Pojedini broj 50 para

GOD. Vl BROJ 2 List izlazi tjedno. Godišnja pretplata 30 Din. Za inozemstvo 60- Og las i po

naročitoj tarifi. ŠIBENIK, 13 siječnja 1935

Rukopisi se ne vraćaju -,- A dres a ured­ništva i uprave: ŠIBENIK pp. 17.

Starokatol'c i2.am - \'Ojevremeno u slobodne novine pi ale o veli'<i ·1J

u pje ima tarokatolika u l(ralovcu. Razni propovjednici su u pet go !iona ( !) propovijedali. rada su bili pridobili oko 250 pri ta·a. Po lije e mnogi skru'eno po­vrati'e u katoličku Crkvu. Do danas ih e je obratilo 190. 'eki su na putu obr1-'·enja. Oni koji jo • o taju kod starokatolika, una­ju iz nužde, radi ženidbe, koju ni ·u 110gli sf>f01pti u katoličkoj Crk-vi. - Razumije se, <la st4 :i u KarlO\·cu starokatoli podij~lje­ni u 'dva tabora. jedni su za l(aloderu, dru­gi su proti njemu.

Protiv ps"Jvke. - U Bistri se osno­vala .,Vojska imena Isusova protiv psovke". Upisalo se preko l OO muškaraca. U i.;tom selu je osnovana i .. Bratovština sv. Krunice" koja broji preko 300 članova i članica.

P okusi sa sirenom. - Za sigurnost stanovništva, kod ratnih napadaja iz zraka, u 'prvom je redu potrebno da bude na vri­jeme obaviješteno o opasnosti. Za brzo i sigurno objavljivanje opasnosti služe, uz o­stala sredstva, i ireJ'e postavljene na 7god­nim mjestima u gradu. - Mjesni odbor za -obranu grada Zagreba od napada iz zraka dao je ovih dana, postaviti na jednoj v;so­koj novogradnji sirene tvrtke .,Siemens" i ," 'oris", da ispitaju do eg njihovih zvuko­va. S ovim irenama davano je šest raznih zvukova. Na te zvukO\·e je pazilo, na raz­nim točkama grada, preko 300 z:: to odreJe­nih osoba.

Krivotvorenje biračkih s piskO\'a . ­U Kosovskoj Mitrovici, pred okružn im su­dom, vodi se rasprava protiv članova bira­čkog odbora za općinske izbore u pre.mr­skoj općini, sreza Dreničkog. Birački odbor je optužen radi krivotvorenja izbornih gla­sova.

Konkordat sa sv. Stolicom. - De­klaracijom od 3. l. 1935 kr. vlada objav­ljuje da je prožeta najboljom voljom do­bre odnose i iskrenu suradnju izmedu na­še države i katoličke crkve uspješno i trajno o igurati sklapanjem konkordata sa Svetom Stolicom. ,

Budžet :za g<o&inu 1935(.56. - Ob-javljen je predlog financijskog zakona za 1935136 godinu, po kojem bi budžet za dojduću godinu izno~io, prihoct'a i rashoda,

·oko l O milijarda dinara. O bilno m asl ina. - Ovogodi . nji pri­

nos maslina u južnom l sjeverno111 ja:Jro~­

nu je bio vrlo dobar, na srednjem lab. Ali je prodaja zastala radi uvota grčkih mn<; li­na. Cijena je ulju od 8-11 dinara.

Rješenje seljačkih dugova. - Ove­ća grupa seljaka posjetila je ministra po­ljoprivrede s potpisima 20.000 se!jnka i podnijela molbu za rije;enje seljačkih dugo­va. Ministar je izj;lvio da (:e lo pitanje biti najveća briga vlade.

Zadrugars tvo. ~ U Splitu je bib sje­dnica sviju delegata Upravnog Vijrća .,Za­dru:lne Matice". Utvrdeno je da broj za­druga, u Dalmadji raste i da sve uspješni­je rade. Morao bi taj broj Efa se još više popne jer eemo 7..adružno Jakše prebrddlti sirornaštvo i lbij du našeg kraja.

Duhan p'O četiri dinara . Prošle .,godine je J-l(i!rcegovina proizvela oko 185 vagona duhana. Seljacima se plaća )<g. oko 4 dinara!

Zar je :tbilja no vp? Da, nekada je bila; pa. i aanas je!

Iako ne po vremenu, a ono po Juhu. Znate li zapovijed koja je novo, i

svježa kao snijeg koji pada 4 : ano zimsko jutro, a ipak je stara skoro 2000 godina? Kristova je {o :.apo~ vijet!. Božja je! Zap.sao ju je je najmi­liji Kristov učenik, sv. Ivan. Ova;~o čitamo: "Novu vam zapo ijed d a j e m : Ljubite sc medu sobom. I< a o što sam ja vas ljubio, tako se i vi Iju~ bite medu sobom. Po tom će vas svi spoznati da ste moji učenici, ah.o sc budete ljubili medu sobom."

Sad znate koja je to nova zapo~ vije d.

Najviše i najl'epše u našoj vjeri - to je ljubav. Ona je mozak, srž, središlc kršćanstva. Sv. Pismo je knji~ ga ljubavi. Otvorite je i ~itajtc. Uvje~ rićete se da je evanđelje velepjesan najveće zapovijedi - ljubavi.

Božji život u vječnosti i Kris:ov na zemlji je samo velika, nedokučivo čista l jubav.

"Bog je ljubav"! (1 Iv. 4, .) - Zašto nas je Bog stvorio? Iz

ljubavi! - Zašto se je Krist utjelovio, ži~

vio i putovao kao prosjak Judejom, Galilejom i Samarijom? Zašto je :iz.a~ brao za svoju smrtnu postelju unala~ sni križ? - Radi svoje nepojmljivo uzvišene ljubavi !

- Tko uzdrži, oživljuje i osvje~ žuje našu svetu Crkvu? Veliki Duh ljubavi!

Bog je ljubav, Krist je ljubav, Cr~ kva je ljubav.

Zar je onda čud!no, da je Krist svojim učenicima, u toliko navrata i tako snažno, naglašavao da se medu sobom ljube. Rekao im je, da je to nova i najveća zapovijed. Uvjeravao ih, da su u njoj 'sad!ržani ,,svi zako-:ti i zapovijedi."

Prvi kršćani su b il i vclL~i u svim svojim djelima, jer su bili veliki u ljubavi; današnji su maleni, jer su maleni u ljubavi.

Danas sc u župskim uredima tra~ že krštenice za svjedočanstvo aa je netko katolik. Nekada nije bilo ni župskih ureda, ni krštcnica. U prvim vjekovima naše vjere jedina je svje~ dod'Zba za njezine pripadnike bila I ju~ bavi !

, ,Po tom će vas svijet spoznati da ste ;moji učenici, ako se budete ljubili medu sobom"! -

I oni koji nisu vjerovali u Krista - 'pogani - pokazivali su prstom u njih i govorili: "Gledajte, l< ako sc ljube!" ..

Ljubav je bila njihova svjedociZba, njihova krštenica.

Rimski carevi su kršćane lYl·oga~ nja li. Bacaše ih u lavovska ždrijda i svezivaše uz zapaljene lomače. -Bilo je j takvih koj i su ustali na alji~ hovu obran u. O njima Sl! pisali pis::nn i knjige. To s u bili kršćanski apologcti -· branioci.

I kakve dokaze iznašahu na nji~ bovu obranu? Slušajte što je apologet 1 risfid, u d'rugom vijeku poslije Kri~ sta, pisao o kršćani.ma caru Hadrija~ nu. , ,Cine dobto svom bližnjemu ... o~ duševljcno iskazuju 'a'obrotc neprijate­Iiima. Tko ima, daje, bez zavisti, aru­gamu 'koji n išta nema. Ako opaze tu~ đinca, vode ga poa' svoj l~rov i s njim ~e vesele kao s vlastitim bratom; jer ne zovu se braća po tijelu, nego po duši. Ako koji od njihovih sirom.lha umre, posla be se, po mogućnos ·, za njegov pogreb. I ako čuju, da je netko izmedu njih, radi imena njihovog Kri­s ,a, zatvoren ili proganjan, tada Se wVi brigaju za njegove potrebe i nastoje ga čim prije osloboditi. Pa kad je hrji rredu njima siromašan ili potrebit, a

' Cl : nemaju baš suvf' nib srcds'ava, tada d'va - tri dana poste, da tako priteku u pomoć siromasima.". -

Znamo, da na svijetu još ima IJu~ bavi. Jer l<ad nje ne bi bilo, nesblo bi svijeta. Počinio bi samoubojstJo! Ali za današnje premnoge nev : je: besposlenost, glad i sveopće osir ma~ šenje - moraćemo potražiti zadnje uzroke u pomanjkanju one velike lj u~ bavi kojom nas je naš Krist ljubio, i koja je činila da je posvud'a nicalo cvijeće, kuda je s!:upala noga prvih kršćana.

O, i u našem vijeku ima divnih primjera požrtv vne kršćanske ljuba~ vi. Još živi Krist koji svaki dan t.žiie, kao naši crkovnjaci vječna svi)etla po crkvama, u vjernim i odanim s::cia1a svoju požrtvovnu ljubav. Ali je veli:{a razlika izmedu broja kršćana, koji ži~ vc na svijetu, i broja onih vjeraih duša.

400 milijuna je katolika koji t di~ šu ovaj zrak oko zemlje. Zar ne bi bio čisto drukčiji svijet, kad bi, u svak ga od nj ih, srce bilo viječ:no svijetlo pred žrtvenikom ljubavi!?

Vjerujte, opet b i se doga :bla mnoga čudesa, kacf bi mi, 400 milij!.l~ na katolika, z-aplamsali u jednoj jeai~ noj ljubavi. To bi !:Jila vatra lwja bi sašegla i upcpelila sve socijaliste i komuniste, sve nevjernike i bezbo· ce. To bi bio požar koji ne bi mogli po­gasiti ni svi oni veliki oceani prc'~o kojih putuju naši siromašni iseljenici za tvrdom) i ~rkom korom kruha.

Kad bi ljubili svi! ... . li, zasad.', zavirimo samo u sc, pogledajmo u, vo~ ju najbližu okolicu; u svoju obitelj, svoje susjcdslvo, selo, općinu, biskupi­ju. Kraljuje li tu ljubav? Koliko je u nama samim8( i metlu našim najbJ:ži~ ma one ljubavi prvih kršćana?

Zima je. Koji imaju u ku ama pe­ći, već su ih davno ;naložili. Drugi su sc skupili i stisli oko ognjišta, ko svojih niskih "1 omina", i nad vatru nadvijaju ruke Cl'a ih s taple. U !:ući se već nešto nade. Malo zelja, nešto 'P'Ure, pasulja i drugog sočiva. Siro~ mašno, ali se ipak, uz Božju pomoć, živi i gleda mirno u buduće zimske mjesece.

o židovska moć. - Premda je na sv i­

jetu tek 1-1,100.000 Zidova, u njihovim se rukama nalazi 750fo čitavog dana~njeg ka­pitala \'Ojim novcem osvoji~: svje:sku štampu, kina, kazališta, burze, banke; stran­ke i vlade. - Kako su do toga do'li? -Oni u sticanju imetka ne biraju sreds1va To potvrđuje _ama njihova nauka iz Talmuda. Zidov je dužan ljubiti Zidova, a nežiJove rr:o 'e i m mti Ako im posao ne ide u jednoj le­mlji, oni će preseliti u drugu. ko se Je u

j mačkoj zvao Lowens~ein, u Francus.roj će se zvati Lćv,r, a u Poljskoj Leviecki! . ..

Španjolsk a v~ada sprema promje~ n u us(ava. - Svijet je uvjeren da je da­na;nja ;panjolska vl:lda s pretsjednikom Ler­roux--om na čelu samo privremena. Spanjol­ski ustav sadrži mnogo točaka koje !'U ne­pravedne i ·nemoguće za katolike. Zato, čim

se u Spanjolskoj srede prilike, vlada će se pozabaviti pitanjem obnove sada;njeg usta­va, koja će popraviti teške nepravde nanese­ne kato licima.

Sovjeti u Rusiji p\lpuštaju. -U Ru­siji je dosad mogao dobiti kruha amo ouaj komu su sovjet ki vla todršci izdali prije iskaznicu. Sada je vlada zaključila, da će se, od l . siječnja 1935, · kruh moći kupovati sasvim slobodno. da se u Mc kvi ulurba11o grade pekarnice koje će u 2-1 sata moći i!'pe­ći 200 tona kruha.

U Rusiji se ubija . - 'edavno su, povodom atentata na !(irova, jednog od bolj­ševi ·t i čkih stupova, u J\los'b. .. vi i Lenjingradu osudili 66 osoba na smrt.

l za nas će se čuti! - a•e naro-dne igre: Sinjska ,, Ika" i tkorčulanska .. .Mo­re ·ka" izvadaće e, u lipnju, u Londonu, prigodom medur.arodne S\'ei'anosti narodnih igara.

( as tava k na drugoj strani)

A nema li, moguće, u va· em su~ sjcdstvu, u vašem selu, u vašoj katoli­čkoj župi, nekih koji a:~emaju 11l. og­n)išta, ni zelja , ni sočiva?

Svi su ti Kristova braća. Svi oni imaju pravo na život! A kako će živje~ ti bez ogrij eva, bez jela i odijela? -Dajte im vi koji, ipak, nešto imate. ko imate malo, malo ćete i dati . .Ali svi moramo ljubiti i pomagati! N e čekajte, dok vam p o kucaju n a vrat a. Ima ih koji vam nikad neće doći, a ipak strad'aju i gladuju.

,,Tko ima bogatstvo ovog svijeta i vidi brata u potrebi, pa sv je srce pred njim zatvori, kako može lju;:,av Boija biti u njemu?" (sv. · Ivan).

Sv. Jeronim je zapisao o -.:mu evnadelisti lijepu crticu. Kad je u du~ b<>koj starosti živio u gradu Efezu~ roa­branim vjernicima je uvijek ponav­ljao: .,Djeco ljubite se medu sobom!" Vjernicima je dosađivala uvijek je~ dna tc ista propovijed~ pa mu reko~ še: "Učitelju, zašto nam uvijek isto govoriš?" Odg'ovori im prostod'ušao i mirno: ,,To je Božja zapovijed!, i ako samo to ispunjujete, dosta je." -

- Kad bi i nama ta zapoviJed! bila tako jednostavno razumlj iva kao Božjemu orlu - svetom Ivanu!

I g.

l

Stra na 2

Laval u Vatikanu. - Francuski mi­ni tar Laval, prigodom vojih raz~ovvra s Mussol inijem o naJvn:?nijim 'vrop kim pl­ta njima, poklonio se sv. Ocu Papi.

Vojnici piju vino. - Francu kJ je lada odr~dila da svojim vojn icima dncl''lO

dak pola litra vina. To je z.1to, da 5cljak moie prodati voje vi no, koje, u zadnje vri­jeme, labo ide u trgovini.

Proti 111ećudored:nom filmu. - U Americi. u ,nmom '\ ''a ·!ting tonu, društvo koje e bori proti prikazi anju ncdostoj,Jih i nećudorednih filmova, broji 250,000 čla-nova.

Saar za Njemačku. - aar je net.t­visna pokrajina izmedu f rancu ke i Nje­mačke. a 13. ovog mj eca biće izbori, u kojima ć e žitelj i odlučiti z.1 poj s 'je­mačkom ili •hancu kom .Skoro je igurno da će n.1r postat i njemački.

Indija je slobodlnija. - U indiJi ži­vi oko 350 milijuna du . Ta nepregkdna zeml ja je ·pod engleskom vlašću. ada sc radi oko novog u tava, po koJem bi :ndija postala amo ta lnij:l i lobodnija. ig,tr'lo je da će Engle k3 na koncu konca moral i pot puno popusti ti.

Otkrivena 111ova :remija. - eki u­čenjaci- i l raž ivači pronado ·e novu, do .1 d i lC­

poznatu, zemlju . na spaja j užn i po l a zemljom .,Mario-Byrd".

Najve{ i varalica svijeta. - U Fran­cu koj u otkrili nekog Ntoellera, koj i vc6 20 god ina bezdu no vara rame dion i č.t :·e, vjerovniJ.:e i ~obav ljače. Dosad sc je c1oka­z.llo da je pre ario razne Iranke za 200 mi­lljuna franaka. - Mocl lcr igurno nij e r.i kad uvažavao onu Bo.lju : e kradi!

Velika t82Jlika. - U belgijskom Kon­gu vlada uzd rl:tva ll d rčavn i h škola 5, 649 uč-en ika, a \mi ijona ri imaju vojih škola 4000 sa .oko 200,000 učen ika. Za prve vlada troši godišnje 12 milijuna franaka, a za drt~ge ll milijuna !

Građanski brak ner~lrjdiv. - U Burgelandu, po mađarskim zakonima, jo v

po toji građans ki brak. Ali taj je brak izme­đu katolika, na temelju au trijskog 1\0•lk'Jr­data sa sv.etom Stolicom, nerazrješiv. bo l svaki crJ..-veni.

proizv~aa

j .edino

R.ULAHOU

naša ~rkua u prošloj godini Kad! bi svi dnevno čitali novine,

i ~ad' bi imali pamćenje koje ništa ne zaboravlja, onda ne pih pio ni 11apisao ove retke. Ali znam da mnogi oci r:a ne čitaju redovito dnt!vne novosti, a rnnogi, opet, što pročitaju brzo za­borave. Zato ~rn za je<i'ne i druge napisao ovaj podHstak.

Vjernici SJTIO. Katolici. - Clano­vi smo naj tarljeg, Božjeg d'ruštva, ko­je se zove: Katolička Crkva. I zar nas neće !zanimati, kako je ta naša Crkva proživjela prošlu, 1934 god1inu ?

- Dakle čujte l Najveličanstveniji kat. dani, u pro~loj god'ini , 'Pili su dani onog neviđ6.1og euharistij kog lavlja u Južnoj Ame­rici, u glavnom grad'i.t Argentine Bue­nos Airesu. To je bilo pravo i j ed~n t­veno s la vodo'biće naše svete, sveopće Crkve. Nikada nije ko ja ml ao okupila, u jednom gradu, toliko tranih ljudi kao što ih je ok\lpila euhari t~ ska 1934. 'g. u argentinskoj prijesto lnici. Tu st; nije 'brojilo na stotine i ti uće nego na milijune. Kažu, da ·je glavnoj

KA TOLI!,

Nedje ljno evanđelje s poukont

Osmina Bogojavlj~nja

EV NDELJE SV. IV NA (Iv. 1, ~w-.q.s). U ono vrijeme : Ivan vidje Isu· sa, gdje a 'o lazi k nj~uu , i reče : Evo Jaganjac Božji, evo, koji diže g i.jehe svijeta. Ov j onoj, .za koga ja rekoh : 'Z8. mnom dolazi čovjek" koji je )Yrijc ;mene pos tao : jer pr ije mone bješe. I ja ga ne p znavah .. ne~ da sc očituje Izraelu, za to dođoh ja krsteći voa.lom. I Ivan posvjed či govoreći: ViciJjeh Duha, gdje silazi s neba kao glolubica, i 'prista vrhu njega . I ja ga ne poma~ vah: nego onaj , koji mc posla da kr~ stim vodom, on mi reče: Na koga vi· diš, '<ila silazi Duh i vrhu njega prista· je, to je onaj, l<aji krsti Duhom Sve~ tim. I ja vidjeh: i lposvjc'dbčih, da je ovaj Sin .Božji.

POUKA: nđco je navije tio pa, ti rima ro­

đenje I u ovo, a zv ijezda mudra<Y fla . Iva n l r ti te lj priprav lja put ·av­

nom 'dje lovanju I u.ovu. Svoj~ po-lan tvo vr i a po tol ki m ?arom. Sto­

ji 1Jokra j rijeke jo rda na, kr U, propo­"ijeda pokoru i navje ' uj e dolazak -noga, komu ni je do toian odvezati re­m~n je na obuć i .

ekog dana opazi Ivan, medu mnoštvom narod'a, I u. a ka ko ide k njemu. - To je bilo po četrcPe ednev­nom po tu i molitvi u pu tinji . -Tada lvan , pun Duha Božjega , 7.avi­če : ,, Evo jagan;ac Božji, koji uzima, grijehe svi jeta ."

To je pr o ime, d'ano l u u čim je na tupio. svoje javno d1jclovan je. Ime, koje naj ja nije izražava I usov .1oziv, njegovo glavno d jelo, vrhu radi koje je došao rla svi j t.

S tim, da je Ivan nazvao fvk;iju jaganjcem, .izdiže e nad shvaćanj ~m Zido va, koji u u njemu gledial! voj-kovodu, k.raJja koji 'će zavlad'ati r.ad

svim narodima; a slaže e s I~:jo'11, koji govori: ,. Bio je žrtvovan, jer je to sam .htio; i nije otvorio usta vo­jill, kao janje, ko1e muči pred• onim ko ji ga striže".

Tako Ivan po taje, zapravo, . prvi apo ta l, koji pripravlja ljud ka sl'ca da prime riječi i nauk Jaganjca. U !:VOil

apostolskom d'jelovanju je neustra$i·_,; <~e lboji se ni farizeja, kojima njegove nječi nijesu pogod'ovale, ni !ruda, koji ga je d'ao zatvoriti, a u tamnici gl:l.1u mu otsjeći.

Biti apostol I u ov - d~vna je služba! A zar mi vi nijesmo pouani dia budemo jegovi apo toli?

I us je jaganjac, to jest žrtva za grijehe svijeta. Onaj koji treba da svo­jom krvlju oči ti sve grijehe. Tako nam lijepo veli sv. Marko : "Isus je došao na vijet ne da -e njemu služi, već da on služi, i fla dade život svoj na otkupljenje mnogih." · toga '..Izim­Ije svojev.oljno križ, voljevoljno se Bo­gu d'ariva.

svečanosti, sv. Mi i podi otvorenim ne­bom, 'pri u tvovalo oko diva milijuna vjernika!

Vrhu.nac te svečanosti bio je u o­nom, dosad nedoživljenom, oduše.rlje­nju naroda , kad je sv. Otac prago va­preko rad'ija sabranom miajun:;kom mnoštvu.

Početne riječi njegovog krat1wg govora: "Krist, euhari tijski Kralj, po­bjeduje; Kri t, euharistij ki Kral/j, go­spodujei l(ri t, euharisHj ki Kralj, via­dia" - pretvori1e u četiri milijuna ruku u zaglušni, urnebe ni pljesak.

- U vječnom, nrujpo jećeniljem gradu, Rimu, bio je priređen veliki međunarod!rli sa tanak pravnika, koji je rotvorio papinski taijnik, kardlinal Pa­cell i. Došli su mnogi učenjaci, zastup­nici raznih sveučilišta svijeta. I mi smo 'bili zastupani po nekim profe';o­rima zagrebačkog i ljublJanskog sveu­čilišta.

- Crkva je od'uv~jek gojila u­mjetnost. Pa i glazbu. Ta u naš:m crkvama se moli ili pjeva! Ljubav Cr­kve !prema glazbenoj urnuetnosti poka­zuje ej i u našim (!'anima. Zato 'j<\ u Njemačkoj, u Aachenu, od'ržano n.e­dunarod'no zborovanje za crkvenu gla­Zbu. - Prošle ~odline slavile m sc mnoge značajne obl,jctnice. U Svka.r­skoj e nalazi po čitavom svijetu po-

0(1 je, kada? a Kalvari~i e i pu­nja proi·očansh o Izai).e, t~ on u i: ~in u postaje jAganjac, koE u ~ t~a . griJ ehe vij eta. Propcl na . knz,. vts l tn _. ata u trašnim mukama 1 ru mJrc. l rv Je pro­

Ji,·eJJa, jaganjac je prikazan, puvd'i Hožjoj je udovo l j~n o. Zato nam ., pra­vom kaže v. Petar : ,. e zlatom ni re­brom vel: pred'ragocjenom krvlju Kri-to,om ste a ll up ljeni ".

rako e potpuno obi tin j uje ri­ječ Ivanova o l usu, da je j aganj a~ l"o~ j i m· im l: gr ijehe svi1;eta. ;\ll taJ :Jaganjac e l rd'anas pn kazuje ! ...

· in , 'koj i ~e je iz ršio na l(alva:-lJ 1, nepre tano e vrši do dana i vršićc e tlo kon<;a svi jeta. n hoće da bude ječn i jaganjac, nepre tana ?.rtva, ko­

ja će e rrikazivati Bogu pod' prilika-ma. kruha i vina.

U 'clvorani zadn je večere Isu , po lije nego u večera li, uzima kruh , zahval i, blago lovi, razlomi i d'ade ga učenicima vojim govoreći: "To je ti­j lo rnoje koje se za vas da'je" . To zna­či : koje e za va kao žrtva prikaJu je i d'ariva. j a nij e to vidimo kad im pru­ža ča u: ,,Pijte iz nje svi! To je, nai­me, moja krv novog zavjeta , ko ja će e proliti za mnoge, na otpuštenje gri­

jeha" . U tomu je bi tVQ i sadržina žr­tve: prolijevan je krvi. S tim je L u prikazao nekrvnu žrtvu, pod' prilika­ma kruha i vina, već prije žrtve na l(a lvariji. O a nekrvna žrtva neće rre-tati . Rekao je svo j im apostolima : "To

činite na moju uspomenu", i tako u­tanovio većenstvo novog zavj eta, dzv­

ši mu vlast da u ime jegovo ponavlja to je On iz rš io na Kalvariji.

• Tako nam je I us dao žrtvu v. Mi e, u kojoj se On po rukama we­eeničkim, svaki &ln, svaki ča , p1 ikc~ ­zuje svom nebe k.om Ocu pod' pl i lika­ma kruha i '-' ina.

Zato dana sv. Crkva podiže sv. !-!ostiju i, kao nekoć v. Ivan, veli pu­ku : ,,Evo jagan jac Božji, evo onllj koji uzima grijehe vijeta."

Glas Ivanov je, kod' mnog{h, o­tao 'glas vapijućeg u pu tin j i. amo

dva učenika I vano va pođoše za Isu3om da vide gdj e stanu je.

Slijedlimo i mi ova dva učenika, pri. tupimo če to k šatoru Jaganjca Bo­žjeg, ko ji nas zove i Oeka. Poput sluge Božjeg O!iera, koji bi se najrad'ije po noći približavao zatvorenim crkva·na, te 'bi kroz prozor gledao zapaljeno svijetlo pred· Jaganjcem i na glas go­vorio: "0 kako ste sretne vi, drage svjetiljke, koje izgarate potpuno za lavu Božju :i gorite uvi~ek da Ga ča­

stite." I mi Ga često pohađajmo, bu­d~mo svijet1a koja će uvijek širiti sla­vu Božju! I svaki put, kad' klekn~o pred' Njega, vapimo: ,.Jaganjče Botji, koji uzimaš grijehe svijeta, smHU:j nam se!"

Uzaltld zidamo škole, crkve i oltare, a­fw na niillovu obranu ne podignem(> ;atw štampa. Pio X.

znati, bened1iktin kj samostan Ma:ia Einsiedeln. Taj samostan je doživio l 000 god1šnjicu svog opstanka.

Cisterciti proslaviše 800 god1'(nji­cu osnutka svoga reda, dominikanci 700, a i usovci 400 godašnjicu.

- Zapravo bi moralo biti, - pre­ma utvrđenom zakonu, 70 kardijnala. Prošle god'ine taj broj nije bio popu­njen; medutim su umrla dva velkia 1 za­služna kardfinala: bivši papinskl tajnik Gasparri, koji je ured1io novo crkveno pravo, i Ehrle, njemački učenjak-po­vje nik.

- Crkva se uvijek s nekim bori. Bor~ - to je nuezina' povijest. Krist, njezin osnivač, unapriJed' j01j je to prorekao. I Nj'egova će r~;eč važttl db lc'onca svij~ta vjjeka) - Zar je ond'a čud'o, tla se je i Jani morala boriti sa svojim neprijateljima u: Meksiku, Spa­njolskoj i Rusiji? Borila se i u d'ru­gim ij'ržavama, ali ondje se prolije·,ala krv! - Iz Meksika se tjeraju bi ~Cl pi i svećenici. Vjernike napadaju u cr­kvama, zatvaraju ih bez. ikakva .azlo­ga, proganjaju , samo zato, jer su o­dani članovi katoličke Crkve! - U Sr.anjol.sko,j je, u revoludji, ubije110, o lm ~edbvnica. i ~r~gib katolika, oko 30 svećenika! - U Rusiji bi htjeli u­~ištiti svaku vj~\!. željeli pi je potpuno izbrisati s J lea zemlje l I u Njerračkoj

Broj 2.

Razgovor s čitaocima Hallo su primili "HATOtiH''

S: - ,.Sto ?Jnači ona t\lika na •pr• voj .stranici "Katolika"? Koja je omL crkva?

Zanimalo bi me, kairo je Jist prim­ljen u šibenskoj bispuldj:i i ':l!&darllkoi administraoijL Pišite mi, kako bih,. ~ajusp'jdnije, mo~o širiti "Katoiik".

Odgovor. - aša lika, na. naslovnoj stranici, puna je duboka zr a­čenja . U sredlištu je glasovita ~:kva sv. Petra u Himu. To je najveća crkva na svijetu. - Znamo d'a je Rimr odu­vi jek, bio sred'ište kršćanstva, isi.i:1ite Kri tove vj ere. A koji je najo:':i~iji zna k vjere u jedinom gradu? Njegove crkve. Zato je i at,kva sv. Petra, taj na jve ' i, najve l i čan t eniji rimski h•·:1.m~ im bol katoličke Orkve, koja nema ~ vo­

Jlh članova samo u Italiji. ni samo u Jugoslaviji . Katolici živu u svim zem­ljama, po čitav0m vijetu!

U Rim u, a l i n e t a l i j a n s k o m , n e g o k a t o l i č k o m R i m u , ž i vi l(ri tov namje nik, kormilar Petrove· ladice, voda naše vjere. Tu, oko cr­kve sv. Petra, sred~šte je svih onih ko­ji vjeruju u ·jednu, svetu, katoličku i apo tolsku Crkvu.

ad crkvom lebdi Krist, s veli­kim ra v irenim rukama. Tko će štititL i Ibra niti našu v jeru, našu Crkvu, ako ne On koji ju je osnovao i prorekao joj konačnu pobjed'u? Zato se je, svo­jim svemogućstvom, nad'vio nad 'Pe_. travu crkvu,, d'a odbija sve napadaje L zau tavi sve gromove. - vemoć · Božan tvo Kristovo izraženo je u onim svjetlo nim zrakama koje izlaze iz Nje­gova tijela.

A ona slova - "KA TO Ll K", - kao d'a znaju tko je nad njima,. skupljaju se oko jegla i Njegove Cr­kve, jer samo tu će naći pomo~i i ~na­ge u svojim borbama za istinu: i prav- . d'u. - To je značenje naslovne .;like.·

Zanima te, kako je list primljen od pretplatnika i čitalaca? - Svi se najbolje izražavaju 1 o sad'ržaju i o naslovnoj slici; o ]X\piru i slovima. U Sibeniku je upravo razgrabljeu. Tu ima. ne'kih 300 stalnih prelplatnika, a 450. komada se, na jagmu, ra3prodalo1 1 • .1..

Bogojavljenje, pred' našim crkvama. -Tjska e u 3500 komada. Uprava nema.. više nijed'nog broja, ako tko ne pov-ati.

Primili smo i pfu;menib, odušev­ljenih pohvala.

Ta.ko nam je g. Frano 'Baii~ić, đak-sveučilištarac, poslao pismo, puno· lijepih i zanosnih misli. .Evo ga, i Ti, u izvatku, pročitaj ! -

" iknuo si u pitomoj šibenskoj dlrazi. Jednog ljetnog dana, prije ~est god'ina, ja io si se po prvi put. Izlado i sadi' jači, sad slabiji. Koji put i za

kasnio, ali si opet d'ošao. Apostoli so­tone, neprijatelii vjere naše, r'JŠ!od. našeg naro$. j njegova blagostanja o­sjetiše se Tvojim glasom pogođeni, ·­zato Te htjedbše ušu.tkati. A Tj, aanas.

se je C.rkva mo;ala ~riti s državnirrb v~stima, koje poku~avaju, namjesto kr­šćanstva, o.živ jeti staru pogansku vje­ru. U toj 'borbi je ubijen i \roda katoli--čke akcije d'r. Klausner. ·

Pa nije Crkva proživl.javala samo­žalosne ldane. IzvojšHla je i veHkih pobjed'a, zadobila mnoga prava. Vidi­mo Ida se i u samoj Spanjolskoj ka­tolička vjera preporađa . i 1uivrđuje . K2.­tolici se, podi vodstvom m lad og od-­vjetnika Oil Roblesa, probudli~e i po­češe posvuda unašaH svete misli 1 zdra­ve .nazore svoje vjere. - Katohd Ul Njemačkoj pod~goše svoj 1jaki glas pro­ti :širenja novodbbnog poganstva. o:a­vni im je pred'vodnik neustra§iVi i ju­nački kardinal Faulhaber. - Polj'>!<a se organizira u katolička d'ruštva i,_ podi stijegom kardinala rllonda, )3Diva.. socijalni savez koji naučava pravednu.. obnovu !današnjeg soci~alnog reda. Ob­novu •po kršćanskim načelima! - U Francuskoj mnogo rad~ oko Vljerskog:­prosvjećivanja i materijalnog olalda­nja radnika pariški kardinal . Verdier._ Tako je u pariškim zapuštenim rad·li­čkim predgrađima sagrađeno na deset-. ke novih crkava i iOsnovano novih žu­pa. Crkve, većinom, dobrovoljnim ra­dom, podigoše sami radnici l

Katolici su progovorili oi u Dru­štvu Naroda. Dogodilo se je to w·~o-

ski go sc

ko} ni k; dru va~ na oko b~ i iar( i o tn

Broj 2,

obnovljen i okić n, letix Sibe n iko:11 nj g vom okolinom. I ov ć.:lo i ::e nnrmao, !jenu .e 11 svečano ruho jačt e i prsio.

Prvih brojeva već nema. iben-ski katolici upravo Te raznije e. Mno­go e pero maknu, dh Te kiti; mnogo se " ree zagrija da Te raznaša. Ratletio i e po vim župama na e bi ku 1)ije.

I leti, praćen dobrim željama vih onih koji Te pokrenu i ljubavlju oba u ~e. leti praćen jakim blago lovom naf g natpa tira! Zadi u zabitno elo i r.a­pred.1liju varoš! Podi bogata u 1 reci mu 'dh nije čovjek tvoren da ovom svijetu luži, nego 'Cia ovaj vijet u­potrebi kao pomagalo za vj čni ~p:ts. Podi iromahu i budi unce nj gma hladna tana, budi okrepa u njegovoj bole ti, bud'i gla Onoga koji je sam bio iromah' i 'koji niJe imao kamo da zakloni glavu. Bud'i gla katolika koji su če to zapostavljeni; budli o6rana proti onima koji napadaju našu vje­ru, a ni sami neznaju što govore i rad~. Brani naša narodna i vjer~ka pra.va! e boj e, ako te netko ne pri­mi. Bud1 uvjeren, 'Cia ćemo vi mi, koji hoćemo da Sibenikom talno vijori po­bjed.'ono ni Kri tov barjak, bili tvoji apo toli. aići ćeš možda na prezir i nerazumijevanje. I Kri t je na li čno hailazio, pa je ipak pobijedilo i IJDbi­jediće. Cuvao Te dobri Bog!" -

sadi: kako će ga iriti? Cuj! ajprije bi trebalo da ga

Tvoj v e l e ča n i ž u p n i k u n e­djelju s oltara živo preporu­či, kao či to vjerski li t koji je nami­jenjen našim dvjema biskupi~ama : ši­ben koj i zadarskoj. A onda, po;lije svete mise, prodaji ga narodu pred crkvom. Tako je naš preuz. bi kup, r a Bogojavljenje, naredio svim grad:.kim svećenicima, d~ s oltru-a nešto progo­vore o katoličkoj štamr-i. i p~ pročitaju njegovo pismo, ti kano u prvom broju "Katolika". - Zato smo u Sibeniku doživjeli neočekivani uspjeh: Samo pred.l crkvama se je rasprodalo preko 450 komada!

Možeš poći od' kuće do kuće i tražiti stalne pretplatnike. Znam, paŠ narodi je siromašan, ali, promisli: S\a­ki br o j zapada s a m o 5 O p a r a ! Ne mo]mo se uvijek opravdavati iro·na­štinom. Iza toga se obično krije Jiaša nehajnost, mrtvilo 1 lagoonost. Krist UJhtijeva od svoji/z apostola i učenika ~rtva i rpregaranje!

Zapamti: Cvrstom voljom čovjek brela valja, i ~Ja ravno opet druge di­že. - Uz Božju pomoć!

Val križarstva se širi. - Nova kri­žarska dru$1va osnava11a su u Kru5varu i Srinjinama, splitska biskupija. telim:J Bo­žji blagoslov novosnovanint križarskim dru­Uvimal

\:ftr, ..... - - - - - .... - - - ... - .-..

".Stogad ste učinili jedr.om od ove moje najmanje braće, meni ste ulint'tiJ"

Isus Krist (MaL. 25, 40)

dom primanja bezbožne komunističke Rusije u savez Društva Naroda. Tada veliki fd'ržavnici, uvjereni katolici, kao De Valera i iMotta, javno, pređi najve­ćim politicima svijeta, osud'iše komuni­zam koji se bori proti Evanđelju, vje­ri i Bogu.

- Sto je bilo u Jugoslaviji? Po svim našim krajevima vjernici

su, u znatnom broju, sudljelovali cr­kvenim ophod'ima i molitvama za po­stignuće velikih oprosta Svete Ood1ne. - Po mnogim su bisk4pijama t'1li manji ili veći euharistijski kong:e3i, na kojima se ~e otajstveni Bog još ,-~ še približio <>$nim dušama. Najveći je bio ltongres u slovenskom Mariboru, kojem je prisustvovalo oko 30,000 v).er­nika. - Osnovana su mnoga katoh.:k.a o'ruštva. Osobito se je širila i uspije­vala 'križarska organizacija koja, u da­našnjim teškim prilikama, broji već oko 200 dfruštava_ - Umro je i jedan biskup: ~. Ivan Starčević - odvažila i plemenita d'uša koja je Kristo·1im žarom upravljala sen.jskom biskut>i­jom.

To je, ukratko, život naše Crkve u ;prošloj god~ni. - Kakav će joj biti u ovoj? - Unaprijedi možemo znati, m 6e je ocrnjivati, klevetati i progo­niti, ali iz svih tih borba izaći će :vi­jetlija, svježija, i jača!

l ATOLII(

Molitva za s;roma '"'ne r;bare Božl', koji se brtnes za zvijeri, pttce i lravr; za onog malenoJ! crva šio pokojna u zemlji sniva, pogledaj na siromašne ribare, na ove patnike prave iz čiji/t očiju gleda dobrota l vjera živa .

Svi smo ml Tvoja djeca. svijetlo Tvojega dalla, odraz vjecne ljepote sto Tvoja desnica skova. al Ti si, predobri Bože, od ovi/z siromaha uzeo vjesnike prve svoe.a Božanskog Slovu.

Zato ih štiti i brani desnicom svojom nebeskom, u noćima punim tame, od nenadnog, zlokobnog vjetra. Mreže im napuni ribom ko što si, na Oenezaretskom jezeru, nasuo mreže Andrije, Jakova i Petra.

GABRIJEL C\1/TAN

MEĐU NAMA Blagoslov kuća

Cuje se, katkada, da je Sibenik izgubio mnogo od voje domaće patrijarhalnosti, da je u njemu nestalo mnogih tarih običaja.

e kažem, da to nije i tina; ali iptk raš grad jo· čuva medu vojim ulicama i uli­čicama po koji stari običaj, u kojem se o­dražava najljepši dio narodne duše.

Medu taJ..-ve ubrajam i (blagoslov kuća uoči sv. 1 ri Kralja.

Blago livl jao sam baš .,nnjgradskiji'' dio grada: .,Siro ku ulicu"' i kuće uz ooalu - pa sam, da vam iskreno kažem, bio za­dovoljan.

Nije mi smetalo to da sam morao i Ipa nekoliko puta zvoniti i 'kucati na vrata . Sve zvonjenje, kucanje i čekanje nadoknadio bi mi onaj prijazan doček domaćina, domaćice ili kojeg iz mlađeg naraštaja. l vidio s;,m: Nije to bila samo ona naučena pri toj:10st, niti je to bio onaj napudrani i naparfumira­ni bon-ton koji se, obično, susreće na šeta­lištima, u kavanama i u plesnim dvoranama. U onim dočecima vidjeh nešto višt:! a dnu duše svakomu ugledah žižak vjere -koji je, kod dolaska većenika, jnče zaplam-sao.

revina stvorenja - djeca najviŠe se, od ljudi, vesele susretu svećenika. A sada su, nekako, svi postali djeca. 1 žen ke 1

muškarCi; i oni niči i -oni viši, u koj ih so­bama čovjek mora paziti da ne poklizni niz ;g·five i (glatke parkete.

Samo jedamput imaju prilike da im svećenik stupi u kuću . Nekima je to, mos->1-će, jedini vjerski čin, koji se, kroz godinu o\Javlja u kući . Zato mu se svi, manje ili više, vesele. Tada i oni osjete da su ~-:ato­

lici; u njima se probudi nešto od one ču­

desne Božje milosti koja ih je pohodila prvi put na krštenju, a onda na prvoj sv. pričesti, pa na krizmi. - Jer kako druKčije tumačili ono posebno raspoloženje i očito

veselje, s kojim vas vode Iz sobe u robu, pa na koncw i u •'kuh inju! Da sve poškropite blagoslovljenom vodom! Da u sve Ku ~eve,

na čitavu kuću zazovete .,anđela s nebesa koji da čuva, šUti, poh3đn i brani sve pre-

'

Dobre knjige

Novo pri~vjedalačko djelo Mi­lutina Majera. Među hrvatskim pu­čkim pripovijedačima .jedan je od naj­poznatijih Milutin Majer. Kada je Društvo sv. Jeronima 1902. izdalo nje­govu oveću pripovijest "Mučenici", či­tačima se to dijelo toliko svidjelo, da je Majer postao stalnim jeronimskim piscem, pa su oo njega u ~jeronimskoj naklad'i izašle knjige: ,,Za krst časni i slobodu zlatnu" (1904), "Dolazak Hrvata" (1908), "Stit kraljevstva hr­vatskoga" (1911), ":Livot" (1912), "Svijetlo svijeta" ( 1925), "Oolgot;ke ruže" (1928), a među ovogod'išnjim jeronimskim članskim izdanjima, i to u prvoj skupini i u l!lajvećoj nakladi, izdano je najnovije dijelo Milutina Ma­;era historijska pripovijest ,,Krvavi sa­bor Križevački". Ov'CI'je je obrađeno ono najteže razd'oblje iza srpske pogi­bije illa Kosovom polju 1389, ka'da je našim krajevima haračio jedan tu­đipac, kada je drugi tuđinac spremao sramotnu predaju Dalmacije Mle~ni­ma, i kad se Bosna trzala u posljed., nim trzaj ima, prije nego je pala p ru­'ke Turcima. Sadlržaj, uzet iz ove sre­d~ne, ispripovijedao je načinom, ko­jim već zna~ puku pripovijedati Na­jer, S iz<ianjem ove knjige Društvo

bivaocc u onom prebivalištu". Uoči sv. Tri­ju Kralja e ponovno uvjerih, kako je vje­ra usadena duboko u ljudskim du!;ama, ka­ko je to n6to naJije 'pe, najplemenitije u čovjeku. vi po Jeti ku61 me utvrdi;e u mo­joj mi li, da sc VJera, i onda, kad se čini da joj nema ni traga u čovjeku, smjes!iiJ na dno duše, pa se, od časa do časa, uige i zaplamsa.

eki su mjesece i godine daleko od crkve i molitve; moguće više ni ne zr.:~ju

kad su se zadnji put prekrižili. A, c>to, u ovakvim trenucima osjete da su i oni vjer­nici! Osjete da je i nad njihovim g1 1 •a­

ma raskriljena volika Božja ruka, od l.:oje lm, na koncu konca, jedino može doS bla­goslov, mir i sreća.

- Za takve doiivljaje nije teš.<o pre­skočiti nekoliko ti u61 stepenica!

Profesori naređuju - policijo

zabranjuje

Sje61m se da je lani dva puta 1 ra­šem listu bio spominjan književnik, raš sugradanin, Sima Matavulj. Pa ne radi r.je­gove spomengodi njice smrti, nego radi nje­govog krivotvarellog romana .,Bakonja fra Brne".

Na našim školama učenici mora-ju čitati neka l.:njiževna d jela koja im zabranjuju svijesni katolički roditelji. Za­branj uju zato, jer otupljuju i b]4te ćudore­dne osje61je, ruše ono što bi im baš škola morala dati: smisao za duševnu ljepotu i -ljubav prema istini. - Među tim dje­lima nalazi se l spomenuti roman .

- Mnogo se toga pro pu ta: u ki­nu, kazalištu, i na J.:njižnom trgu, što mi katolici najodlučnije odbijamo i osud·tje­mo. A nedavno, čitam, u Splitu htjedoše prikazivati u kazalištu dramatlziranog ,.Ba­konju fra Brnu", pa lm je policija osujetila namisao. Zabraniše ga!

Tako policija zabranjuje što neki uz­gojitelj! zapovijedaju i naređuju!

Moguće mislite da je to naređeno se­dmo ili osmoškolcima? i Ne, nego djeci ce­tvrt og razreda!

sv. Jeronima slavi 60. god'išnjicu ži­vota pisca, jeronimskog radnika i od­bornika Milutina Majera.

Knjiga je, kako rečeno, izdana me­đu ovogodišnjim jeronimskirn član­skim izdanjima, pa joj Je knjiža:ska cijena 10 d'inara (uvez 10 din. više), za članove 8 d'inara. U skupini dobi­vaju članovi 9 knjiga za 40 dinara (članarina jedamp\.lt za uvijek 10 di­nara). Ovogodišnje knjige su ove: 1 Kalendar "Danica" 2 "Krvavi !-.Ubor Križevački", 3. "Poučna knjiga" 4. "Evanđelist III" 5. "Zdravlje sela", 6. "Temelji 'kršćanskoga života", 7 .. ,Podi čađavim 'krovom", 8. "Hrvatski prcpo­rodl u Dalmaciji", i 9. "Domaćica u kuhinji". Clan, koji nebi mogao uzeti svih 9 knjiga za 40 d1inara, može uzeti prvih pet knjiga za 20 d'in . ili čak samo prve tri kn j ige za 1 O d~narćl,.

Društvo sv. Jeronima, Zagreb, Trg kr. Tomi lava 21.

Tko vlado. u Rusiji? 2.idovi. -N a k l a dl a M O S K s v . l 2 . Z a -greb 1934. cijena tri dinara-

Moderna socijalna knjižnica, koja nam je d'ala već ll svojih lijepih i 'po­učnih !brošura, završila je svoja izda­nja u 1934. g. ovim nada sve uspjelim sveskom, u kojem pisac točno i ja­sno prikazuje, tko snosi najveću odL govornost Za. patnje nesretnog rll5i<og

H. P. U. s. e.

r s.

Strana 3.

Kalendar Siječanj

13 Osmina BogojavljenJa - sv Obllelj 14 sv. HllariJ - sv. fellclj 15 ., AnastaziJa ( = Slo~ ja) 16 ,. Marcel - Honoral 17 .. Antuo oustlnjak 18 Stolica sv. Petra u Rimu 19 sv. MariJe m. (® UStao)

Sv. Stošija a 15 (ut.) ovoga mje eca je Sv.

Anastazija ( Stošija) muč. Zaštitni­ca zadar ke admini tracije.

Koncem trećega vijeka, u ple11ić­koj i >bogatoj obitelji, u Rimu, rodi se to~iJa od oca poganina i majke Fau­

ste dobre kr'ćanke, koja toši;u iz n a­lih nogu odgoji u kršćan kim krepo;ti­ma. dgoj ponara le toši,e povjeri majka v. Krševanu mučeniku, koji svjedoči za loši~u, da je toliko na­predovala u krepa tima te je premašila i svako njegO\ o očekivanje. - Stošiji još zarana umre majka. Podlažući se očevoj volj i, vjenča se za plemića, ali pogan ina, i ;raspuštenjaka Publi ja. Po­ganin Publi je, ne trpeći tošijinu rev­no t u molitvi, pomaganju iromaha, pohadanju t.amničarar i irenju kršćan­ske vjere, utamniči je u svojoj vla-;ti­toj kući. toj nevolji ne zapušta Sto­šiju njezin štitnik sv. Krševan; on je pi mima tješi, hrabri i potiče na us­trajnost u vjeri i u kreposnom živ~je­nju.

Malo zatim Publije pogine u Per­ziji. Muževljeva smrt oslobodi Stosiju iz tamnice, i ona sada sve svoje sr.a­ge, vrijeme i veliko bogastvo ulaže u djela krvćan ke ljubavi. Zaodijeva go­le, hrani glad'ne, štiti i jača slabe i pruža svaku pomoć progonjenim. Pu­tuje u Akvileju za sv. Krševanom, kao db bra ovčica za svo j im pastirom, i tu o taje ve d'o niegove mučeničke smr­ti. Poslije putuje prostranim rimsKim car tvom razd'jeljujući svo;e ima.!1je siromasima. Iz Akvileje ide u ~o•un, a zatim u Sirmij (današnju Mitro·1icu u Srijemu), gd~e su tamnice bile rre­pune kršćana, koje Stovi;a tješi i hra­bri, a novcem zaod'ijeva i hrarii.

U Sirmiju i Stošija bi utamni'i!­na. Pred'Vedena pred predstojnika Flo­rija neustrašivo ispovijeda Kri-;tovu

( astavak na četvrtoj strani)

Naj pod lije je kod toga : da se d jed tu­m.aQl i pokazuje, kako Matavulj u svom ro­manu realno i rorno prikazuje život u je­dnom našem katoličkom franjevačkom sa­mostanu.

Kao da mi ne znamo u kojem je sa­mostanu pravoslavac Matavulj proživio dio svoje mladosti, i koje je samostane 1 ealno i zorno prikazao!?

narod'a; tko ga muči i 'Ubija, tko mu ruši crkv.e i oltare i ]ubija njegovo sve­ćenstvo.

Rad'i velikog interesa za ovu bro­šuru povećali smo nakladu. Zato se požurite ; narud'žbom.

Brošura se naručuje izravno kod MOS!(, Zagreb, Trenkova l/Il. Tko naruči preko pet komada, dobiva po­pust od l Din po komadu.

,,Crna Velevlast" - da je to zJa štampa pokazuj~ i dokazuje znani rad­nik na polju d'obre štampe dr J o s i p A n d1 r ić. Kratko i svestrano, laga­nim i zanimljivim načinom pisac iz­nosi činjenice o štampi, koje treba đa znad~ svatko, tko umije čitati. Ova knjižica trebala bi dh se raspača u ti­sućama i ~esecima tisuća. Izdanje ;e t. zv. Jeronimske "d'inar-štampe", llakle je cijena knjižici samo jeđtan ainar. Naslov .,Jeronimsko Svijetlo", Za6---:!b, Trg Kralja Tomislava 21.

Grčk' op~t kraljevina? -Govori se da grčki političar Venizelos, koji je iza ~vjet­skog rata protjerao bivšu njemačku dinastiju iz Grčke, sada želi, da grčkim kraljem oosta­ne engleski princ Đuro, koji se pred mje­sec dana vjenčao s grčkom prlncesom Ma­rioom.

l

Strana 4.

vjeru; prezire. i prijalnj ~.i 1:nuke, i .la­skanja i IQbc{anja, na udi\'IJcnJe Pim­ljana i Ilira.

Jz ~ irmija bi otpremLjena d'ru-gih :.270 kršćana na otočic Palma ·iju , n.:1. ušću Tibcra, gdje, privetana uz ko­bc i 7A1paljcna, tadobi mučenitku ral­mu oko god. 30-1.

'jc;in pep"o i .nekol iko pol uit50-rcni h ko liju, u petom 'i jeku, dobije

arigrad, a u den~tom car 'iccfor ih dari,·a Dalmaciji kao zalog mira. God. 12 ~ metropolitan. ka (rl{\ a u Z:H.ln~ bi poS\Cn .. na v. Stoxiji kao gbt'IJJ S\ ajoj za v titnici . danaŠnJOJ ~\j~ t­skoj krizi \ elika bi se usluga lll''llla ČO\'jcčansl\ u, kad bi <;e medu bo6 ·.L­

šima našlo Stošijinih li jedbcnika.

----------------- ------Na~i pi -J.

DRNIS: R\D CC. ,J 1\R\ Ima već pol.1 godine da su sc u na;c mje to, na-tojanjem O. žup.Jika. na !an ile čč . Fr:mjcv·

ke iz ' ibenil<a. Njihov rad je od velike ko­ri ti za na \':tro'. OkuplJaju malenu djecu; djevojke i djevojčice pvučavaju u ručnvm

radt~ i u njemai:kom' i francu~kom ;etiKu. Sva vjcr ka dru'tva u njima nal:tz velike pomognt-c.

PRIRLD13A 1(.\T. 2:L . .\. A\attrinsko dru·tvo kat. žena priredilo je na Rogvj.w· ljenje uspjelu zabavu u kori l drni ke ~iro­

!inje. ajdi rljiviJC je bilo gledati, kada je, poslije zabave, pri lupilo gospođama 3!J dj t­ce i -šestero odra lih· i aki od njih primio novo odijelo. Medu djecom nalazilo . e i pr:tvoslavne sirotinje.

2:IVOT l ATOL!Cl II-I DRUSTAVA. U ovoj veoma vačnoj zagorskoj \'aro i, medu inače bujnim kr'ćan kim životom, sva 1lru­štva Kat. Akcije lijepo napreduju. I . O. P. Dr. Berković, sa svojim pomoćnicima, ne žali ni truda, a ni svoga do ta labog zdra­vlja, da se to veća slava Božja postig.1e. Dru·tva u odredena za pojedine staleže. Djeca o novnih škola okupljaju se u dru; lvo "M a l i h P o d v or n i k a", koj l h sada i­ma 137. - 126 mladića i djevojaka :~čla­

njeno je u M a r i j i n u k o n gr e g a e i j u i u K ćcr i M ar i j i n. e. Po !ariji muš1urci i žene nalaze se u T r-e će m Re d u s v .. F r a n e . Divno je gledati preko tri stotine trećoredaca i tretoredkinja kako mjese~rto,

neTaljeno, pristupaju zajedničkoj sv. Pri če­sti. O. Dekanu je po;Io za rllkom, da je prošle god ine o novao: "M a t e r i n s k o dru štvo k at. žena" u kojemu sc s.da nalazi 88 najvidenijih Drnišanka. Cu je 110 da su već dana, na potvrdu, državnim \la­stima i pravila za k a l o l i č k e m u ž e v e .

PR E K O: GRAD JA 'OVE 1UP-f:. CRKVE je ove godine do ta napredo­

vala. Zauzimanjem nar. po.>lan ika Dr. Luja Miletića dobilo sc tri vagona cemen!la i va­gon drvene grade, dok se od vlade dobila potpora od 27.500 Dinara. 2upljani su 5e rado odazivali i dolazili na rad svaKi put kad je trebalo. l( tome su doprinijeli bila­to milodarima u na ravi i ulju. Iz Clii·aga, u Americi, u prkos onamo·nje krite, raši domorodci posla 'e 200 dolara, tako da je građevnom odboru omogućeno nastaviti s radnjom.

PRIRFDI3F. KOD C. SF TARA. Ima­li smo li jepu zabavu kod časnih ,, -es 1ra Kćer! .i\\ilosrda". Prikazivale su djevo;ke iz katoličkih dru ·tava, u dva navrata, drJ­mu u 5 činova "Mučenice Kristova, opro­sti mi". Na Mlado ljeto su ~enska aru '~va priredila bo1ićnu veselicu . .i\luška dru 'tva: "Mari'elić" i ,,l(rižarsko Bratstvo"; usli;rd n ke nove pogodbe, nemaju prava u .,Br.ll­skom domu" davati priredbe, s čime su ja­ko pogođena, a nema nade da dodu do ka-1-:ve druge dvorane.

KAPf:.l.A SV. MARIJE A OSLJ t('J. Našim župljanima na Ošlj1ku uspjelo je jesena~, milodarima gospoda ra otok1 g. pl. ,

akića iz Ladra i svojim, da temeljilo po­prave kapelu sv. Marije tako, da je ~ada poprimila sasvim novi i ukusni izglrd.

BIOGRAD nim: RAD PJEVr\C­KO,G DRUS1VA. Malo gdje po našim se­li ma postoje crkveni pjcva ·k i zborovi. Ilje ga bilo nl u Biogradu, dok nam nije dvšao današnJ i naš župnik, koji je poznat bo do­bar pjevač. Kroz božićne blagdane rrkvom odjekivahu lijepe boi. i čne pjesme. ada sc spremamo 7.a misu, koju ćemo pjevati 11a dan sv. Anastazije, zaštitnlte našeg grada. 1 ada, naime, dolazi k nama, bo l 5vake godine, preuz. bi skup, pa želimo da na taj dan bude nešto naroi'!lo.

KATOLIK

'V" -

Zivot Sibenika Odlilcovanje prce. d'on R. P1ana. Lz. kclrdi .al Pacelli. drl:tvni tajnik 'je­

govL vcto,fi Pija X., j:J.vlj'l na cm prcuz. biskupu, akto•n \a ikanskog dri:wnog tojni­štv:t od 31.. XII. t<nr br. 130537, d:~ .e je sveti otac Papa Pio X l, udo to jao imcn-:>vati pre(. don Rudolfa Piana, kanonika tevloga n;t;cg kaptola, /;ulnim prt:latom NjrJ!OPl'

"l' l o s fi .Oci. ad, prcč Pi1n, ima pra­vo na ti ul "pn·. vijet!!", no enje posen·1ih in ig•1acip i n'l neka č·t·na pr.l\',1 u V·1li­kanu. - Prc~vijcllom pre!atu t cs it amo na ;r.aslu.:!enom imenovanju.

Promjene medu f ranjevcima. la; grad ~u o·tavili dva vr ijedna fra.ljev­

ca. o. P. ilov i o. l . l aji( Prvi je ime-110\':J.n gvardiJanom samo- :ma 1(.1rin, a dru­g i .:!upnikom u Si .JU. O. !lov je bio kod nas dugi niz god ina, a to je, za fra uj.;·,c.t, \'CĆ jedan veliki dokaz njeJovc oblju bleJJO'>~ i metlu župljanima. Na ovom mje tu ne mo­žemo nabrapti koliko je dobra posliga.> u svom crkveno m i i!Va.Jcrkvcnom radu, ;,[i to znaju najbolje njegO\·! odani Varo~ani i svi drugi grad:tn i. - O. Bajić je ·amo kral­ko vrijeme proživ io medu nama, ali je l­pak pokazao vu svoju redovnićku gorlji­vost i IIJcmeljitu naobra1bu. 'ibenčani tc se još dugo sjećat i kako je svojim duhov1im vjetbama za muževe i ?ene, mladi('e i dj e­vojke mnoge duhovno preporodio i po­-vratio ih vjerskom životu . - Na nje to oca Baji(·a došao je o. 2ivković, a za varo­škog župnika o. dr. Bilobrk.

OO .Bajiću i ilovu mnogo sreće u novom radu, a novonado ' lim srdačna do­brodošlica.

Dar g. Josa 'Kečkemety·a. r-kvici v. 'i ko!..: darovao je g. J. l(ečkeme­ly lijepu sli ku Maj ke Božje Dobrog avjeta sa srebrenom ko"uljom i pozlaćenim ok-vi­rom. Slika će se po taviti na oltar sv. tje­pana. Preuz. biskup će ju, jednom origo­aom, svečano blagosloviti.

Svećenička reden~a. - U nedjelju , dne 13. ovoga mjeseca, u S sat i uju ro, preuz. bi kup će u kapeli sjemeni·ta. zare­diti za svećenike, tri da kona, časnu gg.: I. Jvanctira, 1(. jelinića i J. Me'trovi ća .

Tecaj Malih Krlžara. - , T1'-1 požr­tvovni katolički daci-srednjoškolci prošle srd­mi ce, održa;e najmlađim čla nov i ma kribc:>ke organizacije - M1lim Križarima - trod tev­ni tečaj.

Cecilijanski 2bor -Pozivlju e sve član i ce i članovi zbora na redovite pejvačke vježbe, koje će se, u bud!.l­će, držati za pjevačice utorkom i •petKom u 7 sati, a za pjevače srijedom' l subotom u 7.30. Tih se dana upi ·uju i novi članov i.

TJ.jnik PROPOVIJEDI O STAMP!. a Bogo-

javljenje, po želji na eg prcuz. biskupa, u svim gradskim CT kvama (ital o e je njegvvo pismo tiskano u prvom broju "Kal:Jli!UJ" 1 om prigodom su svećen i c i upravili v jem i­cima par riječ i o kato li č koj štampi uo,)ĆC i preporulil i širenje i čitanje na'cg "1(-•.oli· ka".

IZ BOIN!C..l(E 2UPE U SIBE !!(U. Uz varošk u, dolačku i g radsku župu i u na ' oj bolnici imamo kato li čku župu još od rujna 18 5 god. 2upa obuhvata teri:orij bolnice unutar ogradnog zida. 2upi pripa­daju sva lica rimokat. vjere koja sc nalaze na bolni čkom teritoriju bilo stalno ili privre­meno.

Zaštitnik župe je sv. josip. Uredovne matice se vode od l siječnja l 886 god.

Svakog dana, - i u ISV'Cta.-:: i u petak - sv. misa je u ss; 1 s. za čč. Ses l ne l Iza bolesnike.

NedJeljom, i jutrom na misl i pO!)O­

dnc na blagoslovu, crkvica je krcata bole­snika. vl vcorna rado i pomnjtvo slu~aju rijec Božju, koja lrn se svake nedjelJe pro­po\'ijeda preko sv. mise. ~L čč .. ~es~re ima uvijek i nekoliko bole ntka koJI due· vno primaju sv. pričesl. Skoro niJI1dna svet­ko\'ina Go podinova ili Oo pina ne prođe, a da e stotinjak bole,uika ne pri č e ti . [ nc­vr~o. u svim boll'sničkim sobama, bole.;.tici mole .rA1Jed111čku krunicu. - Bolesuici rado i revno (itaju razne "Glasnike" - a saca rcdt·oito svake sedmice primaju 2 konnda "/:ivot s Crkvof":." i 20 "Katolika".

U boln i čkoj katoličkoj župi , kroz ,Jrvšlu godinu, bilo je rodenih 87 (od kojih '57 ;;a­konitih) , mrtvih l 2, a vjenčanih je SJ!llO

jedan par.

SV. A T l 1 PH I PU fit ,lt\!' svetkuje e u crkvici sv. Ante. U č e t v r' a k 17. t. mj. u 6' J s. ujutro biće pjcva1c lekciJe (život svelcv) , u 7 s. pjevana v. !\li ·a, a u 4 s. popodne blagoslov a Pre­svetim.

RA PORCD ED.]EL.JNOG BOGO-L 2JA. l(atedrala sv. Jakova: U

6 s. žup ka tiha sv. Mi ·a, u 8, 9 l 91/2 (školska) tihe sv. Mi e, te u ll s. pjeva:1a sv. M i. a. - V a r o š k a ž u p s k a e r K v 3 :

Ul 6 . t] ha, u l O s. pjevana sv. Mi a, u <\ 1/2

s. 1p opodne blagoslov. U ponedjeljak l l. l. mj. varo ·ka župa slavi pres v. l me lsU3ovo. Stoga• i loga dana: u 6 s. je tiha, u l O s. pje,•ana sv. Misa s 'Propovijedi. - r k v a sv. J=rane: Tihe sv. Mise u 6, 7, 9 i 1 QT '2 s., pjevana u · s., blagoslov ll 41/z s. popodne. Crkva sv. Lovre: Tihe sv. M be u 51/2, 6, 7, 8 i l 01/2 fo., pjevana u 9 s., blagoslov u 4 s. popod!lf.. - e r k v a s v . Dominika: U 7 s :tha sv. Mi a, u 1 O s. pjevana sv. Misa, u 3 . popodne bla­goslov. - rk v a s v. L u e e : U 9 s. tiha sv. Mi ·a ('kolska), u 41/2 s. popodne blago lov. - l o v a er k v a : u 8 s. tiha sv. Misa, nakon koje blagoslov sa Presve­tim . - rk v a v . I v a n a : U 7 s. tiha Misa, preko koje skupna pri čest l(rižarica'.

rk v a s v. D u h a : U 6 s. Uha sv. Mi-sa - er k v a s v . i k o l e : u 8 s. !'ha v. Mi a.- Crkva sv. cdjcljice u er n i e i : u 7 s. svečana sv . .i\ li a. - j e­meni š na crkva v . .!\tar lina: U 8 s. tiha sv . .i\li a za puk.

Dolazak min·stra. - U prošlu ne­djelju do~ao je u Sibeni k novi mini tc~r gra­dc,·ina dr. Marko l(ožul, bivši ovdašnji od­vjetnik. U gradu se je zadržao samo dva dana i, kroz lo vrijeme, s:~slušao m:1oge ;;!r:tn~ i privatnike.

Zamjerka u ,,Narodnoj Tribuni". - U mjesnoj " t arodnoj Tribuni" neKi go-podin R- zamjera što se o novala, k a o

n o v o dr u š t v o, "Katoli čka !(a rita ", us­prkos toga što već u gradu postoji ocijalna Skrb, koja e brine za prehrauu iro:nah.:t. - ·1 om go podinu ćemo odgovoriti drugt­pul.

, ~~,~ 600D'fE41? ~f>-

.~;g~. ae.s; Q.UA\.rt'1

Veliki izbor zimsldh cipela uz sn ižene cijene.

Šll3Et ll( SPLIT !(ralja Tom islavn Mandićeva 7,

--------- --------- -.-.www

D O 13 R O P O l J A A : 1, \ , O-MLADI . l kod nas je omladina r.rgani­zirana. Iloće da bude Boij:t, zato sc je za­članila u l(rižarsko Bralstvo koje iz a:tna u dan napreduje, prcporadaju ći mlade duše u !(rl tu. Preko svih kleveta i la:ži, s kojima na:. oba !plju kivni neprijatelj i u , aše11 selu, prelazlmo mirni u savje ti. Staru go­din u smo završili kod stola Gospv l1j ·~ga, J s lijepom kućnom 7abavom: Prirdis no tombolu s nekoliko šal jivih lorak:t. - Mi ćemo naprijed - za Boga!

l A'/. A N AC (pod Velebitom): !'R­V! t\STUP KRI?:Al(A. Naše Krihrsko !3ralslvo prviput je javno nastupilo 011 dan sv. Stjepana. lgrnll su dvije stvar! u jo:d­nom č inu· "Badnja noć" i 11 Zlalnll odlul(a". Zadnja je bila baš pode ua ~t rnjes•1c pri­like. Svojom prvom priredbom naši l(riž~-

ri pokazase dobru volju 7.a rad, lc stekoxe naklono l svojih mješćana.

At. Zupčić, l.\jnik.

S O l l T L (Dugi Otok): IM\. lO GLAZBU. Pred de ·et mje cci mo pol'-e li raditi krlž.1r korn organll:lcijom . Najpri­je e organi.::irn;e muxk i, 3 onda žen ke. a­še selo broji tek nekih 500 duša, ali je znto, koro čitavo , učlanjeno u tlm r.ašim vjerskim društvima Padli! smo.. i radite r10:

na sast<~n ima, u crk-vi i na pozorn i ·I. Ali u zadnje vrijeme do.i. ivjc~mo, za naše male­no cio, nc· to vel) ko. Zauzimanjem "· šcg duvobrlžnika kupl;ena je glazba-fanfara, l Križari se, svake večeri, vježbaju u svir:t­nju . :tdamo se, da ćemo, kroz kratko \'fl­jeme, moći koji komad za virali.

Bog živ! !

Bro j 2.

l:J Uprave Molimo sve župnike, da se š to živ­

lje zauzmu za širenje našeg l ista. že­lja je p'reuz. bis:rupa da svi u nedjelju, za vrijeme sv. Mise, toplo prcporuče narodu "Katolik". Nije rečeno, a'a svi čitaoci moraju biti redoviti pretplat­nici. List b i trebalo prodavati poslije sv. Mise pred crl<vom. Pročitajte u ,,Razgovoru s čitaoc.\ma" kako sc je, na taj način, u šibeniku uspjelo . Ho­že se to povjeriti sakristanu, ili, još bolje, kojem gorl;ivom mladiću ili a.je­vojci. S a m o m a l o d o br e v o­l j e, pa će sc već vidjeti uspjeh! Ni­je nam do toga 'O'a sc prima nekoliko komada lis~a i Ida sc pilaća - a L .e­đutim ostanu na stolu župskog ureda. Glavno je da sc list čita! - Ne r:>dli­mo za novac nego za Boga! -

- Pretpla u, o!f!ase i sve što spa­da na upravu, gradani mogu predati u sobi kraj , .Knjižnice Pavlin ović" (U­lica Nikole Tavelića) svaki a dn oći 10 - 12 uju,tro' i o d 4- 6 popodlnc ..

Svima: Pretplata se mora plaća· ti unap'rijed! Drukčije list ne !.lože, izlaziti!

------ --~ . . ·- ·- ·- ·- ·- ·

Socijalno zrnje

Načela soc ijalne ob11ove Na temelju papinskih nauka o krš·~n­

skoj obnovi da našnjeg zločinačkog Kapilali­stičkog reda, glasov iti Međunarodni Savez za socijalne nauke u Malinesu objavio je ova načela:

1) Pomozi mo radni narod u nast:>ja­njima, da prestane biti beskućnik komu je budućnost uvijek nestalna i lamna. Proletari­jal ne smije biti igračka života! Svaki od njjih mora što prije dobiti nešto !A>Sjeda, na kojem će živjeli kao svoj na svome. U tom cilju već rade osnovana društva za grad­nju radni čkih kuća, za radnička osigura 1ja i za dionišlva u poduzećima.

2) Oslobodimo majke svakog izvanl·:uć­

nog rada. Njezino kraljevstvo mora cpet postali toplo domaće ognjište.

3) Moraju e promijeniti načela c!ru­štvenih radnih ugovora. eka radnici što prije po tanu sudionici u vođenju 1 Vla­sništvu raznih proizvodnih poduzeća.

4) aj važnije je to: C:itav gospodarski red pokr· ća niti! To znači: U prav ljati ga pra\·dom i I:Iopunili milosrdem.

Za ve to treba odgojiti širu javnost, ali je potrebno i sudjelovanje države! Jer tu e radi o jednom novom pravnom i društvenom redu koji bi morao obuhv.1liti cjelokupni život.

Kršćanski socijalni uzgoj

Tu nedavno je, prof. D. Arandje.ović,

ra pravljao ll Beograd koj "Pravdi" o cb­novi kapitalizma, pa medu osta lim piše:

"Covječan tvo se mora potsjcti!i da nije va sreća u gomilanju boga tv:~. Covje!<a

treba, još od malena, odgajati u kršćaan-kim vrlinama, koje ga uče ljubavi prema

bližnjemu. Ovo vrijedi naročiio za bogatije staleže, koji poclnJU da gube, ako nijesu već sa vim izgubili, srni ao za kršbmske dužnosti.

'ere pomoći nikak-ve zakonske mje­re da spriječe izrabljivanje slabijih sa tra­ne moćnijih, ako vjerom ne opleme.1imo du' u čovječj u, ako čovjeka ne naučimo c'a u bratu vome gleda ljudsko biće prema ko­me opstoje kršćanske du.lnosti uzajamne lju­bavi i potpomaganja.

,,2ivi, ali pu ti i drugoga da živi", i " lo vise sreće za što veći broj ljudi'". ta plemenita načela koja omogućuju zajec.­nički život, mo1e u duše ljud ke u ad iti samo kr· ća n ka nauka.

Tako 1>i moralo p'Osvuda biti! U jemačkoj državne vlasti strogo paze

na poslllpak poslodavaca prema nidnicima. Do elana je, radi nečovj crjeg po tupka pre­lliJ radnicima, zatvoreno de et tvornica.

Tjeraju ih u Rusiju. Radnici, koji • u sudjelovali u ndav­

nom rcvolucijonnrnom u tan ku, neće -;e vi­še nigdje primiti na rad. 1 e preo. taje im drugo nego da idu u Ru iju, pa da ·e U' je­rc, kako je sladak komunistički huh!

,,Blagoslov siromaha: Božii ie blt~go-gos/op'' . F.. OzOJlaJtt

Vlasnik odgovorn i urednik: Sveć. Ivo Grgurev - Ul. Kralja Tomislava 53. -- Ti kara Kačić (0. B. Buljević)