Arheoloki praktikum IV: Ispitni materijal Filozofski fakultet SarajevoKatedra za Arheologiju, 2015 Amar Tufo, 2015

OSOBE

1. Agidi i Euripontidi spartanske kraljevske obiteljiSparta je, od kad je prate povijesni dokumenti, uvijek imala dva kralja: jednog iz roda Agida, a drugog iz roda Euripontida. Vjerojatno su ta dva gensa imala velikih zasluga u osvajanju Lakonije. Kralja je nasljeivao onaj sin koji se prvi rodio nakon oeva dolaska na vlast. Spartanski kraljevi su imali kraljevski ugled, prva mjesta u svemu, najvee zemljoposjede. Oni su bili vrhovni zapovjednici vojske i na bojnom polju su imali neogranienu vlast, uz kontrolu efora. U doba mira imali su gotovo beznaajnu ulogu bili su zadueni za kult kao sveenici dvaju Zeusovih hramova, rjeavali su neka pravna pitanja i bili zadueni za ureivanje putova. Oba su kralja zajedniki odluivala, a nadzirali su ih efori.

2. Adad semitsko boanstvoBabilonski Ramman. Sumerski i asirski bog groma, vjetra i nevremena, zao i dobar u isto vrijeme jer olujom rui, a kiom napaja zemlju. Mu je boginje ale. Likovno je esto prikazivan, osobito za Hamurabija.

3. Aleuadi vladarka loza u Larsi u TesalijiPotomci Aleue. Bili su na Kserksovoj strani u ratu s Perzijancima.

4. Anubis egipatsko boanstvoDrugo ime mu je Anub. Egipatski je bog umrlih, pratitelj dua na putu u zagrobni ivot (psihopomp). Prikazivali su ga kao ovjeka s pasjom, tj. akalovom glavom ili kao akala na zidnim slikama, reljefima i punoj plastici. Prema legendi sin je i pomonik Ozirisa. Njegova je funkcija u vezi s pogrebom i brigom za mrtvo tijelo. Zatitnik je grobita i pokojnika. Grci ga identificiraju s Hermesom , a spajanjem njihovih imena nastao je Hermanubis koji se u rimsko carsko doba prikazuje s pasjom glavom, ali Hermovim atributima.

5. Marko Vipsanije Agripa (60. 12.) Augustov vojskovoa, suradnik i zetRimski vojskovoa, jedan od najznaajnijih ljudi Augustovog vremena. Zapovijedao je Augustovom vojskom u ratovima s Lucijem Antonijem 41. pr. Kr., Sekstom Pompejem 36. pr.Kr i Markom Antonijem 32./31. pr. Kr. Upravljao je Galijom, pobijedio barbare u Kimerijskom Bosporu i vratio legijske orlove koje je Mitridad prethodno zarobio. 16. pr. Kr. je idovima potvrdio njihove privilegije. Bio je konzul, cenzor i tribun. Gradio je putove u Galiji, obnovio rimske vodovode, sagradio Panteon u Rimu, zasnovao kartu svijeta koja je kasnije raena prema njegovim podatcima (Orbis Pictus).

6. Lucije Anicije Galo pretor u Iliriku, dobio Trei ilirski rat primivi predaju od kralja Gencija

U vrijeme Treeg ilirskog rata, rimski vojskovoa Lucije Ancije Galo je, na elu 30000, vojnika krenuo prema snano utvrenoj Skodri, glavnom gradu Ilirske drave gdje se sklonio kralj Gencije. Gencije nije dugo izdrao opsadu rimskih legija pa se morao 168. pr. Kr. predati. Kralja je sa cijelom obitelji Lucije poslao u Italiju i to je bio kraj Ilirskog kraljevstva. 167. pr. Kr. Lucije je sazvao skuptinu ilirskih plemenskih glavara u Skodri i tu objavio u ime senata i naroda rimskog da su sva ona plemena i gradovi koji su preli na stranu Rima prije pada Gencija slobodni i da ne trebaju plaati danak. To se odnosilo na plemena

Taulanata, Pirusta, Daorsa te na stanovnike gradova Rhizona, Ocinijuma i Lissosa. Ilirsko je kraljevstvo bilo podijeljeno na tri djela pod izravnom rimskom vlau.

7. Antigonovii / Antigonidi vladarska loza dijadoha u MakedonijiPotomci Antigona I. Jednookog, kralja Makedonije, jedan od dijadoha Aleksandra. Zapovjednik pjeadije u vojsci Aleksandra Velikog. 333. pr. Kr. postao je satrap velike Frigije,Likije i Pamflije. Stvorio je svoju dravu u Aziji od Helesponta do Eufrata kojom su prolazili najvaniji trgovaki putovi iz Azije prema Sredozemnom moru. u Babilonu su 323. pr. Kr. najmoniji Aleksandrovi vojskovoe podijelili meu sobom satrapije. Antigon je dobio Frigiju, Likiju i Panfliju, Lizimah Trakiju, Leonat Helespontsku Frigiju, Laomedon Siriju, a Ptolomej Egipat. Nakon raspodjele satrapija meu vojskovoama je nastala borba za vlast. Antigon i Leonat su odbili podrati Eomena pri zauzimanju Kapadokije. Poslije pobjede nad vladarom Egipta, Ptolomejem I., u pomorskoj Bitci kod Salamije, Antigon se na Cipru 306. pr. Kr. proglasio kraljem. Poginuo je 301. u Bitci kod Ipsosa protiv udruenih dijadoha koji suzatim podijelili njegovu dravu.

8. Argejevii / Argeadi makedonska vladarska lozaVladarska loza od 7. st. pr. Kr. pa sve do 309. pr. Kr. Kralja je iz plemikog roda Argeada imenovalo plemiko vijee, a vojna skuptina potvrivala. Dinastija je od 5. st. uvrstila poloaj prema plemstvu. Smatrali su sami sebe Heraklovim potomcima prema predaji su tri lana roda Heraklida krenula istono od svog rodnog mjesta. Naselili su se sjeverno od Tesalije, gdje je najmlai od ove trojice brae Peridika, osnovao kraljevstvo. Ovoj dinastiji pripadaju Filip Makedonski i njegov sina Aleksandar. Posljednji lan ove dinastije je bio sin Aleksandra Velikog, Aleksandar IV., kojeg je ovaj imao s Roksanom, a roen je nakon smrti svog oca.

9. Atalovii / Ataltidi vladarska loza dijadoha u PergamuPoznata su tri kralja koje su vladala u 3. i 2. st. pr. Kr. Vladali su cijelim podrujem M. Azije, Pergamom. Dinastija je dobila ime po Atalu I. Atalidi. Atal je bio prvi azijski kralj koji je shvatio korisnost sklapanja saveza s Rimom. Nakon mira u Apameji 188. pr. Kr. Pergamsko se kraljevstvo prostiralo sve do Taurosa. Stara grka kolonija u Joniji, Efez, postala je najvanija luka Pergamskog kraljevstva. Poseban je naglasak na treem kralju, koji je oporuno ostavio dravu Rimu 133. pr. Kr. nju je Rim formirao u novu provinciju Rimskog Carstva, tzv. Aziju prvu rimsku provinciju na Azijskom kontinentu.

10. Balej ilirski kralj iz sredine 2. st. pr. Kr.Bio je na elu jednog dijela Ilirskog kraljevstva, nakon to je ono 167. pr. Kr. podijeljeno na tri dijela. Pokuao je zadrati kakav-takav kontinuitet ilirske dravnosti uz teke uvjete rimskeokupacije. U poetku je sjedite njegove drave bio Rhizon (Boka Kotorska), a kasnije modaPharos. Osniva je prve ilirske dinastije. Bio je posluan rimski podanik, a o njemu znamo po novcu kojeg je kovao te je tako bio jedini ilirski vladar koji je u to vrijeme kovao novac. Na novcu je prikazana boginja Dijana. Jedan dio emisije je kovan u Rhizonu, a drugi na Hvaru.

11. Bardilej, Bardil ilirski kralj, protivnik Filipa II. Makedonskog u radu 359. pr. Kr.

Nasljednik makedonskog kralja Perdike, protivnik Filipa II Makedonskog. Filip II. je sakupio veliku vojsku i 359. pr. Kr. porazio ilirskog kralja Bardileja prisilivi ga da se povue s makedonskog teritorija. Tada je ustanovljena granica izmeu Ilirije i Makedonije na

2

Ohridskom jezeru. Bardilej je pravi osniva prve dinastije koja vlada Ilirskom dravom, a inilo ju je 9 kraljeva.

12. Bind japodsko boanstvoIlirsko boanstvo izvora i voda, posvjedoeno kod Japoda koji su stanovali u dolini Une, kod Bihaa; najznaajnije njihovo boanstvo. Brojni natpisi iz Privilice kod Bihaa pokazuju da jebio identificiran s Neptunom. Ti rtvenici su vjerojatno u vezi s nekim hramom Bindusa u Privilici. Votivna ara, otkrivena u svetitu boanstva Binda na izvoru Privilice kod Bihaa. Podigao ju je T. Lantius Rufus praepositus Iapodum, visine je 96, a irine 47 cm.

13. Demostena) Demosten atenski vojskovoa u Peloponeskom ratu

426. pr. Kr. opustoio Leukadu, neprestano ratovao s Etolcima. Sauvao Atenjanima peloponesko uporite Naupakt, pobijedio Abrakijce, zaposjeo Pil, unitio spartansku flotu u Beociji odakle se morao povui. 413. pr. Kr. poraen na Siciliji i zarobljen s vojskovoom Nikijom. Prema jednoj verziji izvrio je samoubojstvo, a prema drugoj je , zajedno s Nikijom,smaknut.

b) Demosten (384. pr. Kr. 322. pr. Kr) atenski govornik, protivnik Filipa II. Makedonskog i dravnik

Govornitvo uio kod Izeja. Ve u dvadesetoj godini dobio proces protiv skrbnika, koji su mu upropastili oevinu. Poslije je bio uitelj govornitva i odvjetnik (logograf), pa je pisao govore za svoje klijente. Istakao se i u politikim govorima (filipike). Za Aleksandra Velikog se nije isticao u politikom ivotu i uklonio se iz Atene. Kad je, nakon smrti Aleksandra, u Grkoj buknuo ustanak, Demosten se ponovo angairao protiv Makedonaca, koji su ga osudilina smrt nakon pobjede kod Kranona i zauzea Atene. On je, meutim, pobjegao na otok Kalauriju i tu popio otrov.

14. dijakrij itelji atikog pobra Dijakrije; stranka u Pizistratovo dobaNakon Solonova odlaska, u Ateni su se za vlast borile tri stranke: primoraca (na elu Megaklom, teili umjerenoj vladavini), ravniara (Likurg, eljeli oligarhiju), brana (Pizistrat;siromani brani iz atike zagore koji su smatrali da im je Solon dao malo, pa su traili podjelu zemlje). Dijakrije je Pizistrat iskoristio da bi doao na vlast i uveo tiranidu u Ateni.

15. Publije Kornelije Dolabela Augustov i Tiberijev legat u IlirikuRimski vojskovoa, konzul i dravnik. 47. pr. Kr., kao puki tribun, obnovio je zakonski prijedlog o ukidanju dugova i osloboenju od strane zastupnika. Digao je ustanak u kojemu susudjelovali plebejci i osuenici, a uguio ga je Marko Antonije. Istakao se u pokretu guenja lanog Marija. Od 14. do 20. upravljao je Gornjim Ilirikom (Dalmacijom). Planskom izgradnjom putova povezao je glavni grad provincije, Salonu, s unutranjou. O njegovoj vladavini govore natpisi pronaeni na naem tlu.

16. Enkidu junak iz mezopotamske religije i knjievnostiLik iz sumersko-babilonsko-asirskog epa Gilgame. Gilgamea vee bezgranino prijateljstvos udnovatim divom Enkiduom, koji mu pomae u borbama s huvavima. Enkidu je odrastao meu divljim ivotinjama. Kad pogine u boju, Gilgamea proganja misao o sudbini umrlih.

3

17. Epulon histarski kralj, ubio se pri padu Nezakcijaim je sjeo na prijestolje zapoeo se pripremati za borbu protiv Rimljana. Oni su 178. pr. Kr. poslali protiv njega svoju vojsku s konzulom A. Manlijem Vulzunom na elu. Epulon je poraen na sjeveru Istre pa se povukao u utvreni Nezakcij. Rimljani su skrenuli tok rjeice koja je tekla podno grada te tako oduzeli opsjednutima pitku vodu. Histri su odluili radije umrijeti nego predati grad neprijateljima. Ubijali su svoje ene i djecu te ih bacali mrtve niz gradske zidine. Epulon se sam ubio maem. Nakon pada Nezakcija pod rimsku vlast padaju i drugi histarski gradovi.

18. Aulo Gabinije Cezarov asnik, poraen od Delmata, izgubio bojne znakoveRimski vojskovoa, Pompejev pristaa. U juno Italiji je izgradio Gabinijevu cestu (Via Gabinia). Predloio je da se Pompeju da zapovjednitvo u ratu s gusarima. Bio je Pompejev legat u Aziji i Siriji, puki tribun, pretor, konzul. 56. pr. Kr. je prognan iz rima jer je bio optuen da ga je potkupio egipatski kralj Ptolomej Aulet kojeg je doveo na prijestolje. 49. pr. Kr. je pozvan natrag u Rim i, po Cezarovu nalogu, poveo je vojsku u Ilirik kako bi pomogla Liburnima u borbi protiv Delmata. Njegova se vojska teko probijala kroz zemlju Japoda, a zatim i Delmata koji su ju doekali kod grada Synodiuma i gotovo unitili. Poraen od Delmata i izgubivi bojne znakove, morao se povui u Salonu gdje je uskoro i umro.

19. Grabo kraljevsko ime ili naslov kod IliraGrabos je ilirski kralj, koji dolazi na vlast nakon Bardylisa (359./358.). Godine 256. pr. Kr. je sklopljen, na inicijativu Atenjana, protu-makedonski savez izmeu Atenjana, Peonaca i Ilira. U ast toga saveza je podignuta mramorna stela u Ateni na kojoj se spominje i Grabos, ilirski vladar. Porazio ga je Filip II. i tako je obuzdana mo Ilira u Makedoniji.

20. Hariesis Horus, Izidin sinOzirisovo boanstvo. Preuzeo je neke funkcije sunanog Horusa. Izida ga je rodila i skrivala. Dijete je bilo slabano, stalno rtva spletaka Setha koji je na njega slao zmije i razne bolesti od kojih ga je spaavala Izida. Kao dijete Harpokrat dijete Horus. Prikaz: dojene koje Izida doji. Zakrljao od struka dolje moda zato to je zaet nakon oeve smrti ili je roen prije vremena. Kao dijete se prikazuje kako sie palac no nosi kraljevsku krunu i ureus. Kasnije je poistovjeen s novoroenim suncem i prikazan sa sunevim kolutom i velikim perima. Rastao je kraj Buta, a Oziris je dolazio iz Carstva Sjena da ga podui vjetini ratovanja. Horus je htio osvetiti oca i majku.

21. Harmakis Horus na horizontu ili Horus na obzorjuPersonificirao je sunce na izlasku i uvijek su ga personificirali s Kheprijem, simbolom uskrsnua i vjenog ivota. Harmakis je bio spremite najveeg znanja. Prikaz: ovjek sa sokolovom ili ovnovom glavom, no najuveniji njegov prikaz je sfinga kod Gizeha. Golemi lav s ljudskom glavom koji na glavi nosi kraljevski ukras i ureus. Nalazi se blizu Kefrenove piramide i to je njegovo lice. Sfinge su obino poistovjeivali s faraonom i to u njegovom besmrtnom vidu.

4

22. Harmodije i Aristogiton tiranoubojiceAtenjani, dva prijatelja koji su, zbog javne uvrede Harmodijeve sestre, ubili tiranina Hiparha u Ateni 514. prilikom panatenejskih igara. Htjeli su ubiti i Hiparhovog brata i suvladara Hipiju, ali im nije uspjelo. Hipija je etiri godine nakon atentata protjeran iz Atene. Kasnije suova dvojica atentatora posebno tovana kao muenici jer se mislilo da ih je na atentat naveo politiki, a ne osobni razlog. Hermodije je ubijen na mjestu atentata, a Aristogiton je umro na muilitu. Atenjani su ih tovali kao osloboditelje i tiranoubojica, a podigli su im i spomenik na Akropoli koji je oko 510. pr. Kr. nainio Atenor. Kad ga je Kserkso otpremio u Suzu zamijenjen je drugim, djelom Kritije i Nesiota. Jedna kopija tog djela sauvana je u napuljskom muzeju. Obojicu su opjevali pjesnici, meu kojima i Kalistrat.

23. Harueris Horus veliki, Horus starijiHaroeris ili Harver jedan od najranijih Horusovih oblika. Potjee od sjedinjenja boga sokolas domaim bogom Verom onim koji je velik, bogom svjetla ije su oi bile sunce i mjesec. Stariji je Hatorin sin, a katkada i mu, brat Ozirisa i Izide. Velika borba sa Setom koji mu je iskopao oi prenesena je na Horusa koji jedno oko daje Oziridu. Bio je pokrovitelj slijepih, a prikazivan je kako u ruci dri oko.

24. Horakhti Horus horizonta, Horus dvaju horizonata Oblik Horusa starijeg, tovan na zapadnoj Delti, u Behdetu. Njegov kult proiren je i na Gornji Egipat. Horakhti je bio oblik Horusa, prilagoen heliopolnom sustavu. Nije bio potpuno poistovjeen s Raom; bio mu je sin koji je unitio njegove neprijatelje, dok je Ra bio zemaljski bog. Horus se u borbi pretvorio u sunev kolut. Prikazi: krilati sunev kolut na vratima svetite ili sokol u borbenim prikazima kako leti iznad faraona, dri mlatilo kraljevskog dostojanstva i prsten vjenosti.

25. Imhotep vezir i arhitekt faraona Djoseraivio je oko 2600. pr. Kr. Bio je vezir, arhitekt i graditelj faraona Djosera. Nosio je titulu glavnoga graditelja Gornjega i Donjega Egipta. Bio je i uveni pisac i lijenik. Podigao je stepeniastu piramidu u Saqqari prvu graevinu potpuno od kamena. Napisao je niz djela iz podruja medicine, arhitekture i poezije. Navodno je jedan njegov spis, nakon nekog vremena, preveden na grki. Diviniziran je i u 1. tis. pr. Kr. tovan kao Imuthes, bog lijenitva. Preuzeo je mnoge atribute boga Thota i naslov prvi poglavar Ibisa. Njegov grobje bio posebno mjesto hodoaa, a njegovo svetite u Memphisu je nazvano Asklepion.

26. Katona) Marko Porcije Katon Stariji Cenzor (234. pr. Kr. 149. pr. Kr.)

Rimski vojskovoa, politiar i pisac iz Tuskula. Sudjelovao je u ratu protiv Hanibala. Kao konzul se otro suprotstavljao pretjeranoj raskoi. Cenzorsku je slubu 184. pr. Kr. obavljao jako strogo pa je prema tome i nazvan Censorus (Cenzor). Uporno je traio da se Kartaga razori. Kau da je svaki govor u senatu zavravao rijeima: Ceterum conseo Chartaginam delendam esse. Konzervativac, u opoziciji prema Scipionu Mlaem, koji je podupirao irenjegrke kulture. Glavno djelo Origines je obuhvaalo rimsku povijest od osnutka Rima i drugih italskih gradova pa do njegovog vremena. Istakao se i kao govornik. Napisao je enciklopediju korisnih znanja za svoga sina: Praecepta ad filium. Od njegovog je

5

knjievnog rada, osim u fragmentima, do danas sauvano jedino De agri cultura, prvo sauvano rimsko prozno djelo.

b) Marko Porcije Katon Mlai Utiki (95. pr. Kr. 46. pr. Kr.)Rimski politiar. Zalagao se za smaknue Katilininih drugova. U graanskom je ratu uz Pompeja, a protiv Cezara. Nakon Pompejeva poraza 46. pr. Kr. kod Tapsa u Africi, ubio se u Utici i prema tome nazvan Utiki. Smatran je idealnim likom stoikog republikanca.

27. Kipselidi loza tirana u KorintuPotomci Kipsela, tiranina u Korintu koji je podigao mo toga grada osnivanjem naseobina i proirivanjem trgovine. Gradio je sjajne graevine. Nakon tridesetogodinje vladavine ostavioje vlast sinu Perijandru. Perijandar je, da bi pomogao manjim obrtnicima, zabranio dobavljanje robova. Tako bogatiji privrednik, koji se koristi robovskom snagom, nije mogao konkurirati slabijim obrtnicima.

28. Kritija i Nesiot kipari, izgradili grupu TiranoubojiceKritije i Nesiot su vjerojatno bili braa kipari. Djelovali su u prvoj pol. 5. st. pr. Kr. ini se da su, u prvom redu, bili majstori bronane plastike. Oko 477. pr. Kr. su za grad Atenu nainili grupu Tiranoubojice koja, umjesto Antenorove starije grupe, nosi obiljeja zakanjele arhaike.Njima pripisuju i kip mladog efeba koji se uva u Ateni, u Muzeju Akropole. Na Akropoli je naeno jo pet baza s njihovim signaturama, meu kojima je i baza statue hoplitodroma Epiharna.

29. Sv. Kvirin biskup Siscije, muenikBio je biskup u Sisciji od 284. pa do svoje smrti 303. g. ivio je u vrijeme posljednjih velikih progona krana, koje je provodila rimska vlast, u vrijeme vladavine Dioklecijana i Maksimilijana. Dioklecijan je 303. g. izdao stroge zakone protiv krana na temelju kojih je bio i uhien Sisaki biskup Kvirin. Iz Siscije ga alju u Savariju da ga tamo osude na smrt. Utopljen je u rijeci Sibaris (danas Guns), koja tee pokraj grada. Tom se prilikom zbilo udo: kad je baen u rijeku, dugo je ostao na povrini i razgovarao s prisutnima. Kad je napokon potonuo, krani su izvadili njegovo tijelo iz rijeke i pohranili ga u crkvi u Savariji. Zbog provale Huna, tijelo je preneseno u Rim, od kuda se prenosi u crkvu Sv. Marije Boje preko Tibera, gdje se i danas nalazi.

30. Melkart gradski bog Tira, u helenistiko doba izjednaen s HeraklomU fenikom znaenju gospodar grada, plemenski bog Feniana, naroito zatitnik Tira, prvotno moda bog plodnosti ili ivota i smrti, vjerojatno identificiran sa suncem. tovan je u Kartagi, te drugim fenikim gradovima. Dat mu je lik ratnika i pomorca. Grci su ga poistovjetili s Heraklom.

31. Minos kretski kraljVjerojatno povijesna linost prvi kraj Krete (o njemu piu Homer i Tukidid), koji je, uavi u mit, postao sin Zeusa i Europe, mu Pasifaje. Prema tradiciji mudar zakonodavac i osniva kretske moi i niza kretski gradova. Bio je i promicatelj kretske talasokracije, Knosos je bio njegova prijestolnica i sredite njegove velike pomorske moi. Poslao je svoga sina Andrugelija da sudjeluje u igrama u Ateni gdje je i pobijedio, ali ga je od zavisti ubio Egeus, Atenski kralj. Minos je Atenjanima nametnuo danak; svakih devet godina morali su slati po sedam djevica i mladia, koji su bili hrana udovitu Minotauru. Na Kreti mu je grki

6

umjetnik Dedal sagradio Labirint za Minotaura. Labirint se zvao palaa sjekira tako ga je zvao Evans jer su u njoj prikazane svete sjekire s dvostrukom otricom labris. One su bile simbol kraljevske vlasti. Tezej je uz pomo Arijadne, jedne od Minosovih keri, ubio Minotaura. Minos je, progonei Dedala, pronaao smrt na Siciliji. Grci su vjerovali da je Minos poslije smrti postao sudac u podzemnom svijetu uz Eaka i Radamanta.

32. Mytilios; Mitil(ije) ilirski kralj oko 270. pr. Kr.U junoj Iliriji grka kolonije Dyrrachion kuje novac koji vrlo brzo postaje popularan kod Ilira. Ilirizacijom tog grada pojavljuje se na novcu sve vie ilirskih imena, pa se moe govoritio ilirsko-grkom novcu. U seriji novca koji se tamo kuje pojavljuje se i novac ilirskih vladara Monouniosa i njegova nasljednika Mytiliosa. O ovom posljednjem imamo vijesti iz 270. pr. Kr. Vjerojatno je sudjelovao u Ilirsko-epirskom ratu. Stolovao je u Dyrrachionu (Dirahiju).

33. Moloani narod u starom Epiru iz kojeg je vladarska loza Epirskog kraljevstva

Najistaknutije antiko pleme u Epiru, iji su vladari isprva vladali podrujem oko Zeusovog podruja u Dodoni, a kasnije itavim Epirom. Njihov je kralj Pir II. ratovao kao saveznik Tarenata protiv Rimljana u Italiji. Tijekom povijesti su esto povezivani s Makedonijom. Olimpija, majka Aleksandra Velikog je potjecala iz dinastije molokih kraljeva. Poetkom 2. st. pr. Kr. doli su pod vlast Makedonaca, a 146. pr. Kr. pod vlast Rimljana. U antiko doba naglasu su bili moloki lovaki psi.

34. Monounios; Monunije ilirski kralj oko 280. pr. Kr.Nasljednik Bardileja II., a njega nasljeuje Mitilije. Uz Mitilija, prvi u nizu ilirskih kraljeva koji je kovao novac s vlastitim imenom u Dirahiju gdje je i stolovao.

35. Nabatejci narod koji je u helenistiko vrijeme kontrolirao trgovake putove izmeu Arabije i Sirije (oni koji svijetle)

Arapski narod naseljen u 6./7. st. pr. Kr. na podruju oko Sinajskog poluotoka i uz sjeveroistonu obalu Crvenog mora. Oko 400. pr. Kr. osnovali su dravu s glavnim gradom Petrom koja se karavanskom trgovinom uzdigla do velikog bogatstva. Njihovo se podruje ne ograniava samo na Petru ve se iri du Akadskog zaljeva kojim su Nabatejci gusarili. Kasnije Gaza postaje vanim lukim gradom za trgovinu s Egiptom. Nakon dugogodinje borbe s arapskim kraljevima poinju igrati vodeu ulogu. Odravaju tijesne veze s Palmirom do 2. st. pr. Kr., te su ostaju samostalan narod. Vladar Areta III. (1. st. pr. Kr) znatno je proirio teritorij drave, ali je i dalje bio prisiljen plaati danak Rimljanima. Posljednji znaajni vladar ne Areta IV. (4. pr. Kr. 40.), koji je u odnosu na Rimljane ouvao gotovo potpunu samostalnost. Nabatejska se drava odrala do 104. g. kada su ju Rimljani pokorili i pretvorili u pokrajinu Arabiju. Jezik nabatejskih spomenika, jest aramejski. Religiozni kult su iskazivali na brdima i u spiljama gospodaru neba Dusaresu.

36. paraliji itelji antikog priobalja Paralije, stranka u Pizistratovo dobaStranka primoraca, na elu s Megaklom, Alkemenovim sinom, o kojima se govorilo da tee zaumjerenom vladavinom. Nazvani su paraliji po mjestu gdje su ivjeli (Paralija je obalni dio Atike)

37. pedijeji itelji ravnice Pedion u Atici; stranka u Pizistratovo dobaSitni trgovci, zanatlije i mornari. Bili su zainteresirani za razvoj atenske trgovine i pomorskih snaga. nazvani su stranka ravniara, koja je eljela oligarhiju. Vodio ih je Likurg, a za njih su uglavnom bili eupatrifi koji su bili oteeni Solonovim reformama.

7

38. pentakosiomedimni koji ubiru 500 mjera; prvi razred Atenjana u Solonovoj podjeli

U Solonovo doba graani su se dijelili prema imetku i prihodima. Najbogatijima su se drali pentakosiomedimni, oni koji su imali godinjih prihoda bar 500 medinma ita ili u istoj vrijednosti ulja i vina. Prema razredima su odreene i porezne i vojne obveze. Pentakosiomedimni su imali najvea prava, ali i najvee obveze.

39. Pinesa) Pines Agronov sin, ilirski kraljevi u vrijeme Prvog ilirskog rata, kasnije kralj

Sin Agrona i njegove prve ene Triteute, a maeha mu je bila Teuta. Nakon to je pomogao vojno Makedoncima u ratu protiv Etolaca i izvojevao odlinu pobjedu, Agron neposredno nakon bitke umire. Na prijestolje stupa maloljetni Pines, ali stvarnu je vlast vrila njegova maeha Teuta. Nakon to su pobijedili Ilire u Prvom ilirskom ratu 229./228. Rimljani su ue ardijejsko podruje, koje nisu zadrali za sebe, prepustili maloljetnom Pinesu, a Teuta je morala abdicirati. Skrbnik Pinesa bio je Demetrije Farski, Teutin vojvoda. On se u vrijeme rata priklonio Rimljanima i predao im Korkiru, a od njih je na upravu dobio Far. Nakon Drugog ilirskog rata Rimljani su priznali prava maloljetnom Pinesu, iji je skrbnik nakon Demetrija postao Skerdilaida. Umro je u 15 godini ivota 217. pr. Kr.

b) Pines vladar Breuka u vrijeme Panonsko-delamatskog ustankaU Panonsko-delmatskom ustanku, koji je voen od 6. do 9. god., vrhovno zapovjednitvo pobunjenika imali su dva Batona i Pines. Jedan Baton i Pines vodili su Breuke koji su se najvie istakli. Tiberije je opkolio pobunjenike i onemoguio im dovoz hrane. Pines je zahtijevao da se nastavi borba, ali vojskovoa Baton je smatrao da Iliri ne mogu pobijediti snanu rimsku vojsku. Panonski su borci kapitulirali 8. god., jer se Breuki Baton nagodio s Rimljanima, izdao Pinesa i uzrokovao razdor na sjeveru. Kralja Pinesu su predali Rimljanima.

40. Silvan italsko boanstvo uma i polja, interpretatio Romana za domae muko boanstvo na ilirikom podruju

Silvan je bio italski bog uma i panjaka, a njegov ilirski pandan bio je Vidasus. Redovit atribut Silvana je bila siringa viecjevni instrument koji se pojavljuje ve na statui iz Vaa iz5. st. pr. Kr. U Topuskom su otkriveni ostaci hramova i brojni natpisi posveeni tom rimskom bogu, pa na osnovi toga zakljuujemo da se ilirski Vidas, po svojim atributima poklapa sa Silvanom, a njegova pratilja Thana odgovara rimskoj Dijani. U Delmatskom je podruju pronaeno mnogo spomenika posveenih Silvanu, Dijani i njenim pratiljama nimfama: poznatje votivni reljef Silvana i Dijane iz Opaia kod Glamoa, zatim votivni reljef Silvana i nimfa iz Zaloja kod Bihaa, te votivni reljef Silvana i nimfa iz Garduna kod Sinja.

41. Skerdilaidaa) Skerdilaida ilirski kralj u vrijeme Demetrija Farskog

Godine 219. pr. Kr., po odlasku Demetrija Farskog, postao je skrbnik ilirskom kraljeviu Pinesu kojemu je ujedno bio i stric. Naslijedio je kraljevia 217. pr. Kr. Spasio je opsjednutu ilirsku vojsku iz grada Foinike kano ih je Teuta prethodno poslala da zauzmu grad i dio Grke. Dardanci su u to vrijeme poeli prijetiti Ilirskoj dravi pa se Skerdilaida morao vratiti iz Epira u Ilirik. Prije nego je otiao sklopio je s Epiranima sporazum koji ih je stavio u zavisan poloaj prema Ilirskoj dravi. Kad je postao kralj bio je vjeran vazal Rima i branio je

8

rimske interese na Balkanu, osobito protiv Makedonaca. Iskoristivi neprilike Rimljana koje im je zadavao Hanibal, Filip V. Je napao Skerdilaidu i zauzeo dio ilirske obale.

b) Skerdilaida ilirski kraljevi, Gencijin sinNakon Gencijevog poraza kod Skadra, rimski pretor Lucije Ancije odveo je Skerdilaidu i njegov brod u Rim kao osobit trofej.

42. imun bar Kohba imun, sin zvijezdeVoa posljednjeg ustanka u Judeji. Povod za ustanak je bio pokuaj da se na mjestu poruenog Jeruzalema podigne grad Elija Capitolina, a na mjestu Jeruzalemskog hrama trebaose podii hram Jupitera Kapitolijskog, pod ijim se imenom trebao odravati kult cara Hadrijana. imun se proglasio za mesiju. Ustanici su zauzeli Jeruzalem i pruili velik otpor. Nakon ustanka, idovima je zabranjeno da ive na tom prostoru. imun, predvodnik ratnike stranke Zelota, zarobljen je 135. g. i odveden u Rim u trijumfalnoj povorci, gdje je i pogubljen.

43. Telepinua) Telepinu hetitski bog vegetacije i plodnosti, sin boga oluje Teuba

Spominje se u mitu ija je glavna tema njegov nestanak, te posljedice koje on izaziva. Bog je bio veoma ljut, te je otiao u stepu i zaspao. Zemlju prekriva magla, ovca odbacuje janje, krava tele, nastaje sua i glad. Bog oluje kree u potragu za sinom, no ne uspijeva ga nai. Zatim boica Hanahanas alje pelu koja ga pronalazi. Tu se tekst prekida i nakon toga dolazi boica Kumruseta, koja ga lijei. Tekst zavrava njegovim povratkom u kuu i obnavljanjem blagostanja. Telepinu se brine za kralja i kraljicu, te im poklanja vjeni ivot i snagu.

b) Telepinu hetitski kralj (1525. 1500.)Prije njega su vladali veliki nemiri, vojni porazi i slabe etve. Njegov kralj prethodnik je bio ubijen. Nakon borbi za vlast on dolazi na prijestolje. Kako bi sprijeio intrige, dvorska ubojstva i spasio zemlju, proveo je reformu nasljednog prava. Slijedi daljnji razvoj tehnike, a kraljevski grad u Hatui je utvrdio sa zidovima debelim 8 m, a na junoj strani je bila Poterna (34 m dug podzemni hodnik). Kralj je ujedno i veliki sveenik. Nakon njegove smrti oboavaju ga kao boga, a prikazuju mu i rtve.

44. Tamuz, Dumuzi mezopotamsko boanstvo vegetacije i ita, Inanin i Itarin partner

Hebrejski Tamuz, sumerski Dumuzi. U asirsko-babilonskoj religiji bog biljnog svijeta i ita. Staro agrarno boanstvo personificirana sila ivotne snage koja se oituje u nadiranju proljetnih voda, bujanju vegetacije i klijanju ita, u rastu stada i obilju u vinogradima. U brojnim mitovima kralj Tamuz partner je boice Itar koja zajedno s njim silazi u podzemlje. S njom su oplakivali Tumuzovu smrt u njegovu kultu.

45. Teub hetitski bog olujePrepoznatljiv je po znaku munje, a najee mu je prinoen bik koji ga simbolizira. Huritskog je podrijetla. Njegova ena, glavna boica Arina (Hepat ili Hebat) boica je sunca. Ima vanu ulogu u hetitskim mitovima i obredima, a bio mu je posveen jesenji kult. U hetitskom panteonu Teub je bog vremena i suprug boice Hepat pored koje se pojavljuje na samom vrhu izloenih bogova u Yazilikaji. U glavnom gradu, Hatui, kralj je predvodio obrede boga oluje i boice sunca, nacionalnih bogova. Kralj je ujedno bio i veliki sveenik, te izaslanik

9

boga oluje. Vrlo vaan atribut bila mu je dvostruka sjekira i smatra se da su taj kult Kreani izKnossosa preuzeli upravo od Hetita.

46. Unta, Napirita kralj Elama (1275. 1240.)U vrijeme Untaa i kraljice Napirasu srednjoelamska drava (1500. 1000.) je cvala. U svetojetvrti grada Dur, Untaa je sagradio peterokatni zigurat, a nakon toga i palau. Na kipu kraljice Napirasu pronaen je tekst. Kip je bronan, bez glave, ruke su u molitvi.

47. Ur-Namu vladar Ura, utemeljitelj III. dinastije, jedan od najznaajnijih vladara sumerske obnove

Vladao je od 2111. pr. Kr. do 2046 ili 2094. Osniva je dinastije grada Ura (2111. 2003. pr. Kr.). Jedan je od najznaajnijih vladara sumerske obnove. U Babiloniji je osnovao dravu stopljenog Sumera i Akada, a u naslovu mu je oznaka brat Gilgamea ili sin kojeg je rodioNinsun, te kralj Sumera i Akada. Od njega potjee vapnenaka stela od 3 m koja prikazujescene iz njegova ivota te kako mu bogovi poklanjaju kraljevsko dostojanstvo kao i ulomci najstarijeg kodeksa sumerskih zakona koji su utjecali na Hamurabijev zakonik. Od toga su sauvani samo fragmenti u kojima se oituje njegova briga za pravnu dravu.

48. Publije Vatinije Cezarov legat u Iliriku, osvojitelj DelminijaGodine 59. pr. Kr. bio je puki tribun i po njegovu je zakonu Cezar dobio na upravu Casalipinsku Galiju i Ilirik, s rokom od 5 god. i izvanredno irokim ovlastima te pravom da unovai dvije legije. Kao Cezarov legat, deblokirao je 47. pr. Kr. Salonu koju su opsjedali Delmati, a u Bitci kod Tauride (ipunj kod Dubrovnika) i Pompejevo brodovlje.

49. Vercingentoriks galski voa, Cezarov protivnikVoa Gala u ustanku protiv Cezara 52. pr. Kr. Nakon pobjede Gala kod Gergovije (danas Clermont ) Cezar se s ustanicima otro obraunao ubijeno je preko 40000 ljudi u gradu Avariku. Ustanak je postao sveopi pa su Rimljani uz pomo germanske konjice natjerali Vercigentoriksa da se povue u Alesiju. Tamo je, zbog nedostatka hrane, bio primoran na predaju. Zatim je odveden u Rim gdje je 46. pr. Kr. i pogubljen.

50. Verzo delmatski vojvoda u borbama protiv Oktavijana kod PromoneKad je Oktavijan, kao Cezarov batinik, potpuno skrio republikance pokuao je 35. pr. Kr. uzAgripinu pomo pokoriti buntovna ilirska plemena. Nakon to je pokorio Japode i panonsku Sisciju, Delmati su mu pruili snaan otpor kod grada Promone. Grad je, s 12000 ljudi, branioVerzo, Delmatski vojvoda. Ilirska su plemena pokorena nakon pruanja posljednjeg otpora u Sinodiju u tvravi Setoriji.

51. Vidas autohtono boanstvo u podruju Kolapljana i Segeana, interpretatioRomana Silvan

Ilirski bog uma i panjaka, zatitnik izvora. U Topuskom je otkriven rtvenik posveen Vidasu i Thani, a njima su posveene i etiri zavjetne are takoer pronaene u Topuskom. Atribut Vidasa je siringa.

52. Zimrilim vladar drave Mari (1775. 1761.)Suvremenik kralja Hamurabija. Ostavio je izvanredno opsean arhiv s tekstovima, pismima, pravnim i upravnim ispravama, sve na akadskom jeziku. Dvorski arhiv dokazuje da je Mari imao dobre politike odnose i trgovake veze sa svim okolnim zemljama. Zimrilim je imao i

10

dobru dojavnu slubu. uvena je i njegova palaa u kojoj je dosad otkopano 260 dvorita i prostorija. Tu se prvi put moe govoriti i o slikarskoj umjetnosti freske.

1. Aelia Capitolina lat. Ajlija Kapitolina, trad. Elija Kapitolina; Jeruzalem, rang rimske kolonije 130. pos. Kr.

Jeruzalem je 63. pr. Kr. osvojio rimski vojskovoa Pompej Veliki. 37. pr. Kr. Herod postaje kraljem Judeje. Tokom njegove vladavine koja je trajala do 4. pr. Kr. Herod je ponovo izgradio hram, utvrde i druge elemente u gradu. Nakon njegove vladavine postavljen je niz rimskih upravitelja. Od 26. do 36. vladao je Poncije Pilat koji je Isusa Krista osudio na smrt zbog izdaje. idovi u Jeruzalemu su se pobunili protiv rastue rimske vlasti 66. Te je godine grad okupirao Tit, sin cara Vespazijana koji je razorio Hram, osim Zapadnog zida. Grad je pretrpio gotovo potpuno opustoenje za vrijeme pobune koju je od 132. do 135. vodio Simon bar Kohba, tijekom koje su idovi prognani iz grada. Pod carem Hadrijanom grad je bio obnovljen kao poganski i ime mu je promijenjeno u Aelia Capitolina. Grad je ouvao ime Jeruzalem, ali nije ponovo bio glavni grad sve do 1099. kad su ga osvojili Kriari.

2. agrimenzor lat. agrimensor, mjernik

3. akeramiki neolitik rano razdoblje neolitika, prije nego to se rairila proizvodnja i uporaba keramikih posuda, cca 8500 7000 g. pr. Kr. na istonom Sredozemlju

Neolitik, kao razdoblje u prapovijesti, dolazi nakon mezolitika i karakterizira ga domestifikacija ivotinja, poeci agrarne djelatnosti, sjedilaki nain ivota, a time i nastajanje trajnih naselja kao to su sela i gradovi (Jerihon, Chatal Hyk itd.), pojaana trgovina, te formiranje kultura kao i proizvodnja keramike. Akeramiki neolitik je rano razdoblje u kojem postoje svi elementi klasinog neolitika samo to proizvodnja keramike nije masovna pojava, tj. nije rairena.

4. Akitu sveanost akad., Sveanost Nove Godine, u Uru (bog Nanar), Babilonu (Marduk) i drugim mezopotamskim gradovima za razliita boanstva

Najvanija sveanost koja se slavila za vrijeme proljetnog ekvinocija. Akitu sveanost je dobila ime jer su se vani rituali odvijali u Akiti, Mardukovom svetitu izvan Babilona. Sveanost je trajala 11 dana koji su ukljuivali rituale oienja, rtve, , a ukljuivala je i ivopisnu povorku. Vrhunac je vjerojatno bio sveti vjenanje izmeu Marduka i njegove sveenice u hramu na vrhu zigurata.

5. akroterij gr., akrotrion; zavrni uzdignuti ukras na uglovima krova zgrade ili poklopca sarkofaga

6. Alalak Tell Atana; lokalitet na granici dananje Turske i Sirije. Iskopavao ga je Woolley, nastanjen od ranog do kasnog bronanog doba. Naeni arhivi s petstotinjak ploica pisanih klinastim pismom, akadskim jezikom.

Iskopavan je 1940. te je omoguio nove poglede na Hetitsku kulturu. ..

7. Alepo grad u Siriji, sredite kraljevstva Janhad u 2. tis. pr. Kr.

8. amforisk gr. amforskos, mala amfora

11

9. analisti povjesniari koji opisuju dogaaje kronolokim redom, godinu za godinom (posebno prvi rimski povjesniari)

10. Lucije Ancije pretor u Iliriku, dobio Trei ilirski rat primivi predaju kralja Gencija

11. Anan Tall-i-Malyan, vaan centar ElamaElam je bio kraljevstvo u Aziji, sjeverno od Perzijskog zaljeva, a istono od Tigrisa. Glavni grad je bila Suza, danas grad u Iranu Shush. Ostali vani gradovi su bili Awan, Simah, Madaktu i Dur-Unta. Tokom elamitske povijesti vladari su imali titulu kralja Anana i Suze. Anan se identificira s dananjim Tall-i-Malyanom (Tappeh Marjan) u jugozapadnom Iranu.Elam se datira od 6. tis. pr Kr. Elamiti su govorili jezikom koji aglutinativnim? Jezikom koji nije u srodstvu s Sumerskim, Semitskim ili Indoeruopskim, ali su oko 3000 pr. Kr. prihvatili sistem pisanja susjednih Sumerana i razvili protoelamitsko pismo. Kasnije su pisali klinastim pismom. Grad Ur su razorili oko 2000. pr. Kr. te su imali velik utjecaj na vladare Babilonije, ali nakon dolaska Kasita doivjeli su politiki pad. U 12. st. bacaju Kasitsku dinastiju s prijestolje Babilonije te dolaze na vlast. Njihov je jezik u literarnoj i administrativnoj upotrebi. Ponovo dolaze na tron Babilonije u 8 st. pr. Kr., ali su pod stalnim napadajima od strane Asiraca, zatim Medije, te napokon ulaze u Perzijsko carstvo pod Kirom Velikim.Elamitski je upotrebljavan do 10. st. u iranskoj pokrajini Khuzestanu.

12. Apoksiomen gr. Strugatelj; Lizipov kip mladog atleta koji strigilom uklanja prljavtinu s tijela, mramorna kopija u Musei Vaticani, bronani naen u podmorju kod Malog Loinja, konzervira se u Zagrebu

13. atrij lat. atrium, sredinja prostorija rimske kue, openito: predvorjeRimske kue, domus, bile su okrenute u unutranjost. Sastojale su se od ulaznog hodnika (fauces), atrija koji je bio s otvorenim krovom i bazenom u koji se skupljala kinica, spavaonicama (cubicua), radnim sobama (tablinum), kuhinjom (culina), blagovaonicom (triclinium) i vrtom (hortus). Sobe s uline strane ponekad su se otvarale na ulicu i sluile kao prodavaonice. U vrijeme kasne republike i ranog carstva u kuu su pristizali i grki utjecaji te su se u atrij postavljali grki stupovi, a vrt je esto okruivan kolonadama (peristil).

14. augur etruanski i rimski sveenik, strunjak za proricanje po letu i ponaanju pticaTumaili su boju volju prema auspicijima (znakovima). Promatrali su let i ponaanje ptica, udar groma ili druge pojave te tako odreivali volju bogova. Na temelju leta i ponaanja ptica odreivali su i templume, svete prostore boje prisutnosti i tovanja. Za pravilno iitavanje proroanstava koristili su se i disciplinom Etruscom.

15. Aulet gr. Aulets, Frula, pridjevak vladara iz dinastije Ptolemejevia

16. avilum akad. Ljudi, slij slobodnih ljudi iz Hamurabijeva zakonika

17. balzamarij boica za mirise.

18. basilica gemina dvojna bazilika

12

Antike bazilike su koritene za sudske ili trgovake potrebe. .

19. bel akad. belu; gospodar, vladar, vlasnik. Titula boga Marduka.Bel je Kaldejska inaica Baala i neki smatraju da se poistovjeuje s tim bogom. Herodot je Bela poistovjetio s Zeusom i britanski orijentalist smatra da se razlikuje od sirijskog Baala. Kao Mardukova titula znaila je jednostavno Gospodar.

20. bel biti - akad. naslov gospodara plamena

21. bit reduti asir. kua nasljeivanja, palaa asirskog princa nasljednika

22. bustrofedon gr.bus, govedo i strfo, okreem, kako se volovi okreu, nain pisanja slijeva nadesno i natrag, poput kretanja volovske zaprege na oranici

13

Arheoloki praktikum IV: Ispitni materijal Filozofski fakultet SarajevoKatedra za Arheologiju, 2015 Amar Tufo, 2015OSOBE