SVEUČILIŠTE U RIJECIHOTELIJERSKI FAKULTET OPATIJA

S A N E L A D E R V I Š E V I ĆO S I J E K U T U R I S T I Č K O M S M I S L U

S E M I N A R S K I R A D 1.

OPATIJA, 1998.

SVEUČILIŠTE U RIJECIHOTELIJERSKI FAKULTET OPATIJA

O S I J E K U T U R I S T I Č K O M S M I S L US E M I N A R S K I R A D 1.

NAZIV KOLEGIJA: STUDENT:Uvod u znanstveni rad Sanela DerviševićMENTOR: MATIČNI BR.INDEKSA:Prof.dr.sc. Zoran Ivanović 12089/97

SMJER: Menadžment u turizmu

OPATIJA, TRAVANJ 1998.

SADRŽAJ

UVOD

1. PRIRODNO-GEOGRAFSKE KARAKTERISTIKE OSIJEKA

2. FAZE U RAZVOJU GRADA2.1. Srednjevjekovni Osijek2.2. Turski Osijek2.3. Austrijski Osijek

3. ULOGA I ZNAČENJE TURIZMA U OSIJEKU3.1. Turističke agencije3.2. Osječki hoteli3.3. Mogući oblici turizma u Osijeku i okolici3.4. Mogućnosti izleta u okolici Osijeka

3.4.1. Bizovačke toplice3.4.2. Jankovac3.4.3. Kopački rit

4. KULTURNO-POVIJESNA BAŠTINA I TURISTIČKE ZANIMLJIVOSTI OSIJEKA

4.1. Tvrđa4.2. Spomenici u gornjem gradu4.3. Neki spomenici u donjem gradu4.4. Osječki parkovi i zoološki vrt4.5. Osječki mostovi i rijeka drava4.6. Dobar provod u osijeku

ZAKLJUČAK

LITERATURA

UVOD

Hrvatska temelji svoju turističku ponudu na priobalnim prirodnim resursima. Poznata je kao destinacija koju turisti odabiru pretežno zbog tople klime s dosta sunčanih sati, zbog čistog mora i bogatim životinjskim i biljnim svijetom… No, da bi neka zemlja mogla konkurirati na turističkom tržištu, mora imati i zanimljive društvene atrakcije. Stoga, u cilju ostvarivanja prihoda od turizma tijekom cijele godine, a ne samo u vrijeme ljetne sezone, u turističku ponudu Hrvatske sve se više uvrštavaju gradovi u unutrašnjosti zemlje.

Većina gradova računa s turizmom, pa ga u razvojnim strategijama smatraju nezaobilaznim čimbenikom valorizacije cjelokupnog kulturno-povijesnog naslijeđa. Turizam bi mogao postati pokretač života i način razmišljanja kontinentalnih gradova jer i ovdje turist ima što vidjeti.

U ovom radu nastojat ću prikazati sve ono što Osijek čini mogućom turističkom destinacijom1. On nije samo centar jedne velike regije, već je privredni, kulturni, znanstveni i sveučilišni grad; ili kako s ponosom kažemo, glavni grad Slavonije. Svakom turistu, ali i slučajnom prolazniku uvijek je zanimljivo za vidjeti raskošne barokne ili secesijske građevine, Tvrđu, neogotičku crkvu Sv. Petra i Pavla, zgradu Hrvatskog Narodnog Kazališta, te brojne druge kulturno-povijesne spomenike od predpovijesti da danas. I sama šetnja svježim zelenim ulicama i mnogobrojnim parkovima zasigurno će ostati u lijepom i nezaboravnom sjećanju na ovaj čudesni grad koji se pospano proteže uz rijeku Dravu.

1 Sandra Weber, Osnove turizma, Naprijed, Zagreb, 1994., str. 25., “Prostorna jedinica pod kojom podrazumijevamo odredište turističkog putovanja, a svojom opremljenošću omogućuje prihvat i boravak turista, naziva se turističkom destinacijom.”

1. UVOD

Hrvatska temelji svoju turističku ponudu na priobalnim prirodnim

resursima. Poznata je kao destinacija koju turisti odabiru pretežno zbog

tople klime s dosta sunčanih sati, zbog čistog mora sa bogatim biljnim i

životinjskim svijetom u sebi, lijepih plaža i otoka. No, da bi neka zemlja

mogla konkurirati na turističkom tržištu, mora imati i zanimljive

društvene atrakcije. Stoga, u cilju ostvarivanja prihoda od turizma

tijekom cijele godine, a ne samo u vrijeme ljetne sezone, u turističku

ponudu Hrvatske sve se više uvrštavaju i gradovi u unutrašnjosti.

Većina gradova računa s turizmom, pa ga u razvojnim strategijama

smatraju nezaobilaznim čimbenikom valorizacije cjelokupnog kulturno-

povijesnog naslijeđa. Turizam bi mogao postati pokretač života i način

razmišljanja kontinentalnih gradova jer i ovdje turist ima što vidjeti.

U ovom radu nastojat ću prikazati sve ono što Osijek čini mogućom

turističkom destinacijom.1On nije samo centar jedne velike regije, već je

privredni, kulturni, znanstveni i sveučilišni grad; ili kako s ponosom

kažemo, glavni grad Slavonije. Svakom turistu, ali i slučajnom

prolazniku uvijek je zanimljivo za vidjeti raskošne barokne ili secesijske

građevine, Tvrđu, neogotičku crkvu sv. Petra i Pavla, zgradu Hrvatskog

Narodnog Kazališta, te brojne druge kulturno-povijesne spomenike od

predpovijesti do danas. I sama šetnja svježim zelenim ulicama i

mnogobrojnim parkovima zasigurno će ostati u lijepom i nezaboravnom

1 Sanda Weber, “Osnove turizma“, školska knjiga, Zagreb, 1994, str.7: „Prostorna jedinica pod kojom podrazumijevamo odredište turističkog putovanja, a svojom opremljenošću omogućuje prihvat i boravak turista, naziva se turističkom destinacijom.“

sjećanju na ovaj čudesni grad koji se pospano proteže uz rijeku Dravu

vidi fotografiju 1

2. OSIJEK U ISTOčNOHRVATSKOM PROSTORU

Istočnohrvatski prostor, poznatiji pod imenom Slavonija s Baranjom,

zauzima savsko-dravsko međurječje. Hrvatski dio Panonije, koji je

prvorazredne prometne i agrarne važnosti, karakterizira tzv. mrežasti

reljef. Tu se smjenjuju ravničarski krajevi a poplavnim područjima,

ocjedite praporne zaravni i niske gore različitog smjera pružanja.

Apsolutnu dominaciju kultiviranog agrarnog pejzaža prekidaju

mjestimice očuvane hrastove šume. Na važnost ovoga prostora

upozoravaju tragovi rimske vladavine, koridor turskih prodora prema

Budimpešti i Beču, te brojni srednjevjekovni utvrđeni dvorci i crkve.

Istočnohrvatska ravnica zauzima izrazito ravničarski dio slavonsko-

baranjskih općina sa složenom etničkom strukturom koja je posljedica

višekratne kolonizacije od 18. st. U istočnohrvatskoj ravnici nalaze se

osnovne prirodno-geografske zone praporne zaravni, ocjeđene praporne

terase i vlažne aluvijalne ravnice Drave i Save. Prevladava humusna

crnica koja je samo u manjoj mjeri isprana. Proizvodnja žitarica i

industrijskog bilja, osobito šećerne repe, ima glavno značenje. Na

prapornim zonama razvijeno je voćarstvo i vinogradarstvo. Velike

površine pod kukuruzom u vlažnim aluvijalnim ravnicama i bogati

pašnjaci pogoduju razvoju stočarstva.

Osijek antička Mursa je danas uz Zagreb, Split i Rijeku najveći i

najvažniji gradski centar u Hrvatskoj. On je makroregionalno središte s

jako naglašenim kulturnim i gospodarskim funkcijama. Razvio se na

povišenoj terasi, na mjestu gdje se ona najviše približila desnoj obali

rijeke Drave, 22 km od njenog ušća u Dunav. Smjestio se na 4533

sjeverne geografske širine i 1841 istočne geografske dužine od

Greenwicha. S geografsko-topografskog gledišta zauzima regionalni

položaj koji je u dugom i složenom razvoju bio i ostao važan činilac ne

samo prosperiteta daljnjeg razvoja grada nego i njegove šire okolice. Kao

značajnom prometnom i strateškom središtu na križištu kopnenih i

vodenih puteva, svaka povijesna epoha određivala je Osijeku posebne

funkcije, pa je u toku gotovo tisućugodišnje prošlosti nekoliko puta rušen

i obnavljan.

Klima ovog područja je umjereno kontinentalna, što znači suha i vruća

ljeta i hladne zime. U hladnom se dijelu godine tu akumulira hladni zrak,

a u toplom dijelu godine to je područje jačeg zagrijavanja.Srednje

siječanjske temperature su između -2C i 0C, a najviše srpanjske

temperature su između 22C i 26C.

Područje grada Osijeka prima prosječno manje od 700 mm padalina

godišnje i to više u toplijem dijelu godine u obliku pljuskova.

Godišnji raspored padalina i temperatura pogoduje razvoju šumske i

travne vegetacije.

Prema statističkim podacima od 1991. godine grad ima 104.553

stanovnika; nalazi se na 90 m nadmorske visine, a površine je 171 km2.

Ulica ima 370, trgova 15, a parkova 17 vidi sliku 1. Udaljen je od

Zagreba 280 km, Budimpešte 260 km, Beča 556 km i Trsta 529 km.

3. FAZE U RAZVOJU GRADA

3.1. ANTIčKI OSIJEK

U zapisima o povijesti Osijeka stoji da je ovaj kraj bio nastanjen već u

mlađem kamenom dobu. Na području današnjeg Donjeg grada još u

3.st.p.n.e. nastalo je ilirsko-keltsko naselje Mursa. Početkom naše ere,

Rimljani su u sklopu osvajanja Panonije zauzeli Mursu. Ubrzo potom to

je naselje izraslo u značajan prometni i trgovački centar. Najveći pak

procvat Mursa doživljava u 2. st., u vrijeme vladavine cara Hadrijana,

koji ju je 133. godine proglasio rimskom kolonijom. Amfiteatar, terme,

hramovi, vile i druge monumentalne građevine očituju se u sačuvanim

spomenicima. Nakon pobjede kršćanstva, Mursa je bila središte biskupije.

Upravo uz Mursu vezani su značajniji događaji bogate rimske prošlosti.

Posljednji put u povijesnim izvorima, Mursa se spominje 369. godine.

Krajem 4. st. Mursu su opustošili Goti, a 441. godine zauzeli i porušili

Huni.

3.2. SREDNJEVJEKOVNI OSIJEK

Istočno od ruševina rimske Murse, krajem 6. st., naseljavaju se Avari i

Slaveni. Nakon propasti avarske države 796. godine Slavoniju osvajaju

Franci, a 827. godine ovi krajevi dolaze pod vlast Bugara. U ratovima

između Bugara i Franaka i nešto kasnije, za vrijeme doseljavanja Mađara,

nastalo je avarsko-slavensko naselje. Na prostoru današnje Tvrđe u 10. st.

nastaje novo slavensko naselje. U povijesnim izvorima ono se prvi puta

pojavljuje pod mađarskim nazivom Eszek, 1196. godine.

3.3. TURSKI OSIJEK

Svakako vrlo značajno razdoblje za grad na Dravi je vrijeme turske

vladavine gradom koje počinje tridesetih godina 16. st. Turci su Osijek

zauzeli 1526. godine jer su ocijenili da bi bio od izuzetnog strateškog

značaja. Sulejman Drugi Veličanstveni doslovce preko noći gradi most

preko Drave da bi prebacio tursku vojsku. Nakon prelaska most su

porušili, a Osijek zapalili. Poslije mohačke bitke Turci uviđaju

dugoročniji značaj Osijeka za svoje osvajačke pohode, te o Osijeku

razmišljaju kao stalnoj utvrdi. Obnavljaju most i utvrđuju Osijek. Ubrzo

središte sandžaka se prenosi u Ilok, a u Osijeku ostaje sjedište kadiluka i

nahije. Svoj posljednji ratnički pohod Sulejman Drugi Veličanstveni

poduzeo je 1566. godine. Tada je sagrađen čuveni most od Osijeka

preko Drave i baranjskih močvara do Darde u dužini od 8 km. Osijek

dobiva izrazito orijentalni izgled. Tada je, krajem 16. st., u Osijeku bilo

345 kuća i 7 mahala. Turci su “svoj” nikad do kraja osvojen grad

napustili 26. rujna 1687. godine.

3.4. AUSTRIJSKI OSIJEK

Vrijeme koje je Osijek proveo pod austrijskim vlastima, zasigurno je

ostavilo najviše traga i kulturnih promicanja. Nakon zauzimanja Osijeka

od 1712. do 1719. godine austrijske vlasti grade snažnu tvrđavu po uzoru

na nizozemske ravničarske tvrđave. Nastaju i dvije nove gradske jezgre.

Iz nekadašnjeg turskog predgrađa, stanovništvo se seli prema sadašnjem

Gornjem gradu, a istočno od tvrđave niče Donji grad. Gradska uprava

osniva se u Osijeku 1690. godine, a 1698. godine Osijek dobiva prvi

statut.

Sagrađena je osječka tvrđava, a nasuprot njoj, na lijevoj obali Drave,

sagrađen je 1719. godine polukružni mostobran – utvrda Krunska.

1786. godine Osijek dobiva svoj prvi grb.2

Upravo u 18. st. Osijek se najintenzivnije razvijao i dobivao obilježja

europskog grada. Razvija se niz obrtničkih i trgovačkih tvrtki, a grad

postaje i privredno i industrijsko sjedište Slavonije. Privredni razvoj

iniciran je prometnim povezivanjem sa Srednjom Europom, prije svega

gradnjom tvrde ceste preko baranjskih močvara. Status slobodnog

kraljevskog grada Osijek dobiva 1809. godine. Pravi industrijski procvat

Osijek doživljava u drugoj polovici 19. st. i početkom 20. st.

4. OSNOVNE ZNAčAJKE STANOVNIšTVA I PRIVREDE OSIJEKA

Prema popisu stanovništva od 1991. godine Republika Hrvatska ima

4 784 265 stanovnika, odnosno 84,6 stanovnika na km2. Razmještaj

stanovništva posljedica je geogrfskog položaja, oblika teritorija, prirodno-

geografskih karakteristika pojedinih regija te gospodarskog i povijesno-

političkog razvoja.

2 Osim lat. natpisa „SIGILLUM – MAGNUM – CIVITATIS – OSSEGGINI“ utisnut je i gradski grb s mostom od tri otvora na kojemu se nalazi kula sa šiljastim krovom i štitom u kojemu je ruka s isukanom sabljom, a nad štitom dvoglavi carski orao. Grb se s vremenom mijenjao, ali stalne su rijeka, kameni most s tri luka i štit s rukom koja drži sablju.

Istočna Hrvatska ima 892 035 stanovnika, a gustoća napučenosti je 80,4

stanovnika na km2. U gradu Osijeku i njegovoj bližoj okolici zabilježeno

je 1991. godine 104 553 stanovnika. Uz to, osječka makroregija ima

najmanji udio gradskog stanovništva, svega 45,2%, što je u skladu s

njezinom gospodarskom strukturom. Većina stanovništva je hrvatske

nacionalnosti, iako se na ovom prostoru susreće i dosta nacionalnih

manjina, kao što su Srbi, Mađari, Muslimani i dr. Većina pučanstva

pripada rimokatoličkom kulturnom krugu.

Područje oko Osijeka je poljoprivredno važan dio naše zemlje. Posebno

je razvijena zemljoradnja. Uzgajaju se žitarice i industrijsko bilje, kao što

su kukuruz, pšenica, šećerna repa, uljarice i dr. Dobro je razvijeno i

voćarstvo i vinogradarstvo. Najrazvijenije je svinjogojstvo, a važno je i

slatkovodno ribarstvo i šumarstvo u očuvanim slavonskim šumama hrasta

lužnjaka. Dobro je razvijena i industrija, posebice prehrambena.

Razvijene su i drvna, kemijska i tekstilna industrija te industrija kovina.

Struktura stanovništva je ovdje važna jer svaki narod i etnička grupa

njeguje svoj folklor običaje, nošnju, glazbu koji je postao sastavni dio

turističke ponude.

5. ULOGA I ZNAčENJE TURIZMA U OSIJEKU

Grad Osijek nije do kraja iskoristio sve svoje prednosti i

povijesna nasljeđa, ali je odlučeno da poslije demokratske

pobjede, netom izvojevane, krene intenzivnije naprijed.

Nekada poznati sajamski grad, Osijek ponovno uvodi

sajmove kao način života i razmišljanja. @alosno je katkad

padao na samo dno republičke ljestvice po nizu pokazatelja

privređivanja. Dio puta ka boljem sutra je i kopanje po

prošlosti koja je u Osijeku uistinu bogata i zanimljiva. Ako

idemo logikom nasljeđa, onda imamo zašto nadati se da će

na bedemima tih starih zdanja kulturne i bogate baštine,

Osijek ponovno procvasti.

Ako ovog trenutka pogledamo što mi sve u Osijeku i najbližoj okolici

imamo, bit će svima jasno da bi turizam mogao postati sastavni dio života

grada. U svojim njedrima grad krije mnoge kulturno-povijesne

spomenike od predpovijesti do naših dana: ostaci fortifikacija nekadašnje

tvrđave; barokne, eklektičke, neogotičke i secesijske urbane cjeline i

pojedine građevine; skulpture i spomen-obilježja. Njegovo golemo

kulturno-povijesno nasljeđe od neprocjenjive vrijednosti posjetitelji mogu

vidjeti u Muzeju Slavonije, Galeriji likovnih umjetnosti, Povijesnom

arhivu i Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici.

5.1. OSJEčKI HOTELI

U Osijeku postoji 5 hotela vidi fotografiju 2 koji posjeduju malo više od

880 kreveta, ali dio kapaciteta nije potpuno u uporabi.

Hotel Osijek je hotel sa četiri zvjezdice, odnosno B kategorije. Turistima

nudi smještaj u jednokrevetnim i dvokrevetnim sobama. Gostima stoje na

raspolaganju i garaža, aperitiv-bar, salon za odmor i praćenje TV

programa, caffe-bar, frizerski salon, pedikerski salon, praonica rublja,

turistička agencija, te dvije ugodne ljetne terase.

Hotel Central je također hotel sa četiri zvjezdice. Gosti na raspolaganju

imaju kavanu, slastičarnicu, cassino, banku, fitness centar, pivnicu,

praonicu rublja, frizerski salon te lijepi ljetni vrt i terasu koja je okrenuta

direktno na glavni gradski trg.

U hotelima Dom željezničara, Turist i Royal su većinom smješteni

prognanici, te oni imaju znatno oslabljenu kvalitetu u pružanju

uslugaturistima. Osječki hoteli općenito moraju podići razinu kvalitete

svojih usluga na europski nivo jer su današnji turisti sve zahtjevniji.

5.2. MOGUčNOSTI IZLETA U OKOLICI OSIJEKA

Pošto se obiđu sve tajne grada, treba otići u Turističku zajednicu ili neku

od turističkih agencija3 i dogovoriti obilazak ostalih čari nadomak

Osijeka.

3 Agencijskim poslovima se bavi 15-ak turističkih agencija; Generalturist, Panturist, Kompas, Europatours, Jolly Tours…Spremne su organizirati razne izlete, ljetovanja, zimovanja, kružna putovanja, tečajeve stranih jezika i dr. U njima se može dogovoriti o iznajmljivanju automobila, o rezervaciji ulaznica za koncerte i priredbe, o kupnji avio-karata, a stoje gostima na raspolaganju i sa svim turističkim informacijama.

5.2.1. BIZOVAčKE TOPLICE„Termalna riviera“

Bizovačke toplice se jedina slana hiperterma u Europi, a nalaze se na 18

km od Osijeka. U novoizgrađenom zdanju gostima i pacijentima na

raspolaganju je izuzetna termalna voda, bogata mineralima, a pomaže kod

liječenja niza oboljenja. U suvremenom dijagnostičko-terapeutskom

centru liječnici specijalisti i stručno terapeutsko osoblje obavljaju

elektroterapije, kiroterapije, podvodne i suhe masaže. Uz kupališne

kapacitete u starom dijelu toplica, te u novoizgrađenim zatvorenim

bazenima u novom dijelu, zdravstvene tegobe riješilo je već puno

posjetilaca. Novi hotel „Termia“ organizira: kulturno-zabavne aktivnosti,

savjetovanja, stručne seminare, športske aktivnosti tenis, kuglanje, male

športove, vježbe u trim kabinetu i sl..

5.2.2. JANKOVAC„Raj za ljubitelje prirode“

Ljubitelji zimskih športova, ili pak ugodne šetnje i boravka u prirodi u

ostalim godišnjim dobima, na Jankovcu će biti ugodno iznenađeni.

Romantična gorska dolina smještena među slavonskim obroncima pruža

svu ugodu prirode. Jankovačka jezera umjetne su tvorevine, uređene za

ribnjak, u kojima se uzgaja pastrva. Zbog izuzetne ljepote prirode i

okolnih stoljetnih slavonskih šuma Jankovac je pod zaštitom države. U

okolici planinarskog doma je niz terena za športske igre, kampiranje i

skijaški tereni.

5.2.3. KOPAčKI RIT„Oaza mira“

Biti u Osijeku, a ne obići Kopački rit uistinu bi bila šteta. O tom spletu

prirodnog bogatstva zna se u cijelom svijetu. Smješten je između rijeka

Dunava i Drave, u Baranji, a sačuvao je autentičnost iskonskog

nastajanja. U blago ustalasanom reljefu stvoren je zanimljiv prirodni

pejzaž, zajednica različitih biljnih i životinjskih vrsta. On je zaista oaza

mira; nedirnuti raj u prirodi. U središtu rita nalazi se Kopačevsko jezero,

smješteno u najnižem dijelu rezervata što osigurava stalnu vodu, a što nije

slučaj s drugim jezerima. Kopački rit je velika ornitološka stanica u kojoj

obitava preko270 vrsta evidentiranih ptica. Ornitolozi cijelog svijeta s

izuzetnim zanimanjem su dolazili u rit, otkrivajući uvijek iznova sve

neobičnosti sačuvanih bioloških vrsta. Tu žive i vrlo rijetke vrste ptica

koje su u ostalim dijelovima svijeta u izumiranju, npr. crna roda i orao

bjelorepan. Tu živi i oko 51 vrsta sisavaca među kojima su zbog trofejne

vrijednosti rogova atraktivni bili „beljski jeleni“. Rit je bio poznat kao

prirodno mrijestilište i rastilište za oko 40 autohtonih vrsta riba, od kojih

su najpoznatije štuka, jaz, linjak, šaran, som, smuđ i dr. Osobit doživljaj

bio je u jesen kada se na jezerskim površinama sjati i do 30.000 divljih

gusaka, a bude i divljih pataka i drugih močvarnih ptica. Spektakularne su

bile i seobe jelena. Tu je živjelo i oko 1.500 divljih svinja, veći broj srna,

divlje mačke, vidre, kune zlatice i lasice.

Ovakav je Kopački rit bio nekada i sve te ljepote su sada izbljedile jer je

u domovinskom ratu cijeli taj kraj razoren i zapušten. Ako se prirodi u

Kopačkom ritu pomogne da vrati svoju priješnju raskoš i bogatstvo on

opet može postati izazov kojem suvremeni čovjek teško da će moći

odoljeti.

5.3. MOGUćI OBLICI TURIZMA U OSIJEKU I OKOLICI

Turizam je definiran kao skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja

i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva

stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva

njihova privredna djelatnost.4

Grad Osijek mogao bi jače razviti svoju turističku ponudu, a neki od

mogućih oblika turizma koje bi on i njegova okolica mogli ponuditi su:

gradski turizam

mali ili izletnički turizam

lovni i ribolovni turizam

zdravstveni turizam

vjerski turizam.

Osijek je tranzitni grad jer su tu kao prvo turisti u prolazu, koji se u toku

putovanja zaustavljaju kraće ili dulje vrijeme. Razlozi zaustavljanja mogu

biti vrlo različiti, npr. odmor, noćenje, obrok, prirodne ljepote. Osijek ima

vrlo pogodan položaj za takav turizam.

Gradski turizam u cjelini ima oblik kulturnih kretanja. U većini

slučajeva povoljan prometni položaj gradova određuje njihovu turističku

posječenost. Obilježja su mu masovnost, kratki boravci i kulturna potreba

turista koja se zadovoljava razgledavanjem, upoznavanjem i

doživljavanjem što ne angažira puno vremena. Aktiviranjem spomenika i

ambijenata u gradskim naseljima i organizacijama raznih kulturno-

umjetničkih priredbi produžava se boravak turista. Na dužinu turističkog

4 Zora Marković,“Osnove turizma“, školska knjiga, Zagreb, 1994.g., str.5

boravka u gradovima više utječe broj, a manje atraktivnost motiva

pojedinačno. Ravnomjerna je raspodjela turističkog prometa po

mjesecima, a to se povoljno odražava na iskorištavanje uslužnih

kapaciteta. Osijek razvija gradski turizam na osnovi svoje bogate

kulturno-povijesne baštine.

Mali izletnički turizam se odvija na užem području turističkog mjesta

u koje je turist došao radi odmora, a želi razgledati i njegovu okolicu.

Preljepa priroda u okolici Osijeka mami posjetitelje grada da je posjete, a

agencije su uvijek spremne ponuditi zanimljiv izlet. Kao npr. posjet

Bizovačkim toplicama, Orahovačkom jezeru, Jankovcu…

Lovni i ribolovni turizam danas uživa posebnu pažnju. Slavonija sa

rijekom Dravom i još puno manjih riječica i jezeraca, kao i sa prekrasnim

stoljetnim šumama puno obećaje lovcima i ribolovcima.

Vjerski turizam temelji se na nekoj religijskoj atrakciji, a Aljmaš, selo

nedaleko Osijeka, središte je hodočasnika, vjernika ili pak samo

znatiželjnika koji od 1704. godine odlaze tamo naći mir i osjetiti Gospu.

U ratu selo je razrušeno, ali bi uz obnovu moglo postati turistička meta.

Zdravstveni turizam može biti vezan kao prvo za klimu, pa se govori o

klimatskom turizmu; ili za ljekovite izvore, termalizam. Nedaleko od

Osijeka, u Bizovačkim toplicama, zadovoljeni su svi potrebni uvjeti za

razvoj te vrste turizma.

Prema podacima iz tablice 1 zaključujemo kako se broj

turista i broj noćenja povećavao sve do domovinskog rata.

Za vrijeme agresije na grad logično je da turizma nije bilo.

Od 1993. godine do danas ponovno je zabilježeno

povećanje broja turista, kao i broja noćenja . No, još uvijek

su domaći turisti u puno većem broju od stranih vidi

tablicu 1.

Iz tablice 2 vidimo kako su najbrojniji turisti u Osijeku

prošle godine bili iz okolnih država. Najviše je bilo gostiju

iz Njemačke, Italije i Slovenije, a zatim iz Bosne i

Hercegovine, Austrije te Mađarske vidi tablicu 2.

6. KULTURNO-POVIJESNA BAšTINA ITURISTIčKE ZANIMLJIVOSTI OSIJEKA

6.1. TVRđA

Osječka je Tvrđa u punom smislu srce grada. Kao jedinstven urbano-

vojni kompleks izgrađen do prve polovice 18. st. ona predstavlja rijetkost

i u širim razmjerima. U današnjem svojem izgledu ona vjerno ocrtava sve

bitne elemente iz vremena nastanka. Ono što je određivalo njezin vanjski

izgled, a to su gradske zidine, uklonjeno je prije sedamdesetak godina.

Nakon oslobođenja od Turaka 1687. godine Osijek je potpuno opustošen.

Pod turskom vlašću bio je vrlo razvijen i sastojao se od gradske jezgre

utvrđene zidovima i opkopima koja je zapremala površinu današnje

Tvrđe. Južno i zapadno od grada bilo je podgrađe utvrđeno palisadama i

opkopima. U samom gradu bilo je više velikih građevina; među njima

džamije Sulejmanova i Kasimpašina, beg-saraj, turbe, medresa, škole,

sudnica, sahat-kula. Austrijske vlasti zidaju između 1712. i 1721. godine

novu utvrdu, današnju Tvrđu. Arhitekt M. de Gosseau unutar jakih zidina

raspoređuje vojne i civilne sadržaje oblikujući trgove i ulice iz

novosagrađenih, ali i sačuvanih turskih građevina, kojima, dakako

mijenja namjenu. Središnji prostrani trg zatvara sa sjeverne strane

monumentalna zgrada Glavne komande, a sa zapadne zgrada Magistrata

današnji Muzej Slavonije. Središtem trga dominira lijepi zavjetni

spomenik protiv kuge što ga je 1729/30. dala podići udovica generala

Petraša. Isusovački i franjevački samostani s crkvama davali su glavni

duhovni sadržaj gradu. U Tvrđi je osim stambenih zgrada bilo još mnogo

trgovina i nekoliko gostionica, gimnazija, tiskara, ljekarna i knjižnica. Pa

ipak, prava povijest Osijeka nije locirana samo na području današnje

Tvrđe, a još manje počinje s Turcima i njihovim izgonom. Kuhačeva

ulica najizravnije otkriva duh Tvrđe; tu se vojne zgrade smjenjuju s

ljupkim obiteljskim kućama iz vremena baroka i biedermaiera. Vodena

vrata su sjeverni izlaz iz Tvrđe kojim se stiže na samu obalu Drave.

Tvrđa je Osijeku, Osječanima i posjetiteljima ovoga grada vrijedna,

između ostaloga, i zato što na najizravniji način poziva na putovanje u

povijest. šetnjom kroz slikovite prostore zapravo šećemo kroz njegovo

vrijeme vidi fotografiju 3.

6.2. KULTURNO-POVIJESNI SPOMENICI U GORNJEM GRADU

U novom gradskom središtu nastale su šire ulice s lijepim i

reprezentativnim kućama na kojima se prepoznaju sve stilske značajke

vremena gradnje. To osobito vrijedi za glavnu gradsku ulicu, danas

Europsku aveniju, koja nastaje početkom 20. st. S južne strane te ulice niz

je velikih samostalnih građevina javnog karaktera, od trgovačke komore

do suda i pošte. Nasuprot njima izgrađene su lijepe obiteljske palače s

razvijenim obilježjima historicizma i secesije.5 U međuratnom razdoblju

nastaju novi dijelovi grada, a funkcionalistički stil u osječkoj arhitekturi

također pokazuje visoke domete.

Kapucinski samostan i crkva Sv. Jakova na početku Kapucinske ulice,

prekrasne su barokne građevine. U sakristiji crkve naslikan je ciklus slika

iz života Sv. Franje. Glavni je plastički element ove crkve ljupki drveni

toranj pokriven šindrom koji je urastao u visoko krovište i daje građevini

i njezinu okruženju poseban ugođaj. Vrlo kvalitetni barokni kipovi na

ulazu u Kapucinsku crkvu daju njenoj suzdržanoj fasadi dojam svečane

otmjenosti.

5 Većinu ovih zgrada su projektirali domaći arhitekti koji se školuju u Beču, Budimpešti i Njemačkoj i tako svoj grad najizravnije povezali sa Srednjom Europom.

Jednostavna i skladna Evangelička crkva sagrađena je na mjestu

negdašnjeg Generalskog parka iz 18. st. na koga podsjeća još jedino

veliki hrast.

Kapela sv. Roka u Strossmayerovoj ulici lijepa je kasno-barokna građevina.

Crkva reformiranih u Retfali, sagrađena 1823.godine, ima vrijedno pjevalište koje je oslikao Janoš Batoš u duhu mađarske pučke ornamentike.

Palača županije sagrađena je 1846. godine u klasicističkom stilu.

Dvorac Pejačević u Strossmayerovoj ulici građen je od 1796. do 1801. godine u stilu baroka s vidljivim elementima klasicizma.

Hrvatsko Narodno Kazalište u Osijeku počelo je djelovati 1907.

godine, premda su razne kazališne skupine nastupale u gradu još u 18. st.

Sama zgrada potječe iz prošlog stoljeća, a sagrađena je 1866. godine po

nacrtima arhitekta Karla Klausera u historicističkom stilu u kojem

prevladavaju dekorativni elementi maurskog tipa. Dugo je vremena HNK

bilo najvažnija kulturna i umjetnička institucija u gradu s bogtim

glazbenim i dramskim programom. Danas ono ima dramski i operni

ansambl. U studenom 1881. godine za jednog srpskog bombardiranja

uništeno je krovište, a i cijela zgrada je zatim teško oštećena u požaru

vidi fotografiju 4.

Najveću svoju crkvu posvećenu Sv. Petru i Pavlu Osječani nazivaju

katedralom, iako ona to nije. To je župna crkva u Gornjem gradu koju su

na samom kraju 19. st. gradili bečki poduzetnici J. Schmalzhofer i E.

Hauser po nacrtima njemačkog graditelja F. Langenbergera. Za gradnju

ove reprezentativne crkve osobito se zalagao biskup Strossmayer, inače

rođeni Osječanin. Crkva je izvedena u neogotičkom stilu s tornjem

visokim 90 m i tri broda. Kiparski su radovi djelo Ivana Novotnyja, a

glavni oltar, oltar majke Božje i sv. Terezije, propovjedaonicu u druge

klesarske radove izveo je Bečanin E. Hauser. Unutrašnjost crkve odiše

vedrinom. Tome je doprinjeo slikar Mirko Rački koji ju je oslikao baš

kao i bečki majstori koji su radili vitraže na velikim prozorima.

Monumentalna građevina @upne crkve Sv. Petra i Pavla dominira svojim

skladom prostorima Gornjeg grada vidi fotografije 5 i 6.

Kipar Radauš izveo je spomenike slavnim Osječanima 19-og stoljeća:

Pajo Kolarić, Franjo Kuhač, Hugo Hotzendorf, Adolf Waldinger, Franjo

Krežma, Jagoda i ]iro Truhelka.

U Osijeku imamo spomenik i Pablu Picassu.

Na Gajevom trgu podignut je Spomenik žrtvama fašističkog terora.

U samom centru grada nalazi se kompozicija „Ljudi“ koja je rad

akademskog kipara Branka Ružića.

6.3. OSJEčKI PARKOVI

Tko jednom prošeće Osijekom u lipnju kada procvjetaju lipe njegovih

dugih drvoreda, taj nikad neće zaboraviti ovaj grad. Osijek s pravom

smatraju zelenim gradom i on svoju parkovnu i vrtnu kulturu njeguje

stoljećima.

Prvi vrtni sadržaj bio je Weinplatz u središtu Tvrđe. Gradski vrt podignut

je 1750. godine i nalazio se južno od Tvrđe, tadašnjeg središta grada.

Oblikovan je po francuskoj modi, a po uzoru na bečki Schonbrunn.

Tijekom drugog svjetskog rata vrt je stradao, tako da je danas sačuvan

samo njegov ulaz, a lijepi granitni secesijski bunar premješten je u park

na desnoj obali Drave. Generalski park nastao je također u 18. st., ali je

kasnije u cjelosti isparceliran i izgrađen. Iz godina nastanka ovog parka

ostao je sačuvan samo jedan veliki hrast na uglu školske i Jagerove ulice.

1811. godine nastao je Pukovnijski vrt koji je još uvijek lijep ukras grada.

Uređen je u engleskom i francuskom stilu, a danas nosi naziv Perivoj

kralja Tomislava. Nasuprot tome parku izgrađen je 1935. godine iznimno

lijepi Park kralja Krešimira četvrtog. Park kralja Držislava smješten je

nasuprot Tvrđe i najmlađi je osječki park. Za razliku od prethodnih gdje u

oblikovanju prevladava drveće, ovdje je težište postavljeno na cvijeće,

osobito ruže.

Za Osijek se zaista može reći da je urastao u zelenilo kojega ima u svim

gradskim dijelovima i svih vrsta: od travnjaka, do drvoreda. I to je njegov

najljepši ukras na koga su građani silno ponosni.

6.4. OSJEčKI MOSTOVI I RIJEKA DRAVA

Uz Osijek su se oduvijek vezivali mostovi, kao što se vezuje prošlost na

sadašnjost. Kroničari su zapisali da je prvi most u Osijeku izgrađen 236.

godine, a da su ga izgradili Rimljani za svoje ratne pohode. I poslije toga

puno je mostova građeno i rušeno, a neke su odnjele nepovratne mutne

dravske vode.

Za Osijek se s punim pravom može reći kako je grad na rijeci. Iako je u

cjelosti smješten samo na njezinu desnu obalu, druga je strana itekako

mamila. Upravo ovdje u Osijeku podigao je Sulejman Drugi svoj čuveni

most preko Drave koji je bio dug oko 8 km i smatran remek djelom

svjetskih razmjera. Uz tri današnja mosta i kompa povezuje obale Drave

jer su uvijek zanimljivi Zoološki vrt6 i gradsko kupalište „Copacabana“ s

brojnim rekreacijskim sadržajima. Drava ne daje Osijeku samo vitalnu

snagu, već mu svojom zelenkastom bojom i mirnim tokom pruža čudesnu

mjeru melankolije.

6 Na lijevoj obali Drave uz rekreacijski centar nalazi se osječki Zoološki vrt, koji je bio poznat i van granica države. Nakon domovinskog rata uloženi su napori da se vrt vrati u prijašnje stanje jer je zahvaljujući mnoštvu životinja iz svih krajeva svijeta uvijek bio dobro posjećen.

7. ZAKLJUčAK

U ovom radu nadam se da sam uspješno prikazala grad Osijek kao

turističku destinaciju i obuhvatila sve njegove prirodno-geografske

karakteristike, ali i kulturno-povijesne sadržaje.

Grad bi, u cilju uspostavljanja definiranijeg turističkog proizvoda, trebao

nositi određeni „kod“ koji bi Osijek identificirao na tržištu i doprinosio

njegovoj prepoznatljivosti, ali i stvoriti zaštitni znak, boju i/ili slogan koji

bi upućivao potencijalne turiste na grad. Također je neophodno izraditi

niz promotivnih materijala koji bi jasno određivali prioritete grada. U tom

pogledu Turistička zajednica grada postigala je vrlo dobre rezultate

stvorivši vodiče i brošure o gradu. Kada u planiranju osječkog turističkog

proizvoda7 bude više marketinga plus još više ulaganja u obnovu

cjelokupne infrastrukture moći ćemo očekivati stvarni profit od turizma, i

u gradu, ali i okolici.

Prema rječima Vladimira ]irića „… Osijek se ponovo našao u središtu

mreže regionalnih i nadregionalnih prometnica. čine je osuvremenjene

cestovne prometnice, plovni tok Drave, 5 željezničkih pruga i zračna

luka, što mu sveukupno daje veću prometnu važnost. Te će prometnice

biti važan čimbenik … mnogo bolje povezanosti s državama Srednje i

Jugoistočne Europe“8 lako je zaključiti da Osijek zahvaljujući svojoj

burnoj povijesti i bogatoj kulturno-povijesnoj baštini, te povoljnom

7 Boris Vukonić, „Marketing u turizmu“, str.12: „Turistički proizvod obuhvaća robu i usluge različitih djelatnosti. Osnovna obilježja su kvaliteta i raznovrsnost sadržaja ili aktivnosti koje se nude.“8 Vladimir ]irić, „Osijek“,„Geografski horizont“, Zagreb, 1996.godina, br.2, str.6-7

prometno-geografskom položaju, ima sve predispozicije postati i

turističkim središtem Slavonije.

PRILOG S TABLICAMA, SLIKAMA I

FOTOGRAFIJAMA

Tablica 1

BROJ TURISTA I NOćENJA U OSIJEKU

BR.TURISTA BR. NOćENJAGODINA UKUPNO DOMAćI STRANI UKUPNO DOMAćI STRANI 1970 36 328 30 423 5 905 70 904 59 107 11 797

1975 39 959 33 142 6 817 71 993 59 285 12 708

1980 58 698 50 886 7 812 114 856 99 742 15 114

1985 61 631 55 727 5 904 118 943 106 925 12 018

1993 32 549 28 305 4 244 90 367 80 163 10 204

1994 40 945 34 575 6 370 97 292 83 670 13 622

1995 33 112 18 845 4 267 77 462 67 452 10 010

1996 35 917 27 791 8 126 88 248 71 248 17 000

1997 52 269 40 959 11 310 146 701 118 089 28 612

19989 9 425 7 494 1 931 21 281 17 385 3 896

Izvori podataka:Statistički godišnjaci općine Osijek 1987, 1988, 1996.g., str. 149, 120-121, 135; i Priopćenje ureda za statistiku, Osijek, 1998.g.

9 za 1998. godinu podaci su prikazani do mjeseca travnja

Tablica 2

TURISTI PO ZEMLJAMA IZ KOJIH DOLAZE

ZEMLJA BR. TURISTA BR. NOćENJANjemačka 713 1 537

Italija 470 1 071

Slovenija 402 579

BIH 395 502

Austrija 328 540

Mađarska 287 482

Belgija 279 622

Velika Britanija 165 395

Slovačka 154 302

švicarska 154 282

češka 145 463

Francuska 141 283 GODINA 1997

Izvori podataka: kao kod tablice 1

Fotografija 1

Fotografija 2 - Osječki hoteli

Fotografija 5 - Crkva Sv. Petra i Pavla

POPIS LITERATURE I IZVORA

1 Bilen, Miljenko „Osnove turističke geografije“,Zagreb, Ekonomski fakultet, 1996.

2 Blažević – Pepeonik „Turistička geografija: svijet i Hrvatska“, Zagreb, školska knjiga, 1993. 3 Kozina, Ines „Zemljopis 2“, Zagreb, školska knjiga, 1994.4 Marković, Zora „Osnove turizma“, Zagreb, školska knjiga, 1994.5 Mažuran, Ivan „Osijek“, Osijek, Izdavački centar Revija, 1996.6 Topić, Marin „Uvijek Osijek“, Osijek, Izdavački centar Revija, 1992. 7 Vukonić, Boris „Marketing u turizmu“, Zagreb, školska knjiga, 1993.8 Weber, Sanda „Osnove turizma“, Zagreb, školska knjiga, 1994.9 „Geografski horizont“, V. ]irić, „Osijek“, Zagreb, 1996., br.2, 10 „Grad Osijek u slici i riječi“, Turistička zajednica grada Osijeka, 1996.11 „Statistički godišnjaci općine Osijek 1987, 1988, 1996.“, Zavod za statistiku, Osijek 12 „Vodič“, Turistička zajednica grada Osijeka, 1998.

POPIS TABLICA, SLIKA I FOTOGRAFIJA

TABLICE:

1 Broj turista i noćenja u Osijeku2 Turisti po zemljama iz kojih dolaze

SLIKE:

1 Plan grada Osijeka

FOTOGRAFIJE:

1 Panorama Osijeka2 Osječki hoteli3 Detalj Tvrđe4 Hrvatsko Narodno Kazalište5 Crkva Sv.Petra i Pavla6 Unutrašnjost katedrale

3.3. MOGUĆI OBLICI TURIZMA U OSIJEKU I OKOLICI

“Turizam je definiran kao skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova privredna djelatnost.”2

Grad Osijek mogao bi jače razviti svoju turističku ponudu, a neki od mogućih oblika turizma koje bi on i njegova okolica mogli ponuditi su:

-tranzitni turizam-gradski turizam-mali ili izletnički turizam-lovni i ribolovni turizam-zdravstveni turizam-vjerski turizam

Tranzitni turizam čine kao prvo turisti u prolazu koji se u toku putovanja zaustavljaju kraće ili dulje vrijeme. Razlozi zaustavljanja mogu biti vrlo različiti, npr. odmor, noćenje, obrok, razgledavanje prirodnih ljepota kraja. Osijek ima vrlo pogodan geografski položaj za takvu vrstu turizma.

Gradski turizam u cjelini ima oblik kulturnih kretanja. U većini slučajeva povoljan prometni položaj gradova određujue njihovu turističku posječenost. Obilježja su mu masovnost, kratki boravci i kulturana potreba turista koja se zadovoljava razgledavanjem, upoznavanjem i

2 B. Vukonić, Marketing u turizmu, Školska knjiga, Zagreb, 1995., str. 12.

doživljavanjem što ne angažira puno vremena. Osijek razvija takav turizam na osnovi svoje bogate kulturno-povijesne baštine3.

Mali (izletnički) turizam se odvija na užem području turističkog mjesta u koje je turist došao radi odmora, a želi razgledati i njegovu okolicu. Preljepa priroda u okolici Osijeka mami posjetitelje grada da je posjete, a agencije su uvijek spremne ponuditi zanimljiv izlet.

Lovni i ribolovni turizam danas uživa posebnu pažnju. Slavonija sa rijekom Dravom i još puno manjih rječica i jezeraca, kao i sa prekrasnim stoljetnim šumama puno obećaje lovcima i ribolovcima.

Zdravstveni turizam može biti vezan kao prvo za klimu, pa se govori o klimatskom turizmu; ili za ljekovite izvore, pa je to termalizam. Nedaleko od Osijeka, u Bizovačkim toplicama, zadovoljeni su svi potrebni uvjeti za razvoj te vrste turizma.

Vjerski turizam temelji se na nekoj religijskoj atrakciji, a Aljmaš, selo nedaleko od Osijeka, odredište je hodočasnika, vjernika ili pak samo znatiželjnika koji od 1704.godine odlaze tamo naći mir i osjetiti Gospu4. U ratu je selo razrušeno, ali bi uz obnovu moglo postati turistička meka.

3 Većinu zgrada u gradu projektirali su domaći arhitekti koji su se školovali u Beču, Budimpešti i Njemačkoj i tako svoj grad najizravnije povezali sa Srednjom Europom.4 S. Fičko, “Osijek i okolica”, Geografski horizont, br.6., Zagreb, 1989., str.7-10.

ZAKLJUČAK

U ovom radu nadam se da sam uspješno prikazala grad Osijek kao turističku destinaciju i obuhvatila sve njegove prirodno-geografske karakteristike, ali i kulturno-povijesne sadržaje.

Grad bi u cilju uspostavljanja definiranijeg turističkog proizvoda trebao nositi određeni “kod” koji bi Osijek identificirao na tržištu i doprinosio njegovoj prepoznatljivosti, ali i stvoriti zaštitni znak, boju i/ili slogan koji bi upućivao potencijalne turiste na grad. Također je neophodno izraditi niz promotivnih materijala koji bi jasno određivali prioritete grada. Kada u planiranju osječkog turističkog proizvoda bude više marketinga plus još više ulaganja u obnovu cjelokupne infrastrukture moći ćemo očekivati stvarni profit od turizma, i u gradu, ali i okolici.

LITERATURA

1. Bilen, M., Osnove turističke geografije, Školska knjiga, Zagreb, 1993.

2. Fičko, S., “Osijek i okolica”, Geografski horizont, br.6, Zagreb

3. Kozina, Ivana, Zemljopis II, Školska knjiga, Zagreb, 1994.

4. Vukonić, B., Marketing u turizmu, Školska knjiga, Zagreb, 1995.

5. Weber, Sandra, Osnove turizma, Naprijed, Zagreb, 1994.