ELEMENTI FINANCIJSKIH IZVJETAJA Imovina Obveze Glavnica Prihodi Rashodi Priznavanje elemenata financijskih izvjetaja Vjerojatnost Pouzdanost mjerenja Realizirani i nerealizirani dobici Mjerenje elemenata financijskih izvjetaja Trokovi nabave - povijesni trokovi Tekua trina vrijednost - trokovi zamjene Neto prodajna vrijednost - ostvariva, utriva vrijednost Sadanja vrijednost oekivanog neto novanog toka (Likvidacijska vrijednost) Fer vrijednost Nadoknadiva vrijednost Koncepti ouvanja kapitala Koncept ouvanja financijskog kapitala Koncept ouvanja proizvodnog kapaciteta Temeljne pretpostavke financijskog izvjeivanja Nastanak dogaaja Poslovanje na vremenski neogranieno razdoblje Obiljeja kvalitete financijskih izvjetaja

1

IMOVINA, OBVEZE I GLAVNICA IMOVINA Def.: Resursi ili prava koji su u posjedu poduzea ili pod njegovom nepobitnom kontrolom kao rezultat prolih transakcija, a kojima e se ostvariti poslovni poduhvat od kojeg se s dovoljno vjerojatnosti oekuje da e poduzeu priskrbiti ekonomske koristi. Elementi definicije: - Posjed ili nepobitna kontrola - Prole transakcije - Vjerojatnost ostvarenja ekonomskih koristi - Budue ekonomske koristi: - imovina upotrebljena u proizvodnji dobara ili usluga koje e se prodati - imovina razmijenjena za drugu imovinu - imovina upotrebljena za podmirenje duga - imovina raspodijeljena glavniarima (ulagaima kapitala). Oblici imovine: - Novac - Fiziki ili materijalni oblik - Potraivanja ili prava - Aktivna vremenska razgranienja (unaprijed plaeni trokovi i nefakturirani prihodi). Dodatni uvjet da imovina bude priznata u financijskim izvjetajima jest mjerljivost imovine.

2

OBVEZE Def.: Vjerojatno budue rtvovanje (umanjenje) ekonomskih koristi zbog sadanjih obveza poduzea da ustupi imovinu ili obavi usluge drugom poduzeu kao rezultat prolih transakcija. Elementi definicije: - Vjerojatno budue rtvovanje: - plaanje novcem - ustupanje drugih oblika imovine - pruanje usluga - zamjena obveze drugom obvezom - pretvorba obveze u glavnicu. - Sadanje obveze poduzea: - obvezujui ugovor - zakonski zahtjev - poslovna praksa. - Rezultat prolih transakcija.

Oblici obveza: - Dugorone obveze - Kratkorone obveze - Potraivanja ili prava - Pasivna vremenska razgranienja (unaprijed naplaeni prihodi i obraunani, neplaeni nastali trokovi).

3

GLAVNICA Def.: Ostatak imovine poduzea nakon odbitka svih njegovih obveza. Glavnica se jo naziva neto imovina ili vlasniki kapital. Iz definicije glavnice proizlazi jednadba:

IMOVINA - OBVEZE = GLAVNICA Iz ove jednadbe proizlazi i temeljna jednadba bilance:

IMOVINA = OBVEZE - GLAVNICA ili AKTIVA = PASIVA

4

KONCEPTI OUVANJA KAPITALA

Koncept ouvanja financijskog kapitala Prihod je ostvaren samo ako financijski iznos neto imovine koncem razdoblja premauje financijski iznos neto imovine s poetka razdoblja, nakon ukljuivanja bilo kakvih transakcija poduzea i njihovih vlasnika. Razlikujemo realno i nominalno ouvanje financijskog kapitala

Koncept ouvanja proizvodnog kapaciteta Prihod je ostvaren samo ako je ouvana proizvodna sposobnost poduzea, tj. ako proizvodna sposobnost poduzea koncem razdoblja premauje proizvodnu sposobnost poduzea s poetka razdoblja. Moe se mjeriti fizikom imovinom poduzea, koliinom uinaka poduzea ili vrijednou uinaka poduzea.

5

OBILJEJA KVALITETE FINANCIJSKIH IZVJETAJA Razumljivost - i. je razumljiva njezinim korisnicima ukoliko imaju odreeno znanje o poslovnim i ekonomskim aktivnostima te raunovodstvu, kao i volju za prouavanjem i. Problem: vrlo sloene i komplicirane i., a znaajne! Vanost - i. je vana ako utjee na donoenje poslovnih odluka korisnika pomaui im da procijene prole, sadanje ili budue dogaaje, te potvrde ili korigiraju ranije procjene. Znaajnost - i. je znaajna ako bi njezino izostavljanje ili krivo prikazivanje moglo utjecati na pogreno donesene odluke; ovisi o prirodi i veliini. Pouzdanost - i. je pouzdana ako u njoj nema znaajne pogreke i skrivene namjere, te ako vjerno prikazuje sadraj koji korisnik oekuje. Vjerno predoavanje - i. mora vjerodostojno prikazati transakcije i druge dogaaje za koje ukazuje da ih predoava i za koje je razlono oekivati da ih predoava. Problem: priznavanje i mjerenje transakcija i drugih dogaaja. Prevaga sutine nad oblikom - i. mora uvaiti bit i ekonomsku stvarnost, a ne samo zakonski oblik. Neutralnost - i. je neutralna ako se njezinim izborom ili nainom predoavanja ne utjee na donoenje poslovnih odluka iji je ishod unaprijed poznat. Razboritost - je ukljuivanje stupnja opreznosti u prosudbama koje su potrebne kod procjena u uvjetima nesigurnosti. Problem: - nenaplativost spornih potraivanja, vijek trajanja netekue imovine, zahtjevi po garancijama i sl. - precijenjivanje imovine (prihoda) i potcijenjivanje obveza (rashoda) - potcijenjivanje imovine (prihoda) i precijenjivanje obveza (rashoda)

6

Potpunost - i. je pouzdana ukoliko je potpuna, no u okviru znaajnosti i trokova. Usporedivost - i. je usporediva ukoliko je rezultat dosljednosti raunovodstvenih postupaka i raunovodstvenih politika. Ogranienja kvalitativnih obiljeja Pravodobnost - ukoliko nije pravodobna, informacija moe izgubiti svoju vanost. Problem: potreba usklaivanja relativne vrijednosti pravodobnog izvjea i pouzdane informacije prema potrebama korisnika. Odnos koristi i trokova - koristi od informacija moraju prelaziti trokove njihova pripremanja. Problem: profesionalna prosudba procjene odnosa koristi i trokova. Ravnotea kvalitativnih obiljeja - nuna za postizanje ciljeva financijskog izvjeivanja. Problem: profesionalna prosudba relativne vanosti pojedinih obiljeja u razliitim sluajevima.

7

FINANCIJSKI IZVJETAJI Financijski izvjetaji jesu poslovni dokumenti kojima poduzee daje informacije o rezultatima svojih transakcija osobama i organizacijama izvan poduzea i korisnicima unutar poduzea. Temeljni financijski izvjetaji su:

bilanca, raun dobiti i gubitka, izvjetaj o promjeni vlasnike glavnice, izvjetaj o novanim tijekovima, i biljeke uz financijske izvjetaje.

Bilanca prikazuje svu imovinu poduzea, njegove dugove i glavnicu na odreeni dan, obino posljednjeg dana u mjesecu ili posljednjeg dana godine. Bilanca je poput ulovljene fotografije u jednom trenutku koji se vie nee ponoviti. U tom trenutku ona prikazuje financijski poloaj poduzea. Raun dobiti i gubitka prikazuje sumarno prihode i rashode poduzea za odreeno vremensko razdoblje, kao to je mjesec ili godina dana. RDG naziva se jo i izvjetaj o uspjenosti poslovanja, koji kao vraeni film prikazuje poslovanje poduzea tijekom razdoblja. RDG sadri vjerojatno najznaajnije pojedinane informacije o poslovanju, kao to je neto dobit, izraunana kao razlika prihoda i rashoda. Ako su u izvjetajnom razdoblju rashodi vei od prihoda, rezultat e biti gubitak tog razdoblja.8

9

Izvjetaj o promjeni vlasnike glavnice prikazuje ukupne promjene koje su se dogodile s vlasnikom glavnicom kroz obraunsko razdoblje, primjerice, mjesec dana ili godinu dana. Poveanja vlasnike glavnice nastaju vlasnikim ulogom ili ostvarenjem dobiti u obraunskom razdoblju. Umanjenja glavnice rezultat su povlaenja glavnice ili nastalim gubitkom u obraunskom razdoblju. Neto dobit ili gubitak izravno se preuzimaju iz RDG-a, dok su vlasniki ulozi ili povlaenja glavnice transakcije izmeu poduzea i njegovih vlasnika pa ne utjeu na pozicije RDG-a. Svaki financijski izvjetaj sastoji se od zaglavlja koje prikazuje ime poduzea, naziv tog izvjetaja i datum, odnosno razdoblje na koje se odnosi. Tako bilanca koja se sastavlja koncem listopada 2xx1. godine nosi datum 31. listopada 2xx1. godine. RDG i izvjetaj o vlasnikoj glavnici koji se odnose na 2xx1. godinu nose u datumu oznaku za godinu koja zavrava 31. prosinca 2xx1. godine. Sljedei primjer prikazuje transakcije koje je poduzee imalo u listopadu 2xx1. godine, njihov utjecaj na imovinu dugove i glavnicu poduzea MD.

10

Tablica A - Poslovne transakcije 1. Poduzee MD uloilo je 50.000 gotovine u poslovanje. 2. Plaeno je 20.000 za zemljite. 3. Kupljen je kancelarijski materijal za 500 kn. 4. Primljeno je od kupca 5.500 kn za obavljene usluge. 5. Kupcu su fakturirane obavljene usluge za 3.000.6. Poduzee je u gotovu platilo sljedee trokove: najamnina 1.100, plae zaposlenih 1.200, usluge 400.7. Plaen je dug dobavljau za kancelarijski materijal 400.8. Preureen je poslovni prostor. To nije poslovna transakcija ovog poduzea. 9. Naplaeno je potraivanje iz trans. br. 5. 1.000 kn. 10. Prodano je zemljite za 6.000.- za gotovinu. 11. Isplaeno je vlasnicima 2.100.- za trokove ivota.

11

Tablica B - Analiza transakcijaImovinaNovac Potraiv. Materijal Zemljite

DugoviDobavljai

GlavnicaGlavnica

Napomena

1. So 2. So 3. So 4. So 5. So 6. So 7. So 8. 9. So 10. So 11. So

+50.000 50.000 -20.000 30.000 30.000 +5.500 35.500 +3.000 35.500 -2.700 32.800 -400 32.400 +1.000 33.400 +6.000 39.400 -2.100 37.300 3.000 500 +500 500 500

+50.000 Vl. ulog 50.000 +20.000 20.000 20.000 20.000 20.000 +500 500 500 500 50.000 50.000 +5.500 Prihod prodaje 55.500 +3.000 Prihod prodaje 58.500 -1.100 Rashod -1.200 Rashod - 400 Rashod 55.800

3.000

500 -400 3.000 500 20.000 100 55.800 Nije poslovna transakcija ovog poduzea -1.000 2.000 500 20.000 100 55.800 -6.000 2.000 500 14.000 100 55.800 -2.100 Povlaenje glavnice 2.000 500 14.000 100 53.700

500

20.000

12

Raun dobiti i gubitka poduzea MD za mjesec listopad 2xx1.

13

Prihodi: Prihod prodaje Rashodi: Plae zaposlenih Najamnina Usluge Dobit:

8.500 1.200 1.100 400 2.700 5.800

Izvjetaj o promjeni glavnice poduzea MD za mjesec listopad 2xx1. Stanje glavnice 1. listopada 2xx1. Poveanja glavnice: Vlasniki ulog Dobit u obr. razdoblju Umanjenja glavnice: Povlaenje glavnice Stanje glavnice 31. listopada 2xx1. Bilanca poduzea MD na dan 31. listopada 2xx1. Aktiva Novac 0 50.000 5.800 +55.800 2.100 -2.100 53.700

Pasiva 10014

37.300 Dobavljai

Potraivanja Materijal Zemljita Ukupna aktiva

2.000 Glavnica 500 14.000 53.800 Uk. pasiva

53.700 _____ 53.800

BILJEENJE POSLOVNIH TRANSAKCIJA Osnovni nain (tehnika) prikazivanja podataka u raunovodstvu jest njihovo prikazivanje na KONTIMA. Na kontu se detaljno biljee promjene koje su se u poduzeu dogodile sa svakim pojedinanim dijelom imovine, duga ili glavnice kroz neko razdoblje. Svaki se konto prikazuje na odvojenoj stranici. Koncem razdoblja (godine dana) sva se konta uvezuju zajedno u jedinstvenu knjigu koja se naziva GLAVNA KNJIGA. Stoga se u knjigovodstvu pod izrazom voditi knjige podrazumijeva formiranje glavne knjige. Glavna knjiga moe biti uvezana knjiga, skupina slobodnih listova ili kompjuterski zapis. Slika 1. Glavna knjiga Glavna knjiga kombinacija svih konta ini glavnu knjigu

Novac

konta pojedinanih oblika imovine

Obveza

konta pojedinanih oblika dugova

15

Glavnica

konta pojedinanih oblika glavnice

T - konto Oblik konta koji se uobiajeno koristi za ilustraciju knjienja poslovnih transakcija na kontima naziva se T - konto. Okomita slova T dijeli konto na lijevu i desnu stranu. Iznad vodoravne crte pie se naziv konta. Primjerice, T - konto na kojem se prikazuje novac poduzea imat e sljedei oblik:Novac Lijeva Desna strana strana Duguje Potrauje

Lijeva strana konta naziva se dugovna strana, a desna strana konta naziva se potrana strana. Pritom su nazivi dugovna i potrana strana samo oznake za lijevu i desnu stranu konta, pa treba upamtiti: duguje = lijeva strana potrauje = desna strana Knjienje poveanja i smanjenja na kontima Ovisna o sadraju pojedinog konta odreuje se nain biljeenja poveanja i smanjenja na njemu. Poveanje na kontima aktive biljei se na lijevu (dugovnu) stranu konta. Smanjenje na kontima aktive biljei se na desnu (potranu) stranu konta. Potpuno suprotno. poveanja na kontima obveza i glavnice biljee se na potranoj strani, smanjenja se biljee na dugovnoj strani.

16

Ovo pravilo biljeenja na dugovnoj i potranopj strani temelji se na raunovodstvenoj jednadbi: Imovina = Dugovi + Glavnica Za ilustraciju prikazat emo knjienje prve transakcije s prethodnog predavanja: Poduzee MD uloilo je 50.000 gotovine u svoje poduzee. Na kojim bi se kontima ova transakcija trebala odraziti ? U kojoj svoti ? Na kojoj strani (dugovnoj ili potranoj) ? Odgovor jest da se poveava imovina i glavnica ovog poduzea za 50.000 na nain kako to prikazuju sljedea T konta: Imovina NovacDuguje za poveanje 50,000

=

Dugovi

+

Glavnica Vlasnika glavnicaPotrauje za poveanje 50,000

Slika 2. Raunov. jednadba: Raunov. jednadba: Pravila Duguje i Potrauje

Raunovodstvena jednadba i pravila Duguje i Potrauje Imovina ImovinaDuguje za Potrauje poveanje za smanjenje

= =

Dugovi Dugovi

+

Glavnica + GlavnicaDuguje za Potrauje smanjenje za poveanje

Duguje za Potrauje smanjenje za poveanje

17

Preostali iznos na raunu zove se saldo. Navedena poetna transakcija daje dugovni saldo na kontu novca od 50.000 i na kontu glavnice potrani saldo od 50.000. Druga transakcija bila je kupnja zemljita za novac u vrijednosti od 20.000. Ova transakcija odraava se na dvije pojedinane vrste imovine: novac i zemljita. Ona smanjuje novac (potrauje) i poveava zemljite (duguje), kako je prikazano na T kontima. Imovina NovacSaldo 50,000 Potrauje za smanjenje 20,000

=

Dugovi

+

Glavnica GlavnicaSaldo 50,000

ZemljiteDuguje za poveanje 20,000

Nakon ove transakcije, novac ima dugovni saldo od 30.000 (50.000 dugovnog salda umanjeno za 20.000 na potranoj strani), a zemljite ima dugovni saldo od 20.000, dok glavnica ostaje s potranim saldom od 50 000. U transakciji 3 kupljen je kancelarijski materijal za 500.- Ova transakcija poveava imovinu na kontu materijala i obvezu na kontu dobavljaa, kako to prikazuju sljedea konta: Imovina Novac Saldo 30,000 = Dugovi Dobavljai Potrauje za + Glavnica Glavnica Saldo 50,00018

poveanje 500 Materijal Duguje za poveanje 500 Zemljite Saldo 20,000 Konta glavnice: prihodi i rashodi Konta glavnice ukljuuju dvije dodatne vrste konta: prihode i rashode. Kao to je ranije navedeno prihodi su poveanje vlasnike glavnice koje nastaje uveanjem imovine ili umanjenjem duga, primjerice isporukom robe ili usluge kupcima. Rashodi su smanjenja glavnice koja nastaju smanjenjem imovine ili poveanjem duga, obino kroz trokove poslovanja poduzea. Njihov se utjecaj na raunovodstvenu jednadbu moe prikazati na slijedei nain: IMOVINA = DUGOVI + VL.GLAVNICA (Ulog-Povlaenje) + (Prihodi - Rashodi) Sljedea slika prikazuje pravila knjienja i oekivana salda na razliitim vrstama konta:Imovina = Dugovi Duguje za Potrauje Duguje Potrauje poveanje za za za smanjenje smanjenje poveanje + Glavnica Duguje Potrauje za za smanjenje poveanje

Prihodi

19

Duguje za smanjenje

Potrauje za poveanje

Rashodi Duguje za poveanje Potrauje za smanjenje

Uobiajena salda: Imovina Dugovi Glavnica Ulog Povlaenje Prihodi Rashodi dugovni dugovni potrani dugovni potrani potrani potrani

Biljeenje transakcija u dnevniku Sve transakcije u raunovodstvu inicijalno se prikazuju u DNEVNIKU. Dnevnik je kronoloka evidencija transakcija poduzea. Unos podataka u dnevnik i glavnu knjigu odvija se u pet koraka: 1. Identificiranje transakcije iz izvornih dokumenata, kao to je izvadak iro rauna; 2. Specificiranje svakog konta na kojeg utjee transakcija i njegova klasifikacija po vrsti konta (imovina, dugovi ili glavnica);

20

3. 4.

Odreivanje da li transakcija poveava ili smanjuje stanje na raunu; Prema pravilu knjienja na dugovnu i potranu stranu, utvrivanje da li se transakcija prikazuje na dugovnu ili potranu stranu konta; 5. Unos transakcije u dnevnik ukljuujui i kratko objanjenje unosa. Obino se prvo unosi dugovna, a zatim potrana strana Tijek raunovodstvenih podataka Slika 3. Prikazuje raunovodstveni tijek procesiranja podataka o nastalim transakcijama od njihova nastanka do knjienja u glavnoj knjizi. Slika 3. Tijek raunovodstvenih podataka Nastanak transakcije Sastavljanje izvornog dokumenta Analiza transakcije Unos transakcije u dnevnik Knjienje transakcije u glavnoj knjizi Primjer Sljedeim primjerom prikazat e se analiza transakcija i knjienja transakcija poduzea MD (primjer s prethodnog predavanja) u dnevniku i na kontima glavne knjige: 1. Poduzee MD uloilo je 50.000 gotovine u poslovanje. Analiza: Ulog u poduzee poveava stanje novca u imovini; to poveanje knjii se na dugovnu stranu konta novca. Ovaj ulog ujedno poveava i vlasniku glavnicu; to poveanje knjii se na potranu stranu konta glavnice. Dnevnik: Novac . 50.000

21

Glavnica . 50.000 Glavna knjiga: Novac(1) 50.000

Vlasnika glavnica50.000 (1)

2.

Plaeno je 20.000 za zemljite.

Analiza: Kupljeno zemljite poveava stanje u imovini na kontu zemljita; to poveanje knjii se na dugovnu stranu konta zemljita. Kupnja zemljita ujedno smanjuje imovinu na kontu novca; to smanjenje knjii se na potranu stranu konta novca. Dnevnik: Zemljite . 20.000 Novac .. 20.000 Glavna knjiga: Zemljite( 2)20.000

Novac(1) 50.000 20.000 (2)

3. Kupljen je kancelarijski materijal u vrijednosti 500. Analiza: Kupnja materijala poveava stanje imovine na kontu materijala; to poveanje knjii se na dugovnu stranu konta materijala. Kupnja materijala ujedno poveava i dug prema dobavljaima; to poveanje knjii se na potranu stranu konta dobavljaa. Dnevnik: Materijal . 500 Dobavljai. 500 Glavna knjiga: Materijal(3) 500

Dobavljai500 (3)

22

4. Primljeno od kupca 5.500.- u novcu za obavljene usluge. Analiza: Prodane usluge kupcu poveavaju stanje novca u imovini; to poveanje knjii se na dugovnu stranu konta novca. Ovi prihodi prodaje ujedno poveavaju vlasniku glavnicu; to poveanje knjii se na potranu stranu konta glavnice. Dnevnik: Novac . 5.500 Vlasnika glavnica . 5.500 Glavna knjiga: Novac(1)50.000 20.000 (2) (4) 5.500

Vlasnika glavnica50.000 (1) 5.500 (4)

5. Kupcu su fakturirane obavljene usluge 3.000. Analiza: Prodane usluge kupcu poveavaju stanje potraivanja u imovini; to poveanje knjii se na dugovnu stranu konta potraivanja. Ovi prihodi prodaje ujedno poveava vlasniku glavnicu; to poveanje knjii se na potranu stranu konta vlasnike glavnice. Dnevnik: Potraivanje . 3.000 Vlasnika glavnica . 3.000 Glavna knjiga: Potraivanja(5) 3.000

Vlasnika glavnica50.000 (1) 5.500 (4) 3.000 (5)

6. Poduzee je platilo u novcu sljedee trokove: najamninu 1.100, plae zaposlenih 1.200, usluge 400. Analiza: Trokovi smanjuju vlasniku glavnicu; to smanjenje knjii se na dugovnu stranu konta vlasnike glavnice.

23

Plaanje trokova ujedno smanjuje imovinu na kontu novca; to smanjenje knjii se na potranu stranu konta novca. Dnevnik: Vlasnika glavnica . 2.700 Novac .. 2.700 Glavna knjiga: Vlasnika glavnica(6) 2.700 50.000 (1) 5.500 (4) 3.000 (5)(1)

Novac50.0 00 (4) 5.500 20.000 (2) 2.700 (6)

7. Plaen je dug dobavljau za kancelarijski materijal 400. Analiza: Plaanje duga smanjuje obvezu prema dobavljau; to se knjii na dugovnu stranu konta dobavljaa. Ovo plaanje duga ujedno smanjuje imovinu na kontu novca; to smanjenje knjii se na potranu stranu konta novca. Dnevnik: Dobavlja . 400 Novac . 400 Glavna knjiga: Dobavlja(7) 400 500 (3)(1)

Novac50. 000 (4) 5.500 20.000 (2) 2.700 (6) 400 (7)

8. Preureen je poslovni prostor. Analiza: Ovo nije poslovna transakcija poduzea MD.

9. Naplaeno je potraivanje u vrijednosti 1.000 iz poslovne transakcije broj 5. Analiza: Naplaeno potraivanje poveava imovinu na kontu novca; to se knjii na dugovnu stranu konta novca.

24

Ovo naplaeno potraivanje ujedno smanjuje imovinu na kontu potraivanja; to smanjenje knjii se na potranu stranu konta potraivanja. Dnevnik: Novac . 1.000 Potraivanje . 1.000 Glavna knjiga: Novac(1)

Potraivanje(5) 3.000 1.000 (9)

50.

000 (4) 5.500 (9) 1.000

20.000 (2) 2.700 (6) 400 (7)

10. Prodano je zemljite u vrijednosti 6.000 za novac. Analiza: Prodaja zemljita poveava imovinu na kontu novca; to se knjii na dugovnu stranu konta novca. Ovo prodaja zemljita ujedno smanjuje imovinu na kontu zemljita; to smanjenje knjii se na potranu stranu konta zemljita. Dnevnik: Novac . 6.000 Zemljite . 6.000 Glavna knjiga: Novac50. 20.000 (2) 000 2.700 (6) (4) 5.500 400 (7) (9) 1.000 (10) 6.000(1)

Zemljite(2)20.00 0 6.000 (10)

11. Isplaeno je vlasnicima 2.100 za trokove ivota. Analiza: Podmirenje trokova ivota vlasnika na teret poduzea smanjuje vlasniku glavnicu poduzea; to smanjenje knjii se na dugovnu stranu konta vlasniko povlaenje.

25

Ovo vlasniko povlaenje ujedno smanjuje imovinu na kontu novca; to smanjenje knjii se na potranu stranu konta novca. Dnevnik: Vlasniko povlaenje 2.100 Novac . 2.100 Glavna knjiga: Vlasn. povlaenje(11) 2.100(1)

Novac50. 000 (4) 5.500 (9) 1.000 (10) 6.000 20.000 (2) 2.700 (6) 400 (7) 2.100 (11)

Nakon svih poslovnih transakcija stanje na T kontima glavne knjige jest sljedee:+

Imovina Novac (1) 50.0 20.000 (2) 00 2.700 (6) (4) 5.500 400 (7) (9) 1.000 2.100 (11)

=

Dugovi Dobavljai (7) 400 500 (3) 100 So

Glavnica Glavnica (6) 2.700 50.000 (1) 5.500 (4) 3.000 (5) 55.800 So

26

(10) 6.000 So 37.300 Potraivanja (5) 3.000 1.000 (9) o S 2.000 (3) Materijal 500 Vlas. povlaenje (11) 2.100 So 2.100

So 500 Zemljite (2)20.000 6.000 (10) So 14.000

Probna bilanca Probna bilanca jest popis svih konta i njihovih stanja. Njome se omoguava provjera da li su knjienja na svim dugovnim stranama jednaka knjienjima na svim potranim stranama. Probna bilanca moe se sastaviti u svako doba. Sjedea slika prikazuje probnu bilancu poduzea MD nakon transakcija koje su bile proknjiene u dnevniku i glavnoj knjizi.

27

Poduzee MD Probna bilanca 31. listopad 2xx1. Saldo Naziv konta Novac Potraivanja Materijal Zemljite Dobavljai Glavnica Povlaenje glavnice Ukupno 2.100 55.900 55.900 Duguje 37.300 2.000 500 14.000 100 55.800 Potrauje

RAUNOVODSTVENI CIKLUS U TRGOVINI Trgovako poduzee ostvaruje dobit prodajom proizvoda koji se u trgovini nazivaju zalihe trgovake robe ili samo roba. Svota koja se ostvaruje prodajom robe naziva se neto prihod prodaje. Najvei dio prihoda prodaje ostvaruje se poveanjem glavnice koje

28

nastaje isporukom robe kupcima. Najznaajniji rashodi u trgovini jesu trokovi nabave prodane robe. Sve dok trgovako poduzee ima kupljenu trgovaku robu na zalihi, ona je dio njegove imovine. Prodajom ona postaje rashod. Razlika izmeu prihoda prodaje i trokova nabave prodane robe naziva se bruto mara ili bruto dobit. Iskazivanje ostvarene bruto mare vrlo je znaajno za procjenu uspjenosti trgovakog poduzea. Sljedei primjer opisuje prirodui znaaj bruto mare. Pretpostavimo da tand na nogometnom stadionu prodaje bezalkoholna pia. Njihova je prodajna cijena 10 kn, a nabavna cijena 2 kn. Bruto mara po jedinici iznosi 8 kn. Prodajom 400 kom pia ostvarena je bruto mara od 3.200 kn (400 x 8). Ukupno ostvarena bruto mara prodajom pia, hot doga, popcorna i okoladica jest zbroj bruto mari svih prodanih proizvoda. I u svim drugim trgovakim poduzeima bruto mara izraunava se na isti nain. Mara u izrazu bruto mara ukazuje na to da su prihodi vei od rashoda, dok izraz bruto ukazuje na to da trokovi poslovanja trgovakog poduzea jo nisu oduzeti od ostvarenog prihoda.

29

Poslovni ciklus trgovakog poduzea Trgovako poduzee za novac kupuje zalihe robe, prodaje robu kupcima i za naplaeni novac ponovno nabavlja zalihe robe. Nabava robe, u raunovodstvenom smislu, obuhvaa nabavu zaliha robe koja je namijenjena preprodaji kupcima u normalnom poslovanju. Knjienje u dnevniku kupnje robe za 707 kn: 28. studenog Nabava robe Obveze za kupljenu robu Kupnja robe po fakturi 707 707

Osnovni dokument temeljem kojeg se knjii proces nabave robe jest raun (faktura) za kupljenu robu. Sam proces kupnje i popratne isprave su sljedei: 1. 2. Trgovako poduzee koje eli kupiti odreenu robu drugom poduzeu od kojeg kupuje robu sastavlja i alje narudbenicu. O primitku narudbenice drugo poduzee obavjetava svoje skladite i za nekoliko dana naruena roba uz raun alje se naruitelju. Raun jest prodavateljev zahjev koji alje kupcu za plaanje. Raun se takoer naziva i faktura. esto se dogodi da raun stigne do kupca prije naruene robe. Roba se nee odmah platiti ve e se ekati da roba stigne da bi se potvrdilo da je: (1) doista stigla naruena vrsta robe, (2) da je stigla naruena koliina i (3) da je stanje robe odgovarajue. Nakon to je roba provjerena i zaprimljena, raun e se platiti.

3.

Raun za robu knjigovodstvena je isprava i za kupca i za prodavatelja. Za prodavatelja ovaj je raun izlazni raun, a za kupca ulazni raun.

30

Osnovni elementi rauna jesu: 1. Ime i adresa prodavatelja; 2. Broj rauna i datum rauna; 3. Ime i adresa kupca; 4. Broj i datum narudbenice; 5. Uvjeti prodaje, kao to su 3% 15, neto 30 dana. Ovakvom se oznakom kupcu daje popust na iznos rauna ukoliko plati raun u roku od 15 dana, a puni iznos u roku od 30 dana. 6. Oznaka vrste robe koja je isporuena, jedinine cijene i vrijednosti isporuene robe; 7. Ukupna prodajna vrijednost robe; 8. Porez na vrijednost prodane robe - postotak i iznos; 9. Ukupna vrijednost robe koju treba platiti. Ukoliko poduzee koje je kupilo robu plati raun u diskontnom razdoblju, treba platiti 3% manju vrijednost od fakturirane. Ovo e se plaanje knjiiti na sljedei nain: 10. prosinca Obveze za kupljenu robu Novac (707 x 97%) Ostvareni diskont Za plaeni raun uz diskont 707 685,79 21,21

Da je raun plaen nakon diskontnog roka, knjienje bi bilo sljedee: 20. prosinca Obveze za kupljenu robu 707 Novac 707 Za plaeni raun nakon diskontnog roka

Trgovaki popust

31

Sljedea vrsta diskonta je trgovaki popust. On funkcionira na nain da se za to veu koliinu robe kupcu odobrava vei popust. Primjenu trgovakog diskonta prikazuje sljedea tablica: Koliina Trgovaki popust Neto cijena po jedinici Najmanje 3 komada 5% 190 (200 - 0,05x200) Za 4-9 komada Za vie od 9 komada 10% 20% 180 (200 - 0,1x200) 160 (200 - 0,2x200)

U raunovodstvu se ne iskazuje posebno odobren trgovaki diskont, ve se kao obveza ili potraivanje knjii neto prodajna cijena u koju je trgovaki diskont ve uraunan. Povrat robe i popusti Mnoga poduzea primaju vraenu robu od svojih kupaca ako je roba neispravna, oteena u prijevozu ili iz nekog drugog razloga neupotrebiva kupcima. Ako kupac na to pristane, za neispravnu robu moe se odobriti popust. od svote koja je ranije fakturirana. Kako su povrati i popusti vrlo povezani, obino se prikazuju na istom kontu. Ovaj je konto suprotan kontu prihoda prodaje i nabavi robe. Pretpostavimo da se u prethodnoj kupnji nala oteena roba u vrijednosti od 70 kn. Kupac je vratio robu i knjiio povrat robe na sljedei nain: 2. prosinca Obveze za kupljenu robu Povrati i popusti na robu Vraena roba prodavatelju 70 70

Ako roba nije vraena, ve je oteenje malo i kupac prihvaa popust od 10 kn, knjiit e se sljedea transakcija: 3. prosinca Obveza za kupljenu robu Povrati i popusti na robu 10 1032

Primljen popust na robu Odobreni popust ili povrat robe ima dva uinka: (1) umanjuje obvezu, koja se knjii na kontu dobavljaa, i (2) smanjuje neto vrijednost kupljene robe pa se knjii na potranu stranu konta Povrati i popustina robi. Pogreno bi bilo knjienje na potranoj strani Trokova nabave robe jer je roba doista nabavljena. Tijekom razdoblja poduzee knjii trokove nabave robe na kontu Nabava robe Stanje na kontu nabave je bruto vrijednost jer nisu ukljuena sva umanjenja kao to su diskonti, povrati i popusti. Neto vrijednost nabave izraunava se kao njihova razlika na nain: Trokovi nabave (dugovni saldo) - Odobreni diskonti (potrani saldo) - Povrati i popusti Neto nabavna vrijednost Trokovi prijevoza Trokovi prijevoza robe od prodavatelja do kupca mogu biti znaajni. Ugovornim klauzulama oznaava se tko plaa taj prijevoz. Tako klauzula FOB (free on board) moe oznaavati da roba pripada kupcu onog asa kad je napustila mjesto poslovanja prodavatelja, ali i kad je stigla do odredita na kojem posluje kupac.

33

Tko e platiti trokove prijevoza, prikazuje sljedea tablica: FOB mjesto isporuke Na mjestu isporuke Kupac FOB odredite Na odreditu Prodavatelj

Kada je roba postala vlasnitvo kupca? Tko e platiti prijevoz?

Najee, prijevoz plaa kupac. Prijevoz moe biti plaen prodavatelju ili izravno prijevoznom poduzeu. Ako je prijevoz plaen prijevoznom poduzeu, knjiit e se sljedea transakcija: 3. svibnja Trokovi prijevoza 190 Novac 190 Plaeno za prijevoz rob.

Ako je prodavatelj uz robu zaraunao i prijevoz, trokove prijevoza trebalo bi u raunovodstvu prikazati odvojeno od vrijednosti robe. Knjienje e u tom sluaju biti sljedee: 16. svibnja Fakturna vrijednost robe 5.000 Trokovi prijevoza 400 Obveze za robu i prijevoz 5.400 Za kupljenu robu i prijevoz robe

34

Prodaja robe Roba se moe prodavati po raunima i za gotovinu. Prodaja za gotovinu knjii se na sljedei nain: 24. travnja Novac 3.000 Prihod prodaje 3.000 Prodaja za gotovinu

Najvei broj poduzea prodaje robu na raun. Ovakva e se prodaja knjiiti na sljedei nain: 28. oujka Potraivanje od kupca Prihod prodaje Prodana roba po fakturi 5.000 5.000

Po naplati, knjii se sljedee: 19. travnja Novac 5.000 Potraivanje od kupca 5.000 Naplaena roba od kupca

Prodajni diskonti, povrati robe i popusti Trokovi prodane robe najvei su pojedinani rashodi trgovakih poduzea. Nastaju s isporukom robe kupcima. Rashodi prodaje izraunavaju se na sljedei nain: Poetne zalihe + Roba kupljena tijekom razdoblja Roba raspoloiva za uporabu tijekom razdoblja - Roba koncem razdoblja = Rashod prodane robe Ako se primjenjuje periodini sustav zaliha, rashodi prodane robe knjiit e se samo koncem razdoblja.35

Izraun bruto mare prodane robe prikazuje sljedei raun dobiti i gubitka: Raun dobiti i gubitka poduzea Austin za prosinac 2xx1. Prihod prodaje 139.300 Umanjen za: diskont 1.400 Povrate i popuste 2.000 3.400 Neto prihod prodaje 135.900 Trokovi prodaje robe: Poetne zalihe 50.500 Kupljeno u razdoblju 89.300 Umanjeno za: diskont 3.000 povrate i popuste 1.200 4.200 Neto kupovna cijena 85.100 Trokovi prijevoza 5.200 Roba raspoloiva za uporabu 140.800 Zalihe koncem razdoblja 52.000 Trokovi prodane robe 88.800 Bruto mara 47.100

36

PRIZNAVANJE PRIHODA I RASHODA

Prihod se priznaje u RDG ako je poveanje ekonomskih koristi povezano s poveanjem imovine ili smanjenjem obveze koje se mogu pouzdano izmjeriti. To znai da priznavanje prihoda nasteje istodobno s priznavanjem porasta imovine ili smanjenjem obveze. Rashod se priznaje u RDG ako smanjenje buduih ekonomskih koristi rezultira smanjenjem imovine ili poveanjem obveze koje se mogu pouzdano izmjeriti. To znai da priznavanje prihoda nastaje istodobno s priznavanjem porasta obveze ili smanjenja imovine (iskazivanje primanja za zaposlene ili amortizacija opreme). Rashodi se priznaju u RDG na temelju izravne povezanosti izmeu nastalih trokova i zaraenih prihoda na posebnim pozicijama. Ovaj postupak obino se naziva sueljavanje prihoda s rashodima, a obuhvaa istodobno ili kombinirano priznavanje prihoda i rashoda koje proizlazi izravno ili zajedniki iz istih transakcija ili drugih dogaaja. Meutim, primjena koncepta sueljavanja ne doputa priznavanje u bilanci onih pozicija koje ne udovoljavaju definiciji imovine ili obveza. Rashod se priznaje odmah ako neki izdatak ne daje nikikve budue ekonomske koristi ili je prestao biti imovina koja se priznaje u bilanci. Rashod se takoer priznaje u RDG u sluajevima kada je obveza nastala bez priznavanja imovine te kada doe do obveza prema garanciji za proizvod.

37

SUELJAVANJE PRIHODA I RASHODA

Sueljavanje prihoda i rashoda u raunovodstvu podrazumijeva priznavanje prihoda u odreenom trenutku i pridruivanje rashoda koji su nastali u funkciji ostvarivanja tog prihoda. Dva su koncepta sueljavanja: - koncept novanih primitaka i - koncept nastalih prihoda i rashoda. U procesu priznavanja prihoda i rashoda potrebno je pojedine pozicije glavne knjige korigirati. To nisu korekcije zbog pogrenih knjienja ve usklaivanje s ekonomskom stvarnosti. Korigiraju se sljedee pozicije: - stalna imovina, - unaprijed plaeni trokovi, - unaprijed plaeni prihodi, - nefakturirani prihodi, i - neplaeni trokovi. Korekcija stalne imovine: amortizacija Unaprijed plaeni trokovi i nefakturirani prihodi - aktivna vremenska razgranienja Unaprijed plaeni prihodi, neplaeni trokovi - pasivna vremenska razgranienja.

38

ZAVRETAK RAUNOVODSTVENOG CIKLUSA Raunovodstveni ciklus ponavlja se sa svakim raunovodstvenim razdobljem. On zavrava sa stavljanjem raunovodstvenih izvjetaja. Za poduzee u osnivanju raunovodstveni ciklus poinjinje otvaranjem konta glavne knjige.Tijekom poslovanja stanja na kontima prenose se iz jednog razdoblja u drugo.Stoga raunovodstveni ciklus poinje prikazivanjem poetnih stanja na kontu. Raunovodstveni ciklus 1. Poinje unosom poetnih stanja u glavnu knjigu poetkom razdoblja. 2. Analiza transakcija koje su se dogodile. 3. Unos transakcija u dnevnik i glavnu knjigu. 4. Izraunavanje stanja na svakom kontu koncem razdoblja. 5. Unos probne bilance u radni list i sastavljanje radnog lista. 6. Uporaba radnog lista kao podloge za : a. pripremu financijskih izvjetaja b. korektivna knjienja c. knjienje zakljunih salda 7. Sastavljanje zakljune probne bilance

Tijekom razdoblja

Koncem razdoblja

Radni list nije dio glavne knjige ni dnevnika niti financijskih izvjetaja, stoga nije ni dio formalnog raunovodstvevog sustava.Radni list postoji kao dio uvrijeene raunovodwstvene prakse koji raunovoama olakava zavretak raunovodstvenog ciklusa. Prva etiri koraka u izradi radnog lista identina su onima u sastavljanju korigirane probne bilance, dok peti korak predstavlja novi proces.

39

Postupak sastavljanja radnog lista: Unos naziva konta i nekorigiranog stanja u kolonu probne bilance radnog lista i izraun ukupnog zbroja. Unos potrebnih korekcija u kolonu za korekcije i izraun ukupnog zbroja. Izraun korigiranog stanja svakog konta kao kombinacije probne bilance i potrebnih korekcija.Unos korigiranih stanja u kolonu korigirane probne bilance. Temeljem stanja korigrirane probne bilance prijenos stanja na kontima imovine dugova i glavnice u kolonu bilance.Prijenos stanja na kontima rashoda i prihoda u kolonu rauna dobiti i gubitka.Izraun ukupnog zbroja u izvjetajima. Novi postupak: 5. Izraun neto dobiti ili gubitka kao razlike ukupnih prihoda i ukupnih rashoda u raunu dobiti i gubitka.Unos neto dobiti ili gubitka kao izravnavajue svote rauna dobiti i gubitka i bilance te izraun ukupnog zbroja.

40

Poduzee MD Nekorigirana probna bilanca Na dan 31.listopada 2xx1. Novac 24.800 Potraivanja 2.250 Zalihe materijala 700 Unaprijed pl.najamn. 3.000 Namjetaj 16.500 Dobavljai Unaprijed napl. prih. Glavnica Povl. glavnice. 3.200 Prihod prodaje usl. Trokovi plaa 950 Trokovi usluga 400 Ukupno 51.800

13.100 450 31.250 7.000 51.800

Proknjiite potrebne korekcije na T-kontima: Unaprijed plaena najamnina 1.listopada za tri mjeseca iznosi 3.000. Proknjiite trokove najamnine koncem listopada. Utroeno je u proizvodnji materijala za 300. Obraunana amortizacija NPO iznosi 275. Obraunana je, ali ne i isplaena, plaa zaposlenih 950. 15.listopada ugovoreno je obavljanje usluga kupcima tijekom idueg mjeseca u vrijednosti 500. Koncem listopada obraunava se zaraeni prihod 250. Unaprijed je naplaena usluga kupcima koja e se obavljati sljedea tri mjeseca 450. Tijekom listopada ostvarena je i obraunana jednomjesena usluga 150.

41

Probna bilanca Naziv konta Duguje Novac 24.800 Potraivanja 2.250 Zalihe 700 Unapr.pl. najamn. 3.000 Namjetaj 16.500 Akumul. amort. Dobavljai Obveze za plae Unapr.napl.usl. Glavnica Povl. glavnice 3.200 Prih.prodaje usl. Trok. najamn. Trokovi plaa Trok.materij. Trok. amort. Trok. usluga 950 400 51.800Potrauje

Korekcije DugujePotrauje

Korig. probna Raun dobiti i Bilanca bilanca gubitka Potrauje Duguje Potrauje Duguje Potrauje Duguje

13.100 450 31.250 7.000

51.800

42

Probna bilanca Naziv kontaDuguje Potrauje

KorekcijeDuguje Potrauje

Korig. probna bilancaDuguje Potrauje

Raun dobiti i gubitkaDuguje Potrauje

BilancaDuguje Potra.

Novac Potraivanja Zalihe Unapr.pl. najam Namjetaj Akumul. amort. Dobavljai Obveze za plae Unapr.napl.usl. Glavnica Povl. glavnice Prih.prodaje usl. Trok. najamn. Trokovi plaa Trok.materij. Trok. amort. Trok. usluga

24.800 2.250 700 3.000 16.500 13.100

(a) 250 (b) 300 (c) 1.000 (d) 275 (e) 950 450 (f) 150 31.250

3.200 7.000(c)1.000

(a) 250 (f) 150 (e) 950 (b) 300 (d) 275

950 400 51.800

51.800

2.925

2.925

43

Probna bilancaDuguje Potrauje

KorekcijeDuguje Potrauje

Korig. probna bilancaDuguje

Raun dobiti i gubitkaPotra.

BilancaDuguje Potrauje

Potrauje Duguje

Novac Potraivanja Zalihe Unapr.pl. najam Namjetaj Akumul. amort. Dobavljai Obveze za plae Unapr.napl.usl. Glavnica Povl. glavnice Prih.prodaje usl. Trok. najamn. Trokovi plaa Trok.materij. Trok. amort. Trok. usluga

24.800 2.250 700 3.000 16.500 13.100

(a) 250 (b) 300(c) 1.000

24.800 2.500 400 2.000 16.500 275 13.100 950 300 31.250 3.200 7.400 1.000 1.900 300 275 400 53.275

(d) (e) 450 31.250 3.200 7.000(c)1.000

275 950

(f) 150 (a) 250 (f) 150 (e) 950 (b) 300 (d) 275

950 400 51.800

51.800

2.925

2.925

53.275

44

Probna bilancaDuguje Potrauje

KorekcijeDuguje Potrauje

Korig. probna bilancaDuguje

Raun dobiti i gubitkaPotra.

BilancaDuguje Potrauje

Potrauje Duguje

Novac Potraivanja Zalihe Unapr.pl. najam Namjetaj Akumul. amort. Dobavljai Obveze za plae Unapr.napl.usl. Glavnica Povl. glavnice Prih.prodaje usl. Trok. najamn. Trokovi plaa Trok.materij. Trok. amort. Trok. usluga

24.800 2.250 700 3.000 16.500 13.100

(a) 250 (b) 300 (c)1.000 (d) 275 (e) 950 450 (f) 150 31.250

24.800 2.500 400 2.000 16.500 275 13.100 950 300 31.250 3.200

24.800 2.500 400 2.000 16.500 275 13.100 950 300 31.250 3.200 7.400 7.400 1.000 1.900 300 275 400 3.875

3.200 7.000(c)1.000

(a) 250 (f) 150 (e) 950 (b) 300 (d) 275 1.000 1.900 300 275 400 53.275

950 400 51.800

51.800

2.925

2.925

53.275

7.400

49.400

45.875

45

Naziv konta Novac Potraivanja Zalihe Unapr.pl. najam Namjetaj Akumul. amort. Dobavljai Obveze za plae Unapr.napl.usl. Glavnica Povl. glavnice Prih.prodaje usl. Trok. najamn. Trokovi plaa Trok.materij. Trok. amort. Trok. usluga Ukupno Neto dobit

Probna bilancaDuguje Potrauje

KorekcijeDuguje Potrauje

Korig. probna bilancaDuguje Potrauje

Raun dobiti i gubitkaDuguje Potra.

BilancaDuguje Potrauje

24.800 2.250 700 3.000 16.500 13.100

(a) 250 (b) 300 (c)1.000 (d) 275 (e) 950 450 (f) 150 31.250

24.800 2.500 400 2.000 16.500 275 13.100 950 300 31.250 3.200

24.800 2.500 400 2.000 16.500 275 13.100 950 300 31.250 3.200 7.400 7.400 1.000 1.900 300 275 400 3.875 3.525 7.400

3.200 7.000(c)1.000

(a) 250 (f) 150 (e) 950 (b) 300 (d) 275 1.000 1.900 300 275 400 53.275

950 400 51.800

51.800

2.925

2.925

53.275

7.400 7.400

49.400 49,400

45.875 3.525 49.400

46

KLASIFICIRANI FINANCIJSKI IZVJETAJIPozicije s odreenim obiljejima zajedno su grupirani, odnosno "klasificirani". Svrha klasifikacija jest prikazati korisne, uporabljive podsume koje e pomoi korisnicima izvjetaja kod procjene solventnosti, profitabilnosti i perspektivi poduzea. Klasifikacije i podsume standardizirane su i pomau donositeljima odluka kod usporedbe financijskih izvjetaja razliitih kompanija.

KLASIFICIRANA BILANCA Kod klasificirane bilance imovina je obino predstavljena u tri grupe: 1) tekua (kratkotrajna) imovina, 2) postrojenja i oprema i 3) ostala imovina. Obveze se klasificiraju u: 1) kratkorone obveze i 2) dugorone obveze 3) ostale obveze.

47

Klasificirana bilanca za kompaniju Computer Barn dolje je prikazana:KOMPANIJA COMPUTER BARN Bilanca 31. prosinca, 1994. Klasificirana bilanca Tekua (kratkotrajna) imovina: Novac 30,000$ Utrivi vrijednosni papiri 11,000 Potraivanja po vrijednosnim papirima 5,000 Potraivanja od kupaca 60,000 Zalihe 70,000 Rashodi plaeni unaprijed 4,000 Ukupno tekua imovina 180,000$ Postrojenja i oprema: Zemljite 151,000$ Zgrada 120,000$ Manje: akumulirana amoritizacija 9,000 111,000 Prodajna oprema i namjetaj 45,000$ Manje: akumulirana amoritizacija 27,000 18,000 Ukupno osnovna stredstva i oprema 280,000 Ostala imovina: Zemljite zadrano kao budue mjesto za izgradnju 170,000 Ukupno imovina 630,000 Obveze & Vlasniki kapital Kratkorone obveze: Obveze po vrijednosnim papirima (dospijee 6 mj.) Obveze prema dobavljaima Obveze za poreze na prodaju Nastale obveze za rashode Nezaraeni prihod i polozi kupaca Ukupne tekue obveze Dugorone obveze: Obveze za hipotekarne kredite (dospijee 20 g.) Ukupno obveze Vlasniki kapital: Pat O'Brien, kapital Ukupno obveze i vlasniki kapital

20,000$ 65,000 3,000 8,000 4,000 100,000$ 210,000 310,000$ 320,000 630,000$

48

Koritenje klasificirane bilance u ocjeni likvidnosti i solventnosti Likvidnost jest mjera mogunosti da se bilo koji oblik imovine pretvori u novac unutar relativno kratkog vremenskog razdoblja bez ometanja normalnog poslovanja. Tekua imovina Vremensko razdoblje u kojemu se oekuje da e se tekua imovina pretvoriti u novac obino je jedna godina. Ako kompanija treba vie od jedne godine za dovrenje svog normalnog poslovnog ciklusa, ipak e se duljina poslovnog ciklusa koristiti kao vremensko razdoblje koje definira tekuu imovinu. Tako su zalihe i rauni potraivanja od kupaca normalno klasificirani kao tekua imovina, ak kad i pretvaranje te imovine u novac nee biti dovreno unutar jedne godine. U bilanci je tekua imovina navedena po redu likvidnosti (to je imovina blia novcu, vea je njezina likvidnost). Tako se novac uvijek navodi prvi meu tekuom imovinom, a slijede je utrivi vrijednosni papiri, potraivanja, zalihe i unaprijed plaeni rashodi. Kratkorone obveze Kratkorone su obveze postojei dugovi koji moraju biti plaeni unutar istog vremenskog razdoblja koje se koristi kod definiranja tekue imovine. Meu najuobiajenijim kratkoronim obvezama su obveze po vrijednosnim papirima (koje dospijevaju unutar jedne godine), obveze prema dobavljaima, naplaeni nezaraeni prihodi, nastali neplaeni rashodi kao to su obveze za plae i obveze za kamate. U bilanci su obveze po vrijednosnim papirima obino nadvedene prve, slijede rauni obveza prema dobavljaima, a ostale vrste kratkoronih obveza mogu biti navedene u bilo kojemu slijedu.

49

Pokazatelj tekue likvidnosti Najrairenije koriteno mjerilo mogunosti kratkoronog plaanja obveza jest pokazatelj tekue likvidnosti. Izraunava se dijelei ukupnu tekuu imovinu s ukupnim kratkoronim obvezama. to je vei pokazatelj tekue likvidnosti, to kompanija izgleda solventnija. Mnogi bankari i ostali kratkoroni vjerovnici tradicionalno su vjerovali da pokazatelj tekue likvidnosti treba biti najmanje 2 prema 1. Klasificirana tekua imovina i kratkorone obveze posebno su korisne za vjerovnike u ocjeni trenutane mogunosti plaanja obveza ili solventnosti poslovnog subjekta. Prema ovom standardu kompanija Computer Barn neto je slabija; kompanija vjerojatno ne bi dobila vrhunsku kreditnu ocjenu od banke ili nekog drugog kratkoronog vjerovnika koji primjenjuje taj kriterij.

Ocjena financijskih pokazatelja Ne treba inzistirati na prevelikom povjerenju u "pravila odoka", kao to je npr. "pokazatelj tekue likvidnosti trebao bi biti najmanje 2 prema 1". Donositelj odluka mora prvo razumjeti jedinstvene karakteristike kompanije i grane djelatnosti u kojoj radi. Trgovci na malo tee e imati vei pokazatelj tekue likvidnosti nego trgovci na veliko ili proizvodne kompanije. Uslune vrste poduzea koje nemaju zaliha imaju nie pokazatelje tekue likvidnosti nego trgovinske ili proizvodne kompanije. Velika poduzea s vrlo pouzdanim izvorima prihoda i novanih primitaka u mogunosti su raditi s niim pokazateljima tekue likvidnosti nego to su manje kompanije s manje stabilnim zaradama. Vrlo visok pokazatelj (4 ili 5 prema 1) moe znaiti da je previe imovine "vezano" u tekuoj imovini te da je moda isputena mogunost za rast. Korisnici financijskih informacija openito koriste dva kriterija: - trend pokazatelja tijekom razdoblja od nekoliko godina - usporedba s financijskim pokazateljima slinih kompanija i prosjecima cijele djelatnosti.50

Primjer: Mnoge specijalizirane institucije objavljuju godinje glavne poslovne pokazatelje i norme za mnoge grane djelatnosti. Prosjeni pokazatelji tekue likvidnosti nekoliko grana djelatnosti za prolu godinu jesu: Grana djelatnosti Zrani transport (glavni prijevoznici) Maloprodaja -opa trgovaka roba Maloprodaja -specijalna enska odjea Veleprodaja -oprema Proizvodnja- raunala Telefonija (regionalno) Prosjeni pokazatelj tekue likvidnosti: 1 prema 1 2,1 prema 1 3,3 prema 1 1,7 prema 1 1,5 prema 1 0,9 prema 1

Korisnost i ogranienja analize pokazatelja Korisnici financijskih izvjetaja trebaju znati da pokazatelji imaju nekoliko ogranienja. Na primjer, menedment moe ui u transakcije na kraju godine koje e privremeno popraviti glavne pokazatelje. Poduzee Computer Barn ima tekuu imovinu od 180,000 i kratkorone obveze od 100,000 to rezultira pokazateljem tekue likvidnosti od 1,8 prema 1. to bi se dogodilo ako bi kratko prije kraja godine menedment iskoristio 20,000 za plaanje obveza prema dobavljaima? Ta bi transakcija smanjila tekuu imovinu na 160,000 i kratkorone obveze na 80,000. Meutim, to bi takoer povealo kompanijin pokazatelj tekue likvidosti na kraju godine na 2 prema 1 (160,000$ -+- 80,000$ = 2). Ogranienja: - imovina se procjenjuje po trokovima nabave, a ne prema tekuoj trinoj vrijednosti - izraavaju jedino financijske odnose i usporedbe financijskih pokazatelja (zanemaruju se nefinancijski uinci).51

Radni (obrtni) kapital Radni (obrtni) kapital je druga mjera koja se esto koristi za izraunavanje odnosa izmeu tekue imovine i kratkoronih obveza. Radni kapital je viak tekue imovine preko kratkoronih obveza. Prikazana bilanca oznaava da na kraju godine kompanija Computer Barn ima radni kapital od 80,000 (180,000 -100,000). Iznos radnog kapitala koji kompaniji omoguuje solventnost, varira s veliinom organizacije i prirodom njezinih poslovnih aktivnosti. Analitiar koji je upoznat s prirodom kompanijina poslovanja, obino moe odrediti prema iznosu radnog kapitala je li kompanija u zadovoljavajuem financijskom poloaju ili e uskoro vjerojatno upasti u financijske tekoe. Kompanija s kratkoronim obvezama koje su vee od tekue imovine ima negativni iznos radnog (obrtnog) kapitala. Negativni radni (obrtni) kapital odmah ne znai da je kompanija insolventna. Svaka kompanija s pokazateljem tekue likvidnosti manjim od 1 prema 1 ima negativan iznos radnog kapitala. Mnoge telefonske kompanije pripadaju toj kategoriji.

52

Vlasnikova odgovornost za dugove poduzea Raunovoe gledaju poslovni subjekt odvojeno od drugih ekonomskih aktivnosti vlasnika poduzea (ili nekoliko vlasnika poduzea). Zakon u mnogim dravama, meutim, razlikuje korporacije i ostale oblike poduzea. Vlasnici vlastitih poduzea i partnerstva osobno su odgovorni za bilo koje i sve dugove. Zbog toga njihovi vjerovnici esto temelje svoje krajnje odluke na solventnosti vlasnika poduzea radije nego na financijskom poloaju samog poduzea. Kod korporacija, vlasnici (dioniari) nisu osobno odgovorni za dugove poduzea. Vjerovnici mogu raunati jedino na poslovni subjekt kod traenja plaanja svojih potraivanja. Tako solventnost poslovnog subjekta postaje mnogo znaajnija ako je poduzee organizirano kao korporacija.

Male korporacije i "garancije" za zajmove esto male korporacije ne ispunjavaju uvjete koje im postavljaju banke za kredit. U takvim sluajevima vjerovnici mogu traiti da jedan ili nekoliko dioniara kompanije osobno garantira (ili "supotpie") odreene dugove poslovnog subjekta. Sa supotpisivanjem dugova korporacije, pojedinici dioniari postaju osobno odgovorni za dug ako korporacija nije u mogunosti izvriti plaanje.

53

KLASIFIKACIJA RAUNA DOBITI I GUBITAK Raun dobiti i gubitka moe biti sastavljen ili u obliku nekoliko koraka ili u obliku jednog koraka.

Raun dobiti i gubitka u nekoliko koraka Raun dobiti i gubitka u nekoliko koraka nazvan je tako zbog serije koraka u kojoj se trokovi i rashodi oduzimaju od prihoda.

Prihod prodaje - troak prodane robe Bruto profit - poslovni rashodi Poslovna dobit - neposlovne stavke Neto dobit

54

Raun dobiti i gubitka u nekoliko koraka: KOMPANIJA COMPUTER BARN Raun dobiti i gubitka za godinu koja zavrava na dan 31. prosinca, 1994.Neto prodaja Manje: Troak prodane robe Bruto profit Manje: Poslovni rashodi Rashodi prodaje: Plae iz prodaje i provizije Reklama Usluge dostave Amortizacija: oprema trgovine Drugi prodajni rashodi Ukupno rashodi prodaje Opi & administrativni rashodi Administrativne & uredske plae Razne korisne stvari Amortizacija: zgrada Drugi opi & administrativni rashodi Ukupni opi & administrativni rashodi Ukupno poslovni rashodi Poslovna dobit Manje (vie): Neposlovne stavke: Rashod za kamate Izgubljeni popusti kod kupnje Prihod od kamata Neto dobit 900,000 540,000 360,000 78,800 42,000 14,200 9,000 6,000 150,000 73,000 6,500 8,500 11,000 99,000 249,000 111,000 23,000 1,200 (3,200)

21,000 90,000

55

Raun dobiti i gubitka u jednom koraku Raun dobiti i gubitka u jednom koraku dobio je ime po tome to se svi trokovi i rashodi oduzimaju od ukupnog prihoda u jednom koraku.

KOMPANIJA COMPUTER BARN Raun dobiti i gubitka za godinu koja zavrava na dan 31. prosinca, 1994.Prihodi Neto prodaja Prihodi od kamata Ukupni prihodi Trokovi i rashodi Troak prodane robe Prodajni rashodi Opi & administrativni rashodi Rashodi za kamate Izgubljeni popusti kod kupnje Ukupni trokovi i rashodi Neto dobit 900,000 3,200 903,200 540,000 150,000 99,000 23,000 1,200 813,200 90,000

56

Ocjena adekvatnosti neto dobiti

Neto dobit neukorporiranog poduzea trebala bi biti dovoljna da vlasniku osigura naknadu za: - osobne usluge koje je izvrio za poduzee, - povrat vlastitog kapitala kojeg je uloio u poduzee, - stupanj financijskog rizika kojeg je poduzeo. Adekvatnost neto dobiti odreena je vrijednou koju vlasnik pridaje svakom od tih imbenika.

Neto dobit korporacije trebala bi biti dovoljna da dioniarima osigura naknadu za: - iznos njihova financijskog ulaganja, - stupanj rizika koji su poduzeli.*

*Dioniari su obino izloeni manjem financijskom riziku nego suvlasnici neukorporiranog poduzea, obzirom da nisu osobno odgovorni za dugove poslovnog subjekta.

57

ZALIHEZalihe su jedna od najznaajnijih stavaka bilance, bilo da se radi o zalihama materijala, vlastitih proizvoda ili trgovake robe. U trgovakom poduzeu, zalihe su namijenjene prodaji kupcima. One se pretvaraju u novac unutar jednog normalnog poslovnog ciklusa pa se smatraju tekuom imovinom U bilanci se zalihe prikazuju odmah nakon potraivanja od kupaca zbog toga to su zalihe samo jedan korak dalje od pretvaranja u novac, nego to su to potraivanja od kupcima. Tok trokova zaliha Zalihe se, kao i veina ostale imovine, u raunovodstvu vrednuju po trokovima nabave. im se proizvodi (roba) prodaju sa zaliha, njihov se troak nabave izostavlja iz bilance i prenosi na trokove prodane robe koji se, potom, sueljavaju s prihodom od prodaje u RDG-u. Ovaj tok trokova prikazan je sljedeom slikom: BILANCA Tekua imovina: Zalihe (proizvodnje) U trenutku prodaje RAUN DOBITI I GUBITKA Prihod od prodaje robe Rashodi prodane robe Bruto mara Trokovi poslovanja trgovine Dobit U beskonanom sustavu zaliha, knjienja u raunovodstvu paralelno prate ovaj tok trokova. Kad je roba kupljena, njezin se troak knjii na dugovnoj strani konta zalihe. Kad se roba proda, njezin se troak nabave smanjuje na kontu zaliha i knjii na dugovnoj strani konta rashodi prodane robe. U raunovodstvu je izuzetno vano vrednovanje zaliha. U veini sluajeva, vrijednost zaliha najvea je stavka tekue imovine, a i najvei rashodi su rashodi prodane robe. Prema raunovodstvenim standardima, prihvatljivo je nekoliko razliitih metoda vrednovanja zaliha. Razliite metode mogu rezultirati znaajno razliitim financijskih pokazateljima pa je i posebno vano da korisnici, prije svih, menaderi i investitori, razumiju uinke primjene razliitih metoda vrednovanja zaliha. Standardne metode, prihvatljive u raunovodstvu, jesu pojedinana indentifikacija i pretpostavka toka trokova. Oba su pristupa prihvatljiva, meutim kad se jedan pristup odaberem njega treba dosljedno primjenjivati.

Trokovi nabave

58

Pojedinana identifikacija Ova se metoda koristi kada se stvarni trokovi pojedinih jedinica mogu odrediti iz raunovodstvene evidencije. Koristi se kod jedinica robe i proizvoda koje imaju veliku pojedinanu vrijednost. Pretpostavka toka trokova Zalihe se vrednuju prema pretpostavljenom slijedu kojim se jedinice proizvoda ili robe povlae sa zaliha. Primjerice, moglo bi se pretpostaviti da se najprije prodaje najstarija roba ili da se najprije prodaje najee nabavljena roba. Meunarodnim raunovodstvenim standardima (MRS 2 - Zalihe) predviaju se tri pretpostavke toka. Osnovnim ili prioritetnim postupkom, predviene su: metoda prosjenih trokova - zalihe se procijenjuju po prosjenom jedininom troku s pretpostavkom da se jedinice sa zalih povlae sluajnim redoslijedom. Vrijednost jedinice zaliha izraunava se dijeljenjem ukupne vrijednosti zaliha s ukupnom zateenom koliinom na zalihi; prva cijena ulaza - prva cijena izlaza (FIFO) - pretpostavlja se da se one jedinice sa zalihe koje su prve kupljene najprije troe sa zalihe, odnosno da se sa zalihe najprije izdaje roba koja je najdulje na zalihama. Preostale zalihe ine jedinice vrednovane po posljednjim ulaznim trokovima nabave.

-

Dozvoljenim ili alternativnim postupkom, predviena je: posljenja cijena ulaza - prva cijena izlaza (LIFO) - pretpostavlja se da se one jedinice sa zalihe koje su posljenje kupljene najprije troe sa zalihe, odnosno da se sa zalihe najprije izdaje roba koja je najkrae na zalihama. Preostale zalihe ine jedinice vrednovane po prvim ulaznim trokovima nabave.

Pretpostavka toka trokova ne mora korespondirati sa stvarnim fizikim kretanjem zaliha. Kako su jedinice na zalihi identine, potpuno je nebitno koja je jedinica ranije, a koja kasnije umanjila zalihu. Stoga se smatra da je tok trokova puno vaniji od fizikog toka zaliha. Koritenje pretpostavke toka eliminira potrebu za posebnom identifikacijom svake jedinice na zalihi i traenje njezina stvarnog troka nabave.

59

Zadatak Proknjiite na kartici materijalnog knjigovodstva stanje i promjene materijala po metodama izlaza: FIFO, LIFO i prosjene ponderirane cijene. Prikaite uinak odabira metode izlaza materijala (robe) sa zalihe na trokove obraunskog razdoblja. 01.1.2003. stanje 110 kg po 50 kn / kg 06.1.2003. nabavljeno 510 kg po 60 kn / kg 12.1.2003. utroeno 520 kg 17.1.2003. nabavljeno 170 kg po 80 kn / kg 21.1.2003. utroeno 200 kg 26.1.2003. nabavljeno 100 kg po 70 kn / kg 31.1.2003. zakljuite karticu materijalnog knjigovodstva.

Metoda: FIFODatum1.1.'03. 6.1.'03. 12.1.'03. 17.1.'03. 21.1.'03. 26.1.'03. 31.1.'03.

Dokument Stanje P-1 I-1 P-2 I-2 P-3 Stanje

Opis PSo Nabava Utroak Nabava Utroak Nabava ZSo

Koliina (kg) Ulaz 110 510 520 170 200 100 170 890 890 Izlaz Stanje 110 620 100 270 70 170

Jedini. cijena (kn/kg) 50 60 11050 41060 80 10060 10080 70

Vrijednost (kn) Duguje 5.500 30.600 30.100 13.600 14.000 7.000 12.600 56.700 56.700 Potrauje Saldo 5.500 36.100 6.000 19.600 5.600 12.600

Ukupno

Dobavlja51.200

Zalihe materijala (robe)PS 5.500 44.100 51.200 12.600 ZS

Trokovi materijala (Rashodi prodane robe)44.100

60

Metoda: LIFODatum1.1.'03. 6.1.'03. 12.1.'03. 17.1.'03. 21.1.'03. 26.1.'03. 31.1.'03.

Dokument Stanje P-1 I-1 P-2 I-2 P-3 Stanje

Opis PSo Nabava Utroak Nabava Utroak Nabava ZSo Ukupno

Koliina (kg) Ulaz 110 510 520 170 200 100 170 890 890 Izlaz Stanje 110 620 100 270 70 170

Jedini. cijena (kn/kg)

Vrijednost (kn) Duguje 5.500 30.600 31.100 13.600 15.100 7.000 10.500 56.700 56.700 Potrauje Saldo 5.500 36.100 5.000 18.600 3.500 10.500

50 6051060 1050

8017080 3050

70

Dobavlja51.200

Zalihe materijala (robe)PS 5.500 46.200 51.200 10.500 ZS

Trokovi materijala (Rashodi prodane robe)46.200

Metoda: Prosjene ponderirane cijeneDatum1.1.'03. 6.1.'03. 12.1.'03. 17.1.'03. 21.1.'03. 26.1.'03. 31.1.'03.

Dokument Stanje P-1 I-1 P-2 I-2 P-3 Stanje

Opis PSo Nabava Utroak Nabava Utroak Nabava ZSo Ukupno

Koliina (kg) Ulaz 110 510 520 170 200 100 170 890 890 Izlaz Stanje 110 620 100 270 70 170

Jedini. cijena (kn/kg)

Vrijednost (kn) Duguje5.500 30.600 30.277,419

Potrauje

Saldo5.500,000 36.100,000 5.822,581 19.422,581

50 6036.100 620

8019.422 270

13.60014.387,097

5.035,484 12.035,484

70

7.00012.035,484 56.700 56.700,000

Dobavlja51.200

Zalihe materijala (robe)PS 5.500 44.665 51.200 12.035 ZS

Trokovi materijala (Rashodi prodane robe)44.665

61

MATERIJALNA IMOVINA PRIRODNA BOGATSTVA (kontna skupina 02) Prirodna bogatstva (zemljita i ume) predstavljaju obino neogranien prirodni izvor te se, stoga, ne amortiziraju. Naknadna ulaganja u ovu imovinu na ime njezina poboljanja koja imaju ogranieni vijek trajanja treba posebno iskazivati i amortizirati. To su razna poboljanja na zemljitu kao, primjerice, betoniranje parkiralita, staza, postavljanje ograda na zemljitu i drugo.

ZEMLJITA Kod raunovodstvenog praenja stjecanja (nabave), otuenja, revalorizacije i ostalih transakcija vezanih za zemljite, primjenjuju se postupci sadrani u MRSu 16 - Nekretnine, postrojenja i oprema. Prema MRSu 16, zemljite ima neogranieni vijek trajanja i, stoga, se ne amortizira. Pretpostavka jest da je prodajom zemljita mogue vratiti sredstva uloena u njegovu nabavu. Pravo koritenja zemljita mogue je ostvariti: a) putem zakupa i koncesije (primjerice, za poljoprivredno zemljite u vlasnitvu drave) - takvo se zemljite vodi u izvanbilannoj evidenciji; - ulaganja na takvom zemljitu vode se kao ulaganja na tuoj imovini (kto 0126) prema MRSu 16, a u skladu s MRSom 25 Raunovodstvo ulaganja; - obzirom da je rije o ulaganju u zemljite s pravom koritenja na odreeni rok, ovo ulaganje se amortizira. Primjer Poduzee je uzelo u zakup poljoprivredno zemljite vrijednosti 150.000 na rok od 10 godina. Zakupnina se plaa u godinjoj svoti naknade 8.000. Plaena je zakupnina za prvu godinu doznakom sa iro rauna. Za radove na postavljanju cijevi za odvodnjavanje primljena je faktura na 36.600 (od ega PDV 6.600).

62

b) kupnjom ili na neki drugi nain (za ostala zemljita) - takvo se zemljite, kao i sva ulaganja na njemu vode u okviru dugotrajne materijalne imovine - prirodna bogatstva; - u troak nabave zemljita uraunavaju se svi izdaci vezani za nabavu, ali i pripremu zemljita za njegovo koritenje. To su, u prvom redu, kupovna cijena zemljita, zatim odvjetnike naknade, naknade geodeta, takse za ovjere ugovora, takse za uknjibu zemljita, provizije posrednicima, trokovi ruenja starih objekata, porez na promet nekretnina i drugo; - pri prijenosu vlasnitva nad zemljitem, plaa se porez na promet nakretnina po stopi od 5% prema Zakonu o porezu na promet nekretnina. Obveznik poreza na promet nekretnina je stjecatelj, odnosno kupac nekretnine. Primjer Poduzee kupuje graevinsko zemljite od graanina. Sa iro rauna je isplaeno graaninu na tednu knjiicu 100.000. Primljen je raun za odvjetnike naknade i pristojbe na 4.880 (od ega PDV 880). Plaen je porez na promet nekretnina po stopi od 5%. Za trokove ureenja i ienja zemljita primljena je faktura na 12.200 (od ega PDV 2.200). Zemljite je spremno za gradnju pa je zatraena lokacijska i graevinska dozvola. UME Za razliku od zemljita, na koja se djelomino primjenjuje MRS 16, ovaj se standard ne primjenjuje na ume i sline obnovljive prirodne resurse, te na pravo iskoritavanja rudnih bogatstava, istraivanje i vaenje ruda, nafte, prirodnog plina i slinih neobnovljivih resursa. Gospodarenje umama ureeno je Zakonom o umama. umom se, tako, smatra svako zemljite obraslo umskim drveem na povrini veoj od 10 ari. Nadalje, ume se mogu smatrati rezultatom poljodjelstva te se, u tom smislu, na njih primjenjuju odredbe MRSa 41 - Poljodjelstvo. ume su prirodno bogatstvo koje se pri normalnim uvjetima eksploatacije samo obnavlja. No, unato tome, zakonom su predviena obvezna izdvajanja za njihovu reprodukciju u visini 0,07% od ukupnog prihoda. Primjer Poduzee izdvaja 0,07% svog ukupnog prihoda za obnovu (reprodukciju) uma. Ukupni prihod poduzea ostvaren u obraunskom razdoblju iznosi 1.000.000 kn.

63