasno prihodne tablice za hrastove, bukvu, grab i pitomi kesten. Ibid. 25, 1975., s. 1 193.

Tablice drvnih masa jele i smreke. Ibid. 29, 1976., s. 1 119.

LITERATURA Borošić, l: 8, (IV. god). ***ŠL: 1943., s. 25; 1965., s. 592. Kauders, A.: Šum. bibliogr. I, s. 155. ***ŠN, s. 358, 594; SŠN 2, s. 684. Klepac, D.: Uređivanje šuma. Zagreb

1965., s. 36, 151, 201, 203, 211. *** PŠH 1846 1976., s. 23, 28, 65, 77,

135, 177, 414. *** ŠIM, s. 83, 93, 94, 119, 151, 170

172, 178. Žunko, 0.: In memoriam. Mirko Špira

nec, dipl. ing. šumarstva. ŠL 3, 1995., s. 115 116, (s bibliografijom).

ŠPOLJAR, Nada, iz Oroslavja, dipl. ing. šumarstva.

Studirala je na Poljoprivredno-šum., odnosno Šum. fakultetu u Zagrebu i diplomirala je na ŠG odjelu 7.IV.1962. godine.

ŠPOLJAR, Petar, iz Soljana, Županja, rod. 10.IV.1902., dipl. ing. šum.

Studirao je na Gospodarsko-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao


je na Šum. odjelu škol.g. 1925.-26., a diplomirao 12.X.1931. Zaposlio se kao p r i p r a v n i k 2 6 . I V . 1 9 3 2 . god. u Direkciji šuma Vinkovci. Uskoro je premješten na radno mjesto šum. pristava (1937.), zatim u Ljubinje (BiH), pa na Sušak. U tijeku II. svj. rata nalazio se u Županji p.943.).

Bio je član JŠU (1937.), kasnije HŠD (1939, 1943.).

LITERATURA Borošić, J.: ŠIS, s. 6, 44, 115, 151. *** ŠL: 1937., s. 547; 1940., s. 189;

1943., s. 25. ***ŠN, s. 355, (Pero); SŠN 2, s. 682. *** Zborn. Vinkov. 1974., s. 548, 551.

ŠPOLJAR - FILIPOVIĆ, Đurđica, (Vinkovci, 23.IV.1944.)tdipl. ing. šum.

Studirala je na Šum. fakultetu u Zagrebu i diplomirala na ŠG odjelu 19.11.1975. godine.

ŠPOLJARIĆ, Dražen, (Osijek, 28.IV. 1945.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Stjepana i Mire r. Fragner. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz zemljoradničke obitelji. Osnovnu je školu završio u Osijeku 1960., a građevinsku tehničku školu u Novom Sadu 1966.

Šumarstvo je diplomirao na Šumarskom fakultetu u Sarajevu 1974.g.

415

Radnu službu započeo je kao građevinski tehničar, radeći na određeno vrijeme. Tek je 1974. primljen u stalni radni odnos u GP “Gradnja” Osijek, jer kao dipl. ing. šumarstva nije uspio dobiti zaposlenje. Radio je u operativi niskogradnje po gradilištima u Slavoniji, Baranji i u Bosanskoj posavini (Brčko, Bjeljina).

Sredinom 1975. god., u svojstvu građevinskog tehničara primljen je u Projektni biro RZ SPP “Slavonska šuma” Vinkovci sa sjedištem u Osijeku. U suradnji sa šumarima trasirao je šumske komunikacije i izrađivao projekte manjih zgrada i manipulativnih prostora te rješavao odvodnju na području Slavonije i Baranje. God. 1977. postavljen je za pomoćnog inženjera projektanta, zatim samostalnog projektanta i na tim mjestima radi do 1990. Kad je organizirano JP “Hrvatske šume” p.o. Zagreb, US Osijek, radi u Proizvodnom odjelu u Projektnom uredu na mjestu stručnog suradnika za investicije i građevinarstvo. Nakon Domovinskog rata trebalo je sanirati posljedice rata u Slavoniji i Baranji, pa dipl. ing. Dražen Spoljarić projektira i nadzire izgradnju prometnica, mostova, stovarišta i stambenih objekata za potrebe hrvatskog šumarstva.

Oženjen je, otac je dvoje djece.

LITERATURA ***ŠL 1 2, 1995., s. 59. Lončarić, A.Z.: Udruženim snagama do

plana proizvodnje (foto reportaža). Časopis “HŠ", br. 17, 1998., s. 14, 15.

SPOLJARIĆ, Mijo, (Ivankovo, Vinkovci, 5.1.1949.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Andrije i Katice r. Lovrić. Hrvat, katolik. Potječe iz radničke obitelji. Osnovnu je školu završio u Ivankovu 1962., a gimnaziju u Vinkovcima 1966. godine.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Sarajevu. Diplomirao je 1974. godine.

U šumarskoj struci počeo je raditi 1976. na mjestu rukovodioca obračunske jedinice uzgoja u Šumariji Lipovac. Na mjesto upravitelja PJ uzgoja Lipovac došao je 1985. godine. Od 1988. radi na mjestu stručnog suradnika za pripremu rada. Prilikom prikupljanja biografskih podataka (1995.) radio je kao stručni suradnik u Proizvodnom odjelu UŠ Vinkovci, JP “Hrvatske šume".

SPOLJARIĆ, Stipe, (Poljanak, Kore-nica, 30.XI.1955.), dipl. ing. šum.

Studirao je na Sum. fakultetu u Zagrebu i diplomirao na ŠG odjelu 24.XII.1979. godine.

Prvo zaposlenje u struci dobio je u NP Plitvička jezera, radeći kao revirnik za gosp. jed. Corkova uvala. Od 1. X.1992. zaposlen je na Šumarskom fakultetu u Zagrebu kao poslovođa NPŠO Zalesina.


SPOLJARIĆ, Vladimir , (Slavonski Brod, 19.XI.1911. - Zagreb, 16.11. 1998.), dipl. ing. šumarstva, šum. i lovni inspektor.

Sin Davida i Terezije r. Brčić. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz obrtničke obitelji. Školovao se u Slav. Brodu: pučku školu završio je 1922., realnu gimnaziju 1931. godine.


Od 1936. do 1941. radio je kao šum. pripravnik i referent kod Brod. imovne općine, Šumarije Slav. Brod,


http://24.XII.1979

http://19.XI.1911

416

zatim kod Vlastelinstva Eltz u Vukovaru, u Direkciji šuma Banja Luka (geodetski rad na kolonizaciji) te kod Direkcije šuma Vinkovci.

Od 1941. do 1945. bio je upravitelj šumarija u Jasenovcu i Glini, a od 1945. do 1954. bio je upravitelj šumarija u Županji, Pleternici i Pakracu, te taksator. Radio je na poslovima uređivanja šuma i izradi gospodarskih osnova šuma Pakraca, Daruvara i Nove Gradiške.

Od 1954. do 1958., bio je šum. i lovni inspektor Kotara Slav. Brod. Od 1959. do 1961. radio je kao tak-sator u Zagrebu - za šume Međimurja, Varaždina i Ivanca, a od 1961. do 1976. postavljen je ponovo za šum. i lovnog inspektora za općine Slav. Brod, Požegu i Novu Gradišku.

Nakon 40 godina rada u šumarstvu, dipl. ing. Vladimir Spoljarić 1.XII.1976. otišao je u mirovinu i preselio se s obitelji u Zagreb, j;dje je nastavio svoju aktivnost u HSD-u, u kojem je aktivan od diplomiranja. Bio je inicijator i jedan od osnivača DIT šumarstva i drvne industrije u Slav. Brodu, prvi predsjednik, potom tajnik društva do 1976. Zatim, bio je tajnik SD Z a g r e b i njegov p reds jedn ik (1979.- 82.). Od 1967. do 1971. član je Središnjeg odbora Saveza ITŠDI Jugoslavije. U HŠD u Zagrebu bio je član Nadzornog odbora (1993.-1997.).

Za društveni rad u šumarstvu više puta je odlikovan. Zaslužni je član Saveza ITŠDI H r v a t s k e i SFRJ; počasni je član ITŠDI SFRJ (1976.). Povelju i zlatnu medalju SITSDIH dobio je u povodu 130 god. HSŠD i 100 god. Šum. lista (1976.); za rad na ustroju lovstva dobio je Lovačko odlikovanje II. reda (srebrnu medalju).

LITERATURA ***ŠL: 1940., s. 271; 1941., s. 20; 1943.,

s. 25; 1952., s. 73; 1965., s. 590, 593; 1976., s. 367, 565.

***ŠN, s. 322, 359; SŠN 2, s. 684. *** Zbornik Vinkovci, 1974., s. 548,

550, 716, 717. *** PŠH 1846 1976., s. 174, 374, 419. *** HŠD 1846 1996., s. 283, 339, 344,

370, 381, 383, 387, 429, 430, 440. Babić, V.: In memoriam, Vladimir Via

do Spoljarić, dipl. inž. šum. (1911 1998.), ŠL 3 4, 1998., s. 198.

SPOLJARIĆ, Zvonimir, (Zagreb, 20. 11.1911. - Mali Lošinj, 25.VIII.1983.), dr. s e , dipl. ing. šumarstva, sveuč. prof., dopisni član JAZU, prvi prodekan i dekan Šum. fakulteta u Zagrebu.

Realnu gimnaziju završio je u Varaždinu. Studirao je na Poljoprivredno - šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu 1934.-35., a diplomirao 5.X.1937. godine.


417

Od 1935. na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu radi kao dnevničar, a nakon diplomiranja kao asistent. Doktorirao je na istom fakultetu 1948., obranivši disertaciju naslova ”Anatomska i polenanal i tska istraživanja nekih lignita sjeverne Hrvatske”. Habili t irao je 1953. iz anatomije drva temom “Kritički osvrt na metode i granične mogućnosti u identifikaciji drva”. God. 1954. izabran je za docenta. Od 1959. bio je izvanredni, a od 1963. redoviti profesor anatomije drva i zaštite drva.

Kao stipendist Britanskog savjeta bio je na specijalizaciji u Britaniji 1952./53. u Princes Risborough i u Oxfordu. Od 1955. povjerena mu je i nastava iz predmeta zaštita drva za slušače Drvno - indust. smjera. Tijekom službovanja bio je predstojnik Zavoda za šum. pokuse (ZIŠ) i prvi prodekan osamostaljenog Šum. fakulteta, a 1968.-1970. dekan Šum. fakulteta. Bio je predstojnik Zavoda za anatomiju i zaštitu drva (1948.-1977.) sa prvom ksilotekom na Balkanu.

Bio je član Šum. sekcije Odjela za prirodne nauke JAZU i njezin dopisni član, član Međunarodnog udruženja anatoma drva (IAWA), član Međunarodne grupe za zašt i tu drva (IRGWP) i član IUFRO. Bio je aktivan član Šum. sekcije DIT-a Hrvatske, a neko vrijeme njegov blagajnik.

Objavio je veći broj znanstvenih i stručnih radova, skripata i udžbenika. Bio je glavni urednik Glasnika za šum. pokuse (1957.-1960.) za brojeve 13 i 14 i suradnik Šum. encikl.

Dodijeljen mu je Orden zasluga za narod sa srebrnim zracima (1976.).

VAŽNIJI RADOVI

Štete u šumarstvu i poljoprivredi od ekshalacija industrijskih postrojenja Trbovlje Hrastnik. Zagreb 1942.

Anatomska i polenanalitska istraži vanja nekih lignita iz sjeverne Hrvatske. Pri rodosl. istraživanja JA 1952., 25, (disertacija).

Nove mogućnosti u identifikaciji drva. Glas. za šum. pok., 1953., knj. II.

Anatomska grada drva tilovine. Ibid. Ključ za određivanje važnijih domaćih

vrsta drva po karakteristikama poprečnog pre sjeka uz upotrebu lupe povećanja 5 10 puta. Šum. enc. I, Zagreb 1957., (20 s. + 45 mikrofot.).

Anatomija drva kao nauka. Šum. e n c , Zagreb 1959.

Drvo anatomski. Ibid., Zagreb 1959., s. 250 273.

Generatori na pogon drvom. Ibid. Rastenje drveta. Ibid. Struktura i kvaliteta drva. Drvna ind. 7

8, Zagreb 1959. Anatomija drva. (Šum. priručnik II),

Zagreb 1946. Pogon generatorskim plinom. Ibid. Anatomija drva s ključem za makro

skopsko određivanje drva. Mali šum. tehnički priručnik II, Zagreb 1949.

Postanak i anatomska grada drva, (skri pta). Zagreb 1949.

Anatomija drva Struktura i kvaliteta, (skripta), Zagreb 1961.

Zaštita drva, (skripta). Zagreb 1962. Višejezični rječnik stručnih izraza u ana

tomiji drva. Zagreb 1963. Anatomske i tehničke promjene drva u

odnosu na parcijalnu defolijaciju jele. Radovi 23, ŠIJ 1975.

LITERATURA Borošić, J.: ŠIS, s. 9, (II. god.). Kauders, A.: Šum. biliogr. I, s. 45, 46, 138. *** ŠN, s. VIII X, XII. 134, 168, 170,

205, 206, 247, 255, 301, 302, 303, 306, 323, 349, 350, 359, 383, 384, 511 512.

***ŠE 3, 1987, s. 336. *** Pov. šum. Hrvatske 1846 1976., s.

374, 419. Rauš, Đ.: Značenje i uloga “Glas. za

šum. pokuse”... Glas. za šum. pokuse, poseb. izd. 4, Zagreb 1993., s. 405 424.

*** HŠD 1846 1996., s. 236, 241, 242. *** SŠN, sv. 2, ŠF Zagreb 1998., s. 200,

569, 641, 661; sv. 3, s. 37, 92, 97, 114, 143 145, 360, 361.


418

ŠPOLJARIĆ, GOLEMAC, Francika, (Potoci, Mostar, BiH, 21.XII. 1949.), dipl. ing. šumarstva.

Kći Blage i Ruže r. Topić. Hrvatica, hrvatskoga državljanstva, katoličke vjere. Potječe iz radničke obitelji. Osnovnu je školu završila u Potocima 1965., a Građevinsku tehničku u Mostaru 1969. godine.

Šumarstvo je studirala na Šum. fakultetu u Sarajevu. Diplomirala je 1974. godine.

Nakon diplomiranja radila je četiri godine kao predavač stručnih predmeta pri Građevinskom školskom centru - Drvnoindustrijski smjer, u Osijeku. Od 1982. god. radi u SOUR Mobilia “Ivo Marinković” Osijek na komercijalnim poslovima - od referenta nabave do rukovoditelja.

Godine 1995. osniva privatno poduzeće “Cornus” d.o.o. Osijek, čija je osnovna djelatnost proizvodnja, uvoz-izvoz drveta i kojemu je direktor.

Udana je i majka je dvoje djece.

ŠPORER, Franjo, (Dubovac, Karlovac, 1806. - Mehadia, Rumunjska, 16.X.1865.), šum. nadzornik, utemeljitelj znanstv. šumarstva, osnivač šum. društva.

Potječe iz stare hrvatske obitelji Šporera. Otac Josip bio je trgovac i gradonačelnik. Pučku školu i gimna

ziju završio je u Karlovcu, a viši tečaj šumarstva 1829. na Šum. školi u Ma-riabrunnu (Austrija).

U Tridentu (Tirol) radio je kao šum. vježbenik i obilazitelj šuma (Waldbereiter). Godine 1831. premješten je u Hrvatsku, gdje radi kao šumar, a zatim kao obilazitelj šuma kod krajiških pukovnija u Križevcima, Otočcu i Vinkovcima. God. 1851. imenovan je povjerenikom za katastralnu procjenu šuma u Osijeku, a od 1852. radio je kao kameralni nadšumar u Fužinama. Zbog domoljubnih nazora, bečko ministarstvo financija premjestilo ga je iz Fužina i Hrvatske za c. kr. šum. protustavnika u Bleiberg (Kranjska). Ustrajnim radom uspio je da bude ponovo imenovan c. kr. nad-šumarom i upraviteljem šum. ureda.

God. 1859., kao nadšumar, dolazi u krajišku službu u Petrinju, ali proglašen je buntovnikom, lišen časti i, odlukom ratnog ministarstva, 1863. premješten u svojstvu potčinjenog činovnika c. kr. financijalnom uredu u Mehadiju (Rumunjska), gdje, razočaran, umire 1865. i gdje je i sahranjen. Njegovom smrću Hrvatska je izgubila “jednoga od najodličnijih sinova, prvaka šum. struke i Nestora hrv. šu-moznanstva”, (Kesterčanek, ŠL 1881.).

Franjo Šporer, uz D. Kosa i A. Tomića, bio je nosilac svih kretanja na polju šumarstva onoga vremena u Hrvatskoj. Svojim je stručnim djelima postavio temelje znanstvenoga šumarstva. Prve stručne članke o šumarstvu objavljuje u novinama “Cro-atia” i glasilu Hrv.-slav. gospodarskoga društva “List mesečni”. U njima zagovara i osnivanje Narodnog šumarskog zavoda kao kombinaciju šum. stručnog ureda i odgojne ustanove.

Od 1841. do 1843. objavljuje u Zagrebu prvo naše šumarsko djelo koje obraduje cjelokupno šumarstvo. Konstruirao je dendrometar, a 1849.


419

napisao je “prvi put u materinskom jeziku” “Mali šumarski katekizam”, udžbenik za čuvare šuma.

Posebno je zaslužan što je pri Gospodarskom društvu 1846. osnovan Odsjek za šumarstvo za Hrvatsku i Slavoniju. Isticao se društvenim radom, predsjedao skupštinama, bio je biran za potpredsjednika, a bio je i redaktor društvenih pravila. Sa D. Kosom bio je pokretač društvenoga godišnjaka “Trudovi” (objavljeni 1847., 1851. i 1852. god.), kao preteče Šum. lista. Za vrijeme apsolutizma rad društva utihnuo je 1855. god.

Za stručni i društveni rad primao je priznanja. Gospodarsko društvo odlikovalo ga je “predsjedničtvom i upravničtvom” Šum. odsjeka, a 1851. izdalo mu je pohvalnu svjedodžbu. Iste godine imenovan je predsjednikom ispitnoga povjerenstva za polaganje šum. državnih ispi ta . God. 1852. i z a b r a n je za dop i snog č l a n a Gospodarskoga društva u Beču, koje mu za izum dendrometra uručuje kolajnu. Primio je i priznanja za zasluge u službi u Vinkovcima i Osijeku.

Bio je vedre naravi, glazbeno obrazovan i promicatel j narodnih pjesama.

RADOVI

Ansichten ibei Industrie, Landeskultur und Merkantil Verhaltnisse... Croatia, Agram 1840., br. 4, s. 13 14, 17 18, 31, 34, 43, 51, 54.

Fin Wort aus dem Walde und fir die Walder meines theuren Vaterlandes, (Riječi iz šume za šume moje drage domovine). Croatia br. 47, Agram 1840., s. 185 187.

Das Forstwesen oder vollstandiges Forstlehrbuch fir das Militar Grenz Forst personale, (Šumarstvo ili cjelokupni udžbenik šumarstva za osoblje Vojne krajine), I III. Za greb 1841. 1843., s. 1 563.

Forstnatur und Forstwirtschaftslehre. Zagreb, 1841.

Opis i naputak kako se valja služiti posve jednostavnim dendrometrom. K a r l o v a c , (1843?).

Osnova pravilah za zavod šumarski. List mesečni, God. II, Zagreb 1843., s. 87 99.

Beschreibung und Anleitung zur An wendung eines ganz neuen Taschen Den drometers... Karlstadt, 1843., 1 24; Celovec 1858.

Predlog poradi utemeljenja narodnog šum. zavoda za Horvatsku i Slavoniju. List mesečni br. 10, Zagreb 1844., s. 154 157.

Mali šumarski katekizam. List mesečni, god. VIIL, Zagreb 1849., s. 2 21; Karlovac 1849., s. 1 45.

Kratka nauka kako valja drvlje saditi. Trudovi, Zagreb 1851., s. 55 70.

Tafeln zur Bestimmung des Kubick Inhaltes cvlindrischer und Kegelfbrmiger Baumstamme. Celovec 1858.

Forst und Jagd Kalender des lustigen Waldteufels aus der k.k. osterreichischen Militargrenze fir das Jahr 1865. (Izdana 1865. pod pseudonimom Jochann Wentzely).

LITERATURA ***Šporerov džepni dervomer. List me

sečni br. 5, Zagreb 1844., s. 65. Kesterčanek, F.: Sporers Taschen

dendrometer. Centralblatt f i r das gesamte Forstwesen VII, Wien 1881., s 151 154.

Kesterčanek, F.: Nadšumar Franjo Špo rer, utemeljitelj hrvatskoga šumoznanstva. ŠL 1881., s. 210 226.

Kesterčanek, F.: Prilozi za povijest šuma i šum. gospodarstva kod Hrvata. ŠL 1883., s. 13 24.

*** Franjo Šporer, pjesnik. ŠL 1886., s. 43. Rački, V.: Riedka hrv. knjiga šumarica

od god. 1849. ŠL 1895., s. 221 225. Ugrenovič, A.: Iz istorije našega šumar

stva. ŠL 1925., s. 5 16, 63 73, 164 175. Ugrenovič, A.: Tri šumara starine (Špo

rer, Tomić, Kos). Pola stoljeća šumarstva. Zagreb 1926., s. 197 114.

Kauders, A.: Šum. bibliogr. I, s. 59, 118, 146, 147, 213, 214, 226, 227, 263.

***ŠL: 1959., s. 134; 1966., s. 461, 465; 1971., s. 334, 335; 1976., s. 331 333, 361, 362, 376, 380; 1986., s. 95, 496; 1997., s. 116, 120, 644.


4 2 0

***ŠN, s. 4, 11 13, 46, 54. Piškorić, 0.: Sume i šumarstvo u novin

stvu Hrvatske. ŠL 1976., s. 87 96, 509 515. Piškorić, 0.: Godišnjak Trudovi, preteča

Šum. lista. ŠL 1976., s. 300 306. *** Franjo Šporer, utemeljitelj znan. šu

marstva u Hrvatskoj. ŠL 1976., s. 307 319, (pretisak).

*** PŠH, 1976., s. 7, 342, 345 350. ***ŠE 2, 1983., s. 84, 612. Piškorić, O.: Pogled u prošlost šumar

stva Hrvatske. ŠL 1986., s. 363 376. ***ŠE 3, 1987., s. 336, 540. Đurićić, I.: Uloga GŠU u Križevcima...

Glasnik za šum pokuse 26, Zagreb 1990., s. 137 162.

*** HŠD 1996., s. 7, 13, 20 22, 24 27, 29, 106, 162, 443.

Piškorić, O.: Trudovi Odseka šumar skog za Hrvatsku i Slavoniju (1847 1852). ŠL 1997., s. 631 644.

*** SŠN, sv. 1, ŠF Zagreb 1998., s. 2, 7, 24, 25, 31, 32, 186, 191; sv. 2, s. 36, 39; sv. 3, s. 12.

ŠRAHOL, Rudolf, iz Pančeva, Srbija, dipl. ing. šumarstva.



SRAM, pl. Dragutin, prof. na GŠU u Križevcima.

Predavao je od listopada 1893. do rujna 1895. godine aritmetiku, algebru, geometriju, trigonometriju, a-nalitičku geometriju, deskriptivnu geometriju i prostoručno crtanje.

Bio je suradnik Šum. lista i objavio nekoliko strukovnih polemika, ali pisao i o novoj metodi za određivanje volumena dubećeg stabla.

RADOVI

Odgovor na ćlanak g. M. Puka u br. 6. Šum. lista. ŠL 1895., s. 197 199.

Osvrt na ćlanak “Praktićna uporaba tri gonometrije”. ŠL 1895., s. 64 66.

Nova metoda kubiranja deblovine sto jećih stabala. ŠL 1897., s. 141 148.

LITERATURA *** Spomenica Križevac, 1910., s. 153. Kauders, A.: Šumarska bibliografija I,

s. 118, 132. ***ŠN, s. 43; SŠN 2, s. 132, 169. *** Zbornik Bjelovar 1974., s. 376. *** PŠH 1846 1976., s. 131, 142, 410.

SRAM, Zdenko, iz Karlovca, dipl. ing. šumarstva.


Na temelju nepotpunih podataka o radu u struci, zaključujemo da je od 1940. do 1943. bio zaposlen u Šumariji Sokolovac i Ravnateljstvu šuma Bjelovar i da je žrtva II. svj. rata. Ubijen je u Daruvaru 1944. godine.

Bio je član HŠD (1940-1943.).

LITERATURA ***ŠL: 1940., s 185, 464; 1943., s. 25

266; 1944., s. 76; 1947., s. 174. ***ŠN, s. 336, 358; SŠN 2, s. 684.

ŠRANKOVIĆ, Antun, (Vinkovci, 7. IV.1821. - Beč, 19.VI.1887.), šumarnik.

Osn. školu i šest razreda gimnazije završio je u Vinkovcima, a šum. znanosti u Mariabrunnu, Austrija.

God. 1843. imenovan je šumarom kod krajiške Brodske pukovnije, 1849. unaprijeđen je u čin waldbe-reitera i premješten Petrovaradinskoj pukovniji, 1856. u istom svojstvu Rumunjsko - banatskoj krajiškoj pu-


4 2 1

kovniji u šumski ured Bosović, a 1859. imenovan je nadšumarom kod Brodske pukovnije.

Preustrojstvom šumarstva u Vojnoj krajini, 1871.g. imenovan je šum. inženjerom kod Sum. odjela C. kr. glavnog zapovjedništva u Zagrebu, t ada kraj iške zemal jske upravne oblasti. Kod tog odjela, kao šumarnik, postao je 1873.g. šumarskim ravnateljem i predstojnikom i u tom svojstvu umirovljen 1878. Nakon umirovljenja živio je u Beču, gdje i umire 1887. god.

Bio je jedan od najistaknutijih šum. stručnjaka Vojne krajine, koji su bili rodom iz Hrvatske^

Prilikom obnove HSSD na skupštini 1876. god. u Zagrebu izabran je u Kontrolni odbor za rukovođenje i proglašenje izbora.

LITERATURA M.V.: Antun Sranković. In memoriam.

ŠL 7, 1887., s. 281. *** Iskaz umrlih članova HSSD. ŠL 1,

1901., s. 49. *** PŠH 1846 1976., s. 351. ***ŠE 2, 1983., s. 84.

ŠRIFEL, Ivo, (Ljubljana, Slovenija, 28.11.1923.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Ivana i Ivanke r. Andolšek. Slovenske narodnosti i državljanstva, rimokatolik. Otac mu je bio činovnik, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Ljubljani - Moste 1934., a na I. Državnoj realnoj gimnaziji u Ljubljani maturirao je 1943. godine.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je 1949.-50. na Šumarskom odjelu, a diplomirao 25.11.1959. God. 1978. u Školi za poslovne kadrove pri Privrednoj komori Slovenije završio je specijalizaciju.

Rad u struci započeo je 1951. u ŠG Slovenj Gradec, gdje je bio po-

moćnik šefa Šum. uprave Crnja na Koruškom. Naredne godine postavljen je za šefa iste uprave, a 1953. premješten je za šefa Šumske uprave Radije ob Dravi. God 1954. postavljen je za šefa Okrajne uprave za šumarstvo Slovenj Gradec, a 1956. za šefa Odjela za šumarstvo Radije. U ŠG Slovenj Gradec postavljen je 1959. za šefa izgradnje pogona za obradu drva (CMILS) Otiški vrh, a 1972. postavljen je za direktora pogona Otiški vrh. Nakon deset godina rada na tom mjestu 1982. odlazi u mirovinu.

U tijeku radnog vijeka sudjelovao je na kongresima šumara Jugoslavije u Sarajevu i Ohridu.

Član je Društva inženjera i tehničara šumarstva Slovenije - Maribor, član Liberalno-demokratske stranke i član Savjeta za šumarstvo.

Umirovljeničke dane provodi u Radiju ob Dravi.

ŠTAHAN, Želimir, (Zagreb, l .V. 1942.), dipl. ing. šumarstva, šum. savjetnik, viši inspektor.

Sin Cvjetka i Ane r. Filipec. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio novinar, a majka odgojiteljica. Osnovnu školu završio je u Samoboru 1957., a V. mušku gimnaziju u Zagrebu 1961. Šumarstvo je studirao na Šum. fakul-


422

tetu u Zagrebu. Diplomirao je na ÜG odjelu 18.VI.1969. godine.

Od 1970. do 1974. radi u Agenciji za marketing “Vjesnik”, a potom u Republ. zavodu za zaštitu prirode. Danas (1999.) radi u Državnoj upravi za zaštitu prirode i okoliša u svojstvu višeg inspektora.

Aktivno je sudjelovao na kongresima ekologa (Ohrid 1975.) i biologa (Poreč 1982., Opatija 1997.). God. 1983. zamislio je i realizirao 1. jugosl. savjetovanje o divokozama: “Razgovori o divokozama”, (sa Z. Mikulić). Dugi niz godina bio je član Savjeta, a potom Upravnog odbora NP “Risnjak” i član radne grupe za realizaciju proširenja parka.

Bio je na više studijskih putovanja kao aktivan sudionik: Pariš (1983.), Strasbourg (1985. i 1993.), Iffeldorf (1994.), Dijon (1995.) i Zidlochovice (1996.).

Dipl. ing. Z. Stahan bio je koordinator za biv. Jug. (1980.) za upis prirodnih dobara na Listu svjetske prirodne baštine i suradnik (sa ing. Brlek - Katić) na dosijeu NP “Plitvička jezera", potpisnik (sa Đ. Huberom i A. Frkovićem), god. 1995., stručnog obrazloženja za zaštitu vuka; organizator tri skupa za obrazovanje stručnih o-soba za rad na identifikaciji predatora prema tragovima na rtvi i u okolici.

Radi učinkovitije zaštite stoke od vukova na području Dalm. zagore, organizirao je nabavu i podjelu pasa hrvatski tornjak i tako pomogao obnovu autohtone pastirske pasmine.

Projektant je i izvođač (sa suradnicima) prve poučne staze u Hrvatskoj (1990.): “Poučna staza Otru-ševec” i poučne staze “Leska” u NP “Risnjak” (1992.), prve takve staze u hrvatskim nacionalnim parkovima.

Kao aktivan djelatnik u hrvatskom lovstvu, predstavljao je HLS na skupštinama C.I.C-a (Medunar. lov. savjeta) u Krakowu (1993.) i Monte Carlu (1995.). Predavao je za dvije generacije viših lovnih tehničara na Šum. školi u Karlovcu kolegij ekologija divljači. Ispitivač je i predavač za lovačke ispite i ovlašteni ocjenjivač lovačkih trofeja, a i kinološki je sudac.

Kako živi u Samoboru, pripomenimo da je osnivač i prvi predsjednik medurepubličkog, odnosno međudržavnog Koordinacijskog odbora Lovno - uzgojnog bazena Zum-berak - Gorjanci. Uz inspekcijske poslove radi (1998.) na realizaciji projekta “Park prirode Zumberak - Samoborsko gorje”.

Autor je tri TV emisije (30 minuta) o zaštićenoj prirodi Hrvatske, mnogobrojnih članaka u novinama, časopisima, zbornicima, radio - emisijama i si. Dugogodišnji je marljivi suradnik “Lovačkoga vjesnika” HLS.

Osnivač je i član Hrv. ekološkoga društva i HŠD.

VAŽNIJI RADOVI

Prijedlog proširenja NP “Risnjak” na izvorišni dio rijeke Kupe i masiv hrvatskog Snježnika, (sa Frković, A., Malnar, I. i Šafar, N.). Zbornik radova 40 godina NP Risnjak 1953 1993. Crni Lug 1994., s. 145 149.

Poučna staza “Leska”. Ibid., s. 150 152.


4 2 3

LITERATURA Frković A.: Bibliografija LRV 1892

1991., Zagreb 1993. ***ŠL: 1992., s. 23; 1995., 1 2, s. 55. ***Šum. škola Karlovac, 1997., s. 29,

67, 68, 72, 138. *** SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 693. *** Krš most između Dinarida i Alpa.

EUNATUR Munchen 1998., s. 1 20.

ŠTAJDUHAR, Franjo, (Đakovo, 13. IX.1907. - Zagreb, 20.VI.1983.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol.g. 1933.-34., a diplomirao 12.11.1935.

Radio je u Olovu, BiH (1935.), zatim u Direkciji šuma u Sarajevu (1935. -1946) te na šumarijama i režijskim manipulacijama (Olovo, Vitez, Okruglica, Nemila i Srednje). U Hr-vatskoj je radio u Draganičkoj šumariji i u SIP Bjelovar. Od 1949. do mirovine (1968.) bio je u Institutu za drvo u Zagrebu . Najprije se bavio is-korišćivanjem šuma, a poslije se specijalizirao u proizvodnji furnira i ploča pa je bio rukovodilac u našim prvim tvornicama za proizvodnju iverica.

Bio je direktor Instituta za drvo u Zagrebu (1967.-68.) i glavni urednik časopisa “Drvna industrija” (1967.-74.) . Objavio je mnoge s t ručne i znanstvene radove iz područja drvne industrije i tehnologije. Radio je na višejezičnoj nomenklaturi pojmova iz drvne industr i je . Bio je suradnik knjige “Povijest šumarstva Hrvatske 1846-1976. kroz stranice Šumarskog lista”.

Kao ekspert za ploče, sudjelovao je na savjetovanjima FAO i ECE u Ženevi (1957., 1962., 1968.) i Rimu (1963.) te na velikom broju stručnih skupova u zemlji.

LITERATURA Borošić, /.: ŠIS, s. 8, (III. god.). ***ŠL 1940. s., 271; 1943. 25. ***ŠN, s. 358, 595; SŠN 2, s. 684. *** PŠH 1846 1976., s. 2, 254, 256, 419. *** In memoriam. Franjo Štajduhar,

dipl. inž. šum. (1908 1983.), (s bibliografijom). ŠL 1983., s. 4678 469.

***ŠE 3, 1987., s. 336. *** HŠD 1846 1996., s. 285.

ŠTAMPAR, GUERRINI, Sanja, (Zagreb, 22.VIII.1957.), dipl. ing. šum.

Studirala je na Šum. fakultetu u Zagrebu i diplomirala na Šum. odjelu 10.X.1983. godine.

Živi i radi u Italiji.

ŠTANFAR, Ivan, (Ladvenjak, Karlovac, 6.11.1951.)^ dipl. ing. šumarstva.

Srednju Šumarsku školu završio je u Karlovcu 1970. god. Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu i diplomirao na ŠG odjelu 19.XII.1977.g.

Od 15.1.1979. bio je zaposlen kao pripravnik u ŠG “Josip Kozarac” Nova Gradiška u Službi za uređivanje šuma, a zatim kao taksator i samostalni taksator i 1990. rukovoditelj službe. Od 1.1.1992. radi kao stručni suradnik za uzgajanje šuma u Upravi šuma Požega. Od 1.IV.1994. god. upravitelj je Šumarije Nova Gradiška, a od 1.IX.1995. rukovoditelj Proizvodnog odjela u UŠ Nova Gradiška. Od 14.VII.1997. god. radi na mjestu rukovoditelja Odjela za uređivanje šuma UŠ Nova Gradiška.

LITERATURA ***ŠL 1 2, 1995., s. 61. *** Posl. izvješće “HŠ" 1995., s. 66;

1996., s. 59. *** HŠD 1846 1996., s. 415. *** SŠN 2, Zagreb 1998., s. 695. Tomić, I.: Zaposlili geodetskog struč

njaka. Časop. “HŠ” 27, 1999., s. 30.


424

ŠTANFEL, Josip, (Gašparci, Delnice, 18.IX.1928.) dipl. ing. šumarstva.

Sin Josipa i Franciske r. Stimac. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio trgovac, a majka domaćica. Osnovnu školu završio je u Turkima 1939., a srednju u Zagrebu. Maturirao je na IV. muškoj realnoj gimnaziji 1949.g.

Šumarstvo je studirao na Poljo-privredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu 1952.-53., a diplomirao 20.11.1954. godine na Biološkom odsjeku.

Pripravnički staž odradio je u Sekciji za uređivanje šuma Vinkovci (1954.-1955.). Slijedi premještaj k Šumariji Novi Vinodolski, gdje pretežito radi na uređivanju i zaštiti šuma te lovstvu (1956.-1961.). Reorganizacijom šumarstva napuš ta šumarsku operativu, zaposlivši se u poduzeću “Šuma” Zagreb, trgovačkom poduzeću za promet proizvoda šumarstva, drvne industrije i građevnog materijala, u službi komercijale (1961.-1973.). Najduže je radio u poduzeću “Jadran” Sežana, predstavništvo Zagreb (1973.-1991.) i to u sektoru komercijale na izvozu proizvoda šumarstva.

Umirovljen je 1992. godine. Živi u Zagrebu.

LITERATURA ***ŠN, s. 367; SŠN 2, 1998., s. 689. Klepac, D.: Iz šum. povij. Gorskoga ko

tara ..., Zagreb 1997., s. 210, 232.

ŠTANFELJ, Cvetko, (Gerovo, Čabar, 11.IV.1936.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Stjepana i Vazmoslave r. Janeš. Hrvat. Otac mu je bio matičar, a majka domaćica. Niže razrede osnovne škole završio je u Gerovu 1947., a nižu gimnaziju u Delnicama 1952. god. U nemogućnosti da se dalje školuje, sa 16 godina dobio je posao

pomoćnog manipulanta u Šumariji Gerovo, a sa 18, položivši lugarski ispit, dobiva svoju lugariju zvanu “Gus-lica”. Sa 19 godina p.955.) upisuje drugi razred srednje Šumarske škole u Karlovcu, na kojoj maturira 1958.

Šumarstvo je studirao na Poljo-privr.-šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na Šum. fakul. 7.V. 1963.

Odsluživši vojni rok, prvo zaposlenje dobiva u NP "Risnjak" (l.IX. 1964.), u kojem je dvije godine kasnije imenovan direktorom. Nakon 14 godina rada u NP "Risnjak" (1964.-1978.), gdje između ostalog s Prirodoslovnim muzejem Rijeka organizira proslavu 20. obljetnice proglašenja šuma Ris-njaka nacionalnim parkom, l .XII . 1978. napušta Gorski kotar i zapošljava se u Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture u Rijeci, na poslovima referenta za zaštitu prirode. Od 1.VI.1982. do 30.IX.1986.g. rukovoditelj je RJ Vrtlarstvo OOUR-a Cvjećarstvo riječkih Parkova i nasada, a od l.X.1986. pa do prikupljanja ovih podataka (1999.) zaposlen je u Hrvatskoj elektroprivredi (HEP), Direkciji za upravljanje i prijenos u Odjelu za izgradnju, Rijeka - na imovinsko-pravnim poslovima.

Uz sklonost peru već od mladih dana vrsni je karikaturist, a u posljednje vrijeme likovni stvaralac. “Poput


4 2 5

Dragutina Hirca, koji je velebni i gordi naš Gorski ko ta r , našu hrvatsku Sviću, predstavio dojmljivom snagom neposredne pisane riječi, tako isto, samo stoljeće kasnije, kistom i bojom čini naš Cvetko Štanfelj”, (Frković, A. 1998.). Uz nastup na skupnoj izložbi šumara - slikara u Karlovcu 1997. Javna ustanova Risnjak, Crni Lug organizirala mu je prvu samostalnu izložbu slika 1998. godine.

Nosilac je više značajnih priznanja i nagrada.

RADOVI

Šuma, drvo, turizam, (uz međunarodni simpozij u Celovcu). Drvosječa 28, Delnice 1973., s. 14 15.

Nacionalni park “Risnjak”. Monografija “Gorski kotar”, Delnice 1981.

Nacionalni park “Risnjak”, (povodom 20. godišnjice postojanja). Drvosječa 39 40, Delnice 1974., s. 8 9.

Lovci oprez! Novi Odštetni cjenik za posebno zaštićene životinjske vrste. Drvosje ča 76, Delnice 1978. , s. 2 1 ; LV 5, 1979., s. 134 135.

Novu su godinu započeli uspješno, (LD “Tetrijeb” Gerovo). LV 11, Zagreb 1978. 79., s. 321.

Odlaganje smeća, odraz naše kulture. Drvosječa 29 80, Delnice 1978., s. 21.

Gljive, važna stavka u prehrani stanov ništva. Ibid., br. 87. , 1979., s. 23.

Lividraga nekad. Ibid., s. 88, 1979., s. 22.

LITERATURA *** PŠH 1846 1976., s. 419. Frković, A.: Bibliografija LRV 1892

1991. Zagreb 1993., s. 100, 129, 443. ***ŠL 1 2, 1995., s. 70. Klepac, D.: Iz šum. povij. Gorskoga

Kotara... Zagreb 1997., s. 210, 232. Frković, A.: Prva samostalna izložba

slika šumarnika Cvetka Stanfelja. Katalog izložbe. Crni Lug 1998.

*** SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 691.

ŠTEFANČIĆ, Andrija, (Kršinci, Pod-gorač, Našice, 3.VII.1941.), dipl. ing. šumarstva, šum. savjetnik.

Sin Andrije i Eve r. Horvatović. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz službeničke obitelji. Osnovnu školu završio je u Našicama 1956., a srednju Šumarsku školu u Karlovcu 1960. god.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 1.VII.1965. na Šumarskom odjelu, biološki smjer.

U ŠG “Krndija” Našice počeo je raditi 10.VII.1965. Od 27.IX.1965. do 22.IX.1966. bio je na odsluženju vojnog roka, a zatim nastavlja raditi kao pripravnik do 1.VII.1967. Po završetku pripravničkog staža postavljen je za referenta racionalizacija i normiranje u istom ŠG, gdje radi do kraja 1972.g. Nakon toga jednu je godinu referent za uređivanje šuma, a zatim od 1975. do 1978. referent za iskoriš-ćivanje šuma. Od 1979. do 1985. bio je rukovoditelj Proizvodnog sektora, a zatim dvije godine v.d. direktora OOUR za iskorišćivanje šuma (1985.-1987.). Od 1987. do 1990. radio je kao savjetnik za iskorišćivanje šuma RZ ZS “Slavonske šume”. Nakon reorganizacije hrvatskoga šumarstva, 1991. postavljen je za upravitelja UŠ Našice, na kojem je mjestu bio i 1994. Godine 1998. imenovan je šumarskim savjetnikom.


http://27.IX.1965

426

Objavio je nekoliko radova u časopisu “Mehanizacija šumarstva” i ŠL.

Član je HŠD.

RADOVI

Prijedlog tehnologije za proizvodnju i izvlačenje višemetarskog prostornog drva u srednjodobnim aaatojinama prigorakog i brdakog terena, uz prethodnu izgradnju mreža vlaka, (sa Slabak, M. i Mazul, S.). Mehaniza čija šumarstva 1977., s. 12.

Privlačenje drvnih aortimenata iz pro rednih aječa žičarom urua tip MI NI 400 09. Mehanizacija šumarstva 1979., s. 323.

Komparativno iatraživanje proizvodnoati rada, troškova proizvodnje i oštečenoati ata bala primjenom deblovne i aortimentne metode rada u proredi aaatojina. Ibid. 1989., s. 93.

Primjena mehanizacije na privlačenju drvnih aortimenata u prorednim aječama prigorja i brda ŠG “Krndija” Našice. Zbornik Opatija, 1996., s. 363.

Udio drvnih aortimenata u volumenu krupnog drva do 7 cm promjera za hraat luž njak, hraat kitnjak i poljaki jaaen auši tip. Šum. list 9 10, 1997., s. 479 497.

LITERATURA ***ŠL 1 2, 1995., s. 59. *** Posl. izvješće “HŠ" 1995., s. 60. Lovrekovič, M.: Organizacija i koriš

tenje izvora šumarskih informacija, (dipl. rad), ŠF Zagreb, 1997., s. 14, 17, 24, 35.

*** Prikrajanje mora biti stručno. Časop. “HŠ" br. 24, 1998., s. 9.

ŠTEFOVIĆ, Josip, iz Štefanja, Čazma, ovlašteni šum. ing.^ šum. savjetnik.

Studirao je na Šum. akademiji u Zagrebu i apsolvirao 1910. godine.

God. 1915. bio je kotarski šumar u Bjelovaru, zatim šum. savjetnik u Grubišnom Polju (1927.) i Plitvičkom Ljeskovcu. God. 1929. umirovljen je kod Đurđevačke imovne općine u Bjelovaru. U vrijeme II. svj. rata bio je u Križevcima. Bio je član JŠU i HŠD.

LITERATURA *** ŠL: 1915 (HSŠD); 1927., s. 206;

1929., s. 357; 1940., s. 271, 607; 1943., s. 25. *** Izvj. JŠU 1927., s. 31 (ŠL). Boroaič, /.: ŠIS, s. 4, 151. ***ŠN, s. 103; SŠN 2, 1998., s. 124.

ŠTEMBERGER, Marijan, iz Delnica, dipl. ing. šumarstva, vodoprivred-ni stručnjak.


Od 1940. do 1944. radio je u Zagrebu, a kraće vrijeme u Travniku. Nakon II. svj. rata radi u “Hidroprojektu” Zagreb na poslovima vodoprivrede i bu-jičarstva Hrvatske, zatim kao direktor projektnih organizacija “Projekt” i “In-terprojekt”, a radni vijek završava u Općem vodoprivr. poduzeću sliva rijeke Save. Njegovi su najznačajniji radovi: generalni projekt rijeke Save, idejni projekti zaštite od bujica grada Zagreba i bujičnih područja Istre i Sinj-skog polja.

LITERATURA *** ŠL: 1940., s. 183; 1943., s. 188;

1944., s. 198; 1989., s. 215 223. ***ŠN, s. 323, 359; SŠN 2, s. 685. Klepac, D.: Iz šum. povijesti Gorskoga

kot..., Zagreb 1997., s. 211, 232.

ŠTER, Milan, (Tržič, Slovenija, l l .X. 1899. - Tržič, 10.VII.1987.), dipl. ing. šumarstva i dipl. ing. geodezije.

Sin Josipa i Ernestine r. Ošab-nik. Slovenske narodnosti i državljanstva, katolik. Majka mu je zanimanjem bila gostioničarka, a otac majstor tkalac. Osnovnu je školu završio u Kranju 1911., a gimnaziju također u Kranju 1919. godine.

Studirao je na Gospodarsko-šumarskom fakultetu u Zagrebu. Apsol-


427

virao je na Šumarskom odsjeku škol. godine 1923.-24., a diplomirao 22.VI. 1926. Državni geodetski ispit položio je u Ljubljani na Tehničkom fakultetu 19.XI.1928., a 13.111.1932. za inženjera geodetu u Beogradu i 20.V.1938. položio je ispit iz geodetske struke.

U tijeku radnog vijeka službovao je u Ripanju u Sloveniji, te u Ba-jinoj Bašti u Srbiji (1928.-1936.), prije svega radio je na trasiranju pruge prema Kninu i državnoj izmjeri katastra. Od 1936. do 11.V.1941. bio je upravitelj mjesne korporacije u Sta-hovici kod Kamnika. Nakon II. svj. rata (1945.-47.) bio je zaposlen kao šef odsjeka u Ministarstvu šuma u Ljubljani. Od 1947. do 1956. upravitelj je Šumske uprave na Pokljuki. Od 1956. do 1958. bio je šef taksacijske sekcije direkcije u Kranju. Nakon toga (1958.-1960.) radi kao predavač na Srednjoj šumarskoj školi u Ljublja-ni, a zatim do umirovljenja (1964.) bio je referent u Općini Tržič.

Bio je vrlo obrazovan šum. inženjer. Aktivno je znao pet jezika: njemački, talijanski, francuski, latinski i grčki, a pasivno engleski i ruski. Bio je također aktivan turistički djelatnik.

LITERATURA Borošić, J.: SIS, s. 6, 151 (pogrešno: Nikola). ***ŠL 1940., s. 607. ***ŠN, s. 354; SŠN 2, 1998., s. 682.

ŠTETIĆ, Milan, (Gornje Vrhovine, Vrhovine, 1.1.1962.), dipl. ing. šum.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu i diplomirao na Šum. odjelu 30.VII.1990. godine.

STETlC, Vladimir, vid. 5. knjiga.

ŠTIGLIC, Franjo, vid. 5. knjiga.

TIGLIĆ, Mladenka, vid. IVANČIĆ, 2. knj., s. 188.

STIMAC, Alojzije, vid. 5. knjiga.

ŠTIMAC, Branko, iz Broda na Kupi, dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol.g. 1939.-40., a diplomirao 26.IX.1941. godine.

LITERATURA ***ŠL 1944., s. 114 ***ŠN, s. 360; SŠN 2, 1998., s. 685. Klepac, D.: Iz šumar. pov. Gorskoga

kotara ..., Zagreb 1997., s. 210, 232.

STIMAC, Darko, vid. 5. knjiga.

STIMAC, Denis, vid. 5. knjiga.

STIMAC, Drago, iz Malog Luga, Gorski kotar, dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol.g. 1943.-44. i diplomirao 27.IV.1951.

LITERATURA ***ŠN, s. 362; SŠN 2, 1998., s. 686. Klepac, D.: Iz šum. povijesti Gorskoga

kotara..., Zagreb 1997., s. 210, 232.


http://19.XI.1928

4 2 8

ŠTIMAC, Ivan, (Mali Lug, Čabar, 6.VIII.1926.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Antuna i Ivke rod. Klepac. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz obitelji zemljoradnika. Majka mu umire kad je imao dvije godine. Osnovnu je školu završio u Smrečju 1937., nižu gimnaziju u Delnicama 1947., a Šumarsku školu u Karlovcu 1950. godine.

Tijekom II. svj. rata Talijani su mu opljačkali i spalili kuću. Oca, braću i sestru s mužem i djecom internirali su u logor Kampor na otoku Rabu, gdje mu otac pogiba 1942. god. Ivan je tada sa šesnaest godina stupio u NOB-u. Po završetku rata demobiliziran je u činu kapetana I. klase radi školovanja.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol.g. 1953.-54. na Šumarskom odjelu. Diplomirao je 19.V.1955. na Biološkom odsjeku.

U Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva u Zagrebu radio je od l.X. 1945. do 31.111.1946. i od 11.1. do 3.IX.1947. god., kada je otišao u Šumarsku školu u Karlovac.

Za vrijeme ljetnog raspusta radio je na poslovima šumarstva u Šumariji Gerovo (1948.-1955.).

Nakon diplomiranja zaposlio se u Šumariji Dvor na radnome mjestu upravitelja (1.VI.1955.-31.XII.1959.). Radio je na svim stručnim poslovima:

pošumljavanju, njezi mladika, isko-rišćivanju, izgradnji šumskih vlaka, šumskih cesta, zaštiti od bujica, u rasadniku i dr. Po njegovom idejnom projektu izrađen je izvedbeni projekt za novu šumariju u Dvoru. Tu je otvorio školu za izobrazbu lugara, mani-pulanata i lovočuvara. Polaznici su bili iz svih šumarija Banovine.

Od početka 1960. do kraja 1962. bio je direktor ŠIP Dvor. Za to vrijeme izgrađena je parketara, energana, sušara, proširena pilana, rekonstruirana stolarija te ostali pomoćni objekti. Osposobljeni su radnici za rad u parketari i stolariji. Iz poduzeća gubitaša, uspio je načiti profitabilnu radnu organizaciju.

Dvor je napus t io početkom 1963. i prešao na rad u ŽTP Zagreb, gdje je do 4.V.1978. bio direktor Sekcije za zaštitu pruge od erozija, bujica i snježnih nanosa. Radio je na sanaciji željezničkih pragova, poboljšanju impregnacije drvenih pragova i kontrolirao kvalitetu impregnacije u Impregnaciji Karlovac i Impregnaciji Slav. Brod.

Izradio je idejni projekt garniture vlaka za uništavanje kemijskim sredstvima korova na prugama u Hrvatskoj, Sloveniji i BiH. Korištena su nova kemijska sredstva, što je rezultiralo velikom novčanom uštedom.

Pri Zajednici jugoslavenskih željeznica bio je član povjerenstva za kontrolu rada impregnacija u SFRJ.

0 problematici impregnacije drvenoga praga, stabilizaciji donjega stroja, zaštiti od bujica i eroziji tla, zaštiti od snježnih nanosa i vjetrova pisao je u stručnoj literaturi, ponajviše u časopisu "Željezničar”. Na savjetovanju o primjeni herbicida na željezničkim prugama i nas ip ima održao je referat u Zagrebu (23.XII. 1977.).


429

Dana 5.V.1978. vraća se dipl. ing. Ivan Stimac na rad u šumarstvo. Do 1983. radio je u ŠG Zagreb OOUR Hortikultura. Kako je u međuvremenu otkriveno njegovo aktivno sudjelovanje u “Hrvatskom proljeću”, proglašen je hrvatskim nacionalistom, suspendiran s radnog mjesta i umirovljen 30.VI.1983. godine.

Tijekom Domovinskog rata radio je na organizaciji logistike u obrani Domovine: ustroju brigade, narodne zaštite, kriznog stožera, Hrvatskog časničkog zbora, Udruge hrvatskih ratnih veterana II. svj. rata. Obnašao je dužnost tajnika Hrv. časničkog zbora i predsjednika Hrv. ratnih veterana.

Dipl. ing. Ivan Stimac služi se talijanskim i francuskim jezikom. Sudjelovao je na Kongresu šumara na Bledu 1958. godine.

Za uspješan rad u gospodarstvu primio je više pohvala, priznanja i odličja. Za zasluge na logistici i obrani Domovine tijekom Domovinskog rata dobio je Spomenicu Domovinskog rata, Zahvalnicu i druga priznanja.

Član je HŠD, HDZ, Hrvatskih ratnih veterana i Hrv. časničkog zbora. Kao umirovljenik živi u Zagrebu.

LITERATURA

***ŠN, s. 368 (stoji: iz Delnica !). Klepac, D.: Iz šum. povij. Gorskoga

kotara ..., Zagreb 1997., s. 210, 232. *** SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 689.

STIMAC, Krešimir, (Vinkovci, 20. XII.1959.), dipl. ing. šumarstva, viši inspektor za šumarstvo i lovstvo.

Sin Viktora i Cvite r. Lagator. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio lugar i lovočuvar, a majka domaćica. Osn. školu završio je u Otoku 1974., a srednju u Vinkovcima, maturiravši na Gimnaziji “M. A. Reljković” 1978.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu 8.VII.1983. iz lovstva. Obranio je diplomski rad pod naslovom “Uzgoj jelena lopatara u ograđenom lovištu »Kunjevci«“.

Prvo zaposlenje u struci dobiva 1.II.1984. u ŠG Vinkovci. Pripravnički staž odradio je u Šumariji Spačva, gdje ostaje raditi na mjestu inženjera operative. Reorganizacijom šumar-stva, l.X.1986. imenovan je referen-tom uzgoja i zaštite šuma u OOUR-u Uzgoj i zaštita šuma “Hrast” Vinkov-ci, PJ Šumarija Vrbanja, u kojoj je kra-će vrijeme i v.d. upravitelja Šumarije. Osnivanjem JP “Hrvatske šume” p.o. Zagreb, 1.V.1991. s mjesta revirnika u Šumariji Vrbanja biva premješten u Direkciju “HŠ” u Zagreb, na radno mjesto stručnog suradnika za ekologiju i zaštitu, a 1.VII.1995. promaknut je na mjesto rukovoditelja Službe za ekologiju i prostorno planiranje.

“Hrv. šume” napustio je l.XI. 1996., primivši dužnost višeg inspektora za zaštitu bilja u šumarstvu pri Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva. Od 25.X.1997. u istom je ministarstvu viši inspektor za šumarstvo i lovstvo, a od 1.V.1998. viši inspektor za šumarstvo i lovstvo u Državnom inspektoratu.

Sudjelovao je na više stručnih skupova iz ekologije šuma u Njemačkoj i Nizozemskoj.


430

LITERATURA ***ŠL 1 2, 1995., s. 57. *** Posl. izvj. “HŠ” 1995., s. 5. *** SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., 697.

ŠTIMAC, Marijan, vid. 5. knjiga.

ŠTIMAC, Mato, (Ilača, Vinkovci, 22.III.1935.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu, Biološki odsjek, škol. g. 1959.-60., a diplomirao 1962. Kao apsolvent bio je demonstrator u Zavodu za lovnu privredu.

ŠTIMAC, Milan, vid. 5. knjiga.

ŠTIMAC, Nevenko, (Virovitica, 21.V. 1957.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na Šum. odjelu 27.X.1980. godine.

Prema dostupnim podacima, radio je 1994. u Šumariji Virovitica, UŠ Bjelovar, ali je došlo do sporazumnog prekida radnog odnosa.

ŠTIMEC, Josip, vid. 5. knjiga.

ŠTORGA, Dalibor, (Varaždin, 8.IX. 1966.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i diplomirao na Šumarskom odsjeku 29. XI.1994. godine.

ŠTRANCAR, Alojzij, vid. 5. knjiga.

ŠTRASER, Rudolf, (Topusko, 7.VII. 1912.), dipl. ing. šumarstva, savjetnik.

Sin Mirka i Olge r. Vurdelja. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio liječnik, a majka domaćica. Pučku školu završio je u Topuskom 1923., a maturirao je na I. realnoj gimnaziji u Zagrebu 1931. godine.


Nakon diplomiranja zaposlio se kao honorarni službenik u Direkciji šuma Zagreb (15.X.1936.-4.1.1940.). Stalni posao dobiva u Topuskom, Šumarija Vranovina 5.1.1940., kao šum. vježbenik, i tu ostaje u ratnim godinama do 15.VIII.1943., kada je premješten za kotarskog šum. referenta u Gvozd (Vrginmost). Nakon završetka rata premješten je u Karlovac, u Okružni odbor, za šum. referenta (6. V.-9.X.1945.). Od 10.X.1945. do 20. VI.1947. bio je rukovodilac Okružnog odjela za šumarstvo, najprije u Petrinji, a zatim u Sisku. Naredne tri godine (21.VI.1947. - 31.VIII.1950.) bio je šef plana pa šef proizvodnje u ŠG Sisak, Petrinja i Glina. Uslijedilo je mjesto upravitelja Šumarije Glina (l.IX. 1950.-4.XI.1951.), a zatim mjesto upravitelja Šumarije Zagreb (5.XI. 1951.-31.VI.1960.). Posljednje njegovo radno mjesto, u trajanju 17 go-


431

dina bilo je u ŠG Zagreb (l.VII. 1960.-30.VI.1977.), gdje je bio referent, samostalni referent, savjetnik - rukovoditelj službe za uzgoj, zaštitu i uređivanje šuma.

U mirovinu odlazi l.VII.1977. Živi u Zagrebu od 1951.godine.

Dugogodišnji je član HŠD. Nikad nije bio član nijedne političke udruge.

Prilikom proslave 130. obljetnice HSSD i 100. godišnjice “Šumarskog lista” (1976.) dodijeljena mu je Povelja i zlatna medalja Saveza ITŠDI Hrvatske, a 1978. godine dodijeljena mu je Povelja zaslužnog člana toga društva.

RADOVI

Ivo Podhorski, dipl. ing. (1899 1991.). Šum. list 1991., s. 238 239.

LITERATURA ***ŠL: 1940., s. 183, 271; 1942., s. 31;

1943., s. 25, 268; 1952., s. 75; 1976., s. 368 (Straser, Straser).

***ŠN, s. 359 (Strasser). *** HŠD 1846 1996., s. 293, 294, 299,

302, 305 307, 440. *** SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 684.

ŠTRBAC, Niko, (Sisak, 2.X.1962.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu, gdje je i diplomirao na Šum. odjelu 30.111.1987. godine.

ŠTRBAN, Stjepan, vid. 5. knjiga.

ŠTRKOVIĆ, Dražen, (Virovitica, 19. 11.1963.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Stanka i Zlatke r. Đurović. Hrvat, katolik. Potječe iz radničke o-bitelji. Školovao se u Virovitici: osno

vnu je školu završio 1978., a u COUO maturirao je 1982. godine.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je škol. god. 1991.-92., a diplomirao je na Šumarskom odsjeku 19.VII.1994.

Prema nepotpunim podacima nakon diplomiranja zaposlio se kao pripravnik u Šumariji Virovitica (1994.). Živi u Virovitici.

STURM, Marjan, vid. 5. knjiga-

UBARIC, Ivan, vid. 5. knjiga.

UBAT, Antun, vid. 5. knjiga.

ŠUBAT Nikola, (Zlobin, Rijeka, 18. X.1943.), dipl. ing. šumarstva, prof.

Sin Tome i Ružice r. Marohnić. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio željezničar, a majka domaćica. Osnovnu školu pohađao je u Rijeci, a Srednju šumarsku školu u Delnica-ma, maturiravši 1966. godine.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu 1972. godine.

Prvo zaposlenje dobio je u ŠG Delnice, Šumarija Klana, odmah nakon diplomiranja. Završivši pripravnički staž, u istoj je šumariji referent iskorišćivanja šuma. God. 1975. zapo-


432

šljava se u Dl “Goranprodukt” Čabar u svojstvu tehnologa i praćenja proizvodnje. Nakon osam godina prelazi u Šumarsku školu Delnice za nastavnika stručnih predmeta (iskorišćiva-nje šuma, strojevi i uređaji u šumarstvu), gdje radi samo godinu dana (1983.-84.). Slijedeće škol. god. predavač je predmeta drvne struke na Tehničkoj školi Centar Rijeka, u kojoj ostaje deset godina. Posljednje zaposlenje dobiva 1994. u Primor. - Goran. županiji u Rijeci na radnome mjestu struč. suradnika za šumarstvo i lovstvo, sa koje dužnosti 25.V.1997. odlazi u mirovinu.

Za vrijeme rada u nastavi položio je ispit iz engleskog jezika, pedagošku grupu predmeta i državni stručni ispit pred povjerenstvom Ministarstva uprave u Zagrebu.

Bio je dragovoljac Domovinskog rata 1992. i 1994. godine.

Umirovljeničke dane provodi u rodnom Zlobinu.

SUBAT, Viktor, iz Sušaka, dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu škol.g. 1933.-1934.. i diplomirao 22.VI.1936.

Kao šum. vježbenik Direkcije šuma na Sušaku, zahvalio se na službi (1940.).

LITERATURA Borošić, l: ŠIS, s. 8, (Ill.g.). ***ŠL 1940., s. 183, 252. ***ŠN, s. 358; SŠN 2, 1998., s. 684.

ŠUBERT, Nikola, vid. 5. knjiga.

UGH, pl . Jaroslav, vid. 5. knjiga.

UKLJE, Fran , vid. 5. knjiga.

ULEK, Bogoslav, vid. 5. knjiga.

ŠULENTIĆ, Ferdinand (Ferdo), (Glina, 29.IV.1907. - Slav. Brod, 24.VIII. 1991.), dipl. ing. šumarstva, repub. lovni inspektor, savjetnik, pisac.

Sin Ivana i Anke. Hrvat. Otac mu je bio kotarski liječnik, a majka domaćica. Pučku školu završio je u Pe-rušiću 1919. Prerana smrt oca (1918.) ostavila je nezbrinutu obitelj.

God. 1921. napušta započeto školovanje u Klasičnoj gimnaziji u Gospiću i Senju. Zapošljava se u Zrmanji, zatim kao “šegrt” u Slav. Brodu, te u Lici kao nadničar.

God 1924. odlazi u Beograd, gdje prihvaća razne poslove, upisuje se na privatnu večernju gimnaziju i maturira 1930., a studij šumarstva završava 1934. na Poljopr. - šum. fakultetu u Zemunu. Za vrijeme školovanja, osim u Beogradu, radio je i u Skopju i kod ŠIPAD-a Oštrelj (BiH).

Završivši fakultet, za svoj životni poziv uz šumarstvo izabrao je i lovstvo. God. 1935. dobio je mjesto šumara i lovnog stručnjaka na Državnom dobru Belje, lovište Tikveš, gdje ostaje do 1938. Iste godine, iz političkih razloga, premješten je za upravitelja pilane u Kneževo, a 1939. za upravitelja Šumarije Topolovac kod Siska. Za vrijeme rata bio je upravitelj Šum. manipulacije u Spačvi, zatim radi u ŠIP Belišće do otkaza 1942. te kao poslovođa pilane i sandučare u Vukovaru.


433

Poslije II. svj. rata vraća se u Tikveš i radi na obnovi šumarstva i lovstva, a zatim kao šef šumarstva Direkcije dobra Belje u Kneževu. God. 1948. bio je nastavnik na Srednjoj šum. školi u Ilidži (BiH), zatim na poslovima mehaničke prerade drva u DIP Sisak, a odmah zatim bio je referent za uzgoj šuma u ŠG Ogulin. Tada je napisao svoj prvi članak “Djelovanje hica”, koji je objavljen u LV 1951. i otada stalni je suradnik toga časopisa. Slijedi prijelaz u SG Gospić na poslove iskorišćivanja šuma i ko-mercijale, a 1954. u DIP Karlovac za šefa Biroa za unapređenje proizvodnje. Od 1957. radi u Karlovcu kao kotarski inspektor za šumarstvo i lovstvo te u Birou za unapređenje proizvodnje, referada za drv. industriju. Od 1.VII.1960. bio je inspektor na području SG Rijeka, Gospić, Karlovac i Sisak te republički lovni inspektor. Nakon toga preuzima referadu uređivanja šuma i lovstva pri Posl. udruženju šumarstva Hrvatske u Zagrebu, a od 1966. do 1968. radi kao savjetnik u referadi proizvodnje u udruženju. Radni vijek završio je kao prisilni upravitelj DIP-a Vrhovine, gdje je sanirao financijski gubitak, a 1969. odlazi u mirovinu.

Kao umirovljenik živio je u Malom Lošinju, Zadru i Slav. Brodu i bavio se pisanjem.

Bio je priznati stručnjak za šumarstvo i lovstvo i uspješan pripovjedač i pisac. Od 1951. do 1986. bio je suradnik Lov. vjesnika. Njegova prva knjiga “Priroda i ljudi” sadrži priče iz lova i o divljači, a autobiografska knjiga kratkih priča i eseja “Na šumarskim i lovačkim stazama” sinteza je njegovog bogatog životnog iskustva, stručnih saznanja i literarnog talenta.

Bio je suradnik Šum. lista (1941.-1969.) i Drvne industrije, aktivni član HŠD (osnivanje klubova, referati),

član Šum. društva Gospić i predsjednik Šum. društva Karlovac, te član LD Rečica (kod Karlovca).

God. 1934. Glavna uprava JŠU podijelila mu je Svetosavsku nagradu kao studentu šumarstva. LSH dodijelio mu je 1963. lovačko odlikovanje I. reda za uspjehe u radu na unapređenju lovstva, a 1976. Savez ITŠDI Hrvatske Povelju i zlatnu medalju za društvenu i stručnu suradnju i unapređenje šumarstva i drvne industrije Hrvatske.

VAŽNIJI RADOVI

Državna šumska režija i stanje u kojem se nalazi. ŠL 1941., s. 435 440.

Prilog unapređenju proizvodnje san dučara. Šum. list 1951., s. 255 262.

Upotreba i raspored strojeva u pro izvodnji sanduka. Šum. list 1951., s. 373 378; 1952., s. 264 276.

Nešto o opasnosti od divljih svinja. LV 1951., LX, 8, s. 123 126.

Beljski jelen. LV 1952., LXI, 9, s. 203 204. Provjeravanje procjena industrijskih

sječina. Šum. list 1956., s. 170 183. Kako sam bonitirao lovišta karlovačkog

kotara. LV 1958. 59., LXVII, 2/3, s. 39 45. Odnos prema jakim podsadima srna u

NRH. Ibid. br. 8, s. 201 202. Osvrt na član 37. i član 6. Zakona o lovu.

LV 1958/59, LXVII, 10/11, s. 287. Nešto o organizaciji lova na medvjede.

LV 1961/62, LXX, 7/8, s. 162 164. Nije lako postati lovac. LV 1962/63.,

LXXI, 5/6, s. 129. Gospodarenje šumama Like i Gor. kota

ra. Šum. list 5 6, 1964. Lovišta na Cresu i Lošinju. LV 1964/ 65.,

LXXIII, 12, s. 252 254. Lovstvo u našim uslovima. LV 1965. 66.,

LXXIV, 11, 254 257. Što treba očekivati od lovnoprivredne

osnove. Ibid., 6, s. 115 116. Stari dvorac u Tikvešu. Ibid., 1, s. 29.


434

Da li se ostvarilo ono Sto smo očekivali od lovstva Plbid. 12, s. 294 298.

Ekonomsko financijska osnova go spodarenja kao sastavni dio šumsko privredne osnove. ŠL 1967., s. 311 319.

Priroda i ljudi. Lov. knj., Zagreb 1968. Na šumarskim i lovačkim stazama. Slav.

Brod 1988., s. 1 378.

LITERATURA Borošič, J.: SIS, s. 13 (Zemun, IILg.). ***ŠL: 1941., s. 154, 538; 1943., s. 25;

1952., s. 74; 1965., s. 590, 591; 1976., s. 367. Kauders, A.: Šum. bibliogr. I. s. 171.; II., s.

11, 116, 137, 145, 152, 221, 313, 314, 340, 352, 362. *** Nova knjiga lovačke beletristike.

Ferdo Šulentić: “Priroda i ljudi”, LV 1968/69., LXXVII, 8, s. 232.

*** Zbornik Vinkovci 1974., s. 548. *** PŠH 1976., s. 262, 385, 414. Piškorič, 0.: “Na šumarskim i lovačkim

stazama”, (knjiga F. Sulentića). LV 1988., XCVII, 12, s. 460;ŠL 9 10, 1988., s. 459 460.

*** Šulentić, F.: Na šumarskim i lovac kim stazama, (autobiogr.). Slav. Brod 1988.

Špoljarič, V.: In memoriam. Ferdo Šu lentić, dipl. inž. šum. 1907 1991. ŠL 1 2, 1992., s. 107 108.

Frkovič, A.: Bibliogr. LRV 1892 1991., Zagreb 1993., s. 129, 146, 182, 200, 214, 222, 272, 286, 347, 372, 377, 444.

*** HŠD 1846 1996., Zagreb 1996., s. 202, 279, 339, 407, 408.

Getz, D.: Zaštita prirode Beljskog lo višta... ŠL 5 6, 1998., s. 252, 260.

*** Dokument. Šulentić, V. (sin), Zagreb.

ULER, Guido, vid. 5. knjiga.

ŠUMANOVAC, Ivan, (Bošnjaci, Županja, 26.1.1948.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Andrije i Marije r. Domaći-nović. Hrvat, rimokatolik. Roditelji su mu poljodjelci. Osnovnu je školu završio u Bošnjacima 1963., a gimnaziju u Županji 1967. godine.

Studirao je na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu 16.XII.1974. godine.

Zaposlio se (1976.) u ŠG “Hrast” Vinkovci, Šumarija Spačva (Vrbanja), gdje je odradio pripravnički staž i položio stručni ispit. Radio je na uzgoju. Godine 1978. prešao je na Šumarsku školu u Vinkovce, gdje je obavljao poslove obrazovanja šum. kadrova. Nakon pet godina, zaposlio se (1983.) kao šumarski i lovni inspektor za Općinu Županja. Od 1988. radi u ŠG “Hrast” Vinkovci na poslovima šum-skog sjemenarstva i rasadničarstva, a od 1991. zaposlen je u JP “Hrvatske šume”, UŠ Vinkovci, Proizvodni odjel, gdje radi na mjestu stručnog suradnika za uzgajanje šuma. Od 1995. zaposlen je u Direkciji “Hrvatskih šuma”, u Službi za proizvodnju kao stručni suradnik za sjemenarstvo.

Sudjelovao je na stručnim skupovima i ekskurzijama u Austriji i Mađarskoj. Član je HŠD - Vinkovci.

LITERATURA ***ŠL 1 2, 1995., s. 58. *** HŠD 1846 1996., s. 436 ***Časop. “HŠ” br. 23, 1998., s. 18; br.

26, 1999., s. 11. *** SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 694.

ŠUMANOVIĆ, Milutin, vid. 5. knjiga.


http://16.XII.1974

435

ŠUNJIĆ, Slavko, vid. 5. knjiga.

SUPUT, Bogdan, (Šeganovac, Kore-nica, 6.1.1935.), dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Poljoprivredno-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je na Šum. odjelu, ŠG odsjek, škol. g. 1959. - 60., a diplomirao na osamostaljenom Šum. fakultetu 1962. godine.

URIC, Stjepan, vid. 5. knjiga.

USTIC, Josip, vid. 5. knjiga.

SUSIC, Sulejman, (Skender - Vakuf, BiH, 17.IX.1963.), dipl. ing. šum.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu i diplomirao na Šum. odjelu 4.IV.1990. godine.

U KOVIĆ, Viktor, vid. 5. knjiga.

ŠUŠNJAR, Mar i j an , (Slav. Brod., 16.V.1972.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Marka i Marije, r. Kasapo-vić. Hrvat, rimokatolik. Potječe iz šumarske obitelji: otac mu je dipl. ing. šumarstva. Osnovnu školu završio je u Slav. Brodu, gdje je i maturirao na CUO “Zlatko Šnajder” 1991. godine, smjer matematika - fizika.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na Šum. odsjeku 1996., iz znanstvenoga područja iskorištavanje šuma. Napisao je i obranio diplomski rad pod naslovom “Primjena forvardera Tim-berjack 1210 pri izvoženju obloga drva u prigorskim šumama Psunja”.

Od 1.IV.1997. radi na Šum. fakultetu u Zagrebu, na mjestu znanstvenoga novaka, u Zavodu za iskorištavanje šuma, na znanstveno-istra

živačkom projektu “Promicanje proizvodnje u hrvatskom šumarstvu” Ministarstva poljoprivrede i šumarstva R. Hrvatske. Na Šum. fakultetu upisao je poslijediplomski studij iz područja iskorištavanje šuma.

Član je Pododbora za oblo drvo unutar Tehničkog odbora 55 Oblo drvo i piljena grada pri Državnom zavodu za normizaciju i mjeriteljstvo te Hrvatskog ekološkog društva.

LITERATURA *** SŠN 2, Zagreb 1998., s. 368, 675.

ŠUŠNJAR, Marko, (Poljica, Imotski, 25.VI.1937.), dipl. ing. šumarstva.

Osnovnu školu završio je u I-motskom, a Srednju šumarsku školu za krš u Splitu 1956.g. Nakon završenog školovanja, radi kao šum. tehničar u Šumariji Trnjani kod Slav. Broda, do odlaska na studij na Šum. fakultet u Zagreb 1959. godine.

Diplomirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu 1965., na ŠG odjelu, i zapošljava se u ŠG Slav. Brod na poslovima uređivanja šuma. God. 1970. prelazi na radno mjesto upravitelja Šumarije Oriovac, gdje radi do 1981. Od tada pa do 1991. bio je upravitelj RJ “Maloprodaja” Šum. gospodarstva Slav. Brod. Ustrojem UŠ Vinkovci, zaposlen je u RJ “Promet” Vinkovci kao pomoćnik upravitelja, do izdvajanja u novu UŠ Nova Gradiška 1995., gdje radi poslove struč. suradnika za zaštitu na radu i protupožarnu zaštitu objekata.

LITERATURA *** Zbornik Vinkovci, 1974., s. 683. ***ŠL 1 2, 1995., s. 59. (Mirko!) ***ŠN, s. 568; SŠN 2, 1998., s. 692.

ŠUŠTAR, F ranc , vid. 5. knjiga.


http://17.IX.1963

436

UVAK, Mirian, vid. 5. knjiga.

VACO, Goran, vid. 5. knjiga.

ŠVAGANOVIĆ, Ivan, (Đakovo, 27. III.1911.), dipl. ing. šumarstva.

Sin Stjepana i Josipe r. Bašić. Hrvat, rimokatolik. Otac mu je bio općinski bilježnik, a majka domaćica. Pučku je školu završio u Kešin-cima (Đakovo) 1921., a klasičnu gimnaziju u Vinkovcima 1929. godine.

Studirao je na Poljopriv.-šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je 1932.-33., a diplomirao 5.X.1936. god.

Poslije diplomiranja i odsluže-noga vojnog roka uposlio se u Direkciji šuma Banja Luka. Dodijeljen je u Odjel uređivanja šuma (taksacija) u svojstvu stručnog radnika. Odmah je upućen na teren u GJ “Prusačka Rijeka” Šumarije Jajce. Tu je radio s ekipom na sakupljanju podataka za gospodarsku osnovu. Nakon uspješno obavljenog posla, dobio je zadatak da označi granice državnih šuma u cijeloj BiH. Rad se obavljao po katastarskim općinama: u Šumariji Bosanska Krupa, u katastarskim općinama na granici Hrvatske i Bosne, u katastarskim općinama Bužim, Dobro selo itd.

Tek nakon osnivanja Banovine Hrvatske (1939.) postavljen je za ko

tarskog šum. pripravnika u Đakovu. Tu je službovao deset godina. Kad su šume zemljišnih zajednica podržavljene, osnovano je u Đakovu “Kotarsko šum. poduzeće”, kasnije Šumarija Đakovo, gdje je bio upravitelj.

Godine 1956. postavljen je u ŠG Osijek, u Odjel za uređivanje šuma (taksaciju). Zadatak mu je bio da sa taksatorom izradi inventarizaciju šuma za cijelo ŠG Osijek. Nakon obavljenog posla, bio je rukovoditelj izrade podataka za pojedine gospodarske jedinice na području Šumarije Slatina, Ćeralije i dr. Izrada gospodarskih osnova bio je tada pionirski rad jer šumarije nisu posjedovale stare gospodarske osnove. Njegove gospodarske osnove republička je komisija bez primjedbi odobrila za uporabu.

Koncem 1956. postavljen je za rukovoditelja na Odjelu sječe i izrade drvnih masa DIK Belišće, jer je ta izradba dodijeljena drvnim kombinatima. Kad je sječa vraćena šum. gospodarstvima (1960.), dipl. ing. Ivan Švaganović vratio se na rad u Sekciju za uređivanje šuma ŠG Osijek u svojstvu samostalnog taksatora.

God. 1972. na vlastitu molbu odlazi u mirovinu i živi u Osijeku.

Bio je član HŠD.

LITERATURA Borošić, /.: ŠIS, s. 8 (IV. god.). ***ŠL: 1940., s. 183, 271; 1943., s. 25,

266; 1952., s. 75 ***ŠN, s. 358; SŠN 2, 1998., s. 684.

ŠVAJGER, Anton, rod. 1.II.194L, dipl. ing. šumarstva.

Studirao je na Šum. fakultetu u Zagrebu. Apsolvirao je 1962.-63. na ŠG odjelu i diplomirao 25.XII.1968.g.

VARC, Ivan, vid. 5. knjiga.


437

SVERKO, Ivo, (Klenovčak, 22.X. 1895. - Ogulin, 1944.), dipl. ing. šumarstva, šum. savjetnik.

Studirao je na Šum. akademiji u Zagrebu i apsolvirao na Gospodarsko - šum. fakultetu u Zagrebu škol.g. 1920.-21. Diplomirao je na Šum. odjelu 6.IV.1922. godine. U šumarskoj struci zaposlio se 25.IX.1922., a državni ispit položio je u Beogradu 1925. godine. Radio je na Banovini i 1927. bio je u Šumarij i Vranovina kod Topuskoga, a zatim u Šumariji Kalje. Na mjesto šum. savjetnika u Direkciji šuma Sušak postavljen je 15.1.1933. U tijeku II. svj. rata (1941.-1943.) nalazio se u Gospiću i Makarskoj, a naredne godine (1944.) poginuo je u Ogulinu za vrijeme bombardiranja grada.

Bio je član JŠU (1926.) i HŠD (1943.).

LITERATURA *** Izvj. JŠU 1927., s. 32, (ŠL). ***ŠL: 1927. s. 546; 1935., s. 31; 1941.,

s. 330; 1942., s. 219; 1943., s. 25; 1947., s. 174. Borošić, J.: ŠIS, s. 5, 42, 95, 151. *** ŠN, s. 336, 353; SŠN 2., s. 681. *** Naše Lokve. Lokve 1997., s. 143.

ŠVOB, Dejan, (Tuzla, BiH, 26.VIII. 1966.), dipl. ing. šumarstva .

Sin Andrije i Jasminke r. Pšorn. Hrvat. Otac mu je dipl. ing. strojarstva, a majka liječnica. Djed po majci bio mu je ugledni šumar Josip Pšorn. Osnovnu i srednju školu završio je u Crikvenici. Maturirao je u CUO “Antun Barac” 1984. godine.

Šumarstvo je studirao na Šum. fakultetu Sveuč. u Zagrebu. Diplomirao je na ŠG odjelu 12.VII.1990.

Prvo zaposlenje u struci dobio je u Goransko-prim.ŠG Delnice l.XII. 1990. Nakon pripravničkog staža u Odjelu za razvoj, premješten je u Šumariju Rijeka na radno mjesto revir-nika krških šuma. Nakon četiri godine, 1.VIII.1995. postavljen je za upravitelja Šumarije Rijeka, na kojoj se dužnosti nalazio i prilikom prikupljanja podataka početkom 1999. god.

U slobodno vrijeme bavi se lovom. Član je LD “Srnjak” Fužine - Lokve i stručni suradnik za provedbu LGO za državno lovište “Lokve”. Pred ispitnim povjerenstvom HLS 4.VII.1991. položio je ispit za ocjenjivača lovačkih trofeja.

Aktivan je sudionik međunarodnoga savjetovanja “Zaštita šuma od požara na području Istre i Kvarnera” održanog 14.VI.1996. u Rijeci, na kojem je nastupio referatom “Protupožarna organizacija Šumarije Rijeka i šumski požari na primorskom dijelu UŠ Delnice u 1995. godini”.


LITERATURA ***ŠL l-2, 1995., s. 67. *** Poslovno izvješće “HŠ” 1995., s. 64;

1996., s. 57. *** SŠN 2, ŠF Zagreb 1998., s. 700.


Documents

PAČIĆ, Karlo, vid. 3. knj. s. 332 PAJC, Miso, iz Lovaša ... · državljanstva, ateist. Osnovnu školu završio je u mjestu Bački Jarak 1953., na gimnaziji je maturirao u Novom