Zagreb, Heinzelova 4a

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA

REGIONALNI OPERATIVNI PROGRAM

TEMELJNA ANALIZA

Osijek, svibanj 2006. godine

Konačna verzija 1

Sadržaj UVODNI REZIME 1. OSNOVNE ZNAČAJKE ŽUPANIJSKOG PROSTORA I PRIRODNA OBILJEŽJA.............................................................................................................................. 4

1.1. Površina i prostor ..................................................................................................... 4 1.2. Naselja, stanovanje i urbanizacija .......................................................................... 5 1.3. Osnovne kategorije korištenja područja................................................................ 6 1.4. Reljef.......................................................................................................................... 6 1.5. Klima ......................................................................................................................... 7 1.6. Geološka, hidrogeološka i seizmotektonska obilježja ........................................... 7 1.7. Hidrološka obilježja ................................................................................................. 8 1.8. Pedološka obilježja................................................................................................... 8 1.9. Zaštićena prirodna i kulturna baština ................................................................... 8 1.10. Krajobrazne vrijednosti .......................................................................................... 9

2. PRIRODNI POTENCIJALI I RESURSI .................................................................. 10 2.1. Poljoprivreda .......................................................................................................... 10 2.2. Šumarstvo ............................................................................................................... 10 2.3. Vodni resursi........................................................................................................... 10 2.4. Korištenje mineralnih sirovina ............................................................................. 11 2.5. Biljne i životinjske zajednice ................................................................................. 11 2.6. Prometni položaj i infrastruktura ........................................................................ 11

2.6.1. Prometni sustav ................................................................................................... 12 2.6.1.1. Cestovni promet ........................................................................................... 12 2.6.1.2. Željeznički promet ....................................................................................... 13 2.6.1.3. Riječni promet.............................................................................................. 14 2.6.1.4. Zračni promet .............................................................................................. 14 2.6.1.5. Poštanski promet ......................................................................................... 15 2.6.1.6. Telekomunikacijska mreža.......................................................................... 15 2.6.1.7. Radio mreža ................................................................................................. 16

2.6.2. Energetski sustav................................................................................................. 16 2.6.3. Vodnogospodarski sustav .................................................................................... 17

2.6.3.1. Odvodnja otpadnih voda ............................................................................. 19 2.6.3.2. Uređenje vodotoka i voda ............................................................................ 20 2.6.3.3. Zbrinjavanje otpada .................................................................................... 20

3. OGRANIČENJA I PREDNOSTI RAZVOJA........................................................... 21 4. DEMOGRAFSKE REFERENCE .............................................................................. 23 5. GOSPODARSKA STRUKTURA............................................................................... 25 6. INVESTICIJE .............................................................................................................. 27 7. ZAPOSLENOST I NEZAPOSLENOST.................................................................... 30 8. RAZVOJNI RETROSPEKT....................................................................................... 31 9. VANJSKOTRGOVINSKA RAZMJENA ŽUPANIJE............................................. 32 10. EFIKASNOST POSLOVANJA.................................................................................. 34

Konačna verzija 2

11. OBRAZOVNA STRUKTURA.................................................................................... 38 12. PRIKAZ DJELATNOSTI I GRANA U GOSPODARSTVU ŽUPANIJE.............. 38

12.1. Poljoprivreda i prehrambena industrija.............................................................. 38 12.1.1. Struktura poljoprivrednih površina ................................................................ 39 12.1.2. Stočarska proizvodnja ..................................................................................... 39 12.1.3. Biljna proizvodnja ........................................................................................... 40

12.2. Prerađivačka industrija......................................................................................... 43 12.2.1. Proizvodnja hrane i pića ................................................................................. 43 12.2.2. Mlinsko-pekarska industrija ........................................................................... 44 12.2.3. Industrija šećera .............................................................................................. 44 12.2.4. Industrija ulja .................................................................................................. 44 12.2.5. Industrija stočne hrane ................................................................................... 44 12.2.6. Tekstilna industrija.......................................................................................... 44 12.2.7. Drvoprerađivačka i papirna industrija ........................................................... 45 12.2.8. Metaloprerađivačka industrija i strojogradnja .............................................. 47 12.2.9. Kemijska industrija.......................................................................................... 48 12.2.10. Industrija graditeljskih materijala.................................................................. 49

12.3. Graditeljstvo ........................................................................................................... 51 12.4. Komunalna infrastruktura.................................................................................... 52 12.5. Malo i srednje poduzetništvo ................................................................................ 57 12.6. Promet ..................................................................................................................... 58

12.6.1. Cestovni promet ............................................................................................... 58 12.6.2. Cestovni prijevoz putnika ................................................................................ 59 12.6.3. Gradski i prigradski promet ............................................................................ 59 12.6.4. Željeznički promet ........................................................................................... 59 12.6.5. Riječni promet.................................................................................................. 60 12.6.6. Zračni promet .................................................................................................. 60

12.7. Turizam................................................................................................................... 61 12.8. Trgovina .................................................................................................................. 62 12.9. Financijsko poslovanje - banke............................................................................. 63

13. DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA I PRORAČUN.............................................. 64 14. LOKALNA I PODRUČNA (REGIONALNA) SAMOUPRAVA ............................ 66 15. PODRUČJA POSEBNE DRŽAVNE SKRBI ............................................................ 66 16. PREKOGRANIČNA I MEĐUREGIONALNA SURADNJA.................................. 67 17. PODUZETNIČKE ZONE I SLOBODNA ZONA OSIJEK..................................... 69 18. MINIRANA PODRUČJA............................................................................................ 73 IZVORI

Konačna verzija 3

UVODNI REZIME Temeljna analiza izrađuje se s namjerom da ponudi prosudbu o gospodarskoj i društvenoj poziciji Županije u polaznom trenutku. Sukladno tome analiziraju se bitni gospodarski i društveni sadržaji koji određuju rast i razvoj Županije u budućnosti, tendencijski procesi koji znače poveznicu prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, te prednosti i ograničenja, što ih oni u tom pogledu pružaju. Temeljna analiza, prema definiciji ističe razvojna ograničenja na područjima materijalnog i institucionalnog sustava, ali i prednosti koje se njihovim otklanjanjem ostvaruju, kao i međuzavisnosti tih činitelja i izraženih pozitivnih izglednosti u pogledu rasta i razvoja. Razvoj, prema suvremenoj (holističkoj) definiciji, predstavlja ekonomski napredak u uvjetima socijalne simetrije, pa proizlazi da rast bez socijalnih sadržaja, ne predstavlja napredak već tek njegov privid. Osim toga, a to iskustva brojnih zemalja potvrđuju, takav rast dovodi do iscrpljivanja i prirodnih, i ljudskih, i stvorenih resursa, i nastavno, tomu do neodrživih odnosa u prirodi i društvu. Ujedinjeni narodi danas već izrađuju indekse društvenog napretka koji redovito pokazuju uvjetovanost i međuzavisnost brojnih činitelja, počevši od onih koji potvrđuju ekonomski napredak, pa sve do onih koji uključuju demografske, zdravstvene, socijalne, obrazovne i ekološke standarde. Općenito, u tom se kontekstu govori o održivom razvoju koji je prema osnovnoj definiciji dugoročan. Otvarajući takav analitički kontekst, Temeljna je analiza na području Osječko-baranjske županije utvrdila da se razvojna ograničenja povezuju sa slabom prometno - geografskom valorizacijom prostora koji je prema europskoj, pa moguće je ustvrditi i euroazijskoj lokaciji, prirodna poveznica takvih pravaca prometnih veza. Osim toga, izostala je unutarnja povezanost županijskog prostora, što naravno rezultira brojnim posljedicama suboptimalnih standarda, od onih gospodarskih do onih društvene prirode. Demografska pak pozicija Županije govori o već duže vremena nazočnoj regresiji stanovništva, što predstavlja i državni problem u cijelosti, ali je na ovom prostoru on postao i dodatno naglašen, zbog iscrpljujućih ratnih uzročnosti. Razumljivo je da problem demografske retencije povlači za sobom i kumulira pitanja starosne strukture stanovništva i aktivnosti koja biva opterećena sve većim brojem stanovnika starosne dobi i izvan aktivnosti, odnosno smanjenim radnim kontingentom stanovništva (15 - 65 godina), sve to pak u uvjetima visoke nezaposlenosti, koju uz to sve više obilježavaju nezaposleni niskih tehnoloških performansi (dob preko 50 godina), ali i mladi (prvozaposlenici) koji pak zbog zaostajanja u razvoju suvremene tehnologije ne pronalaze odgovarajući posao, pa odlaze iz Županije ili se zapošljavaju na radnim mjestima nižih obrazovnih vrijednosti. Temeljna analiza utvrdila je i duboka strukturna ograničenja u razvoju čiji uzročnici su dugoročni, ali i ona koja su nastala u razdoblju tranzicije, dakle koja su recentne prirode. Prva od njih odnose se na zaostatak u razvoju tercijarnog sektora zabilježen još u razdoblju 80-ih godina, dok se druga vežu za 90-e godine i procese nagle i krivo sustavno postavljene deindustrijalizacije i privatizacije. Posljedice tih strukturnih deformacija treba otklanjati brzo povezujući ih s reindustrijalizacijom na novim tehnološkim osnovicama i tercijarizacijom okrenutoj forsiranju intelektualnih usluga. Nalazi Temeljne analize pokazali su da postoji ozbiljno zaostajanju u

Konačna verzija 4

razvoju sektora obrazovanja, odnosno sukladno tome urgentna potreba radikalnih promjena na tom području. Povezano pak s opisanim strukturnim neusklađenostima i razvojnim insuficijencijama suštinske prirode, došlo je do neodgovarajuće pa i slabe iskorištenosti prirodnih, poglavito poljoprivrednih i šumskih resursa - zastarjeli socijalistički obrasci organizacije napušteni su, ali istodobno nisu stvoreni novi prilagođeni tržišnom načinu poslovanja i globalnoj konkurenciji. Potpuno je razumljivo kako dogovornost ali i rješenja nastalih problema nisu povezani samo s razvojnim manjkavostima na razini Županije, nego se ona isto tako vežu i uz nedostatke na razini države u cijelosti. Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske, koja je upravo u izradi, otklonit će brojne nedostatke i u sustavu vođenja razvojne politike na razini Županije. Naravno, temeljna je analiza ukazala i na nedostatak europskih standarda i općenito procesa prilagođavanja tih standarda u razvojnim planovima i programima na razini Županije. Prepoznavajući ograničenja otkrivamo prednosti. Tako Temeljna analiza prepoznaje razvojne prednosti u prometno geografskim referencama čije će vrijednosti posebice porasti otvaranjem putnog pravca 5C, što će istodobno via facti, donijeti i nove mogućnosti na području geopolitičkih prednosti spajajući na relativno malom prostoru nekoliko državnih zajednica. Naravno, time će implicite biti na novi način vrednovana resursna matrica područja Županije, naglašeno pak vodni, zemljišni i šumski potencijali. Isto tako prema nalazima Temeljne analize snažnija ekspanzija u razvoju tercijarnog sektora, posebice obrazovanja otvorit će prednosti u ekonomiji znanja i na novi način vrednovati bogate tradicijske i općenito kulturološke sadržaje Županije.

1. OSNOVNE ZNAČAJKE ŽUPANIJSKOG PROSTORA I PRIRODNA OBILJEŽJA

1.1. Površina i prostor Osječko-baranjska županija smještena je u sjeveroistočnom dijelu Republike Hrvatske u panonskom prostoru i prostire se na površini od 4.152 km2. Obuhvaća krajeve oko donjeg toka rijeke Drave prije njenog utoka u Dunav. Područje je pretežito ravničarsko i pogoduje razvoju poljoprivrede. Poljoprivreda je ovdje razvijena a njeni resursi protežu se na 257.646 ha ukupne poljoprivredne površine, te 113.290 ha površina koje pokrivaju šume. Plavno područje Dunav stvorilo je Kopački rit - svjetski poznato utočište ptičjih vrsta, priznato kao poseban zoološki rezervat i proglašeno parkom prirode. Područje Županije ispresijecano je s 1.700 km cesta i 269 km željezničkih pruga. Rijeke Dunav i Drava povezuju ovo područje i s riječnom mrežom europskih rijeka. Rijeka Drava plovna je do Donjeg Miholjca i taj plovni pravac ima status međunarodnog plovnog puta. U Osječko-baranjskoj županiji postoji zračna luka Klisa, i poslovno-športska zračna luka kod Čepina. Europski prometni koridor 5C koji povezuje Baltik s Jadranskim morem prelazi preko Osječko-baranjske županije. Izgradnja transeuropske autoceste Budimpešta-Osijek-Sarajevo-Ploče (5C koridora) je započela.

Konačna verzija 5

Prirodni resursi (kvalitetno poljoprivredno zemljište, povoljan prometno-geografski položaj, demografski potencijal, relativno povoljna mreža naselja, stupanj razvijenosti infrastrukturnih sustava te autohtona graditeljska baština) temelj su budućeg razvoja Županije.

1.2. Naselja, stanovanje i urbanizacija Prema popisu stanovništva od ukupnog broja naselja u Županiji 25% se nalazi u gradovima i općinama, a 75% u općinama. U pogledu veličine naselja prevladavaju ona od 200 do 1.000 stanovnika oko 52%, slijede naselja od 1.000-2.000 stanovnika 15% i naselja od 100 do 200 stanovnika, oko 12%. Prema veličinskim skupinama osobitosti tih naselja očituju se u sljedećem:

- najmanja naselja nalaze se na brdskom, jugozapadnom dijelu Županije, - najveći dio naselja od oko 300 stanovnika nalazi se u zapadnom dijelu Županije, - naselja od oko 800 stanovnika su ravnomjerno raspoređena na prostoru Županije, - naselja od oko 1.500 stanovnika uglavnom su smještena u sjeveroistočnim, istočnim

i jugoistočnim predjelima Županije, - ostala naselja iznad 2.000 stanovnika nalaze se oko gradskih središta, poglavito

grada Osijeka. Razmještaj stanovnika u prostoru izražen je koncentracijom u naseljima smještenim na glavnim cestovnim pravcima. Iz Osijeka kao središta Županije raspored tih naselja grana se u 6 smjerova uglavnom: prema Đakovu, Našicama, Donjem Miholjcu, Belom Manastiru, Erdutu i Vinkovcima (nalaze se u Vukovarsko-srijemskoj županiji). Urbanizacija Složeni proces urbanizacije podrazumijeva preobrazbu naselja (iz ruralnih naselja u urbana-gradska) te porast i prerazmještaj stanovništva (iz prirodnog-seoskog okruženja u gradsku sredinu). Polazeći od ocjena iz Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske i Prostornog plana Osječko-baranjske županije, može se zaključiti kako su područja urbanih obilježja i područja s utvrđenim stupnjem urbanizacije svedena na grad Osijek s okolnim naseljima, pojedina naselja u Baranji i na pravac Osijek-Donji Miholjac. Ostala područja su prijelazna područja između urbanih i ruralnih naselja ili područja koja imaju pretežno seoska obilježja. U odnosu na stanje u Republici Hrvatskoj urbana aglomeracija oko grada Osijeka kao makroregionalnog središta spada u jednu od najvećih u državi. Na području Županije uočavaju se dvije osi urbanizacije Osijek-Darda-Beli Manastir i Osijek-Valpovo-Belišće. U proteklih 15 godina proces urbanizacije u Hrvatskoj je bio vrlo brz. Tako je rast gradskog stanovništva iznosio u prosjeku između 12 i 14%, dok je u Osječko-baranjskoj županiji taj porast bio svega 5,4%. Razloge takvom raskoraku treba ovdje tražiti u ratnim događanjima koja su poglavito pogodila urbano stanovništvo grada Osijeka i s njima povezane emigracijske procese. Valja podsjetiti da je u razdoblju 1880.-1971. razvoj gradskih naselja na ovom području bio po dinamici odmah iza razvoja zagrebačke regije. Nakon Drugog

Konačna verzija 6

svjetskog rata dolazi do brze urbanizacije, međutim s određenim strukturnim obilježjima. U razdoblju 1953.-1961. počinje polarizacija stanovništva u prostoru s izrazito brzim rastom populacije u središtima gradskih naselja. U razdoblju 1961.-1971. proces polarizacije se i ubrzava, da bi u razdoblju 1971.-1981. došlo do određene stagnacije tog procesa. U budućnosti se može očekivati da će tercijarizacija gospodarskog i društvenog napretka dovesti do ravnomjernijeg rasporeda stanovništva i aktivnosti u prostoru.

1.3. Osnovne kategorije korištenja područja Najveći dio županijskog prostora zauzimaju poljoprivredne površine – 62%. Usporedba strukture zemljišta prema korištenju u usporedbi s istom takvom strukturom na razini Republike Hrvatske pokazuje udio županijskog prostora od 7,3%, a u ukupnim poljoprivrednim površinama 8,4%. Broj stanovnika na 100 ha ukupnih poljoprivrednih površina iznosi u Županiji 138, a na državnoj razini 150. Neprijeporno radi se o izrazito poljoprivrednom kraju. U ukupnoj količini šumskog zemljišta Republike Hrvatske Osječko-baranjska županija sudjeluje sa 4,6%. Budući da u hrvatskom prosjeku šumske površine sudjeluju sa 44%, a u Županiji s 27%, očito je da je šumovitost područja ispod republičkog prosjeka. Od ostalih površina značajan obuhvat imaju rijeke Dunav - dužina 86,06 km i Drava 104 km. Građevinska područja obuhvaćaju 9,1% ukupne površine Županije. S obzirom na kriterije prema kojima iskorištenost građevinskog područja ne bi smjela biti veća od 10%, Županija se nalazi u obvezi smanjenja korištenja građevinskog područja, budući da stupanj iskorištenosti ovdje iznosi 42,15%.

1.4. Reljef Osječko-baranjska županija reljefno pripada sjeveroistočnom, pretežito nizinskom dijelu Republike Hrvatske. Na području tipične akumulacijske nizine kakvo je ovo, moguće je ipak izdvojiti geomorfološke oblike:

− naplavne ravni, − riječne terase, − fluvio-močvarne nizine, − lesne zaravni, − prigorsko područje.

Naplavne ravni koje se nalaze uz tok Dunava, Drave i Karašice odlikuju se velikom vlažnošću i spadaju u pretežito naplavna područja. U sustavu tla ovdje prevladava pijesak, pretaložni prapor i glina, a u većim dubinama i šljunak. Slični morfološki oblici su i u naplavnim ravnima Dunava i Vuke, a tek na području Kopačkog rita zbog nižeg terena dolazi do stvaranja močvarnog područja. Viša reljefna područja iznad naplavnih ravni su terase nizine Drave. Prema geološkom postanku razlikuje se starija i mlađa terasa Drave. Starija

Konačna verzija 7

terasa Drave obilježena je naslagama prapora na sjeveru, a na jugu je omeđena aluvijalnom ravni Vuke. Mlađa terasa od starije odijeljena je strmim odsjekom i ima obilježja identična mlađoj virmskoj terasi Dunava. Fluvijalno močvarna područja su posebice smještena u usjecima rijeke Karašice. Tereni koji se uzdižu iznad nizinskih reljefa su lesne zaravni i platoi. Na području Baranje razlikuju se dvije lesne zaravni, na sjeveru uz državnu granicu i oko naselja Kneževo na području Banskog brda. Podlogu lesnih zaravni čine morski i riječni sediment. Prigorsko područje čini nekoliko uzvisina u jugozapadnim dijelovima Županije. Radi se o istočnim ograncima Dilja i Krndije. Na ovom području, koje spada u staro planinsko područje, prevladavaju diluvijalne gline te izdanci lapora, pješčanika i vapnenca.

1.5. Klima Osječko-baranjska županija ima umjereno kontinentalnu klimu s oznakama čestih i intenzivnih promjena vremena. Temeljne karakteristike klime su sljedeće: mjesečna temperatura više od 10°C više od 4 mjeseca godišnje; srednja temperatura najtoplijeg mjeseca ispod 22°C, te srednja temperatura najhladnijeg mjeseca između -3°C i +18°C. Na cjelovitom području Županije izražena je homogenost klimatskih prilika, što je u prvom redu posljedica jedinstvenog reljefnog obilježja. Prosječna godišnja količina oborina kreće se od 642 mm do 753 mm. Glavni maksimum temperaturni javlja se u 6. mjesecu, a sporedni u 11. mjesecu. Glavni minimum oborina je sredinom jeseni u 10. mjesecu, a sporedni krajem zime i početkom proljeća u 2. i 3. mjesecu. Maksimalna dnevna količina oborina otkriva veliku varijabilnost. Maksimalna dnevna količina oborina u razdoblju 1959.-1978. iznosila je 101,2 mm u gradu Osijeku. Oborine u obliku snijega javljaju se u prosjeku 26 dana u godini, ali bez dužeg vremenskog intenziteta. Na području Osječko-baranjske županije zabilježeno je prosječno godišnje sunčanih sati 1.800-1.900. Na području Županije najučestaliji su vjetrovi iz sjeverozapadnog, zapadnog, sjevernog i jugoistočnog smjera.

1.6. Geološka, hidrogeološka i seizmotektonska obilježja Glavninu prostora Županije čine mlade naslage koje pokrivaju stare blokove u većim dubinama. Za ovaj dio panonske ravnice posebno su važne naslage prapora i lesa koje se nalaze na Banskom brdu, Jabučkom košu i Erdutskom brdu. Đakovački ravnjak pokriven je praporom. U mladim taložinama rijeka su se usjekle prostrane i znatnim dijelom močvarne nizine. One su najmlađi element u sustavu područja. Prema regionalnim istraživanjima seizmotektonskih odnosa najjači i po brojnosti najveći potresi očekuju se u Dilj gori, u Baranji između Darde i Batine. U njima su se do sada dogodili potresi magnitude 5,0 do 5,7 odnosno intenziteta u epicentralnom području oko VIII stupnjeva MCS ljestvice. Hidrogeološki gledajući ovdje valja lučiti stijene starije od tercijara, zatim tercijarno kvartarni sedimentni kompleks rebrasto brežuljkastih predjela i konačno vodonosne slojeve ravničarskih predjela kvartarne starosti. Stijene starije od tercijara izgrađuju Papuk, Krndiju,

Konačna verzija 8

Psunj i Požešku Goru. Tercijarno-kvartarni sedimentni kompleks je izražen na pojedinim prigorjima Psunja, Dilja i Požeške Gore. Ravničarski krajevi uz Savu, Dravu i Dunav pokriveni su uz naplavine i debelim nanosima kvartarne starosti.

1.7. Hidrološka obilježja Osnovno hidrografsko obilježje ističe tekućice koje presijecaju područje Županije. Vodotoci značajni za Republiku Hrvatsku su ovdje međudržavne vode Dunav, Drava, Karašica, odvodni kanal Karašica, Borza, Hatvan, Travnik, te ostali vodotoci Vuke do ceste Đakovo-Osijek. Režim voda Dunava najviše je pod utjecajem alpskih pritoka, pa se sukladno tomu u dinamici vodostaja javljaju dvije visoke vode i to u proljeće i rano ljeto. Na dionici Dunava koji prolazi područjem Županije mjeri se vodostaj rijeke, a planira se postaviti još dvije vodomjerne postaje na Dunavu. Druga rijeka po važnosti - Drava - obilježena je izrazito morfološkim promjenama u koritu rijeke, a kvartarne šljunčane naslage omogućuju značajne zalihe podzemnih voda. Rijeka Drava ima pluvijalno glacijalni vodni režim koji karakterizira mala vodnost zimi, a velika u proljeće i početkom ljeta. Pritoci Dunava koji su od interesa za Županiju su Bosut, Karašica koja izvire u Mađarskoj a utječe u Dunav kod Batine, i Vuka. Vuka uglavnom prikuplja vode s istočnih ogranaka Dilja i sjeverne strane đakovačko-vinkovačke praporne grede. Pritoci Drave na području Županije su: Karašica koja putem Gatskog kanala utječe u Dravu, Vučica s ušćem kod mjesta Josipovca, te potok Toplica i kanal Barbara - glavni kanal. Sve te pritoke karakterizira mala vodnost te njihov utjecaj na vodni režim Drave nije bitan.

1.8. Pedološka obilježja Pedološka obilježja područja prate se prema modificiranim kriterijima procjene zemljišta (FAO 1976) Tla pod oznakom P-1 koja se ubrajaju u dobro obradiva tla smještena su na sjeverozapadnom i središnjem mjestu Baranje te jugoistočno od Osijeka. Tla pod oznakom P-2 tzv. umjereno ograničena tla smještena su na području Baranjskog brda, središnjeg dijela Baranje, zatim južnije od toka Drave na području Erdutsko brda, te centralnog dijela Županije. Tla pod oznakom P-3 ograničeno obradiva, uglavnom su smještena u zapadnom dijelu Županije te na manjim površinama južno od Drave. Prijevremeno nepogodna tla N-1 protežu se od sjevera Županije pa prema jugoistoku do Dunava. I trajno nepogodna tla N-2 nalaze se na zapadnom području Županije na području Grada Donji Miholjac i Grada Našice.

1.9. Zaštićena prirodna i kulturna baština Prema Zakonu o zaštiti prirode u Osječko-baranjskoj županiji postoje 4 kategorije zaštite: posebni rezervat, zaštićeni krajolik, spomenik parkovne arhitekture i spomenik prirode. Zaštićena prirodna baština danas obuhvaća oko 2% površine Županije. Najveće i

Konačna verzija 9

najznačajnije zaštićeno područje je područje Parka prirode Kopački rit. Radi se o poplavnom području Dunava i Drave pokrivenom vrbovim, topolovim i hrastovim šumama te prošaranom gredama, barama, plitkim jezerima i močvarama. Područje Kopačkog rita obitavalište je brojnih životinjskih vrsta, pa se unutar područja Parka prirode nalazi i posebni zoološki rezervat. Područje je zaštićeno s dvije kategorije zaštite kao park prirode i posebni zoološki rezervat. U kategoriji zaštićenog krajolika nalazi se dio površina sjevero-zapadno od naselja Erdut, a u kategoriji spomenika parkovne arhitekture zaštićeno je 12 parkova (najpoznatiji su oni u Našicama, Valpovu, Osijeku i Donjem Miholjcu). Osječko-baranjska županija bogata je kulturnim dobrima. Ta dobra otkrivaju kontinuitet života od mlađeg kamenog doba pa sve do danas. Registrirano je 303, evidentirano 812, a preventivno zaštićeno 449 nepokretnih kulturnih dobara na području Županije. Iznimne su važnosti prapovijesni lokalitet Gradac kod Sarvaša, lokalitet Hermanov Vinograd u Osijeku, Gradac i Sredno u Batini, Gradac u Zmajevcu, Diljska planina, Bogojevci kod Dalja i rano srednjovjekovno groblje Bijelo Brdo. Osječka Tvrđa predložena je za upis u listu svjetske kulturne baštine.

1.10. Krajobrazne vrijednosti Krajobrazna komponenta je bitna oznaka prirode i okoliša. Ona povezuje čovjeka i njegove aktivnosti u prirodi pa prema tome predstavlja bitnu kulturološku, ali sve više i gospodarsku komponentu prostora. Krajobraz Osječko-baranjske županije dijeli se na dvije krajobrazne jedinice:

− nizinska područja sjeverne Hrvatske, − panonska gorja.

Najveći dio Županije svrstan je u krajobraze nizinskih područja koji obilježava agrarni krajobraz s kompleksnim hrastovim šumama i poplavnim područjima gdje se ističu rubovi šuma i fluvijalno močvarni ambijent. Krajnji jugozapad Županije pripada krajobraznoj jedinici panonska gorja koji obilježavaju izoliran, šumoviti gorski masivi bez dominantnih vrhova te raznolikost šumskih vrsta i očuvane potočne doline. Razumljivo je kako krajobrazne vrijednosti i bogatstva treba sve značajnije valorizirati u konceptu održivog razvoja i naglašenih prostornih specifičnosti.

Konačna verzija 10

2. PRIRODNI POTENCIJALI I RESURSI

2.1. Poljoprivreda U ukupnoj količini poljoprivrednog zemljišta Republike Hrvatske Osječko-baranjska županija sudjeluje s 8,4%, a u ukupnoj količini obradivog zemljišta s 12%. Poljoprivredne površine u Županiji obuhvaćaju 64%, a obradive površine 58% ukupne površine Županije. Struktura poljoprivrednih površina je sljedeća: oranice 86,6%, voćnjaci 1,1%, vinogradi 1,1%, livade 2,2% te pašnjaci i ribnjaci 9,0%. Veliki dio poljoprivrednih površina nalazi se pod minski kontaminiranim površinama (više u poglavlju o miniranim područjima). Reguliranju poljoprivrednih resursa goleme smetnje, također čine neizmjerenost zemljišta i neusklađenost podataka u katastru i gruntovnici.

2.2. Šumarstvo U ukupnoj količini šumskog zemljišta Republike Hrvatske Osječko-baranjska županija sudjeluje sa 4,6%, ukupna površina šuma iznosi 113.290 ha. Međutim, od toga je 93.645 ha radno dostupno, a 19.655 ha nedostupno. Problemi miniranosti šuma i dalje su izrazito prisutni (vidi više u poglavlju o miniranosti). Prema dobnoj strukturi srednjodobne šume zauzimaju 44% ukupne površine dok postoji nedostatak tzv. zrelih šuma za sječu kojih ima svega 2% ukupne površine. U ukupnoj površini šuma najvrednija vrsta hrast sudjeluje sa površinom od 8.186,74 ha. Valja naglasiti, a to je već prethodno rečeno, da se na području Županije nalaze objekti zaštićene prirode koji su obrasli šumom, što naravno predstavlja značajan ekološki i gospodarski resurs u širem smislu. Šumski predio Golubovac predstavlja posebnu cjelinu, budući da je imenovan kao park koji služi za odmor i rekreaciju. Isto se odnosi i na šumski predio Zokovica u Đakovu kao i na još neke druge parkove i šume. Značajan segment predstavlja i lovstvo, tako da na području Županije ima 105 lovačkih društava u 6 lovnih ureda i 3.308 lovaca.

2.3. Vodni resursi Vodni resursi, poglavito Drave i Dunava, predstavljaju osnovicu za brojne gospodarske aktivnosti. U prvom redu to se odnosi na dijelove tih rijeka kao vodne putove. Nadalje, vodni tokovi služe za izgradnju hidroenergetskih objekata. Primjera radi, dok je Austrija izgradila 15 hidroenergetskih objekata na Dravi, Slovenija 8, u Hrvatskoj su izgrađene svega 3 hidroelektrane i to u gornjem dijelu Drave. Valja naglasiti kako na području Županije ima 2.800 ribnjaka kojima gospodare četiri tvrtke. Velike koristi očekuju se od Plana navodnjavanja Županije koji je pokazao da su postojeće količine vode dovoljne za potrebe navodnjavanja. Sadašnje stanje količine vode ocjenjuje se na 80 milijuna m3 (Drava, Dunav),

Konačna verzija 11

6 milijuna m3 (brdske akumulacije), 4,5 milijuna m3 (prirodni i umjetni vodotoci) i 65 milijuna m3 (podzemne vode). Dakle, ukupno oko 155.500.000 m3.

2.4. Korištenje mineralnih sirovina Na području Županije postoji eksploatacija tehničkog kamena, opekarske gline, geotermalnih voda, tekućih i plinovitih ugljikohidrata, građevinskog pijeska te cementnog lapora. Eksploatacija kamena obavlja se na području Krndije. Na lokacijama Torine i Stari Gradac eksploatira se bazalt, a na lokaciji Jovac građevinski kamen. Opekarska glina eksploatira se na brojnim lokalitetima. Geotermalne vode vežu se uz naftaška istraživanja podzemlja na lokalitetima Bokšić, Bizovac, Ernestinovo i Đakovačka Breznica. Međutim, samo se u Bizovcu koristi pronađena geotermalna voda. Nafta i plin se iskorištavaju na ukupno 8 naftnih i 1 plinskom polju. Uz rijeku Dravu i njeno korito obavlja se eksploatacija građevinskog pijeska. Cementni lapori eksploatiraju se na lokalitetu Vranovići koji pripada cementari Našice.

2.5. Biljne i životinjske zajednice Šumske površine, vodotokovi rijeka i veće vlažne površine čine staništa za životinjske zajednice i biljne vrste. Na području Baranje nestale su brojne hrastove šume, a sada postoje veći kompleksi hrasta lužnjaka i johe, a najvlažnije dijelove prostora pokrivaju vrbe. Na području Kopačkog jezera osnovnu vegetaciju čini šaš, trska i rogoz. Na području pridravske nizine Osijeka zastupljena je stepska travna vegetacija, hrast, cer i grab. Isti vegetacijski tip prisutan je i na području pridravske nizine Osijeka. Terase Drave su dugotrajnim tretiranjem pretvorene u otvorene agrarne krajolike. U nizinskim šumama uz Karašicu i Vučicu prevladavaju hrast lužnjak, jasen, grab, brijest, topola, lipa, joha i vrba. Različiti biotipovi na prostoru Županije uvjetovali su i razvoj faune. Od sisavaca ovdje obitavaju u najvećem dijelu zec, lisica, divlja svinja, jelen i srna. Na području Parka prirode Kopački rit najznačajnija je orinto fauna. Ovo područje je najveće prirodno mrjestilište riba Dunava u srednjoj Europi. Radi se o 44 zabilježene vrste riba, ali i o staništu već gotovo istrijebljenih životinjskih vrsta kao što su vidra, obični zerdav i brkati šišmiš. Ptičja fauna broji oko 285 zabilježenih vrsta. Ovo područje predstavlja i značajno zimovalište ptica, posebice gusaka, guski glogovnjača, divljih pataka, čaplji, čigri vezanih uz vodu, trstenjaka, močvarne strnadice, brkate sjenice te grabljivica i djetlovki. U strukturi šuma po vrsti drveća najveće su površine pod hrastovim šumama 8.186,74 ha, a zatim ostale tvrđe listače zauzimaju 7.395,1 ha površine.

2.6. Prometni položaj i infrastruktura

Konačna verzija 12

Prometno-geografski položaj Županije iznimno je povoljan, budući da postoje međunarodni vodni putovi na dva značajna riječna toka (Drava i Dunav), cestovna povezanost koja se proteže od Srednje prema Istočnoj Europi, ali i mogućnost otvaranja novih koridora između sjeverne i južne Europe; željeznički promet koji se nalazi na povijesnoj trasi istoka i zapada (Orient Ekspres) i konačno pristupnost zračnog prometa, čiji napredak će jasno ovisiti o gospodarskom i društvenom razvoju Županije. Uz rečeno, zemljovidno prosuđujući, prostor Županije je ravničarski sa svim prednostima takve konfiguracije, dok su klimatski uvjeti umjereni, lišeni ekstremnih temperaturnih oscilacija. Geopolitička pozicija obilježava granično područje u odnosu na susjedne zemlje, ali i europsko raskrižje Istoka i Zapada, što je već rečeno. Geopolitičke prednosti povećavat će se, razumljivo, usporedo s jačanjem mirnog razvoja na području Srednje i Jugoistočne Europe i Balkana te jačanjem integracije tih prostora u Europsku uniju. Temeljna analiza je utvrdila kako opisana dva činitelja gospodarskog rasta i razvoja nisu u dosadašnjem razdoblju iskorištena, što jasno pruža prednosti za njihovu novu valorizacija u budućem razdoblju. 2.6.1. Prometni sustav Prometna infrastruktura ključni je element razvoja gospodarstva te socijalnih i kulturnih vrednota. Infrastruktura u procesu valorizacije omogućuje korištenje prirodnih resursa, lociranje gospodarskih kapaciteta i stanovništva, utječe na razvitak naselja, urbanizaciju i kvalitetu okoliša, te potiče razvoj manje razvijenih i nerazvijenih područja. Dominantno u pogledu gospodarskog razvoja na području Županije otvaraju se tri prometna koridora. Prvi je podravski koji se proteže uz rijeku Dravu, a Osječko-baranjska županija veže se na taj koridor cestovnim i željezničkim vezama. Drugi koridor je podunavski koridor koji veže sjever i jug europskoga kontinenta. Treći koridor - posavski tangira južni dio Županije. Osim fizičkih prometnih pravaca, kroz Županiju prolazi i znatan dio telekomunikacijskih prometnih putova, kako na tranzitnom tako i na međunarodnom nivou, i oni se ne mogu zanemariti u cjelovitom prikazu Županije.

2.6.1.1. Cestovni promet Cestovna mreža je infrastrukturna osnova cestovnog prometa. Cestovna mreža je na temelju Zakona o javnim cestama („Narodne novine“, broj 180/04) strukturirana kao mreža javnih cesta, kojima se pod općim i razvidnim uvjetima koristi većina sudionika u prometu i ostalih cesta (nerazvrstane ceste) u koje spadaju sve vrste cesta koje isključivo koriste privatne osobe ili služe određenim gospodarskim djelatnostima u čijoj je nadležnosti i gospodarenje tim cestama kao što su: šumske ceste, poljoprivredne ceste, vodoprivredne ceste, vojne ceste i privatne ceste. Javne ceste se u skladu sa Zakonom i Odlukama o razvrstavanju cesta dijele na:

Konačna verzija 13

- državne ceste, - županijske ceste i - lokalne ceste. Organizacijski državnim cestama upravlja i skrbe se za njih Hrvatske ceste, a županijskim i lokalnim cestama Uprava za ceste Osječko-baranjske županije. Mimo Zakona o javnim cestama, ali prema kriteriju opće pristupačnosti, pod jednakim uvjetima u cestovnoj mreži kao javne funkcioniraju i „nerazvrstane“ ceste kojima upravljaju jedinice lokalne samouprave. Cestovni prometni sustav na području Osječko-baranjske županije utvrđen je tako da mreža državnih i županijskih cesta povezuje sva centralna naselja, te gospodarske i druge sadržaje od važnosti za državu i Županiju, a ostale sadržaje povezuje mreža lokalnih i nerazvrstanih cesta. Državne ceste u Osječko-baranjskoj županiji prema određenoj klasifikaciji odnose se na glavne ceste: Slatina-Našice-Osijek-Ilok (cesta D2) i državna granica Beli Manastir-Osijek-Đakovo (D7); sabirne ceste (Slatina-Donji Miholjac-Josipovac D34, Požega-Pleternica-Đakovo (D38), Đakovo-Vinkovci-Tovarnik (D46) i državna granica Donji Miholjac-Našice-Slavonski Brod (D53). Nadalje tu su u drugom redu šumske ceste, poljoprivredne ceste, vodoprivredne ceste, vojne ceste i privatne ceste. Sve te ceste služe uglavnom za obavljanje gospodarske aktivnosti ili za obavljanje različitih drugih aktivnosti u prostoru. Moguće je primijetiti kako 24% od ukupnih županijskih i lokalnih cesta nema izgrađene kolnike suvremenog tipa. U usporedbi s Republikom Hrvatskom stanje je teže budući da u prosjeku u Hrvatskoj tek 21% tih cesta nema suvremeni kolnik. Također, mnoge od tih cesta nisu povezane, a jedan velik broj se nalazi u izrazito lošem stanju. Ukupno je 1190,73 km cesta, od toga je 642,79 km županijskih cesta i 547,94 km je lokalnih cesta. Neasfaltirano je ukupno 287,47 km cesta, od toga 30,47 županijskih cesta i 256,65 km lokalnih cesta.

2.6.1.2. Željeznički promet Na području Republike Hrvatske postoji nekoliko kategorija željezničkih pruga: magistralne glavne željezničke pruge, magistralne pomoćne željezničke pruge, pruge I. reda i pruge II. reda. U Osječko-baranjskoj županiji željezničku mrežu čini 8 pruga. Prva je pruga Dalj-Varaždin, Dalj-Osijek, Osijek-Varaždin. Druga pruga je Osijek-Beli Manastir-državna granica. Treća pruga je Osijek-Vrpolje, Osijek-Viškovci, Viškovci-Vrpolje. Četvrta pruga je Bizovac-Belišće. Peta je pruga Osijek-Dravska obala. Šesta je pruga Vinkovci-Osijek. Sedma je pruga Vinkovci-Erdut, osma je Našice-Nova Kapela. Željezničke prometnice na području Županije glede strukture i opremljenosti tehnološki su zastarjele i relativno loše održavane. U

Konačna verzija 14

programu razvoja željezničke infrastrukture predviđaju se u budućnosti veći zahvati u Republici Hrvatskoj, što naravno uključuje i odgovarajuće investicije na ovom prostoru. Željeznički promet na području Županije obuhvaća 269 km pruga i 31 željezničku postaju. U skladu s programom rješavanja željezničko cestovnih prijelaza predložena su rješenja na sljedećim prugama: MP 13A Osijek-Beli Manastir-državna granica; MP 13B Osijek-Strizivojna-Vrpolje; I 100 Dalj-Varaždin; II 207 Našice-Nova Kapela; OG Nemetin-Nova Luka Osijek; MP 14 Vinkovci-Erdut-državna granica.

2.6.1.3. Riječni promet Osječko-baranjska županija obuhvaća 104 km plovnog puta rijeke Drave i naslanja se na rijeku Dunav po dužini od 86,06 km. Dakle, u Županiji se nalazi 190 km plovnih putova od čega je 96 km uključeno u kontinentalne putove. Na području Osječko-baranjske županije nema luka ili pristaništa na toku Dunava. Luka „Tranzit“ uvrštena je u sustav međunarodnog plovnog puta po Dunavu pa samim time ona predstavlja na neki način i kontinentalnu luku. Smještena je na dvije lokacije na desnoj obali rijeke Drave. Stara lokacija raspolaže površinom od 7,3 ha dok se nova lokacija prostire na površini od 400 ha. Potrebno je podsjetiti da je luka „Tranzit“ prije agresije na Hrvatsku po količini pretovarnih roba bila druga luka u Hrvatskoj, odmah iza Riječke luke, međutim u ratu je doživjela razaranja, osim toga godinama je bila blokirana. Posljedice blokade najviše se očituju kroz stanje plovnog puta rijeke Drave, dugogodišnje neodržavanje znatno otežava prohodnost plovnog puta, a samim time i poslovanje luke „Tranzit“. Održavanje plovila kao važne karike u lancu prometa naslijeđena situacija u Županiji je vrlo loša. Naime, već u bivšoj državi nije bilo dozvoljeno Republici Hrvatskoj da na svom području izgradi jedno brodogradilište za potrebe riječnog brodarstva nego su brodovi odlazili na popravak u Srbiju. Danas postoji „suhi navoz“ u Sisku, što opet ne olakšava situaciju brodarima iz Osječko-baranjske županije, jer transport broda do Siska nije moguć riječnim tokovima. Mogućnosti koje se otvaraju pred Osječkom lukom, ali i ograničenja koja tome stoje na putu traže strategijske odgovore i potrebna sredstva radi pokretanja razvoja. Uz spomenuto, predviđa se izgradnja putničkih luka u Batini, Aljmašu i Osijeku.

2.6.1.4. Zračni promet Osječko-baranjska županija nema europski značajnih zračnih koridora, međutim, umrežena je u zračne luke u Hrvatskoj. Budući da je aerodrom Klisa dugo bio pod okupacijom, izgrađen je alternativni športsko-rekreacijski aerodrom kod Čepina, pa danas Županija raspolaže s dva aerodroma izgrađena za javni zračni promet u neposrednoj blizini grada Osijeka:

- Zračno pristanište Osijek-Čepin i - Zračna luka Osijek-Klisa.

Konačna verzija 15

Potrebno je dodatno modernizirati i opremiti aerodrome kako bi ovo područje dobilo šire sadržaje u okviru prometno-geografskih prednosti. U posljednje vrijeme aerodrom Osijek-Klisa bilježi uzlaznu liniju poslovanja povećavši promet robe od oko 400 t na 3.100 t. Neprijeporno, to pokazuje da je perspektiva aerodroma vezana za robni promet i da je toj grani zračnog prometa potrebno dati prednost. Zračno pristanište Osijek-Klisa namijenjeno je za prihvat zrakoplova opće namjene i povremeni prijevoz (taxi) u domaćem prometu, te su najčešći korisnici aeroklub, poljoprivredna avijacija i manji sportski i poslovni zrakoplovi. Promet u Zračnoj luci Osijek od 2002. do 2005. godine 2002. 2003. 2004. 2005.Promet putnika 3.132 3.354 3.030 2.343Promet zrakoplova 673 720 708 695

Izvor: Zračna luka Osijek, obrada HGK Županijska komora Osijek

2.6.1.5. Poštanski promet Središnja pošta Osijek ima ukupno 80 poštanskih ureda. Dostava pošiljaka organizirana je uglavnom 5 puta tjedno, pa imamo sljedeće podatke: dostavu 5 puta tjedno ima 92% stanovnika, dostavu 3 puta tjedno ima 3% stanovnika i dostavu do 3 puta tjedno ima 5% stanovnika. Zajedno se ti podaci kreću na razini republičkog prosjeka. Navedenim poštanskim uredima treba pridodati i aktivnosti ostalih poštanskih mreža, poglavito „City express“ i DHL-a.

2.6.1.6. Telekomunikacijska mreža Nepokretnu telekomunikacijsku mrežu Županije čini više vrsta mreža različitih namjena, koje predstavljaju integralni dio većih mreža, organiziranih na nacionalnoj i globalnoj razini. Najduži životni vijek ima tradicionalna telefonska mreža (PSTN - Public Switched Telephone Network; u upotrebi je i naziv POTS - Plain Old Telephone Service). Njeni kapaciteti su najveći i proširena je na sve gradove, općine i naselja naše Županije. Usluga prijenosa glasa dostupna je svakom stanovniku i zakonska je obveza najvećeg telekomunikacijskog operatera HT-a u pružanju iste. Na površini Županije PSTN mreža organizirana je u dvije hijerarhijske razine: pristupnoj i magistralnoj. Pristupnu razinu čine pristupni čvorovi (Retfala, Gornji grad, Donji grad, Beli Manastir i Đakovo), sa svojim distribuiranim dijelovima RSS-ovima (Remote Subscriber Stage) smještenim u manjim naseljima i kvartovima gradova, i pripadajuće pristupne (kabelske) mreže oko RSS-ova pretežno izgrađene kabelima sa simetričnim bakrenim paricama kao medijem prijenosa.

Konačna verzija 16

Magistralnu razinu mreže Županije čine dva magistralna komutacijska čvora (za komutaciju kanala) locirana u Osijeku i Đakovu (dual homeing) s pripadajućom mrežom spojnih i magistralnih vodova izgrađenih u posljednjem desetljeću, uglavnom zasnovanih na prijenosu digitalnih signala po optičkom mediju. Pored operatora sa znatnom tržišnom snagom, deregulacijom tržišta telekomunikacija 2005. godine, pojavili su se novi operateri na području fiksne telefonije (u ovom trenutku H1 i Optima) kao konkurenti u davanju širokog spektra telekomunikacijskih usluga. Telekomunikacijski promet na mjesečnoj razini iznosi cca 30.000.000 (trideset milijuna eura) na nivou Republike Hrvatske.

2.6.1.7. Radio mreža Radio mreže čine jedan segment telekomunikacijskih mreža. Kao prijenosni medij koriste dio frekventnog spektra. Organizacijski se dijele na mreže za pristup krajnjih korisnika čvorovima i uslugama telekomunikacijske mreže (fiksne i mobilne pristupne mreže) i radio mreže za transport informacijskih sadržaja (tk promet, TV signala i sl.). Posebno područje su mreže predajnika i repetitora za difuziju radijskih i televizijskih programa korisnicima, pri čemu se koristi srednjevalno i UKV (UHF, VHF) područje radio spektra sa amplitudnom i frekventnom modulacijom signala. U izgradnji je zemaljska mreža predajnika za distribuciju radio i TV sadržaja u digitalnom obliku s povećanom tehničkom kvalitetom, koja je počela s eksperimentalnim radom. Unazad desetak godina eksplozivan razvoj doživjele su tzv. mobilne telekomunikacijske mreže (NMT, GSM) koje za pristup korisnika koriste opseg od 900 MHz i 1,8 GHz, a do sada su služile za prijenos glasa i kratkih tekstualnih poruka. Danas na području Županije djeluje nekoliko koncesionara mobilne telefonije od kojih dva imaju potpuno pokrivanje teritorija signalom i velik broj baznih postaja i korisnika (VipNet, CRONET). U planu je daljnji razvoj ovih mreža (3G ili UMTS-a) u pravcu povećanja propusnog opsega (brzine prijenosa) i uvođenja novih usluga (IM - Instant messaging, odnosno primanje i slanje internetskih poruka putem mobitela). Predviđa se i skoro uvođenje tzv. HSDPA (High Speed Downlink Packet Access) odnosno brzi pristup Internetu putem mobitela. Mobilni operatori uskoro uvode brzinu od 1,8 Mbit po sekundi, što će znatno nadmašiti brzinu pristupa Internetu posredstvom DSL tehnologije prisutne kod nas. 2.6.2. Energetski sustav Sirova nafta na području Županije eksploatira se iz 8 naftnih polja: Bizovac-Štekovica, Štekovica-Beničanci, Obod-Beničanci, Kučanci/Kapelna-Beničanci, Crnac-Beničanci. Nafta iz ovog područja obrađuje se uglavnom u Rafineriji Sisak. Na trasi JANAF-a položen je paralelni naftovod Đeletovci-Ruščica. Jedan i drugi naftovod pružaju se u dužini od 11 km na području Županije.

Konačna verzija 17

Magistralna mreža plinovoda na području Županije trenutno se nalazi u dva glavna pravca, a cijelo područje Županije podijeljeno je na 17 distribucijskih područja formiranih oko mjernoregulacijskih stanica. Elektroenergetska infrastruktura obuhvaća proizvodnju, prijenos i distribuciju. Proizvodnja el. energije postoji samo u gradu Osijeku. Proizvodnja se u cjelini uključuje u jedinstveni elektroenergetski sustav iz kojega se povlače potrebne količine. Osim toga, proizvodnja el. energije postoji i u industrijskoj energani u okviru kombinata Belišće, ali je ona namijenjena isključivo potrebama kombinata. Prijenos el. energije počiva na prijenosnim sustavima 400 kW 220 kW i 110 kW. Na 400 kW naponskoj razini prijenos čini jedna trafostanica TS Ernestinovo i tri 400 kW dalekovoda. Na 220 kW naponskoj razini prijenos čini jedna trafostanica i dva dalekovoda. Na 110 kW naponskoj razini prijenosni sustav čine nadzemni dalekovodi te trafostanice. Treba međutim kazati da je najveći dio 110 kW mreže u ratu potpuno razrušen. Središnji toplinski sustav izgrađen je jedino u gradu Osijeku, dok u ostalim gradovima potrebe zadovoljavaju blokovske kotlovnice ili svaki veći korisnik za sebe. Toplinski izvori odnose se na Toplanu Osijek ponajprije, koja podmiruje vršna opterećenja i služi kao rezervni izvor toplinske energije. Drugi toplinski izvor je termoelektrana-toplana Osijek. Termoelektrana-toplana Osijek kao i toplana Osijek koriste tri vrste goriva: mazut, ekstralako lož ulje i zemni plin. Parni kotlovi lože se mazutom i zemnim plinom, ekstralako ulje i zemni plin služe za pogon plinskih turbina. Alternativni izvori energije uglavnom su u eksperimentalnoj fazi. Koristi se hidropotencijal za male hidroelektrane kao i tradicionalni izvori goriva kao što su drvo, drvni otpad, ogrjevno drvo i dr. Interesantno je navesti kako su ogrjevno drvo i drvni otpad zastupljeni u strukturi ukupne potrošnje gospodarstva i kućanstva sa svega 6-8%. Bio otpad i bio masa koriste se kao gorivo na području Županije. Međutim, statistički se ni približno ne zna obujam korištenja tih energenata. Na području Županije pronađene su termalne i termomineralne vode na lokalitetima Đakova, Breznice, Bizovca, Madarinaca i Ernestinova. Korištenje energije sunca je sporadično, a korištenje energije vjetra još nije zabilježeno. 2.6.3. Vodnogospodarski sustav Osječko-baranjska županija ima organiziranu vodoopskrbu u 7 vodoopskrbnih područja. Ta vodoopskrbna područja ne poklapaju se s teritorijalnim ustrojstvom, ali pokrivaju cijelo područje Županije. Sustavi se navode u nastavku: vodoopskrbno područje Osijek, Našice, Đakovo, Valpovo, Belišće, Donji Miholjac i Baranja. Struktura gospodarenja počiva na komunalno gospodarstvenim tvrtkama koje se sve više pokušavaju transformirati u društva kapitala s koncesijskim profilom. Uz brojne tvrtke koje upravljaju vodoopskrbom postoji i veći broj vodovoda kojima upravljaju komunalna poduzeća u vlasništvu općine. Najznačajniji vodoopskrbni sustavi imaju sljedeća obilježja:

Konačna verzija 18

− Vodoopskrbno područje Osijek koji opskrbljuje grad Osijek s prigradskim naseljima ima oko 400 km tlačnih vodova i oko 27.000 vodovodnih priključaka. U okviru tog sustava pokrivenost opskrbom vode je 92%. Veliki potrošači koji ne zahtijevaju sanitarnu kvalitetu vode imaju svoje sustave tehnološke vode.

− Vodoopskrbo područje Našice obuhvaća grad Našice te dijelove općina Donja Motičina, Podgorač i Đurđenovac. Sustav počiva na korištenju podzemnih voda. Ukupna dužina vodoopskrbne mreže iznosi 140 km. Osim crpilišta Velimirovac koje je središnje u brdskom predjelu nalazi se crpilište Toplice s bušenim zdencem. Postoji također izvorište Seona za koje je potrebno provesti hidrološko istraživanje.

− Vodoopskrbno područje Donji Miholjac obuhvaća grad Donji Miholjac. Od 1981. godine kada je izgrađeno vodocrpilište izgrađena je istodobno i vodovodna mreža tako da ona sada obuhvaća priključke od 1.600 kućanstava i 100 tvrtki. Na crpilištu Donji Miholjac radi se na sanaciji tehnološke vode.

− Vodoopskrbno područje Valpovo osigurava opskrbu domaćinstava, tehnološke vode, vode u preradi i industrijske vode. Crpilište vode Jarčevac koncipirano je kao tlačno opskrbni sustav koji pročišćenu podzemnu vodu crpkama tlači u transportnu i distribucijsku mrežu. Opskrbna i distribucijska mreža proteže se u ukupnoj dužini od 58 km.

− Vodoopskrbno područje Đakovo obuhvaća nekoliko zasebnih vodoopskrbnih sustava i manjih vodovoda. Najznačajniji je sustav grada Đakova s naseljima Đakovačka Satnica, Đakovački Selci, Piškorevci, Budrovci, Novi Perkovci i Pisak. Sustav vodoopskrbe sastoji se od zahvata podzemne vode na tri crpilišta: Trslana, na južnom dijelu Đakova te Pašin Bunar i bazen koji su u naselju doduše bez osiguranih zona sanitarne zaštite.

− Vodoopskrbno područje Belišće temeljen je na vodozahvatu vode na rijeci Dravi. Sustav osigurava pitku vodu za potrebe industrije Belišće kao i vodoopskrbne sustave Valpova i Belišća. Obilježje same vode koja se vadi iz rijeke Drave jesu značajne oscilacije kvalitete vode.

− Vodoopskrbno područje Baranja. Temelj vodoopskrbe je crpilište Livada, te Mece i Prosine, kao i nova crpilišta Topolje, Nove Livade, Silmeđe i Zlatna Greda, a sam sustav obuhvaća naselja: Beli Manastir, Branjin Vrh, Šumarine, Šećerana i Karanac.

Značajke podzemnih voda, koje se u većini vodoopskrbnih područja u Osječko-baranjskoj županiji koriste za vodoopskrbu, jesu povišene koncentracije organskih tvari te metala željeza, mangana i osobito arsena, kojeg se sadašnjom preradom vode ne snižava do 10μg/l, kolika je maksimalno dopuštena vrijednost prema Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće, te oko polovice žitelja Osječko-baranjske županije pije zdravstveno neispravnu vodu s obzirom na koncentraciju arsena u njoj.

Konačna verzija 19

2.6.3.1. Odvodnja otpadnih voda U razdoblju intenzivne izgradnje vodoopskrbnih sustava nije se vodilo dovoljno računa o izgradnji odgovarajućih sustava odvodnje. Nepostojanje izgrađenog sustava odvodnje na području cijele Županije prijeti stanovništvu, te flori i fauni područja. To se na isti način odnosi na sustave odvodnje u kućanstvu, kao i na sustave industrijskih tvrtki i velikih poljoprivrednih kombinata. Nepostojanje izgrađenog sustava odvodnje na području cijele Županije prijeti stanovništvu, te flori i fauni područja. Danas na području Županije djeluju brojni sustavi za odvodnju otpadnih voda. Nabrojit ćemo samo najvažnije. Odvodnja otpadnih voda grada Osijeka i naselja Josipovac, Višnjevac, Podravlje i Brijest rješava se sa cca 255 km izgrađene kanalizacijske mreže. Međutim, otpadne se vode isto tako bez pročišćavanja ispuštaju u Dravu kod Nemetina i preko tzv. kišnih preljeva. U gradu Osijeku izgrađeni su kolektori. Sjeverni kolektor 1912. godine u dužini od 6.633 m i još uvijek je u funkciji. Uz to izgrađen je i u funkciji spojni sjeverni kolektor dužine 3.218 m, industrijski kolektor dužine 930 m, te približno 9.500 m južnog kolektora. Ispusna građevina kod Nemetina povezuje novoizgrađenu kolektorsku mrežu s recipijentom - rijekom Dravom. Prigradska naselja Višnjevac i Josipovac kao i južni kolektor grada Osijeka projektirani su da bi zadovoljili kvalitetu odvodnje u budućem razdoblju od 50 godina. Na izgrađeni sustav odvodnje priključeno je više od 90% stanovništva i industrija užeg gradskog područja. Međutim, valja naglasiti kako su otpadne vode Šećerane i dalje jedan od najznačajnijih problema odvodnje. Procjenjuje se da godišnja količina otpadnih voda grada Osijeka iznosi 11.119.667 m3. Sukladno razvojnoj koncepciji odvodnje otpadnih voda sustavi su djelomično uređeni, ali i predviđeno je uređenje slivnog područja Brijest, Čepin te slivnog područja južna Baranja. Nažalost za gradska naselja Nemetin, Sarvaš i Klisu još uvijek ne postoji projektna dokumentacija. Na području grada Našica izgrađeno je 17.000 m sekundarne mreže i 7.800 m kolektora s preljevnim građevinama. Otpadne vode kanalizacijskom mrežom se skupljaju i odvode do dva kolektora - sjeverni i južni. Priključeno je 3.300 kućanstava. Odvodnja grada Đakova kao sustav obuhvaća prostor od oko 740 ha, a ukupna dužina kanalizacijske mreže je 70 km. Odvodni sustav Donjeg Miholjca izgrađen je kao uglavnom mješoviti jer su mu priključene i oborinske vode. Izgrađeno je 6 km glavnog kolektora i 14 km kanalizacijske mreže. Mehanički dio uređaja pročišćavanje (1. etapa) je izveden. Općina Đurđenovac ima mješoviti sustav u dužini od 12 km od čega je 1.500 m kolektorska kanalizacija. Na području Valpova postoji jedinstvena kanalizacijska mreža u samim naseljima Valpovo, Belišće i Bistrinci. U samom središtu Valpova i Belišća postoji mješoviti sustav dok je u

Konačna verzija 20

ostalim dijelovima separatni sustav koji uključuje evakuaciju voda. Ukupna dužina sustava kanalizacijske mreže iznosi 58 km. Centralni uređaj za pročišćavanje nalazi se u krugu „Belišća“ d.d. Grad Beli Manastir i naselje Šećerana ima sustav za pročišćavanje otpadnih voda. Glavni kolektor je dužine 1.550 m, a kanalska mreža iznosi oko 10.000 m. U općini Darda izgrađeno je 800 m kanalizacije koja ima privremeni ispust u depresije.

2.6.3.2. Uređenje vodotoka i voda Osječko-baranjska županija sustav uređenja vodotoka i voda ima podijeljeno u 4 slivna područja: slivno područje Karašica-Vučica, slivno područje Vuka, slivno područje Baranja i slivno područje Biđ-Bosut, a koji se manjim dijelom nalazi na području Županije. Uređenje glavnih tekućica Drave i Dunava posebno je regulirano. S ciljem zaštite priobalja regulirana je rijeka Drava što je kao projekt započeto već u 19. stoljeću. Budući da se jednim dijelom rijeka Drava nalazi u graničnom sektoru regulacija se izvodi zajedno s Republikom Mađarskom. Regulacija na rijeci Dunavu kroz Republiku Hrvatsku također se provodi kao projekt još od 19. stoljeća. Valja kazati da je ta regulacija uspješno izvedena i da se zahvati vezani uz nju proširuju. Istodobno se radilo i na izgradnji obrambenih nasipa na području Osječko-baranjske županije. Nakon katastrofalnih poplava 1965. i 1972. tada postojeći sustavi se nadograđuju, a izgrađuju se i novi nasipi uz Dravu i Dunav.

2.6.3.3. Zbrinjavanje otpada U klasifikaciji otpada danas razlikujemo dvije skupine. Prva se skupina odnosi na komunalni otpad koji obuhvaća otpad iz kućanstva, otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina te otpad sličnog tipa koji nastaje u gospodarstvu, ustanovama i uslužnim djelatnostima. Druga skupina tzv. tehnološki otpad koji nastaje u proizvodnim procesima i uslužnim aktivnostima, ali se razlikuje po nekim karakteristikama od prve skupine. Prikupljanje otpada u Osječko-baranjskoj županiji vrši se u 136 naselja, odnosno u 51% od svih naselja, ali u naseljima gdje je organizirano prikupljanje otpada živi cca 300.000 stanovnika (90% stanovnika Županije). Otpad se odlaže na niz službenih odlagališta, ali valja naglasiti da postoji veliki broj tzv. divljih odlagališta čije postojanje multiplicira problematiku u cijelosti. Nažalost, najveći dio odlagališta nema uporabnu dozvolu tako da i to otežava rješavanje problema. Kategorija tzv. opasnog otpada nije regulirana na zadovoljavajući način jer dozvolu za skupljanje imaju dvije tvrtke, a privremeno skladištenje i obradu može raditi samo jedna od

Konačna verzija 21

njih, i to samo za jednu kategoriju opasnog otpada. Opasni otpad predstavlja jedan od glavnih problema koji nije riješen ni na nivou Hrvatske, a donosi veliku opasnost za ljude i životinje u smislu zdravstvenih problema te za okoliš uopće. Postoji i inertni otpad koji ne izaziva teže posljedice u ekološkom smislu, ali narušava krajobraz i općenito pravi smetnju u funkciji samog prostora. Odlagališta na koja komunalna poduzeća odlažu komunalni otpad ima 14. Ona su smještena u svim većim naseljima gdje ujedno postoje i specijalizirana poduzeća za prikupljanje, distribuciju, uništavanje i skladištenje otpada. Razumljivo, radi se o otpadu koji predstavlja problem i u najrazvijenijim zemljama i gospodarstvima i čije rješavanje još uvijek predstavlja tehnološki i financijski izazov.

3. OGRANIČENJA I PREDNOSTI RAZVOJA Razvojni činitelji determinirani su vremenskom i prostornom komponentom. Naše vrijeme, vrijeme je tercijarizacije, koja snažno involvira intelektualne potencijale, pa sve više govorimo o ekonomiji znanja. Međutim, i taj tip ekonomije, kao i svaki drugi, ističe ograničenja i prednosti u okviru zadane matrice. U Osječko-baranjskoj županiji kao ograničavajuće činitelje moguće je navesti sljedeće:

− Demografska slika Županije koju obilježava rastuća staračka struktura stanovništva kao i nepovoljan smještaj stanovništva u prostoru. Vidljiva je koncentracija prema većim gradovima i naseljima, odnosno depopulacija širokih ruralnih područja.

− Tendencija i razvoj gospodarske strukture također predstavljaju danas ograničavajuće činitelje. Naime, prisutna je nekontrolirana tercijarizacija koja uz to razvija klasične uslužne sektore na račun intelektualnih.

− Kao ograničavajuće činitelje potrebno je istaknuti posljedice ratnih razaranja, miniranost površina i objekata (npr. 3.800 ha u Parku prirode Kopački rit je minirano) te nedostupnost površina s lijeve obale Dunava.

− Kao i kod stanovništva i prostorni raspored gospodarskih kapaciteta neravnomjeran je i većinom koncentriran u gradskim područjima i većim naseljima. Posebnu težinu takvom razmještaju kapaciteta pridaje i činjenica što su oni smješteni na rubnim područjima gradova i naselja. Prostorni raspored gospodarskih zona rješava se novim prostornim planovima.

− Potreba provođenja geodetsko-katastarske izmjere, te nesređenost podataka između katastra i gruntovnice.

− Ograničavajući činitelj na području Županije je i niska obrazovna struktura koju treba mijenjati novim programima i bitno drugačijim pristupom.

− I konačno, kao ograničavajući činitelj potrebno je istaknuti posljedice ratnih razaranja, miniranosti površina i objekata kao i potreba provođenja geodetsko-katastarske izmjere, te nesređenost podataka između katastra i gruntovnice.

Konačna verzija 22

U odnosu na ograničavajuće činitelje javljaju se i činitelji koji pružaju razvojne prednosti kao što su:

− Prirodni resursi, zemljišni, šumski i vodni. Ovdje se posebno ističu poljoprivredne površine, vodni potencijali i prometno-geografski položaj kao bitna prednost.

− Područje Županije, odnosno njegovi gospodarski potencijali izrazito su neto izvozno orijentirani što u uvjetima aktualnih hrvatskih gospodarskih okolnosti, ali i kriterijalnog sustava konkurentnosti otvara brojne razvojne prednosti županijskom gospodarstvu. To gospodarstvo se dakle u uvjetima brojnih teškoća i navedenih ograničenja uspijeva integrirati u svjetski ekonomski prostor što govori u prilog gotovo prirodnoj razini konkurentnosti ali upozorava kako istu treba dalje unaprjeđivati upravo novim strukturnim rješenjima i strategijski postavljenim vizijama.

− Prometno-geografski položaj sa svojim interkontinentalnim pravcima i u potpunosti pokrivenoj infrastrukturi (cestovni, željeznički, riječni, zračni promet) ukazuje na prednosti u tom pravcu. One će biti posebno naglašene razvojem novih prometnih pravaca (5C koridora) te izgradnjom nove i modernizirane prometne infrastrukture.

− Premda je obrazovna struktura u danom trenutku proglašena ograničavajućim činiteljem, ona u perspektivi u okviru novog organizacijskog koncepta otvara brojne razvojne prednosti. Strategijski one su sadržane u novim organizacijskim obrazovnim shemama, ali i u širem obuhvatu obrazovnog kontingenta stanovništva.

− Prethodno navedenom moguće je priključiti i slab fiskalni kapacitet jedinica lokalne samouprave, što će, očekuje se, decentralizacijom sustava biti otklonjeno. Može se reći da je financijska snaga jedinica lokalne samouprave na području Osječko-baranjske županije na vrlo niskoj razini. Analizirajući izvješća o financijskom poslovanju jedinica lokalne samouprave dolazi se po podataka o prihodu po stanovniku. Tako je u 2004. godini županijski prosjek prihoda po stanovniku (uključujući sve proračune jedince lokalne samouprave i proračun Županije) iznosi 2.151,66 kuna. Iznad županijskog prosjeka samo su dvije jedinice lokalne samouprave ostvarile viši prihod po stanovniku i to Grad Osijek (2.690,72 kn) i Općina Magadenovac (2.347,31 kuna). U ostalih 40 jedinica lokalne samouprave prihod po stanovniku kretao se u rasponu od 277,52 do 1.777,34 kuna, s tima da je od njih čak 24 jedince imalo prihod po stanovniku ispod 800,00 kuna.

Konačna verzija 23

4. DEMOGRAFSKE REFERENCE Demografska slika prostora Županije pokazuje da se radi o trećoj po veličini Županiji u Republici Hrvatskoj (330.506 stanovnika). Ali, radi se i o Županiji s vrlo neravnomjernim prostornim rasporedom stanovništva: 35% stanovništva obuhvaća administrativno područje Grada Osijeka, 28% ostali gradovi kao jedinice lokalne samouprave, dok 37% stanovništva živi u ostalim naseljima. Također, Županija se ubraja u ona područja Republike Hrvatske koja su gotovo najviše pogođena ratnim razaranjima i stradanjima (7,3% stanovništva je i dalje u inozemstvu). Područje Županije zahvaćeno je depopulacijskim procesima, što predstavlja i obilježje Republike Hrvatske u cijelosti. Na ovom je prostoru međutim broj članova kućanstava dosegnuo vrijednost od 2,9 članova, što znači kako demografski procesi imaju obilježja izrazite degresije. Sukladno procesu demografske degresije pogoršava se i starosna, a samim time i vitalitetna struktura stanovništva. Sljedeći podaci i prosudbe to najbolje pokazuju.

Konačna verzija 24

Dobna struktura stanovništva 2001. 2005. Dobni razredi

Broj Udio % Broj Udio % 0-4 18.276 5,5 14.249 4,3 5-9 19.438 5,9 19.853 6,1 10-14 21.005 6,4 20.450 6,2 15-19 22.936 6,9 21.591 6,6 20-24 22.319 6,8 22.297 6,8 25-29 20.918 6,3 21.802 6,6 30-34 22.304 6,7 21.753 6,6 35-39 24.946 7,5 23.175 7,1 40-44 25.553 7,7 24.681 7,5 45-49 24.903 7,5 25.103 7,7 50-54 21.150 6,4 23.462 7,2 55-59 17.237 5,2 19.589 6,0 60-64 19.271 5,8 17.834 5,4 65 i više 50.250 15,4 52.260 15,9

Izvor: HGK, Sektor za gospodarsku strategiju, prosinac 2005. godine

Dobna struktura stanovništva

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

0-4 5-9 10-14 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64 65 iviše

Dobni razredi

Udi

o % 2005.

2001.

Prethodno prezentirani podaci pokazuju da je u proteklih pet godina broj stanovnika na području Županije smanjen. Međutim, isto tako u dobnoj strukturi stanovništva dolazi do

Konačna verzija 25

indikativnih promjena koje dugoročno gledajući mogu imati izraženo negativne implikacije. Tako se brže od prosjeka smanjuje dugoročno demografski najvitalnija skupina stanovništva (0-14 godina), što je naravno izravna posljedica pada stope prirodnog priraštaja stanovništva prouzrokovanog bržim rastom stope mortaliteta u odnosu na stopu nataliteta. Očito na području Županije ne dolazi niti do imigracijskih procesa, štoviše, kao što je već rečeno izraziti su emigracijski procesi. Istodobno skupine stanovništva nižih vitalitetnih obilježja rastu u ukupnoj strukturi - skupina 55-64 godine za 2,5% i skupina 65- za 3,1%. Do smanjenja pak broja stanovnika dobnih skupina 15-29 godina i 30-54 godine, prve za 1%, a druge za 0,7%, dolazi usporedo s tim, što samo potvrđuje iznijetu opasku o negativnim demografskim implikacijama koje mogu imati značajan utjecaj i na gospodarsku aktivnost i rast. Naravno, prateće posljedice svih tih promjena očituju se i kao izraženi rast udjela stanovništva izvan aktivnosti (65-), koji udio se u posljednjih 5 godina povećao od 15,2% na 16,8% u ukupnom stanovništvu. I konačno, posljedice demografskih retencija potvrdile su se i na dobnoj skupini radnog kontingenta (15-65 godina) čiji udio je u ukupnom stanovništvu pak povećan, od 15,2 u 2001. godini na 16,8 u 2005. godini. Međutim, to povećanje nije rezultanta rasta dobne skupine radnog kontingenta, već nižeg pada tog demografskog agregata u odnosu na pad agregata ukupnog stanovništva. Međutim, kada se opisane kontroverze analitičke prirode postave u kontekstu ponude rada i troškove društva, moguće je sa stajališta županijskih potreba zaključiti (financiranje umirovljenika je državna obveza) da u samoj ponudi rada valja očekivati određene teškoće u budućnosti, poglavito na području novih tehnologija i suvremenih organizacijskih izazova, budući da postojeće nezaposleno stanovništvo nije u stanju odgovoriti tim izazovima. Intenzitet demografskih promjena u Županiji je naglašeniji u odnosu na državni prosjek u cijelosti, međutim procesi su u oba slučaja identični. Radi se o tranzicijskim slučajevima koji su doveli do prekida u osnovnim sustavnim referencijama i s tim u svezi prelaska od socijalističkog, parcijalno tržišnog obrasca gospodarenja, na potpuni tržišni obrazac gospodarenja. Taj proces praćen je privatizacijom vlasništva koja je u uvjetima zakašnjele tercijarizacije imala brojne negativne posljedice posebice izražene u usporavanju stope gospodarske aktivnosti i skokovitom rastu nezaposlenosti. Zbog specifičnih, ratom pogoršanih uvjeta života i rada Osječko-baranjska županije je logično imala, u usporedbi s državnim prosjekom, bitno lošiju poziciju.

5. GOSPODARSKA STRUKTURA Bruto domaći proizvod (BDP) kao sintetički pokazatelj ostvarenog gospodarskog potencijala Županije, broj zaposlenih i nezaposlenih stanovnika Županije, resursni su pokazatelji koji determiniraju poziciju Županije u državnom okruženju.

Konačna verzija 26

BDP Zaposleni NezaposleniGodina 2004. 5,4 6,3 10,4

Izvor: Informacije o stanju u gospodarstvu na području Osječko-baranjske županije, HGK, ožujak 2005. godine

Stanje gospodarstva Osječko-baranjske županije

5,4

6,3

10,4BDP

Zaposleni

Nezaposleni

Vidljivo gospodarski potencijali Županije zaostaju za demografskim potencijalima (7,8% stanovništva RH), također i broj zaposlenih je niži u odnosu na broj stanovnika, i konačno izrazito je veća nezaposlenost u odnosu na broj stanovnika. Radi se neprijeporno o nižoj društvenoj efikasnosti Županije u odnosu na republički prosjek. BDP po stanovniku i zaposlenom preciznije identificira razvojne potencijale Županije u odnosu na državno okruženje. Stanovniku Zaposlenom Godina 2004. 75,0 85,5

Izvor: Informacije o stanju u gospodarstvu na području Osječko-baranjske županije, HGK, ožujak 2005. Zaostajanje Županije u odnosu na državni prosjek izrazito je - ono je veće mjereno po stanovniku nego po zaposlenom, zbog nepovoljnije demografske pozicije i nižeg stupnja zaposlenosti u odnosu na državni prosjek. Gospodarska struktura koja oslikava način privređivanja na jednom području te kompatibilnost privređivanja u odnosu na tehnološke i organizacijske trendove, u polaznom je trenutku bila sljedeća: BDP Ukupno 100,00 Poljoprivreda, lov i šumarstvo 1,4

Konačna verzija 27

Ribarstvo 0,1 Rudarstvo i vađenje 0,2 Prerađivačka industrija 39,0 Opskrba električnom energijom i plinom 1,3 Graditeljstvo 12,5 Trgovina na veliko i malo 27,8 Hoteli i restorani 0,3 Prijevoz, skladištenje, veze 4,6 Financijsko posredovanje 2,2 Poslovanje nekretninama i iznajmljivanje 6,4 Obrazovanje 0,2 Zdravstvo i socijalna skrb 1,0 Ostale društvene djelatnosti 3,0 Izvor: Informacije o stanju u gospodarstvu na području Osječko-baranjske županije, HGK, ožujak 2005. godine Moguće je primijetiti da Županija ima još uvijek prevladavajući udio prerađivačke industrije u ukupnoj gospodarskoj strukturi, što predstavlja u hrvatskim okvirima iznenađenje. Naime, deindustrijalizacija koja je zahvatila Hrvatsku i rezultirala golemim makroekonomskim ograničenjima (unutarnji i vanjski dugovi, nezaposlenost, insolventnost) nije u takvoj mjeri pogodila Županiju, što naravno otvara izglede gospodarstvu, ali nameće i obveze, poglavito one organizacijske i tehnološke naravi. Prosuđujući usporeni proces deindustrijalizacije kao prednost Županije u budućnosti, gledano u hrvatskim okvirima, taj proces nije međutim donio prednost Županiji, već je zbog politike zapostavljanja proizvodnih djelatnosti koja se u Hrvatskoj provodi posljednjih desetak godina, predstavljao u stvari nedostatak, što referentni podaci prethodno izneseni, ali i podaci vezani uz efikasnost neprijeporno potvrđuju. U odnosu na gospodarsku strukturu u cijelosti u kojoj, kao što je rečeno, industrija prevladava, procesi se strukturnih promjena potvrđuju pak, kao put sve snažnijeg razvoja tercijarnog sektora, odnosno tercijarizacije. Međutim, taj proces tercijarizacije nije ostvaren na suvremenim osnovicama, budući da su ekspandirale uslužne djelatnosti klasičnog tipa, dakle one s malim udjelom suvremene tehnologije (trgovina, prijevoz i skladištenje), a izostao je razvoj intelektualnih usluga, poglavito obrazovanje, turističke usluge i usluge društvenih djelatnosti u cijelosti. Takav strukturni nesklad (zaostajanje razvoja tercijarnog sektora u intelektualnim uslugama) prijeti reindustrijalizaciji zasnovanoj na novim tehnološkim obrascima. Naime, radi se o tome da u suvremenom procesu restrukturacije primarne djelatnosti, poglavito proizvodnja, konstantno smanjuju broj zaposlenih povećavajući dohodovne učinke, što im omogućuje visoki nacionalni dohodak po zaposlenom i stanovniku i istodobno otvara prostor za financiranje razvoja tercijarnog sektora koji apsorbira višak zaposlenih i novozaposlene.

6. INVESTICIJE

Konačna verzija 28

Investicijska aktivnosti u Republici Hrvatskoj nakon 2000. godine bitno je promijenjena, pa stopa ulaganja u novu dugotrajnu imovinu raste prosječno godišnje: 2001/2002 godina 22,5%, 2003/2002 godina 34,8% u 2004/2003 godina 2,7%. Ostvarena dinamika vidljivo oscilira, što je posljedica ulaganja u kapitalne investicijske projekte koji se završavaju u 2003. godini (autoceste). Istodobno stopa investicija je u Osječko-baranjskoj županiji iznosila 11% u godini 2002/2001 i 22,9% u godini 2003/2002. Neprijeporno, dinamika je ulaganja u novu dugotrajnu imovinu u Županiji bila izrazito niža u odnosu na republički prosjek, budući da na njenom prostoru nisu locirani državni kapitalni projekti. Naravno, kada bi iz investicijske mase isključili kapitalne projekte o kojima je riječ, slika ulaganja bitno bi se promijenila, ali ostaje zaključak, prema kojem investicije na području Županije ostvaruju nizak rast u prosjeku - 2003/2001 godina stopom od 5,9% u tekućim cijenama, što deflacioniranjem indeksa rezultira realnom stopom u vrijednosti od svega 16%. Pokazatelji stope investicija (udio investicija u BDP) iznose za Republiku Hrvatsku u prosjeku 20% za 2001. godinu, 22,3% za 2002. godinu i 28,4 u 2003. godini; isti podaci iznose za Županiju vrijednosti ispod 15%. Struktura investicija (ostvarene investicije) u dugotrajnu imovinu prema osnovnim gospodarskim djelatnostima (2003. godina) tekuće cijene (milijuni kuna)

Ukupno Nova imovina Rabljena imovina

Zaštita okoliša

Ukupno 1.455 1.175 279 22 Poljoprivreda, lov, šumarstvo 145 80 65 1 Ribarstvo 0,1 0,1 - 0,2 Rudarstvo i vađenje 3 1 2 - Prerađivačka industrija 417 378 39 0,8 Graditeljstvo 134 121 12 1 Trgovina 335 233 102 0,2 Hoteli i restorani 30 22 8 - Prijevoz, skladištenje, veze 84 73 10 0,1 Financijsko posredovanje 13 13 0,1 - Poslovanje nekretninama 65 43 22 - Javna uprava 127 114 13 13 Obrazovanje 22 22 - - Zdravstvo i skrb 23 23 0,1 - Ostalo 57 53 6 2

Izvor: Informacije o stanju u gospodarstvu na području Osječko-baranjske županije, HGK, ožujak 2005. godine

Konačna verzija 29

Struktura investicija u dugotrajnu imovinu prema osnovnim gospodarskim djelatnostima

0 50 100 150 200 250 300 350 400 450

Poljoprivreda, lov, šumarstvo

Rudarstvo i vađenje

Graditeljstvo

Hoteli i restorani

Financijsko posredovanje

Javna uprava

Zdravstvo i skrb

Vrijednost u mil. kn

Nova imovina

Rabljena imovina

Zaštita okoliša

Struktura investicija u potpunosti korespondira gospodarskoj strukturi Županije, što govori u prilog zaključku da se investicije financiraju pretežito iz vlastitih izvora. Također, evidentni su pravci ulaganja pretežito koncentrirani na područja klasičnih usluga, dok izostaju ulaganja u obrazovanje i ostale intelektualne usluge.

Konačna verzija 30

7. ZAPOSLENOST I NEZAPOSLENOST Već je rečeno da gospodarsku i društvenu matricu Osječko-baranjske županije obilježava niži stupanj zaposlenosti u odnosu na republički prosjek i istodobno viši stupanj nezaposlenosti u odnosu na taj isti prosjek. Pregled rasporeda zaposlenih po gospodarskim djelatnostima i promjena stupnja zaposlenosti u razdoblju od 2000. do 2004. godine dozvoljavaju neke zaključke. ZAPOSLENI RAZLIKA BDP 2000. 2004. 2004.-2000. UKUPNO 100,00 100,00 100,00 - Primarni sektorx 1,7 7,3 5,6 -1,7 Sekundarni sektorxx 51,8 44,6 45,9 +1,3 Tercijarni sektorxxx 46,5 48,1 48,5 +0,4 u tome: a) gospodarske usluge 19,5 23,8 25,2 +1,4 b) javne i ostale intelek. usluge 27,7 24,2 22,8 -1,4

x) poljoprivreda, lov, šumarstvo, ribolov xx) rudarstvo i vađenje, prerađivačka industrija, opskrba električnom energijom, graditeljstvo xxx) a) trgovina na veliko im malo, hoteli i restorani, prijevoz, skladištenje i veze, financijsko posredovanje, poslovanje

nekretninama i iznajmljivanje b) obrazovanje, zdravstvo, socijala i skrb, ostale društvene djelatnosti

Izvor: Informacije o stanju u gospodarstvu na području Osječko-baranjske županije, HGK, ožujak 2005. godine

0

10

20

30

40

50

% Zapolenih

Primarni sektorx Sekundarni sektorxx Tercijarni sektorxxx

Zaposleni po gospodarskim djelatnostima

2000.

2004.

Kraći retrospekt kretanja zaposlenih u pojedinim gospodarskim djelatnostima potvrđuje da se na ovom području ostvaruje razvoj sukladan svim onim referencama koje obilježavaju njegovu gospodarsku strukturu. Vidljivo je da se smanjuje broj zaposlenih u primarnom sektoru, što predstavlja odraz tehnoloških promjena u suvremenim uvjetima, ali je isto tako vidljivo kako raste broj zaposlenih u sekundarnom sektoru, što na neki način govori o tome da

Konačna verzija 31

još uvijek nije značajnije obilježen stupanj suvremenog razvoja poglavito na području industrijske strukture. Ista se opaska odnosi i na tercijarni sektor u kojem je zabilježen određeni rast zaposlenosti, međutim, u kojem je tendencijski prisutna i dalje izražena disproporcija na području zapošljavanja između sektora klasičnih usluga i sektora intelektualnih usluga. Evidentno, sektor klasičnih usluga raste i to značajno dok se u isto takvoj proporciji sektor intelektualnih usluga smanjuje, što predstavlja istinski razvojni anakronizam. Naravno, opisane je trendove potrebno promijeniti, što držimo predstavlja jednu od najvažnijih zadaća strategije gospodarskog i društvenog razvoja u budućnosti. Ako gledamo pak zapošljavanje u proteklih nekoliko godina, odnosno ako mjerimo njegovu dinamiku, onda je moguće zaključiti kako se prosječna stopa nezaposlenosti koja je ipak u rastu (0,8 - 1,0) još uvijek kreće ispod stope državnog prosjeka (1,3). Posljedica toga je i dalje, u republičkim okvirima gledano, suboptimalna zaposlenost, pa stopa nezaposlenosti (udio nezaposlenih u radnom kontigentu) iznosi 26,2% za razliku od državnog prosjeka koji doseže 17,4% (lipanj 2005.). Riječju, gospodarski rast svojom dinamikom omogućuje zapošljavanje tek za rad prispjelog stanovništva, ali ne rješava dosegnuti obujam nezaposlenosti. Nezaposlenost je u 2005. godini (polovica godine) iznosila 31.084 nezaposlene osobe. Najveći udio u obujmu nazaposlenih imaju osobe starije od 50 godina (20,7%), a najniže osobe od 15 - 19 godina (6%). U strukturi nezaposlenih prema završenom obrazovanju pretežu osobe sa završenom srednjom školom za zanimanja do tri godine i školom za KV i VKV radnike kojih je 12.805 ili 41,2% od ukupno nezaposlenih. Na drugom mjestu su osobe sa završenom osnovnom školom 7.728 osoba, srednjom školom u trajanju od 4 i više godina i gimnazijom 7.331 osoba, fakultetom i višom školom 903 osobe i prvim stupnjem fakulteta 1.503 osobe. Ostali nezaposleni od 1.814 osoba su bez škole ili s nezavršenom osnovnom školom. Iz ovog prikaza vidljivo je da značajni dio nezaposlenih po predočenim kategorijama predstavljaju osobe starije od 50 godina, što jasno upućuje na zaključak da se radi o kontigentu koji najvjerojatnije neće biti uključen više u radni proces, odnosno o stanovnicima koje je već danas moguće ubrojiti u stanovništvo izvan aktivnosti. Razumljivo je da to stvara ograničenja u razvoju, ali i potvrđuje prethodno iznesenu tezu da gospodarski razvoj u budućnosti mora biti postavljen na bitno različitim tehnološkim pretpostavkama.

8. RAZVOJNI RETROSPEKT Razvoj Osječko-baranjske županije moguće je podijeliti u tri podrazdoblja koja se protežu na nekih tridesetak godina. Prvo razdoblje je do 1990. godine kad je postojala jugoslavenska država, drugo razdoblje od 1990. - 2000. godine kada su slijedile agresije i rat za oslobođenje povezano s formiranjem suverene hrvatske države, i treće razdoblje od 2000. godine do danas koje je obilježeno još uvijek obnovom, ali i ozbiljnijim potezima gospodarske politike u pravcu budućeg očekivanog razvoja.

Konačna verzija 32

Prvo razdoblje je obilježio određeni trend rasta koji ima u razmjerima Republike Hrvatske sljedeće vrijednosti:

Gospodarstvo ukupno Poljoprivreda

Industrija i graditeljstvo

Tercijarni sektor

Hrvatska 3,7 1,6 4,0 4,4 Županija 3,8 2,4 4,7 4,1

Izvor: Informacije o stanju u gospodarstvu na području Osječko-baranjske županije, HGK, ožujak 2005. godine Vidljiv je nešto brži rast županijskog gospodarstva u odnosu na hrvatski prosjek, odnosno u okviru toga izrazito dinamični rast proizvodnog sektora i zaostajanje u rastu tercijarnog sektora, koje je i danas evidentno. To razdoblje, u okviru socijalističkog sustava označavalo je u stvari brzi rast proizvodnog sektora, odnosno industrijalizaciju. Bivša država bila je u početku izrazito nerazvijena zemlja s pretežitim seoskim stanovništvom i ruralnom proizvodnjom, ali i načinom života pa je proces industrijalizacije, iako na socijalistički način postavljen, ipak ostvario vidljive razvojne rezultate i korist. Naime, veliki broj seoskog stanovništva s niskom ili gotovo nikakvom proizvodnošću preselio se u gradove i samim time povećao svoju proizvodnost, što je naravno rezultiralo i sveopćim društvenim koristima. Međutim, negdje nakon 80-ih godina kada u svijetu proces tercijarizacije počinje snažno obilježavati promjenu gospodarske strukture u socijalizmu, pa tako i bivšoj državi, nastavlja se industrijalizacija na niskim tehnološkim osnovicama, a sektor usluga izrazito zaostaje. Već tada su bili stvoreni latentno visoki oblici nezaposlenosti koji su razumljivo, uslijed izostanka razvojnih odgovora, prikrivani. Godine 1990. Hrvatska je počela svoj proces osamostaljenja i stjecanja suverenosti, međutim, uslijedila je agresija na zemlju i razdoblje gotovo petogodišnje okupacije, što je razumljivo razvojne procese koji su u svijetu već uzeli visok zamah, ovdje blokirali. Pet godina o kojima je riječ imale su vrlo teške posljedice na razvoj Republike Hrvatske, ocjenjuje se da su štete rata iznosile oko 40 milijardi eura, što je predstavljalo oko 2,5% BDP u čemu pak su neka područja države bila izrazito pogođena, a ova Županija i naglašeno, budući da je i područje Baranje bilo gotovo pet godina pod okupacijom, a cijela Županija izravno izložena ratnim razaranjima. Od 1995.-1997. godine je uslijedio proces pune reintegracije hrvatskih prostora i uspostavljanja suverenosti na cijelom području države, međutim, time nisu mogle biti stvorene i podloge za jedan brži i sukladniji gospodarski rat i razvoj u Županiji. Prosuđuje se kako su takve podloge stvorene 2000. godine, pa je razdoblje nakon 2000. godine moguće obilježiti kao interval ozbiljnijeg gospodarskog i društvenog razvoja. U tom razdoblju Županija još uvijek nije uspjela ostvariti rezultate na razini državnog prosjeka, ali je uspjela u određenom pomaku prema tom prosjeku, što znači da je proces gospodarske revitalizacije ipak na neki način otvoren.

9. VANJSKOTRGOVINSKA RAZMJENA ŽUPANIJE

Konačna verzija 33

Vanjskotrgovinska razmjena Županije sadržana je u pretežito robnoj razmjeni, dok su ostali oblici razmjene uglavnom zanemarivi. Republika Hrvatska danas je obilježena kao zemlja izrazitog robnog deficita, što već je rečeno ne pruža izglednije reference u pogledu razvoja. Osječko-baranjska županija u odnosu na Republiku Hrvatsku u cijelosti značajno prednjači. Sljedeći podaci to najbolje potvrđuju. - udio u BDP Stope 2000. - 2003. Županija Hrvatska Izvoz 15 12 Uvoz 12 16 Pokrivenost uvoza izvozom 133 44

Izvor: Informacije o stanju u gospodarstvu na području Osječko-baranjske županije, HGK, ožujak 2005. godine Evidentno, dok je pokrivenost uvoza izvozom u Republici Hrvatskoj izrazito negativna, u Županiji je ona, naprotiv izrazito pozitivna. Učinci robne bilance s inozemstvom u uvjetima konstantno apreciranog kunskog tečaja donose, s jedne strane osjetne gubitke županijskom gospodarstvu, ali oni istodobno govore, s druge strane, o visokom stupnju konkurentnosti tog gospodarstva na inozemnom tržištu ukazujući samim time na njegove značajne perspektive. Neprijeporno, obilježje visoke konkurentnosti na globalnom tržištu govori u prilog tome kako Županija ima sve uvjete za brži razvoj u budućnosti i smanjenje razvojnog jaza koji je sada razdvaja, koliko u odnosu na prosjek Republike Hrvatske toliko još više u odnosu na položaj drugih velikih županija u državi. Moguće je ustvrditi kako uspjeh u vanjskotrgovinskoj razmjeni, u cjelini gospodarstva osigurava ipak sedam sljedećih djelatnosti:

- odjeća i pribor osim pletenih, - proizvodnja hrane i pića, - proizvodnja celuloze i papira, - proizvodnja strojeva i uređaja, - prerada drva i proizvoda od drva, osim namještaja, - proizvodnja proizvoda od metala, osim strojeva i opreme, te - proizvodnja namještaja.

Konačna verzija 34

Gledano prema regionalnoj usmjerenosti, najveći dio robne razmjene Županije (gotovo 80%) ostvaruju se sa zemljama Europske unije. Nadalje, tu su još i zemlje bivše SFRJ i zemlje bivšeg SSSR-a. Deset najznačajnijih zemalja partnera Županije u 2004. godini - po ukupnoj vrijednosti razmjene su:

IZVOZ UVOZ Ukupno Bilanca Red. broj

DRŽAVA tis. USD % tis. USD % tis. USD % tis. USD

1. ITALIJA 231.066 51,6 42.737 12,8 273.803 35,0 188.329 2. NJEMAČKA 33.538 7,5 73.130 21,8 106.668 13,6 -39.592 3. BOSNA I HERCEG. 45.957 10,3 13.987 4,2 59.944 7,7 31.971 4. SLOVENIJA 33.303 7,4 26.502 7,9 59.804 7,6 6.801 5. MAĐARSKA 13.925 3,1 28.466 8,5 42.391 5,4 -14.541 6. AUSTRIJA 8.792 2,0 22.214 6,6 31.006 4,0 -13.422 7. SRBIJA I CRNA G. 11.510 2,6 11.951 3,6 23.461 3,0 -441 8. ČEŠKA 4.378 1,0 14.871 4,4 19.249 2,5 -10.429 9. RUSIJA 10.643 2,4 7.474 2,2 18.117 2,3 3.169

10. FRANCUSKA 5.573 1,2 6.565 2,0 12.138 1,6 -991 Ostale zemlje 49.099 11,0 86.942 26,0 136.041 17,4 -37.842 Ukupno 447.784 100,0 334.839 100,0 782.622 100,0 113.012

Izvor: Informacije o stanju u gospodarstvu na području Osječko-baranjske županije, HGK, ožujak 2005. godine Pregled deset najznačajnijih zemalja partnera Županije potvrđuje opasku o visokoj konkurentnosti županijskog gospodarstva na globalnim tržištima budući da se, kao što je rečeno, 80% razmjene odvija sa zemljama Europske unije, riječju s globalno najkonkurentnijim zemljama suvremenog svijeta. Ostala razmjena odnosi se na zemlje jugoistočne i istočne Europe poglavito, znači one zemlje koje prema općim prosudbama mogu očekivati sljedećih 20-ak godina najbrži ekonomski razvoj.

10. EFIKASNOST POSLOVANJA Efikasnost poslovanja je složeni ekonomski problem koji povezuje resursne, kadrovske i strategijske reference rasta i razvoja jednog gospodarstva. Promjene u efikasnosti poslovanja rezultat su, najvećim dijelom strukturnih promjena samog gospodarstva, tržišne valorizacije njenih potencijala, proizvodnje, aktivnosti, te strategijskih opcija i najširih organizacijskih koncepata. Upravo zbog toga efikasnost predstavlja najkriterijalniji sustav koji u danom trenutku vremenskog presjeka očitava poziciju nekog gospodarstva na najbolji mogući način:

Konačna verzija 35

Osnovni financijski rezultati poslovanja u 2003. godini (mlrd. kn) Indeks 2003./2002. Ukupni prihodi 19.822 106,5 Ukupni rashodi 20.204 108,2 Dobit nakon oporezivanja 691 124,2 Gubitak nakon oporezivanja 1.171 166,2 Financijski rezultat -480 323,3

Izvor: Informacije o stanju u gospodarstvu na području Osječko-baranjske županije, HGK, ožujak 2005. godine Financijski rezultati pokazuju velike gubitke sustava kao i tendenciju njihovog produbljivanja.

Financijska stabilnost, likvidnost, zaduženost i uspješnost poslovanja Županija Hrvatska Stupanj samofinanciranja (%) 35,0 49,1 Pokriće dugoročne imovine dugoročnim izvorima (%) 109,0 106,8 Koeficijent tekuće likvidnosti 9,6 7,1 Koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine 2,1 2,2 Vrijeme naplate kratkoročnih potraživanja 100,5 90,8 Koeficijent obrta ukupne imovine 0,92 0,71

Izvor: Informacije o stanju u gospodarstvu na području Osječko-baranjske županije, HGK, ožujak 2005. godine Neprijeporno, korištenje sredstava nije racionalno (republički problem), budući da je koeficijent obrtaja imovine ispod 1. Financijski rezultati poslovanja poduzetnika u Osječko-baranjskoj županiji u 2004. u odnosu na 2003. godinu i njihove republičke relacije u milijunima kuna

Osječko-baranjska županija ELEMENTI

2003. 2004. indeks Hrvatska

2004. Udio u RH (2004.) u %

Broj poduzetnika 3.146 3.126 99,3 69.098 4,5 Broj zaposlenih 43.693 43.213 98,9 814.096 5,3 Ukupni prihodi 19.822 19.699 99,3 482.680 4,1 Ukupni rashodi 20.204 19.771 97,8 469.956 4,2 Porez na dobit 99 82 82,8 3.792 2,2 Dobit nakon oporezivanja 6914 716 103,6 22.562 3,2 Gubitak nakon oporezivanja 1.171 871 74,4 13.630 6,4 Konsolidirani financijski rezultat -480 -155 32,3 8.932 - Prosječna mjesečna neto plaća (u kn) 2.779 2.850 102,5 3.585 73,9

Izvor: HGK - Županijska komora Osijek, kolovoz 2005. godine Podaci koji su izneseni pokazuju negativne trendove u prihodima i rashodima županijskog gospodarstva, međutim ipak je vidljivo da su se prihodi smanjili po nižoj stopi u odnosu na

Konačna verzija 36

rashode, što znači da je gospodarstvo poslovalo u stanju određene recesije, ali je unatoč tome uspjelo poboljšati svoje dobitne rezultate. Promatrajući udio pojedinih pokazatelja ostvarenih u Županiji u usporedbi s republičkim prosjekom, vidljiv je manji postotak udjela kod ukupnog prihoda i dobiti, što upućuje na zaključak da je efikasnost županijskog gospodarstva niža od republičke - ukupni prihod i dobit (4,1% i 2,2%), rashod i gubitak (4,2% i 6,4%).

Konačna verzija 37

Prikaz pojedinih financijskih rezultata Osječko-baranjskog gospodarstva u 2004. godini prema djelatnostima (u mil. kuna) UKUPNI PRIHOD DOBIT GUBITAK RAZLIKA Prosj. broj zaposl.

DJELATNOSTI broj

poduz. iznos udio % iznos udio % iznos udio % iznos broj udio %

neto plaća u kunama

Poljoprivreda, lov i šumarstvo 235 1.870 9,5 51 7,1 287 32,9 -236 5.294 12,3 2.755 Ribarstvo 5 9 0,0 0 0,0 7 0,8 -7 105 0,2 1.618 Rudarstvo 4 26 0,1 0 0,1 2 0,0 -2 121 0,3 2.974 Prerađivačka industrija 410 6.292 31,9 354 49,5 164 18,9 190 15.251 35,3 2.967 Opskrba el. energ., plinom i vodom 11 320 1,6 3 0,4 0 0,1 3 538 1,2 3.506 Građevinarstvo 307 1.930 9,7 56 7,8 12 1,4 44 6.051 14,0 2.751 Trgovina 1.321 7.393 37,5 151 21,1 168 19,3 -17 8.928 20,7 2.611 Ugostiteljstvo 106 137 0,7 3 0,4 26 2,9 -23 1.038 2,4 2.100 Promet, skladištenje i veze 137 538 2,7 8 1,1 7 0,8 1 1.716 4,0 3.291 Financijsko poslovanje 30 41 0,2 2 0,2 52 5,9 -50 130 0,3 2.919 Posl. nekretn., iznajmljiv. i posl. usluge 439 610 3,1 81 11,4 137 15,7 -56 2.237 5,2 3.251 Obrazovanje 37 13 0,1 0 0,1 0 0,0 0 109 0,3 2.339 Zdrav. zaštita i soc. skrb 11 48 0,2 1 0,2 5 0,1 -4 184 0,4 4.399 Ostale društ., soc. i osobne usl. djelat. 73 489 2,5 5 0,8 4 0,1 1 1.511 3,5 2.924 UKUPNO: 3.126 19.716 100 715 100 871 100 -156 43.213 100 2.850

Izvor: Informacije o stanju u gospodarstvu na području Osječko-baranjske županije, HGK, ožujak 2005. godine U 410 poduzeća djelatnosti prerađivačke industrije je ostvareno 31,9% ukupnog prihoda Županije ili 6,3 milijarde kuna. Ova djelatnost je u 2004. godini poslovala pozitivno jer je ukupno ostvarena dobit veća za 190 milijuna kuna od gubitka. Ostvarena dobit čini 37,9% ukupno ostvarene dobiti Županije, dok gubitak čini 18,9% ukupno ostvarenog gubitka. Ova djelatnost ima i najveći broj zaposlenih, tako od ukupno zaposlenih u poduzećima Županije u prerađivačkoj industriji radi 35,3% ili 15.251 djelatnik. Prosječna neto plaća koja iznosi 2.967 kuna veća je od prosječne neto plaće u Županiji.

Konačna verzija 38

11. OBRAZOVNA STRUKTURA Obrazovna struktura značajno, ako ne i presudno u uvjetima globalizacije, utječe na gospodarski rast i razvoj, budući da prema nekim regresijskim analizama utjecaj obrazovanja apsorbira izravno 5-6% vrijednosti rasta BDP, što znači da ulaganja u obrazovanje (2,0-2,5%) gotovo trostruko povećavaju svoju vrijednost na jedinicu ostvarenog rasta. Obrazovna struktura Županije prema stupnju školovanja

Završena škola RH% Županija % UKUPNO 100 100 Bez škole 2,8 3,4 Nepotpuna osnovna škola 15,7 17,4 Osnovna škola 22,00 25,5 Srednja škola 47,0 44,1 Viša škola I. stupanj fakulteta 4,0 2,8 Fakulteti 7,3 5,9 Magisterij 0,3 0,2 Doktorat 0,2 0,1 Nepoznato 0,7 0,6

Izvor: Strategija razvoja Osječko-baranjske županije, Sveučilište u Osijeku, Ekonomski fakultet, svibanj 2005. godine Zaostajanje Županije u usporedbi s Republikom Hrvatskom u odnosu na srednje i visoko obrazovanje vidljivo je naglašeno, također, je izražen udio stanovništva s nižim obrazovanjem u ukupnoj obrazovnoj strukturi. Budući da je to isto potvrđeno i preko odgovarajućih strukturnih vrijednosti u gospodarstvu, to ujedno znači upozorenje o potrebi ulaganja u obrazovanje na razini Županije.

12. PRIKAZ DJELATNOSTI I GRANA U GOSPODARSTVU ŽUPANIJE

12.1. Poljoprivreda i prehrambena industrija Procesi liberalizacije tržišta, globalizacije i integracijskih procesa koji zahvaćaju bez iznimke svjetsko gospodarstvo snažno se upravo očituju u poljoprivredi i prehrambenoj industriji, odnosno, agroindustrijskom sektoru u cijelosti. Radi se u osnovi o procesu jačanja podjele rada na svjetskoj razini gdje u prvi plan izbijaju komparativne prednosti pojedinih područja i svjetskih regija i to u cijelosti, što znači u odnosu na resurse u njihovom cjelovitom izrazu - od pedoloških do klimatskih i tradicijskih vrijednosti - pa do prednosti u području tehnologije, znanja i radnih resursa. Proces liberalizacije trgovine Hrvatska je počela 2000. godine pristupanjem u WTO, a nastavljeno je sa sklapanjem ugovora o slobodnoj razmjeni sa 30 europskih zemalja. Ti ugovori,

Konačna verzija 39

multilateralni i bilateralni sadržavaju u sebi smanjenje ograničenja na granici i suradnju zemalja u okviru globalne agrarne politike. Uz pozitivne učinke, poglavito uvjete plasmana na svjetskim tržištima, proces liberalizacije i globalizacije donio je sa sobom brojne teškoće i ograničenja vezana napose uz vremenski interval prilagodbe, što je imalo različite konotacije na pojedinim područjima Republike Hrvatske. Budući da područje Županije predstavlja gotovo najvažniji poljoprivredni revir u državi, koliko u odnosu na biljnu proizvodnju, toliko i u odnosu na stočarstvo pa i riječno ribarstvo i lov, to je jasno da su procesi prethodno opisani predstavili brojne izazove pred županijske stratege, politiku i društvene strukture. 12.1.1. Struktura poljoprivrednih površina Struktura poljoprivrednih površina koje iznose

Vrsta poljoprivredne površine Hektara % Oranice i vrtovi 231.273 90,0 Voćnjaci 3.171 1,2 Vinogradi 2.707 1,0 Livade 5.257 2,0 Pašnjaci 15.238 5,8 UKUPNO 257.646 100

Izvor: Informacije o stanju u gospodarstvu na području Osječko-baranjske županije, HGK, ožujak 2005. godine 12.1.2. Stočarska proizvodnja Biljni resursi na području Županije prirodno su ali i tradicijski odgovarajuća baza za razvoj stočarske proizvodnje: Broj stoke početkom 2004. godine

VRSTA STOKE PRAVNI

SUBJEKTI OBITELJSKO

GOSPODARSTVO KOMADA UKUPNO

Goveda ukupno 19.541 27.405 46.946 Junice i steone junice 748 2.639 3.387 Krave 4.893 11.409 16.302 Svinje ukupno 117.320 164.364 281.684 Krmače 10.561 23.908 34.489 Nazimice i suprasne nazimice 3.894 6.501 10.395 Nerastovi 212 1.069 1.281 Odojci do 20 kg 45.357 69.501 114.858 Svinje od 20 do 50 kg 12.176 38.578 50.574 Svinje preko 50 kg 45.120 24.807 69.927 Ovce 3.801 62.611 66.412 Konji 214 695 909 Perad 237.590 557.240 794.830

Izvor: Informacije o stanju u gospodarstvu na području Osječko-baranjske županije, HGK, ožujak 2005. godine

Konačna verzija 40

Stočarska proizvodnja nalazi se međutim već više godina u određenoj krizi koja je sveobuhvatna budući da se radi o krizi tržišta, kapaciteta, financijskoj krizi, ali i nedostatku gospodarskog koncepta na razini države, što je u svakom slučaju moguće uvrstiti kao strategijsku krizu. Upravo zbog toga stočarska se proizvodnja problemski očituje kroz nedovoljno korištenje postojećih kapaciteta, sporu obnovu stočnog fonda i šteta iz Domovinskog rata, nesređene tržišne odnose, usitnjenost obiteljskih gospodarstava, i sve to s jedne strane, dok s druge strane raste nekontrolirano uvoz hrane koji doseže već doista alarmantne vrijednosti. Valja pridodati uz sve nabrojene razloge kako je 2003. godina, kao ekstremno sušna godina, dovela do određenih srednjoročnih poremećaja u cijeni mesa upravo zbog skoka cijena stočne hrane u toj godini. 12.1.3. Biljna proizvodnja Biljna proizvodnja ostvaruje se u Županiji na 231.273 ha oraničnih površina. Već je rečeno da je sušna godina 2003. pogodila stočarstvo, a jesen 2004. godine koja je bila ekstremno hladna i kišovita izazvala je krizu u ciklusu proizvodnje žitarica. Kišno proljeće, osim što je usporilo rast i razvoj biljaka, dovelo je i do poplava, odnosno zadržavanja oborinskih voda na poljoprivrednim površinama. Sve to je razlog što su rezultati poljoprivredne proizvodnje na području proizvodnje bilja bili u 2004. i 2005. godini niži. Žetvene površine ranih usjeva roda 2004. i 2005. godine za poslovne subjekte

KULTURA POSLOVNI SUBJEKTI 2004.

GODINA POSLOVNI SUBJEKTI

2005. GODINA Pšenica 17.131 14.075 Pšenica sjemenska 5.297 4.424 Ječam 6.260 3.922 Raž 0 50 Zob 579 148 Ostale žitarice 960 145 Uljana repica 1.722 2.100

Izvor: Informacije o stanju u gospodarstvu na području Osječko-baranjske županije, HGK, ožujak 2005. godine Prikazanome je moguće pridodati još i prosudbu prema kojoj su obiteljska gospodarstva posijala oko 28.000 ha pšenice, a poljoprivredna poduzeća i zadruge oko 14.075 ha merkantilne pšenice i 4.424 ha proizvodnje sjemena. U 2005. godini prosječni su prinosi pšenice zbog opisanih okolnosti niži od očekivanih i kreću se od 4,0 t/ha kod obiteljskih gospodarstava, odnosno 5,3 t/ha kod poljoprivrednih poduzeća. U Osječko-baranjskoj županija je sredstvima iz vlastitog proračuna realizirala, ili je u toku realizacija, sljedećih projekata:

Konačna verzija 41

1. Financiranje analize tla kod podizanja dugogodišnjih nasada: - potpisan ugovor s Poljoprivrednim fakultetom u Osijeku i Zavodom za tlo. Ovim

Projektom analiziralo se oko 500 uzoraka, što podrazumijeva oko 500 ha, - u 2004. godini osigurana sredstva u iznosu od 350.000 kuna, a u 2005. osigurano

350.000 kuna. 2. Sufinanciranje umjetnog osjemenjivanja:

- Županija je otkupila 8.000 doza sjemena bikova kategorije elita i oko 5.500 doza nerastovog sjemena, te u sklopu istog projekta financira dva seminara umjetnog osjemenjivanja u svinjogojstvu,

- edukacija umjetnog osjemenjivanja u svinjogojstvu, - potpisan trostrani ugovor između Županije, Centra za unapređenje stočarstva i

veterinarskim stanicama koje djeluju na području Županije, - u 2004. godini osigurana sredstva u iznosu od 600.000 kuna, a u 2005. godini

osigurano 600.000 kuna. 3. Izrada Plana navodnjavanja za područje Osječko-baranjske županije:

- potpisan Ugovor o izradi Plana navodnjavanja za područje Osječko-baranjske županije 18. listopada 2004. godine između Županije i Hidroinga d.o.o. za projektiranje i inženjering Osijek (1.319.430 kuna),

- potpisan Ugovor o obavljanju poslova konzultacije i recenzije Plana navodnjavanja za područje Osječko-baranjske županije između Županije i Sveučilišta u Zagrebu, Građevinski fakultet Zagreb (156.992 kuna),

- u 2004. godini osigurana sredstva u iznosu od 276.422 kuna, a u 2005. godini osigurano 1.200.000 kuna.

4. Sufinanciranje kapitalnih ulaganja u projektima navodnjavanja na području Županije: - mogućnost ostvarivanja investicijske potpore u iznosu od 20.000 kuna, 30.000 kuna,

odnosno 50.000 kuna, - objavljen poziv za podnošenje zahtjeva, - u 2004. godini osigurana sredstva u iznosu 500.000 kuna, a u 2005. godini osigurano

500.000 kuna. 5. Uređenje detaljne kanalske mreže:

- mogućnost ostvarivanja (općine i gradovi) sredstava za sufinanciranje u iznosu 1:1, - objavljen poziv za podnošenje zahtjeva, - potpisani sporazumi sa 17 jedinica lokalne samouprave i zaključeni ugovori o

izvođenju radova na području istih, - u 2005. godini osigurana sredstva u iznosu 2.000.000 kuna.

6. Sufinanciranje savjetovanja i potvrđivanja ekoloških proizvođača i prerađivača: - sklopljen ugovor s Biopom, - veći broj ekoloških proizvođača nalazi se u Baranji (proizvodnja malina, povrća, koza

itd.), - u 2004. godini osigurano je 200.000 kuna, a u 2005. godini također se očekuje 200.000

kuna,

Konačna verzija 42

7. Sufinanciranje kapitalnih ulaganja u biljnu proizvodnju i druge razvojne projekte u poljoprivredi:

- mogućnost ostvarivanja investicijske potpore u iznosu od 10.000 kuna, odnosno 30.000 kuna,

- objavljen poziv za podnošenje zahtjeva, - u 2004. godini osigurano 500.000 kuna, u 2005. osigurano 500.000 kuna.

8. Sufinanciranje kapitalnih ulaganja u projektu za čuvanje i unapređenje kvalitete mlijeka na području Županije:

- mogućnost ostvarivanja investicijske potpore u iznosu od 15.000 kuna, - objavljen poziv za podnošenje zahtjeva, - u 2004. godini osigurana sredstva u iznosu od 100.000 kuna, a u 2005. godini

osigurano 240.000 kuna. 9. Sufinanciranje troškova uspostave higijensko - zdravstvene zaštite i nabave mineralno -

vitaminskih sredstva: - mogućnost ostvarivanja investicijske potpore u iznosu od 10.000 kuna, - objavljen poziv za podnošenje zahtjeva, - u 2004. godini osigurano 100.000 kuna, u 2005. godini osigurano 200.000 kuna.

10. Sufinanciranje troškova projektne dokumentacije za ishođenje građevinske dozvole za objekte u proizvodnji, preradi, čuvanju poljoprivrednih proizvoda na području Županije:

- mogućnost ostvarivanje investicijske potpore u iznosu od 15.000 kuna, - objavljen poziv za podnošenje zahtjeva, - u 2005. godini osigurano 200.000 kuna.

11. Sufinanciranje katastarske izmjere u svrhu izrade katastra nekretnina na području Županije: - potpisan sporazum između Županije, Državne geodetske uprave i jedinica lokalne

samouprave koje su se uključile u ovaj projekt, - u 2004. godini osigurano 3.000.000 kuna, u 2005. godini osigurano 2.000.000 kuna.

12. Sufinanciranje Projekta „Kontrola plodnosti tla na obiteljskim gospodarstvima“ za unapređenje poljoprivredne proizvodnje:

- potpisan Ugovor između Županije, Zavoda za tlo, Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku i 23 jedinice lokalne samouprave,

- vrijednost Projekta je oko 900.000 kuna, Županija je osigurala 50%, općine i gradovi 40%, a krajnji korisnici (obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obrtnici i zadruge) 1% sredstava,

- u 2004. godini osigurano 450.000 kuna, u 2005. godini osigurano 500.000 kuna. 13. Zaštita autohtonih proizvoda:

- Poglavarstvo Županije je za izradu studije i provedbu projekta „Kulen“ odobrilo 50.000 kuna, za projekt “Šljivovača“, 50.000 kuna i projekt „Slavonska pčela“ 70.000 kuna,

- Županija je s Udrugom „Slavonski domaći kulen – kulin“, Pčelarskom zadrugom „Slavonska pčela“ i Udrugom „Proizvođača prirodne domaće šljivovače – Slavonka“ potpisala Ugovor o izradi studije o provedbi projekta,

- u 2004. godini osigurano 220.000 kuna, u 2005. godini osigurano 200.000 kuna.

Konačna verzija 43

14. Financiranje znanstvenih projekata koje su kandidirale znanstvene institucije na području Županije, a koji su usmjereni unapređenju poljoprivrede:

- Županija je potpisala ugovor sa Poljoprivrednim fakultetom u Osijeku, Ekonomskim fakultetom u Osijeku, Prehrambeno-tehnološkim fakultetom u Osijeku i Poljoprivrednim institutom Osijek,

- u 2004. godini osigurano 460.000 kuna, a u 2005. godini osigurano 700.000 kuna. 15. Ostvarivanje prava na potporu osiguranju usjeva od mogućih šteta poljoprivrednim

proizvođačima na području Županije: - mogućnost ostvarivanja potpore u najvišem iznosu 10.000 kuna, - objavljen poziv za podnošenje zahtjeva, - u 2004. godini osigurano 5000.000 kuna, u 2005. godini osigurano 500.000 kuna.

16. Sufinanciranje troškova registracije objekata za obradu, preradu i uskladištenje proizvoda životinjskog podrijetla na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima na području Županije:

- mogućnost ostvarivanja potpore u najvišem iznosu od 10.000 kuna, - objavljen poziv za podnošenje zahtjeva, - u 2004. godini osigurano 50.000 kuna, u 2005. godini osigurano 100.000 kuna.

17. Nabava CDA uređaja (10 uređaja): - Poglavarstvo Županije odobrilo je za nabavku 10 CDA uređaja u iznosu od 150.000

kuna, - Županija će sa 10 jedinica lokalne samouprave sklopiti sporazum o sufinanciranju

nabave, prema kojem Županija i jedinice lokalne samouprave osiguranju 50% sredstava, odnosno 150.000 kuna (svaka od 10 jedinica lokalne samouprave po 15.000 kuna),

- u 2004. godini osigurano 150.000 kuna u 2005. godini osigurano 150.000 kuna.

12.2. Prerađivačka industrija 12.2.1. Proizvodnja hrane i pića Županija bogatstvom svojih prirodnih potencijala predstavlja tradicionalno izvor sirovina za prehrambenu industriju. Na 257.646 ha poljoprivrednih površina ovdje se u usporedbi s Republikom Hrvatskom u cijelosti ostvaruje: 25% proizvodnje pšenice, 33,5% šećerne repe, 56% suncokreta, 45% soje, 18% kukuruza, 3,6% goveda, 11,1% svinja, 3,5% konja, 5,7% ovaca i 4,5% peradi. Međutim, bogatstvo prirodnih potencijala sirovinske provenijencije ne prati odgovarajući razvoj prerađivačke industrije što zasigurno smanjuje jedinične dohodovne učinke županijskog gospodarstva, koliko po prirodnim površinskim potencijalima, toliko i po zaposlenosti i stanovništvu. U 2004. godini broj proizvođača hrane i pića u Županiji iznosio je registrirano 76 tvrtki s 4.464 zaposlenika. Međutim, u odnosu na 2003. godinu s radom je prestalo osam tvrtki i bilo je manje 580 zaposlenika. Te okolnosti upozoravaju kako se prirodni

Konačna verzija 44

agro industrijski potencijali disproporcionalno razvijaju premda je jasno da je za konačni zaključak potrebna i detaljnija analiza. 12.2.2. Mlinsko-pekarska industrija Na području Županije radi 7 velikih mlinova kapaciteta 720 t za 4 sata i godišnjeg kapaciteta 200.500 t prerade proizvoda od žitarica. Budući da su ti mlinovi rađeni za puno šire tržište, odnosno za tržište bivše države, njihovi kapaciteti su danas iskorišteni sa svega 50%. Osim toga, komparativne analize pokazuju kako je mlinarsko-pekarska industrija opterećena visokom cijenom domaće pšenice s jedne strane, ali i uvozom mlinarsko-pekarskih proizvoda po znatno nižim cijenama iz susjednih država. Kao odgovor na svojevrsnu razvojno-sustavnu krizu o kojoj je ovdje riječ javljaju se sve više kapaciteti malih proizvodnih dimenzija u privatnom poduzetništvu, ali oni još uvijek nisu u stanju bitno supstituirati cjelovitu ponudu. 12.2.3. Industrija šećera IPK Tvornica šećera Osijek, najveća je tvornica šećer u Hrvatskoj. Njen kapacitet proizvodnje šećera iznosi 65.000 t, 27.500 t melase i suhih repinih rezanaca također 27.500 t. 12.2.4. Industrija ulja Tvornica ulja Čepin je najznačajnija tvornica za proizvodnju ulja u Republici Hrvatskoj. Tvornica u čije kapacitete je u protekle tri godine uloženo 33,5 milijuna eura ima dnevni kapacitet prerade 500 t u 24 sata (prešaonice) i godišnji kapacitet prerade od 150.000 t uljarice - suncokret, soja, uljana repica. Postoji veliki interes za proizvodnju i sjetvu suncokreta, što znači za ekspanziju proizvodnje ulja iz te sirovine, međutim, postoji i vrlo naglašena konkurencija susjednih zemalja i to suncokretove pogače posebice, ali i rafiniranog ulja, margarina i majoneze. 12.2.5. Industrija stočne hrane Industrijom stočne hrane bavi se 9 tvornica i mješaonica s ukupnim kapacitetom godišnje proizvodnje od 270.000 t. Valja naglasiti kako je liberalizacija tržišta omogućila izvoz stočne hrane u Europu i tržišta bivše Jugoslavije, međutim učinci tih prednosti još uvijek se bitnije ne osjećaju. Istodobno došlo je do slabljenja kupovne moći potrošača, ali i do jeftinog uvoza mesa i stoke, što naravno ukazuje na potrebu sinkronizirane razvojne politike koja je očito zasad izostala. 12.2.6. Tekstilna industrija Tekstilna industrija u Županiji ima dugu tradiciju premda se danas suočava s ozbiljnim ograničenjima, kako na domaćem tako i na inozemnom tržištu. Radi se o poznatom globalnom

Konačna verzija 45

problemu konkurencije koju sve snažnije nameću zemlje Dalekog istoka, što opet pogađa ne samo našu zemlju, nego i Europu u cijelosti. Do sada je tekstilna industrija svoju osnovnu orijentaciju temeljila na lohn poslovima, što znači na unaprijed ugovorenim poslovnim aranžmanima i poznatim kupcima. Razumljivo i ti oblici tekstilne proizvodnje se danas suočavaju s do sada nepoznatim ograničenjem. Najvažnija područja proizvodnje u Županiji jesu proizvodnja odjeće, rublja, gotovih tekstilnih proizvoda za kućanstvo, proizvodnja čarapa, i odjevnih predmeta i proizvodnja geotekstila. Ukupna industrijska proizvodnja Županije ostvaruje rast i proizvodnje i izvoza. Verižni indeksi obujma proizvodnje tekstilne industrije, prerađivačke industrije, gospodarstva Županije i Republike Hrvatske INDEKS 2004/2001 Republika Hrvatska 107,0 Županija 137,1 Prerađivačka industrija 142,8 Proizvodnja tekstila 439,4 Proizvodnja odjeće 128,1

Izvor: Odsjek za statistiku Službe za gospodarstvo Ureda državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji U okviru rasta gospodarstva Republike Hrvatske, ali i industrije na području Županije naglašen je razvoj tekstilne industrije, budući da je ova industrija ostvarila u prosjeku gotovo 4 puta veći rast od republičkog prosjeka, preko 3,5 puta veći rast od prosjeka Županije i oko 3 puta veći rast od prerađivačke industrije u Županiji. Riječju ta je industrija ekspandirala u republičkim ali i u županijskim razmjerima. Rast o kojem je riječ bio je ostvaren u prvom redu zahvaljujući izvozu tekstila, koji je u samo jednoj godini 2004. u odnosu na 2003. povećan za 43%. Valja naglasiti, međutim, da istodobno tekstilna industrija nije ostvarila pozitivne platno bilančne odnose, odnosno, njena je bilanca s inozemstvom ostala negativna, koliko u ukupnom opsegu razmjene toliko i u dinamici razmjene. Tako je izvoz tekstilne industrije bio veći za 48 milijuna dolara , a uvoz za 231 milijun dolara, s time što je ukupni uvoz bio za oko 3 puta veći od izvoza. Tekstilna industrija uz sva iznesena ograničenja i prednosti obilježena je i problemom nelikvidnosti, insolventnosti, nedostatkom kvalitetnih stručnih kadrova, te konkurencije sivog tržišta i visokih troškova rada. Naravno, strategijski zaokret je nužno napraviti, poglavito smanjujući troškove rada, ali i ulažući u nove tehnologije, marketing i stvaranje vlastite robne marke. 12.2.7. Drvoprerađivačka i papirna industrija Na području Županije nalaze se značajni kapaciteti za proizvodnju celuloze, papira i proizvoda od papira, piljene građe, građevinskih elemenata od drva, građevinske stolarije, ambalaže od drva, kuhinjskog i ostalog namještaja te ostalih proizvoda od drva. U strukturi ukupne industrijske proizvodnje Županije ove grane participiraju oko petinu vrijednosti proizvodnje. Osim toga, one su značajni sudionik proizvodnje i na razini države u

Konačna verzija 46

cijelosti. Počevši od 1999. godine pa do 2004. godine rast industrije ovih djelatnosti bio je značajan. Verižni indeksi fizičkog obujma industrijske proizvodnje Indeks 2004/1999 Županija 124 Prerađivačka industrija 142 Prerada drva i proizvoda od drva 108 Proizvodnja celuloze i papira 155 Proizvodnja namještaja 43

Izvor: Odsjek za statistiku Službe za gospodarstvo Ureda državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji

Evidentno, rast je poglavito na proizvodnji celuloze i papira bio izrazito ekspanzivan. Prema pokazateljima veličina proizvodnje je porasla u promatranom razdoblju za preko 50%. Međutim, u preradi drva, a poglavito u proizvodnji namještaja rezultati nisu bili zadovoljavajući. Neprijeporno, stupanj finalizacije drvne sirovine preko namještaja kao jedne od završnih faza u drvno-prerađivačkom kompleksu zabrinjavajuće je podbacio. U strukturi izvoza Županije najznačajnije je zastupljena proizvodnja celuloze, papira i kartona, odnosno 15,4%, a u 2004. godini izvoz je ove djelatnosti porastao za 17,6%. U izvozu ostalih djelatnosti ove grane također su zabilježeni u 2004. godini značajni rezultati, 47,2% povećan je izvoz prerade drva i proizvoda od drva, 48,2% izvoz namještaja. To pokazuje da postoji potražnja za ovim proizvodima na inozemnom tržištu, pa to istodobno upućuje na zaključak o potrebi restrukturacije tih djelatnosti i njihovog unapređenja u marketinškom i organizacijskom pogledu. Izvoz i uvoz u Županiji prema djelatnostima za 2003. i 2004. godinu

Izvoz Struktura

2004. Uvoz Struktura

2004. Djelatnost 2003. 2004. %

indeks 2003. 2004. %

indeks Saldo

Prerađivačka industrija

384.400 418.115 93,4 108,8 154.725 160.270 47,9 103,6 257.845

Prerada drva i proizvodnja drva

10.146 14.934 3,3 147,2 5.220 3.927 1,2 75,2 11.007

Proizvodnja papira i kartona

58.597 68.884 15,4 117,6 30.034 32.175 9,6 107,1 36.709

Proizvodnja namještaja

5.849 8.668 1,9 148,2 3.001 3.796 1,1 126,5 4.872

UKUPNO 419.187 447.785 100,00 106,8 307.119 334.836 100,00 109,0 112.949 Izvor: Državni zavod za statistiku, obrada HGK Županijska komora Osijek Valja naglasiti da su na ovom području proizvodnje u Županiji tijekom rata i okupacije počinjene velike štete, što je dovelo do velikih gubitaka, a konačno i do likvidacije značajnih proizvođača, kao što su DIK Đurđenovac i Mobilia. Na svjetskom tržištu je velika konkurencija proizvođača koji dolaze iz istočnih zemalja s nerijetko dumping cijenama, uz to čiji su troškovi radne snage znatno jeftiniji, što naravno konkurenciju i dodatno pojačava. Upravo zbog toga bilo bi

Konačna verzija 47

odlučujuće izraditi strategiju razvoja drvne industrije na razini države poglavito povezujući sirovinsku i prerađivačku fazu proizvodnje, budući da u današnjim uvjetima značajan opseg drvne mase završava u izvozu. Naravno, svemu tome je nužno pridodati i neke sustavne razloge koji potenciraju teškoće drvoprerađivača u tome posebice kunski tečaj koji je već godinama značajno apreciran, a ne postoje instrumenti koji bi supstituirali gubitke time izazvane. 12.2.8. Metaloprerađivačka industrija i strojogradnja Metaloprerađivačka industrija na ovom je području bila značajno zastupljen u razdoblju industrijalizacije. Međutim, posljednjih 10 godina ona gubi svoju poziciju, koliko zbog objektivnih uvjeta kao što su teškoće restrukturiranja, ratna razaranja i gubljenje tržišta, tako da ona danas u Županiji zauzima svega 3% industrijske proizvodnje. U 2004. godini u Županiji je bilo aktivno 48 tvrtki, od čega jedna velika, 3 srednje i 44 male tvrtke. Propadanje metalskih tvrtki i njihovo zaostajanje u tehnološkom pogledu biva supstituirano manjim, fleksibilnijim tvrtkama obilježenim značajnim poduzetničkim motivacijama i tehnološkim kreacijama. Danas tako taj sektor obrta i malog poduzetništva zauzima respektabilnu poziciju, što sljedeći podaci o zaposlenima potvrđuju. Zaposleni u sektoru obrta i poslovnim subjektima 2003. 2004.

Zaposleni u sektoru obrta 233.695 224.675 Republika Hrvatska Zaposleni u poslovnim subjektima 1.076.619 1.095.643 Zaposleni u sektoru obrta 12.236 13.085 Zaposleni u poslovnim subjektima 66.209 71.583 Proizvodnja metala 143 121

Županija

Proizvodnja proizvoda od metala, osim strojeva i opreme

863 853

% Zaposleni u proizvodnji metala od ukupno zaposleni u Županiji

0,18 0,14

% Zaposleni u proizvodnji proizvoda od metala

1,10 1,01

Izvor: Ured državne uprave Osječko-baranjske županije, Služba za gospodarstvo, Odsjek za statistiku, obrada HGK Županijska komora Osijek Djelatnost proizvodnje metala i proizvoda od metala u ukupnom izvozu Županije u 2004. godini sudjelovalo je sa 4,1%, a u uvozu s 3,4%, kod čega je u prošloj godini ostvarena pozitivna bilanca razmjene s inozemstvom u iznosu od 6,9 milijuna USA dolara.

Konačna verzija 48

Izvoz i uvoz prema djelatnostima u 2003. i 2004. godini u 000 USD (tekući tečaj)

Izvoz Struktura 2004.

Uvoz Struktura 2004. Djelatnost

2003. 2004. % indeks

2003. 2004. % indeks Saldo

Proizvodnja metala

732 745 0,2 101,8 373 503 0,2 134,7 242

Proizvodnja proizvoda od metala

14.692 17.412 3,9 118,5 11.622 10.744 3,2 92,4 6.667

UKUPNO 419.188 447.785 100,0 106,8 307.119 334.836 100,0 109,0 112.949 Izvor: Državni zavod za statistiku, obrada HGK Županijska komora Osijek Zaključno je moguće ustvrditi da metaloprerađivački kompleks u cijelosti trpi određene restrukturacijske probleme, ali isto tako pokazuje mogućnosti u pogledu perspektive. Rezime stanja i problema u metaloprerađivačkoj industriji bio bi sljedeći:

− Nepostojeća strategija razvoja metalne industrije na državnoj razini. Metalna industrija i strojogradnja su jedan od najvažnijih pokretača ukupnog razvoja o čemu se ne vodi dovoljno računa na državnoj razini. Pojedinačna rješenja u smislu davanja jamstvenih garancija ili pojedinačni otpisi dugova državi ne mogu se nazvati „strategijom razvoja“.

− Složeno stanje u industriji, posebno u izvoznim poslovima zbog visokih poreznih davanja i posebno nestimulativne politike investiranja s obzirom na visinu kamata financijski recesijom osiromašene metalne industrije. Ohrabruje lagani porast ukupnih prihoda i dobiti metalne industrije i strojogradnje, iako je taj porast vrlo blag i još nedovoljan za ozbiljnije poboljšanje stanja u cjelokupnom sektoru.

− Nakon višegodišnje recesije, u 2004. godini se bilježi ohrabrujući porast indeksa industrijske proizvodnje za gotovo 30%, te porast izvoza i pozitivna bilanca u robnoj razmjeni s inozemstvom.

− Nizak tehnološki nivo, investicije ispod razine amortizacije, nema novih prepoznatljivih proizvoda interesantnih za strano i domaće tržište već se konkurira jeftinom radnom snagom, što generalno dovodi do daljnjeg slabljenja snage sektora i borbe za opstanak u kojoj nema mogućnosti za ulaganja u tehnološku opremljenost i izobrazbu kadrova.

− Prerada metala i strojogradnja ima potencijalno dobre šanse da zaposli kapacitete malog gospodarstva, iako je nastup na novim tržištima i ulazak u velike sustave u inozemstvu vrlo težak i povezan s posjedovanjem sofisticiranih tehnologija, znanja i tradicija, te certifikata ISO-9000.

12.2.9. Kemijska industrija Djelatnošću kemijske proizvodnje na području se Županije bavi 8 tvrtki. Jedna velika - jedna srednja i 6 malih. Međutim, djelatnost je ostvarila 8% ukupnih prihoda ukupnih prihoda gospodarstva Županije, 6% ukupne dobiti i čak 10% ukupnih investicija. Djelatnost i njen razvoj

Konačna verzija 49

izrazito su ekspanzivni, pa tako u ukupnom izvozu Županije ona sudjeluje u 2004. godini s 5,9%, a njen udio u izvozu iznosi 9,2%. To je rezultiralo negativnom bilancom razmjene s inozemstvom u iznosu od 4,5 milijardi dolara. Radi se očito o djelatnosti koja je s obzirom na izraženu konkurenciju na svjetskom tržištu okrenuta uvozu, međutim tu nužnost nije moguće prevladati na razini Županije, već se radi o problemu države u cijelosti. Broj zaposlenih u ovoj djelatnosti u Županiji je u proteklih nekoliko godina u opadanju, što naravno dijelom treba pripisati posljedicama tehnološkog razvoja, ali isto tako dijelom je to rezultat zaostajanja plaća na ovom području općenito, pa tako i u ovoj djelatnosti. Naime, u 2004. godini su plaće u kemijskoj industriji na području Županije u usporedbi s republičkim prosjekom bile niže za 35%. Proizvodnja odabranih proizvoda u 2003. godini

Proizvod Jedinica

mjere 2003.

Industrija monokarbonske masne kiseline t 101 Zasićene ciklične monokarbonske kiseline t 79 Drveni ugljen t 3.449 Ostale boje i lakovi, razrjeđivači t 12 Deterdženti i preparati za pranje t 45.169 Paste, prašak i ostalo za čišćenje t 392 Puderi za kozmetičku uporabu kg 487 Dekorativna kozmetika i preparati za njegu kože kg 8.627 Šamponi, lakovi za kosu kg 753.488 Preparati za usnu i zubnu higijenu kg 380.829 Preparati za brijanje, dezodoransi kg 30.838 Sredstva za doradu t 56

Izvor: Županija u brojkama 2004., prosinac 2004., obrada HGK Županijska komora Osijek 12.2.10. Industrija graditeljskih materijala Na području Županije ova industrija ima veliku tradiciju poglavito u proizvodnji opeke i crijepa što naravno treba zahvaliti prirodnom resursu gline koji je bogat, ali i tradiciji vezanoj uz proizvodnju na području bivših država, počevši od Austro-Ugarske Monarhije pa sve do SFRJ. Uz navedene proizvodnje ovdje je značajna i proizvodnja cementa. Od ostalih graditeljskih materijala postoje manji proizvođači u proizvodnji stakla, proizvoda od betona, gipsa te prirodnog i umjetnog kamena. U Županiji djeluje ukupno 21 tvrtka koja se bavi proizvodnjom (2 velike i jedna srednja i 18 malih) a ukupna vrijednost proizvodnje u 2004. godini iznosi 699 milijuna kuna, dok udio grane u ukupnoj industrijskoj proizvodnji Županije iznosi 6%. U 2004. godini djelatnost je ostvarila 11% ukupnih prihoda gospodarstva Županije, 13% investicija, ali čak 31% ukupne dobiti gospodarstva Županije. Udio u ukupnom izvozu Županije iznosi 3,1%, a u uvozu 4,6%. Međutim, kada se gledaju podaci izvoza i uvoza onda, što je u ovoj djelatnosti naglašeno, efekte treba mjeriti na razini Županije, jer su očito bilančni odnosi bitno različiti od onih vanjskotrgovinskih. Broj zaposlenih iznosi 980, a što je vrlo karakteristično, prosječna

Konačna verzija 50

mjesečna plaća u 2004. godini je za 10% veća od republičkog prosjeka. U djelatnosti je uz navedeno značajna aktivnost u sektoru obrta i malog poduzetništva koje postiže vidne efekte u republičkim relacijama. Broj zaposlenih u sektoru obrta i poslovnim subjektima prema NKD-u 2002.

2003. 2004. Zaposleni u sektoru obrta 233.695 224.675 Republika Hrvatska Zaposleni u poslovnim subjektima 1.076.619 1.095.643 Zaposleni u sektoru obrta 12.236 13.085 Zaposleni u poslovnim subjektima 66.209 71.583 Proizvodnja metala 143 121

Županija

Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda

1.004 983

% Zaposleni u proizvodnji ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda od ukupno zaposleni u Županiji

1,28 1,16

Izvor: Ured državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji, Služba za gospodarstvo, Odsjek za statistiku, obrada HGK Županijska komora Osijek

Proizvodnja odabranih proizvoda u 2003. godini

Proizvod Jedinica

mjere 2003.

Keramička građevinska opeka i blokovi m3 520.464 Krovni crepovi tis. kom. 21.606 Portland cement t 705.279 Vapno t 505 Blokovi, ploče, opeka i sl. od betona t 27.561 Montažni građevni elementi t 5.644 Pripremljeni svježi beton za uporabu t 99.565 Žbuka t 39.667 Proizvodnja od cementa i umjetnog kamena t 31 Vruća asfaltna masa t 74.131

Izvor: Županija u brojkama 2004., Ured državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji, Služba za gospodarstvo, Odsjek za statistiku

Konačna verzija 51

12.3. Graditeljstvo U graditeljstvu Županije u proteklih nekoliko godina porasla je aktivnost što u osnovi odgovara i tendencijama na razini države u cijelosti. Naime, Republika Hrvatska je posljednjih godina završila ciklus obnove ratom porušenih objekata, istodobno su izgrađeni kapitalni infrastrukturni objekti. Sve to zajedno pomaklo je aktivnost građevinske djelatnosti na jednu višu razinu, koliko u tehnološkom toliko i u dohodovnom pogledu, a pridonijelo je u značajnoj mjeri povećanju broja zaposlenih, što je jedna od odlučujućih komponenti razvoja graditeljstva. U godini 2004. broj građevinskih poduzetnika na razini Županije iznosio je 307, kod čega 277 malih, 23 srednja i 7 velikih poduzetnika. Graditeljstvo je također ostvarilo u 2004. godini 55 milijuna kuna dobiti, što predstavlja 7% ukupne dobiti na razini Županije. Ukupne investicije u 2004. godini iznosile su 200 milijuna kuna, odnosno 12,3% ukupnih investicija u Županiji. Udio građevinske djelatnosti u ukupnom gospodarstvu u samo jednoj godini porastao je od 8,83% na 9,71% kod stope rasta ukupnog gospodarstva što govori o daljnjem jačanju ove djelatnosti u strukturi gospodarstva. U strukturi vrijednosti građevinskih radova prema vrsti građevina objekti prometne infrastrukture sudjelovali su s 21,3%, što je znatno manje od republičkog prosjeka koji iznosi 51%, ali ti omjeri će se promijeniti u budućnosti izgradnjom koridora 5C. Investicije za komunalnu i energetsku infrastrukturu su u rastu i njihova dinamika je iznad državnog prosjeka što naravno predstavlja određenu prednost, posebice u odnosu na očekivane aktivnosti graditeljstva na ovom području. Broj zaposlenih u ovoj djelatnosti iznosi oko 5.288 osoba ili 6,3% ukupno zaposlenih u Županiji. Zaposlenost u okviru sektora obrta i poslovnih subjekata 2003. 2004.

Zaposleni u sektoru obrta 233.695 224.675 Republika Hrvatska Zaposleni u poslovnim subjektima 1.076.619 1.095.643 Zaposleni u sektoru obrta 12.236 13.085 Zaposleni u poslovnim subjektima 66.209 71.583

Županija

Građevinarstvo 5.306 5.288 % Zaposleni u građevinarstvu od

ukupno zaposleni u Županiji 6,76 6,25

Izvor: Ured Državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji, Služba za gospodarstvo, Odsjek za statistiku, obrada HGK Županijska komora Osijek

Problemi u sektoru graditeljstva mogu se rezimirati u sljedećim pitanjima i problemima:

− nesmiljena tržišna borba pojačana stanom konkurencijom koju prate jake investicijske banke, što uzrokuje spuštanje cijena ispod svake realne mogućnosti poslovanja. U ovaj se problem dodatno uklapa najniža cijena kao glavni kriterij za odabir izvođača na javnim natječajima;

Konačna verzija 52

− stalne izmjene Zakona o gradnji kojima se pokušava olakšati administrativne zapreke procesu gradnje, te nedefinirani kriteriji za licenciranje poduzeća s tehničko-tehnološkim predispozicijama za kvalitetno obavljanje određenog posla;

− nedostatak školovanih kadrova od inženjera do kvalificiranih majstora, školovanje kadrova, nezainteresiranost za strukovna zanimanja;

− nepoticajna stopa PDV- a te naplata PDV-a odmah po fakturiranju dok država plaća izvršene radove poduzetnicima s odgodom od čak 180 dana;

− veliki troškovi izvođača prilikom ishođenja bankovnih garancija kod prijave na natječaje (skupe mjenice, bilježnici itd., građevinsko poduzeće često kreditira investitora);

− neodrživ 40-satni radni tjedan u graditeljstvu. Potrebno je stimulirati radno osoblje te omogućiti onima koji žele raditi zakonski regulirane ugovore za povećanje broja radnih sati (Zakon o radu);

− vlastite slabosti poduzeća - općenito nizak stupanj tehničko-tehnološke opreme i znanja;

− nepostojanje državnih planova za investicije barem godinu dana unaprijed kako bi se izvođači mogli pripremiti. Preduga zakonska procedura oko natječaja, žalbenog postupka i potpisivanja ugovora skraćuje ionako kratke rokove za izvođenje.

12.4. Komunalna infrastruktura Komunalno gospodarstvo je prema definiciji kontroverzna kategorija, budući da se u toj gospodarskoj aktivnosti isprepliću privatni motivi i interesi, ali i interesi javnih službi. U posljednjih 20 godina u zemljama tržišnih provenijencija sve je naglašenija pojava privatizacije u ovom sektoru, što naravno kao proces zahvaća sve više i našu gospodarsku strukturu i obilježava naše društvene prilike. Komunalna aktivnost inače obuhvaća: opskrbu pitkom vodom, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda, prijevoz putnika u javnom prometu, održavanje čistoće, odlaganje komunalnog otpada, održavanje javnih površina, održavanje nerazvrstanih cesta, tržnice na malo, održavanje groblja i krematorija i obavljanje pogrebnih poslova te obavljanje dimnjačarskih poslova i javna rasvjeta. Komunalni standard sve više se ističe kao kategorijalni sustav kojemu se pridaje prvenstvo u Europskoj uniji. Stoga Unija posebno insistira na kriterijima opremljenosti gradova i naselja komunalnom infrastrukturom. To se posebice odnosi na prikupljanje i pročišćavanje otpadnih voda, prikupljanje i zbrinjavanje otpada i zaštitu zraka. U središtu pozornosti gotovo posvuda u Hrvatskoj, pa tako i u ovoj Županiji je projekt zbrinjavanja komunalnog otpada. Osječko-baranjska županija i Vukovarsko-srijemska županija nalaze se pred realizacijom regionalnog sustava zbrinjavanja komunalnog otpada. Na području Županije izvode se već ili započinju krupni projekti kapitalne gospodarske infrastrukture:

− Plinofikacija Baranje

Konačna verzija 53

Prema Studiji „Opskrba prirodnim plinom područja Osječko-baranjske županije“ komunalnim potrošačima, industrijom i poljoprivredom, trošilo je supstitutabilne energije u ekvivalentnim jedinicama prirodnog plina 62,5 milijuna m3. S obzirom da Baranja ne raspolaže gotovo nikakvim vlastitim izvorima energije, navedenu količinu energije u obliku lignita, mrkog ugljena, mazuta i ulja za loženje dovozilo se uglavnom iz udaljenih područja, cestom i iz drugih država. Uvođenjem prirodnog plina u Baranju rasteretile bi se posavske i podravske prometnice prijevoza oko 60.000 t/god. raznih energenata, povećao bi se ukupni stupanj djelovanja energetike Hrvatske (nema potrošnje energije za transport energije), smanjila bi se emisija CO2, proizvodila bi se zdravija hrana.

− Odvodni sustav općine Čepin Čepin je izgradio vlastiti vodoopskrbni sustav sa crpilištem u samom naselju s preradom vode kojom je osigurana perspektiva bržeg i kvalitetnijeg gospodarskog razvoja. Međutim, osiguranom vodoopskrbom naglo se povećala potrošnja vode bez osigurane kontrolirane i kvalitetne odvodnje. Izgradnjom vodoopskrbnog sustava, intenzivnom stambenom izgradnjom i povećanjem standarda stanovništva uvjetovana je znatno povećana potrošnja vode, a samim time i izgrađene sabirne jame su se pokazale kao nezadovoljavajuće rješenje. Projekt obuhvaća glavni kolektor slivnog područja Čepin, ukupne dužine 10.638,52 m i dvije crpne postaje.

− Model odvodnje s idejnim projektom kanalizacijskog sustava grada Osijeka U izradi, predvidivo je da će se projekt realizirati u četiri projektne etape:

− Sadašnje stanje − Rekonstrukcija postojećeg stanja i plan razvoja − Izgradnja modela kakvoće vode − Upravljačka etapa

Osnovni pokazatelji vezani za poslovanje komunalne djelatnosti su sljedeći: Javni vodovod u 2004. godini 2004. Zahvaćene količine vode, tisućama m3 22.148 Dužina glavnog dovoda, km 178 Dužina razvodne mreže, km 1.483 Broj vodovodnih priključaka 69.062

Izvor: Ured državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji Služba za gospodarstvo, Odsjek za statistiku, obrada HGK Županijska komora Osijek

Javna kanalizacija u 2004. godini 2004. Otpadne vode ukupno, tisućama m3 15.276 Pročišćene otpadne vode, tisućama m3 1.754 Nepročišćene otpadne vode, tisućama m3 13.522

Konačna verzija 54

Ukupna dužina zatvorene kanalizacijske mreže, km 508 Dužina glavnog kolektora, km 66 Broj kanalizacijskih priključaka 34.373

Izvor: Ured državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji Služba za gospodarstvo, Odsjek za statistiku, obrada HGK Županijska komora Osijek

Javna rasvjeta i isporučena električna energija potrošačima na niskom naponu u 2004. godini

Instalirana svjetleća mjesta u javnoj rasvjeti

Isporučeno električne energije potrošačima priključenima na niski napon, MWh

ukupno suvremena Grad

broj snaga kW

broj snaga kW

ukupno kućanstva javna

rasvjeta ostali

potrošači

Beli Manastir 607 98 598 96 20 17.325 457 3.149 Belišće 762 220 561 167 11 9.661 397 1.896 Donji Miholjac 367 55 283 ... 12 7.400 342 4.836 Đakovo 1 405 1 360 40 25.571 1.180 14.071 Našice 1 244 1 214 15 7.908 856 6.937 Osijek 10 1.705 9 1.440 214 140.115 7.806 66.524 Valpovo 766 150 619 127 17 9.707 406 7.441

Izvor: Državni zavod za statistiku, obrada HGK Županijska komora Osijek Ulice, površina, kolnika i trgovi u 2004. godini

Ulica Površina kolnika, tisuće m2 Trgovi od toga Od toga

GRAD broj dužina km

površina tis. m2

prosječna širina,

m ukupno suvremen

i zastor

ostale vrste

zatvora

broj trgova

ukupna površina tis.

m2 suvremen

i zastor

ostale vrste

zastoraBeli Manastir

72 431) 9351) 221) 2181) 2181) - 1 101) 101) -

Belišće 55 27 327 12 146 145 1 1 5 5 - Donji Miholjac

56 30 531 20 179 151 28 1 7 7 -

Đakovo 119 61 915 15 220 200 20 3 31 20 11 Našice 88 28 340 - 142 107 35 2 15 15 - Osijek 449 392 7.840 20 2.352 2.116 235 14 121) 121) - Valpovo 54 321) 6431) 201) 1661) 1621) 41) 1 91) 81) -

1) Procijenjeni podatak Izvor: Državni zavod za statistiku, obrada HGK Županijska komora Osijek Javna parkirališta u 2004. godini

Javna parkirališta

Javna parkirališta pokrivena parkirališta

nepokrivena parkirališta

označeni prostor za

parkiranje kod pokrivenih parkirališta

označeni prostor kod nepokrivenih

parkirališta Grad

broj površina, tis. m2 broj površina,

tis. m2 broj površina tis. m2 broj površina,

tis. m2 broj površina, tis. m2

Beli Manastir

- - - - 5801) 81) - - - -

Belišće 802 19 - - 802 19 - - 802 19

Konačna verzija 55

Donji Miholjac

8 2 - - 8 2 - - 182 2

Đakovo 15 8 - - 15 8 - - 683 6 Našice - - - - 2 4 - - 2 4 Osijek 2.500 31 - - 12.500 156 - - 560 7 Valpovo - - 1 1 - - 90 1 708 12

Izvor: Državni zavod za statistiku, obrada HGK Županijska komora Osijek

Konačna verzija 56

Groblja u 2004. godini

Groblja Mrtvačnice Groblja koja su

opskrbljena vodom

Groblja koja imaju kanalizaciju

površina m2 zdenci Grad

broj pod parkom

pod grobnim mjestima

pod stazama putovima

Gro

bna

mje

sta

s ra

shla

dnim

ur

eđaj

ima

bez

rash

ladn

ih

uređ

aja

broj

oda

ra

Broj odara u krematoriju

Crk

ve

Kap

ele

javn

i vod

ovod

i

pum

pe

buna

ri

povezanu s javnom

kanalizacijskom mrežom

povezanu sa septičkom

jamom, otvorenim kanalom, rijekom

Beli Manastir 2 8.607 25.149 3.751 3.458 2 - 4 - - - 2 - - 1 1 Belišće 1 3.287 12.052 6.574 3.758 - 1 2 - - 1 1 - - 1 - Donji Miholjac

2 2.675 15.945 2.150 2.174 - 1 2 - 1 2 2 - - 1 1

Đakovo 1 47.219 17.781 4.781 4.800 1 - 3 - - 1 1 - - 1 - Našice 1 - 28.907 7.227 2.200 - 1 3 - - - 1 - - 1 - Osijek 12 241.270 156.612 63.090 32.781 1 9 23 - - 5 9 - - 3 2 Valpovo 1 24.000 19.000 1.700 4.000 - 1 2 - - 1 1 - 1 - 1

Izvor: Državni zavod za statistiku, obrada HGK Županijska komora Osijek

Javne zelene površine u 2004. godini Parkovi Travnate površine Botanički vrtovi Zoološki vrtovi Park-šume Drvoredi Javna dječja igrališta

Grad broj

površina tis. m2

broj površina

tis. m2 broj

površina tis. m2

broj površina

tis. m2 broj

površina tis. m2

broj površina

tis. m2 broj

površina tis. m2

Beli Manastir 19 89 - 83 - - - - - - 8 12 6 16 Belišće 4 43 59 186 - - - - - - 8 8 7 29 Donji Miholjac 3 152 - 14 - - - - - 134 - - 2 14 Đakovo 9 118 22 40 - - - - - - 8 13 10 5 Našice 2 342 6 45 - - 1 3 1 520 3 3 1 2 Osijek 19 283 - 1.950 - - 1 101 - - 42 85 65 35 Valpovo 1 200 23 110 - - - - 1 50 3 4 6 15

Izvor: Državni zavod za statistiku, obrada HGK Županijska komora Osijek

12.5. Malo i srednje poduzetništvo Položaj malog i tzv. srednjeg gospodarstva sve više se ocjenjuje kao prednost u razvijenim zemljama. Smatra se da je to gospodarstvo izrazito fleksibilno u odnosu na tržišne izazove i kako upravo zbog toga predstavlja jamstvo u kriznim situacijama i uvjetima brzih tehnoloških i marketinških performansi. Kretanje i broj aktivnih poduzetnika prema veličini 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. Veliki 35 43 36 35 33 41 51 56Srednji 137 118 141 140 148 137 137 140Mali 3.011 2.944 2.868 2.843 2.724 2.717 2.958 2.930Ukupno 1.183 3.105 3.045 3.018 2.905 2.895 3.146 3.126

Izvor: FINA, Županijska komora Osijek Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva u svom programu postavlja ciljeve razvoja malog gospodarstva kako slijedi: povećanje učinkovitosti, kvalitete i konkurentnosti, povećanje izvoza i prilagodba svjetskom tržištu, istraživanje, razvoj i primjena novih tehnologija, povećavanje zapošljavanja, kooperacija te poticanje proizvodnji koje ne zagađuju okoliš. Sukladno tomu donesene su mjere i aktivnosti:

− kreditiranje pod povoljnim uvjetima, − davanje potpora za povećanje zapošljavanja, − organiziranje centara za poduzetništvo, poduzetničkih inkubatora i zona malog

gospodarstva, − poticanje razvoja ženskog poduzetništva i poduzetništva mladih, − sufinanciranje razvoja novih tehnologija i inovacija u razvoju obrtništva i

zadrugarstva, − davanje potpora za sudjelovanje na međunarodnim sajmovima u zemlji i

inozemstvu, − pružanje stručne i savjetodavne pomoći, − obrazovanje poduzetnika i dr.

Među glavnim problemima ovog sektora je nedovoljna educiranost poduzetnika (znanje i vještine) za kvalitetno upravljanje djelatnošću, te za područje marketinga, financija, informatičke tehnologije, stranih jezika i dr. Veliki je problem i nedostatak raznih jamstvenih fondova, posebice na lokalnoj razini, te dobrih razvojnih programa i duge procedure dobivanja kredita. Slabo se ulaže u kapacitete proizvodnih djelatnosti, te u nove tehnologije i podizanje kvalitete proizvoda i usluga. Ministarstvo gospodarstva je u okviru programa malog i srednjeg poduzetništva donijelo niz mjera za poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva od kreditnih uvjeta do uvjeta poslovanja i registracija tvrtki. Poglavarstvo Osječko-baranjske županije također povezano s

58

tim 8. ožujka 2005. godine donijelo je Pravilnik o investicijskoj potpori za kapitalna ulaganja na području obrtništva. Ovdje se poglavito radi o potpori proizvodnim djelatnostima, a iznos potpore limitiran je na 25% vrijednosti ukupnih investicija. Osim toga, propisani su i uvjeti za korisnike tih potpora koji su široko razrađeni i strategijski ciljno profilirani.

12.6. Promet Zbog vrlo povoljnog geoprometnog položaja Županije promet na ovom području ima izrazite razvojne prednosti. Međutim, zbog prometne infrastrukture koja nije razvijena poglavito na području same Županije na području prometa nisu u proteklom razdoblju zabilježeni značajniji ekonomski učinci. Cestovna infrastruktura obuhvaća 1614 km cesta od čega 470 km državnih, 620 km županijskih i 520 km lokalnih cesta. Željeznički promet nije još uvijek na razini prijeratnog, sama infrastruktura željeznica doživjela je ozbiljna razaranja, pa zbog toga uglavnom kasni modernizacija željezničke infrastrukture. Činjenica da pruga Osijek - Vinkovci još uvijek nije stavljena u funkciju. Zahvaljujući naglom rastu prometa na unutarnjim plovnim putovima luka tranzit Osijek bilježi u zadnjoj godini rast prometa od čak 30%. Prosječan broj zaposlenih u djelatnostima prijevoza, skladištenja i veza je 1716 osoba što ujedno predstavlja 4% ukupno zaposlenih u Županiji. 12.6.1. Cestovni promet Prema zadnjim podacima (2004. godina) u Županiji je registrirano 98.219 motornih vozila što čini ujedno oko 6% ukupno registriranih vozila u Republici Hrvatskoj. To pokazuje kako je u ovom sektoru u odnosu na potencijal gospodarstva u cijelosti Županija značajnije zastupljena u okviru države. Registrirana motorna vozila u Županiji Županija Republika Hrvatska Osobna vozila 75.462 1.293.461 Autobusi 314 4.833 Teretna vozila1) 6.927 138.290 Ostala vozila2) 10.641 114.126

1) uključeni su tegljači 2) uključeni su kombinirani automobili, radni strojevi, radna vozila i traktori Izvor: Državni zavod za statistiku, obrada HGK Županijska komora Osijek Cestovni teretni promet je najzastupljeniji oblik prijevoza tereta u Županiji. Primjećuje se kako je vozni park u Županiji iz godine u godinu kvalitetniji, pa tako sve više raste broj ekološki sigurnijih i tehnički prihvatljivijih vozila, dok se broj vozila starih i tehnološki zastarjelih vrlo brzo smanjuje. U Županji je 165 prijevoznika i ukupno 675 vozila licencirano, što ujedno predstavlja 7% u ukupnom broju licenciranih vozila u Republici Hrvatskoj. Proširenjem EU prijevoznicima iz susjednih zemalja omogućen je lakši i jednostavniji pristup

59

tržištu. Međutim, valja naglasiti kako to pogoršava konkurentnost naših prijevoznika. Također, veliki problem predstavlja i raspored kritičnih dozvola za međunarodni prijevoz (CEMT dozvole). 12.6.2. Cestovni prijevoz putnika U Županiji je registrirano 314 autobusa što čini 6,5% u ukupnom broju registriranih autobusa u Republici Hrvatskoj. Pregled prevezenih putnika i ostvarenih putničkih kilometara u Županiji 2004. Prevezeni putnici u javnom prijevozu, u tisućama 1.621 Od toga u unutrašnjem prijevozu 1.594 Putnički kilometri u tisućama 329.237 Od toga u unutrašnjem prijevozu 321.433

Izvor: Ured državne uprave Osječko-baranjske županije, Služba za gospodarstvo, Odsjek za statistiku, obrada HGK Županijska komora Osijek

Problematika cestovnog putničkog prometa poglavito tržišne sustavne prirode još uvijek je nedefinirana i strategijski neosmišljena. Ta manjkavost uz probleme cijene goriva koja se u zadnje vrijeme javlja stvara ozbiljna ograničenja u poslovanju ove gospodarske grane. 12.6.3. Gradski i prigradski promet Pregled prijevoza putnika u gradskom prijevozu

Prijevoz putnika u tisućama 2003. 2004. Ukupno 8.896 9.252 Autobusi 5.690 6.189 Tramvaji 3.206 3.063

Izvor: Informacije o stanju u gospodarstvu na području Osječko-baranjske županije, HGK, ožujak 2005. godine Evidentan je rast prijevoza putnika u promatrane dvije godine, što naravno povećava ekonomske učine u ovom sektoru. Međutim, budući da se u gradu iz godine u godinu skokovito povećava broj osobnih vozila, dolazi do ozbiljnih ograničenja u prometu posebice u odnosu na parkirna mjesta, infrastrukturu javnog prometa i naravno gubitke koji iz tih odnosa proizlaze. Upravo iz istih razloga se najavljuju značajne rekonstrukcije infrastrukture javnog prijevoza, ali i rješenja na području parkiranja i prometnih usluga u privatnom sektoru. 12.6.4. Željeznički promet Na području Županije nalazi se 31 željeznička postaja i 269 km željezničkih pruga.

Željeznički promet u Županiji mjereno po broju putnika

60

2002. 2003. Otputovali putnici u tisućama 714 725 Promet robe u tisućama Ukrcaj 435 310 Iskrcaj 688 620

Izvor: Ured državne uprave Osječko-baranjske županije, Služba za gospodarstvo, Odsjek za statistiku, obrada HGK Županijska komora Osijek

Vidljivo je zabilježen rast prometa putnika, međutim, isto tako je zabilježen i pad prometa roba. Taj pad pripisuje se zastarjeloj tehnologiji, pa se očekuju promjene kroz program modernizacije željeznice. Naravno, radi se poglavito o republičkom problemu, ali, potpuno razumljivo, ekonomske i društvene posljedice trpi u značajnoj mjeri i Županija. 12.6.5. Riječni promet Riječni promet Republike Hrvatske dio je europskog prometnog sustava. U okviru Županije tako rijeka Drava ima status međunarodnog plovnog puta na potezu od ušća do Osijeka čija je dužina 23 km. Te obveze (međunarodne) ali i potreba domaćeg gospodarstva nalažu modernizaciju riječnih putova i pristaništa u što treba ulagati značajna sredstva. Posljednje dvije godine značajno se povećava promet u lukama, što ukazuje na perspektivne mogućnosti te djelatnosti. Fizički obujam poslovanja Luke Tranzit Osijek 2003. 2004. indeks 04/03 Pretovar u riječnom prometu (u tisućama tona) 291 367 126 Ukupne manipulacije (u tisućama tona) 1.024 950 93

Izvor: Luka Tranzit Osijek, obrada HGK Županijska komora Osijek Domaće gospodarstvo je pretežiti korisnik usluga Luke Tranzit Osijek, međutim geopolitičke poveznice, posebice one s Mađarskom i s Bosnom i Hercegovinom postupno sve više ističu ulogu luke na širim prostorima regije. Ulaskom luke u NEXE grupu u sklopu luke bit će izgrađena i betonara, što će značajno povećati obujam prometa u luci. Obnovljen je ulaz u luku i terminal za prijem rasutih tereta i započeta je izgradnja lučkog bazena. 12.6.6. Zračni promet Zračna luka Osijek je nakon rata otvorena 2001. godine. Opremljena je za komercijalne zrakoplove i u tom pogledu je kompletna infrastruktura obnovljena. Tijekom 2003. godine nastavljena je druga faza obnove zračne luke. Promet zrakoplova i putnika 2003. 2004.

61

Promet zrakoplova - ukupno 432 584 Domaći promet 210 291 Promet s inozemstvom 222 293 Promet putnika - ukupno 3.302 3.027 Domaći promet 2.674 1.821 Promet s inozemstvom 628 1.206

Izvor: Zračna luka Osijek, obrada HGK Županijska komora Osijek Zračna luka Osijek postala je operativna 24 sata, što je omogućilo otvaranje cargo prometa tako da je u 2004. godini izmanipulirano ukupno 356 tona roba.

12.7. Turizam Zapostavljanje razvoja kontinentalnog turizma u odnosu na turizam u priobalju koje kao trend traje već 30-ak godina odrazilo se i na spori razvoj turizma u Osječko-baranjskoj županiji. Danas međutim turizam sve više dobiva nove destinacije koje poglavito počivaju na prirodnim resursima, povoljnim klimatskim i ekološkim uvjetima, povijesnim raznolikostima i kulturološkim obilježjima. Nabrojene prednosti otvaraju mogućnosti Županije u razvoju raznih vrsta turizma: eko i kulturnog turizma, zdravstvenog, rekreacijskog, izletničkog, lovnog i ribolovnog turizma, a u novije vrijeme i tranzitnog i poslovnog turizma. Park prirode Kopački rit zajedno s Podunavljem i donjim tokom rijeke Drave predstavlja najveći prirodni resurs Županije, pri čemu je Kopački rit najočuvanije prirodno poplavno područje rijeke Dunav u čitavoj Srednjoj Europi. Izuzetna biološka, stanišna i krajobrazna raznolikost, te stalne promjene pod utjecajem poplavnih voda su temeljne turističke zanimljivosti ovog područja, na koje se veže bogata kulturna i gastronomska ponuda šireg područja (Đakovo, Valpovo, Donji Miholjac, Našice). Razvojni projekti Javne ustanove Park prirode Kopački rit se stoga temelje na održivom korištenju prirodnih dobara u vidu razvoja ekoloških vidova turizma (promatranje ptica, edukacijski programi itd.) koji će osigurati očuvanje prirodnih vrijednosti za buduće generacije. Kompleks Dvorac Tikveš koji se nalazi u sastavu Parka prirode predstavlja središte takvog razvojnog pravca u vidu razvoja Europskog centra za okoliš i ekskluzivne gastronomske, smještajne i kulturne ponude. Linearna povezanost prirodnih ekosustava duž Drave i Dunava omogućuje razvoj paralelne turističke povezanosti tim pravcima sa susjednim zemljama (osobito Mađarska) i udaljenim zapadno-europskim tržištima. U 2004. godini u Županiji je evidentirano 106 poduzetnika u djelatnosti hotela i restorana od čega 103 mala i 3 srednja. Prosječan broj zaposlenih u turizmu u 2004. godini iznosio je oko 1.000 osoba. Županija danas raspolaže sa oko 1.500-1.600 postelja uglavnom u gradovima. Od ostalih smještajnih kapaciteta moguće je spomenuti kapacitete vezane uz zdravstveni i rekreacijski turizam u Bizovcu, te kapacitete u privatnom smještaju u manjim mjestima u Baranji.

62

Najveći prirodni, a ujedno i turistički resurs Županije je Park prirode Kopači rit kao najočuvanije prirodno poplavno područje rijeke Dunav u čitavoj srednjoj Europi. Projekti koji se izrađuju temeljeni na toj spoznaji polaze od toga da se na tom području razvija prije svega ekoturizam kapacitiran na način da se očuva prirodni okoliš. Dvorac Tikveš koji se nalazi u Parku prirode Kopački rit predviđen je kao središte takvog turističkog razvojnog pravca gdje će ustvari biti razvijane sve discipline ekološkog turizma kao što su zaštita, istraživanje, monitoring prirode i okoliša te edukacija kao i razni kulturno-umjetnički sadržaji. Drugi važan kapacitet polivalentnog sadržaja na području Županije je Bizovac, odnosno Bizovačke toplice koje su orijentirane u pravcu razvoja rekreacijskog i zdravstvenog turizma. U 2004. godini Županija bilježi preko 100.000 noćenja, od čega je u stvari 2/3 domaćih, a trećina stranih turista, s tim što udio stranih turista postupno jača. Međutim, prosječan broj noćenja osoba u Županiji iznosi svega 1,8, što pokazuje da je potrebno turistički proizvod razviti u okviru širih oblika ponude. Polazeći od te konstatacije potrebno je s ciljem unapređenja kontinentalnog turizma:

− sukladno potencijalima i trendovima na turističkom tržištu definirati ciljeve i načela razvoja turizma u Županiji,

− definirati turističke proizvode Županije i dati prijedlog razvitka svakoga od njih, − definirati pojedine turističke ponude pojedinih destinacija u jedinstvenu

turističku ponudu, − osmisliti jedinstveni marketinški pristup i promidžbu Županije koja treba biti

sastavni dio turističke promidžbe Republike Hrvatske, − raditi na stvaranju pretpostavki za izradu Master plana razvoja turizma u Županiji

kao integralnog dijela Strategije razvoja turizma Republike Hrvatske.

12.8. Trgovina Tercijarizacija koja je u Republici Hrvatskoj zakašnjela za cijelo jedno desetljeće, te privatizacija koja je polazila od toga da na umjetan način izvrši gospodarsku restrukturaciju imale su zajedno negativne posljedice u razvojnoj matrici gospodarstva Republike Hrvatske. Došlo je do brzog razvoja usluga klasičnog tipa koje se temeljile na uvozu i do neprimjerene redukcije proizvodnih kapaciteta koji su uglavnom počivali na domaćim resursima. Stoga su područja u koja svakako spada Osječko-baranjska županija bila takvim razvojem stvari dvostruko pogođena. S jedne strane, značajno je opao opseg korištenja prirodnih resursa dok je s druge strane eksplozivno rastao sektor usluga poglavito u trgovini. Broj poduzetnika u Republici Hrvatskoj i u Županiji

Red. broj

Djelatnost/Područje Broj

poduzetnika 1. Gospodarstvo Republike Hrvatske 69.098 2. Trgovina Republike Hrvatske 27.196 3. Gospodarstvo Osječko-baranjske županije 3.126

63

4. Trgovina Osječko-baranjske županije 1.321 5. % udjela broja poduzetnika trgovine u RH u gospodarstvu RH 39,36% 6. % udjela broja poduzetnika trgovine OBŽ u trgovini RH 4,86% 7. % udjela broja poduzet. trgovine OBŽ u gospodarstvu OBŽ 42,26%

Izvor: FINA, obrada HGK Županijska komora Osijek Vidljivo je da je u trgovini na području Županije veći udio poduzetnika u odnosu na republički prosjek, pa je moguće zaključiti kako je u državnim relacijama na ovom području trgovina nešto značajnije razvijena. Broj zaposlenih u distributivnoj trgovini

Opis Broj

prodavaonica/servisa Broj zaposlenih

Republika Hrvatska 24.389 170.076 Županija 1.852 10.541 % udjela u Republici Hrvatskoj 7,59 6,19

Izvor: Državni zavod za statistiku, obrada HGK Županijska komora Osijek U distributivnoj trgovini je u 2003. godini bilo 1.852 prodavaonice, bilo je zaposleno 10.541 djelatnika što čini 6,2% broja zaposlenih u toj djelatnosti na razini Hrvatske. Međutim, u 2003. godini došlo je do smanjenja broja zaposlenih za 807 djelatnika dok je istodobno povećan promet, što znači da je došlo do rasta efikasnosti trgovine, ali istodobno i sumnji u socijalne i opće radne uvjet privređivanja u ovoj djelatnosti. Tzv. rang lista 400 najvećih tvrtki u republici uključuje i 7 trgovačkih poduzeća s područja Županije, što govori o već prethodno iznesenoj konstataciji o snazi trgovačke djelatnosti na ovom području. U posljednje 2-3 godine došlo je i u ovoj Županiji kao uostalom i svugdje u Republici Hrvatskoj do ekspanzije velikih trgovačkih lanaca i prodajnih centara. S jedne strane, to je povećalo konkurenciju i poboljšalo ponudu na tržištu, ali je s druge strane izazvalo nezaposlenost malih obiteljskih trgovina, a brojne su i zatvorene. Upravo zbog toga trebalo bi donijeti strategiju razvoja trgovine na razini države i urediti sljedeća pitanja:

− uvjete za obavljanje trgovine na domaćem i inozemnom tržištu, − zaštitne mjere pri uvozu i izvozu, − ograničavanja obavljanja trgovine, − radno vrijeme u djelatnosti trgovine, − nepošteno tržišno natjecanje i − nadzor i upravne mjere.

12.9. Financijsko poslovanje - banke Financijski sustav, poglavito bankovni sektor na području Županije slijedio je promjene sukladno onima na razini države. Tako je došlo do velikog broja slučajeva zatvaranja banaka i njihovih podružnica i istodobno do otvaranja novih banaka i podružnica na području

64

Županije. Još uvijek je u stečaju Gradska banka. Na području Županije imamo Slavonsku banku d.d. članicu HYPO Grupe, u većinskom vlasništvu HAAB, sa svojim podružnicama i poslovnicama, i 14 banaka zastupljenih putem svojih podružnica, poslovnica, poslovnih, komercijalnih i savjetodavnih centara. To su sljedeće banke: Banka Kovanica d.d. Varaždin, Banka Sonic d.d. Zagreb, Croatia banka d.d. Zagreb, Erste&Steiermarkische Bank d.d. Zagreb, HVB Splitska banka d.d. Split, Križevačka banka d.d. Križevci, Partner banka d.d. Zagreb, Podravska banka d.d. Koprivnica, Primus banka d.d. Zagreb, Privredna banka Zagreb d.d. Zagreb, Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb, Slatinska banka d.d. Slatina, Volksbank d.d. Zagreb i Zagrebačka banka d.d. Zagreb. Svaka podružnica ovih banaka ima svoje poslovnice, a svaka poslovnica svoje ispostave u svim većim mjestima, pa se može reći da je bankovnim sustavom dobro umrežena cijela Županija. Osim banaka na području Županije djeluje još i 12 štedno-kreditnih zadruga sa šest vlastitih poslovnica, a i 4 stambene štedionice su uključene u bankovni sustav.

13. DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA I PRORAČUN Moguće je ustvrditi kako je na području Županije razvijena mreža ustanova u djelatnostima obrazovanja, znanosti, kulture, zdravstva, socijalne skrbi te informiranja. Znanstvenu djelatnost na području Županije predstavlja ponajprije Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku sa 10 fakulteta - Ekonomski, Pravni, Medicinski, Poljoprivredni, Prehrambeno-tehnološki, Elektrotehnički, Građevinski, Filozofski, Učiteljski i Katoličko-bogoslovni fakultet te Umjetnička akademija i 4 sveučilišna odjela matematike, biologije, fizike i kemije. Županija, Sveučilište i Grad Osijek suosnivači su Tehnologijsko-razvojnog centra d.o.o. Osijek. U Osijeku nadalje djeluje Zavod za znanstveni i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU). U prosvjeti i društvenoj brizi o djeci brinu 22 predškolske ustanove, 70 osnovnih škola, 108 područnih škola, 30 srednjih škola te 5 učeničkih domova od kojih su 2 samostalne ustanove, a 3 doma su u sastavu srednjih škola. Od umjetničkih ustanova djeluje Hrvatsko narodno kazalište koje ima status nacionalnog kazališta te Galerija likovnih umjetnosti u Osijeku. Također tu je i Agencija za obnovu osječke Tvrđe. U djelatnosti kulture djeluju 4 kazališta, od čega 2 profesionalna, 122 knjižnice, 13 muzejskih i galerijskih ustanova odnosno zavičajnih zbirki od kojih su poznate u Osijeku, Đakovu, Našicama i Valpovu te Državni arhiv u Osijeku. Zdravstvenu djelatnost na području Županije obavlja Klinička bolnica Osijek, koja ima i regionalni karakter, zdravstvene ustanove čiji je osnivač Županija – Dom zdravlja Osijek, Dom zdravlja Đakovo, Dom zdravlja Valpovo, Dom zdravlja Donji Miholjac, Dom zdravlja Našice i Dom zdravlja Beli Manastir, Ljekarna Osijek, Ljekarna Đakovo, Ljekarna Beli Manastir, Opća županijska bolnica Našice, Zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije, Hitna medicinska pomoć Osječko-baranjske županije i Poliklinika za rehabilitaciju

65

slušanja i govora „SUVAG“ Osijek te privatne zdravstvene ustanove, ordinacije i ljekarničke jedinice. Djelatnost socijalne skrbi na području Županije obavljaju centri za socijalnu skrb Osijek, Đakovo, Valpovo, Donji Miholjac, Našice i Beli Manastir, domovi socijalne skrbi: domovi za starije i nemoćne osobe kojima je osnivač Županija – Osijek, Đakovo i Beli Manastir, privatni domovi za starije i nemoćne osobe u Donjem Miholjcu, Belišću, Osijeku i Belom Manastiru, domovi za psihički bolesne odrasle osobe u Osijeku i Đakovačkoj Breznici, domovi za djecu – Dom za djecu „Klasje“ u Osijeku, Dječje selo „Ladimirevci“ i Dom za odgoj djece i mladeži Osijek te obiteljski domovi u Zelčinu i Dardi, udomiteljske obitelji te jedna pravna osoba koja pruža usluge socijalne skrbi za najviše dvadeset osoba uz obavljanje drugih djelatnosti. Djelatnost socijalne skrbi obavlja i Centar za profesionalnu rehabilitaciju Osijek u čijem sastavu je Sklonište za žrtve obiteljskog nasilja i Centar za stradalnike Domovinskog rata. Informativnu djelatnost predstavljaju: TV postaje, Televizija Slavonije i Baranje i HTV studio Osijek; radio postaje: Slavonski rado, Gradski radio, Radio plus, Radio Baranja, te radio postaje u D. Miholjcu, Đakovu, Našicama i Valpovu, kao i Radio postaja Osijek Hrvatskog radija. Od tiska izlaze Glas Slavonije i informativni list Osječki dom te časopisi Književna revija Matice Hrvatske, Pravni vjesnik Pravnog fakulteta, Konjički vjesnik i dr. Proračun Osječko-baranjske županije planiran je za trogodišnje razdoblje sukladno državnom proračunu. U 2006. godini predviđen je visinom 238,4 milijuna kuna, 2007. godine 256,3 milijuna kuna i 2008. godine 275,5 milijuna kuna. Te veličine predstavljaju rast od 4,3% prosječno godišnje. Proračun je prilagođen razvoju gospodarstva s tim što predviđa određenu uštedu u korist gospodarstva budući da je rast gospodarstva predviđen stopom od oko 6% godišnje. Na prihodnoj strani dominiraju prihodi od poreza 73,22% dok ostale značajnije veće stavke čine razne pomoći 6,34% te prihodi od imovine nefinancijske 7,06%. U okviru našeg sustava proračuna ovaj lokalni sustav evidentno je uskraćen u prihodima, što će naravno tijek razvoja lokalne samouprave i proces decentralizacije sustava već za koju godinu temeljito izmijeniti. Na rashodnoj strani proračuna 41% njegovih stavki se odnosi na osnovno školstvo, 26% na srednje školstvo i učeničke domove, 21% za zdravstvo te 6% za domove za starije i nemoćne osobe i 6% za socijalnu skrb. Struktura proračuna njegove rashodne strane očito pokazuje njegov vrlo uski manevarski prostor. Međutim, unatoč tomu proračun u sljedeće tri godine predviđa određenu uštedu na materijalnim rashodima, tako rashodi za zaposlene trebaju iznositi svega 10,35% ukupnih rashoda, a rashodi za materijal i energiju 9,71%, te rashodi za usluge 19,91%. Od ostalih rashoda značajniji se iznosi predviđaju za subvencije 7,63%, pomoći unutar opće države 11,63% i ostali rashodi nedefinirani 9,30%. U sljedećem razdoblju planiran je rast rashoda u kapitalna ulaganja pa ta vrijednost treba iznositi 22,25% ukupnih rashoda. Budući da rashodi za izdatke za financijsku imovinu i otplatu zajmova iznose svega 1,16% ukupnih rashoda, Županiji ostaje dovoljan prostor za dodatna financiranja preko izdavanja vrijednosnih papira i zadužnica.

66

14. LOKALNA I PODRUČNA (REGIONALNA) SAMOUPRAVA Godine 1993. je zakonom uspostavljeno novo teritorijalno ustrojstvo Republike Hrvatske kada je osnovana Osječko-baranjska županija. Županija je po pravnom statusu jedinica regionalne samouprave gdje poslove samouprave obavljaju Županijska skupština, poglavarstvo, župan i upravna tijela Županije. Županija obuhvaća 264 naselja smještena u 42 jedinice lokalne samouprave gdje 7 ima status grada (B. Manastir, Belišće, D. Miholjac, Đakovo, Našice, Osijek i Valpovo), 35 status općine (Antunovac, Bilje, Bizovac, Čeminac, Čepin, Darda, D. Motičina, Draž, Drenje, Đurđenovac, Erdut, Ernestinovo, Feričanci, Gorjani, Jagodnjak, Kneževi Vinogradi, Koška, Levanjska Varoš, Magadenovac, Marjanci, Podravska Moslavina, Petlovac, Petrijevci, Podgorač, Popovac, Punitovci, Satnica Đakovačka, Semeljci, Strizivojna, Šodolovci, Trnava, Viljevo, Viškovci, Vladislavci, Vuka). Županija je uz to osnivač i član Hrvatskog instituta za lokalnu samoupravu. Na ocjenu stanja lokalne i područne (regionalne) samouprave utječu sljedeći elementi:

- problem nadležnosti i financijskih izvora (problem decentralizacije), - sustavna ograničenja: problem upravljanja razvojem u pitanjima koja zahtijevaju

regionalni pristup (regionalni razvoj bez regija, - problem podkapacitiranosti malih jedinica lokalne samouprave (financijske,

organizacijske, kadrovske), što zahtijeva pružanje potpore, - osposobljenost za plansku i razvojnu funkciju: Županija je osnovala Agenciju za

razvoj i Službu za međunarodne projekte i europske integracije kao upravna tijela, a osnovana je i Regionalna razvojna agencija,

- u Županiji se oblikuju razvojne vizije donošenjem niza strategijskih razvojnih dokumenata (Strategija razvoja Županije, Prostorni plan Osječko-baranjske županije, Plan navodnjavanja, Program zaštite okoliša, Plan sanacije otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta otpada i dr.)

15. PODRUČJA POSEBNE DRŽAVNE SKRBI Područja od posebne državne skrbi definirana su na temelju kombiniranog kriterijalnog sustava i svrstana u tri vrijednosne skupine:

− Prvoj skupni pripadaju područja gradova i općina koja su bila okupirana u Domovinskom ratu i koja se nalaze smještena uz državnu granicu, a gradsko, odnosno općinsko središte nije udaljeno od granice više od 15 km zračne crte i nema više od 5.000 stanovnika (popis iz 1991. godine). Ovome se priključuju općine i gradovi hrvatskog Podunavlja u cijelosti.

− U drugu skupinu uvrštena su područja gradova, općina i naselja koja su bila okupirana u Domovinskom ratu, ali se po stupnju stradanja i nekim drugim kriterijima ne mogu uvrstiti u prvu skupinu.

67

− Treću skupina čine ona naselja koja su formirana prema kriterijalnom sustavu Europske unije, a koja po tim kriterijima uglavnom zaostaju u razvoju. Primijenjeni kriteriji su sljedeći:

1. ekonomska razvijenost mjerena dohotkom, zaposlenošću, aktivnošću po stanovniku i još dodatnim nekim kriterijima;

2. kriterij strukturnih teškoća koji uvrštava stupanj restrukturiranja gospodarstva, a mjeri se strukturom i brojem zaposlenih i nezaposlenih, industrijskom razvijenošću, urbanim kriterijima i dr.;

3. demografski kriterij koji polazi od mjerenja gustoće naseljenosti, mobilnosti stanovništva, vitalnog indeksa, obrazovne strukture i sl. pokazateljima;

4. Kriterij koji ima specifično obilježje, a odnosi se na ona područja koja su se u teškoćama našla uslijed promjena granične crte, kao i područja koja se nalaze pod minama.

U Osječko-baranjskoj županiji su područja gradova i općina koje se nalaze na popisu područja od posebne državne skrbi smještena u prvu skupinu. U toj skupini su općine i gradovi Antunovac, Beli Manastir, Bilje, Draž, Erdut, Ernestinovo, Jagodnjak, Kneževi Vinogradi, Petlovac, Popovac, Čeminac i Darda te osječka naselja Klisa, Nemetin, Sarvaš i Tenja. U treću skupinu ulaze pak općine Levanjska Varoš, Podgorač, Podravska Moslavina, Punitovci, Satnica Đakovačka i Semeljci. Na temelju kriterija strukturnih poteškoća uvrštena je općina Vladislavci.

16. PREKOGRANIČNA I MEĐUREGIONALNA SURADNJA Vrednovanje, pa i definicija pograničnih zona u Republici Hrvatskoj, nisu preciznije izneseni u dokumentu „Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske (prijedlog)“. Na 37. stranici tog dokumenta, u točki 33 (Program za prekograničnu i regionalnu suradnju) utvrđuju se ciljevi i aktivnosti s namjerom da se potakne prekogranična suradnja i s Europskom unijom i sa zemljama koje ostaju kandidati za ulazak u Uniju u sljedećih desetak godina. Tu se navodi da je nužno poboljšati upravljanje prekograničnom i međuregionalnom suradnjom, integrirati programe takve vrste u županijske strategije, izraditi ROP za prekograničnu suradnju, te utvrditi i evoluirati programe suradnje. S pozicija strategije županijskog ROP-a proizlazi kako on prethodi ROP-u o prekograničnoj i međužupanijskoj suradnji, pa stoga u nastavku ističemo područja i sadržaje koje bi takav dokument trebao imati. S tim u vezi, Osječko-baranjska županija već sada ulaže napore glede razvoja međuregionalne, prekogranične i transnacionalne suradnje, koja je predmet svakodnevnog rada Agencije za razvoj Osječko-baranjske županije, Službe za međunarodne projekte i europske integracije Osječko-baranjske županije, te ostalih upravnih tijela Županije ovisno o potrebi.

68

U prvom redu ROP bi morao iznijeti opća obilježja graničnog prostora Osječko-baranjske županije u odnosu na prostor pograničnih županija ili područja drugih država (Republike Mađarske te Srbije i Crne Gore). Budući da neke od inicijativa predpristupnih fondova Europske unije omogućuju i uvažavanje drugih političkih realiteta u široj regiji, Osječko-baranjska županija se pri izradbi međunarodnih projektnih prijedloga usmjerava i na države s potencijalom kanditature za članstvo (Bosna i Hercegovina), ali se istodobno uspješno suradnički povezuje i s članicama Europske unije poput Austrije, Francuske, Italije i Savezne Republike Njemačke. U kontekstu tih pitanja trebala bi biti navedena geografska obilježja, granice i prostor uz granicu, povijesni osvrt i vrednovanje tih odnosa, tradicionalna prekogranična povezanost ili razjedinjenost te obilježja graničnih područja u širem smislu. Nadalje trebale bi se iznijeti gospodarske konsideracije, kao opis aktivnosti, kompatibilnost gospodarskih interesa i mogućnosti, infrastrukturne prednosti i ograničenja, zaštita okoliša i ljudski resursi. U tom pogledu trebalo bi ukazati na potrebu razvoja malog i srednjeg poduzetništva, tehnološke i poslovne centre te razvoj tržišnih i lokalnih institucija. I konačno, trebalo bi, polazeći od razvojne strategije koja se utvrđuje za ta područja i za područje obuhvata, posebno definirati instrumente za potporu razvoja poduzetništva, lokalne samouprave i međudržavnih aranžmana i instrumentarija. Zaključno, moguće je ustvrditi kako je razvoj pograničnih područja u konačnici moguće definirati tek nakon prihvaćanja županijskog ROP-a. Međuregionalna suradnja predstavlja širenje strategijskih odluka na međuregionalne prostore, što znači uključivanje u strategijske koncepte prirodnih resursa, kapaciteta, kadrovskih i ostalih potencijala. U dokumentu o strategiji regionalnog razvoja (nacrt) predviđa se povećanje učinkovitosti međuregionalnih razvojnih programa, ali i izgradnja instrumenata i institucija za upravljanje njihovim razvojem. Posebno je naglašeno da se ta suradnja odnosi na područja s razvojnim poteškoćama te na pograničnu i međuregionalnu suradnju. Razumljivo je, takva suradnja uključuje međuregionalne podloge - znanstvene, strategijske i institucionalne, što za sada još uvijek nije ozbiljnije naznačeno. Međuregionalnu suradnju u međunarodnim odnosima Osječko-baranjska županija razvija na temeljima dugogodišnjih kontakata s eurointegracijskim usmjerenjima. U tim okvirima treba istaknuti:

- Osječko-baranjska županija u procesima europskih integracija sudjeluje preko Euroregionalne suradnje „Dunav-Drava-Sava“, u kojoj je jedan od suosnivača. U tom pravcu je potpisan i Statut Euroregionalne suradnje „Dunav-Drava-Sava“ u Pečuhu 28. studenoga 1998. godine. Nositelji suradnje, uglavnom područne gospodarske komore, održale su 8. rujna 2005. Konferenciju o mogućnostima razvoja Županije Baranje i Osječko-baranjske županije, na kojoj su dominirale teme o suradnji u okviru Euroregionalne suradnje „Dunav-Drava-Sava“, a konferenciji je bila nazočna i Delegacija Tuzlanskog kantona iz BiH. Euroregionalna suradnja „Dunav-Drava-Sava“ nastavlja rad, a od Republike Mađarske Republika Hrvatska preuzela je predsjedanje u novom razdoblju.

69

- u okvirima euroregije, Osječko-baranjska županija posebno razvija bilateralnu suradnju sa Županijom Baranja u Mađarskoj, osobito u pripremi i izvođenju (25) projekata kandidiranih za sredstva Europske unije, ali i u razvijanju suradnje u drugim područjima (zaključeni su Sporazum o suradnji 1995. godine, Sporazum o suradnji u području zaštite i spašavanja od elementarnih nepogoda i katastrofa 2005. godine i dr.);

- međuregionalnu suradnju Županija razvija i u okvirima drugih međunarodnih asocijacija (Radne zajednice podunavskih regija gdje je s Vukovarsko-srijemskom županijom preuzela ulogu Republike Hrvatske od 2004. godine i Skupštine europskih regija od 2005. godine) kao i na temelju bilateralnih sporazuma (s Autonomnom pokrajinom Furlanijom-Julijskom krajinom).

Unutar Republike Hrvatske Osječko-baranjska županija razvija bilateralnu suradnju s drugim županijama, a multilateralnu u okviru Hrvatske zajednice županija čije osnivanje je inicirala i pripremila 2003. godine.

17. PODUZETNIČKE ZONE I SLOBODNA ZONA OSIJEK Poduzetničke zone predstavljaju jedan novi oblik infrastrukturnih sadržaja koji se u posljednjih 20 godina brzo razvija u okviru Europske zajednice. Radi se o tome da država inicijalnim sredstvima stvara uvjete za gospodarsku aktivnost definirajući unaprijed sadržaje djelovanja ali i njihove organizacijske oblike. Naime u poduzetničkim zonama se prema definiciji razvija malo i srednje poduzetništvo koje prema svim analitičkim dokazima čini najvitalniji dio gospodarstva u globalnim uvjetima poslovanja. Poznato je da preko 60% inovacija u poslovanju, pa čak i nekih značajnih pronalazaka prosljeđuje iz aktivnosti malog i srednjeg poduzetništva, dok veliki konglomerati uglavnom prihvaćaju ta rješenja razvijajući ih kao široke tržišne brandove. Osječko-baranjska županija je poduzela značajne aktivnosti na području stvaranja poslovnih zona. Najveća poduzetnička zona u Osječko-baranjskoj županiji je u Osijeku – Zona skladišta i servisa, obuhvaća prostor oko 600.000 m², s time da je prosječna veličina parcela oko 2.500 m². Djelatnosti koje se obavljaju u zoni su: poslovna, trgovačka, servisi, skladištenje. U zoni djeluje više od 100 poduzetnika koji zapošljavaju 1630 radnika. Zona je opremljena komunalnom infrastrukturom. Zbog popunjenosti postojeće zone planira se izgradnja novih Gospodarskih zona kako slijedi:

Gospodarska zona Jug - smještena nasuprot postojeće Zone skladišta i servisa između Ulice Sv. Leopolda Bogdana Mandića, Južne obilaznice i „S“ ceste obuhvaća prostor od cca 155 ha. U postupku je zahtjev za prijenos vlasništva nad zemljištem s RH na Grad Osijek za površinu do cca 74,7 ha. Planirana

70

namjena prostora: gospodarska namjena (proizvodna, poslovna i ugostiteljsko-turistička), poslovna namjena (uredi, usluge, servisi i trgovina), sajamsko-športsko-rekreacijska namjena i površine infrastrukturnih sustava.

Gospodarska zona Zapad smještena između pravca Kopaoničke i Vilajske ulice, zapadno do Risnjačke ulice, do nove intrazonske ceste, paralelno uz trasu dvokolosiječne pruge koridora VC Đakovo-Osijek-Beli Manastir obuhvaća prostor cca 1,81 ha. Planirana namjena prostora: gospodarska namjena (proizvodnja, uredi, obrti, servisi) i površine infrastrukturnog sustava.

Gospodarska zona Tenja smještena je na ulazu u naselje neposredno uz prometnicu Osijek - Tenja i obuhvaća prostor od cca 5,62 ha. U postupku je zahtjev za prijenos vlasništva nad zemljištem s RH na Grad Osijek za površinu od cca 5,62 ha. Planirana namjena prostora: gospodarska namjena (proizvodna, zanatska), poslovna namjena (uredska, uslužna, trgovačka, servisi), ugostiteljsko-turistička (ugostiteljska, smještajna) i površine infrastrukturnih sustava.

Zona skladišta i servisa smještena je jugoistočno od Ulice Sv. Leopolda Bogdana Mandića i ceste za Ankin Dvor, između III. reda postojeće Zone skladišta i servisa, kanala Šeper i željezničke pruge Osijek – Đakovo s površinom obuhvata cca 6,77 ha. Planirana namjena prostora: gospodarska namjena (industrijska, zanatska), poslovna namjena (uslužna, trgovačka, servisi, uredi) i površine infrastrukturnih sustava.

Industrijska zone Nemetin smještena je u istočnom dijelu Grada Osijeka i obuhvatom sa zapada cestom Osijek-Vukovar, sa sjevera željezničkom prugom Osijek – Dalj, s jugoistoka obilaznicom Osijek u pravcu Sarvaša u površini od cca 101 ha. U postupku je zahtjev za prijenos vlasništva nad zemljištem s RH na Grad Osijek za površinu od cca 101 ha. Planirana namjena prostora: gospodarska namjena (industrijska proizvodnja, skladišta) i površine infrastrukturnih sustava.

Slobodna zona Osijek - strateška odrednica Grada Osijeka je ulazak u vlasničku strukturu Slobodne zone Osijek d.o.o. sa 25% + 1 dionica, te osigurati potrebno zemljište za potencijalne investitore kao peta cjelina istočno od MIO Standarda na prostoru između Vukovarske i Vinogradske ulice na površini od 37,4 ha. U postupku je zahtjev za prijenos vlasništva nad zemljištem s RH na Grad Osijek u površini od 37,4 ha. Planirana namjena: gospodarska namjena (industrija), poslovna namjena (trgovina, servisi, uslužna) i površine infrastrukturnih sustava.

Poslovna zona Beli Manastir obuhvaća prostor 602.000 m2, s time što je prosječna veličina parcele 2.600 m četvornih. U zoni djeluje 23 poduzetnika koji zapošljavaju 220 radnika. Zona Belišće obuhvaća 65.000 m četvornih. Prosječna veličina parcele je 1.250 m četvornih, zaposleno je oko 50 zaposlenika.

71

Zona Donji Miholjac obuhvaća dvije zone Janjevci i Lanik. Obje se nalaze uz državnu prometnicu koja dotiče Republiku Mađarsku. Zona Janjevci obuhvaća prostor od 325.000 m četvornih, prosječna veličina parcele je 4.000 m četvornih. U zoni djeluje 13 poduzetnika, zaposleno je 220 ljudi. Zona Lanik obuhvaća prostor oko 60.000 m četvornih, prosječna veličina parcele je oko 2.000 m četvornih , zaposleno je oko 30 ljudi. Industrijska zona Đakovo prostire se na 640.000 m četvornih, djeluje trenutno 20 poduzetnika i ima 540 zaposlenika. Poduzetnička zona Našice proteže se na 659.000 m četvornih, a zaposleno je 220 zaposlenika. Zona malog gospodarstva Valpovo obuhvaća 67.000 m četvornih, prosječna veličina parcele je 1.650 m četvornih, zaposleno je 196 zaposlenika. Poslovna zona Valpovo obuhvaća 51.678 m četvornih, prosječna veličina parcele je 4.600 m četvornih, zona je u fazi investiranja i zapošljava tek manji broj ljudi. U Osječko-baranjskoj županiji još su značajnije zone: Bizovac, Cret Viljevski, Črnkovci, Đurđenovac, Petrijevci, Semeljci i Koška. Osječko-baranjska županija je za razvoj i poticanje poduzetništva osigurala sredstva u proračunu i utvrdila način njihovog korištenja. Program poticanja obuhvaća sustave izobrazbe, informacija, savjetno razvojni sustav, program prostornih mogućnosti kapaciteta te program pružanja financijske potpore. Uz to Županija je donijela i Program poticanja malog poduzetništva i turizma u ruralnom području. Sredstva za poticanje koriste se na temelju valorizacije projekata tiskanje i vodič za malo i srednje poduzetništvo s pripadajućim katalozima. Slobodna zona Osijek d.o.o. osnovana je 1997. godine. Šest osnivača (Osječko-baranjska županija, Saponia, Tranzit, Zračna luka Osijek, Slavonska banka i Niveta) dobilo je koncesiju na 25 godina za Slobodnu zonu Osijek. Koncesija je dodijeljena za 4 odvojene lokacije, i to:

- Luka Tranzit - Zračna luka - Nemetin - Vukovarska avenija.

Ukupna površina iznosi 240.000 m2, s time da su dvije lokacije (Luka Tranzit i Benetton) u funkciji, dok preostale dvije nisu u sustavu korištenja. Sa 31.12.2005. u SZO je djelovalo pet korisnika proizvođača

- Benetton Croatia d.o.o. - 215 zaposlenih - tekstilna industrija - Osijek konfekcija d.o.o. - 250 zaposlenih - kooperant Benettonu - Konfekcija Antonazzo d.o.o. - 250 zaposlenih - kooperant Benettona

72

- Ascommerce d.o.o. - 80 zaposlenih - prehrambena industrija - Trbomin d.o.o. - 5 zaposlenih - kemijska industrija.

Osim pet korisnika proizvođača, aktivno je i tridesetak korisnika SZO u statusu skladištenja robe. Slobodna zona Osijek ima vrlo dobar položaj s obzirom na geografsko okruženje i blizinu Mađarske, Srbije i Crne Gore te Bosne i Hercegovine. Prometna i komunalna infrastruktura su vrlo dobro riješene. Cestom (obilaznicom) je vezana na autocestu Zagreb-Lipovac a u neposrednoj je blizini koridora 5C poveznice Budimpešte i Jadrana. Međunarodna zračna luka udaljena je 5 kilometara, a dio Zone postavljen je u luci na rijeci Dravi. Željeznička povezanost sa svim krajevima u zemlji i inozemstvu riješena je kolosijekom unutar SZO. Unutar Slobodne zone riješena je komunalna infrastruktura (el. energija, voda, plin, kanalizacija, kolska vaga, telefoni). Dio korisnika Slobodne zone Osijek koristi poticajne mjere i podršku RH. Slobodna zona Osijek kao pravni subjekt trenutno zapošljava 13 ljudi. Prioriteti izgradnje poduzetničkih zona: Izgradnja postojećih poduzetničkih zona utvrđenih prostornim planovima ili njihovo proširenje: - izgradnja poduzetničke zone u Belom Manastiru; - izgradnja poduzetničkih zona u Belišću; - izgradnja poduzetničkih zona u Đakovu; - izgradnja poduzetničkih zona u Donjem Miholjcu; - izgradnja poduzetničkih zona u Našicama; - izgradnja poslovnih zona u Osijeku; - izgradnja poduzetničkih zona u Valpovu; - dovršetak izgradnje poslovne zone u Bizovcu; - dovršetak izgradnje poslovne zone u Đurđenovcu; - dovršetak izgradnje poduzetničke zone u Feričancima; - dovršetak izgradnje poduzetničke zone u Koški; - izgradnja poduzetničkih zona u Levanjskoj Varoši; - izgradnja poduzetničke zone u Magadenovcu; - dovršetak izgradnje poduzetničkih zona u Petrijevcima; - dovršetak izgradnje te proširenje postojeće poduzetničke zone u Semeljcima; - dovršetak izgradnje poduzetničkih zona u Viljevu. Izgradnja novih poduzetničkih zona koje se planiraju utvrditi prostornim planovima: - poduzetnička zona Antunovac; - poduzetnička zona Bilje; - poduzetnička zona Bizovac; - poduzetnička zona Čeminac; - poduzetnička zona Čepin; - poduzetnička zona Darda; - poduzetnička zona Donja Motičina; - poduzetnička zona Draž; - poduzetnička zona Erdut; - poduzetnička zona Ernestinovo;

73

- poduzetnička zona Kneževi Vinogradi; - poduzetničke zone Marijanci; - poduzetnička zona Petlovac; - poduzetnička zona Podgorač; - poduzetnička zona Popovac (Kneževo); - poduzetnička zona Satnica Đakovačka; - poduzetnička zona Strizivojna; - poduzetnička zona Viškovci; - poduzetnička zona Vuka.

18. MINIRANA PODRUČJA 18.1. Prostor Republike Hrvatske ubraja se među 10 najzagađenijih nacionalnih prostora kada se radi o minsko-eksplozivnim sredstvima i neeksplodiranim ubojitim sredstvima. Aktualne prosudbe ukazuju na to da su u Republici Hrvatskoj još 1.174 km četvorna pod minsko sumnjivim površinama i da se računa da postoji približno još 500.000 komada mina i neeksplodiranih ubojnih sredstava. Veličina MSP-a i raspored po županijama Red. br.

Županija Površina županije

Površina MSP-a

županije

Odnos MSP-a županije u

odnosu na MSP države (%)

MSP županije u odnosu na

površinu županije (%)

1. Osječko-baranjska 4.152.000.000 203.953.721 17,4 4,9 2. Ličko-senjska 5.350.500.000 200.764.385 17,1 3,8 3. Sisačko-moslavačka 4.463.000.000 182.175.854 15,5 4,1 4. Karlovačka 3.622.000.000 118.811.126 10,1 3,3 5. Vukovarsko-srijemska 1.860.760.000 107.270.524 9,1 5,8 6. Brodsko-posavska 2.034.000.000 100.330.487 8,5 4,9 7. Zadarska 3.642.000.000 84.169.397 7,2 2,3 8. Šibensko-kninska 2.994.000.00 60.803.609 5,2 2,0 9. Virovitičko-podravska 2.023.000.000 43.374.248 3,7 2,1

10. Splitsko-dalmatinska 4.572.000.000 28.042.308 2,4 0,6 11. Požeško-slavonska 1.821.000.000 26.118.266 2,2 1,4 12. Dubrovačko-neretvanska 1.728.490.000 18.229.774 1,6 1,0

Ukupno 38.316.750.000 1.174.043.699 100,0 3,1 Izvor: Agencija za razvoj Osječko-baranjske županije u suradnji s HCR podružnicom Osijek, listopad 2005.

godine 18.2. Planiranje razminiranja je interaktivni postupak HCR-a i korisnika razminiranih područja i objekata. Planiranjem se preko projekata razminiranja točno usmjeravaju aktivnosti na određena područja i objekte. Županijski plan razminiranja obuhvaća sve zahtjeve gradova i općina i druge zahtjeve zajednice za razminiranje u suradnji s HCR-om. I konačno, Županijski plan sadrži postupak donošenja godišnjeg plana. Budući da je razminiranje iznimno spor i zahtjevan posao koji traži i znatna financijska sredstva, određuju se prioritetna područja za razminiranje prema vrsti površine i funkcijama (obiteljska dvorišta, okućnice, infrastrukturni objekti, površine na kojima su gospodarski objekti i tvornice, poljoprivredne

74

površine, nacionalni parkovi, zaštićene površine prirodne i kulturne baštine, livade i pašnjaci, te šume i ostale površine). HCR svojim djelovanjem uključuje i proces razminiranja gdje su uključene metode, nositelji i financiranje postupka razminiranja. 18.3. Problematika miniranih područja u Osječko-baranjskoj županiji osjetno je naglašena kao što je već rečeno. O ukupne površine Osječko-baranjske županije koja iznosi 4.149 km četvornih ukupna minski sumnjiva površina iznosila je 209,4 km četvorna odnosno negdje oko 5% teritorija. Do danas su na području Županije stradale 232 osobe, od čega 45 smrtno a 120 s teškim tjelesnim ozljedama. Pregled razminiranih površina u Osječko-baranjskoj županiji po godinama i uloženim sredstvima dajemo u nastavku. Pregled razminiranih površina u Osječko-baranjskoj županiji po godinama

Godina Razminirana površina (m2)

Isključena/reducirana površina (m2)

Sveukupno

1998. 167.154 0 167.154 1999. 891.495 2.313.650 3.205.145 2000. 1.590.761 657.429 2.248.190 2001. 1.641.649 7.036.692 8.678.341 2002. 6.913.414 8.734.770 15.648.184 2003. 3.887.778 15.674.444 19.562.222 2004. 5.779.950 49.988.776 55.768.726

UKUPNO 20.872.201 84.405.761 105.277.962 Izvor: Agencija za razvoj Osječko-baranjske županije u suradnji s HCR podružnicom Osijek, listopad 2005. 18.4. Stanje miniranosti poljoprivrednih površina Županije 31.12.2004. 57,4 km2 što u odnosu na ukupne minski sumnjive površine iznosi 27,4%. Stanje miniranosti poljoprivrednih površina Županije(rujan 2004.)

Grad-općina Minski sumnjive poljoprivredne površine (prema analizi iz rujna 2004.)

Antunovac 9.881.344,50 Beli Manastir 184.093,00 Belišće 0 Bilje 2.529.181,00 Darda 7.874.450,80 Donji Miholjac 0 Draž 6.571.077,40 Erdut 19.087,80 Ernestinovo 2.157.691,85 Jagodnjak 0 Osijek 13.574.407,05 Petlovac 4.242.971,40 Petrijevci 0 Popovac 910.356,00 Semeljci 0 Šodolovci 8.389.521,60 Valpovo 0

75

Vladislavci 1.113.562,95 Vuka 0 UKUPNO: 57.447.745,35

Izvor: Agencija za razvoj Osječko-baranjske županije u suradnji s HCR podružnicom Osijek, listopad 2005. godine

Problem miniranih područja razmatran sa stajališta ROP-a upućuje na realno velike implikacije glede sigurnosti života i rada stanovništva, funkcija gospodarskih aktivnosti u prostoru, korištenja resursa i konačno razvojnih perspektiva Županije u cijelosti. Uz sve to evidentni su i visoki troškovi koje proces razminiranja otvara i, naravno, s time povezane financijske potrebe i izvori sredstava. Zahtjev u pravcu ubrzanja procesa cjelovitog razminiranja (2010. godina) sve je naglašeniji, međutim njemu treba priključiti zahtjev za pokrivanje troškova razminiranjem u odnosu na sve ostale troškove razvoja. Naime, razminiranje je preduvjet svake aktivnosti, posebno gospodarske, što znači da troškove razminiranja treba bilancirati kao vanjske troškove odvojene od troškovnika pojedinih razvojnih projekata. Drugim riječima, troškove razminiranja treba kvalificirati kao troškove eksternih ekonomija, i u skladu s tim ekonomski projicirati i troškovno kvalificirati. Zagreb, 13. travnja 2006.

Izradio radni tim: mr. Mladen Mlinarević dr. Marijan Živković Nikola Petrović, dipl. oec. dr. Branimir Lokin

Katarina Mlinarević, dipl. oec.

76

IZVORI: 1. DZS (Državni zavod za statistiku), 2. FINA, 3. HNB (Hrvatska narodna banka), 4. HGK - Županijska komora Osijek, 5. Osječko-baranjska županija, 6. Poglavarstvo Grada Osijeka, 7. Prostorni plan Osječko-baranjske županije („Županijski glasnik“ Osječko-baranjske

županije broj 01/02), Zavod za prostorno uređenje Osječko-baranjske županije.