OSNOVE SIGURNOSTI Pitanja i Odgovori

1. Što je svrha zaštite na radu ?

sprečavanje nesreća, ozljeda i zdravstvenih oštećenja na radu i u vezi s radom, ili bar otklanjanje odnosno umanjivanje njihovih štetnih posljedica, izbjegavanje profesionalnih i drugih bolesti

ostvarivanje sigurnih uvjeta rada svim osobama na radu, bez opasnosti po život i zdravlje

2. Kada je u povijesti zabilježen početak primjene mjera zaštite na radu ?

općenito - zaštita na radu datira otkad i sam rad ozljede na radu zabilježene su u povijesti prilikom gradnji piramida u Egiptu u povijesti neki pronalazak slijedi i zaštita, npr. igla - naprstak kao društveni problem javlja se usporedo s industrijskom revolucijom uz koju je

povezan društveno zabrinjavajući broj i intenzitet ozljeda i zdravstvenih oštećenja na radu ili u vezi s radom

masovno ozljeđivanje radnika vezano je uz primjenu parnog stroja, zatim el. energije, da bi uzelo maha sa širom primjenom motora na unutarnje sagorijevanje te razvojem motorizacije

3. Kada su u svijetu doneseni prvi propisi iz zaštite na radu ?

prvi zakon o zaštiti rada - Zakon o zaštiti dječjeg rada donesen je u Engleskoj 1802. godine - njime su utvrđeni radni uvjeti šegrta i zabrana njihova rada noću

prvi zakon kojim je instituirana inspekcija rada - Engleska, 1833. g., revizijom tog zakona 1844. g. propisane su odredbe o zaštitnim uređajima na strojevima i utvrđena obveza prijavljivanja povreda na radu, te ostale obveze poslodavca

polovinom 19. stoljeća u Engleskoj je ograničeno radno vrijeme na 10 sati sličan razvoj slijedio je i u drugim industrijski razvijenim zemljama u Evropi Amerika - prvi zakon o zaštiti od povreda u tvornicama donesen je 1877. g u

Massachusettsu, a o obveznoj prijavi ozljeda na radu 1886. g.

4. Kada su na prostorima Hrvatske doneseni prvi propisi iz zaštite na radu ?

1835. g. - Dubrovački statut, Vinodolski zakonik, - privremeni služinski red primjenjuje se austrijsko zakonodavstvo, neka pitanja radnih odnosa bila su

regulirana Trgovačkim zakonom od 1862. g., Rudarskim zakonom od 1854., Zakonom o zanatstvu od 1869., Pravilnik za služinčad za Dalmaciju i Istru 1854.

odredbe Općeg građanskog zakona primjenjivane su od 1852. g., Trgovačkog zakona od 1875., Obrtnog zakona od 1884., koji je sadržavao odredbe o zaštiti djece u tvornicama, Služinski red za ladanje 1853., i za gradove od 1857. g.

OSNOVE SIGURNOSTI: PITANJA ZA PONAVLJANJE I ZADACI ZA UVJEŽBAVANJE 1

5. Koja je uloga Međunarodne organizacije rada u zaštiti na radu ?

unapređivanje i reguliranje zaštite na radu na međunarodnom nivou, planu, a pod tim utjecajem i u pojedinim zemljama,

intenzivni znanstveni rad, svjetski kongresi, peti u Zagrebu 1967. g. osnovni zadatak, prema preambuli njezinog Ustava, proučavanje i rješavanje

problema rada i socijalne politike u međunarodnim razmjerima, rad na poboljšanju uvjeta života i rada radnika, zaštita radnika od općih i profesionalnih bolesti i nesreća i ozljeda na poslu

osnovana je u Parizu 1919. g. na mirovnoj konferenciji, poradi razloga težnji radništva za osiguranjem što bolje zaštite i unapređivanje života i rada radnika

1944. Filadelfijskom deklaracijom naglašena potreba zalaganja za odgovarajuću zaštitu života i zdravlja radnika

Opća konferencija - donosi međunarodne konvencije i preporuke, norme s područja rada

Administrativni savjet - izvršni organ MOR, sa predstavnicima vlade radnika i poslodavca određenog broja članova ( sada 48 )

Međunarodni biro rada - izvršni organ, problemi u vezi s zaštitom na radu spadaju u djelokrug Departmana za uvjete rada i života

6. Što su to prethodne mjere zaštite na radu ?

poduzimaju se još prije nego se nekoj određenoj osobi povjeri neki posao ili je se rasporedi na radno mjesto, prije nego što se objekt , prostorija ili prostor, namijenjen da se u njemu radi, predmeti i sredstva rada, stave u pogon, kao i zamišljen tehnološki proces i organizacija rada otpočnu primjenjivati

svrha im je da se zahtjevima sigurnosti na radu udovolji još prije nego počne sam rad

zovu se i preventivne, " bolje spriječiti nego liječiti ", te " ugrađena zaštita " osposobljavanje radnika za rad na siguran način, uvjeti radnika za obavljanje

poslova, projektiranje oruđa i sredstava rada, objekata, organizacija i dr.

7. Što su to tekuće mjere zaštite na radu ?

poduzimaju se tokom radnog procesa, radnog vijeka osoba na radu, kontinuirano tokom rada

pregledi, ispitivanja, nadzor, otklanjanje nedostataka razvijanje pozitivnih stavova za zaštitu kod radnika, obnavljanje i proširivanje

znanja, usavršavanje vještina i razvijanje navika


8. Što se sve smatra sredstvima zaštite na radu ?

uređaji, naprave, oprema i slična sredstva i prostorije u građevinskim objektima uređaji i naprave na oruđima za rad (alatu, instrumentima, strojevima, i dr.) uređaji, naprave i oprema na transportnim sredstvima i komunikacijama uređaji naprave i druga sredstva za sprečavanje štetnog djelovanja buke i

vibracija, elektriciteta, opasnih zračenja, opasnih i štetnih tvari uređaji, naprave i oprema za pružanje prve pomoći, spašavanje i zaštitu od

požara sredstva i oprema osobne zaštite

9. Što je to nezgoda na radu ?

svaki neželjeni, neplanirani događaj koji je mogao imati za posljedicu ozljedu, zdravstveno oštećenje radnika ili materijalne gubitke, ali stjecajem okolnosti to se nije dogodilo.

prije ozljede na radu uvijek se dogodi nezgoda

10. Što je to ozljeda na radu ?

izazvano nasilno tjelesno oštećenje organizma radnika, prouzrokovano mehaničkom silom, el. strujom, visokom ili niskom temperaturom, otrovnim agensima, radioaktivnim zračenjem i drugim utjecajima

11. Što je to nesreća na radu ?

događaj koji je imao za posljedicu tjelesno oštećenje teškog stupnja, ali to može biti i samo materijalna šteta

ozljeda radnika uzrokovana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizičkom, ili kemijskim djelovanjem, te ozljeda uzrokovana naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela, ili drugim iznenadnim promjenama fiziološkog stanja organizma, ako su takve ozljede u uzročnoj vezi s obavljanjem određenih poslova ili djelatnosti, ili bolest radnika koja je nastala neposredno i kao isključiva posljedica nesretnog slučaja ili više sile za vrijeme rada, ozljeda radnika na redovitom putu od stana do mjesta rada i obrnuto, kao i na službenom putu.

12. Što smatramo havarijom ?

događaj, koji ima za posljedicu velike materijalne štete, npr. rušenje konstrukcije, rušenje dizalice, potapljanje brodova i sl.


13. Što je to profesionalna bolest ?

bolesti vezane uz rad, posljedica oštećenja zdravlja radnika mogu se javiti naglo, nakon kratkotrajnog djelovanja neke štetnosti, obično kao

posljedica nezgode, ili uslijed uzastopnog i dugotrajnog djelovanja štetnosti ( buka , vibracije, zračenja, nefizioloških uvjeta rada, nepovoljnih higijenskih uvjeta na radu i sl. )

14. Što je to rizik ?

vjerojatnost nastanka štetnih događanja

15. Objasnite interdisciplinarnost i multidisciplinarnost zaštite na radu

interdisciplinarnost - međudiscplinarnost i granične dodirne točke multidisciplinarnost - dodirne točke sa više disciplina: defendologija, tehnika,

tehnologija, radno pravo, ergonomija, antropometrija, psihologija, pedagogija, medicina rada, organizacija rada i dr.

16. Kakav je odnos sigurnosti na radu i zaštite na radu ?

sigurnost na radu - stanje, određeni pojam, relativan pojam, stupanj sigurnosti veći ili manji, nastojimo ga podići na višu razinu, apsolutne sigurnosti nema

zaštita na radu - djelovanje, provođenje mjera zaštite, koje imaju za cilj povećanje stupnja sigurnosti

17. Kada se podnosi prijava o ozljedi na radu ?

prema važećim zakonskim propisima poslodavac mora prijaviti svaku ozljedu na radu koja se dogodi radnicima zaposlenim kod njih, prijava se podnosi na propisanom obrascu, u 3 primjerka, u roku od 48 sati od nastanka ozljede na radu, a dostavlja se Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, područnoj službi

18. Što prethodi izradi prijave o ozljedi na radu ?

ispitivanje ozljede na radu i ispunjavanje zapisnika o ispitivanju ozljede na radu


19.Koji se sve dokumenti - obrasci moraju voditi o ozljedama na radu i profesionalnim bolestima ?

Zapisnik o ispitivanju ozljede na radu ER - 8 OZ Obavijest o događaju koji je izazvao smrt, težu ozljedu, kao i ozljedu dvaju ili

više zaposlenika, neovisno o težini ozljede OIR - 1 Zapisnik o nastanku profesionalne bolesti ER - 3 BO Obavijest o nastanku profesionalne bolesti OIR - 2 Evidencijski karton zaposlenika koji su se na radu ozlijedili te o zaposlenicima

koji su na radu oboljeli EK - 3 Godišnji izvještaj o ozljedama i profesionalnim bolestima radnika na radu GI Prijava o ozljedi na radu ER - 8 Proračun troškova ( cijena ) ozljeda na radu ER - 8 TR - neobavezno

20. Navedite sve opasnosti i štetnosti ( najmanje 10 )

Tjelesna naprezanja i nefiziološki položaj tijela radnika, Mehaničke opasnosti, Opasnosti od električne struje, Štetnosti uzrokovane prašinama, parama i dimovima, Kemijske štetnosti, Opasnost od buke, vibracija i potresanja, Slaba osvijetljenost, Štetna zračenja, Nepovoljni mikroklimatski uvjeti, Biološke štetnosti, Rad na visini većoj od 3 metra, Opasnost od požara i eksplozije

21. Objasnite teoriju o slučajnom nastanku nezgoda

teorija koja sugerira da nema određenog uzroka koji dovodi do nezgode, jer se smatra da su nezgode "bogom dane"

u tumačenju teorije nikad nisu bili uključeni vanjski faktori, već samo osobni - same žrtve

u užem smislu pretpostavlja da su svi ljudi izloženi istom riziku i maju jednake mogućnosti da dožive nezgodu - što ovisi samo o slučaju

pogrešna pretpostavka, jer svi radnici nemaju približno isti broj nezgoda

22. Što je to senzibilitet, a što imunitet na ozljede ?

senzibilitet - doživljena ozljeda potiče na nove ozljede imunitet - doživljena ozljeda zaštićuje od drugih ozljeda


23. Postoji li sklonost nezgodama ?

prof. Retz: sklonost nezgodama je pojam iz nužde, znači neposjedovanje onih sposobnosti i svojstava koji su u određenom momentu važni za sigurnost ili posjedovanje onih karakteristika koje su nepoželjne za sigurnost

sklonost nezgodama ne treba nekritički primjenjivati, sklonost nezgodama nije nepromjenjivo obilježje ličnosti

pojam sklonosti nezgodama je znanstveno nedozvoljen, iako je predmet daljnjih istraživanja

24. Objasnite stres teoriju o nastanku nezgoda

teorija prilagođavanja, povremena sklonost nezgodama uslijed stresa, zbog neuklapanja u situaciju

stres na radu može izazvati: pojačani napor, loša rasvjeta i mikroklima, buka, frustracije, bolesti, alkohol i dr.

25. Objasnite teoriju "ograničenih ciljeva i sloboda" u nastanku nezgoda

nezgode nastaju zbog nedovoljne okretnosti radnika, nedostatka inventivnosti i suvišnih instrukcija koje sputavaju vlastitu svrsishodnu aktivnost što dovodi do pogrešaka, nezgoda i ozljeda

da je pri obavljanju poslova presudna je psihološka klima, prema istraživanjima manje je nezgoda u onim sredinama u kojima radnik ima veći osjećaj slobode, vlastite odgovornosti, mogućnosti napredovanja i sl.

26. Tko je utemeljitelj teorije o suicidnom ponašanju kao uzroku nezgoda na radu ?

hipoteza o podsvjesnoj motivaciji, nastala je iz Freudove psihoanalize nezgode se objašnjavaju kao samokažnjavanje ( suicidno ponašanje ), posljedica

niza podsvjesnih procesa koji uključuju osjećaj krivnje, agresije, nemira, nervoze, ambicije, konflikata i dr., a liječe se psihoterapijom

27. Što je to epidemiologija nesreća na poslu

pretpostavlja izrazito velik broj ozljeda radnika u kratkom vremenskom razdoblju, kao rezultat samo jednog uzroka

tehnika suzbijanja masovnih bolesti ( epidemija ) ne može se generalno primijeniti na sprečavanje nesreća na radu


28. Objasnite lanac uzroka nezgoda ( domino teorija )

teorija koja objedinjava sve postojeće, objašnjava sve sekvence događaja koji dovode do nezgode

u lancu uzroka ozljede, ozljedi prethodi nezgoda ka o neželjeni, neplanirani i nepredvidivi događaj , nezgodi prethodi nečija pogreška, a pogrešci "ključni problem", koji predstavljaju neispravni radni postupci radnika i neodgovarajući uvjeti rada ( radna okolina i oruđa za rad ), ključnom problemu prethode karakteristike ljudi

unatoč brojnim kritikama ova je teorija i do danas zadržala svoje mjesto kao zorni prikaz redoslijeda događaja u nastanku ozljeda na radu

29. U čemu je suštinska razlika između analize nezgoda i analize ozljeda na radu ?

suštinska razlika leži već i u samo definiciji nezgode na radu, po kojoj je ona neželjeni, neplanirani i nepredvidivi događaj koji je mogao imati za posljedicu ozljedu na radu, no do nje ne mora doći, nezgoda uvijek prethodi ozljedi

svrha je analiza nezgoda: utvrđivanje uzroka i izvora da bi se moglo djelovati na njihovo sprečavanje, te utvrđivanje zakonitosti sigurnog rada, kako bi se izbjegle buduće nezgode pa time i ozljede na radu

analiza ozljeda ima za glavni cilj otkrivanje uzroka

30. Koji je osnovni cilj ispitivanja nezgoda na radu ?

svrha: utvrđivanje uzroka i izvora da bi se moglo djelovati na njihovo sprečavanje, te utvrđivanje zakonitosti sigurnog rada, kako bi se izbjegle buduće nezgode pa time i ozljede na radu

ciljevi: pribavljanje pouzdanih informacija radi utvrđivanja politike i strategije unapređivanja sigurnosti - osnovni cilj, ostali ciljevi: pribavljanje pouzdanih informacija radi ocjenjivanja efikasnosti zaštitnih naprava, utvrđivanje efikasnosti korištenja ozs, utvrđivanje svrsishodnosti radnih postupaka, otkrivanje opasnih radnih mjesta i postupaka, sakupljanje informacija o potrebi osposobljavanja za rad na siguran način, utvrđivanje materijalnih šteta

karakteristikeosoba

ključni problem:neispravna sredstva

radaneodgovarajući radni

postupci

pogreška nezgoda ozljeda

glavna karika za presjeći


31. Što se smatra izvorom ozljede ?

sredstva rada i drugi izvori ovisno o procesu rada ( materijali, materije, drugi radnici sudionici u procesu rada, životinje i štetnosti koje proizlaze iz tehnološkog procesa rada ), a koji se evidentiraju u skladu s propisima o evidencijama iz oblasti rada

grupe: 1. postrojenja, strojevi i uređaji, 2. transportna sredstva, 3.sredstva opreme, 4. izvori ovisni o procesu rada, 5. radna sredina, 6. drugi izvori

32. Što se smatra uzrokom ozljede ?

najčešće odgovara na pitanje - zašto se ozljeda dogodila grupe: 1. neprimijenjena osnovna pravila zaštite na radu

2. neprimijenjena posebna pravila zaštite na radu

33. Što su osnovne mjere i postupci ispitivanja nezgoda na radu ?

mjere ispitivanja nezgoda: 1. neposredno opažanje, 2. usmjereni razgovor, 3. konzultiranje stručnjaka, literature. i dr.

osnovni principi: 1. treba ispitati svaku nezgodu bez obzira na posljedice, 2. ispitivanje treba provesti stručna osoba, 3. ispitivanje treba provoditi s ciljem da se otkriju činjenice, da se slična nezgoda ne ponovi, a ne da se nađe krivac, 4. ispitivanje treba provesti odmah nakon što je nastala nezgoda - uvesti sustav dojave, 5. nakon svake nezgode treba provesti mjere da se slične nezgode ne ponove, 6. uspostavljanje evidencija i protokola

34. Objasnite strukturalno - statističku metodu analize uzroka ozljeda

uvijek se promatraju isti elementi - fizikalni, organizacijski, psihološki

35.Objasnite individualno - dinamički i sociodinamički pristup analizi uzroka ozljeda

nisu svi uzroci isti i treba ih istražiti

analiza indirektnih uzroka - historičnost


36. Koliko se prosječno godišnje registrira ozljeda na radu u svijetu ?

50 milijuna ozljeda na radu godišnje - podaci samo za industriju, dnevno 160.000

100.000 mrtvih godišnje, 1,5 milijuna invalida godišnje

37. Koliko se prosječno godišnje registrira ozljeda na radu u Hrvatskoj ?

23.000 ozljeda godišnje, 59 mrtvih , - podaci za 1997. godinu prosjek: svaki dan se ozlijedi na radu 150 radnika, svaki sat 20, svake 3 minute

1, godišnje svaki 41. radnik, prosječno bolovanje po ozljedi 32 dana, svakog dana ne radi 4.500 radnika

38. Tko se više ozljeđuje, muškarci ili žene ?

muškarci 66 % žene 44 %

39. Koji se dijelovi tijela najčešće ozljeđuju ?

prsti ruke 19 % oko 9,44 % skočni zglob 6,81 % vrat i grlo 5,57 % koljeno 5,42 %

40. Što je najčešći uzrok ozljeda na radu ?

neprimjena pravila zaštite na radu i nedostatak uvjeta koje moraju ispunjavati zaposlenici

prema vrsti nedostataka na sredstvima rada ozljede najčešće nastaju zbog neispravnosti prolaza i površina za rad

prema vrsti propusta radnika ozljede najčešće nastaju zbog neprimjene pravila zaštite na radu


41. Što su najčešći izvori ozljeda na radu ?

izvori ozljeda postrojenja, strojevi i uređaji: strojevi za preradu metala izvori ozljeda transportna sredstva: cestovni promet izvor ozljeda oprema: el. uređaji naprave i instalacije izvor ozljede proces rada: leteći komadi i čestice izvor ozljede radna okolina: prostori i površine za kretanje

42. Što je najčešći uzrok profesionalnih bolesti u Hrvatskoj ?

1. buka, 2. zarazne bolesti, 3. kožne bolesti, 4. vibracije, 5. ionizirajuće zračenje

43.Kakav je ( otprilike ) odnos ozljeda na radnom mjestu i ozljeda na dolasku na posao ?

ozljede na radnom mjestu: 68 % ozljede na dolasku na posao 32 % 2 : 1

44. Gdje se sve dešavaju ozljede ( po mjestu nastanka )

na mjestu obavljanja poslova i zadataka: 68 % na redovitom putu od mjesta rada i obrnuto

na službenom putu 32 % na drugom mjestu prilikom obavljanja radnih zadataka

45.

Postavite jednadžbu za izračunavanje:a) broj ozljeda na 1000 uposlenihb) indeks učestalosti ozljedac) indeks težine ozljeda

a) broj ozljeda na 1000 uposlenih

b) indeks učestalosti ozljeda

p - ukupan broj ozljeda , rh - ukupan broj efektivnih radnih sati

c) indeks težine ozljeda

id - stvarni broj izgubljenih dana, vt - vremensko terećenje - procjena budućih gubitaka

broj ozljeda x = * 1000

broj uposlenih

p * 1.000.000IU = r h

( i d + v t ) * 100.000IT = r h


46.Izračunajte broj ozljeda na 1000 uposlenih u organizaciji u kojoj se desilo 16 ozljeda, a broj uposlenih je 920 .

x = 17,39

47. Izračunajte indeks učestalosti za organizaciju iz prethodnog pitanja.

IU = 7,96

48.Izračunajte indeks težine za organizaciju iz prethodnog pitanja na bazi 24 izgubljena dana po ozljedi u kojoj je jedna ozljeda bila smrtna.

IU = 392,38

49.Utvrdite broj izgubljenih radnih dana ( za vremensko terećenje ) u slučaju gubitka palca desne ruke.

v t - prvi članak palca = 375 izgubljenih dana v t - prva dva članka palca = 1.125 izgubljenih dana v t - palac sa zapešćajnom kosti = 2.250 izgubljenih dana

broj ozljeda x = * 1000

broj uposlenih

16 x = * 1000

920

p * 1.000.000IU = r h

16 * 1.000.000IU = 920 * 182 * 12

( i d + v t ) * 100.000IT = r h

( 16 * 24 + 7.500 ) * 100.000IT = 920 * 182 * 12


50.Objasnite posljedice ozljeda promatrane s aspekta ljudskog faktora i ekonomskih gubitaka.

posljedica 1 ozljede:

ljudski faktor ekonomski gubitak

ozlijeđeniradnik

fizički bolovipsihičke patnje

smanjenje prihodaposebni izdacismanjenje efikasnosti

porodica radnikapsihičke patnjesmanjenje drugih aktivnosti

financijske poteškoće

organizacijskajedinica - pogon

nelagodnostzabrinutostpanika

smanjenje prihodapreopterečenostpodučavanje novog radnika

poduzećeopadanje radne atmosferegubljenje ugleda

smanjenje proizvodnjeoštećenje strojevatroškovi liječenjatroškovi odštete

društvena zajednica

opadanje ljudskog potencijala

smanjenje proizvodnjepovećani izdaci - socijalno osiguranjesmanjenje kupovne moćistandard i obrazovanje - povećani izdaci

51. Kakav je odnos posrednih i neposrednih troškova ?

neposredni troškovi posredni troškoviodsutnost s posla, izgubljeno radno vrijeme kolega, gubici u proizvodnji, oštećenje strojeva i opreme, oštećenje proizvoda

hranarina, invalidnina, troškovi liječenja, odšteta, pravni troškovi

1 4


52. Što je to pojam "sante leda" u tumačenju troškova ozljeda na radu ?

troškovi koji se "vide" su mnogo manji od troškova koji se odmah ne vide

53. Kakav je statistički odnos rizika i ozljeda ?

Heinrich - Ford:

slučajevi ozljeda

330 1

330 ukupan broj slučajeva

300 ništa se ne dogodi

29 nezgoda

1 ozljeda

54. Što se utvrđuje dugoročnim planovima zaštite na radu ?

utvrđuju se opći ciljevi i zadaci razvoja zaštite na radu

55. Što se utvrđuje kratkoročnim planovima zaštite na radu ?

utvrđuju se konkretni ciljevi i zadaci

vidljivo

santa leda

nevidljivo


za određeni rok ( 1 godina ), za točno određenu organizacijsku jedinicu ili tehnološki proces

56. Navedite sva načela sprečavanja i to redoslijedom njihove primjene.

1) potpuno otklanjanje opasnosti: izbjegavanje opasnih postupaka,

uklanjanje opasnih uvjeta rada, zamjenom za sigurne postupke i sigurne uvjete rada

2) udaljavanje radnika iz opasnih prostora: mehanizacija i automatizacija3) ograđivanje opasnosti: ventilacija, hermetizacija, izolacija, zaštitne

naprave koje sprečavaju ulazak radnika u opasan prostor4) upotreba osobnih zaštitnih sredstava

57. Koje se načelo smatra pouzdanom zaštitom, a koje nepotpunom zaštitom ?

1. potpuno otklanjanje opasnosti potpuna sigurnost

2. udaljavanje radnika iz opasnih prostora djelomična sigurnost

3. ograđivanje opasnosti pouzdana zaštita

4. upotreba osobnih zaštitnih sredstava nepouzdana zaštita

58. Što mora sadržavati plan mjera za smanjivanje razine opasnosti ?

svaki plan mora sadržavati:1. što treba učiniti2. kada treba učiniti3. tko to treba učiniti

plan mjera za smanjivanje razine opasnosti mora sadržavati:

- broj evidencije, opći podaci o poslodavcu, tehnološka odnosno organizacijska cjelina, sastav radne skupine za izradu procjene

1. primjena osnovnih i posebnih pravila zaštite na radu, odnosno drugih mjera koje poslodavac mora primijeniti, odnosno poduzeti da bi se opasnosti otklonile ili smanjile na najmanju moguću mjeru

2. rokovi za poduzimanje mjera3. ovlaštenik poslodavca odgovara za provedbu mjera4. način kontrole nad provedbom mjera

- provedba poslova zaštite na radu


59.Objasnite razliku između osposobljavanja za siguran rad i izobrazbe za siguran rad.

osposobljavanja za siguran rad- obavlja se u poduzeću, za poslove na koje je raspoređen radnik, prije početka

rada radnika, obavlja ovlašteni zaposlenik, stručnjak, teoretsko i praktično osposobljavanje za rad na siguran način

izobrazba za siguran rad- vrši se stalno, tokom radnog vijeka, obnavljanje i proširivanje znanja,

usavršavanje vještina i razvijanje navika

60. Navedite primjere pozitivnih stajališta u odnosu na sigurnost.

ako čovjek smatra da time čuva život i zdravlje sukladni odnosi u grupi cijenjenje sigurnog ponašanja osobna sreća i zadovoljstvo

61. Navedite primjere negativnih stajališta u odnosu na sigurnost.

kada se sigurno ponašanje ne cijeni ako se ne odaju priznanja neiskustvo tamo gdje postoji potreba za negativnim isticanjem

62.Navedite standardne boje za označavanje: zabrane, obveze, opasnosti, informacije

zabrana crvena obveza plava opasnost žuta informacije zelena

63. Što trebaju sadržavati upute koje poslodavac mora istaknuti na mjestu rada ?

upute o uvjetima i načinu uporabe prostora, prostorija, sredstava rada, opasnih tvari i opreme ( čl. 32. Zakona o zaštiti na radu )


64.Koje su standardizirane dimenzije znakova obveze za promatranje s udaljenosti od 4 metra i 10 metara ?

4 metra: - promjer 10 cm 10 metara: - promjer 25 cm

65.Kojom bi osnovnom bojom označili cjevovod kroz koji prolazi: a) voda, b) para, c) zrak, d) plin, e) kiselina, f) lužine, g) ulja, h) vakuum

a) voda zelenab) para crvenac) zrak plavad) plin žutae) kiselina narančastaf) lužine ljubičastag) ulja smeđah) vakuum siva

66. Navedite konstitutivne elemente zaštite na radu kao znanstvene discipline.

predmet metode zadaci

67. Što je predmet zaštite na radu ?

zaštita života i zdravlja radnika

68. Kako se može izvršiti podjela znanstvenih istraživanja iz zaštite na radu ?

prema znanstvenoj svrsi: - fundamentalna, operativna, razvojna, primijenjena prema namjeni: - sondažna, deskriptivna, komparativna, kauzalna prema sadržaju: - ljudski faktor, utjecaj radne okoline, organizacija rada prema metodama rada: - metode opažanja, metode eksperimenata po dimenzijama pristupa: - longitudinalna -trend, transverzalna - presjek


69. Jesu li zakonitosti sigurnog rada statističke prirode ili se mogu egzaktno utvrditi ?

u zaštiti na radu za sada ne postoje posebni egzaktni zakoni, već se primjenjuju opće priznati zakoni drugih znanosti. Egzaktan zakon je onaj koji ističe važnost neke pojave. Kauzalno egzaktni zakon svodi pojave na jedan ili više konačnih brojeva sa sigurnošću utvrđenih uzroka, odnos se može izraziti formulom. Fenomeni zaštite na radu ovise o velikom broju uvjeta koji nam najčešće i nisu poznati, zbog toga uvjetovanost tih fenomena nije moguće izraziti egzaktnim zakonima ili matematičkom formulom.

statistički zakoni nam ne tumače nužnost nekog fenomena, nego samo ukazuju na vjerojatnost da će on nastupiti, na temelju njegove učestalosti u uzorku promatranih fenomena.

zakonitosti sigurnog rada u pravilu su statističke prirode

70.Objasnite "stanje dinamičke ravnoteže" u odnosima čovjeka i radne okoline i navedite što može prouzročiti poremećaj te ravnoteže.

čovjek i radna okolina moraju biti u ravnoteži inače dolazi do pogrešaka, nezgoda, opasnosti, i štetnosti, a posljedice su: ozljede, oštećenje zdravlja i materijalni troškovi

do poremećaja ravnoteže dolazi uslijed neprilagođenosti čovjeka ili radne okoline

71. Kako se može djelovati na čovjeka, a kako na radnu okolinu ?

djelovanje na čovjeka:- sposobnost za rad- motivacija- opće fiziološko stanje- osposobljenost

djelovanje na radnu okolinu:- socijalni uvjeti- režim rada- okolina, sredstva rada- organizacija rada

čovjek radna okolina

ravnoteža


72. Što je to zaštita na radu ?

primijenjena znanost, znanost budućnosti izvedena znanstvena disciplina iz ergonomije, ergologije i dr. skup suvremenih tehničkih, zdravstvenih, socijalnih i drugih mjera i sredstava sa

svrhom da se spriječe i otklone uzroci povreda i zdravstvenih oštećenja radnih ljudi na radu, ili da se bar umanje njihove štetne posljedice.

22. 06. 1998.

Documents

OSNOVE SIGURNOSTI Pitanja i Odgovori