Click here to load reader

Engleski Prijevod (2.) Godina

  • View
    19

  • Download
    0

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Engleski prijevod

Text of Engleski Prijevod (2.) Godina

19

19. Zloin

jabja, tj.jacrnakosljacrnakapairepja,nakpok,jabjavs

Ne postoji ustavna definicija zloina te je predloeno da nije mogue pronai zakonsku definiciju zloina koja bi imala vrijednost za englesko pravo. Ipak, iz praktinih potreba zloinom se moe smatrati prijestup protiv drutva koji kanjava drava.

Zloini se mogu klasificirati na razliite naine. Mogu se podijeliti na dvije glavne skupine: kaznena djela i prekraji. Kaznena djela su ozbiljniji prijestupi za koje se sudi po optunici (pisana optuba za zloin pred sucem i porotom u pred Vrhovnim sudom). Prekraji su manje ozbiljni prijestupi za koje sude (prijekim postupkom) odmah na kaznenom sudu suci koji zasjedaju bez porote.

Prije kaznenog zakona 1967. kaznena djela su stoljeima bili podijeljeni u tri kategorije: izdaja, teak zloin i prekraj. Izdaja je najozbiljniji zloin protiv drave, jo uvijek kanjiv smru. Teak zloin i prekraj su se prije dijelili na ozbiljnije zloine (npr. ubojstvo, ubojstvo bez predumiljaja, silovanje, pale, provalna kraa, kraa, bigamija i dr.) i manje ozbiljnije zloine (npr. kleveta, urota, kriva prisega, svetogre, prijevara, razliiti prometni prijestupi i dr.). U skorije vrijeme klasifikacija je postala nezadovoljavajua budui su neki prekraji bili ozbiljniji od nekih tekih zloina. Zakon je ukinuo razlike i stvorio dvije vrste prijestupa: prijestupi za uhienje i drugi prijestupi (bez posebnog naziva). Prijestupi za uhienje su oni za koje postoje zakonske fiksne kazne ili za koje osoba moe biti osuena na zatvor od pet ili vie godina i bilo tko moe izvriti uhienje bez naloga za uhienje. Za ostale prijestupe ne postoji ovlatenje za uhienje bilo od stane policajca ili obinog graanina.

Nova situacija je dakle da se zloini mogu podijliti na kaznena djela i prekraje, dok se kaznena djela mogu dalje podijeliti na izdaju, prijestupe za uhienje i ostala kaznena djela.

Zloini se takoer mogu podijeliti na nekoliko ostalih kategorija:

a) Prijestupi protiv drave i javnog reda i mira su izdaja, pobuna, protuzakonito okupljanje, sudjelovanje u pobuni, poticanje na rasnu mrnju, urota, kriva prisega, javna teta itd.

b) Prijestupi protiv osobe su ubojstvo, ubojstvo bez predumiljaja, edomorstvo, napad i zlostavljanje, silovanje i ostali razliiti seksualni prijestupi, bigamija itd.

c) Prijestupi protiv vlasnitva su kraa, pljaka, provalna kraa, prijevara, ucjena, krivotvorenje, zlonamjerna teta, trgovina ukradenom robom itd.

Da bi se osigurala osuda tuiteljstvo mora dokazati izvan razumne sumnje da je optueni poinio kazneno djela sa kanjivom nakanom (premda u nekim suvremenim ustavnim prijestupima kanjiva nakana vie ne treba biti obvezatnim elementom). Optueni se smatra nevinim dok se optubom ne dokae na sudu da je kriv.

Postoje dvije vrste izuzetaka od kaznene odgovornosti. Osoba moe biti osloboena od kaznene odgovornosti bilo a) zato to ga je neto liilo njegove slobodne volje i samokontrole, npr. ludilo, prinuda ili nuda, ili b) zato to osoba pripada skupini ljudi pod posebnim pravilima, npr. strani vladari ili diplomati, maloljetnici ispod 10 godina itd. Pijanstvo ili trovanje alkoholom mogu biti obrana samo ukoliko su ih izazvali drugi, bez krivnje optuenog. S druge strane, voljno pijanstvo openito uzevi nije obrana, osim ako ne prouzroi privremenu neuraunljivost ili negira specifini stupanj nakane potrebne za optueni prijestup, npr. tamo gdje bi moglo smanjiti optubu za ubojstvo na ubojstvo bez predumiljaja.

Poticanje, suuesnitvo, utaja prijestupa ili davanje lanih obavijesti se prijestupi i mogu biti kanjeni prema posebnim propisima zakona.

20. Smrt i pravo

Promjene u pravu koje se odnose na smrt ukazuju na to da su se nai opi stavovi nedavno u mnogome promijenili. Uzmite samoubojstvo. Prije 1961. ukoliko ste pokuali izvesti samoubojstvo a niste uspjeli, mogli ste biti opzueni za kazneni prijestup. Ukoliko ste pak uspjeli, vae tijelo nije moglo biti sahranjeno na posveenom tlu. (Prije 1882. samoubojica je sahranjivan na krianju puteva, s kolcem probodenim kroz tijelo.)

Zakon o pobaaju se takoer promijenio. Prije 1967. prekinuti trudnou ili pomoi prekid trudnoe se smatralo kaznenim inom. Nakon 1967. prekid trudnoe koju obavi lijenik postao je zakonit u veini sluajeva kad se to eljelo. Pobaaj ne mora uope biti pitanje smrti. Sve ovisi o nainu na koji promatrate neroeno dijete. Je li ono ljudsko bie prije nego se rodi, te ga pobaaj ubija? Ili je ono dio majke, nad kojim ona ima potupnu kontrolu do njegovog roenja? Rasprava o ovom problemu se nastavlja, no pravo je zauzelo svoje vlastito stanovite te postoji, mislim zbog iste te promjene stava koja je dovela do promjena u zakonu o samoubojstvu.

Postoji i tee podruje nedavnih promjena. Radi se o ukidanju smrtne kazne. To je promjena koja je prouzroila mnogo neprijateljstva, ali opet, ini se da je povezana sa promjenom stava prema ubijanju i umiranju. Razloga za smaknue ubojice ima nekoliko: tako da to vie ne moe ponoviti, tako da se zastrae ostale mogue ubojice i da moemo kanjavati principom oko za oko. Meutim koliko su pravovaljana prva dva razloga? Oko za oko je najstraniji aspekt smrtne kazne: prije se ini kao uitak u bijesu i samopravinosti koje ljudi koji nikad nisu bili dovedeni u kunju zloina pokazuju prema ljudima koji su ga poinili. U ovom smislu, smaknua su bila javni, razraeni i dramatini dogaaji sa sloemnom aparaturom kao dijelom rituala. Postojalo je vrijeme ekanja izmeu osude i smaknua, neka vrsta prisiljavanja na spoznaju kazne. U Britaniji je pritisak za ukidanje vjeanja bio ubrzan zbog sumnje da su bile uinjene greke te da su pogreni mukarci i ene objeeni. ini se da su mnogi ljudi postali svjesni sveg uasa takvog dogaaja kada su ove pogreke postale poznate. Ali, moda najvei utjecaj na javno mnijenje imalo je rastue razumijevanje psihijatrijskih stanja. Poeli smo uviati da je u veini sluajeva ubojstva ravnotea uma ubojice poremeena. Za zadnju enu koja je objeena u ovoj zemlji, Ruth Ellis, danas bi se smatralo da pati od smanjene odgovornosti i bila bi pomilovana. Na njezinu suenju 1955., meutim, smatralo se da budui da je djelovala smirenom kad je izvrila ubojstvo, morala je znati to radi.

Ove zakonske promjene pokazuju slobodniji stav naspram smrti. Danas moemo traiti kompromise i nastojati staviti osobu, njezine potrebe i tekoe, ispred neumoljivih osuda o pravu i krivu. Naueni smo da prepoznamo nijanse sivog radije nego da vidimo stvari kao crne ili bijele. Moemo osjetiti suut nad samoubojstvom, suosjeanje za majku koja ne eli svoje dijete, razumijevanje za mnoge ubojice. Meutim je li ovaj liberalan stav pametan? Iznosi li na vidjelo najgore u ljudima, ohrabrujui ih da budu nepromiljeni i neodgovorni jer e se s time izvui?

Neki su ljudi posebno zabrinuti zbog onog to osjeaju da bi morao biti sljedei korak. To bi mogla biti eutanazija. To doslovce znai lagana smrt. Zagovaratelji eutanazije istiu da mnogi ljudi koji umiru od bolnih oboljenja, obino u starosti, bi radije htjeli biti njeno ubijeni prekomjernom dozom lijekova koje e im dati lijenik, nego da mjesecima pate, nanosei bol cijeloj okolini.

Ova ena je zagovaratelj:

ovjek sa beznadno oteenom glavom odrava se na ivotu pomou respiratora; postariji pacijent koji boluje od raka koji dobije upalu plua koja e ga vjerojatno, bez antibiotika ubiti; paralizirana beba s oteenom kraljenicom, koja e bez operacije najvjerojatnije umrijeti, ali u svakom sluaju nikada nee biti normalna sluajevi poput ovih predstavljaju mnoge probleme u donoenju odluka koje stare izjave o dunosti ouvanja ljudskog ivota ne pokrivaju

21. Smrtna kazna

elim pod pet jednostavnih glagola podvesti svoje razloga zato mislim da je smrtna kazna loa stvar. Ako uhvatimo ovjeka koji je poinio ubojstvo, provedemo istragu i dokaemo mu krivnju, moramo uiniti neto vie s njim, a ne samo da ga kaznimo, jer, premda on mora biti kanjen, postoji nekoliko drugih stvari koje bi mu se morale dogoditi. Smatram da se cijela teorija o tome to bi se trebalo uiniti ubojici kome je dokazana krivnja moe saeti u pet glagola: sprjeiti, popraviti, istraiti, odvratiti i osvetiti. Dozvolite mi da ovih pet stvari po redu iznesem pa da vidimo kako sada smrtna kazna izgleda kao sredstvo ostvarivanja tih ciljeva.

Prvo je sprijeiti. Pod ovim podrazumijevam sprjeavanje istog ovjeka da to ponovo uini, obustaviti njegovu karijeru, premda, naravno, nitko ne stvara karijeru ubojice izuzev umobolnih, koji nisu predmet raspravljanja u pitanju smrtne kazne. Vjerujem da sam u pravu ako kaem da tokom stoljea postoji samo jedan sumnjiv sluaj ubojice s dokazanom krivnjom, koji je nakon to je puten na kraju uobiajene kazne poinio novo ubojstvo. Mislim da to statistiki znai da nije nita vjerojatnije da osloboeni ubojica poini novo ubojstvo nego bilo tko drugi. Ovdje dolazimo do pitanja dugih zatvorskih kazni. Ako dokazanog ubojicu zdravog razuma treba objestiti, treba li on ii u zatvor i treba li duljina njegove kazne biti odreena na nain koji nije uobiajen za stvarnu osudu koju je dobio? Mislim da se na ovo pitanje moe odgovoriti samo ako se pogledaju statistike o tome kolika je vjerojatnost da ovjek to ponovo uini. Drugim rijeima, kolika je vjerojatnost da ga kazna zatvorom na odreeni broj godina, 15, 20 ili 30 godina moe sprijeiti da ponovno to ne uini. U vezi s time imamo izobilje statistike na raspolaganju. Ne mislim da one pokazuju da bi kod dokazanog ubojice koji nije objeen trebalo tretirati njegovu zatvorsku kaznu na bilo koji nain drugaije od uobiajnog naina tretiranja zatvorskih kazni.

Vratimo se drugom glagolu na mojoj listi, popraviti. To je vie rije iz 19. st., i moda bi sada trebali rei rehabilitirati, vie naglaavajui pomaganje ovjeku u njegovoj drutvenoj funkciji nego prilagoavanje njegovom unutarnjem karakteru, ali to je manje vano. Jasno je da bez obzira to mi mislili da je mogue postii u naem zatvorsko

Search related