Upload
others
View
19
Download
1
Embed Size (px)
Osnovi elektronike(Moduli ELK i EEN)
Marko Dimitrijević
2
Dr Marko Dimitrijević, docentElektronski fakultet Niš, kabinet 321
[email protected]@elfak.ni.ac.rs
Osnovna literatura
3
• V. Litovski, Osnovi elektronike, Akademska misao, 2006, ISBN: 86-7466-227-7
• P. Petković, V. Pavlović, M. Dimitrijević, S. Đorđević, D. Mirković, Praktikum za izvođenje laboratorijskih vežbi iz predmeta Osnovi elektronike, Elektronskifakultet Niš, 2020.
• Online resursi:http://leda.elfak.ni.ac.rs/?page=education/elektronika/elektronika.htm
Dodatna literatura
4
• B. Razavi, Fundamentals of Microelectronics, Wiley, 2006.
• Razavi Electronics – YouTube
• A. Sedra, K. Smith, Microelectronic Circuits, Oxford University Press, New York, Oxford 2004.
Predispitne obaveze
5
• Laboratorijske vežbe (6. vežbi) – obavezne su za potpis
• Kolokvijumi (2 kolokvijuma u toku semestra), položena oba kolokvijuma se računaju kao položeni pismeni deo ispita u januarskom ispitnom roku
• Predavanja i računske vežbe nisu obavezne
• Konsultacije su utorkom i četvrtkom od 12:00 do 14:00 u kabinetu 322.
Potrebno predznanje iz elektrotehnike
6
• Pojam idealnog i realnog naponskog izvora• Pojam idealnog i realnog strujnog izvora• Kirhofovi zakoni, Omov zakon• Pojam impedanse – otpornik, kalem i kondenzator• Jednosmerni i naizmenični režim• Kontrolisani strujni i naponski izvori• Metod konturnih struja• Metod potencijala čvorova• Princip superpozicije• Tevenenova i Nortonova teorema
Osnovi elektronike
7
• Elektronika je imala izuzetan uticaj na razvoj ljudske civilizacije i zauzima značajno mesno u našem svakodnevnom životu.
• Elektronski uređaji su prisutni svuda – u telekomunikacijama, saobraćaju, medicini, energetici,…
• Cilj predmeta Osnovi elektronike je da se shvate osnovni koncepti i metodi elektronike – analiza i projektovanje osnovnih elektronskih kola.
Osnovi elektronike
8
• Osnovne električne komponente (otpornici, kondenzatori i kalemovi) su dipoli (imaju dva priključka) i najčešće su linearne –električne veličine imaju linearnu zavisnost.
• Mogućnosti primene ovih komponenti su ograničene• Elektronska kola osim osnovnih električnih komponenti sadrže i
poluprovodničke komponente – diode i tranzistore.• Pomoću poluprovodničkih komponenti moguće je realizovati
veliki broj korisnih uređaja.
Primer elektronskog kola
9
• Jedan od najjednostavnijih kola je pojačavač.
Primer elektronskog kola – pojačavač
10
• Električna šema sistema, pretpostavimo da je napon koji generiše mikrofon 5mV, da je otpornost zvučnika 8Ω, a potrebna snaga 10W.
Primer elektronskog kola – pojačavač
11
• Koliki je napon potreban na zvučniku?
𝑃𝑃 =𝑉𝑉2
𝑅𝑅
𝑉𝑉 = 𝑃𝑃 × 𝑅𝑅 = 10W × 8Ω = 8,94V
Poluprovodničke komponente
12
• Poluprovodničke komponente su izrađene od materijala koji se nazivaju poluprovodnički elementi ili jednostavnije, poluprovodnici.
• Najčešće korišćeni poluprovodnici su silicijum (Si), germanijum (Ge) i III-V elementi (galijum arsenid GaAs).
• Poluprovodnički elementi (Si, Ge) pripadaju IV grupi periodnog sistema i imaju četiri valentna elektrona.
Poluprovodnički elementi
13Izvor: Byjus.com
• Usled termičke ekscitacije, valentni elektroni se mogu osloboditi i doprineti električnoj provodnosti materijala.
Intrinsični poluprovodnik
14
• Koncentracija elektrona u poluprovodniku zavisi od temperature (T) i materijala, može se izraziti empirijskom formulom:
𝑛𝑛𝑖𝑖 = 5,2 � 1015 × 𝑇𝑇 �3 2 × 𝑒𝑒−𝜀𝜀𝑔𝑔2𝑘𝑘𝑘𝑘 ≈ 1010cm−3 (Si,𝑇𝑇 = 300K)
• Veličina 𝜀𝜀𝑔𝑔 se naziva band gap i zavisi od poluprovodnika (𝜀𝜀𝑔𝑔 =1,2eV za silicijum). Bolcmanova konstanta: 𝑘𝑘 = 1,38 � 10−23 J
K
• 𝑛𝑛𝑖𝑖 = 𝑛𝑛 = 𝑝𝑝
Dopirani poluprovodnik
15
• Dodavanjem elemenata III ili V grupe poluprovodniku, menjaju se njegova provodna svojstva – dopiranje.
• 𝑁𝑁𝐴𝐴,𝑁𝑁𝐷𝐷 – koncentracije akceptora, odnosno donora.
• 𝑁𝑁𝐴𝐴,𝑁𝑁𝐷𝐷 ≫ 𝑛𝑛𝑖𝑖
• n – tip: 𝑛𝑛 = 𝑁𝑁𝐷𝐷 , 𝑝𝑝 = �𝑛𝑛𝑖𝑖2
𝑁𝑁𝐷𝐷
• p – tip: 𝑝𝑝 = 𝑁𝑁𝐴𝐴, 𝑛𝑛 = �𝑛𝑛𝑖𝑖2
𝑁𝑁𝐴𝐴
Izvor: Byjus.com
Kretanje nosilaca naelektrisanja
16
• Drift – kretanje nosilaca naelektrisanja pod dejstvom sila električnog polja
• Difuzija – kretanje nosilaca naelektrisanja usled difuzije (prelaska čestica iz oblasti veće koncentracije u oblast manje koncentracije)
• 𝜌𝜌 = 1𝜇𝜇𝑛𝑛�𝑛𝑛�𝑒𝑒
, 𝜌𝜌 = 1𝜇𝜇𝑝𝑝�𝑝𝑝�𝑒𝑒
𝑅𝑅 = 𝜌𝜌 � 𝑙𝑙𝑠𝑠
PN spoj, poluprovodnička dioda
17
• Dioda je najjednostavniji poluprovodnički element
Izvor: Wikipedia.com
PN spoj, poluprovodnička dioda
18
• Napon na dioni je razlika napona na anodi i katodi, 𝑉𝑉𝑑𝑑 = 𝑉𝑉𝐴𝐴 − 𝑉𝑉𝐾𝐾
• PN spoj može biti nepolarisan (𝑉𝑉𝑑𝑑 = 0), direktno polarisan (𝑉𝑉𝑑𝑑 >0) i inverzno polarisan (𝑉𝑉𝑑𝑑 < 0).
Nepolarisani PN spoj
19
𝑛𝑛,𝑝𝑝
Izvor: Wikipedia.com
Nepolarisani PN spoj
20 Izvor: Wikipedia.com
Polarisani PN spoj
21
Inverzno polarisani PN spoj
22
Inverzno polarisani PN spoj
23
Vg<0
Direktno polarisani PN spoj
24
Direktno polarisani PN spoj
25
Vg>0
Karakteristika diode
26
Skala x100
Skal
a x
10-9
Direktna polarizacija
Inverzna polarizacijaProboj
[mA]
5-70V [V]
)1−= T
DV
SD (eIV
I
I D SI
mV26V026.0q
kVK300
T ====T
T
Modeli diode
27
ID
E1Vdc
R
1k
D
V2=VD
V1=E
IR
R21 I
RVV
=−
0)( DD12 =+
− VIR
VV
1)(eI)( T
DV
sDD −=V
VI
?D =V
1 2
Modeli diode
28
0 0.2 0.4 0.6 0.8 1 1.20
0.2
0.4
0.6
0.8
1
x 10-3
‚VD [V]I [
mA]
RDE I
RV
=− IR(VD) ID(VD)
)1−= T
DV
SD (eIV
IM
• Grafička interpretacija problema
Modeli diode
29
• Karakteristika diode je nelinearna• Neophodno je primeniti numerički metod za rešavanje sistema
nelinearnih jednačina ili primeniti neki model koji je jednostavniji (linearan)
• Tri modela diode: model idealne diode, model konstantnog napona i model eksponencijalne zavisnosti struje
Modeli diode – idealna dioda
30
• Dioda vodi kada je direktno polarisana – kratak spoj, kada je inverzno polarisana ne vodi – prekid u kolu
Modeli diode – idealna dioda
31
0 0.2 0.4 0.6 0.8 1 1.20
0.2
0.4
0.6
0.8
1
x 10-3
I [m
A]
0VVV za 0 D =<= γDI
‚VD [V]
Modeli diode – model konstantnog napona
32
• Dioda vodi kada je direktno polarisana – idealni naponski generator, kada je inverzno polarisana ne vodi – prekid u kolu
Modeli diode – model konstantnog napona
33
0 0.2 0.4 0.6 0.8 1 1.20
0.2
0.4
0.6
0.8
1
x 10-3
I [m
A]
0.55VVV za 0 D =<= γDI
VV za V D γγ ≥=DV
D1
DIODA
Vgama
0.5 V
SW
‚VD [V]
Modeli diode – model konstantnog napona
34
• Dioda vodi kada je direktno polarisana – realni naponski generator, kada je inverzno polarisana ne vodi – prekid u kolu
R
Modeli diode – model konstantnog napona
35
0 0.2 0.4 0.6 0.8 1 1.20
0.2
0.4
0.6
0.8
1
x 10-3
I [m
A]
0.5VVV za 0 D =<= γDI
VV za D γ>=dR
VI DD
D1
DIODA
Vgama
0.5 V
SW
Rd
100
12
Primena dioda – usmeravanje
36
• Osobina diode da provodi samo kada je direktno polarisana se može iskoristiti za konstrukciju kola koje pretvara naizmenični napon u jednosmerni
• Ovakva kola se nazivaju usmerači napona• Postoje dve vrste usmerača – polutalasni i punotalasni
Primena dioda – polutalasno usmeravanje
37
Primena dioda – punotalasno usmeravanje
38
Primena dioda – punotalasno usmeravanje
39
Primena dioda – punotalasno usmeravanje
40
Primena dioda – punotalasno usmeravanje
41