OSNOVE TRGOVAČKOG PRAVA:

DRUŠTVA

- pravne činjenice - činjenice bitne za nastanak pravnog odnosadogađaji (prirodne pojave, smrt, poplave, potresi) koji nastaju bez ljudske voljeljudske radnje: fizičke (razbijanje tuđeg prozora) i voljne (sklapanje ugovora);

- pravni odnos - odnos između bar dviju osoba - subjekata; jedna strana ovlaštena je od druge strane nešto zahtijevati, a ona je obvezna to ispuniti; taj odnos čini sadržaj pravnog odnosa; sastojci pravnog odnosa: subjekti i sadržaj. Sadržaj pravnog odnosa su ovlast i obveza.- subjekti - osobe koje nastaju u pravnim odnosima tj. koje mogu biti nositelji prava i obveza;

1) fizička (naravna) osoba je svaki živi čovjek2) pravna osoba tvorevina kojoj je državni poredak dao svojstvo osobe, kako bi

mogli nastupiti u pravnom prometu- pravna sposobnost je svojstvo imanja prava i obveze

1) fizička osoba ju stječe rađanjem, smrću prestaje a prava i obveze prelaze na nasljednike

2) pravna osoba svoju pravnu sposobnost stječe upisom u sudski registar; propisima, statusom, društvenim ugovorom određuje se opseg pravne sposobnosti; svojstvo pravne osobe gubi se njezinim brisanjem iz sudskog registra; samostalan nositelj prava i obveze- poslovna sposobnost je sposobnost sklapanja pravnih poslova; može biti

1) punu poslovnu sposobnost fizičke osobe stječu s punoljetnošću2) ograničenu fizičke osobe stječu sa 14 godina (stariji maloljetnici) oni obavljaju

pravne poslove koji postaju valjani tek kada ih odaberu njihovi zakonski zastupnici- pravne osobe stječu poslovnu sposobnost upisom akta o osnivanju u sudski registar; imaju deliktnu sposobnost- deliktna sposobnost je svojstvo neke osobe da odgovara za svoja protupravna djela- subjektno pravo pravna ovlast koja pripada subjektu, a ovlaštenik se može njime koristiti samo u granicama pravne ovlasti- pravna obveza (dužnost) subjekta odnosa je ponašanje koje prema njemu ima pravo zahtijevati ovlaštenik pravnog odnosa- osim Ustava RH koji postavlja temeljna načela tržišnog gospodarstva, 2 su zakona temeljna za trgovačko pravo: Zakon o trgovačkim društvima (ZTD) i Zakon o obveznim društvima (ZOO)- trgovačko pravo je grana koja se odnosi na prava i obveze proistekle iz isporuka robe i pružanje usluga, te na pravne institute koji unapređuju i omogućuju odvijanje trgovačkih poslova- ustavno pravo je pravna grana koja obuhvaća pravne norme i institute, koji uređuju temelje društvenog i političkog uređenja zemlje, temeljne slobode i prava čovjeka, ustrojstvo državne vlasti i lokalne uprave- građansko pravo je grana jedinstvenog pravnog sustava kojim se uređuju imovinski odnosi, osobna neimovinska prava i položaj osoba u tim odnosima; je opće pravo koje vrijedi za sve građane1) opći dio (opći pojmovi, načela, termini, općenito o pravnim poslovima)2) posebni dio (stvarno, obvezno, nasljedno i porodično pravo)

- temeljni oblici vođenja posla su trgovac pojedinac, ortaštvo, trgovačko društvo- trgovac je fizička ili pravna osoba koja samostalno trajno obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti, i to proizvodnjom robe i pružanjem usluga na tržištu- uvjeti koji se zahtijevaju da bi se jedna osoba smatrala trgovcem:samostalno- u svije ime i svoj račun, trajno- bavi se stalno djelatnošću kao zanimanje, obavljat gospodarsku djelatnost- neku od djelatnosti koje su po svojim obilježijima gospodarske, zbog ostvarivanja dobiti- svrha gospod. Djelatnosti. Svojstvo trgovca može steći fizička i pravna osoba. Posebnim se propisom mogu predvidjeti uvjeti po kojima se osobe koje se bave slobodnim zanimanjem mogu (liječnik, književnik, veterinar, odvjetnici, slikari) smatrati trgovcem.TRGOVCI SU TRGOVAC POJEDINAC I TRGOVAČKO DRUŠTVO

1

- poduzeće je gospodarska djelatnost koju obavlja trgovačko društvo ili trgovac pojedinac kao nositelj takve djelatnosti u organizacijskom smislu; imovinska i radna cjelina, nije pravna osoba niti trgovac pojedinac. Trgovačko društvo i trgovac pojedinac nositelji su prava i obveza- TRGOVAČKA DRUŠTVA su pravne osobe koje nastaju ugovorom između 2 ili više fizičkih i pravnih osoba, koje udruženim kapitalom ili radom posluju pod istom tvrtkom zbog postizanja zajedničkih ciljeva, obično stjecanja dobiti; uređeno ZTD-om- oblici trgovačkog društva prema ZTD-u: javno trgovačko društvo (j.t.d.), komanditno (k.d.) dioničko društvo (d.d.), društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o) i gospodarsko interesno udruženje (GIU),

1. Propisi heteronomna

1) Ustav Pravilo najveće pravne snage. 2)

Zakoni Mogu sadržavati prisilne (kogentne) i dispozitivne odredbe.

3)

Podzakonski akti

Donose se radi provedbe zakona ili uređenja odnosa za koje nije potreban zakonski rang reguliranja (uredbe, naredbe, pravilnici, odluke i sl.)

2. Autonomna- potiču od subjekata trg. prava

1) Trgovački običaji i praksa

Predstavljaju praksu koja je toliko raširena da se očekuje postupanje sukladno takvoj praksi, te praksu koju su trgovci međusobno razvili.

2)

Uzance Kodificirani poslovni običaji. Postoje Opće uzance za promet robom i posebne uzance (u ugostiteljstvu, u građevinarstvu).

3)

Formularno pravo

a.

Opći uvjeti poslovanja

Popis ugovornih odredaba kojim se suugovaratelji mogu koristiti na način da se u ugovoru pozovu na sve ili neke od njih , mala sitna slova

b.

Tipski ugovori

Unaprijed pripremljen nacrt ugovora od čijih je odredaba moguće odstupiti (osiguranje)

c.

Adhezijski ugovori

Unaprijed pripremljen nacrt ugovora od čijih je odredaba nije moguće odstupiti, nema prgovora (prijevoz)

d.

klauzule termini

Popis termina I pojmova koji inaju tačno određeno značenje.aar

- trgovačka društva klasificiraju se:1) društva osoba - članovi su vezani svojom osobnošću i radom, a mora

postojati barem 1 član koji za obveze društva odgovara čitavom svojom imovinom (j.t.d., k.d i GIU.)

2) društva kapitala - temelj udruživanja je kapital, a ne osoba; članovi unose određeni kapital tj. stvari i prava izražena u novcu, obveze društva ne odgovaraju imovinom koju nisu unijeli u društvo (d.d i doo)Da neka osoba ima svojstvo trgovca mora se baviti gospodarskom djelatnošću, dok tgovačko društvo svojim oblikom je trgovac bez obzira obavlja li gosp. Ili neku drugu djelatnost- prednosti: neodgovornost prema obvezama društva, neprekidnost i nastavljanje društva i kad jedan član istupi, umre ili udjel prenese (kod k.d.) članovi mogu izgubiti maksimalno ono što su uložili u društvo, dopušten je prijenos udjela u društvu- nedostaci: može biti osnovano samo ako ispunjava uvijete propisane zakonom, uvelike je uokviren propisima, troškovi osnivanja, upisivanja u trgovački registar, minimum sredstava potrebnih za početak rada, plaćanje osoba koje profesionalno vode poslove, a nisu članovi društva, vode se komplicirane poslovne knjige, daju izvješća članovima društva, održavaju sjednice, vode zapisnici, čuvaju dokumentacije, drže se propisa o povećanju i smanjenju temeljnoga kapitalaa) trgovac pojedinac stječe svojstvo trgovca upisom u sudski registar. Gubi brisanjem po službenoj dužnosti ili na temelju prijave.

2

Trgovac pojedinac je fizička osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost u skladu s propisima o obrtu i upisana je u sudskom registru kao trgovac pojedinac. Fizička osoba koja posluje u skladu s propisima o obrtu može tražiti da se upiše u sudski registar kao trgovac pojedinac ako njen godišnji prihod prelazi svotu od 2 milijuna kuna, a dužna je zatražiti taj upis ako joj godišnji prihod prelazi svotu od 15 milijuna kuna.

b) obrtnik je fizička osoba koja samostalno i trajno obavlja neku od dopuštenih obrtničkih gospodarskih djelatnosti radi postizanja dobiti, a ostvaruje se proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu; nemaju status trgovca i ne upisuju se u sudski registar nego u Registar obrtnika koji vodi nadležni županijski ured. Prestaje odlukom obrtnika ili po sili zakona.- fizička osoba može ako želi, tražiti upis u sudski registar kao trgovac pojedinac, ako njezin godišnji prihod prelazi 2 000 000 kn- obrtnik mora zatražiti upis i postaje trgovac pojedinac ako njegov godišnji prihod prelazi 15 000 000 kn; prijavu mora podnijeti u roku 60 dana. Trgovac pojedinac mora prvo biti obrtnik u tome je veza između trgovca pojedinca i obrtnika. Obrtnik odgovara svom svojom imovinom- prednosti trgovca pojedinca: sloboda u poslovanju, nikome ne odgovara nego sebi, jednostavnost u osnivanju, institut nudi poreze olakšice za osnivanje novih poslova (npr. ne treba plaćati porez dok ne počne poslovati s dobiti)- nedostaci: neograničena odgovornost prema trećima, osobno je odgovoran za sve dugove koji proistječu iz pothvata, ako nema priljeva novca, račune iz pothvata plaća iz vlastitog džepa, pothvat prestaje smrću poduzetnika, teškoće pri dobivanju kredita (ali moguće je preko štedionica)c) ortaštvo je ugovor kojim se 2 ili više njih uzajamno obvezuju uložiti svoj rad ili imovinu radi postizanja nekog zajedničkog cilja u zajednicu osoba i dobara, koja nije pravna osoba. Imovinu ortaštva čine ulozi ortaka i imovina stečena tokom poslovanja. Ortaci odgovaraju svom svojom imovinom neograničeno solidarno.Ulog mogu biti novac stvari prava. Vođenje pripada svim ortacima. Ortak koji je uložio samo rad ima pravo na udjel u dobiti ali ne u glavnici.- vođenje poslova može se ugovorom o ortaštvu prenijeti na 1 ili više njih, čime se stječe položaj punomoćnika- prednosti lako ga je osnovati, nema pravnog ograničenja broja ortaka (partnera) ali ne manje od 2, mogu ulagati jednake ali i nejednake uloge, nije potrebno posebno dopuštenje upravnih vlasti ni pisati ugovor za osnivanje ortaštva, može se zasnovati i na usmenom dogovoru - nedostaci: neograničena solidarna odgovornost prema trećima, nijedan ortak ne može otuđiti svoj udjel bez suglasnosti ostalih- preddruštvo su budući članovi društva; članovi čine zajednicu obveznopravne prirode sa zajedničkim ciljem osnivanja određenog društva; nije pravna osoba- za nastanak preddruštva osnivatelji moraju sklopiti društveni ugovor, usvojiti statut i preuzeti sve dionice d.d., nastaje u trenutku sklapanja tih akata, trajanje vremenski ograničeno, ne upisuje se u sudski registar,- cilj je osnivanje i upis željenog društva u sudski registar; upisom trg. društva u registar preddruštvo prestaje . Nije ortaštvo jedini cilj preddruštva je osnivanje i upis željenog društva u sudski registar. Preddruš. nema pr.osob., a trg.druš. ju ima. Ne može pravno djelovati

- za obveze odgovara:a) pojedinac – osobno ako ih je sam preuzeob) skupno – solidarno i neograničeno cijelom imovinom

- podružnica je poslovna jedinica trgovca odvojena od njegova sjedišta, s određenom samostalnošću u obavljanju poslova iz predmeta poslovanja; može ih osnovati trgovačko društvo i trgovac pojedinac; podružnice nisu pravne osobe; upisana u sudski registar, prokuristi (tijela zastupanja) Podružnica prestaje:

1. ako osnivač donese odluku o prestanku podružnice,

2. ako osnivač prestane postojati ili ako trgovac pojedinac bude izbrisan iz trgovačkog registra.

Podruž. nema poseb.pr. osobnost

3

- ovisno poduzeće zadržava pravnu osobnost, ali je ugovorom ili faktički podvrgnuto vladajućem poduzeću - razlika podružnice i ovisnog poduzeća organizacijskim oblikom podružnica je dio pravne osobe, a prava i obveze njezinim poslovanjem stječe, tj. izravno preuzima trgovačko društvo, tj. trgovac pojedinac- TVRTKA je ime pod kojim trgovačko društvo posluje i pod kojim sudjeluje u pravnom prometu; ona je oznaka društva i pripada društvu kao pravnoj osobi, a ne njezinim članovima- je trgovačko ime tj. ime kojim se trgovac služi u obavljanju svoje gospodarske djelatnosti s trećima. Ono se njome mora služiti potpisujući ugovore,zadužnice,vrijednosne papire.

-načela tvrtke:1) zakonitosti je pravni akt mora biti u skladu sa zakonom, sud će odbiti upisati u sudski registar tvrtku koja nije u skladu sa zakonom2) prvenstva sud pri prijavi upisa naziva sudski registar upisati onu koja je prva prijavljena3) jedinstvenosti jedna tvrtka i da svaki dio trgovačkog društva mora poslovati s istim nazivom tvrtke4) istinitosti u nazivu tvrtke ne smiju biti podaci koji bi glede djelatnosti i opsega poslovanja uzrokovali zabludu5) javnosti tvrtka i sve promjene upisuju u sudski registar, o njoj svaki treći može obavijestiti u sudskom registar6) isključivosti (različitosti) na određenom području u sudski registar može biti upisana samo jedna tvrtka pod istim nazivom, na što sud pazi po službenoj dužnosti7) stalnosti pri prodaji poduzeća ono može nastaviti poslovati s istim nazivom tvrtke- predmet poslovanja su sve djelatnosti kojima se bavi trgovac; to je zbroj svih poslovnih aktivnosti obuhvaćenih u 1 ili više djelatnostiČIME SE UTVRĐUJE PREDMET POSLOV. TRG.DRUŠ.?Predmet poslov. trg. druš. utvrđuje se:

1. izjavom o osniv. druš. ili2. druš.ug.3. statutom druš.

- djelatnost je naziv za određenu vrstu poslaPredmet poslovanja trgovačkog društva može biti obavljanje svake dopuštene djelatnosti. Djelatnost je dopuštena ako nije zakonom zabranjena ili nije suprotna moralu društva.predmet poslovanja upisuje se u sudski registar s naznakom djelatnosti.Sporedne djelatnosti su one koje služe za ostvarenje glavnih djelatnosti. Nisu upisane u sudski registar.- mjesta za sjedište trg. društva su: mjesto u kojemu je uprava društva i od kamo se upravlja poslovima društva. U drugim mjestima može imati podružnice. Sjedište je mjesto upisano u sudski registar. Prijenos sjedišta društva u inostranstvo znači prestanak postojanja društva. Č IME SE ODRE Đ UJE SJEDI Š TE : .izjavom o osniv. druš. Ili druš.ug..statutom druš.

- trgovačko zastupanje je pravni posao u kojem se ovlaštene fizičke ili pravne osobe profesionalno bave zastupanjem u sklopu svoje gosp. djelat., u ime i za račun druge osobe obavlja pravne poslov utvrđene ugovorom- zastupanja obavljaju određena tijela, poslovna sposobnost društva; očituje se u obavljanju radnji u pravnom prometu tj. sklapanjem ugovora, poduzimanjem radnji u ime i za račun društva u poslovnim odnosima s trećima. Trgovačka društva osim pravne sposobnosti imaju i poslovnu koju mogu ostvariti preko fizičkih osoba. Zastupanje može biti u pravnom prometu, poduzimanju radnji u ime i za račun društva, u postupku pred sudom.- ovlast za zastupanje temelji se na:1) zakonu zastupnik ovlast za zastupanje crpi neposredno iz zakona pa nije potreban akt vlasti ili tijela trg. druš. U likvidaciji jtd to su likvidatori

4

2) aktu ovlaštenog tijela (sud) u stečajnom postupku od dana otvaranja stečajnog postupka stečajnog dužnika zastupa stečajni upravitelj, a toga dana prestaju vrijediti ovlasti dotadašnjih zastupnika i punomoćnika3) punomoći davatelj ovlasti daje punomoćniku ovlast za zastupanje pravnim poslom- ZTD-ove vrste punomoći: prokura, trg. punomoć, punomoć trg. putniku, punomoć na temelju zaposlenja

Zastupanje na temelju zakonaTo su osobe koje su takvim utvrđene odredbama ztd koje uređuju pojedine vrste trgovačkih društava. Kod javnog trgovačkog društva zakonski zastupnici su svi članovi društva,ali se pojedini ugovorom mogu isključiti. U d.d. i doo uprava ja tijelo koje zastupa društvo. Zakonski zastupnik bez posebne ovlasti trgovačkog drustva ne smije sklapati ugovore s društvom ni kao izravni suugovaratelj ni kao komisionar ili zastupnici trećih osoba. To je tzv. Sklapanje ugovora sa samim sobom. Sklapa ugovor i kao zastupnik društva s jedne strane i kao suugovaratelj ili komisionar s druge strane.1.JTD – zastupaju čl. druš.2.KD – komplementari3.GIU – osobe koje čine nj. upravu4.DD – njihove uprave5.DOO – njihove uprave

Zastupanje na temelju punomoći- punomoćnici su osobe koje mogu zastupati trg. društvo na temelju punomoći koja je dana samo u pisan. Obliku. Punomoćnik može biti ugovorni, po zaposlenju, trgovački, trgovački putnik1. trg. punomoć njome punomoćnik ovlašćuje voditi društvo ili za poduzimanje pravnih radnji koje su u prometu uobičajene, kao i za poduzimanje pojedinih poslova; mora biti u pisanom obliku; razlikujemo: pojedinačnu, skupnu i mješovitu.- može ju dati: trg. društvo i trgovac pojedinac, ali i osobe koje ne mogu dati prokuru (npr. stečajni upravitelji)- glede ovlasti koje iz nje proistječu:1) opća - obuhvaća: vođenje društva u cjelini i dio društva2) posebna daje se za poslove koji ne pripadaju u uobičajeno poslovanje pri vođenju društva- trg. punomoćnik je osoba koju trgovac ovlasti da vodi cijelo društvo ili njegov dio ne dajući joj prokuru- može biti: djelatnik trg. društva, dužnosnik u trg. društvu, svaka osoba koju trgovac za to ovlasti. Nora biti u pisanom obliku-ograničenje punomoći odnosi se na opću i posebnu punomoć glede učinka prema trećima; od trg. punomoćnika može se zahtijevati naknada štete, a može mu se oduzeti punomoć ako prekorači ovlasti koje je dobio- zakonski zastupnik može punomoć dati drugoj osobi, a trg. punomoćnik bez izričite ovlasti vlastodavatelja ne može ovlasti iz punomoći prenijeti na drugu osobu2. trgovački putnik je osoba koja u ime i za račun trgovca kao njegov trgovački punomoćnik sklapa ugovore o prodaji robe i poduzima druge radnje u sklopu ovlasti izvan trgovčevih poslovnih prostorija; trgovac daje punomoć trg. putniku: Punomoć trgovačkog putnika može se dati: djelatniku trgovca, drugoj osobi koja nije zaposlena kod trgovca; zahtijeva se pisani oblik- trg. putnik je ovlašten u njegovo ime i za njegov račun:

1) sklapati ugovore o prodaji (ali ne i kupnji) trg. robe, 2) isporučivati robu, 3) naplaćivati cijenu iz tih ugovora, 4) primati izjave kupaca glede robe koju je trg. putnik prodao za svog

vlastodavatelja3. prokura je posebna trg. punomoć sa zakonski utvrđenim sadržajem i opsegom ovlasti prokurista; sadržaj i opseg trg. punomoći utvrđuje nalogodavatelj, a za prokuru su ovlasti i ograničenja prokurista utvrđeni zakonom. Prokura se može samo uspostaviti u trgovačkom prometu a ne i u drugim ( Građansko pravnim, bračnim ) Njeni sastojci i davanje moraju biti predviđeni društvenim ugovorom odnosno statutom. U jtd to su svi

5

članovi ovlašteni.Po ovlasti a šira je od trgovačke ounomoći Davanje prokure i njezin opoziv upisuju se u sudski registar. Prijavi za upis u sudski registar prilažu se odluka o davanju prokure, odnosno odluka kojom se ona opoziva. Prokura nije prenosiva na drugu osobu Na način predviđen:izjavom o osniv.druš. ili društv.ug. odn. statutom trg.druš. ne može se dati pravnoj osobi - - vrste:1) pojedinačna daje prokuru 1 prokuristu ili većem broju prokurista koji su ovlašteni svaki za sebe;ako je pojedinačna prokura dana većem broju osoba svaki prokurist samostalno zastupa trgovačko društvo u granicama ovlasti utvrđenih Zakonom 2) skupna prokuru društvo daje 2 ili više osobama zajedno; posao je obvezan za društvo samo ako su ga zajednički sklopili svi prokuristi, a posao koji je sklopio jedan prokurist ne veže davatelja prokure.- prokurist je osoba kojoj je dodijeljena najšira punomoć, kojoj je opseg ovlasti u interesu pravne sigurnosti prema trećima utvrđen zakonom- ne može opterećivati ni otuđivati nekretnine društva, ni poduzimati pravne radnje kojima započinje stečajni postupak, ni davati punomoć za sklapanje poslova drugim osobama ako za to nema posebnu ovlast; ni položiti stranačku zakletvu, ni dati punomoć za sklapanje poslova, nije zakonski zastupnik društva, može biti svaka punoljetna poslovno sposobna fizička osoba4. punomoć na temelju zaposlenja uvijek je osoba zaposlena u trg. društvu; nisu ovlašteni kupovati nego samo prodavati. Ograničen je na poslove što ih obavlja redovito, a ne vođenje društva. To može biti prodavač u prodavnici zaposleni na šalterskoj službi.

- SUDSKI REGISTAR je javna knjiga koju vodi trg. sud u koju se upisuju subjekti određeni zakonom, određene činjenice o njihovu osnivanju, promjenama i prestanku, te podaci o subjektima važni za pravni promet

1) načelo zakonitost- tko su subijekti i koji se podaci upisuju

2) obveznosti upisa 3) načelo konstitutivnosti 4) načelo javnosti 5) načelo publiciteta 6) načelo stvarnosti 7) načelo povjerenja i sigurnos

- JAVNO TRG. DRUŠTVO je trg. društvo u koje se udružuje 2 ili više fizičkih ili pravnih osoba zbog trajnog obavljanja djelatnosti u zajedničkoj tvrtki, a svaki član društva odgovara vjerovnicima društva osobno i neograničeno solidarno cijelom svojom imovinom- obilježja j.t.d.:

1) pravni odnosi između članova uređuju se društvenim ugovorom, 2) nema statut; mora biti osnovano kao trajno društvo3) svojim oblikom je trgovac, ne mora obavljati gospodarsku djelatnost; subjekt je

privatnog prava- država donosi propise kojima prestaje,osniva,spaja, zato nema statut4) ima obligatorno i konstitutivno značenje6) svaki član odgovara za obveze osobno, solidarno i neograničeno cijelom imovina7) fizičke osobe ne moraju imati svojstvo trgovca, ali ga ima društvo8) članovi ne čine posebno tijelo društva, ne mogu raspolagati svojim udjelom bez

suglasnosti drugih član.

9) osniva se kada su za postojanje društva važnije osobe i njihova odgovornost za obveze nego kapital

10) primjenjuju se odredbe ZOO-a o ortaštvu; pravni je oblik za mala i srednja društva,

poslovi se vode pojedinačno ili skupnojavno je jer se upisuje u sudski registar za razliku od ortaštva i tajnog društvamora raditi pod zajedničkom tvrtkom. Unutarnji odnosi mogu se urediti ugovorom,

može se ugovoriti ograničenje odgovornosti pojedinačnog člana na visini uloga.

6

Osnivateljska sredstva mogu biti ulozi u novcu,stvarima, pravu, rad. Društvo ima imovinu koja nastaje uplatom uloga i poslovanjem društva i ona se ne upisuje u sudski registar. Društvo nema tijela. - društveni ugovor međusobne unutarnje pravne odnose članovi jtd uređuju društvenim ugovorom.- obveza članova j.t.d. je dati ulog društvu, veličina uloga utvrđuje se društvenim ugovorom, ako ugovorom nije određeno moraju dati jednaki ulog. ZTD ne propisuje minimalni iznos kapitala, jer ga zamjenjuje osobna odgovornost članova.- zabrana utakmice (konkurencije) zahvaća svakog člana bez obzira na to vodi li poslove ili ne vodi, pa i ako nije ništa uložio u društvo- pravo veta je pravo protivljenja, imaju ga svi članovi društva ovlašteni za poslovodstvo; predviđeno je kao zaštita svih članova protiv bezgranične ovlasti koju može imati pojedini član ovlašten za poslovodstvo- temeljna prava članova:

1) pretrpi štetu, društvo mu je dužno nadoknaditi štetu i platiti kamate2)pravo na priopćavanje o poslovima društva, pravo nadzora poslovanja 3) za odluke društva potrebna je jednoglasnost (u skupnom poslovodstvu)4) podjela dobiti i gubitka temelji se na kapitalnom (1/3) i personalnom (2/3) načelu

a) kapitalno načelo članovi s većim udjelom dobivaju veće svote, s manjim manje, a članovi bez udjela u kapitalu ne dobivaju ništa

b) personalno načelo u toj podjeli dobiti sudjeluju i članovi koji nemaju udjel u kapitalu društva- zastupanje je rad za društvo u odnosu prema trećima; može biti pojedinačno i skupnopojedinačno ako članovi nisu ništa posebno ugovorili tj svaki član može bez posebne punomoći zastupiti društvoskupno kada je za poduzimanje svakog posla prema trećima potrebna suglasnost svih zastupnika; - odgovornost članova: odgovaraju cijelom svojom imovinom, neograničeno solidarno; svoju odgovornost za obveze društva ne može prenijeti na drugog niti je isključiti, ali je može pojačati (npr. jamstvom)- razlozi prestanka društva i prestanak j.t.d.1) istek vremena za koje je osnovano2) odluka članova društva3) odluka suda kojom se utvrđuje da je upis društva u sudski registar bio nezakonit4) smrt, tj. prestanak rada nekog od članova, ako što drugo ne proistječe iz ugovora5) otvaranje stečaja nad nekim od članova ili stečaj društva6) otkaz nekog člana ili njegova vjerovnika7) pravomoćnom odlukom suda- odgovornost za obveze j.t.d. zastarijeva za 5 godina od prestanka društvaDIOBA DOBITI U JTD ? 6. RAČUN DOBITI I GUBITKA krajem svake poslovne godine utvrđuje se račun dobiti i gubitka.Na temelju toga računa se svakome članu izračunava njegov udio u dobiti ili u gubitku, srazmjerno njegovom udjelu u društvu- KOMANDITNO DRUŠTVO je trgovačko društvo u koje se udružuju 2 ili više osoba radi trajnog obavljanja djelatnosti pod zajedničkom tvrtkom od kojih najmanje 1 odgovara za obveze društvo osobno, solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom (komplementar) a najmanje 1 ne odgovara za obveze društva ako je uplatio ulog društva u cjelini (komanditor)- obilježja k.d.:1) društvo se osniva društvenim ugovorom koji je temeljni akt društva2) društvo se mora osnivati kao trajno društvo3) društvo je trgovačko i uvijek ima svojstvo trgovca svojim oblikom4) društvo je uvijek pravna osoba, može tužiti, biti tuženo i biti strankom u raznim postupcima5) u obavljanju djelatnosti društvo mora biti “samostalno” i djelovati “pod zajedničkom tvrtkom”6) nije propisan najmanji ulog 7) član može biti svaka fizička ili pravna osoba, najmanje 2 člana i to dvije vrste članova

7

9) unutrašnji odnosiuređuju se dispozitivnim normama, a pravni odnosi prema trećima prisilnim normamaRedovito komanditno društvo prema unutra i prema vani vode komplementari. Komanditori daju sredstva ( sudjeluju s ulogom u kapitalu ) a komplementari vode i upravljaju. Nije propisan najmanji ulog kapitala. Komanditori imaju pravo nadzora nad poslovanjem društva, preslika godišnjeg financijskog izvješća i uvid u poslovne knjige. - zabrana utakmice vrijedi za komplementare k.d. ali ona ne obvezuje komanditore- dobit se komanditoru isplaćuje ako je u cijelosti uplatio ulog na koji se obvezao; komanditor sudjeluje i u snošenju gubitka ali samo do visine svog udjela u kapitalu- obračun udjela u dobiti i gubitku i kod komanditnog društva ima 2 faze:

u 1. fazi 1/3 dobiti svake tekuće godine dijeli se na članove društva razmjerno udjelu člana u kapitalu društva bio on komplementar ili komanditor

u 2. fazi dio dobiti koji preostane nakon podjele u 1. fazi (2/3) prema omjeru udjela koji odgovara konkretnim okolnostima ( od doprinosa u vođenju posala, osobnom aganžmanu) ako društvenim ugovorom nije drugo ugovoreno. Isto se odnosi i na gubitkeKomanditno društvo zastupaju komplementari po zakonu. Komanditor ne odgovara za obveze društva ako je uplatio cijeli ulog, a ako nije za neuplaćeni dio odgovara vjerovnicima cijelom svojom imovinom. Prestanak komanditnog društva smrću fizičke ili prestankom pravne osobe komanditora, na njihovo mjesto dolaze nasljednici, ako komanditori odnosno njihovi nasljednici prestanu biti članovi društva, društvo će nastaviti kao jtd.- Gospodarsko interesno društvo GIU je trgovačko društvo sa svojstvom osobe koje osnivaju 2 ili više fizičkih i pravnih osoba radi olakšanja i promicanja obavljanja gospodarskih djelatnosti njegovih članova kako bi poboljšale ili povećale njihov učinak ali tako da za sebe ne stječe dobit- svrha je ponuditi fleksibilan oblik povezivanja malih i srednjih društava i pojedinaca u okviru društava EU-a- obilježja udruženja

1) udruženje je pravna osoba2) može se osnovati bez temeljnog kapitala

članovi odgovaraju za obveze neograničeno cijelom svojom imovinom a međusobno solidarno. Odluke se moraju donositi jednoglasno. U udruženje se mogu učlaniti i osobe koje se bave slobodnim zanimanjima.- udruženje ne smije činiti

1) ostvariti izravne i neizravne ovlasti vođenja i nadzora nad djelovanjem poduzeća njegovih članova

2) izravno i neizravno držati dionice ili udjele u poduzećima članova3) biti članom drugog udruženja

- tijela udruženja: članovi koji djeluju zajedno i upravauprava zastupa i vodi poslove. Članovi uprave su fizičke osobe koje imenuje ugovorom o osnivanju ili članovi - udruženje može prestati: odlukom članova, suda- po tužbi svakoga člana udruženja ili stečajem

- DIONIČKO DRUŠTVO je trgovačko društvo u kojemu članovi sudjeluju s ulozima u temeljnome kapitalu podijeljenom na dionice, no dioničari ne odgovaraju za obveze društva a društvo može imati samo jednog člana- temeljna obilježja:1) d.d. je pravna osoba tj. samostalno preuzima obveze i stječe prava2) društvo ima temeljni kapital koji se mora izraziti u nominalnoj vrijednosti3) najmanja svota temeljnog kapitala je 200 000 kn4) članom ne može biti onaj koji nema dionicu, ne odgovaraju svojom imovinom5) osnivateljski kapital podijeljen je na dijelove - dionice (akcije); sve dionice imaju istu nominalnu vrijednost ali mogu biti izdane u različitim apoenima; najmanja nominalna svota dionice je 10 DM- zbroj uplata svih dionica čini temeljni kapital; odlučuje se većinom glasova- obvezatna tijela: skupština, uprava i nadzorni odbor- tri skupine dioničari koji su društvu povjerili svoj novac, uprava koja vodi društvo i zaposlenici

8

- nedostatci: društvo vode veliki dioničari, mali ne vode i ne upravljaju društvom; uprava je sklonija riskantnijim poslovima jer se radi o tuđem kapitalu, rizik je dioničara u gubitku ograničen na gubitak na ulog, ulog se preko burze može brzo i jednostavno učiniti likvidnim = povećanje tečaja- prednosti: osoba koja nema dovoljno novca za osnivanje ili se ne želi angažirati čitavom svojom imovinom u nekom pothvatu, lakše će se odlučiti za ulogu d.d.- načini za osnivanje d.d.:1) simultano (na mah) istodobno se usvaja statut društva potvrđuju ulozi o stvarnom broju imenuju članovi tijela društva i preuzimaju odmah sve dionice; sastavlja se javna isprava kod javnog bilježnika2) sukcesivno se osnivanje zbiva postupno: utvrđivanje teksta statuta, izvješće o osnivanju, objavljivanja javnih poziva, upisivanje dionica, uplaćivanje dionica, sazivanje i održavanje osnivateljske skupštine na kojoj se prihvaća statut, utvrđuje uplata dionica, eventualna ulaganja u stvarima i pravima te biraju tijela društva- dionica je1) dio temeljnog kapitala . Za dionicu se mora dati neka protuvrijednost kako bi se povećao temeljni kapital2) skup članskih ovlasti (prava i obveza) vezanih za članstvo u d.d. ovlasti dijelimo u:

imovinska prava pravo na udjel u dobiti, na ostatak nakon likvidacije društva i na nove dionice

upravljačka prava su pravo glasa, pravo sudjelovanja na skupštini, pravo poništavanja, pravo biranja3) vrijednosni papir koji izdaje d.d., (dio temeljnog kapitala), njome je izraženo članstvo imatelja i s njim povezana prava i obveze; izdavanje dionica:

na donosioca nemaju označenu osobu imatelja i mogu se prenositi običnom predajom; izdaju se isprave (tradicijom)

na ime imaju označeno ime dioničara, pa je prijenos otežan; ne moraju se izdati isprave i redovito se prenose indosamentom

ako se izdaju prije uplate pune nominalne svoteako se pri izdavanju uplaćuju svote koje su više od nominalne (iznad pari

agio)- vinkulacija je suglasnost društva za prijenos dionica na ime, statutom je predviđenoZnačajke dionice: nasljediva, prenosiva, predmet zaloga, nedeljiva, mogu se uplatiti u stvarima, pravima i novcuVrste: sa nominalnim iznosom/bez nominalnog iznosa,(nominalni je onaj na kojem je izdana, tržišni je onaj što se prodaje), na ime/ na donositelja(ukinute), redovne/povlaštene, osnivačke, vlastite, (su one koje drži samo društvo, moguće je dozvoliti ako postoji mogućnost da neko drugi preuzme, odlučuje glavna skupština) rodovi dionica,( Dionice koje daju ista prava čine rod dionica) užitnice(daju imovinska prava ali ne upravljačka)Kaduciranje oduzimanje dionica ako se ne uplati ulog za dionicuPrenose se tradicijom (na donositelja) i indosamentom (na ime i redovite)- prema rodu:1) redovite daju pravo glasa na glavnoj skupštini, na isplatu dividendu i na isplatu dijela likvidacijske mase2) povlaštene daju neka povlaštena prava u usporedbi s imateljem redovnih dionica, kao što su prvenstvo pri isplati dividende, ostatka likvidacijske mase mogu postojati samo ako postoje i redovite dionice Daju veća prava radi kontrole3) bez prava glasa svojim imateljima ne donose pravo glasa i čine poseban rod “A” dionice; daju pravo za sudjelovanje u dobit i gubitak, ali bez prava odlučivanja i nadzora; svrha izdanja nezainteresiranost vođenja poslova, redovito donose dobit Bez prava glasa mogu se izdati samo povlaštene dionice- pluralni votum zabranjeno izdavanje dionica koje za istu nominalnu svotu daju različito pravo glasa

Dijelovi isprave o dionici- Plašt dionice (temeljna isprava) službena je potvrda članova u d.d., osobito pravom sudjelovanju u temeljnom kapitalu, dividendi i pravu glasa; - Kuponski arak je isprava kojom se potvrđuje članstvo i pravo na dividendu

9

- ako je povezan s temeljnom ispravom kupon čini njezin sastavni dio i dijeli njezinu pravnu sudbinu; a ako je odvojen ili posebno izdan, samostalan je vrijednosni papir- Talon je isprava koja sadrži ovlasti za podizanje novih kuponskih araka kada je prijašnji kuponski arak iscrpljen ili nestao; može se prenijeti samo uz prijenos plašta na temelju kojeg je izdan

- privremenica (međutomnica) je isprava koja svjedoči člansko pravo u dioničkom društvu sve dok se ne izda dionica, moraju glasiti na ime

- pravni odnosi društva i dioničara1) načelo jednakog položaja dioničara zabrana je tijelima društva da zadiru u dioničarska prava; 2) načelo povjerenja obveza uzajamnog podupiranja i povjerenja3) načelo jednakosti (ravnopravnosti) pod jednakim uvjetima imaju jednak položaj u društvu- glavna obveza dioničara je uplata nominalne svote dionice, tj. većeg iznosa (agio) ako je tako utvrđeno1) uplata u novcu (nominalnoj svoti dionice)2) uplate veće svote (agio) (iznad nominalne vrijednosti)3) prijenosa stvari i prava na društvo kad se ulozi sastoje od stvari ili prava- zabrane: od ispunjenja obveze dioničara, povrata plaćenog i plaćanja kamata na ulog, stjecanja vlastitih dionica - uprava je izvršno tijelo koje u svojim rukama ima vođenje poslova i zastupanje društva i u tome je samostalno. Ona je obvezatno tijelo- nadzorni odbor je tijelo koje nadzire rad društva; mora imati 3 člana (tj. neparan broj); može sazvati skupštinu društva, imenuje članove uprave i predsjednika- skupština je vrhovno temeljno tijelo koje odlučuje o materiji koju joj je povjerio zakon. U njenom radu sudjeluju svi dioničari pa i oni bez prava glasa.Menadžerski ugovori- su ugovori koje članovi uprave sklapaju sa društvomTko koga imenuje taj toga opoziva. Vođenje poslova ne može se preneti na nadzorni odbor. Uprava saziva skupštinu. - zabrana nedopuštene utakmice zabrana da članovi uprave obavljaju gospodarsku djelatnost kojom bi se društva činila konkurencija, zabrana da budu članovi uprave drugoga kapitalnog društva ili takvim članom društva osoba koji osobno odgovara za obveze toga društva; štiti interese društva od djelovanja članova uprave- kvorum je propisan broj članova, tj. zastupljenost određenog dijela temeljnog kapitala nekog tijela koji mora biti nazočan sastanku tog tijela kako bi ono moglo pravovaljano odlučivati; svrha je ukloniti tj. umanjiti mogućnost odlučivanja tijela s nedovoljnim brojem njegovih članova - razlozi prestanka d.d.:1) zakonski istek vremena, odluka glavne skupštine, pravomoćna odluka suda, pripajanje društva drugom društvu ili spajanje s drugim društvom, provođenje stečajnog postupka i ukidanje društva2) statutarni npr. ako ne može postići svoj cilj

- DRUŠTVO S OGRANIČ. ODGOVOR. je trgovačko društvo u koje 1 ili više fizičkih ili pravnih osoba ulažu temeljne uloge s kojima sudjeluju u unaprijed dogovorenu temeljnom kapitalu, ne odgovara za obveze- svota temeljnog kapitala je 20 000 kn, pri upisu uloga najmanji dio 200 kn, osniva na temelju društvenog ugovora, a ako je osnivatelj samo 1 osoba, izjavom o osnivanju- u ZTD-u pravni odnosi društva i članova u 2 pododjeljka:1) o temeljnim ulozima – je dio temeljnog kapitala kojim član sudjeluje u društvu2) o poslovnim udjelima - skup prava i obveza koji pripadaju članu društva prema veličini preuzetoga temeljnog uloga; obveza je uplate cjelokupnoga temeljnoga ulogaPoslovni ulog prenosi se ugovorom o prijenosu poslovnog udjela na temelju javnobilježničke isprave.- uprava je tijelo koje vodi poslove društva (poslovodstvo) i zastupa društvo; pravna osoba ne može biti članom

- nadzorni odbor je fakultativno tijelo jer nije obvezatan; treba ga imati ako je:

10

1) prosječan broj zaposlenih tijekom godine veći od 3002) društvo obavlja određenu djelatnost propisano posebnim zakonom- broj članova ne manji od 3 ali može biti viši - skupština je najvažnije člansko pravo članova, svoju volju izražavaju:1) donošenjem odluke na skupštini društva - zajedničkom sastanku članova 2) donošenjem odluka pisanim putem - samo uz suglasnost svih članova- po izvoru, razlozi za prestanak mogu biti zakonski i ugovorni:1) istek vremena određenog u društvenom ugovoru2) odluka članova3) pripajanje društva drugome društvu i spajanje s drugim društvom5) odluka suda kojom se utvrđuje da je upis društva u sudski registar nezakonit6) provođenje stečajnog postupka

- STATUSNE PROMJENE su pripajanje, spajanje, podjela društva1) pripajanje 1 ili više društva pripajaju drugom društvu tako da se cijela imovina pripojenog ili pripojenih društva prenosi društvu preuzimatelju u zamjenu za dionice ili udjele toga društva. To društvo nestaje2) spajanje 2 ili više društva mogu spojiti a da se ne provede njihove likvidacije osnivanjem novog društva na koje prelazi cijela imovina svakog od društva koja se spajaju, u zamjenu za dionice, tj. udjele novoga društva 3) podjela društva može se ostvariti razdvajanjem i odvajanjem

a) razdvajanje razdužuje se trgovačko društvo na 2 ili više dijelova bez provođenja likvidacije imovine s time da ono prestaje, a podijeljena imovina prenosi se na drugo postojeće ili novoosnovano društvo

b) odvajanje uz ostanak staroga društva od njega odijeli dio njegove imovine i prenose na drugo postojeće ili novoosnovano društvo

Povezana društva- (1) Društva s uzajamnim udjelima su društva kapitala sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja su povezana tako da svako društvo ima više od četvrtine udjela u drugome društvu. Za utvrđenje pripada li nekome društvu više od četvrtine udjela u drugome društvu primjenjuju se odredbe članka 474. stavka 2. i 4. ovoga Zakona.

TAJNO DRUŠTVO = nastaje ugovorom kojim 1 osoba (tajni član) ulaže neku imovinsku vrijednost u poduzeće 2 osobe (poduzetnika), te na temelju toga uloga stječe pravo sudjelovanja u dobiti i u gubitku poduzetnika.Ima pravo na udjel u dobiti!GDJE ULAZI I OD ČEGA SE SASTOJI ULOG TAJNOG ČLANA?Ulog taj.čl. ulazi u imovinu poduzetnika. Td nema vlastitu imovinu. Ulog taj. člana može se sastojati u:

1. novcu2. stvarima3. pravima čija se vrijednost može izraziti u novcu.

DA LI JE TD PRAVNA OSOBA?TD nije pravna osoba i nema tvrtku.U tvrtku poduzetnika ne mogu se unijeti ime ni tvrtka tajnog člana.TD nije trgovačko društvo već ugovorni odnos.TD je samo unutarnje društvo koje se u odnosima s 3-ima i ne pojavljuje.

TKO MOŽE BITI TAJNI ČLAN?Tajni član može biti bilo koja fizička i pravna osoba.

TUP

Sudionici obveznih odnosa su fizičke i pravne osobe.Obveze nastaju na osnovi pravnih poslova, prouzročenjem štete, stjecanjem bez osnove, poslovodstvom bez naloga, javnim obećanjem nagrade i izdavanjem vrijednosnih papira. Obveze mogu nastati i na osnovi odluke suda ili druge javne vlasti.

VRSTE OBVEZA

11

1. NOVČANE OBVEZE- Kad obveza ima za činidbu iznos novca, dužnik je dužan isplatiti onaj broj novčanih jedinica na koji obveza glasi, osim kad zakon određuje što drugo.Stopa ugovornih kamata između osoba od kojih barem jedna nije trgovac ne može biti viša od stope zakonskih zateznih kamata koja je vrijedila na dan sklapanja ugovora, odnosno na dan promjene ugovorne kamatne stope, ako je ugovorena promjenjiva kamatna stopa.Kamate na kamate- Ništetna je odredba ugovora kojom se predviđa da će na kamate, kad dospiju za isplatu, početi teći kamate ako ne budu isplaćene. Ali se može, uz ograničenja iz članka 26. ovoga Zakona, unaprijed ugovoriti povećana godišnja kamatna stopa, ako dužnik ne isplati dospjele kamate na vrijeme.

ZATEZNE KAMATE - Dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate.

2. OBVEZE S VIŠE ČINIDABAALTERNATIVNE OBVEZE-Ako neka obveza ima dvije ili više činidaba, ali je dužnik dužan ispuniti samo jednu da bi se oslobodio obveze, pravo izbora, ako nije što drugo ugovoreno, pripada dužniku, i obveza prestaje kad on ispuni činidbu koju je izabrao.FAKULTATIVNE OBVEZE- Dužnik čija obveza ima jednu činidbu, ali mu je dopušteno da se oslobodi svoje obveze ispunjenjem neke druge određene činidbe, može se koristiti tom mogućnošću sve dok vjerovnik u ovršnom postupku ne primi potpuno ili djelomično ispunjenje činidbe.

OBVEZE S VIŠE DUŽNIKA I VJEROVNIKADJELJIVE OBVEZE- Obveza je djeljiva ako se ono što se duguje može podijeliti i ispuniti u dijelovima koji imaju ista svojstva kao i cijela činidba, i ako ono tom podjelom ne gubi ništa od svoje vrijednosti, inače obveza je nedjeljiva.Solidarne obveze-SOLIDARNOST DUŽNIKA- Svaki dužnik solidarne obveze odgovara vjerovniku za cijeli dug i vjerovnik može zahtijevati njegovo ispunjenje od koga hoće sve dok ne bude potpuno ispunjen, ali kad jedan dužnik ispuni dug, obveza prestaje i svi se dužnici oslobađaju.(2) Od više solidarnih dužnika svaki može dugovati s drugim rokom ispunjenja, pod drugim uvjetima i uopće s različitim odstupanjima.

NEDJELJIVE OBVEZE- Na nedjeljive obveze u kojima ima više dužnika na odgovarajući se način primjenjuju propisi o solidarnim obvezama..Nastaju kao posljedica nedeljivosti činidaba ako se u obveznim odnosima nalazi više subjekat

Središnji predmet izučavanja TUP

Trgovački ugovori i sva pitanja koja se ponajprije odnose na: sklapanje ugovora ( ponuda, prihvat ponude, pregovori, predugovor, tipologija

ugovora, mjesto, vrijeme sklapanje) Vrste ugovora Prestanak ugovora Pojačanje ugovora

- obvezno pravo je skup pravnih normi kojima se uređuju obvezni odnosi = jedna stranka (vjerovnik) ovlašten je zahtijevati od druge strane (dužnika), da joj preda neku stvar, da joj nešto učini, da ne čini nešto što bi inače Posebnosti u ZOO-u za trgovačke ugovore- bitno, nalazi se kod ugovora

Kod ugovora o prodaji Prekomjerno oštećenje Zajam Kamate Prigovor za nedostatke Primjena običaja i prakse Zastara

- obilježja obveznih odnosa:1) da je objekt (predmet) obveznog odnosa činidba - radnja koju je dužnik dužan ispuniti vjerovniku2) da su obvezni odnosi relativni – oni djeluju samo između strana koje su u obvezatnom odnosu

12

3) da su obvezni odnosi dispozitivni – strane same određuju hoće li i u koje ugovorne odnose ulaziti- ugovor je sukladna izjava volje ugovornih strana; on je najbrojniji i najvažniji temelj obveznih odnosa- načela obveznog prava1) autonomija volje stranaka( sloboda uređivanja obveznih donosa)2) ravnopravnost stranaka3) savjesnost i poštenje4) jednake vrijednosti činidaba 5) dužnosti ispunjenja obveze

Značajke trgovačkog prava – dispozitivnost, autonomija volje stranakaOsnovni izvor prava je ZOO

- podjela obveznog prava:1) opći dio uređuje pitanja sklapanja i ispunjenja ugovora, zajedničko svim ugovornim odnosima: osnovna načela, pravna i poslovna sposobnost, nastanak i prestanak obveza, vrste obveza.2) posebni dio pretpostavke za sklapanje ugovora,pretpostavke valjanosti ugovora, ništavost i pobojnosti ugovora, stadije koji prethode sklapanju ugovora, sklapanje ugovora- vrijeme i mjesto sklapanja ugovora, ispunjenje ugovora

pojedine oblike ugovora (imenovane)

- obveznopravni ugovor čini suglasnost volje 2 ili više osoba o tome da se među njima zasnuje određen obveznopravni odnos- klasifikacija ugovora:1. jednostrani ugovori – su pravni poslovi u kojima je jedna strana samo dužnik a druga samo vjerovnik npr ugovor o darovanju, po njih spadaju besplatni2. dvostrani – su obvezni ugovori u kojima je svaka strana istodobno i dužnik i vjerovnik . pod njih spadaju i naplatni3. konsenzualni – nastaju kad se strane sporazume o bitnim sastojcima ugovora; dovoljan je prihvat ponude npr zajam4. imenovani – tipizirali su se i dobili ime nominantni; uređen je zakonom npr ugovor o zastupanju 5. neimenovani – rjeđe se skklapa (inominantni) uređen je praksom npr ugovor o hotelskim uslugama6. predugovor – njme se preuzima obveza za kasnije sklapanje glavnog7. glavni ugovor – sklapanjem nože zahtijevati svaka strana u roku od 6 mjeseci8. formalni – ugovor za koji je unaprijed utvrđen oblik (zakonski ili ugovoreni)9. neformalni – nije unaprijed utvrđen oblik10. realni- u kojima se pored suglasnosti o bitnim stvarima traži i predaja stvari. Npr ugovor o posudbi11. Trgovački ugovori jesu ugovori što ih sklapaju trgovci među sobom u

obavljanju djelatnosti koja čini predmet poslovanja barem jednog od njih Dva kriterija – subjektivni/ objektivni – načini određivanja Navesti primjere! Dva d.d., ugovor o prodaji

- za valjanost ugovora zahtjeva se: - pretpostavke za sklapanje ugovora1) postojanje suugovaratelja (moraju postojati barem 2 strane)2) valjana volja3) dopustiv i moguć predmet činidbe4) temelj (osnova) 5) oblikadd 2. ako očitovanje nije u skladu s voljom, nastaje nesklad između volje i očitovanja a to je mana voljea) svjesni nesklad volje i očitovanja kada jedna strana ili obje svjesno s nakanom očituju nešto što zapravo neće- mentalna rezervacija kada jedna strana prilikom sklapanja ugovora izjavi kao svoju volju nešto što zapravo neće, a druga strana za taj nesklad ne zna

13

- simulacija postoji kad se obje strane prividno tako očituju da kod trećih izazovu dojam kao da sklapaju određeni ugovor, a zapravo to neće, nego žele postići nešto drugob) nesvjesni nesklad između volje i očitovanja nastaje kad očitovanje odgovara volji ali je volja stvorena na pogrešan način; može nastati zbog različitih razloga, a najčešći su fizička sila, prijetnja, zabluda i prijevara- prijetnja je takva mana volje pri kojoj je 1 ugovorna strana ili netko treći nedopuštenom prijetnjom izazvao kod druge strane opravdan strah zbog kojeg je ona sklopila ugovor- zabluda je pogrešna promidžba; kada nema nesklada volje i očitovanja, ali je volja stvorena na pogrešan način- prijevara je svjesno izazivanje ili održavanje u zabludi druge strane s nakanom da se navede na sklapanje ugovadd 3. činidba je svaka pozitivna ili negativna radnja koju je dužnik na temelju obveznog odnosa dužan ispuniti vjerovniku i uvijek mora imati imovinsko značenje; mora biti objektivno moguća- za nastanak obvezno pravnog odnosa potrebno je da se dogodi 1 ili više činjenica add 4. dopušten temelj a) pravni temelj (pravna osnova) je pravna činjenica koja je bitna za nastanak, promjenu ili prestanak subjektivnih prava i obveza b) kauza je gospodarski cilj ugovora koji se postiže ostvarenjem ugovornih obveza; tipizirala se i uvijek je jednaka za istu vrstu ugovora- Nevaljanost (ništetnost) ugovora kada bilo koja od navedenih pretpostavki nije ispunila ugovor nije valjan

a) ništetni posao onaj koji je protivan Ustavom određenim načelima, prisilnim propisima ili poslovnom moralu; ne proizvodi nikakve pravne učinke- posljedice ništetnosti ugovora–uvijek može odbiti ispunjenje obveza preuzetih ništetnim ugovorom b) pobojni ugovor koji je sklopila osoba ograničeno poslovno sposobna, kod kojih je bila mana glede volje strana, kao i svi oni za koje je propisima; mora podići tužbu i sud mora proglasiti ugovor nevaljanim- tužba za pobijanje ugovora može se podići u roku od 1 godine od saznanja za razloge pobojnosti, tj. od prestanka prisile, ali najkasnije u roku od 3 godine od sklapanja ugovoraStadiji sklapanja ugovora:

Ponuda Pregovori Predugovor Sklapanje ugovora

- sklapanje ugovora kada se strane suglase o bitnim sastojcima- ponuda je prijedlog za sklapanje ugovora što ga 1 fizička ili pravna osoba upućuje drugoj osobi, tako da bi se prihvaćanjem ponude mogao sklopiti ugovor- je jednostavan pravni akt, obvezuje samo ponuditelja i to do roka koji je sam postavio za njezino prihvaćanje. ZOO regulira 2 vrste ponude: opću ponudu i ponuduOpća ponuda- prijedlog za sklapanje ugovora upućen neodređenom broju osoba koji sadrži sve bitne sastojke ugovora.Ponuda- upućena konkretnoj osobi ili osobamaIzlaganje robe s naznakom cijene se smatra ponudom.Slanje kataloga, cjenika, tarifa, i drugih obavijesti ne smatraju se ponudomUčinak ponudePonuditelj je vezan ponudom osim ako je svoju obvezu da održi ponudu isključio ili ako to isključenje proizlazi iz okolnosti poslaOPOZIV PONUDE- ponuda se može opozvati samo ako je ponuđenik primio izjavu o opozivu prije primitka ponude ili istovremeno s ponudomPonuda neovlaštene osobeObvezuje ponuditelja iako je nije potpisala ovlaštena osoba pod uvjetom da je dana na 1/ dana na poslovnom papiru s kojim se služi ponuditelj2/ potpisana na uobičajan način3/ ako se odnosi na posao kojim se ponuditelj redovito bavi4/ ako ponuđenik nije znao ni mogao znati da je potpis neovlaštene osobe

14

Šutnja ponuđenika ne znači prihvat ponude: osim:

1. ako su ponuđenik i ponuditelj u stalnoj poslovnoj vezi glede određene robe, pa odmah ili u ostavljenom roku nije ponudu odbio2.djelovanje po nalogu

Pregovori koji prethode sklapanju ugovora ne obvezuju.Međutim povlače za sobom naknadu štete u slučaju 1. ako su vođeni suprotno načelu savjesnosti i poštenja i bez namjere da se sklopi ugovor2.ako su suprotno načelu savjesnosti i poštenja prekinuti( bez pravog razloga)

Predugovor takav ugovor kojim se preuzima obveza da se kasnije sklopi drugi, glavni ugovor

Svrha predugovoraPravna narav ugovora- samostalan ugovorSklapanje glavnog ugovora- može se zahtijevati u roku od šest mjeseci od isteka roka predviđenog za sklapanje ugovoraPredugovor ne obvezuje ako su se okolnosti od njegova sklapanja toliko promijenile da ne bi bio ni sklopljen

- prihvat je očitovanje volje ponuđene strane da prihvaća ponudu osobno ili preko zakonskog ili ugovornog zastupnika; mora biti u svemu suglasan s ponudom- perfekcija (trenutak sklapanja ugovora) je trenutak kad je nastao ugov i međusobne obveze ugovornih stranaMjesto sklapanja ugovora

Smatra se da je ugovor sklopljen u mjestu u kojem je ponuditelj imao svoje sjedište u trenutku sklapanja ugovora.

Mjesto ispunjenja ugovora Opće pravilo: dužnik je dužan ispuniti obvezu ,a vjerovnik primiti

ispunjenje u mjestu određenom pravnim poslom ili zakonomKada mjesto ispunjenja obveze nije određeno, a ne može se ni odreditiObveza se ispunjava u sjedištu dužnikaNovčane obveze: u mjestu sjedišta vjerovnika

Vrijeme sklapanja ugovora Teorija prijema; ugovor je sklopljen u trenutku kada ponuditelj primi

izjavu ponuđenika da prihvaća ponudu

- oblici pojačanja ugovora: kao garancija za neispunjenje ili neuredno ispunjenje obveze

1. jamstvo je ugovor, jamac se obvezuje prema tuđem vjerovniku da će ispuniti valjanu i dospjelu obvezu ako je ne ispuni glavni dužnik

ne može biti veći od odgovornosti dužnikad) supsidijarno jamstvo tek kada je glavni dužnik ne ispuni u određenom rokue) solidarno jamstvo ako se jamac obvezao kao jamac i platac, odgovara

vjerovniku kao glavni dužnik

2. ugovorna kazna je ugovorom određena novčana svota ili neka druga materijalna korist koju će dužnik platiti, tj. pribaviti vjerovniku ako ne ispuni svoju obvezu iz glavnog ugovora ili zakasni s njezinim ispunjenjem; ugovorna obveza koju su stranke same i slobodno ugovorile- oblik: mora biti ugovorena u onom obliku koji je propisan za ugovor iz kojeg nastaje glavna obveza; sami određuju visinu ugovorne kazne, i način njena obračuna, sud može smanjiti svotu ugovorne kazne ako utvrdi da je ona nerazmjerno visoka s obzirom na vrijednosti i značenje glavne obveze

15

- glavna se obveza ne smije sastojati od plaćanja novcem- u slučaju ne ispunjenja obveze vjerovnik može tražiti ispunjenje obveze 3. zatezne kamate su novčana svota koju (uz glavnicu) dužnik duguje vjerovniku zakasni li s ispunjenjem novčane obveze, bez obzira jer pretrpio štetu ili nije4. kapara je novčana svota ili neka druga zamjenjiva stvar koju u trenutku sklapanja ugovora jedna strana daje drugoj kao znak da je ugovor sklopljen i kao sigurnost da će se ugovor ispuniti5. odustanina (odštetnina) - strane ju ugovaraju kad u trenutku sklapanja ugovora nisu sasvim sigurne hoće li u času njegova ispunjenja biti za to zainteresirane6. zalog - dužnik obvezuje se prema vjerovniku da mu proda neku stvar na kojoj postoji pravo vlasništva kako bi prije ostalih vjerovnika mogao naplatiti potraživanje iz njezine vrijednosti. 7. hipoteka- ustupanje potraživanja (CESIJA) je prijenos otuđivog potraživanja od dosadašnjeg vjerovnika (ustupitelja cedenta) na novog vjerovnika (primatelja cesionara), a dužnik (cesus) i potraživanje ostaju isti; postoje 3 subjekta; pravni temelj ugovor, zakon i sudska odluka- ustupljeno potraživanje = veritet; potraživanje o dospijeću = bonitet- promjene na strani dužnika:1) pristupanje dugu je takav ugovor kojim se netko treći (intercident) obvezuje vjerovniku da će ispuniti njegovo potraživanje prema dužniku2) preuzimanje ispunjenja je ugovor kojim se netko treći obvezuje dužniku da će ispuniti njegovu obvezu prema vjerovniku3) preuzimanje duga takav je ugovor kojim se preuzimatelj duga - novi dužnik obvezuje postojećem dužniku da preuzima obvezu ispunjenja duga prema vjerovniku-- obnova (novacija) je sporazum vjerovnika i dužnika kojim postojeća obveza prestaje i zamjenjuje se novom koja ima različit predmet ili različitu pravnu osnovu

- prestanak obveznopravnih odnosa može nastati voljom ugovornih strana (ispunjenje, prijeboj, oprost duga) ali i zbog činjenica koje ne ovise o volji strana (nemogućnost ispunjenja protek vremena, smrt)

Ispunjenjem, redoviti i osnovni način Raskid: Zbog neispunjenja Zbog promjenjenih okolnosti- Ako bi zbog izvanrednih okolnosti nastalih nakon sklapanja

ugovora, a koje se nisu mogle predvidjeti u vrijeme sklapanja ugovora, ispunjenje obveze za jednu ugovornu stranu postalo pretjerano otežano ili bi joj nanijelo pretjerano veliki gubitak, ona može zahtijevati da se ugovor izmijeni ili čak i raskine.

Zbog nemogućnosti ispunjenja- nemogućnost ispunjenja ugovorne obveze a da nema odgovornosti strana može nastati zbog više sile, bez krivnje strana ali može zbog krivnje jedne strane. Neispunjenje obveza zbog krivnje druge strane, obveze prve ugovorne strane se gase ali on i dalje zadržava svoju tražbinu prema drugoj strani, ipak se tražbina umanjuje za onoliko koliko je mogla imati koristi od oslobođenja ispunjenja vlastite obveze.

Zbog prekomjernog oštećenja- Ako je između činidaba ugovornih strana u dvostrano obveznom ugovoru postojao u vrijeme sklapanja ugovora očiti nerazmjer, oštećena strana može zahtijevati poništaj ugovora ako za pravu vrijednost tada nije znala niti je morala znati.Specifićnost prekomjernog oštećenja što u trgovačkim odnosima nema prekomjernog oštećenja.

Ostali načini : Prijeboj ili kompenzacija Otpust duga- izjava vjerovnika dužniku da neće zahtijevati ispunjenje Sjedinjenje – jedna te ista osoba postane vjerovnik i dužnik Nemogućnost ispunjenja Smrt Zastara

- ispunjenje je prestanak obveznopravnog odnosa valjanim ispunjenjem duže činidbe od strane dužnika

16

- raskid ugovora zbog neispunjenja jednostrana je izjava vjerovnika da zbog dužnikova neispunjenja ugovora smatra kako je ugovor prestao- učinak raskida ugovora zbog neispunjenja je prestanak obveznog odnosa čime se obje strane oslobađaju svojih obveza osim obveza za naknadu eventualne štete- raskid ugovora:1. zakašnjenje je svako zakašnjenje ili odugovlačenje s ispunjenjem obveze - osoba u zakašnjenju dužna je ispuniti svoju zakašnjelu obvezu no zbog njezina zakašnjenja nastaju određene nove pravne posljedice (naknada štete, prelazak rizika)

a) dužnik je u zakašnjenju kada ne ispuni obvezu u roku određenom za ispunjenjeb) vjerovnik dolazi u zakašnjenje ako odbije primiti ispunjenje ili ga svojim

ponašanjem spriječi i ako je spreman primiti ispunjenje dužnikove istodobne obveze, a ne nudi svoje dospjele obveze2. prijeboj (kompenzacija) je takav način prestanka obveznopravnog odnosa kojim se vjerovnikovo potraživanje i dužnikovo protupotraživanje ukidaju međusobnim obračunavanjem - postoji kada između vjerovnika i dužnika istodobno postoje potraživanja iz dvaju ili više međusobnih obveznih odnosa; najviše koristi između subjekata koji su u međusobnim trajnim ugovornim odnosima3. otpust (oprost) duga je prestanak obveze (ugovor) kad vjerovnik izjavi dužniku da neće tražiti njezino ispunjenje a dužnik se s tim složi4. protek vremena je trajanje ograničeno zakonom; obveznopravni odnos s određenim rokom trajanja prestaje istekom roka; s neodređenim trajanjem može svaka strana otkazati jednostranom izjavom volje5. sjedinjenje (konfuzija) je spajanje samostalnog vjerovnikova potraživanja i samostalnog dužnikova duga kod jedne osobe koja tako postaje istodobno i vjerovnik i dužnik- izvanugovorne obveze nastaju na temelju pravnih činjenica ili stanja na koje pravo veže postanak obveznog odnosa bez obzira na volju sudionika- prema ZOO-u postoje:1) prouzročenje štete 2) stjecanje bez osnove3) poslovodstvo bez naloga4) javno obećanje nagrade5) izdavanje vrijednosnih papira 1. Tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnjeŠteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta). odgovornost za štetu je obveznopravni odnos na temelju kojega počinitelj štete ima obvezu nadoknaditi štetu oštećenome a on je ovlašten zahtjevati naknadu štete- može nastati povredom ugovorne obveze, štetnom radnjom osobe koja s oštećenim nije imala ugovorni odnos- postoji kad je osoba odgovorna za štetu (štetnik) učinila protupravnu štetnu radnju zbog koje je nastala šteta oštećenom i ako postoji uzročna veza između štetne radnje i štete kao posljedice

- kriterij utvrđivanja odgovornosti za štetu – nema štetnikove odgovornosti sve dok se ne ustanovi da je kriv - po načelu krivnje (oslobađa se od slučaja) i uzročnosti (poziva se na višu silu)2. stjecanje bez osnove – kad jedna osoba stekne imovinu na račun druge osobe bez pravnog temelja, nema osnove u nekom pravnom poslu, odluci suda, odnosno druge nadležne vlasti ili zakonu3. poslovodstvo bez naloga – kad se neko nepozvan i bez naloga miješa u poslove drugih, obavljajući za tuđi rač- poslovodstvo se mora sastojati od obavljanja nekog posla ali i trošenje i vlastite imovine u interes drugog- poslovodstvo nudi bez naloga: nužno, korisno i za poslovođu bez naloga i poslovodstvo protiv volje drugog. Obavljanju tuđeg posla bez naloga ili ovlaštenja može se pristupiti samo ako posao ne trpi odgađanje te predstoji šteta ili propuštanje očite koristi.

17

4. javno obećanje nagrade- Javnim oglasom učinjeno obećanje nagrade onome tko izvrši određenu radnju, postigne neki uspjeh, nađe se u određenoj situaciji ili ispuni neki drugi uvjet, obvezuje obećavatelja da ispuni obećanje. 5.izdavanje vrijednosnih papira-Vrijednosni papir je isprava kojom se njezin izdavatelj obvezuje ispuniti obvezu upisanu u toj ispravi njezinu zakonitom imatelju. - uzročna odgovornost odgovara za štete bio kriv ili ne- zastara je protek vremena kojeg dužnik ima pravo uskratiti ispunjenje obveze zbog vjerovnikova pasivnog držanja u vremenu određenom zakonom- svrha zastare je da u nekom pravnom odnosu ne bude neizvjesnosti ako ovlaštenik svoje pravo ne ostvari; interesi pravne sigurnosti zahtijevaju da se zaštiti postojeće stanje ako ono traje duže vrijeme. Opći zastarni rok jeste pet godinaspecifičnost zastare- u građanskim ugovorima 5. godina a u trgovačkim 3. godine- posljedica zastare je da se neko pravo ne može ostvariti prisilno putem suda, da se utrživa obveza pretvorila u neutrživu (zastara tužbenog zahtjeva)- zastoj (obustava) zastarjevanja je nastup okolnosti zbog kojih zastara ne može početi ili već započeta zastara prestane teći tako dugo dok traju te okolnosti a nakon toga se zastara nastavlja a proteklo vrijeme uračunava- prekid zastare je nastup okolnosti bez kojih zastara prestaje teći a proteklo se vrijeme ne uračunava nego zastara nakon prekida počinje teći iznova; nastupa:1) kad dužnik prizna dug izjavom zatim nekom radnjom dužnika2) vjerovnikovim podizanjem tužbe- prekluzija (prekluzivni rok) je zakonom određeno vrijeme čijim istekom prestaje postojati samo pravo ako ga ovlaštenik ne ostvari u tom roku- razlika kod zastare se gubi pravo na tužbu a kod prekluzije se gubi samo pravo, ona nema obustavu- prekluzivni rokovi mogu biti: materijalni i procesualni (rok za žalbu protiv presude 15 dana a u trgovačkim sporovima 8 dana)

UGOVOR O PRODAJI (dvostrano obvezni, naplatni, možr biti i neformalni)- predmet ugovora o prodaji obično je stvar ali može biti i nekakvo pravo(patent)- prodaja stvari – prodavatelj se obvezuje da stvar koju prodaje preda kupcu tako

da kupac stekne pravo vlasništva, a kupac se obvezuje da prodavatelju plati cijenu Ne mora biti u pisanom obliku ali ugovor o kupoprodaji nekretnine mora

- rizik je mogućnost da u nekom pravnom poslu slučajno nastane propust ili oštećenje stvari čije vlasništvo treba prenijeti s jednog suugovaratelja na drugog

- prodavatelj snosi rizik slučajne propasti do prodaje stvari kupcu a s predajom rizik prelazi na kupca

- tko ne riskira ne profitira – kad pravni subjekti stupe u posao znajući da pri realizaciji može doći do gubitka

- Sastojci ugovora o kupoprodaji1.stvar mora biti određena ili odrediva; može biti:

1) pokretne i nepokretne2) postojeće i propale prije ugovora3) u prometu ili izvan prometa – ako proda stvar koja je izvan prometa = ništetan

ugovor4) sadašnje i buduće

2.cijena je vrijednost stvari izražena u novcu, mora biti odrediva ili određena (ustanovljena je u fiksnom iznosu) razumna cijena je tekuća cijena u vrijeme sklapanja ugovora u mjestu prodavatelja. ONA NE MORA BITI UGOVORENA KOD TRGOVAČKIH ALI MORA BITI KOD POTROŠAČKIH- TO JE SPECIFIČNOST KOD UGOVORA O PRODAJI(to su posebnosti zoo koje su nabrojane)

- obveze prodavatelja: - prodavatelj je dužan predati stvar kupcu na ugovorenom mjestu u određeno vrijeme, odgovara za nedostatke koji mogu biti:

1) materijalni nedostaci (fizičke mane) svako odstupanje prodane stvari od svojstva što ih mora imati prema ugovoru

2) pravni nedostaci ako na prodanoj stvari ima pravo neka treća osoba pa to isključuje i ograničava kupčeva prava

18

- odgovornost za materijalne nedostatke 1) nedostaci u kakvoći – prodavatelj odgovara za nedostatke stvari koje je imala u

trenu prelaska rizika na kupcaa) vidljivi – mogu se uočiti pregledom stvarib) skriveni – ne mogu se uočiti običnim pregledom oni se obično ne

pojavljuju odjedanput nego postupno u fazi konzumiranja2) nedostaci u količini ako je prodana manja količina od ugovorene kupac može

raskinuti ugovor samo glede dijela stvari koja nedostaje a ne cijeli ugovor

- odgovornost za pravne nedostatke ili evikcija- evikcija je pravno uznemiravanje stjecanja stvari od strane nekog trećeg- do nje dolazi na temelju prava trećeg na stvar i ima uvijek pravnu podlogu- obveza kupca je platiti cijenu i preuzeti stvar

slučajevi prodaje s naročitim pogodbama1) prodaja s pravom prvokupa je pravo određenih osoba da vlasnik stvari mora

stvar najprije ponuditi njima2) kupnja na pokus je ugovor kojim kupac uzima stvar uz uvjet da je da je isproba kako

bi utvrdio odgovara li njegovim željama i da se zatim izjasni odustaje li ili ne3) Kupoprodaja po uzorku ili modelu- U slučaju kupoprodaje po uzorku ili modelu, ako

stvar koju je prodavatelj predao kupcu nije jednaka uzorku ili modelu, prodavatelj odgovara po propisima o odgovornosti prodavatelja za materijalne nedostatke stvari, a u drugim slučajevima po propisima o odgovornosti za neispunjenje obveze.

4) Kupoprodaja s obročnom otplatom cijene- Ugovorom o kupoprodaji pokretne stvari s obročnom otplatom cijene obvezuje se prodavatelj predati kupcu pokretnu stvar prije nego što mu cijena bude potpuno isplaćena, a kupac se obvezuje isplatiti njezinu cijenu u obrocima, u određenim vremenskim razmacima.

5) prodaja sa zadržavanjem vlasništva je ugovor kojim prodavatelj zadržava pravo vlasništva nad stvari koja je predana kupcu sve dok kupac ne ispuni svoje ugovorne obveze

6) prodaja sa specifikacijom postoji ako je ugovorom zadržano pravo kupca da poslije odredi kvalitetu, oblik, mjeru ili druge pojedinosti stvari

UGOVOR O ZAJMU( konsenzualni smatra se sklopljen kada su se strane sporazumile o bitnim sastojcima, besplatni,dvostrano obvezni,neformalni) I KREDITU

- zajmodavatelj se obvezuje predati zajmoprimatelju određenu svotu novca ili određenu količinu drugih zamjenskih stvari na kojima on stječe pravo vlasništva a zajmoprimatelj se obvezuje da zajmodavatelju poslije određenog vremena vrati istu svotu novca tj. istu količinu stvari iste vrste i kakvoće

- posudba je ugovor kojim se posuditelj obvezuje predati stvari na besplatnu uporabu, a primatelj se obvezuje da nakon određenog vremena vratiti istu posuđenu stvar; uvijek je besplatan ugovor

- ugovor o zajmu je konsenzualnan ugovor jer se smatra sklopljen u trenutku kad su se stranke sporazumjele o njegovim bitnim sastojcima

- bitni sastojci: predmet, trajanje i u slučaju da se radi o naplatnom zajmu naknada za pozajmljivanje

- zajam je neformalan, dvostrano obvezni ugovor jer je zajmodavatelj dužan predati zajmoprimatelju a zajmoprimatelj je dužan poslije određenog vremena vratiti istu svotu primljenog novca

- možen biti: novčani i robni te nenamjenski (koristi se u bilo kojoj svrsi) i namjenski (unaprijed utvrđena svrha)

- obveze zajmodavatelja 1) predaja obećanih stvari zajmodavatelj je obvezan predati ugovorene stvari

u ugovoreno vrijeme, zajmopriatelj ima pravo zahtijevati predaju stvari u roku od 3 mj. Od dolaska zajmodavatelja u zakašnjenje, a u svakom slučaju u roku od godine od sklapanja ugovora

19

2) odgovornost za nedostatke zajmodavatelj odgovara zajmoprimatelju za štetu koja bi mu bila uzrokovana zbog materijalnih nedostataka pozajmljenih stvari

- obveze zajmoprimatelja 1) vraćanje zajma dužan je vratiti u ugovorenom roku istu svotu novca tj. istu

količinu stvari iste vrste i kakvoće; primjereni rok za vraćanje ne može biti kraći od 2 mj.

2) naknada za korištenje zajma pri naplatnom zajmu primatelj je dužan platiti davatelju određenu svotu naknade (kamatu)

SPECIFIČNOST UGOVORA O ZAJMU – KOD TRGOVAČKIH UGOVORA ZAJAM JE NAPLATIV A KOD GRAĐANSKIH NE!

UGOVOR O KREDITU- obvezuje se banka korisniku kredita staviti na raspolaganje određenu svotu na

određeno vrijeme za utvrđenu namjenu ili bez nje a korisnik se obvezuje banci platiti ugovorene kamate i vratiti dobivenu novčanu svotu u vrijeme i na način utvrđen ugovorom

- osim što je imenovan, naplativ i formalan on je i konsezualan jer ne nastaje samo davanjem novca nego obvezom banke da će novac korisnik staviti na raspolaganje

- razlike ugovora o zajmu i ugovoru o kreditu:1) kod ugovora o zajmu davatelj može biti bilo koja fizička i pravna osobe a kod

kredita davatelj je u pravilu banka

2) predmet ugovora o zajmu može biti novac ili zamjenjive stvari a kod kredita samo novčana sredstva

3) ugovor o zajmu može biti nenaplativ ili naplativ, a ugovor o kreditu je uvije naplativ

4) ugovor o zajmu je neformalan a ugovor o kreditu mora biti sklopljen u pisanom obliku- bitni sastojci: svota kredita, uvjeti davanja kredita, korištenja i uvjeti vraćanjaUGOVOR O ZAKUPU I NAJMU- ugovorom o zakupu zakupodavatelj se obvezuje predati određenu stvar

zakupoprimatelju na uporabu a primatelj se obvezuje da će mu za to platiti određenu zakupninu i nakon prestanka zakupa vratiti zakupljenu stvar; ne stječe se vlasništvo nad stvari

- zakup je konsenzualan ugovor jer je za valjanost njegova sklapanja dovoljan sporazum stranaka o bitnim sastojcima, uvijek je naplativ, neformalan-ne zahtjeva poseban oblik ali najam stana mora biti, u zakup daju se pokretne stvari

- sastojci ugovora o zakupu: suglasnost o predmetu ugovora zakupnina i vrijeme trajanja ugovora

- razlika između zakupa i najma: najam se odnosi samo na upotrebu a zakup i na upotrebu i na korištenje

- obveze zakupodavatelja: 1) predaja stvari davatelj je dužan predati primatelju zakupljenu stvar u

ispravnom stanju zajedno s njezinim pripacima- čin predaje može se sastojati od: predaje iz ruke u ruku, simbolične predaje i

predaje očitovanja2) održavanje stvari davatelj je dužan održavati stvar u ispravnom stanju tj.

obavlja potrebne popravke3) odgovornost za nedostatke davatelj odgovara primatelju za sve

nedostatke zakupljene stvari koji smetaju njenoj ugovorenoj ili redovitoj upotrebi bez obzira na to je li davatelj za njih znao

- davatelj ne odgovara za nedostale stvari koje su u času sklapanja ugovora primatelju biti poznati - ugovor zakonoprimatelja

1) uporaba stvari prema ugovoru ili njezinoj namjeni potpuna uporaba i uživanje stvari redovita je pojava kod ugovora o zakupu ako običaji nisu drukčiji

- temeljno i najvažnije zakupčevo pravo jest upotreba i korištenje stvari ali obvezni primatelj ju može koristiti samo onako kako je uređeno ugovorom

20

2) plaćanje zakupnine plaćanje je toliko bitno za kvalifikaciju ugovora kao zakupa da bez nje nema ni zakupa ako bi se neka stvar dala na besplatnu upotrebu, ne bi radilo o zakupu nego o posudbi

3) vraćanje zakupljene stvari bez njega ne bi bilo kvalifikacije tog ugovora kao ugovora o korištenju tuđe stvari

- PODZAKUP zakuprimatelj prenosi na drugog (podzakupitelja) svoje pravo uporabe i korištenju zakupljene stvari

- LEASING- atipični ugovor predmet ugovora je predaja za uporabu pokretnih stvari vrlo velike vrijednosti i visoke količine; je najsličnji ugovoru o zakupu

- TIMESHARING ugovor o davanju turističkog objekta na vremensku upotrebu; - davatelj se obvezuje predati na uporabu turistički objekt održavati ga a rabitelj je

ovlašten primljeni objekt rabiti u skladu s njegovom namjenom određen broj godina u određenom razdoblju tijekom godine, vratiti ga i cijelu svotu zakupnine platiti unaprijed

- je vremenska jedinica mjerena gotovo uvijek tjednima rezervirana u nekom ljetovalištu stalno za razdoblje od nekoliko godina

- je vremenska uporaba tuđeg objekta pri čemu rabitelj ne postaje vlasnikom nekretnine već plaća uporabu apartmana, sobe nekoliko godina unaprijed

-UGOVOR O NAJMUUgovorom o najmu obavezuje se najmodavatelj predati određenu stvar najmoprimatelju na uporabu a ovaj se obavezuje za to platiti određenu najamninu i nakon prestanka najma vratiti unajmljenu stvar.Bitni sastojci: suglasnost o sadržaju u govora(Objektu), najamnina i vrijeme trajanja ugovora.Formalni,konsezualni, naplatni, imenovani

UGOVOR O NALOGUUgovorom o nalogu obvezuje se i ovlašćuje nalogoprimac poduzimati za račun nalogodavca određene poslove. Nalogoprimac ima pravo na naknadu za svoj trud, osim ako je drukčije ugovoreno ili proizlazi iz naravi međusobnog odnosa. Nalogoprimac je dužan izvršiti nalog prema primljenim uputama, s pažnjom dobrog gospodarstvenika, odnosno dobrog domaćina, ostajući u njegovim granicama i u svemu skrbiti o interesima nalogodavca i njima se rukovoditi. Nalogoprimac je dužan na zahtjev nalogodavca podnijeti izvješće o stanju poslova i položiti račun i prije određenog vremena Nalogodavac je dužan platiti nalogoprimcu proviziju o toškove

UGOVOR O TRGOVAČKOM ZASTUPANJU- obavljaju ga određena tijela društva kojim se manifestira poslovna sposobnost

pravne osobe te na zastupanje koje zastupnik obavlja kao svoju gosp. djelatnost na temelju posebnog ugovora sa zastupanim

- Ugovorom o trgovinskom zastupanju obvezuje se zastupnik da će za vrijeme trajanja ugovora pregovarati s trećim osobama o sklapanju ugovora u ime i za račun nalogodavca te da će, ako je tako ugovoreno, i sklapati ugovore s trećim osobama u ime i za račun nalogodavca, a nalogodavac se obvezuje da će zastupniku za svaki ugovor kojega je on sklopio ili koji je sklopljen njegovim djelovanjem platiti određenu proviziju.

- iz ovog ugovora proistječu:1) odnos zastupnika i nalogodavatelja u kojem zastupnikove obveze mogu biti

vrlo široko postavljene, uključujući i ovlast za sklapanje ugovora s trećim2) odnos između zastupnika i trećeg koji nastaje na temelju ovlasti iz

zastupničkog ugovora- obveze suugovaratelja

1) obveze zastupnika dužan je: brinuti se o interesima nalogodavatelja, držati se uputa koje mu je dao nalogodavatelj, davati informacije nalogod. o stanju na trž., čuvati poslovne tajne

2) obveze nalogodavatelja: isplatiti zastupniku naknadu za sklopljene ugovore, isplatiti posebne troškove koje je zastupnik učinio u njegovu korist

Ugovor o trgovinskom zastupanju mora biti sklopljen u pisanom obliku.Ugovor sklopljen na određeno vrijeme prestaje protekom vremena na koje je sklopljen.

UGOVOR O KOMISIJI

21

- komisionar se obvezuje da za naknadu obavi u svoje ime i za račun komitenta jedan povjereni mu posao, komisionar ima pravo na proviziju kad nije ugovorena

- podrazumijeva dva odnosa:1) odnos komisionara i komitenta2) odnos komisionara i treće osobe

- razlika komisijskog od zastupničkog: komisionar nudi po nalogu i za račun komitentu ali u svoje ime a zastupnik radi i u ime i za račun komitenta

- obveze komisionaru :1) pridržavati se naloga komitentu2) čuvati povjerenu robu s pozornošću dobrog gospodarstvenika3) utvrditi stanje robe koju mu je poslao komitent4) obavijestiti komitenta o svim promjenama na robi5) položiti račun komitentu o obavljenom poslu

- obveze komitenta : dužan je isplatiti komisionaru naknadu (proviziju) kad komisionar obavi posao, kao i onda kada je ispunjenje posla spriječeno nekim uzrokom za koji odgovara komitent

UGOVOR O POSREDOVANJU- je poseban imenovan ugovor neformalan je, konsezualan naplativ- posrednik se obvezuje da će naći treću osobu s kojom bi nalogod. pregovarao o

sklapanju određenog ugovora a nalogod. se obvezuje da će isplatiti posrednik određeno naknadno ako ugovor bude sklopljen

- posrednik ne sklapa ugovor s trećom osobom nego samo s nalogod.- posrednik je osoba koja se profesionalno bavi praćenjem oscilacija na trž.

potrebom za robom- obveze posrednika:

1) tražiti priliku za sklapanje ugovora i upozoriti naciju nalogod.2) voditi posebnu knjigu (posrednički dnevnik) obilježiti bitne podatke o naknadi

svake štete nalogod.- obveze nalogodavatelja: dužan je isplatiti posredniku naknadu, isplatiti troškove

UGOVOR O DJELU- je imenovan, konsenzualan, dvostrano obvezan, naplativ i neformalan- izdavatelj radova (poduzetnik) obvezuje se obaviti određen posao, ispunjenje

kakvog fizičkog ili intelektualnog rada a naručitelj se obvezuje izvoditelju za taj posao platiti naknadu

- važan je rezultat rada a ne sam rad- bitni sastojci: djelo naknada - sklapanje ugovora nadmetanjem sklapa se s onim koji je ponudio najnižu

cijenu za izvođenje radova- obveze izvoditelja radova:

1) obveza obaviti djelo2) odgovornost za nedostatke – izvoditelj je odgovoran za nedostatke

obavljenog djela3) dužnost upozorenja na nedostatke materijala ili naloga – izvoditelj je

dužan upozoriti naručitelja na nedostatke materijala; ne smije upotrijebiti materijal s nedostacima ali ako naručitelj zahtijeva da se neki s nedostatkom onda je ovaj dužan postupiti prema zahtjevu

- obveze naručitelja : isplata naknade, obveza primanja djelaSve dok naručeno djelo nije dovršeno naručitelj može raskinuti ugovor kad god hoće, ali je u tom slučaju dužan isplatiti izvođaču ugovorenu naknadu, umanjenu za iznos troškova koje ovaj nije imao, a koje bi inače imao da ugovor nije raskinut, a i za iznos zarade što ju je ostvario na drugoj strani ili što ju je namjerno propustio ostvariti.

UGOVOR O GRADNJI- je ugovor kojim se izvoditelj obvezuje da će u ugovorenom roku i prema

određenom projektu izgraditi određenu građevinu na određenom

22

zemljištu,obaviti kakve druge građevinske radove a naručitelj (investitor) se obvezuje isplatiti određenu cijenu. Dva bitna sastojka: građevina i veći složeni radovi- ako objekat nije veći i složeni I ako se ne izvodi na temelju određenog projekta onda ne vrijedi odredba ugovora o građenju već o djelu. Mora biti u pisanom obliku

- građevina – zgrade, mostovi, tuneli, vodovodi, kanalizacije, ceste, bunari i dr. građevni objekti za koje su potrebni veći i složeniji radovi

- osim predmeta i cijene bitni sastojak je rok za izgradnju- obveze izvoditelja

1) obveza izgradnje građevine – dužan je ispuniti svoju obvezu prema određenom projektu i u određenom roku; izvoditelj je dužan omogućiti naručitelju stalan nadzor nad radovima

2) odgovornost za opće nedostatke – fasada, drvenarija, grijanje, kanalizacija3) odgovornost izvoditelja i projektanta i nadzornog tijela glede

nedostataka za građevine – nedostatak građevine koji ugrožavaju njezinu stabilnost, umanjuje njezinu čvrstoću i tvrdoću (rok 10 god.)

- obveze naručitelja: 1) preuzimanje građevine – izgrađena građevina ne smije se počet koristit

prije nego što se obavi tehnički pregled2) plaćanje cijene – cijena radova određuje se prema jedinici mjere ugovorenih

radova ili u ukupnom iznosu za cijeli objekt- jedinična cijena određuje se po četvornom metru za površinu po dužinskom

metru za dužinu ili po kubičnom metru izgrađenog prostora- ukupno ugovorena cijena je cijena koja se utvrđuje za cijeli objekt ili za dio

objektaodredba «ključ u ruke» - znači da se izvoditelj obvezuje samostalno obaviti sve radove potrebne za izgradnju i davanje određenog objekta na upotrebu. Ako u ugovoru »ključ u ruke« sudjeluje kao ugovorna strana više izvođača, njihova odgovornost prema naručitelju je solidarna.

- klizna skala – konačna cijena ovisi o cijeni materijala, ruda i ostalih čimbenika; zbog nestabilnosti cijena na tržištu se uvodi; vrste:1) opisni oblik klizne skale – je onaj pri kojemu se u % određuje veličina udjela

cijene materijala i radne snage u ukupnoj cijeni 2) matematički oblik – sastoji se od određene matematičke formule u koju se

uvrštavaju čimbenici strukture cijene

UGOVOR O OSTAVI- neformalan, konsezualan, imenovan i nenaplativ- ostavoprimatelj (depozitor) se obvezuje da će primiti pokretnu stvar od

ostavodavatelja (deponenta) i čuvati je besplatno ili uz naknadu i da će stvar vratiti nakon određenog vremena

- obveze ostavoprimatelja: 1) primanje stvari 2) čuvanje stvari – primatelj nema pravo koristiti deponiranu stvar (naplatna

ostava – čuvaju kao dobar domaćin; nenaplatna ostava – čuvaju kao vlastito)3) vraćanje stvari mora se vratiti u stanju u kojem je primljena

- obveze ostavodavatelja: preuzeti stvar, nadoknaditi ostavoprimatelju troškove

UGOVOR O USKLADIŠTENJU- neformalan, konsezualan, dvostrani, nenaplativ- skladištar se obvezuje da će primiti i čuvati određenu robu, poduzimati

ugovorene i potrebne mjere radi njezina očitovanja te je predati na zahtjev ostavodavatelja

- razvio se iz ugovora o ostavi- obveze:

1) ostavodavatelj je dužan predati robu skladištenu za čuvanje platiti naknadu i preuzeti robu na čuvanje

23

2) skladištar – je dužan primiti i čuvati robu, odgovara prema objektivnom kriteriju tj. odgovara za slučajnu štetu na robi, odgovornosti se može osloboditi samo ako dokaže da je šteta nastala višom silom, krivnjom ostavodavatelja, zbog nedostatka

- skladište – glavno sredstvo rada, ograđen, otvoren, natkriven ili zatvoren prostor u kojem se čuva roba za prodaju i kupnju

- javna skladišta – imaju ovlasti da izdaju vri9jednosne papire – skladišnice- skladišnica je vrijednosni papir koji skladištar izdaje ostavodavatelju kao dokaz

da je robu primio na čuvanje a koji ujedno sadrži prvo imatelja skladišnice da raspolaže robom prodanom skladištaru na uskladištenje; može ju izdati samo javni skladištar

- dijelovi moraju se pozivati jedno na drugo1) priznanica (recepsis) je dio skladišnice kojim se može prenijeti vlasništvo2) zadužnica je dio skladišnice kojim se može prenijeti založno pravo na

uskladištenoj robi- mogu sadržavati podatke iz kojih se vidi da je to skladišnica- dijelovi skladišnice prenose se indosamentom

UGOVOR O LICENCIJI = pravo industrijskog vlasništva- davatelj licencije se obvezuje ustupiti stjecatelju licencije o cijelosti ili djelomično

pravo iskorištavanja izuma, žiga. Sadržaj ugovora jesu;izum,patent.znanje I iskustvo,model uzorak,žig

- on je imenovan, formalan, konsezualan, dvostran, obvezatan i naplativ- predmet ugovora o licenciji – predan prema ZOO-u su: izum (pronalazak),

tehničko znanje i iskustvo, industrijski uzorak i model, te robni i uslužni žig- izum je novo rješenje određenog tehničkog problema, a rezultat je stvaralačkog

rada koji je tehnički izvodljiv i može se primijeniti u industrijskoj djelatnosti; može se zaštititi patentom

- patent je isprava što ju izdaje ovlašteno tijelo kojim se potvrđuju izumiteljska prava

- know how (znanje i iskustvo) primljeno tehničko znanje, metode i podaci potrebni za praktično ostvarenje i primjenu tehnike koja služi u ind. svrhe; zaštićuje se ugovorom o licenciji

- uzorak je dvodime4nzionalna tvorevina, slika ili crtež može poslužiti kao predložak i prenijeti se na industrijski ili obrtnički proizvod

- model je trodimenzionalna tvorevina (tijelo) koja je industrijski ili obrtnički proizvod ili se na takav proizvod može prenijeti

- žig je znak koji se može grafički prikazati i koji je prikladan za razlikovanje proizvoda i usluga jednog sudionika u gosp. prometu od proizvoda i usluga drugog sudionika

- njime se štite znakovi, posebice: riječi, slova, brojke i kratice- pečati, štambilji i punca se ne smatraju žigovima

Ugovor u oblasti turizma- ugovor o organiziranju putovanja, timesharing

Bankarski ugovori: 1) Ugovor o novčanom pologu2) Ulog na štednju3) U. o bankarskom tekućem računu4) U. o sefu5) U. o kreditu 6) Lombardni 7) U. o bankarskom jamstvu8) U. o akreditivu

- VRIJEDNOSNI PAPIRI je pisana isprava kojom se njezin izdavatelj obvezuje njezinu zakonitom imatelju da će ispuniti obvezu upisanu na toj ispravi; pravo se ne može bez isprave prenijeti na drugoga niti se ostvariti- to su: Mjenica Ček Dionica Skladišnica Teretnica Polica osiguranja

24

funkcija v.p.- Osiguranje plaćanja Sredstvo kreditiranja Sredstvo plaćanja Sredstvo olakšanja platnog prometa- prema sadržaju prava u popisu v.p. dijelimo na:1) obveznopravne (obligacijske) - kada se neko pravo odnosi na potraživanje u novcu ili nekoj drugoj činidbi 2) stvarnopravni3) korporacijske papire - kao što su dionice d.d. kojima se stječu članska i imovinska prava u tim društvima- prema načinu određivanja imatelja prava: na ime, po naredbi, na donositelja- prema stupnju povezanosti s temeljnim poslom: apstraktni, kauzalni- prema objektu (predmetu) u vezi s kojim nastaje v.p.: novčani, robni- prisilnom normom određeni su- MJENICA je v.p. po naredbi kojim njezin izdavatelj (trasant) izdaje bezuvjetan nalog drugoj osobi (trasatu) da korisniku isprave (remitentu) isplati određenu svotu novca tj. sam izdavatelj se obvezuje izvršiti isplatuTRASANT-izdavatelj mjenice,daje onaj koji nema novca, jamči nekom da će platitTRASAT- prihvaća obvezu da će isplatiti, banka ili treća osobaREMITENT- vjerovnik - svi potpisnici odgovaraju solidarno imatelju mjenic, imatelj ima pravo zahtijevati naplatu od regresnih obveznika tek ako se utvrdi da glavni dužnik nije akceptirao tj. isplatio mjenicu- bitni sastojci:1) oznaku da je riječ o mjenici2) bezuvjetan uputa za plaćanje3) ime onoga koji treba platiti (trasat)4) oznaka djelatnosti5) mjesto gdje treba obaviti plaćanje6) ime onoga kome ili po čijoj se naredbi mora platiti (remitent)7) oznaka dana i mjesta izdanja mjenice8) potpis onoga koji je izdao mjenicu (trasant)- nebitni sastojci mjenice:1) naznaka “sola” - mjenica je izdana samo u jednom primjerku2) naznaka “po naredbi” - radi vizualnog pojačanja sadržaja3) “klauzula pokrića” - “valutna klauzula” - “vrijednost primljena u robi”mjenična načela

Načelo pismenosti i formalnosti mjenice- odnosi se na izdavanje i bitne sastojke mjenice

Načelo inkorporacije- za ostvarivanje prava iz mjenice potrebno je postojanje mjenice (isprave); bez vrijednosnog papira pravo iz papira se ne može ostvarivati

Načelo fiksne mjenične obveze- mjenične obveza po opsegu obuhvaća ono što je napisano u mejnici

Načelo mjenične solidarnosti- svaki mjenični dužnik solidarno odgovara drugim mjeničnim dužnicima

vrste mjenica:1. trasirana je mjenica u kojoj se izdavatelj (trasant) mjenice poziva drugu osobu (trasata) da imatelju mjenice (remitentu) isplati određenu svotu novca2. vlastita izdavatelj (trasant) obvezuje da će određenu svotu platiti imatelju mjenice (remitentu)- bjanko mjenica (bijela, nepotpuna) nema sve bitne sastojke, ona nije mjenica pa ju zovemo budućom mjen

Mjenica može biti, : Na donositelja i Po naredbi

Redovito se prenosi indosamentomRecta mjenica (ona kod koje je trasant zabranio prijenos indosamentom oznakom klauzule – ne po naredbi- prenosi se cesijom

25

- tko se na mjenici potpiše kao zastupnik drugog premda za to nije ovlašten ili kao zastupnik prekorači ovlast osobno je po njoj obvezan a ako je platio ima prava koja bi imao zastupani- trasant izdaje i potpisuje mjenice, postaje prvi dužnik i odgovara da će mjenica biti akceptirana i isplaćena- recta-mjenica je mjenica u kojoj je trasant zabranio prijenos indosementom naznakom “ne po naredbi”; može se prenijeti cesijom- mjenica se indosira tako da dosadašnji imatelj mjenice (indosant) obrađuje pisanom izjavom na mjenici da se mjenična svota plati drugoj osobi - novom vjerovniku (indosataru) i tu izjavu potpiše; obavlja se na poleđini, ako nema mjesta veže se poseban list – alonž; mora biti bezuvjetan- indosament - potpis (obično na poleđini mjenice) kojim dosadašnji imatelj mjenice prenosi prava iz mjenice na novog vjerovnika

Raniji vjerovnik tako postaje mjenični dužnik Indosamentom se prenose sva prava koja proistječu iz mjenice

- razlika prijenosa indosementom i cesijom – pri cesiji mogu se novom vjerovniku staviti svi prigovori koji su mogli staviti prijašnjem vjerovniku prema pravilima građanskog prava a pri indosementom ne mogu se staviti nikakvi prigovori osim ako je imatelj mjenice postupio na dužnikovu štetu- akcept je trasatova izjava uz potpis na mjenici o prihvaćanju trasantova poziva da plati mjeničnu svoti; potpisuje akcept na prednjoj strani mjenice; plaća se po dospjelosti

Izjava trasata kojim on prihvaća trasantov poziv da plati mjeničnu svotu Mjenica se o dospjelosti podnosi na isplatu ili na akcept trasatu Pristankom trasata ( akceptiranjem mjenice), on postaje mjenični dužnik

- aval je mjenično jamstvo kojim se može osigurati isplata mjenične svote u cjelini ili jednim dijelom; avalist je treća osoba; kada isplati mjenicu avalist ima pravo regresa- dospjelošće mjenice kad mjenična svota dospijeva za isplatu 1.mj. po viđenju može se podnositi na naplatu prema prosudbi imatelja mjenice; dospijeva čim se podnese na isplatu; smatra se i mjenica koja nema određeni rok dospijeća 2.mj. na određeno vrijeme po viđenju mora se naplatiti u određenom roku nakon podnošenja mjenice na akcept; rok dospijeća računa se dodavanjem utvrđenog vremena označenog u mjenici danu kad je akceptirana 3.mj. na određeno dan od dana izdanja dospijeva istekom naznačenog vremena od datuma izdanja ili od viđenja; rok se izračunava pomoću kalendarskog poklapanja a ne izravnim brojanjem dana 4.mj. na određeni dan dan dospijeća ne ovisi ni o danu izdanja ni akceptiranjaostale mjenične radnje:- protest - zbog neakceptiranja ili neisplate; protesto mse traži od nadležnog tijela ( j-b) da on utvrdi da trasat, trasant ili netko drugi nije izvršio traženu mjeničnu radnju ( isplata il iakcept) - svrha protesta da bi imatelj mjenice stekao pravo regresa od regresnih obveznika- notifikacija - odbijanje akceptiranja ili isplate imatelj mjen mora izvijestiti svojega indosanta i trasanta u roku od 4 radna dana nakon protesta ili nakon dana podnošenja mjenice ako je bio oslobođen od podizanja protesta- regres je pravo imatelja mjenice da od trasanta indosanta i ostalih regresnih obveznika zahtijeva isplatu mjeničnog duga kad trasat odbije akcept ili isplatu mjenice- regres prije dospijeća mj.: ako je akceptiranje odbijeno, otvoren stečaj nad trasantovom imovinom ili trasat postao nepotreban za isplatu, je otvoren stečaj nad im. trasanta koji je zabranio podnošenje mjenice na akcept- regres nakon dospijeća mj.: ako nije plaćena u cijelosti ili djelomično- mjenična tužba imatelj može ostvariti naplatu mjenice; tužba se podnosi sudu, sud izdaje mjenični nalog koji nakon isteka roka od 3 dana postaje ovlaštenik- mjenična intervencija je akceptiranje ili isplata mjenice od strane intervenijenta- onaj kome je nestala mjenica može mjerodavnom sudu u mjestu plaćanja predložiti pokretanje postupka amortizacije tj. sudskog postupka oko poništenja mjenice;- svrha je ostvariti protiv akceptanta mjenična prava kao da ima neamortiziranu mjenicu- robna mjenica je mj. koja potječe iz posla kupoprodaje robe na kredit

26

- eskont mj. odbijanje ugovornih ili određenih kamata od nedospjelog potraž unaprijed prilikom kupnje mjen- reeskont je ponovno eskontiranje već eskontirane mj., odbijaju se kamate od

reeskonta do dospijećaamortizacija- Poništaj izgubljene ili uništene mjenične isprave radi izdavanja nove

- čekovno pravo je skup pravnih propisa kojima se uređuju pravni odnosi u čekovnom prometu potrepštine čeka i radnje sudionika u čekoposlovnim poslovima- ČEK je v.p. kojim izdavatelj nalaže trasatu da iz njegova pokrića isplati imatelju čeka određenu svotu novca- vrijede načela formalnosti, inkorporacije (nema čekovne obveze bez čeka), strogosti (pridržavanje svih rokova), solidarnosti ( potpis stvara odgovornost prema imatelju), samostalnosti (potpis stvara samostalnu obv)- depozit - pokriće za ispostavljanje čekova u svrhu raznih plaćanja oslobađaju se znatne količine gotovine- plaćanje putem obračuna virmana ček dobiva i značenje dokaza (potvrde) o uplati a smanjuje mogućnost nastanka pogrešaka pri isplati gotovine- razlike između mjenica i čekova

1) Kod čeka trasat je redovito banka; kod mjenice bilo koja osoba2) U trenutku izdavanja čeka njegov izdavatelj mora imati pokriće kod trasata, kod

mjenice to nije slučaj3) Mjenica se podnosi na akcept a ček ne, već na naplatu (zato kod mjenice imamo

protest, regres – kod čeka ne)4) Mjenica je sredstvo kreditiranja, ček je platežno sredstvo

- podjela čeka s obzirom na način određivanja njegova korisnika:1) ček na ime izričito je naznačeno ime remitenta tj. tvrtka društva tj. pravne osobe; može se prenositi2) ček na donositelja je ček koji glasi na svaku osobu koja ima ček i podnese ga na naplatu3) ček po naredbi je ček u kojem je naznačeno da se mora platiti po naredbi određene osobe- vrste čekova s obzirom na namjenu i oblik:1) gotovinski ček kojim trasant nalaže trasatu da isplati remitentu određenu svotu novca2) virmanski- s jednog računa na drugi3) barirani imatelj može naplatiti samo obračunom putem banke a ne u gotovini; na njegovoj prednjoj strani dijagonalno su povučene dvije usporedne crte4) bankovni (cirkularni) izdaje ga banka i trasira na sebe tj. na svoje filijale ili korespondente5) putnički sadrži sastojke kreditnog pisma i novčanice- ček se prenosi: jednostavnom predajom (ako ček glasi na donositelja) i indosamentom (ček na ime i po naredbi), cesijom (ako je zabranjeno indosementom)prenošenje čeka na isplatu:

8 dana ako je mjesto izdavanja i mjesto plaćanja isto ( lokalni ček) 15 dana ako su mjesto izdavanja i mjesto plaćanja različiti ( distancijski

ček) 20 dana ako je ček izdan u nekoj od europskih država 60 dana ako je ček izdan izvan Europe

Isplata čeka: Isplaćuje ga trasat Isplaćuje se cijeli iznos naznačen na čeku ( nema djelomične isplate) Isplaćuje se zakonitom imatelju čeka U slučaju neisplate podnosi se protest zbog neisplate

- u čeku nema akcepta, pa protest zbog neakceptiranja ne dolazi u obzir nego protest zbog neisplate, protest sen mora podići prije nego što protekne rok za podnošenje na isplatu

27

28