OSNOVE OSNOVE PEDAGOGIJEPEDAGOGIJE

““TEORIJA OSPOSOBLJAVANJA”TEORIJA OSPOSOBLJAVANJA”

Literatura Literatura Milat, J. (2005.): Pedagogija – teorija Milat, J. (2005.): Pedagogija – teorija

osposobljavanja. Školska knjiga, Zagreb.osposobljavanja. Školska knjiga, Zagreb. Gudjons, H. (1994.): Pedagogija – temeljna Gudjons, H. (1994.): Pedagogija – temeljna

znanja. Educa, Zagreb.znanja. Educa, Zagreb. Lenzen, D. (2002.): Vodič za studijznanosti o Lenzen, D. (2002.): Vodič za studijznanosti o

odgoju. Educa, Zagreb.odgoju. Educa, Zagreb. KKöönig, E., Zedler, P. (2001.): Teorije znanosti o nig, E., Zedler, P. (2001.): Teorije znanosti o

odgoju. odgoju. Educa, Zagreb.Educa, Zagreb. Giesecke, H. (1993.): Uvod u pedagogiju. Educa, Giesecke, H. (1993.): Uvod u pedagogiju. Educa,

Zagreb.Zagreb.

Određenje pojma pedagogijeOdređenje pojma pedagogije

Pojam: pais, paidos (dijete, dječak) + ago, Pojam: pais, paidos (dijete, dječak) + ago, again (voditi) again (voditi)

Paidagogos – rob koji vodi dijete, koji se o Paidagogos – rob koji vodi dijete, koji se o njemu brinenjemu brine

Pedagogus – učeni Grk (rob) koji je kućni Pedagogus – učeni Grk (rob) koji je kućni učitelj djeceučitelj djece

Razvojne epohe: Razvojne epohe: 1.1. kao praktična djelatnost (do 19.st)kao praktična djelatnost (do 19.st)2.2. kao znanstvena disciplina koja se odvojila iz kao znanstvena disciplina koja se odvojila iz

filozofije (Herbart, obvezno obrazovanje)filozofije (Herbart, obvezno obrazovanje)

Znanstveno određenje pedagogije (1)Znanstveno određenje pedagogije (1) Porijeklo spoznaje je u temeljnim ljudskim potrebama za Porijeklo spoznaje je u temeljnim ljudskim potrebama za

otkrivanjem nepoznatog i za sigurnošću koja ga tjera da otkrivanjem nepoznatog i za sigurnošću koja ga tjera da shvati svijet vlastite zbilje, da “usustavi kaos” shvati svijet vlastite zbilje, da “usustavi kaos” uu i i izvanizvan sebe.sebe.

““Usustavljenje kaosa” Usustavljenje kaosa” uu i i izvanizvan sebe jest proces sebe jest proces spoznavanja tog svijeta opažanjem, usustavljivanjem i spoznavanja tog svijeta opažanjem, usustavljivanjem i njenim interpretiranjem. njenim interpretiranjem.

Spoznavanje je misaoni proces poimanja objektivne Spoznavanje je misaoni proces poimanja objektivne stvarnosti ovisan o iskustvu i mišljenju; jedinstvo teorijske stvarnosti ovisan o iskustvu i mišljenju; jedinstvo teorijske misli i praktične djelatnosti.misli i praktične djelatnosti.

Spoznaja: produkt procesa poimanja objektivne stvarnosti. Spoznaja: produkt procesa poimanja objektivne stvarnosti. Takva spoznaja je uvijek subjektivna, jer je ovisna o Takva spoznaja je uvijek subjektivna, jer je ovisna o

interpretaciji na temelju iskustva, tj. prethodnog stupnja interpretaciji na temelju iskustva, tj. prethodnog stupnja znanja i na uvjerenjima pojedinca, pa svaka spoznaja nije znanja i na uvjerenjima pojedinca, pa svaka spoznaja nije automatizmom istina, već subjektivan doživljaj objektivne automatizmom istina, već subjektivan doživljaj objektivne stvarnosti.stvarnosti.

Znanstveno određenje pedagogije (2)Znanstveno određenje pedagogije (2)

Znanstvena spoznaja: produkt procesa poimanja Znanstvena spoznaja: produkt procesa poimanja objektivne stvarnosti utemeljen na utvrđivanju objektivne stvarnosti utemeljen na utvrđivanju činjenicama o objektivnoj stvarnosti na znanstvenim činjenicama o objektivnoj stvarnosti na znanstvenim osnovama (metoda).osnovama (metoda).

Gnoseologija (gnoses+logos; spoznaja + riječ, misao): Gnoseologija (gnoses+logos; spoznaja + riječ, misao): teorija spoznaje, filozofska disciplina koja proučava teorija spoznaje, filozofska disciplina koja proučava porijeklo, izvore, mogućnosti, vrijednost i predmet porijeklo, izvore, mogućnosti, vrijednost i predmet spoznavanja i spoznaje.spoznavanja i spoznaje.

Epistemiologija (episteme+logos; znanost + riječ, Epistemiologija (episteme+logos; znanost + riječ, misao): “znanost o znanosti”, ili, dio gnoseologije koji misao): “znanost o znanosti”, ili, dio gnoseologije koji se bavi istraživanjem vidova i postupaka znanstvenog se bavi istraživanjem vidova i postupaka znanstvenog spoznavanja objektivne stvarnosti na temelju kritičke spoznavanja objektivne stvarnosti na temelju kritičke (formalne i vrijednosne) analize znanstvenog i (formalne i vrijednosne) analize znanstvenog i kategorijalnog aparata te prakse određene znanstvene kategorijalnog aparata te prakse određene znanstvene discipline. discipline.

Epistemiološko utemeljenje disciplineEpistemiološko utemeljenje disciplineSpecifičnost Specifičnost predmetapredmeta istraživanja: područje, aspekt i/ili skup istraživanja: područje, aspekt i/ili skup

pojava koje istražuje samo ta znanostpojava koje istražuje samo ta znanost - procesi osposobljavanja: odgoj, obrazovanje, izobrazba- procesi osposobljavanja: odgoj, obrazovanje, izobrazbaProblemProblem istraživanja: zakonitosti koje vladaju u području predmeta istraživanja: zakonitosti koje vladaju u području predmeta

istraživanjaistraživanja - zakonitosti procesa osposobljavanja- zakonitosti procesa osposobljavanjaMetodeMetode: skup sustavnih postupaka prikupljanja podataka: skup sustavnih postupaka prikupljanja podataka - specifični oblici deskriptivne i kauzalne metode, prilagođeni - specifični oblici deskriptivne i kauzalne metode, prilagođeni

predmetu, problemu i cilju istraživanja u pedagogiji predmetu, problemu i cilju istraživanja u pedagogiji MetodologijaMetodologija: sveukupnost metoda, postupaka, instrumenata i : sveukupnost metoda, postupaka, instrumenata i

tehnika istraživanjatehnika istraživanja - opća i specifična- opća i specifičnaTerminologijaTerminologija: kategorijalni aparat znanosti : kategorijalni aparat znanosti - odgoj, obrazovanje, izobrazba, socijalizacija, škola, nastava, - odgoj, obrazovanje, izobrazba, socijalizacija, škola, nastava,

učenje, poučavanje, znanje, vještine, navike, umijeća + atribuirani učenje, poučavanje, znanje, vještine, navike, umijeća + atribuirani pojmovi pojmovi

Definiranje sadržaja, cilja i zadataka Definiranje sadržaja, cilja i zadataka disciplinediscipline

Pedagogija:Pedagogija:- tradicionalno: znanost o odgojutradicionalno: znanost o odgoju- suvremeno: znanost o zakonitostima osposobljavanja suvremeno: znanost o zakonitostima osposobljavanja

pojedinca za samostalno, aktivno i uspješno snalaženje pojedinca za samostalno, aktivno i uspješno snalaženje u životnom okružju, a radi zadovoljavanja u životnom okružju, a radi zadovoljavanja egzistencijalnih, materijalnih i duhovnih potrebaegzistencijalnih, materijalnih i duhovnih potreba

Cilj: istražiti i teorijski uobličiti zakonitosti odgoja, Cilj: istražiti i teorijski uobličiti zakonitosti odgoja, obrazovanja i izobrazbe te na temelju spoznatog obrazovanja i izobrazbe te na temelju spoznatog (teorijska razina) pronaći mehanizme što učinkovitijeg (teorijska razina) pronaći mehanizme što učinkovitijeg osposobljavanja pojedinca za samostalno i uspješno osposobljavanja pojedinca za samostalno i uspješno snalaženje u životnom okružju (praktična razina).snalaženje u životnom okružju (praktična razina).

Definiranje sadržaja, cilja i zadataka Definiranje sadržaja, cilja i zadataka disciplinediscipline

Zadaci:Zadaci:1.1. istražiti, teorijski uobličiti te usustaviti temeljne istražiti, teorijski uobličiti te usustaviti temeljne

pedagoške fenomene i procese te zakonitosti koje njima pedagoške fenomene i procese te zakonitosti koje njima dominirajudominiraju

2.2. utvrditi mehanizme aplikacije pedagogijskih spoznaja u utvrditi mehanizme aplikacije pedagogijskih spoznaja u odgojno-obrazovnu praksu radi radi stalnog odgojno-obrazovnu praksu radi radi stalnog poboljšavanja i teorije i praksepoboljšavanja i teorije i prakse

3.3. trajna revalorizacija teorijskih i praktičnih postignućatrajna revalorizacija teorijskih i praktičnih postignuća4.4. trajna revalorizacija učinkovitosti pojedinih teorijskih i trajna revalorizacija učinkovitosti pojedinih teorijskih i

praktičnih modelapraktičnih modela5.5. trajno usklađivanje teorijskih i praktičnih postavki trajno usklađivanje teorijskih i praktičnih postavki

osposobljavanja s dosezima znanosti koje su po osposobljavanja s dosezima znanosti koje su po predmetu istraživanja srodne pedagogiji ili znanosti čija predmetu istraživanja srodne pedagogiji ili znanosti čija otkrića i izumi mogu znatno unaprijediti pedagogijsku otkrića i izumi mogu znatno unaprijediti pedagogijsku teoriju i praksu. teoriju i praksu.

Pedagogija u sustavu znanostiPedagogija u sustavu znanosti

Prirodne znanosti

Društvene znanosti

Tehničke znanosti

Humanističke znanosti

Pedagogija Odgojne znanosti

Područje

Polje

Grana

Odnos pedagogije, njenih grana i Odnos pedagogije, njenih grana i disciplinadisciplina

Opća p.Komparativna p. Socijalna

Specijalna p.Andragogija

Školska p.

Didaktika

T. kurikuluma

M E T O D I K E

predmeta i područja

Razine (odnosi)

OPĆE

POSEBNO

POJEDINAČNO

Pozivna Povijesna

Pedagogija i ličnostPedagogija i ličnost

Struktura ličnosti (područja)

Kognitivno područje

Afektivno pod. (emocionalno i konativno)

Psihomotorno pod.

interakcije

Pedagogija i ličnostPedagogija i ličnost

Dispozicije Čimbenici okruženja (djelovanja)

Samoaktivnost

Prostor međuutjecaja – prostor rasta i razvoja

ličnosti (učenja i stjecanja sposobnosti)

Dispozicije – latentna osnova ili prirođeni, naslijeđeni uvjet za razvoj određene funkcije ili oblika ponašanja;

Aktivnost – djelatno sudjelovanje u obavljanju čega

Sposobnosti – stečene osobine nastale pod utjecajem iskustva, učenja i navikavanja, odnosno, pod utjecanjem djelovanja (samo)aktivnosti i okoline (razvoja)

Rast – kvantitativna promjena količine i veličine čega

Razvoj – kvalitativna promjena složenosti strukture i funkcije čega

Odgoj (1)Odgoj (1)

Biologijski aspektBiologijski aspekt- Čovjek je manjkavo, krnje nagonsko biće koje svoj opstanak Čovjek je manjkavo, krnje nagonsko biće koje svoj opstanak

zahvaljuje sposobnosti učenja – on je biće kulture.zahvaljuje sposobnosti učenja – on je biće kulture.- Čovjek je biće usmjereno na svijet, a ne na okolinu – on je Čovjek je biće usmjereno na svijet, a ne na okolinu – on je

slobodan odlučivati.slobodan odlučivati. EnkulturacijaEnkulturacija - Čovjek je biće kulture te je stoga temeljni proces očovječenja Čovjek je biće kulture te je stoga temeljni proces očovječenja

enkulturacija ili njegovo urastanje u kulturu (tj. naučenost enkulturacija ili njegovo urastanje u kulturu (tj. naučenost sudjelovanja u svim aspektima kulture).sudjelovanja u svim aspektima kulture).

Pedagoški aspektPedagoški aspekt- Čovjek zaista jest nesavršen te mu je stoga potreban odgoj za Čovjek zaista jest nesavršen te mu je stoga potreban odgoj za

kojeg je i sam sposoban (odgojivost) putem odgojne prakse.kojeg je i sam sposoban (odgojivost) putem odgojne prakse.- Načela odgojne prakse: produktivna sloboda i samoaktivnost Načela odgojne prakse: produktivna sloboda i samoaktivnost

(individualni aspekt) te prenosivost društvene determiniranosti (individualni aspekt) te prenosivost društvene determiniranosti na pedagošku determiniranost u cilju daljeg razvoja na pedagošku determiniranost u cilju daljeg razvoja čovječnosti (društveni aspekt).čovječnosti (društveni aspekt).

Odgoj (2)Odgoj (2)

Dihotomije u pojmu odgojaDihotomije u pojmu odgoja- Proces # proizvod:Proces # proizvod: usmjerenost na postupke # usmjerenost na usmjerenost na postupke # usmjerenost na

učinke odgojnog djelovanjaučinke odgojnog djelovanja- Deskripcija # programsko-preskriptivnaDeskripcija # programsko-preskriptivna uporaba pojma: sadržaj i uporaba pojma: sadržaj i

značenje pojma # valorizaciji učinka odgojnog djelovanjaznačenje pojma # valorizaciji učinka odgojnog djelovanja- Namjera # učinak:Namjera # učinak: bitnost namjere ili učinka bitnost namjere ili učinka- Djelovanje # zbivanje:Djelovanje # zbivanje: podređenost radnji cilju djelovanja # podređenost radnji cilju djelovanja #

odgojne radnje samo su manji dio utjecaja.odgojne radnje samo su manji dio utjecaja. Ciljevi, norme i vrednote:Ciljevi, norme i vrednote:- Ciljevi:Ciljevi: željena stanja, deskripcija prektične pedagoške intencije željena stanja, deskripcija prektične pedagoške intencije

(usmjerivatelji djelatnosti i djelovanja)(usmjerivatelji djelatnosti i djelovanja)- Norme:Norme: uvjerenja ili predodžbe o zadanom cilju, opći zahtjevi uvjerenja ili predodžbe o zadanom cilju, opći zahtjevi- Vrednote:Vrednote: stavovi “o”..., čin vrednovanja konkretnih ciljeva i stavovi “o”..., čin vrednovanja konkretnih ciljeva i

norminormi- Zadaci:Zadaci: sadržajna konkretizacija ciljeva, normi i vrednota sadržajna konkretizacija ciljeva, normi i vrednota

Odgoj kao /u... (3)Odgoj kao /u... (3) Normativna djelatnost:Normativna djelatnost: cjelokupnost mogućih mjera kojima se cjelokupnost mogućih mjera kojima se

mladeži pomaže u postajanju (zrelim) čovjekommladeži pomaže u postajanju (zrelim) čovjekom Duhovnoznanstvena djelatnost:Duhovnoznanstvena djelatnost: planska djelatnost odraslih na planska djelatnost odraslih na

oblikovanju duhovnog života mladeži (odgoj kao funkcija)oblikovanju duhovnog života mladeži (odgoj kao funkcija) Empirijska djelatnost:Empirijska djelatnost: socijalne radnje kojima ljudi uz pomoć socijalne radnje kojima ljudi uz pomoć

psihičkih i sociokulturnih sredstava pokušavaju trajno poboljšati psihičkih i sociokulturnih sredstava pokušavaju trajno poboljšati svijet psihičkih dispozicija drugihsvijet psihičkih dispozicija drugih

Kritička znanost:Kritička znanost: odgoj je represija te treba definirati što odgoj ne bi odgoj je represija te treba definirati što odgoj ne bi smio bitismio biti

Strukturalističko stajalište:Strukturalističko stajalište: struktuirana djelatnost transformacije struktuirana djelatnost transformacije svijeta realnosti u optimiziranu obliku radi izgradnje kognitivnih svijeta realnosti u optimiziranu obliku radi izgradnje kognitivnih struktura onih koji učestruktura onih koji uče

Teorija sustava:Teorija sustava: komunikacijski proces koji odgajaniku omogućava komunikacijski proces koji odgajaniku omogućava da se samoorganizirada se samoorganizira

Refleksivna znanost:Refleksivna znanost: proces integrativnog učenja koji prihvaća proces integrativnog učenja koji prihvaća dosege i odbacuje sve zablude prethodnih stajališta; usmjeren je na dosege i odbacuje sve zablude prethodnih stajališta; usmjeren je na posljedice djelovanja na odgojnu zbiljuposljedice djelovanja na odgojnu zbilju

Obrazovanje (1)Obrazovanje (1) Obrazovanje kao Obrazovanje kao - osposobljavanje za razborito samoodređenjeosposobljavanje za razborito samoodređenje- i za razvoj subjekata koji nije samo receptivan i za razvoj subjekata koji nije samo receptivan

već prije svega sudjelujući, produktivan, već prije svega sudjelujući, produktivan, dinamičan, otvoren - istovremeno individua i dinamičan, otvoren - istovremeno individua i socijalno biće - mnogostrano razvijen i socijalno biće - mnogostrano razvijen i osposobljen za cjeloživotno učenje u najširem osposobljen za cjeloživotno učenje u najširem smislu te riječi. smislu te riječi.

Temeljne odrednice:Temeljne odrednice:- rad, racionalnost i znanost, subjektivnost i rad, racionalnost i znanost, subjektivnost i

prerada zbilje, vrijednosno usmjerenje i etikaprerada zbilje, vrijednosno usmjerenje i etika

Obrazovanje kao... (2)Obrazovanje kao... (2) Stanje: Stanje: posjedovanje određene količine obrazovnih sadržaja posjedovanje određene količine obrazovnih sadržaja

(materijalno shvaćanje) – neodrživo zbog eksponencijalnog rasta (materijalno shvaćanje) – neodrživo zbog eksponencijalnog rasta sadržajasadržaja

Individualna moć:Individualna moć: kompetencije koje se stječu iz metodičkog kompetencije koje se stječu iz metodičkog procesa osposobljavanja – formalno obrazovanje kao kriterijprocesa osposobljavanja – formalno obrazovanje kao kriterij

Individualni proces:Individualni proces: proces postanka čovjeka (JA) ili proces kojim proces postanka čovjeka (JA) ili proces kojim čovjek stječe kompetencije odlučivanja o sebi – ali s razlogomčovjek stječe kompetencije odlučivanja o sebi – ali s razlogom

Aktivnost ustanova:Aktivnost ustanova: tj. izobrazba “za...”, a ne obrazovanje kao tj. izobrazba “za...”, a ne obrazovanje kao dostignuće duhadostignuće duha

Usavršavanje čovječanstva:Usavršavanje čovječanstva: proces kultiviranja pojedinca kojim se proces kultiviranja pojedinca kojim se kultivira i društvo i čovječanstvo kao cjelina - dosezikultivira i društvo i čovječanstvo kao cjelina - dosezi

Nastava Nastava Nastava je ciljno planiranje, izvođenje i provjera procesa Nastava je ciljno planiranje, izvođenje i provjera procesa

poučavanja i učenja.poučavanja i učenja. Pretpostavlja: usmjerenost cilju, optimizaciju procesa Pretpostavlja: usmjerenost cilju, optimizaciju procesa

učenja i poučavanja na temelju spoznaja o tim procesimaučenja i poučavanja na temelju spoznaja o tim procesima Dimenzije nastave:Dimenzije nastave: 1.1. Optimiranje ili proces odabira medija, postupaka, Optimiranje ili proces odabira medija, postupaka,

socijalnih oblika rada, metodičkih koncepcija – didaktikasocijalnih oblika rada, metodičkih koncepcija – didaktika2.2. Legitimiranje ili proces stvaranja legalnosti i legitimnosti Legitimiranje ili proces stvaranja legalnosti i legitimnosti

didaktičkih odluka (usuglašavanjem općih, posebnih i didaktičkih odluka (usuglašavanjem općih, posebnih i pojedinačnih interesa na ciljevima, sadržajima i opsegu pojedinačnih interesa na ciljevima, sadržajima i opsegu obrazovanja)obrazovanja)

3.3. Evaluacija ili vrednovanja rezultata nastavnog procesa na Evaluacija ili vrednovanja rezultata nastavnog procesa na temelju znanstveno utemeljenih metoda, postupaka i temelju znanstveno utemeljenih metoda, postupaka i tehnika mjerenja učinka tog procesa.tehnika mjerenja učinka tog procesa.

UčenjeUčenje Psihologijske definicije učenja stavljaju naglasak na procesu, a Psihologijske definicije učenja stavljaju naglasak na procesu, a

pedagogijske na efektima tog procesa.pedagogijske na efektima tog procesa. UčenjeUčenje je aktivan proces relativno trajne promjene ponašanja je aktivan proces relativno trajne promjene ponašanja

subjekta pod djelovanjem stečenog iskustva, trajno usmjeren na subjekta pod djelovanjem stečenog iskustva, trajno usmjeren na stjecanje novih saznanja i razvitak sposobnosti.stjecanje novih saznanja i razvitak sposobnosti.

Proces učenja uvijek podrazumijeva: Proces učenja uvijek podrazumijeva: 1.1. prijam i preradu informacija prijam i preradu informacija 2.2. stvaranje novih shema na temelju prerade informacijastvaranje novih shema na temelju prerade informacija3.3. restruktuiranje postojećih shemarestruktuiranje postojećih shema4.4. uravnoteživanje, akomodacija i asimilacija novih sa starim uravnoteživanje, akomodacija i asimilacija novih sa starim

shemama (kratkoročno pamćenje)shemama (kratkoročno pamćenje)5.5. uspostavljanje veza s postojećim informacijama (pronalaženje uspostavljanje veza s postojećim informacijama (pronalaženje

smisla – dugoročno pamćenje) smisla – dugoročno pamćenje) MetakognicijaMetakognicija predstavlja sposobnost razmišljanja o vlastitim predstavlja sposobnost razmišljanja o vlastitim

misaonim procesima i to je strategija koju treba poučavati misaonim procesima i to je strategija koju treba poučavati učenike – učiti ih da spoznaju osobni način djelovanja procesa učenike – učiti ih da spoznaju osobni način djelovanja procesa mišljenja i pamćenja.mišljenja i pamćenja.

PoučavanjePoučavanje Poučavanje je pedagoški proces planske i metodički oblikovane Poučavanje je pedagoški proces planske i metodički oblikovane

transmisije sadržaja kulture usmjeren na učenika.transmisije sadržaja kulture usmjeren na učenika. StupnjeviStupnjevi poučavanja: poučavanja:1.1. Upoznavanje učenika s jasno izraženim ciljevimaUpoznavanje učenika s jasno izraženim ciljevima2.2. Kratka i jasna prezentacija sadržajaKratka i jasna prezentacija sadržaja3.3. Uvježbavanje praćeno povratnim informacijamaUvježbavanje praćeno povratnim informacijama4.4. Različitost načina postignućaRazličitost načina postignuća5.5. Dugoročnost pregledaDugoročnost pregleda MetodeMetode izravnog poučavanja: izravnog poučavanja:1.1. Informiranje, opisivanje i objašnjavanjeInformiranje, opisivanje i objašnjavanje2.2. Pokazivanje, modeliranje i uvježbavanjePokazivanje, modeliranje i uvježbavanje3.3. Postavljanje pitanjaPostavljanje pitanja4.4. Praćenje vježbanja i aktivna intervencijaPraćenje vježbanja i aktivna intervencija5.5. Izravno poučavanje preko zastupnikaIzravno poučavanje preko zastupnika

Socijalizacija (1)Socijalizacija (1) Pojam i definiranje:Pojam i definiranje: DurkheimDurkheim (izvorno): pripremanje mladih za život u društvu (izvorno): pripremanje mladih za život u društvu

(socijalizacija = odgoj).(socijalizacija = odgoj). SuvremenoSuvremeno: Socijalizacija je proces nastanka i razvitka ličnosti : Socijalizacija je proces nastanka i razvitka ličnosti

u uzajamnoj ovisnosti o društveno posredovanoj socijalnoj i u uzajamnoj ovisnosti o društveno posredovanoj socijalnoj i materijalnoj okolini ... u kojem se čovjek izgrađuje u materijalnoj okolini ... u kojem se čovjek izgrađuje u društvenog subjekta koji je sposoban da produktivno djeluje i društvenog subjekta koji je sposoban da produktivno djeluje i prerađuje stvarnost.prerađuje stvarnost.

Bit socijalizacijeBit socijalizacije s obzirom na s obzirom na- subjekt:subjekt: pojedinac je subjekt a ne objekt djelovanja pojedinac je subjekt a ne objekt djelovanja- ustanove:ustanove: kako se one odnose prema ciljevima, ulogama, kako se one odnose prema ciljevima, ulogama,

vlastitom ustrojstvu, sustavu vrijednosti, učincima ...vlastitom ustrojstvu, sustavu vrijednosti, učincima ...- kulture:kulture: istosti, sličnosti i razlike te posredovanja kulture kao istosti, sličnosti i razlike te posredovanja kulture kao

sustava značenja, sudjelovanja, tumačenja i primjene istihsustava značenja, sudjelovanja, tumačenja i primjene istih

Socijalizacija - teorije (2)Socijalizacija - teorije (2) PsihologijskePsihologijske

- biheviorističkabihevioristička: socijalizacija kao proces učenja, tj. proces : socijalizacija kao proces učenja, tj. proces nastajanja sveza između podražaja i reakcijenastajanja sveza između podražaja i reakcije

- psihoanalitičkapsihoanalitička: socijalizacija kao rezultat (super ego) : socijalizacija kao rezultat (super ego) konflikta između čovjekove nagonske prirode (id) i kulture konflikta između čovjekove nagonske prirode (id) i kulture kao regulatora ponašanja kao regulatora ponašanja

- kognitivno-razvojnakognitivno-razvojna: čovjek aktivno usvaja sadržaje okoline : čovjek aktivno usvaja sadržaje okoline u izravnom odnosu s njom, pri čemu se kao determinacijski u izravnom odnosu s njom, pri čemu se kao determinacijski faktori definiraju zakonitosti slijeda razvojafaktori definiraju zakonitosti slijeda razvoja

- ekologijskiekologijski: uzajamnost djelovanja čovjeka na okolinu, i : uzajamnost djelovanja čovjeka na okolinu, i obratno, omogućuje čovjeku da širi životna područja te da obratno, omogućuje čovjeku da širi životna područja te da tako istovremeno, prilagođavajući se okolini, unaprijeđuje tako istovremeno, prilagođavajući se okolini, unaprijeđuje vlastiti rast i razvojvlastiti rast i razvoj

Socijalizacija - teorije (3)Socijalizacija - teorije (3) Sociologijske Sociologijske - strukturalno-funkcionalističkastrukturalno-funkcionalistička: svaki sustav ima strukturu u : svaki sustav ima strukturu u

kojoj pojedini segment ima svoju funkciju ili ulogu; kojoj pojedini segment ima svoju funkciju ili ulogu; socijalizacija predstavlja proces preuzimanja sve većeg i socijalizacija predstavlja proces preuzimanja sve većeg i diferenciranijeg broja ulogadiferenciranijeg broja uloga

- interakcionizaminterakcionizam: koje se temelji na tezi da je svako : koje se temelji na tezi da je svako ponašanje interpretativno (na temelju iskustva) te da se ponašanje interpretativno (na temelju iskustva) te da se temelji na interakciji između čovjeka i društvenih uvjeta, pri temelji na interakciji između čovjeka i društvenih uvjeta, pri čemu ovi potonji na nj djeluju ali ih ne determinirajučemu ovi potonji na nj djeluju ali ih ne determiniraju

- društvena teorijadruštvena teorija: koja se nadovezuje na prethodne : koja se nadovezuje na prethodne psihologističke i sociologističke pristupe te na njima gradi psihologističke i sociologističke pristupe te na njima gradi svoju koncepciju svoju koncepciju

Socijalizacija (4)Socijalizacija (4) Faze:Faze:- primarna socijalizacijaprimarna socijalizacija – razdoblje diferencijacije i oblikovanja – razdoblje diferencijacije i oblikovanja

osnovnih psihičkih funkcija, elementarnih i složenih obrazaca osnovnih psihičkih funkcija, elementarnih i složenih obrazaca ponašanja i oblika interakcija s okolinom u kojem se isti stječu i ponašanja i oblika interakcija s okolinom u kojem se isti stječu i internaliziraju u strukturu ličnosti kao svojinainternaliziraju u strukturu ličnosti kao svojina

- sekundarna socijalizacijasekundarna socijalizacija – razdoblje razvojnih promjena u ponašanju, – razdoblje razvojnih promjena u ponašanju, strukturi i dinamici ličnosti koje nastaju uslijed preuzimanja i strukturi i dinamici ličnosti koje nastaju uslijed preuzimanja i obnašanja određenih društvenih uloga (adaptacije i stabilizacije obnašanja određenih društvenih uloga (adaptacije i stabilizacije obrazaca socijalnog ponašanja, izgradnje specifičnih sklopova obrazaca socijalnog ponašanja, izgradnje specifičnih sklopova kompetencijskih i dinamičkih osobina ličnosti koje omogućavaju kompetencijskih i dinamičkih osobina ličnosti koje omogućavaju postupno uključivanje pojedinca u svijet stratificiranih društvenih postupno uključivanje pojedinca u svijet stratificiranih društvenih odnosa)odnosa)

- tercijarna socijalizacijatercijarna socijalizacija – razdoblje ravnopravnog sudjelovanja i – razdoblje ravnopravnog sudjelovanja i kreiranja u svijetu društvenih odnosa te adaptacije na promjene koje kreiranja u svijetu društvenih odnosa te adaptacije na promjene koje nastaju i vladaju u svijetu i života i rada (slobodno vrijeme, mediji, nastaju i vladaju u svijetu i života i rada (slobodno vrijeme, mediji, odnosi s drugima ...)odnosi s drugima ...)

Socijalizacija (5)Socijalizacija (5) AgensiAgensi ili posrednici socijalizacije su entiteti (osobe ili posrednici socijalizacije su entiteti (osobe

i ustanove) putem kojih se prenose sadržaji i ustanove) putem kojih se prenose sadržaji socijalizacije. U njih ubrajamo obitelj, formalne i socijalizacije. U njih ubrajamo obitelj, formalne i informalne društene grupe (npr. suučenici, vršnjaci) informalne društene grupe (npr. suučenici, vršnjaci) i ustanove te sredstva masovne komunikacije.i ustanove te sredstva masovne komunikacije.

Izvori Izvori socijalizacije su čimbenici koji određuju socijalizacije su čimbenici koji određuju sadržaj socijalizacije. Osnovni izvor socijalizacije je sadržaj socijalizacije. Osnovni izvor socijalizacije je kulturakultura..

SadržajiSadržaji socijalizacije su društvene norme, stavovi, socijalizacije su društvene norme, stavovi, vrednote, odnosi i zahtjevi.vrednote, odnosi i zahtjevi.

Vrste i oblici socijalnog učenja (1)Vrste i oblici socijalnog učenja (1) Učenje uvjetovanjemUčenje uvjetovanjem Učenje po modeluUčenje po modelu Učenje uviđanjemUčenje uviđanjem1. Učenje uvjetovanjem1. Učenje uvjetovanjem- klasičnim klasičnim uvjetovanjem ili stvaranjem asocijativnih sveza uvjetovanjem ili stvaranjem asocijativnih sveza

između podražaja (s) i reakcije (r); učenje je posljedica ili između podražaja (s) i reakcije (r); učenje je posljedica ili uvjetovana reakcija na ponovljen podražaj uvjetovana reakcija na ponovljen podražaj

- instrumentalniminstrumentalnim uvjetovanjem po kojem je učenje samo uvjetovanjem po kojem je učenje samo instrument zadovoljavanja potreba; potkrepljeno ponašanje instrument zadovoljavanja potreba; potkrepljeno ponašanje učvršćuje se po “zakonu efekta”, ali se efekt naučenog ne učvršćuje se po “zakonu efekta”, ali se efekt naučenog ne odnosi samo na određeni podražaj već se transferira na sve odnosi samo na određeni podražaj već se transferira na sve slične situacijeslične situacije

- opservacijskimopservacijskim ili vikarijskim uvjetovanjem po kojem se uči ili vikarijskim uvjetovanjem po kojem se uči promatrajući tuđe ponašanje (u. imitacijom, identifikacijom, promatrajući tuđe ponašanje (u. imitacijom, identifikacijom, u. uloga) u. uloga)

Vrste i oblici socijalnog učenja (2)Vrste i oblici socijalnog učenja (2)2. Učenje po modelu2. Učenje po modelu- identifikacijomidentifikacijom ili spontanim poistovjećivanjem s uzorom ili spontanim poistovjećivanjem s uzorom

kako bi se preuzelo njegov status i ulogu, i/ili poradi kako bi se preuzelo njegov status i ulogu, i/ili poradi vezanosti uz osobu-modelvezanosti uz osobu-model

- imitacijomimitacijom ili učenje na temelju promatranja i oponašanja ili učenje na temelju promatranja i oponašanja ponašanja drugih osoba (modela)ponašanja drugih osoba (modela)

- učenjemučenjem ulogauloga ili preuzimanjem cjelovitih i organiziranih ili preuzimanjem cjelovitih i organiziranih sustava ponašanja (uloga) drugih – ali ne samo njih, veći i sustava ponašanja (uloga) drugih – ali ne samo njih, veći i onih, komplementarnih uloga koje (na)učenu ulogu čine onih, komplementarnih uloga koje (na)učenu ulogu čine cjelovitomcjelovitom

- Čimbenici učenja po modelu: jasnost uloge i njenog Čimbenici učenja po modelu: jasnost uloge i njenog statusa, društvena suglasnost o ulozi i njenom položaju, statusa, društvena suglasnost o ulozi i njenom položaju, pervazivnost ili učestalost javljanja uloga u odnosima pervazivnost ili učestalost javljanja uloga u odnosima

Vrste i oblici socijalnog učenja (3)Vrste i oblici socijalnog učenja (3)

3. Učenje uviđanjem ili uočavanjem odnosa3. Učenje uviđanjem ili uočavanjem odnosa- osobitosti: osobitosti:

a)a) Počiva na višim kognitivnim procesimaPočiva na višim kognitivnim procesima

b)b) Do učinka se dolazi naglo, odjednom (iluminacija)Do učinka se dolazi naglo, odjednom (iluminacija)

c)c) Učinak ima dimenziju trajnostiUčinak ima dimenziju trajnosti

d)d) Učinak se ne odnosi samo na određenu klasu Učinak se ne odnosi samo na određenu klasu ponašanja, već i na sve koje se istim postupkom ponašanja, već i na sve koje se istim postupkom mogu razriješiti restruktuiranjem uoćenih odnosamogu razriješiti restruktuiranjem uoćenih odnosa

Pedagoški razvoj ličnosti (1)Pedagoški razvoj ličnosti (1) Čovjek je istovremeno manjkavo, krnje i nagonsko Čovjek je istovremeno manjkavo, krnje i nagonsko

biće, ali i jedino biće koje je slobodno odlučivati biće, ali i jedino biće koje je slobodno odlučivati zahvaljujući sposobnosti mišljenja.zahvaljujući sposobnosti mišljenja.

On svoj opstanak može zahvaliti On svoj opstanak može zahvaliti - biotičkoj osnovi koja mu je omogućila da se razvija biotičkoj osnovi koja mu je omogućila da se razvija

kao razumno biće (sposobnosti učenja)kao razumno biće (sposobnosti učenja)- psihičkoj sposobnosti za učenje te na njoj utemeljenoj psihičkoj sposobnosti za učenje te na njoj utemeljenoj

razumnoj samoaktivnosti koja mu omogućava da razumnoj samoaktivnosti koja mu omogućava da ovlada vlastitu manjkavost biološkog bića i pretvori ovlada vlastitu manjkavost biološkog bića i pretvori se u biće sposobno razumjeti i mijenjati sebe, vlastitu se u biće sposobno razumjeti i mijenjati sebe, vlastitu okolinom i svijet – on je biće slobodno odlučivatiokolinom i svijet – on je biće slobodno odlučivati

- socijalnosti koja mu omogućava usvajanje i socijalnosti koja mu omogućava usvajanje i prenošenje stečevina prethodnih generacija (kultura).prenošenje stečevina prethodnih generacija (kultura).

Pedagoški razvoj ličnosti (2)Pedagoški razvoj ličnosti (2) Teorija empirizma ili pedagočkog optimizmaTeorija empirizma ili pedagočkog optimizma- teorija “tabule rase” i “formiranja ličnosti”teorija “tabule rase” i “formiranja ličnosti”- dominacija iskustva, prakse (empeiria) nad nasljeđem i zanemarivanje dominacija iskustva, prakse (empeiria) nad nasljeđem i zanemarivanje

individualnih razlikaindividualnih razlika- važnost poznavanja svih “vanjskih” čimbenika i okolnosti djelovanja važnost poznavanja svih “vanjskih” čimbenika i okolnosti djelovanja

u procesu formiranja pojedinca u procesu formiranja pojedinca - pojedinac kao objekt djelovanja okolinepojedinac kao objekt djelovanja okoline- svemogućnost odgoja.svemogućnost odgoja. Teorija nativizma ili pedagoškog pesimizmaTeorija nativizma ili pedagoškog pesimizma- teorija “urođenosti” i nemogućnosti djelovanjateorija “urođenosti” i nemogućnosti djelovanja- dominacija nasljeđa (natus – rođen) nad djelovanjem okoline, dominacija nasljeđa (natus – rođen) nad djelovanjem okoline,

iskustva,prakseiskustva,prakse- važnost poznavanja i uočavanja naslijeđenih dispozicija za razvoj važnost poznavanja i uočavanja naslijeđenih dispozicija za razvoj

pojedincapojedinca- pojedinac kao zadatost (objekt)pojedinac kao zadatost (objekt)- nemogućnost odgoja.nemogućnost odgoja.

Pedagoški razvoj ličnosti (3)Pedagoški razvoj ličnosti (3) Teorija konvergencije ili uvjetnog pedagoškog optimizmaTeorija konvergencije ili uvjetnog pedagoškog optimizma- teorija “pomirbe”, “susreta i suradnje” okoline i nasljeđateorija “pomirbe”, “susreta i suradnje” okoline i nasljeđa- razvoj kao zbroj djelovanja okoline i nasljeđarazvoj kao zbroj djelovanja okoline i nasljeđa- važnost poznavanja djelovanja okoline i dispozicija pojedinca za važnost poznavanja djelovanja okoline i dispozicija pojedinca za

njegov razvojnjegov razvoj- pojedinac kao objekt djelovanja okoline i nasljeđapojedinac kao objekt djelovanja okoline i nasljeđa- ujetovanost (uvjetnost) odgoja.ujetovanost (uvjetnost) odgoja. Teorija samoaktiviteta ili sinergičnog pedagoškog optimizmaTeorija samoaktiviteta ili sinergičnog pedagoškog optimizma - teorija rekonstrukcije i sukonstrukcije smisla (aktivitet)teorija rekonstrukcije i sukonstrukcije smisla (aktivitet)- važnost nasljeđa, okoline i aktiviteta pojedinca važnost nasljeđa, okoline i aktiviteta pojedinca - razvoj kao sinergično jedinstvo nasljeđa, okoline i samoaktivnosti razvoj kao sinergično jedinstvo nasljeđa, okoline i samoaktivnosti

pojedincapojedinca- pojedinac kao sukreator vlastitog razvojapojedinac kao sukreator vlastitog razvoja- mogućnost (ili mogućost) odgoja.mogućnost (ili mogućost) odgoja.

Razvoj ličnosti i pedagoško djelovanjeRazvoj ličnosti i pedagoško djelovanje Međuuvjetovanost djelovanja nasljeđa, okoline i Međuuvjetovanost djelovanja nasljeđa, okoline i

aktivnostiaktivnosti Međuuvjetovanost i pretežitost razvoja pojedinih Međuuvjetovanost i pretežitost razvoja pojedinih

aspekata ličnosti – kognitivno, afektivno, aspekata ličnosti – kognitivno, afektivno, psihomotornopsihomotorno

Struktura ličnosti i njeni iskaziStruktura ličnosti i njeni iskazi- kognitivno: znanja i intelektualne sposobnostikognitivno: znanja i intelektualne sposobnosti- afektivno: emocije, interesi, stavovi, motivacijaafektivno: emocije, interesi, stavovi, motivacija- psihomotorno: psihomotorne sposobnosti (vještine psihomotorno: psihomotorne sposobnosti (vještine

i navike)i navike) Faznost i specifičnosti razvoja pojedinih aspekata Faznost i specifičnosti razvoja pojedinih aspekata

ličnostiličnosti

Kognitivni aspekt razvoja ličnosti (1)Kognitivni aspekt razvoja ličnosti (1) Razvoj je etapan i ovisan od međudjelovanja nasljeđa, Razvoj je etapan i ovisan od međudjelovanja nasljeđa,

okoline i (samo)aktivnosti pojedinca. okoline i (samo)aktivnosti pojedinca. Piagetov koncept intelektualnog razvoja:Piagetov koncept intelektualnog razvoja:- Senzomotorna faza (0-1.5 g.): razvoj osjetilno-motoričkih Senzomotorna faza (0-1.5 g.): razvoj osjetilno-motoričkih

sustava radi upoznavanja fizičkog i socijalnog svijeta sustava radi upoznavanja fizičkog i socijalnog svijeta vlastitog okruženja.vlastitog okruženja.

- Predoperativno mišljenje (1.5-6/7 g.): razvoj simboličkog Predoperativno mišljenje (1.5-6/7 g.): razvoj simboličkog mišljenja i verbalizacija.mišljenja i verbalizacija.

- Konkretnih operacija (6/7-11 g.): razvoj intelektualnih Konkretnih operacija (6/7-11 g.): razvoj intelektualnih sposobnosti (operiranje) na temelju konkretnih sadržaja sposobnosti (operiranje) na temelju konkretnih sadržaja stvarnosti. stvarnosti.

- Formalnih operacija (nakon 11 g.): razvoj apstraktnog Formalnih operacija (nakon 11 g.): razvoj apstraktnog mišljenja i logičkog zaključivanja.mišljenja i logičkog zaključivanja.

Kognitivni aspekt razvoja ličnosti (2)Kognitivni aspekt razvoja ličnosti (2) Cattellova koncepcija inteligencije:Cattellova koncepcija inteligencije:- fluidna: opća sposobnost uviđanja odnosa; konstitucionalno fluidna: opća sposobnost uviđanja odnosa; konstitucionalno

determinirana, odražava temeljne biološke mentalne procese; determinirana, odražava temeljne biološke mentalne procese; razvojno ograničena (do 20-ih godina)razvojno ograničena (do 20-ih godina)

- kristalna: obrazovanjem, kulturom i motivacijom uvjetovan kristalna: obrazovanjem, kulturom i motivacijom uvjetovan intelektualni razvoj; konstitucionalno nedeterminirana; razvojno intelektualni razvoj; konstitucionalno nedeterminirana; razvojno neograničenaneograničena

Gardnerova koncepcija multiple inteligencije:Gardnerova koncepcija multiple inteligencije:1.1. Logičko-matematička: sposobnost apstraktnog operiranja Logičko-matematička: sposobnost apstraktnog operiranja 2.2. Verbalna: sposobnost jezičnog izražavanja i komuniciranjaVerbalna: sposobnost jezičnog izražavanja i komuniciranja3.3. Prostorna: sposobnost percipiranja, stvaranja i transformacije Prostorna: sposobnost percipiranja, stvaranja i transformacije

prostornih predodžbiprostornih predodžbi4.4. Glazbena: sposobnost percipiranja i stvaranja zvučno-ritmičkih Glazbena: sposobnost percipiranja i stvaranja zvučno-ritmičkih

obrazacaobrazaca5.5. Kinestetička: sposobnost izvođenja i koordinacije tjelesnih pokretaKinestetička: sposobnost izvođenja i koordinacije tjelesnih pokreta6.6. Socijalna: sposobnost razumijevanja sebe i svojih potreba (identitet) Socijalna: sposobnost razumijevanja sebe i svojih potreba (identitet)

te sposobnost razumijevanja drugih i njihovih potrebate sposobnost razumijevanja drugih i njihovih potreba

Kvalitativne razine kognitivnog razvoja (1)Kvalitativne razine kognitivnog razvoja (1)

Razvoj se odnosi na procese stjecanja, usvajanja i Razvoj se odnosi na procese stjecanja, usvajanja i zadržavanja znanja i razvoja intelektualnih sposobnosti.zadržavanja znanja i razvoja intelektualnih sposobnosti.

1. Znanje: sustav činjenica i generalizacija o objektivnoj 1. Znanje: sustav činjenica i generalizacija o objektivnoj stvarnosti koji je trajno zadržan u ljudskoj svijesti. stvarnosti koji je trajno zadržan u ljudskoj svijesti.

- Činjenice: pojedinosti o objektivnoj stvarnosti koje čovjek Činjenice: pojedinosti o objektivnoj stvarnosti koje čovjek stječe osjetilnim putem. stječe osjetilnim putem.

- Generalizacije: misaoni konstrukti ili uopćenja na temelju Generalizacije: misaoni konstrukti ili uopćenja na temelju percipiranih činjenica i stečenog misaonog uvida u percipiranih činjenica i stečenog misaonog uvida u strukturu i odnose među elementima strukture. strukturu i odnose među elementima strukture.

- Razine znanja: prisječanja, prepoznavanja, reprodukcije, Razine znanja: prisječanja, prepoznavanja, reprodukcije, operativnosti, automatizacije, kreativnosti.operativnosti, automatizacije, kreativnosti.

Kvalitativne razine kognitivnog razvoja (2)Kvalitativne razine kognitivnog razvoja (2)2. Shvaćanje ili razumijevanje je aktivan proces stvaranja strukturnih, 2. Shvaćanje ili razumijevanje je aktivan proces stvaranja strukturnih,

funkcionalnih i logičkih veza između pojava objektivne stvarnosti.funkcionalnih i logičkih veza između pojava objektivne stvarnosti.- Proces razumijevanja: manipulacija Proces razumijevanja: manipulacija →→ verbalizacija (simbolička verbalizacija (simbolička

manipulacija)manipulacija) → interiorizacija → interiorizacija- Misaone operacije: klasifikacija, analogija, utvrđivanje kauzalnih Misaone operacije: klasifikacija, analogija, utvrđivanje kauzalnih

veza, restruktuiranje ... veza, restruktuiranje ... 3. Primjena ili stjecanje uvida u svrhovitost stečenih znanja i 3. Primjena ili stjecanje uvida u svrhovitost stečenih znanja i

sposobnosti.sposobnosti.4. Analiza i sinteza ili dvosmjerni proces raščlambe, diferencijacije, 4. Analiza i sinteza ili dvosmjerni proces raščlambe, diferencijacije,

reorganizacije i restrukturacije postojećih shema (znanja i reorganizacije i restrukturacije postojećih shema (znanja i sposobnosti) s novim shemama te njihova adaptacija u novi sustav.sposobnosti) s novim shemama te njihova adaptacija u novi sustav.

5. Evaluacija ili vrednovanje novostečenih znanja i sposobnosti u 5. Evaluacija ili vrednovanje novostečenih znanja i sposobnosti u odnosu na ukupan razvoj i napredovanje učenika.odnosu na ukupan razvoj i napredovanje učenika.

- Etape: evidentiranje (stjecanje uvida), provjera (utvrđivanje stanja), Etape: evidentiranje (stjecanje uvida), provjera (utvrđivanje stanja), mjerenje (iskaz postignuća), ocjenjivanje (vrjednosno određenje mjerenje (iskaz postignuća), ocjenjivanje (vrjednosno određenje pokazatelja uspješnosti). pokazatelja uspješnosti).

Afektivni aspekt razvoja ličnosti (1)Afektivni aspekt razvoja ličnosti (1) Razvoj je etapan i ovisan od međudjelovanja nasljeđa, Razvoj je etapan i ovisan od međudjelovanja nasljeđa,

okoline i (samo)aktivnosti pojedinca.okoline i (samo)aktivnosti pojedinca. Razvoj se odnosi na razvoj konativnih i emocionalnih Razvoj se odnosi na razvoj konativnih i emocionalnih

osobina ličnosti, tj. na motivaciju, interese, stavove i osobina ličnosti, tj. na motivaciju, interese, stavove i čuvstva. čuvstva.

Motivacija: dinamički psihički proces te trajna i stabilna Motivacija: dinamički psihički proces te trajna i stabilna dispozicija za reagiranje i djelovanje na/u svijet(dispozicija za reagiranje i djelovanje na/u svijet(~~u) u) vlastitih zadanosti – bilo kao “dispozicija za...” ili “akcija vlastitih zadanosti – bilo kao “dispozicija za...” ili “akcija prema...” izvorima i ciljevima koji objektivno ili prema...” izvorima i ciljevima koji objektivno ili subjektino postoje u okruženju (tj. kao realitet ili kao subjektino postoje u okruženju (tj. kao realitet ili kao percepcija).percepcija).

Motivacijski ciklus: motiv (objektivitet) Motivacijski ciklus: motiv (objektivitet) → instrumentalno → instrumentalno ponašanje (oblik ostvarivanja cilja) → dosizanje cilja → ponašanje (oblik ostvarivanja cilja) → dosizanje cilja → novi motivnovi motiv

Vrste motivacije: vanjska i unutarnja. Vrste motivacije: vanjska i unutarnja.

Afektivni aspekt razvoja ličnosti (2)Afektivni aspekt razvoja ličnosti (2)

Motivacijski pentagonMotivacijski pentagon

INTERVENIRAJUĆE KOGNICIJE

REKOGNICIJA

NOVI CIKLUS INTERNALIZACIJA

CILJ

INSTRUMENTALNOPONAŠANJE(RE/AKCIJA)

IZVOR

UČENJENOVA POTREBA

PARCIJALNI CILJEVI

Afektivni aspekt razvoja ličnosti (3)Afektivni aspekt razvoja ličnosti (3) Interesi: složene organizacije različitih osobina ličnosti, stečeni u Interesi: složene organizacije različitih osobina ličnosti, stečeni u

procesu učenja, akoji predstavljaju trajnu i stabilnu dispoziciju za procesu učenja, akoji predstavljaju trajnu i stabilnu dispoziciju za određeni način subjektivnog doživljavanja i praktičnog djelovanja u određeni način subjektivnog doživljavanja i praktičnog djelovanja u odnosu na objekt stvarnosti.odnosu na objekt stvarnosti.

Stavovi: apriorna, naučena i redovito emocionalno obojene tendencije Stavovi: apriorna, naučena i redovito emocionalno obojene tendencije reagiranja prema objektu stvarnosti, utemeljeni na cjelokupnom reagiranja prema objektu stvarnosti, utemeljeni na cjelokupnom iskustvu pojedinca.iskustvu pojedinca.

Mišljenja: verbalni iskaz stavova.Mišljenja: verbalni iskaz stavova. Shvaćanja: intelektualni, emocionalno neutralni doživljaj i naknadni Shvaćanja: intelektualni, emocionalno neutralni doživljaj i naknadni

rezultat mišljenja nastao pod utjecajem neposrednog iskustva.rezultat mišljenja nastao pod utjecajem neposrednog iskustva. Uvjerenja: stavovi povezani s trenutnim shvaćanjem.Uvjerenja: stavovi povezani s trenutnim shvaćanjem. Predrasude: logički i materijalno neosnovan stav koji se uporno Predrasude: logički i materijalno neosnovan stav koji se uporno

održava i koji je uvijek emocionalno obojen.održava i koji je uvijek emocionalno obojen. Stereotipi: uopćena i na činjenicama neutemeljene generalizacije koje Stereotipi: uopćena i na činjenicama neutemeljene generalizacije koje

se uporno održavaju (rigidna shvaćanja).se uporno održavaju (rigidna shvaćanja). Klišei: na predlošku, po sličnosti, utemeljeni stavovi koji se Klišei: na predlošku, po sličnosti, utemeljeni stavovi koji se

mehanički primjenjuju na svaku situaciju.mehanički primjenjuju na svaku situaciju.

Afektivni aspekt razvoja ličnosti (4)Afektivni aspekt razvoja ličnosti (4)

Emocije ili čuvstva su stanja uzbuđenosti organizma koja su Emocije ili čuvstva su stanja uzbuđenosti organizma koja su pokrenuta za osobu značajnom situacijom, a prate ih pokrenuta za osobu značajnom situacijom, a prate ih subjektivni doživljaj situacije (afektivni ton), promjene subjektivni doživljaj situacije (afektivni ton), promjene ponašanja i fiziološke promjene u organizmu.ponašanja i fiziološke promjene u organizmu.

Afekt: emocionalni doživljaji naglog javljanja, snažnog Afekt: emocionalni doživljaji naglog javljanja, snažnog intenziteta, burnog tijeka i snažnih fizičkih promjena.intenziteta, burnog tijeka i snažnih fizičkih promjena.

Dimenzije emocija: Dimenzije emocija: - intenzitet (raspoloženjeintenzitet (raspoloženje↔strast)↔strast)- razina uzbuđenosti (napetostrazina uzbuđenosti (napetost↔euforičnost↔euforičnost))- hedonistički ton (neprijatnohedonistički ton (neprijatno↔prijatno↔prijatno))- stupanj složenosti (jednostavnestupanj složenosti (jednostavne↔kontradiktorne↔kontradiktorne).). Razvoj: određen razvojnim tijekom, diferencijacijom po Razvoj: određen razvojnim tijekom, diferencijacijom po

složenosti, izloženosti situacijama (iskustvo).složenosti, izloženosti situacijama (iskustvo).

Afektivni aspekt razvoja ličnosti (5)Afektivni aspekt razvoja ličnosti (5)

Emocionalna stabilnost: sposobnost emocionalnog Emocionalna stabilnost: sposobnost emocionalnog reagiranja primjereno situaciji.reagiranja primjereno situaciji.

Emocionalna preosjetljivost: lakoća i brzina aktiviranja Emocionalna preosjetljivost: lakoća i brzina aktiviranja emocionalnog doživljavanja (nizak prag osjetljivosti na emocionalnog doživljavanja (nizak prag osjetljivosti na pojedine situacije).pojedine situacije).

Emocionalna tupost: gubitak osjetljivosti na emocionalni Emocionalna tupost: gubitak osjetljivosti na emocionalni podražaj (visok prag osjetljivosti na pojedine situacije). podražaj (visok prag osjetljivosti na pojedine situacije).

Emocionalna kontrola: sposobnost izražavanja emocija u Emocionalna kontrola: sposobnost izražavanja emocija u skladu sa snagom podražaja.skladu sa snagom podražaja.

Empatija: sposobnost uživljavanja i razumijevanja tuđih Empatija: sposobnost uživljavanja i razumijevanja tuđih emocija (suosjećajnost).emocija (suosjećajnost).

Simpatija: naklonost prema osobi koja proživljava neku Simpatija: naklonost prema osobi koja proživljava neku emociju. emociju.

Kvalitativne razine afektivnog razvoja Kvalitativne razine afektivnog razvoja

Primanje: izazivanje pozornosti za određene Primanje: izazivanje pozornosti za određene fenomene.fenomene.

Reagiranje: izazivanje emocionalne reakcije na Reagiranje: izazivanje emocionalne reakcije na određene fenomene (doživljaj). određene fenomene (doživljaj).

Zauzimanje stava: izražavanje osobnog stava i Zauzimanje stava: izražavanje osobnog stava i mišljenja o fenomenu. mišljenja o fenomenu.

Sistematizacija: ugradnja stava u sustav odnošenja Sistematizacija: ugradnja stava u sustav odnošenja (restruktuiranje shema).(restruktuiranje shema).

Karakterizacija: odnošenje prema fenomenu kao Karakterizacija: odnošenje prema fenomenu kao svojini – svjetonazor koji određuje ponašanje.svojini – svjetonazor koji određuje ponašanje.

Psihomotorni aspekt razvoja ličnosti (1)Psihomotorni aspekt razvoja ličnosti (1) Razvoj se odnosi na razvoj motornih osobina ličnosti koje su u Razvoj se odnosi na razvoj motornih osobina ličnosti koje su u

neposrednoj i neraskidivoj svezi sa senzornim razvojem, a samim neposrednoj i neraskidivoj svezi sa senzornim razvojem, a samim tim i s cjelokupnim razvojem ličnosti. Fizički i psihički (kognitivni, tim i s cjelokupnim razvojem ličnosti. Fizički i psihički (kognitivni, afektivni, motorni) razvoj su međusobno u neprestanoj interakciji i afektivni, motorni) razvoj su međusobno u neprestanoj interakciji i međusobno su uvjetovani.međusobno su uvjetovani.

Zakonitosti razvoja:Zakonitosti razvoja:1.1. Intermitentnost – privremenost i povremenost javljanja do konačnog Intermitentnost – privremenost i povremenost javljanja do konačnog

ustaljenja.ustaljenja.2.2. Alternativnost – smjenljivost razvoja pojedinih funkcija Alternativnost – smjenljivost razvoja pojedinih funkcija

(intenzivnost#stagnacija).(intenzivnost#stagnacija).3.3. Konstantnost razvojnog slijeda – ... uz mogućnost kronološkog Konstantnost razvojnog slijeda – ... uz mogućnost kronološkog

odstupanja.odstupanja.4.4. Cefalokaudalnost – razvoj teče od glave prema donjim Cefalokaudalnost – razvoj teče od glave prema donjim

ekstremitetima (do 2.god.).ekstremitetima (do 2.god.).5.5. Proksimodistalnost – razvoj teče od središnjeg sustava prema Proksimodistalnost – razvoj teče od središnjeg sustava prema

periferiji.periferiji.6.6. Difuznost-diferencijacija-specifičnost – od nespecificiranog prema Difuznost-diferencijacija-specifičnost – od nespecificiranog prema

specifičnom.specifičnom.

Psihomotorni aspekt razvoja ličnosti (2)Psihomotorni aspekt razvoja ličnosti (2) Motorne sposobnosti su funkcionalne strukture koje se aktiviraju pri Motorne sposobnosti su funkcionalne strukture koje se aktiviraju pri

obavljanju motoričkih zadataka – pokret, kretanje, radnja, aktivnost.obavljanju motoričkih zadataka – pokret, kretanje, radnja, aktivnost. Vrste motoričkih sposobnosti:Vrste motoričkih sposobnosti:1.1. Brzina – sposobnost (po)kretanja u vremenu.Brzina – sposobnost (po)kretanja u vremenu.2.2. Snaga – sposobnost efikasnog korištenja sile mišića.Snaga – sposobnost efikasnog korištenja sile mišića.3.3. Ravnoteža – sposobnost kretanja i obavljanja pokreta uz zadržavanje Ravnoteža – sposobnost kretanja i obavljanja pokreta uz zadržavanje

položaja tijela u određenom položaju.položaja tijela u određenom položaju.4.4. Koordinacija – sposobnost usklađenih pokreta.Koordinacija – sposobnost usklađenih pokreta.5.5. Pokretljivost – sposobnost izvođenja pokreta velikog raspona.Pokretljivost – sposobnost izvođenja pokreta velikog raspona.6.6. Preciznost – sposobnost usmjerenog i finog pokreta.Preciznost – sposobnost usmjerenog i finog pokreta. Motoričke sposobnosti se stječu stalnim vježbanjem i ponavljanjem.Motoričke sposobnosti se stječu stalnim vježbanjem i ponavljanjem. Prema razini usvojenosti (motoričke) sposobnosti dijelimo na:Prema razini usvojenosti (motoričke) sposobnosti dijelimo na:1.1. Vještine – sposobnost stečena u etapama početnog i temeljnog Vještine – sposobnost stečena u etapama početnog i temeljnog

vježbanja (formiranje i ustaljenje vještine); zahtijeva prisustvo vježbanja (formiranje i ustaljenje vještine); zahtijeva prisustvo svijesti o radnji.svijesti o radnji.

2.2. Navike – dopunskom vježbom automatizirana vještina (formiranje i Navike – dopunskom vježbom automatizirana vještina (formiranje i ustaljenje navike); ne zahtijeva prisustvo svijesti o radnji.ustaljenje navike); ne zahtijeva prisustvo svijesti o radnji.

Kvalitativne razine psihomotornog razvojaKvalitativne razine psihomotornog razvoja

Imitacija: izvođenje radnje po modelu (“simulacija radnje”) Imitacija: izvođenje radnje po modelu (“simulacija radnje”) – “znanje o radnji”.– “znanje o radnji”.

Manipulacija: prvotno iskustvo u izvođenju motoričke Manipulacija: prvotno iskustvo u izvođenju motoričke radnje – “iskustvo s radnjom”.radnje – “iskustvo s radnjom”.

Precizacija: uvježbavanje radnje i stjecanje vještine u Precizacija: uvježbavanje radnje i stjecanje vještine u obavljanju radnje – “znanje radnje – formiranje vještine”.obavljanju radnje – “znanje radnje – formiranje vještine”.

Analiza i sinteza: povezivanje motoričkih radnji u cjelovitu Analiza i sinteza: povezivanje motoričkih radnji u cjelovitu psihomotornu aktivnost – “znanje aktivnosti – ustaljivanje psihomotornu aktivnost – “znanje aktivnosti – ustaljivanje vještina, umijeća”.vještina, umijeća”.

Naturalizacija: izvođenje radnji i cjelovitih aktivnosti bez Naturalizacija: izvođenje radnji i cjelovitih aktivnosti bez većeg ulaganja psihičkog napora – “automatizacija vještine većeg ulaganja psihičkog napora – “automatizacija vještine – stvaranje navike”.– stvaranje navike”.

Područja pedagoškog djelovanjaPodručja pedagoškog djelovanja Pedagoškim djelovanjem nastojimo usmjeravati i potpomagati opći Pedagoškim djelovanjem nastojimo usmjeravati i potpomagati opći

razvoj ličnosti te ju osposobiti za život i cjeloživotno učenje razvoj ličnosti te ju osposobiti za život i cjeloživotno učenje (namjera pedagoškog djelovanja ili cilj osposobljavanja).(namjera pedagoškog djelovanja ili cilj osposobljavanja).

O cilju osposobljavanja ovise oblici, razine, vrste i sadržaji O cilju osposobljavanja ovise oblici, razine, vrste i sadržaji osposobljavanja.osposobljavanja.

Na temelju postavljenog cilja osposobljavanja definiraju se zadaci Na temelju postavljenog cilja osposobljavanja definiraju se zadaci osposobljavanja.osposobljavanja.

Zadaci osposobljavanja određuju se prema područjima pedagoškog Zadaci osposobljavanja određuju se prema područjima pedagoškog djelovanja koja su specifična po svojim sadržajima i aktivnostima.djelovanja koja su specifična po svojim sadržajima i aktivnostima.

Specifičnost sadržaja i aktivnosti definira pet specifičnih područja Specifičnost sadržaja i aktivnosti definira pet specifičnih područja pedagoškog djelovanja: pedagoškog djelovanja:

1.1. Intelektualno područje pedagoškog djelovanjaIntelektualno područje pedagoškog djelovanja2.2. Etičko područje pedagoškog djelovanjaEtičko područje pedagoškog djelovanja3.3. Estetsko područje pedagoškog djelovanjaEstetsko područje pedagoškog djelovanja4.4. Radno-tehničko područje pedagoškog djelovanjaRadno-tehničko područje pedagoškog djelovanja5.5. Tjelesno-zdravstveno područje pedagoškog djelovanja.Tjelesno-zdravstveno područje pedagoškog djelovanja.

Intelektualno područje djelovanjaIntelektualno područje djelovanja Sadržaj – opći, posebni i specifični:Sadržaj – opći, posebni i specifični:1.1. Društveno-humanistički sadržaji Društveno-humanistički sadržaji 2.2. Prirodoslovno-matematički sadržajiPrirodoslovno-matematički sadržaji3.3. Kulturno-umjetnički sadržajiKulturno-umjetnički sadržaji4.4. Proizvodno-tehnički sadržajiProizvodno-tehnički sadržaji5.5. Tjelesno-zdravstveni sadržajiTjelesno-zdravstveni sadržaji Zadaci: Zadaci: 1.1. Stjecanje potrebnih znanjaStjecanje potrebnih znanja2.2. Stjecanje umijeća i navikaStjecanje umijeća i navika3.3. Razvoj intelektualnih sposobnostiRazvoj intelektualnih sposobnosti4.4. Stjecanje kulture intelektualnog radStjecanje kulture intelektualnog rad5.5. Oblikovanje osobnosti Oblikovanje osobnosti 6.6. Poticanje kreativnog izražavanja Poticanje kreativnog izražavanja

Etičko područje djelovanjaEtičko područje djelovanja Kolhbergova teorija moralnog razvoja:Kolhbergova teorija moralnog razvoja:1.1. Predkonvencionalna faza (heteronomna): usmjerenost na kaznu, Predkonvencionalna faza (heteronomna): usmjerenost na kaznu,

naivni instrumentalni hedonizam (“dam-daš”) naivni instrumentalni hedonizam (“dam-daš”) 2.2. Konvencionalna faza (heteronomna): ideal “dobrog djeteta”, Konvencionalna faza (heteronomna): ideal “dobrog djeteta”,

usmjerenost na “red i zakon”usmjerenost na “red i zakon”3.3. Postkonvencionalna faza (autonomna): kritička usmjerenost prema Postkonvencionalna faza (autonomna): kritička usmjerenost prema

“redu i zakonu”, usmjerenost prema univerzalnim etičkim načelima. “redu i zakonu”, usmjerenost prema univerzalnim etičkim načelima. Sadržaj: panhumanistički, socijalni, obiteljski, interSadržaj: panhumanistički, socijalni, obiteljski, inter~~ i i

multikulturalni, domoljubni, radni, materijalno i duhovno kulturni. multikulturalni, domoljubni, radni, materijalno i duhovno kulturni. Zadaci: Zadaci: 1.1. Stjecanje teorijskih znanja o etici i moraluStjecanje teorijskih znanja o etici i moralu2.2. Izgradnja i njegovanje moralne svijestiIzgradnja i njegovanje moralne svijesti3.3. Stvaranje navika moralnog ponašanja i djelovanjaStvaranje navika moralnog ponašanja i djelovanja4.4. Stjecanje i razvoj pozitivnih osobina ličnosti (volja i karakter)Stjecanje i razvoj pozitivnih osobina ličnosti (volja i karakter)5.5. Stjecanje i njegovanje sposobnost empatijeStjecanje i njegovanje sposobnost empatije6.6. Njegovanje smisla za etičke vrijednostiNjegovanje smisla za etičke vrijednosti

Estetsko područje djelovanjaEstetsko područje djelovanja

Sadržaj: objektivna stavarnost, umjetnost.Sadržaj: objektivna stavarnost, umjetnost. Zadaci: Zadaci: 1.1. Razvijanje sposobnosti uočavanja, doživljavanja i Razvijanje sposobnosti uočavanja, doživljavanja i

predočavanja estetskog (mašta)predočavanja estetskog (mašta)2.2. Stjecanje teorijskih znanja o estetskom i sposobnosti Stjecanje teorijskih znanja o estetskom i sposobnosti

razumijevanja estetskih vrijednosti (estetski ukus, svijest, razumijevanja estetskih vrijednosti (estetski ukus, svijest, ideje i ideali)ideje i ideali)

3.3. Razvijanje sposobnosti estetskog vrednovanja Razvijanje sposobnosti estetskog vrednovanja 4.4. Izgradnja i njegovanje sposobnosti estetskog djelovanja Izgradnja i njegovanje sposobnosti estetskog djelovanja

(izražavanje)(izražavanje)5.5. Razvoj pozitivnih osobina ličnosti Razvoj pozitivnih osobina ličnosti 6.6. Njegovanje smisla za estetske vrijednostiNjegovanje smisla za estetske vrijednosti

Radno-tehničko područje djelovanjaRadno-tehničko područje djelovanja

Sadržaj: tehnika, tehnologija, organizacija Sadržaj: tehnika, tehnologija, organizacija proizvodnje i ekonomija.proizvodnje i ekonomija.

Zadaci: Zadaci:

1.1. Stjecanje znanja iz područja navedenih sadržajima Stjecanje znanja iz područja navedenih sadržajima

2.2. Primjena stečenih znanja te razvoj osnovnih Primjena stečenih znanja te razvoj osnovnih tehničkih umijeća i sposobnostitehničkih umijeća i sposobnosti

3.3. Profesionalno informiranje i usmjeravanjeProfesionalno informiranje i usmjeravanje

4.4. Ovladavanje specifičnim sposobnostimaOvladavanje specifičnim sposobnostima

5.5. Ovladavanje radnom i tehničkom kulturomOvladavanje radnom i tehničkom kulturom

6.6. Razvoj stvaralaštvaRazvoj stvaralaštva

Tjelesno-zdavstveno područje djelovanjaTjelesno-zdavstveno područje djelovanja

Sadržaj: higijena, prirodni oblici kretanja, igra, vježbe oblikovanja, Sadržaj: higijena, prirodni oblici kretanja, igra, vježbe oblikovanja, elementarne, momčadske i sportske igre, sportske discipline elementarne, momčadske i sportske igre, sportske discipline (gimnastika, atletika, plivanje, klizanje, skijanje...), ples i (gimnastika, atletika, plivanje, klizanje, skijanje...), ples i rekreativne aktivnosti.rekreativne aktivnosti.

Zadaci: Zadaci: 1.1. Stjecanje osnovnih i specifičnih znanja iz područja navedenih Stjecanje osnovnih i specifičnih znanja iz područja navedenih

sadržajimasadržajima2.2. Stjecanje osnovnih i specifičnih umijeća i psihomotoričkih Stjecanje osnovnih i specifičnih umijeća i psihomotoričkih

sposobnostisposobnosti3.3. Stjecanje zdravstveno-higijenskih navika (higijenske navike, Stjecanje zdravstveno-higijenskih navika (higijenske navike,

primjerenost napora, odmor, rekreacija...)primjerenost napora, odmor, rekreacija...)4.4. Stjecanje navika bavljenja tjelesno-zdravstvenim aktivnostima radi Stjecanje navika bavljenja tjelesno-zdravstvenim aktivnostima radi

očuvanja zdravlja i optimalnog razvojaočuvanja zdravlja i optimalnog razvoja5.5. Formiranje pozitivnih osobina ličnosti (samosvijest, ustrajnost, Formiranje pozitivnih osobina ličnosti (samosvijest, ustrajnost,

samostega, odnošenje s drugima, odricanje, usmjerenost cilju...)samostega, odnošenje s drugima, odricanje, usmjerenost cilju...)6.6. Razvijanje kulture sportskog ponašanja i odnošenja (radovanje, Razvijanje kulture sportskog ponašanja i odnošenja (radovanje,

priznavanje poraza, druženje, natjecateljski duh...)priznavanje poraza, druženje, natjecateljski duh...)

Metodika pedagoškog djelovanjaMetodika pedagoškog djelovanja Teorija odgoja je pedagoška disciplina koja se bavi Teorija odgoja je pedagoška disciplina koja se bavi

proučavanjem zakonitosti i posebnostima u procesu proučavanjem zakonitosti i posebnostima u procesu odgojnog djelovanja.odgojnog djelovanja.

Metodika pedagoškog djelovanja je pedagoška disciplina Metodika pedagoškog djelovanja je pedagoška disciplina (dio teorije odgoja) koja se bavi primjenom teorijskih (dio teorije odgoja) koja se bavi primjenom teorijskih spoznaja i postignuća radi unapređivanja odgojne djelatnosti spoznaja i postignuća radi unapređivanja odgojne djelatnosti – ona je uvijek u funkciji ostvarivanja zadataka i – ona je uvijek u funkciji ostvarivanja zadataka i unapređivanja odgojnog djelovanja. unapređivanja odgojnog djelovanja.

Na općem planu bavi se općim čimbenicima, načelima, Na općem planu bavi se općim čimbenicima, načelima, metodama i sredstvima odgojnog djelovanja, a na metodama i sredstvima odgojnog djelovanja, a na pojedinačnom planu njihovom specifičnom primjenom u pojedinačnom planu njihovom specifičnom primjenom u različitim područjima (sferama) realizacije pedagoškog različitim područjima (sferama) realizacije pedagoškog djelovanja – primjerice u obitelskoj, domskoj, specijalnoj i djelovanja – primjerice u obitelskoj, domskoj, specijalnoj i dr. pedagogijama, odnosno metodikama njihova rada.dr. pedagogijama, odnosno metodikama njihova rada.

Čimbenici i načela pedagoškog djelovanjaČimbenici i načela pedagoškog djelovanjaČimbenici ili subjekti pedagoškog djelovanja: Čimbenici ili subjekti pedagoškog djelovanja: 1. Obitelj 2. Odgojno-obrazovne ustanove1. Obitelj 2. Odgojno-obrazovne ustanove3. Mediji 4. Crkve i vjerske zajednice3. Mediji 4. Crkve i vjerske zajednice5. Udruge i ustanove intencijalnog i funkcionalnog odgojno-obrazovnog djelovanja.5. Udruge i ustanove intencijalnog i funkcionalnog odgojno-obrazovnog djelovanja.Načela ili principi odgojno-obrazovnog djelovanja su znanstveno-teorijske smjernice Načela ili principi odgojno-obrazovnog djelovanja su znanstveno-teorijske smjernice ili opći regulatori i zahtjevi odgojno-obrazovnog djelovanja koji se izvode na temelju ili opći regulatori i zahtjevi odgojno-obrazovnog djelovanja koji se izvode na temelju spoznatih objektivnih zakonitosti odgojno-obrazovnog rada, a o kojima treba voditi spoznatih objektivnih zakonitosti odgojno-obrazovnog rada, a o kojima treba voditi računa prilikom planiranja, programiranja i ostvarivanja cjelokupnog odgojno-računa prilikom planiranja, programiranja i ostvarivanja cjelokupnog odgojno-obrazovnog procesa. obrazovnog procesa.

Uvjetno se dijele na odgojna i obrazovna načela:Uvjetno se dijele na odgojna i obrazovna načela: 1. odgojna 2. obrazovna1. odgojna 2. obrazovna- svrhovitosti ili jasnoće cilja (intencionalnosti) - postupnosti i sustavnostisvrhovitosti ili jasnoće cilja (intencionalnosti) - postupnosti i sustavnosti- aktivnosti i samoodgoja - aktivnosti i razvojaaktivnosti i samoodgoja - aktivnosti i razvoja- pozitivne orijentacije - historičnosti i suvremenostipozitivne orijentacije - historičnosti i suvremenosti- mnogostrukosti i višestranosti - diferencijacije i integracijemnogostrukosti i višestranosti - diferencijacije i integracije- primjerenosti odgojnog djelovanja - primjerenosti i akceleracijeprimjerenosti odgojnog djelovanja - primjerenosti i akceleracije- individualizacije i socijalizacije - individualizacije i socijalizacije individualizacije i socijalizacije - individualizacije i socijalizacije - doslijednosti odgojnog djelovanja - ekonomičnosti i racionalizacijedoslijednosti odgojnog djelovanja - ekonomičnosti i racionalizacije- jedinstva odgojnog djelovanja - zornosti i apstraktnostijedinstva odgojnog djelovanja - zornosti i apstraktnosti

Metode Metode 1.1. VerbalneVerbalne2.2. VizualneVizualne3.3. PrakseološkePrakseološke

Sredstva Sredstva 1.1. UsmjerivačkaUsmjerivačka2.2. PoticajnaPoticajna3.3. SprečavajućaSprečavajuća

Metode, sredstva i pomagala pedagoškog djelovanjaMetode, sredstva i pomagala pedagoškog djelovanja Metode pedagoškog djelovanja su ustaljeni modeli pedagoškog Metode pedagoškog djelovanja su ustaljeni modeli pedagoškog

postupanja i djelovanja, a radi poticanja i usmjeravanja razvoja postupanja i djelovanja, a radi poticanja i usmjeravanja razvoja pojedinca.pojedinca.

Sredstva pedagoškog djelovanja su mediji (nositelji poruke) kojima Sredstva pedagoškog djelovanja su mediji (nositelji poruke) kojima se opredmećuje i ostvaruje pedagoško djelovanje, odnosno utjecaj.se opredmećuje i ostvaruje pedagoško djelovanje, odnosno utjecaj.

Metode i sredstva pedagoškog djelovanja se često isprepliću tako da Metode i sredstva pedagoškog djelovanja se često isprepliću tako da pojedina sredstva djelovanja ponekad držimo specifičnim oblicima pojedina sredstva djelovanja ponekad držimo specifičnim oblicima pojedinih metoda pedagoškog djelovanja.pojedinih metoda pedagoškog djelovanja.

Pomagala pri pedagoškom djelovanju su materijalna i tehnička Pomagala pri pedagoškom djelovanju su materijalna i tehnička oprema (oruđe) koja služi da opredmećena poruka stigne do oprema (oruđe) koja služi da opredmećena poruka stigne do subjekta odgojno-obrazovnog djelovanja.subjekta odgojno-obrazovnog djelovanja.

Metode i sredstva pedagoškog djelovanjaMetode i sredstva pedagoškog djelovanja Verbalne metode Verbalne metode - Objašnjivačko-Objašnjivačko-

reproduktivnereproduktivne- StimulacijskeStimulacijske

- Problemsko-situacijskeProblemsko-situacijske- Rukovođenja samoodgojemRukovođenja samoodgojem

- PreventivnePreventivne

- InhibirajućeInhibirajuće

- Terapijske Terapijske

i sredstvai sredstva- poučavanje, uvjeravanje, poučavanje, uvjeravanje,

objašnjavanje, predavanjeobjašnjavanje, predavanje- odobravanje, poticanje, obećanje, odobravanje, poticanje, obećanje,

priznanje, pohvala, nagrada, priznanje, pohvala, nagrada, natjecanje, igranatjecanje, igra

- moralni konflikt i kolizija, primjermoralni konflikt i kolizija, primjer- savjetovanje, samoprocjena, etički savjetovanje, samoprocjena, etički

razgovor, referiranje odgajanika, razgovor, referiranje odgajanika, vrednovanje, stvaranje ideala, vrednovanje, stvaranje ideala, raspored, odricanje,raspored, odricanje,

- predsretanje, zamjena motiva, predsretanje, zamjena motiva, primjer, rad, aktivna razonodaprimjer, rad, aktivna razonoda

- primjedba, upozorenje, opomena, primjedba, upozorenje, opomena, kritika, prijetnja, zahtjev, zabrana, kritika, prijetnja, zahtjev, zabrana, nadzornadzor

- navikavanje, preodgojnavikavanje, preodgoj

Metode i sredstva pedagoškog djelovanjaMetode i sredstva pedagoškog djelovanjaVizualne metode Vizualne metode - promatranje ...promatranje ...- demonstracija ...demonstracija ...- rad na/s dokumentaciji(rad na/s dokumentaciji(~~jom)jom)- bibliografskabibliografska

Prakseološke metodePrakseološke metode- eksperimentiranjeeksperimentiranje- priučavanje i vježbanje priučavanje i vježbanje

(instruktaža, treniranje)(instruktaža, treniranje)- navikavanje (provjera)navikavanje (provjera)- izražavanje i stvaranjeizražavanje i stvaranje- praktičnog i korisnog radapraktičnog i korisnog rada- penološke (pismena penološke (pismena

opomena, ukor, kazna)opomena, ukor, kazna)

Opće karakteristike odgojno-obrazovnog sustavaOpće karakteristike odgojno-obrazovnog sustava Temeljna načela organizacije obrazovanja:Temeljna načela organizacije obrazovanja:1.1. cjeloživotno obrazovanjecjeloživotno obrazovanje2.2. obrazovanje za sveobrazovanje za sve3.3. obrazovanje osoba s posebnim potrebamaobrazovanje osoba s posebnim potrebama4.4. osposobljavanje za prvo zanimanjeosposobljavanje za prvo zanimanje ISCED – međunarodna standardna klasifikacija školskih sustava (UNESCO,1975.) za ISCED – međunarodna standardna klasifikacija školskih sustava (UNESCO,1975.) za

potrebe usporedivosti školskih sustava u svijetu razlikuje 7 razina (6 stupnjeva) odgojno- potrebe usporedivosti školskih sustava u svijetu razlikuje 7 razina (6 stupnjeva) odgojno- obrazovnih sustava:obrazovnih sustava:

0-ta razina: predprimarno obrazovanje, predškolsko obrazovanje0-ta razina: predprimarno obrazovanje, predškolsko obrazovanje1. razina: primarno obrazovanje, početno osnovno ili/i 1. stupanj srednjeg obrazovanja1. razina: primarno obrazovanje, početno osnovno ili/i 1. stupanj srednjeg obrazovanja2. razina: 1. stupanj sekundarnog obrazovanja, 2. razdoblje osnovnog ili niži stupanj srednjeg 2. razina: 1. stupanj sekundarnog obrazovanja, 2. razdoblje osnovnog ili niži stupanj srednjeg

obrazovanjaobrazovanja3. razina: 2. stupanj sekundarnog obrazovanja, više srednje obrazovanje3. razina: 2. stupanj sekundarnog obrazovanja, više srednje obrazovanje4. razina: (post)sekundarno obrazovanje, tipa A kao priprema za visokoškolsko obrazovanje i 4. razina: (post)sekundarno obrazovanje, tipa A kao priprema za visokoškolsko obrazovanje i

tipa B kao strukovno osposobljavanjetipa B kao strukovno osposobljavanje5. razina: 1. stupanj tercijarnog obrazovanja: tipa A za istraživački znanstveni rad ili zahtjevna 5. razina: 1. stupanj tercijarnog obrazovanja: tipa A za istraživački znanstveni rad ili zahtjevna

zanimanja i tipa B za osposobljavanje stručnjaka pojedinih profilazanimanja i tipa B za osposobljavanje stručnjaka pojedinih profila6. razina: 2. stupanj tercijarnog obrazovanja: programi za stjecanje doktorata znanosti.6. razina: 2. stupanj tercijarnog obrazovanja: programi za stjecanje doktorata znanosti. Ovezatno obrazovanje u načelu nije izjednačeno s osnovnim obrazovanjem, već u njega Ovezatno obrazovanje u načelu nije izjednačeno s osnovnim obrazovanjem, već u njega

ulazi i 1. stupanj sekundarnog obrazovanja. Ovisno o zemlji, obvezno obrazovanje traje od 8 ulazi i 1. stupanj sekundarnog obrazovanja. Ovisno o zemlji, obvezno obrazovanje traje od 8 do 12 godina.do 12 godina.

U ovisnosti od koncepta obveznog obrazovanja, primarno obrazovanje traje od 4 do 9 U ovisnosti od koncepta obveznog obrazovanja, primarno obrazovanje traje od 4 do 9 godina a obvezno sekundarno obrazovanje od 3 do 8 godina.godina a obvezno sekundarno obrazovanje od 3 do 8 godina.

Obrazovni sustav RHObrazovni sustav RH

0-ta razinaPredškolsko obrazovanje

Jaslice idječji vrtić

1. i 2. razinaOsmogodišnje

obvezno osnovnoškolsko

obrazovanje(4+4)

Gimnazije

Umjetničke škole

Tehničke i dr. škole

Šk. za ind.zanimanja

Obrtničke škole

Tečajevi zaosposoblj.

Fakulteti 3+2/4+1

Umjetničkeakademije

Visoke tehničkeškole

Poslije-Diplomskidoktorski

studiji

Više škole za obrt. i ind. zan.

Više tehničkei dr. šk.

Specjalist.struč.stud.

Godine života1 3 7 15 18 19 20 24 26 27

Godine obrazovanja 1 8 11 12 14 15 17 19 20 2+3+1 4+4 (3) 4 (1-2) 3+2 (2) 3

Osnovne karakteristike obrazovnog Osnovne karakteristike obrazovnog sustava RHsustava RH

Obvezno osnovnoškolsko obrazovanje do navršene 16-te godine.Obvezno osnovnoškolsko obrazovanje do navršene 16-te godine. Organiziranost sustava u 6 podsustava:Organiziranost sustava u 6 podsustava:- predškolsko obrazovanje: jaslice i vrtići predškolsko obrazovanje: jaslice i vrtići 2+3+12+3+1- osnovno i obvezno obrazovanje: razredna i predmetna nastava osnovno i obvezno obrazovanje: razredna i predmetna nastava 4+44+4- srednje obrazovanje: tečajevi i škole za osposobljavanje srednje obrazovanje: tečajevi i škole za osposobljavanje 1-21-2, ,

industrijske i obrtničke škole (3+1), gimnazije i dr. srednje škole (4)industrijske i obrtničke škole (3+1), gimnazije i dr. srednje škole (4)- visoko obrazovanje: više i visoke škole (1-4), akademije i fakulteti visoko obrazovanje: više i visoke škole (1-4), akademije i fakulteti

(3+2 ili 4+1)(3+2 ili 4+1)- specijalno obrazovanjespecijalno obrazovanje- učenički i studentski domovi.učenički i studentski domovi. Od akademske 2005/06. primjena Bolonjske deklaracije u visokom Od akademske 2005/06. primjena Bolonjske deklaracije u visokom

obrazovanju.obrazovanju. Od akademske 2005/06. eksperimentalna primjena HNOS-a u 49 Od akademske 2005/06. eksperimentalna primjena HNOS-a u 49

osnovnih škola.osnovnih škola. Od akademske 2008/09. državna matura u srednjem obrazovanju, a Od akademske 2008/09. državna matura u srednjem obrazovanju, a

koja će omogućavati izravan upis u sustavu visokog obrazovanja.koja će omogućavati izravan upis u sustavu visokog obrazovanja.