os DANAS 10 web

Hoće li se riješiti kriza vlasti Hoće li se riješiti kriza vlasti u Donjem Gradu?u Donjem Gradu?*Nikad oštrija borba za kvartovsku vlast!*Nikad oštrija borba za kvartovsku vlast!

Dvotjedni magazin • Broj 10 • 3. veljače 2011. • Cijena 10 kunaDvotjedni magazin • Broj 10 • 3. veljače 2011. • Cijena 10 kunaDvotjedni magazin • Broj 10 • 3 veljače 2011 • Cijena 10 kuna

ISSN

184

7-76

31

Dogradonačelnica Danijela LovokovićDogradonačelnica Danijela Lovoković* Bazeni Gradski vrt bit će maksimalno iskorišteni* Bazeni Gradski vrt bit će maksimalno iskorišteni

NK Osijek na pripremama u TurskojNK Osijek na pripremama u Turskoj* Preko Turske do Europe* Preko Turske do Europe

SADRŽAJ

www.osijek-danas.com 3

3. veljače 2011.

Sljedeći brojdvotjednika izlazi17. veljače

PRETPLATA:3 mjeseca

50 kn (1 broj gratis)

6 mjeseci100 kn (2 broja gratis)

12 mjeseci200 kn (4 broja gratis)

Detaljnije informacije natel.: 031/320-152 ili 095/556-8989

[email protected]/880-1911

Javite nam svoju priču, mi smo tu zbog vas! Kontakt: [email protected]; tel./fax 031/320-152

WWW.OSIJEK-DANAS.COM

4.-5. Hoće li se napokon riješiti kriza vlasti u Don-jem gradu: Nikad oštrija

borba za vlast

6. Josipovac: Starčevićeva ulica do daljnjega bez

sanacije nogostupa

7. Savjetovalište za potrošače: Građani se

najviše žale na račune za režije

8. Problemi osječkih obrt-nika: Kriza zatvorila 225

obrta u Osijeku

9. Kronični nedostatak ortodonata u Osijeku i

Slavoniji: Pacijenti moraju čekati na zubni aparatić

čak šest godina!

10.-11. Projekt – Ba-zeni Gradski vrt: Novi će

bazeni biti maksimalno iskorišteni

12. Sezona skijanja u pu-nom jeku: Omiljeni zimski

sport ili pomodarstvo?

13. Akcije Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek: Knjižnička iska-znica kao rođendanski dar!

14.-15. Žarko Plevnik: Najviše me boli što na licima Osječana više ne vidim osmijeh

16. Ivan Doboš, gradonačelnik Belog Manastira: Jedino zapošljavanje daje pers-pektivu gradu

18. Osječanin se našao u Tunisu za vrijeme uličnih nemira: Putovanje iz snova pretvorilo se u panični bijeg

19. Volonterka osječkoga Crvenog križa u Paki-stanu: Osim obitelji i prijatelja, najviše mi nedostaje slavonska hrana

20.-21. Ljekovita slana soba: Slana soba djeluje

na organizam kao bo-ravak na moru; Bolesti

ždrijela: Hladna jela i pića pogubna su za

ždrijelo

22.-23. Krešimir Pintarić: Osječanin koji je sprem-no dočekao budućnost!

24. Pročitali smo - ’’Drhtaj’’ Maggie Sti-efvater: Izgubljeno u

prijevodu

25. Na daskama: Je li što trulo u glumačkoj umjet-

nosti?

26. Rock ’n’ roll priče: Osječke kapetanije band

27. Slobodna zona: Tko jede kokain, a tko jede

sushi

28. Zeleni val: Suzuki Alto – Mali, ali pali!

29. Osječke odbojkašice: Borba za povratak u Superligu

30.-31. NK Osijek na pripremama u Turskoj: Bijelo-plavi preko Turske do Europe

32. Moj izbor: Književnica Julijana Matanović preporučuje...

33. Snažniji spol i moda: Odjevna pravila za muškarce

34.-35. Govor zvijezda: Horoskop od 3.veljače do 20. veljače

36. Kuhajmo s Vjeko-slavom Kramerom: Laza-nje – slojeviti užitak

37. Kulinarske čarolije: “Spašavanje” neuspjelih jela

38. Zabavnik

RITAM GRADA

4 www.osijek-danas.com

3. veljače 2011.

Od idućeg tjedna trebalo bi se znati je li riješena kriza vlasti u Donjem gradu ili će u povo-du tog slučaja biti i treći krug izbora za koje gradonačelnik Krešimir Bubalo kaže da bi bilo najbolje da se ne dogode jer novca – nema.Naime, situacija je, što se tiče stranačkih i političkih odnosa na temelju rezultata posljed-njih izbora za mjesne odbore i

gradske četvrti, najzaoštrenija u Donjem gradu: podjednak je broj ruku za kandidata HDZ-a i HDSSB-a za predsjednika te gradske četvrti, odnosno 5 : 5 za Marka Bagarića i Željka Vranješa.

Kratka teorija i povijest mjesnih izboraU svakom slučaju, ovo su bili najborbeniji izbori za kvartov-

sku vlast. Održani sredinom prosinca 2010. godine, još nisu okončani, a već je veljača 2011.Inače, izbori za članove vijeća mjesnih odbora i gradskih če-tvrti, ukupno njih 15 u Osijeku, trebali bi biti najpraktičnija ra-zina demokracije i najizravniji oblik realizacije ideala demo-kracije. Živcira li vas izrovani kolnik u vašoj ulici, neosvijet-

ljena ulica kojom vaše dijete mora ići, nastajanje divljeg de-ponija na zapuštenom zemlji-štu vaše četvrti? Impulzivniji će se obratiti izravno gradona-čelniku ili medijima, ali pro-ceduralno sve žalbe, prijedlozi i prioriteti podnose se vijeću mjesnog odbora ili gradske če-tvrti koje potom podupire rje-šavanje tog pitanja.Praktično, rješavanje potreba

Nikad oštrija borba za Nikad oštrija borba za kvartovsku vlastkvartovsku vlast

HOĆE LI SE NAPOKON RIJEŠITI KRIZA VLASTI U DONJEM GRADU?

¶ ¶ Dosad omalovažavani, posljednji izbori za vijećnike mjesnih odbora Dosad omalovažavani, posljednji izbori za vijećnike mjesnih odbora i gradskih četvrti već su se u startu zahuktali, s iznadprosječnim bro-i gradskih četvrti već su se u startu zahuktali, s iznadprosječnim bro-

jem kandidata. Poslije izbora agonija konstituiranja vijeća po gradskim jem kandidata. Poslije izbora agonija konstituiranja vijeća po gradskim četvrtima i mjesnim odborima zbog stranačkih (ne)koaliranja traje i danas četvrtima i mjesnim odborima zbog stranačkih (ne)koaliranja traje i danas

RITAM GRADA


3. veljače 2011.

gradske četvrti ili mjesnog odbora zna se vući godinama: ili nema novca, ili nije priori-tetno, ili se čeka izglasavanje odnosno rebalans proračuna, ili je proračun već izglasovan pa ništa do sljedećeg kemija-nja s gradskim novcem. Dru-gim riječima, često su vijeća gradskih četvrti i mjesnih odbora bili samo ukras demo-kracije.

Izbori 2010.Međutim, već su predizborne pripreme ovaj put pokazale da se stvar opasno zahukta-va. U većini slučajeva izbori za vijeća mjesnih odbora i gradskih četvrti prolazili su u polutišini, kao nešto što se formalno odrađuje, što je politički irelevantno, uz ko-mentar da su to opet nekakvi izbori. Završavalo je obično na tome da u novinama proči-tate kako je vaš susjed ili neki anonimac, koji inače živi dvi-je ulice dalje, postao vijećnik vaše gradske četvrti. Nakon toga više nikad niste njegovo ime pročitali u novinama niti znate što čini za vašu gradsku četvrt (no prema posljednjim medijskim napisima takav izabrani vijećnik obično se ne pojavljuje na sjednicama vijeća).Ovaj put nisu mediji napuha-li temu izbora da bi stvorili

famu i dignuli tiražu. Uistinu, izbori su u predizborno vrije-me startali s rekordnim bro-jem kandidata, što su osječki mediji duhovito prekrojili u pučko-zabavnu kampanju “Pronađi svoga susjeda na li-sti”. Izborna kampanja, koja se uglavnom održava u polu-sjeni, ovaj je put bila vidljivi-ja građanima. Ne onoliko kao parlamentarni ili neki drugi krucijalni izbori, ali grad je ipak bio zasut plakatima, po-sijan štandovima, a bilo je i koncerata...I na posljetku, poslije tijesnih izbornih rezultata (na temelju skromnog i apatičnog odziva birača), uslijedila je krva-va borba u konstituiranjima kvartovskih vlasti, a po me-dijima su uslijedile trakavice tko će s kim koalirati i time zapečatiti situaciju.

Dno političke demokra-cijeOno što smo inače pratili samo u arenama nacionalnih izbora te u politički uzavreli-jim županijama i gradovima, sada se preselilo na samo dno političke demokracije, u soc-realističke izbice u kojima su smještene službene prostorije vijeća gradskih četvrti i mje-snih odbora.Mnogobrojnost kandidata govori da je riječ ili o ambi-

cioznim pojedin-cima ili stranač-kim poslušnicama koje su borbene stranke mobilizi-rale. Iako partici-piranje u vijeću mjesnog odbora ili gradske četvrti ne donosi nika-kvu fi nancijsku korist, politički ambiciozniji kan-didat očito smatra da se korist može ostvariti neformal-no, preko mreže odnosa i kontaka-ta s relevantnijim imenima gradske politike koja je još unosnija ako postoji i stranačka veza. Sanaderov poučak je, dakle, pustio svoje krake do najzabačenije uličice u Osijeku: ništa se ne može riješiti ili po-stići osim ako nisi familijaran s nekim političarem ili ako ne uživaš stranačku zaštitu i pot-poru.S druge strane, i stranke su ambiciozno zagrizle prema svakoj uličici. Više tamo ne živi “stoka sitnog zuba” koja na ovim izborima zapravo neće glasovati, nego će biti samo anketirana. U vrijeme

kada obezličene stranke vode mrtvu utrku, a biračka se masa klati od apatije do hiro-vitosti, treba infrastrukturno i kapilarno ovladati svakim terenom, svakom “partijskom ćelijom”. U nedvojbeno zaoš-trenim izborima koji slijede na nacionalnoj razini, neke glasove treba unaprijed dobi-ti, već sad.

Igor Gajin

Kako dišu ulice?Dosad su ovakvi izbori služili svojevrsnom testiranju terena, političke su stranke na temelju rezultata ovakvih izbora dobivali povratne informacije kako dišu ulice i u kojem bi se smjeru mogli razvijati veći, važniji izbori. Prema rezul-tatima ovih izbora, Osijek diše desno, no znakovit je tijesan omjer HDZ-a i HDSSB-a. Koliko god to govori o Osijeku, to više govori strankama koliko se moraju truditi za relevantnije izbore.

RITAM GRADA


3. veljače 2011.

Loše ceste, nogostupi puni pu-kotina, rasvjeta koja je dotraja-la ili je uopće nema problemi su koji muče dosta stanovnika gra-da i prigradskih naselja. Stoga i ne čudi da je u protekloj godini najviše ulaganja bilo upravo u njihovo uređenje, a to ostaju prioriteti i u 2011. godini. Starijima najteže Nogostup kojemu je odavno istekao rok trajanja probleme stvara i stanovnicima Ulice Ante Starčevića u Josipovcu. Da je hodati njime pravo umi-jeće, tvrdi Boško Aleksić. - Živim na početku ulice gdje je stanje s nogostupom podnošlji-vo, ali dalje niz ulicu situacija postaje katastrofalna. Nogostup je star i odavno mu je potreb-na sanacija što nam godinama obećavaju, ali nikako da dođe-mo na red. Često ulicom šećem

sa psom i moram dobro paziti jer je na puno mjesta nogostup ispucao, uzdignut je, a mjesti-mice ga više i nema. Ima tu do-sta starih ljudi kojima je teško kretati se ulicom, osobito kada pada kiša pa ispuni rupe ili sni-jeg pokrije neravnine. Sve po-staje još puno teže čim padne mrak jer je u ulici samo jedna svjetiljka javne rasvjete i još jedna na privatnoj kući. Stariji susjedi noću uopće ne izlaze iz kuća, ne usude se, kaže Alek-sić.

PlanoviProblema su svjesni i u Mje-snom odboru Josipovac gdje kažu da svake godine novac koji im je na raspolaganju na-stoje rasporediti na najbolji na-čin, no ne uspijevaju zadovolji-ti sve potrebe mještana.- Budući da je novo vijeće kon-

stituirano tek nedavno, a prvu sjednicu nismo još imali, ne mogu govoriti o planovima. No i prijašnjih sam godina bio u Vije-ću pa znam da smo u prošloj godini zbog gradnje ka-nalizacijske mreže u Jungertovoj ulici odustali od pred-viđene sanacije nogostupa i novac namijenjen za to preusmjerili smo u sanaciju nogostu-pa u ulicama Ante Starčevića i Josipa Kozarca. Do kraja 2009. godine to nije bilo realizira-no pa već na prvoj sjednici planiram uputiti upit Gradu što je s time, rekao

je Željko Kovačević, novi pred-sjednik Vijeća MO Josipovac.

Vilma Baban

Starčevićeva ulica do daljnjega Starčevićeva ulica do daljnjega bez sanacije nogostupabez sanacije nogostupa

JOSIPOVAC

Novac potrošenV. d. pročelnika Upravnog odjela za mjesnu samoupravu Grada, Siniša Gregoran, kazao je da je planiranih 90.000 kuna za sanaciju nogostupa u Jungertovoj ulici potrošeno. Prema njegovim riječima nedavno realizirana sanacija nogostupa u Osječkoj ulici od broja jedan do autobusnog stajališta zbog zahtjevne je trase zahtijevala više novca od predviđenih 260.000 kuna. - Riječ je o iznimno zahtjevnom terenu uz drvored platana čije je korijenje činilo dodatni problem što je zahtijevalo i dodatne materijale pa je u konačnici u sanaciju nogostupa utrošeno 370.000 kuna. Gregoran je istaknuo kako s time još nisu upoznati u MO Josipovac jer je tek nedavno konstituirano novo vijeće te da će ih o svemu izvijestiti na prvoj sjednici.

¶ ¶ Nogostup je star i odavno mu je potrebna sanacija što nam godinama Nogostup je star i odavno mu je potrebna sanacija što nam godinama obećavaju, ali nikako da dođemo na red. Često ulicom šećem sa psom i obećavaju, ali nikako da dođemo na red. Često ulicom šećem sa psom i

moram dobro paziti jer je na puno mjesta nogostup ispucao, uzdignut je, a moram dobro paziti jer je na puno mjesta nogostup ispucao, uzdignut je, a mjestimice ga više i nema, rekao je Boško Aleksićmjestimice ga više i nema, rekao je Boško Aleksić

K. R

ešet

ar

Josipovčanin Boško Aleksić upozorava da je nogostupu istekao rok trajanja

Osim zbog estetskih, nogostup nije prihvatljiv ni zbog sigurnosnih razloga

RITAM GRADA


3. veljače 2011.

Savjet i pomoć u zaštiti potro-šačkih prava prošle je godine od osječkog Savjetovališta za potrošače Potrošač zatražilo 3.257 građana. Navedeno sa-vjetovalište već punih šest go-dina djeluje u sklopu rada udru-ge Potrošački forum. Najviše se

pritužbi odnosilo na područje javnih usluga (1.305), trgovine (1.189) i fi nancijskih usluga (202).

Izigravanje potrošača- U kategoriji javnih usluga gra-đani su najviše pritužbi imali u

područjima telekomuni-kacija, raču-na za struju i čistoću. Potrošači su se u katego-riji trgovi-ne redovito o b r a ć a l i zbog neuva-žavanja re-klamacija za neispravne p r o i z v o d e te predugog zadržavanja takvih ure-đaja na ser-visiranju, ali i zbog nei-sticanja cije-na proizvo-

da, razlika u iznosima na policama i na blagajnama. Iako se redovito pronalaze mogućnosti da se potro-šači izigraju, moramo se pohvaliti da smo protekle godine građanima u izrav-nom kontaktu s davatelji-ma usluga uspjeli riješiti dosta takvih problema. No, na žalost, još ima onih koji ne žele poštovati zakonski propisane mini-mume vezane uza zaštitu potrošača, rekla je Mira Brumerček Lukačević, predsjednica Potrošača.

Plaćanje zastrašivanja Nadalje, mnogi Osječani zbog gubitka posla, smanjivanja ili kašnjenja plaća protekle godine nisu mogli na vrijeme podmiri-vati kreditne obveze, a dobivali su opomene za nepodmirene dugove koje su neke banke na-plaćivale čak i do 200 kuna.- Prema našim saznanjima, u troškove opomene ne smije biti uračunana kazna ni zastrašiva-nje (uglavnom je riječ o potro-

šačima koji redovito plaćaju, a kašnjenje se ionako plaća za-teznim kamatama). Stoga smo, nakon brojnih pritužbi, poslali dopise u 32 banke sa zahtjevom da se pitanje troškova opomene riješi tako da odgovaraju stvar-nom trošku. Iako smo do sada dobili odgovore tek osam bana-ka, nadamo se da ćemo pitanje visokih opomena uspjeti što prije riješiti, naglasila je Bru-merček Lukačević.

Davorka Novokmet

Građani se najviše žale na račune za režijeGrađani se najviše žale na račune za režijeSAVJETOVALIŠTE ZA POTROŠAČESAVJETOVALIŠTE ZA POTROŠAČE

Građani svjesniji svojih potrošačkih prava- Iz godine u godinu imamo sve više pritužbi što znači da su građani postali svjesni svojih potrošačkih prava. Također znaju da postoji naša udruga u Ulici Hrvatske Republike 19 b (telefonski broj 200-246) gdje svakodnevno mogu dobiti stručni savjet i pomoć, rekla je Mira Brumerček Lukačević.

Broj pritužbi2006. godina - 1.4732007. godina - 2.2572008. godina - 2.9012009. godina - 3.2022010. godina - 3.257

¶ ¶ U kategoriji trgovine potrošači su se redovito obraćali U kategoriji trgovine potrošači su se redovito obraćali zbog neuvažavanja reklamacija za neispravne proizvode zbog neuvažavanja reklamacija za neispravne proizvode

te predugog zadržavanja takvih uređaja na servisiranju, ali te predugog zadržavanja takvih uređaja na servisiranju, ali i zbog neisticanja cijena proizvoda, razlika u iznosima na i zbog neisticanja cijena proizvoda, razlika u iznosima na policama i na blagajnama, kaže Mira Brumerček Lukačevićpolicama i na blagajnama, kaže Mira Brumerček Lukačević

D. T

ijard

ović

RITAM GRADA


3. veljače 2011.

U 2011. godinu Udruženje obrtnika Osijek ušlo je s padom broja obrtnika. U protekloj je godini bilo za-tvoreno čak 32 obrta više nego što ih je otvoreno.

Rijetki opstajuPodaci su neumolji-vi i pokazuju stvarno stanje, kaže obrtnik Dragutin Grabrović koji je u prošlom četverogodišnjem man-datu obnašao ulogu pred-sjednika Udruženja obrt-nika Osijek.- Velik je problem kada se zatvori i samo jedan obrt. Znači da je bez posla ostao vlasnik i najmanje jedan zaposlenik, a to ima dalekosežne posljedice jer je riječ o najmanje dvjema obiteljima koje su ostale bez izvora prihoda. Treba li uopće govoriti što znači 225 ukupno zatvorenih obrta prošle godine, pita se Grabrović.Kaže da obrtnici i nisu baš

tako otporni kako neki tvrde te da ih je kriza prilično uz-drmala. – Obrtnici jesu žilavi, ali teško da mogu preživjeti u ovakvim uvjetima. Najveći je prob-lem što u državi nema proizvodnje koja bi obrtnicima omogućila da budu kooperanti, drugi je problem što je stala građevina pa nema posla za

obrtnike koji rade završne radove, a i otvaranje ve-likih trgovačkih centara pokopalo je male trgov-ine. Velik je problem što građani nemaju novca pa kupuju samo najnužnije, a plaćaju na poček, ot-platu, kartice… Obrtnike uništava i velik broj nam-eta koje moraju odvajati svaki mjesec od zarade pa neki rade samo da bi platili te namete ili čak upadaju u dugove iz kojih se poslije teško izvući.

Otvaranje obrta iz nuždeUnatoč teškoćama koje prate obrtnike, neki su jedini izlazak iz krize potražili upravo u obrtništvu. Tako su u Osijeku u 2010. godini ot-vorena 193 obrta. Nakon godina neuspješne potrage za sigurnim radnim mjestom, na taj se potez odlučila i Josipovčanka Andrijana

Potočar. Otvaranje obrta za zastupanje u trgovini smatrala je rješenjem svo-jih problema.- Nisam uspijevala pronaći posao u struci pa sam radila ono što se tada nudilo – počela sam se baviti izravnom proda-jom. U tom je poslu situ-acija takva da poslodavac uvjetuje zapošljavanje time što si sami morate plaćati doprinose i osigu-ranje. Kod njih si zapo-slen, a od provizije koju dobivaš moraš plaćati zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Zapravo radiš samo za ta davanja jer ti uglavnom malo ostane. Zato sam odlučila ot-voriti obrt jer ako si kod drugog poslodavca sama plaćam, onda mogu raditi za sebe. Zamislila sam da ću kao zastupnik raditi za više tvrtki, imati više različitih proizvoda i tako na prezentacijama ponu-diti više, a prodati barem nešto od toga, priča An-drijana Potočar. No, kako kaže, već na početku naišla je na niz problema: od blokade tvrtki koje nude takve proizvode do nekih zakonskih teškoća, velikih davanja pa je za samo četiri mjeseca odlučila zatvoriti obrt prije nego što upadne u dugove. Sada je, kaže, ponovno na Zavodu za zapošljavanje i čeka neka bolja vremena.

Vilma Baban

Kriza zatvorila 225 obrta u OsijekuKriza zatvorila 225 obrta u OsijekuPROBLEMI OSJEČKIH OBRTNIKA

¶ ¶ Obrtnici jesu žilavi, ali teško da mogu preživjeti u ovakvim uv-Obrtnici jesu žilavi, ali teško da mogu preživjeti u ovakvim uv-jetima. Najveći je problem što u državi nema proizvodnje koja jetima. Najveći je problem što u državi nema proizvodnje koja

bi obrtnicima omogućila da budu kooperanti, kaže Grabrovićbi obrtnicima omogućila da budu kooperanti, kaže Grabrović

Tajna 30-godišnjega uspješnog obrtaGrabrović je novi predsjednik Obrtni-čke komore OBŽ-a, vlasnik je servisa kućanskih aparata Elgra koji ove go-dine ulazi u 30. godinu poslovanja. Ima troje zaposlenih i cijelo vrijeme obrt stabilno posluje. Tajna je, kaže, isključivo u tome što je na vrijeme pre-poznao dolazak poznatih robnih marki kućanskih aparata na naše tržište pa je njegov servis postao njihov ovlašteni zastupnik. - Tada je to bilo na rubu isplativosti, no sada ljudi moraju voditi računa o traja-nju jamstva određenog proizvoda i po-pravljati ga u ovlaštenom servisu. To je jedina tajna mog uspjeha i zahvaljujući tome nisam morao otpuštati djelatnike, čak ni u vrijeme najveće krize, otkrio je Grabrović.

Obrtnički pokušaj Andrijane Potočar neslavno je završio

K. R

ešet

ar

RITAM GRADA


3. veljače 2011.

Ako vam je potreban zubni apa-ratić, a nemate petnaestak tisuća kuna viška da biste ih izdvojili za to, lista u KBC-u Osijek kod jedinog ortodonta potpuno će vas obeshrabriti. Trenutačno se ne čeka šest mjeseci nego - šest godina! Gdje je zapelo i otkuda kroničan nedostatak liječnika ortodonata. Je li moguće da nit-ko od osječkih stomatologa nije zainteresiran za ortodonciju?

Politika i zubi- Nije istina da nema zaintere-siranih, sigurna sam da bi 99 posto osječkih stomatologa bez razmišljanja prihvatilo stipen-

diju iz tog područja, a tu uklju-čujem i sebe, kaže Kristina Hal-bauer, osječka stomatologinja. Situacijom je ogorčen specija-list oralne kirurgije Vlatko Ko-pić, zaposlenik KBC-a Osijek. - Nije riječ samo o Osijeku, jed-naka je situacija u cijeloj Slavo-niji, od Doma zdravlja u Osije-ku preko Đakova, Vinkovaca, Županje do Slavonskog Broda. Naravno da ima zainteresiranih, no na žalost svi zahtjevi za spe-cijalizaciju redovito se odbijaju jer u Zagrebu postoji famozna lista na koju Slavonci očito ne mogu ući. Tako će biti sve dok politika ne shvati da osim Za-greba postoje i drugi gradovi, zaključio je Kopić. Umjesto čekanja na besplatni aparatić, na koji imaju pravo svi do navršenih 18 godina, mnogi roditelji često odluče platiti pri-vatnicima koji u toj situaciji za-dovoljno trljaju ruke.

Studij stomatologije u Osijeku?- Kamo sreće da ima više pri-vatnika, bilo bi i više pozitivne konkurencije. A kada je riječ o bogaćenju, ni to ne odgovara istini jer ni oni ne mogu radi-ti više od svojih mogućnosti. Dakle, i njih treba više. Dom zdravlja ima troje stomatologa pred mirovinom i ne znam kako ćemo riješiti defi cit ortodona-ta, kaže Kopić. Dodaje kako se nada da su točna sve glasnija šuškanja da će se pri Medicinskom fakultetu u Osije-ku otvoriti studij stomatologije.- Nadam se da će se ta hvalevrijed-na vizija ostvariti i da će slavonska nepokrivena mre-ža popuniti svoj kadar. I produkci-

ja od deset diplomanata godiš-nje bila bi i te kako važna i nuž-na, objašnjava i poručuje da se valja nadati kako će mjerodavni imati sluha za Osijek i Slavoni-ju. Inače se razmišlja o pokre-tanju peticije za rješavanje toga velikog problema u zdravstvu.A do tada, rekli bi cinici, svima koji ove godine počnu čekati na aparatić, preostaje tješiti se time da vrijeme brzo prolazi pa će i 2017. godina brzo stići.

Maša Plevnik Cvitanušić

Pacijenti moraju čekati na zubni Pacijenti moraju čekati na zubni aparatić čak šest godina!aparatić čak šest godina!

KRONIČNI NEDOSTATAK ORTODONATA U OSIJEKU I SLAVONIJI

¶ ¶ Na žalost, svi zahtjevi za specijalizaciju redovito se odbi-Na žalost, svi zahtjevi za specijalizaciju redovito se odbi-jaju jer u Zagrebu postoji famozna lista na koju Slavonci jaju jer u Zagrebu postoji famozna lista na koju Slavonci

očito ne mogu ući i tako će biti sve dok politika ne shvati da očito ne mogu ući i tako će biti sve dok politika ne shvati da osim Zagreba postoje i drugi gradovi, zaključio je dr. Kopić osim Zagreba postoje i drugi gradovi, zaključio je dr. Kopić

U Ðakovo po aparatićKod privatnih ortodonata cijena je zubnih aparatića vrtoglavo visoka, stoga se nastoji uštedjeti svaka kuna. Neki Osječani zbog toga potegnu i do Ðakova. Ortodont Boris Klobučar kaže da je morao spustiti cijenu svoga rada.- Ocijenio sam da moji pacijenti ne mogu platiti i morao sam pristati na nižu cijenu. Dolaze mi pacijenti iz svih krajeva Slavonije, ne samo iz Osijeka. Nedostatak kolega osjećamo svi - i mi ortodonti i pacijenti. Činjenice potvrđuju da je riječ o centralizaciji u struci: 70 posto specijalizanata ortodoncije je iz Zagreba i okolice tako da Slavonija kaska za glavnim gradom i na tom području, rekao je Klobučar.

Dr. Vlatko Kopić ogorčen je kroničnim nedostatkom

ortodonata u Slavoniji

RITAM GRADA


3. veljače 2011.

Osijek će dobiti nove bazene, što je potvrđeno nedavnim pot-pisivanjem ugovora o gradnji između Grada Osijeka i Arhi-tektonskog fakulteta u Zagrebu. Projekt “Bazeni Gradski vrt” pokrenut je još 1998. godine, a za njega se radio javni urbani-stički natječaj. Na temelju tog natječaja napravljen je detalj-ni urbanistički plan uređenja kompleksa Gradski vrt. Prva faza projekta, odnosno prva ka-pitalna investicija, bila je grad-nja nastavno-sportske dvorane Gradski vrt, a sljedeća je faza gradnja istoimenog bazena. Provjeren tim projekta-nata- Za taj je projekt proveden javni arhitektonski natječaj

koji je bio anoniman i na koji se javilo 18 kandidata. Natječaj je dovršen u lipnju 2009. go-dine, no rezultati su objavljeni tek nedavno. Pobijedila su dva projekta, a nakon što je Grad-ska uprava provela vještačenje jednog i drugog projekta kako bi se utvrdilo koji je fi nancijski isplativiji, pobijedio je projekt Arhitektonskog fakulteta u Za-grebu autora Borisa Koružnja-ka i Gordane Domić zbog svoje energetske učinkovitosti, rekla je pročelnica Andraši. Dogra-donačelnica Danijela Lovoko-vić istaknula je kako je isti tim projektirao i sportsku dvoranu Gradski vrt. - Budući da je natječaj bio ano-niman, do posljednje se faze natječaja nije znalo tko je autor. U Gradskoj upravi zadovoljni

smo što će isti tim projektirati i bazene s obzirom na odličnu suradnju tijekom gradnje dvo-rane. O fi nanciranju dvorane teško je govoriti, no dio sredstava očekuje-mo i iz pretpristupnih europskih fondova na koje imamo pravo. Osim gradnje dvorane i bazena, u planu je i rekonstrukcija paviljo-na Gradski vrt, gradnja klizališta i atletske sta-ze, no projekti su još u fazi planiranja, istaknu-la je dogradonačelnica i dodala da će bazeni biti maksimalno iskorišteni poput dvorane Gradski vrt s čijom je iskoristi-vošću, kaže, Gradska uprava vrlo zadovoljna.

Što s tamošnjim stanov-nicima? Naravno, nameće se i pitanje kakva će biti sudbina kuća u

Lovoković: Novi će bazeni biti Lovoković: Novi će bazeni biti maksimalno iskorištenimaksimalno iskorišteni

PROJEKT – BAZENI GRADSKI VRT

¶ ¶ Osim gradnje dvorane i bazena, u planu je i rekonstrukcija pavil-Osim gradnje dvorane i bazena, u planu je i rekonstrukcija pavil-jona Gradski vrt, gradnja klizališta i atletske staze, no projekti su još jona Gradski vrt, gradnja klizališta i atletske staze, no projekti su još

u fazi planiranja, istaknula je dogradonačelnicau fazi planiranja, istaknula je dogradonačelnica

Četiri bazena i popratni sadržaji - Objekt Gradski bazeni protezat će se na trima etažama površine oko 3.200 četvornih metara i dat će novu vizuru pri ulasku u Osijek. Sastojat će se od četiriju bazena: olimpijskog duljine od 50 metara, bazena od 25 metara te dvaju manjih za učenje plivanja. Također će se u sklopu kompleksa nalaziti tribine s 450 sjedećih mjesta, tuševi, saune, fi tnes-dvorana, sve ono što je potrebno sportašima u njihovu radu. Sagradit će se i popratni sadržaji za posjetitelje poput ugostiteljskih objekata, a oko dvorane bit će više fontana i vodenih atrakcija, istaknuo je Boris Koružnjak, jedan od autora projekta.

Mjesto na kojem će se graditi novi bazeniR, F

eren

c

RITAM GRADA


3. veljače 2011.

Plivački potencijali – Postojeći gradski bazeni opravdali su očekivane rezultate: osnovani su plivački i vaterpolski klub, klub za podvodni hokej, škola plivanja i sve ostalo što se veže uz vodene sportove i bazene. Budući da se plivački sport udomaćio u Osijeku i rezultirao mnogim uspjesima, logičan je slijed gradnja jednog ovakvog kompleksa, rekla je dogradonačelnica Danijela Lovoković.

Svjetski standardi - Projektna dokumentacija trebala bi nas stajati 1.223 milijuna kuna. Rok za pripremu cjelokupne dokumentacije je 120 dana, a nakon toga očekujemo i pomoć resornih ministarstava jer riječ je o bazenima koji zadovoljavaju svjetske standarde i u interesu su cijele zajednice. Ipak, ne možemo odrediti točan datum završetka radova, no nastojat ćemo da sve završi što prije, rekao je na svečanosti potpisivanja ugovora osječki gradonačelnik Krešimir Bubalo.

Stadionskom naselju na mjestu gdje će se graditi bazen i kako su tamošnji stanovnici dočekali vijest o gradnji novih bazena.– Na prostoru Gradskog vrta nije bila dopuštena gradnja stambenih objekata otkada po-

stoji urbanistički plan grada Osijeka. Gradska vlast zasigur-no neće djelovati prema socija-lističkom sistemu “rušit ćemo vam kuće i baš nas briga”, nego će djelovati prema važećoj za-konskoj proceduri, što znači da

ćemo razgovarati s vlasnicima tih parcela. Mora se obaviti sudsko vještačenje kako bi se utvrdila vrijednost nekretnina, nakon čega će se obaviti isplata ili zamjena za odgovarajuću ne-kretninu. Izvlaštenje sudskim putem posljednja je opcija, na-glasila je Danijela Lovoković i dodala da je u prvoj fazi sporno pet ili šest kuća, a pitanje osta-lih kuća također će se rješavati, ali ne u toj fazi gradnje. Razgovarali smo s pojedinim stanovnicima Stadionskog na-selja. Kata Malenica, čija se obiteljska kuća na broju 50 na-lazi ondje još od 1965. godine, kaže da je svjesna što ih čeka te da očekuje da im Grad po-šteno isplati onoliko koliko im pripada. - Naša je kuća površine oko 200 četvornih metara, a i dvori-

šte je otprilike te veličine. Zna-mo u kakvoj smo situaciji, ali dosad nismo pokušali prikupiti potrebne papire za legalizaciju naše kuće. Slično govori i njezi-na susjeda, 78-godišnja Darinka Marčetić s kućnog broja 48. – Živimo ovdje od 1963. go-dine. Suprug i ja radili smo u Kanditu, a sada preživljavamo sa skromnim mirovinama i ne znamo što će biti s nama kad započne rušenje i gradnja ba-zena. Nitko nam se iz Grada još nije obratio i sve što znamo saznajemo iz novina. Teško će nam biti otići iz ove kuće jer ovdje su nam odrasla djeca, najveći dio života proživjeli smo ovdje i vežu nas mnoge uspomene, rekla je potresena gospođa Marčetić.

Robert Ferenc

Kuće u Stadionskom naselju bit će srušene, a stanovnici zbrinuti, rekla je dogradonačelnica

RITAM GRADA


3. veljače 2011.


Zimska je sezona na vrhuncu, a siječanj i veljača mjeseci su kad sportaši, rekreativci i os-tali zaljubljenici u zimske ra-dosti nastoje bar tjedan dana provesti u planinama na sni-jegu. Nekada je skijanje bilo rezervirano samo za rijetke, a danas je uveliko popular-izirano zahvaljujući uspjesima skijaške obitelji Kostelić. Taj je sport postao omiljena zims-ka rekreacija širokim masama.

Sve više skijašaNo budući da je riječ o vrlo zahtjevnom sportu, shvati li ga se olako, lako dolazi do velikih opasnosti za zdravlje, a katkad i za život. Stoga učitelji ski-

janja apeliraju na sve koji prvi put staju na skije da obvezatno upišu barem osnovni tečaj ski-janja.- Posljednjih desetak go-dina broj osoba koje odlaze na skijanje jako se povećao. Sigurno su tome pridonijeli uspjesi hrvatskih skijaša, no i očigledan talent naše nacije za sve vrste sportova. Riječ je o prelijepom sportu koji ujedin-juje fantastične trenutke ski-janja i boravak u prirodi na svježem zraku uz druženje i planinarenje, kaže Zoran Pu-povac, organizator i voditelj sportske rekreacije Gradskog saveza za sport i rekreaciju Sport za sve, učitelj skijanja

i zaljubljenik u sport koji ističe da je skijan-je sport za sve dobne skupine.

Za duh i tijelo- Najljepše je što ski-jati može svatko, od 7 do 77 godina. Nara-vno da ne mogu svi ostvariti jednake us-pjehe jer skijanje traži posebne motoričke sposobnosti, no svatko može uživati skijajući prema svo-jim mogućnostima. Velik je problem što

Omiljeni zimski sport ili pomodarstvo?Omiljeni zimski sport ili pomodarstvo?

SEZONA SKIJANJA U PUNOM JEKU

¶ Veliki je problem što mnogi početnici precjenjuju svoje mogućnosti čime dovode u opasnost i sebe i druge. Naime, za neke je skijanje postalo čisto

pomodarstvo pa dolaze nepripremljeni na skijaške staze

Naučite skijati!- Tko je skucao novca za skijanje, može dodati još 600-tinjak kuna za učitelja skijanja. Naime, ovaj sport ne čini izvrsna oprema, premda je i ona važna. Os-novni tečaj traje tjedan dana i svatko bi ga trebao proći. Važno je naći kvalifi ciranog učitelja, obvezatno s licen-cijom. Na taj se način osigurava da kretanje na skijama bude ugodno i sigurno, rekao je Zoran Pupovac.

Učitelj skijanja Zoran na snijegu s polaznicima škole skijanja

Kamo na skijanje?Italija i dalje ima svoje čari i puna je stila, Austrija ima najuređeniju infrastrukturu, no skupa je. U Sloveniji ima malo skijališta, a najbolja i najveća skijališta i to po vrlo povoljnim cijenama nalaze se u Francuskoj, kamo ide i najviše Osječana.

U društvu je sve ljepšeDvanaestogodišnja Marina Duka već nekoliko godina odlazi s vršnjacima na skijanje i iznimno je veseli svaki odlazak na stazu:- Skijanje je super i svakome bih ga preporučila. Nara-vno da smo u početku često padali, ali i to je bilo zabav-no. U društvu je uvijek sve lakše i ljepše, nikada nam nije hladno unatoč niskim temperaturama. Često se i nakon skijanja zabavljamo, družimo uz različite igre i organiziramo plesne večeri. Jedino mi se ne sviđa što moramo rano na spavanje jer mene snijeg uopće ne is-crpi pa ne budem umorna, kaže Marina.

mnogi početnici precjenjuju svoje mogućnosti čime dovode u opasnost i sebe i druge. Naime, za neke je skijanje post-alo čisto pomodarstvo pa dol-aze nepripremljeni na skijaške staze, ali s najboljom skijaškom opremom i decilitrima alko-hola u sebi, rekao je Pupovac.

Pritom je naglasio da je dobro doći u školu skijanja jer je, osim svladavanja vještine, to i dobra zabava. Dodao je kako postoji izreka da je skijanje - više od skijanja, stoga je isplativo i za duh i za tijelo proboraviti dio zime u planinama.

Maša Plevnik Cvitanušić

RITAM GRADA


3. veljače 2011.

AKCIJE GRADSKE I SVEUČILIŠNE KNJIŽNICE OSIJEK

Programska iznenađenja u osječkoj Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici priprema Dubravka Pađen Farkaš, nova ravnateljica te ustanove. Nova je ravnatelji-ca petnaest godina radila u GISKO–u na Dječjem odjelu gdje je za najmlađe uvijek pri-premala igraonice, radionice i ostale zanimljive programe.

I odraslima nagrada za najčitačaNjezine ideje nadređeni nisu uvijek dobro prihvaćali. Kada je, primjerice, prije dese-tak godina predložila bora-vak, čitanje i noćenje djece u knjižnici, ideja je pala u vodu uz objašnjenje da knjižnica radi do 20 sati i da je to obveza za djelatnike. No Dubravka i dalje ima zanimljive zamisli te je za članove knjižnice pri-

premila niz pogodnosti. Tako je u tijeku akcija “Darujmo is-kaznicu”.- Ta je akcija usmjerena pre-ma poticanju širenja kulture čitanja, a prijatelju kao dar za rođendan ili drugu prigodu možete darovati iskaznicu koju ste otvorili na njegovo ime uz uplatu članarine. Takva praksa postoji u raznim kozmetičkim prodavaonicama gdje možete darovati bon za kozmetiku. Is-kaznica je mnogo bolji dar od jedne knjige jer se ovako osobi omogućuje pristup cjelok-upnom književnom blagu u knjižnici, rekla je ravnateljica. Dodala je da se pripremaju i razne pogodnosti za više od 13.000 korisnika koji već sada mogu biti nagrađeni kao najbolji čitači u 2010. go-dini. Nagrada će se prvi put dodijeliti u dvije kategorije,

ne samo za djecu kao do sada nego i za odrasle.

Problematične lektirePoznato je da su prostori knjižnice otvoreni i umjet-nicima za izložbe i promocije knjiga, a u ponudi su i fi lmovi, glazba, korištenje računalom i internetom. - Korisnicima omogućujemo pregled građe preko inter-netske stranice i rezervaciju knjiga koja se dopunski plaća pet kuna. Naša institucija surađuje i s vrtićima preko malih pričaonica, a za školsku djecu imamo radionice. Osobi-to vodimo brigu o lektiri koja nam je problematična jer svaki ogranak ima samo po tri knjige. Na žalost ne nabavljamo veći broj knjiga za lektiru jer se lektirni naslovi mijenjaju, a tu brigu trebale bi preuzeti i

školske knjižnice. Dodatni problem s lektirom jest u tome što se dio knjiga uništi, a mi nemamo mogućnost kupiti iste naslove jer ih nakladnici nisu ponovno otisnuli, rekla je Dubravka Pađen Farkaš. No-vosti u knjižnici nagovješćuju bolje dane za tu ustanovu na radost ljubitelja knjige jer, kao što se vjerni članovi knjižnice sjećaju, samo prije deset godina osječka Gradska i sveučilišna knjižnica imala je vrlo loše uvjete za rad. Naime, za nove i hit knjige trebalo je čekati i nekoliko godina nakon njihove objave. Doznajemo da je u planu razdvajanje Gradske i Sveučilišne knjižnice te pre-seljenje centralne knjižnice na novu lokaciju, no kada će do toga doći još nije poznato.

Zvonko Horvat

Knjižnička iskaznica kao Knjižnička iskaznica kao rođendanski dar!rođendanski dar!

¶ ¶ Tom se akcijom želi potaknuti širenje kul-Tom se akcijom želi potaknuti širenje kul-ture čitanja. Iskaznica je mnogo bolji dar od ture čitanja. Iskaznica je mnogo bolji dar od

jedne knjige jer se ovako osobi omogućuje pristup jedne knjige jer se ovako osobi omogućuje pristup cjelokupnom književnom blagu u knjižnici, rekla cjelokupnom književnom blagu u knjižnici, rekla je ravnateljica Dubravka Pađen Farkašje ravnateljica Dubravka Pađen Farkaš

M. B

ereč

ić

Ravnateljici Dubravki Pađen Farkaš ne nedostaje svježih ideja

M. B

ereč

ić

RITAM GRADA


3. veljače 2011.

Žarko Plevnik ima bogatu i ži-vopisnu biografi ju. Kao novinar osječkog dopisništva HTV-a svojim je nastupom i emisijama stekao kultni status. U Osijeku je snimio povijesni prizor na početku Domovinskog rata u kojemu tenk JNA gazi crvenog fi ću. Danas slovi za diplomata koji se može pohvaliti najduljim stažem u hrvatskoj diplomaciji: konzularne i savjetničke funkci-je u hrvatskoj diplomaciji obna-šao je 18 godina! Odnedavno je i dobitnik prestižne diplomatske Mollove nagrade za međuna-rodnu suradnju i razumijevanje

među narodima.

* Zanimljivo je da ste najdu-govječniji djelatnik hrvatske diplomacije, 18 ste godina bili u hrvatskoj diplomaciji? Kako biste opisali rezultate svoga di-plomatskog djelovanja?

- Cijelo sam vrijeme radio na boljem razumijevanju hrvatskih interesa i problema u Njemač-koj, odnosno kulturnih, gospo-darskih te političkih problema i interesa. Uskoro bi u Osijek tre-balo doći zastupništvo Schweri-na, iz čega bi se razvila suradnja škola, sportskih organizacija...

No sve ove godine nisam uspio postignuti učinkovitu hrvatsku gospodarsku prezentaciju u Nje-mačkoj jer je slab interes za do-lazak naših gospodarstvenika na izbirljivo njemačko tržište.

* Profesorica Slavica Singer, koja je također radila na pove-zivanju Nijemaca i Osječana na gospodarskom planu, ne-davno mi je u razgovoru tako-đer je rekla da se Nijemci za-nimaju i iniciraju kontakte, ali s ovih prostora nema nikakve reakcije...

- Zapadno tržište traži kvalitetan proizvod, pravodobnu isporuku i konkurentnu cijenu. Primjeri-ce, naša su vina kvalitetna, ali cijenom nismo konkurentni jer Europa ima bogat izbor visoko-kvalitetnih vina po pristupačni-joj cijeni. Govorim o tome jer sam pokušao promovirati naša vina te potaknuti naše vinare da istupe na zapadno tržište.

Problemi mentaliteta * Što poručujete gospodarstve-nicima koji bi se odvažili na osvajanje inozemnog tržišta?

- Naš proizvod nitko neće traži-ti, mi ga sami moramo nameta-ti. Komunikaciju s inozemnim partnerima moramo olakšati i pojednostavljivanjem birokra-cije koja odbija potencijalne in-vestitore. U nas se sada naveliko govori o korupciji. U svijetu je provizija za obavljeni posao normalna stvar kao svojevrsna nagrada, ali to ide preko računa i plaća se porez na to, a ne kao u nas, ispod stola, što omogućuju te silne birokratske prepreke...

* Kada je riječ o korupciji i mitu, hrvatski su građani na ovim prostorima fl eksibilni u shvaćanju zakona i propisa, a odu li u Njemačku, bez pro-blema ih se pridržavaju strogo i savjesno?

- To su ostaci staroga sustava. Mi stariji još se sjećamo strahovite infl acije i mentaliteta da novac ne vrijedi ništa te da je država dužna riješiti baš svaki naš pro-blem. I u svijetu tvrtke naveliko propadaju, no osnivaju se i nove. Država je najskuplja igračka i ne može si dopustiti luksuz rješava-ti probleme privatnih tvrtki.

ŽARKO PLEVNIK, POZNATI OSJEČKI NOVINAR I NAJDUGOVJEČNIJI HRVATSKI DIPLOMAT

¶ Kada se na kratko vratim u Osijek, vidim da je grad zapušten, da tone grad koji nije zaslužio takvu sudbinu. Odlazim iz Osijeka žalostan.

PRANJE TRGA SLOBODEKljučni je problem Osijeka što su se građani otuđili. Treba potaknuti ljude da opet osjete kako je Osijek naš grad, treba vratiti taj osjećaj zajedništva na kojem je grad počivao. Biti Osječanin nekad je nešto značilo. Svojedobno sam organizirao pranje Trga slobode, spontano... Pokupio sam svoje društvo iz popularne Trice i krenuli smo mesti, prati izloge, znakove... Isprva su nas ljudi čudno gledali, a onda su se pridružili sa svojim metlama i krpama... Ne znam je li više moguća takva inicijativa?

Najviše me boli što na licima Najviše me boli što na licima Osječana više ne vidim osmijehOsječana više ne vidim osmijeh

RITAM GRADA


3. veljače 2011.

Trebamo li se plašiti EU-a?* Kako gledate na anketne re-zultate o sve većem euroskepti-cizmu u Hrvatskoj?

- Ulazak u europsku obitelj doni-jet će puno dobroga, ali o nama ovisi kako ćemo se ponašati u tom krugu. Na to treba gledati kao na obitelj: bolje je da smo složni, nego u konfl iktima. No Europa nam neće donijeti pun novčanik, nego će nam omogu-ćiti napuniti vlastiti novčanik. Istina, Europa će dijeliti novac preko fondova, ali za projekte koji su elaborirani od A do Ž, koji imaju utemeljenu studiju izvodivosti i isplativosti. Može-te aplicirati gradnju megafarme krava, ali ako nema tržišta za tu farmu, nema ni novca za tu vašu lijepu ideju.

* Kako komentirate program vladajuće stranke koji se svodi na uvođenje Hrvatske u EU bez ikakve druge strategijske vizije?

- Laž je da ćemo riješiti sve naše probleme čim uđemo u EU. No ulaskom u EU naši golemi

problemi dobit će realnu mje-ru. Hoće li Hrvatska ući u EU 2012., 2020. ili čak 2030., uop-će nije važno. Važno je ispuniti domaću zadaću, ne zbog EU-a nego zbog nas samih.

* Ipak, vladajućim se struk-turama prigovara bezuvjetna poslušnost u prihvaćanju svih pristupnih diktata Europske unije?

- U tom kontekstu najviše bode u oči nepravedan odnos kamata na kredite istih banaka u Eu-ropi i u Hrvatskoj. Zašto ista banka u svojoj matičnoj zemlji ima kamatu, recimo, dva posto, a kod nas 7 ili 12 posto? Tome smo sami krivi, morali smo se boriti da tako ne bude, morali smo se postaviti odlučnije i ja-sno zahtijevati što želimo, a na što ne pristajemo. Svjedočimo da nam je grad pun trgovačkih lanaca. No zašto naših proi-zvoda nema na policama tih trgovačkih lanaca u njihovim matičnm zemljama?

Igor Gajin

ZAŠTO TAKOI osječki novinari imaju veliku ulogu u krojenju klime u našem gradu. Nisam zagovornik uređivačke politike “the bad news is the best news”. Treba ukazivati i na pozitivne vrijednosti kako bi djelovale kao poticaj, ali ne treba žmiriti pred negativnostima. No treba ih predstavljati s konstruktivnim rješenjem, ne samo s pukom kritikom. Svojedobno sam kao novinar imao na televiziji emisiju “Zašto tako?” u kojoj sam snimkom ukazivao na smeće oko zgrada, van-dalizme, grafi te... Takva je emisija djelovala na građane da se osvještenije odnose prema gradu. Naše je smeće naše smeće i za njega smo odgovorni mi, a ne netko drugi. Ako imate hrpu najlonskih vrećica pod nekim neboderom na Sjenjaku, onda je jasno da su za to smeće odgovorni nekulturni ljudi iz te zgrade. Pa nije te vrećice nabacao netko s Juga 2 ili iz Retfale.

OVO JE OSIJEK KAKAV NE POZNAJEM

* Kako vidite Osijek koji povremeno posjećujete? Možete li zapaziti pomake koji su nama ostalima možda nevidljivi?

- Zbog Osijeka sam žalostan. Pamtim ga iz boljih dana i nije zaslužio to što mu se događa. Osijek je bio drugi, treći grad u Hrvatskoj po snazi, potencijalu... Bio je prepoznat-ljivo i privlačno mjesto za život. Ne želim kritizirati one koji vode grad, ali problem je što odgovorne osobe ne vide dalje od uskih političkih ili osobnih interesa. I pozicija i opozicija trebale bi postići konsenzus za Osijek u koji će se vratiti 10.000 mladih, obrazovanih stručnjaka, konsenzus za ostvarivanje investicija i otvaranje radnih mjesta. Evo, imam fotografski aparat, ali nemam što snimiti i pokazati prijateljima u Njemačkoj.

* Znači, ne zapažate da se grad mijenja, gradi, ra-zvija?

- Devedesetih je Osijek bio jedinstven grad u Hrvatskoj i u suvremenoj hrvatskoj povijesti. Da nije bilo zajedništva nepokorenoga grada, tko zna bi li danas bilo Hrvatske i kakva bi nam bila današnja povijest. Ne vidim više za-jedništva, nego vidim da Osijek stagnira zbog rivalstva i uskih interesa. Osijek je zapušten. Prije je bio srednjoe-uropski grad. Dobivao je nagrade za zelenilo, trebao je biti domaćin svjetske izložbe cvijeća. A danas? Pogledajte samo kako je grad zasut plakatima Severinina koncerta. To nekontrolirano plakatiranje u najvećoj mjeri stvara do-jam zapuštenosti.

* Kakvi su Vam dojmovi o građanima? Spominjali ste taj presudni osjećaj zajedništva koji je bio bitan u određenim momentima i koji je sada, preporučujete, opet potreban?

- Kad god odlazim iz Osijeka, imam dojam da sam bo-lestan i tužan. Ne vidim osmijeh na licima Osječana, a to me najviše boli. Taj osmijeh ne može vratiti ni HDZ, ni SDP, ni neka DKPMŽ stranka, nego sami Osječani. Tko nije bezvoljan i apatičan, taj se bavi politikom dok nam grad tone! Osijek je sveučilišni grad. Gdje su ti profesori i studenti, zašto se ne osjeća njihova silna energija u ovom gradu? Čini se da se sve svodi na kafi će i disko? Srećom, Noć muzeja pokazala je da Osijek još ima dušu, da se ta energija može potaknuti i omogućiti da grad živi kreativ-nije i kvalitetnije.

I. G

ajin

OKOLICA


3. veljače 2011.

Od dolaska na čelo Belog Ma-nastira gradonačelniku Ivanu Dobošu prva je zadaća bila osposobiti u Gradu tim koji će pomoći zainteresiranima u aplikacijama za europske fon-dove. To se, kaže, pokazalo uspješnom odlukom jer su do sada imali desetak nominacija u vrijednosti većoj od tri mili-juna eura. Neke su nominacije još aktualne pa će se navedene brojke vjerojatno povećati.

Važnost poslovne zone- Cilj nam je prekogranična su-radnja s Mađarskom i Srbijom

preko manjih projekata u vri-jednosti do 50.000 eura. No-minirali smo i Kuću baranjske baštine, a dvije pročelnice i di-rektoricu Poduzetničkog cen-tra Beli Manastir poslali smo na edukaciju za projektne me-nadžere da bi mogle biti desna ruka svima koji žele aplicirati. To je dobra priprema za infra-strukturne fondove koji će biti puno izdašniji, rekao je Doboš. Istaknuo je važnost poslov-ne zone koja se, unatoč krizi, uspješno popunjava i privlači investitore.- Prije dva mjeseca potpisali

smo ugovore s novim investi-torima, a dodatno ohrabruje to što su gospodarski subjekti koji djeluju na području grada, prije svega EcoCortec i Starco, izišli iz krize. Štoviše šire se i jačaju svoje poslovanje. Veseli i to da Belje nastavlja svoja ulaganja u Baranju, a dio toga provodi se i u Belom Manastiru. Volio bih da se popuni poduzetnička zona jer jedino zapošljavanje daje perspektivu gradu. Upor-no radimo na tome motivirajući investitore olakšicama, rekao je gradonačelnik Doboš.

Pokazatelji bolje bu-dućnostiDodao je da su poduzetnici pr-vih godina oslobođeni i plaća-nja poreza na dobit jer je Beli Manastir područje od posebne

državne skrbi. To se vjerojatno neće mijenjati do ulaska Hrvat-ske u Europsku uniju. Naglasio je da ima još pokazatelja bolje budućnosti poput činjenice da će koridor 5C prolaziti uz Beli Manastir koji će biti prva sila-zna postaja u Hrvatskoj. Obi-laznica će ići neposredno uz poslovnu zonu i bit će spojnica koridora 5C i brze ceste koja će voditi prema Srbiji. Osim toga, prema Doboševim riječi-ma, ulaskom u Europsku uni-ju Baranji će se otvoriti velike mogućnosti. Između ostaloga, gradnjom putničke i najavom pretovarne luke u Batini podu-zetnicima će se omogućiti da se koriste i vodenim putem za prijevoz robe.

Melita Berečić

Jedino zapošljavanje Jedino zapošljavanje daje perspektivu gradudaje perspektivu gradu

IVAN DOBOŠ, GRADONAČELNIK BELOG MANASTIRA

¶ ¶ Volio bih da se popuni poduzetnička zona, a Volio bih da se popuni poduzetnička zona, a dodatno ohrabruje to što su gospodarski sub-dodatno ohrabruje to što su gospodarski sub-

jekti koji djeluju na području grada, prije svega jekti koji djeluju na području grada, prije svega EcoCortec i Starco, izišli iz krize. Šire se i jačaju svo-EcoCortec i Starco, izišli iz krize. Šire se i jačaju svo-je poslovanje, rekao je gradonačelnik Ivan Dobošje poslovanje, rekao je gradonačelnik Ivan Doboš

Poticaj mladim obiteljimaUspjeli smo urediti Ulicu Antuna Mihanovića kao poticaj mladim obiteljima koje vide svoju budućnost u Belom Ma-nastiru. U navedenoj ulici mogu kupiti plac potpuno infra-strukturno opremljen i sa svim dozvolama za samo desetak tisuća eura. Od 16 placeva do sada smo ih prodali deset.

Trg razdoraVeć se godinu i pol mučimo s Trgom slobode. Ministarstvo regionalnog razvoja i Ministarstvo prometa, mora i infra-strukture nisu poštovali potpisane sporazume prema kojima su trebali za njegovu rekonstrukciju izdvojiti po 10 milijuna kuna. Iako smo zaustavili radove, morali smo sanirati rupu duboku pet metara u samom središtu kako ne bi ugrožavala sigurnost građana. Uspjeli smo dovršiti polovinu trga, treba još samo postaviti podnu rasvjetu i dovesti u funkciju fon-tanu. No Grad će za to morati izdvojiti devet milijuna vlas-titih sredstava koja su se mogla bolje iskoristiti za niz drugih projekata u gradu i prigradskim naseljima, razočarano je zaključio Doboš.

Vinske cesteGrad radi i na poticanju turističke ponude te smo uz pomoć Županije započeli uspostavu vinskih cesta. Širimo i popravljamo vinogradarske putove kako bi onima koji imaju svoje voćnjake i vinograde put do imanja bito pristupačniji, kao i turistima. Još treba osmisliti popratne sadržaje koji će privući turiste, rekao je gradonačelnik.

Belomanastirski gradonačelnik Ivan Doboš polaže nade u razvoj poduzetništva i

zapošljavanje

Osijek 031/224 688Požega 034/271 448Vinkovci 031/224 688

Računalni operaterGrafi čki dizajner

Serviser računalaProjektant računalnih mreža

Web dizajnerWeb programerRačunalni programerAutoCad operater

Programi su verifi cirani od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i upisuju se u radnu knjižicu

Na izvoruznanja

e-mail: [email protected]: edukacija.etfos.hr

Projektant računalnih mreža

web: edukacija etfos hr UPISI U TIJEKU !

CCijenjjeni ppolazzniciiu tijeeku su upisi pprogrramaaa PIOOU-aa

Prilikom upisa u zimskom roku odobreni su popusti na cijenu upisa

SVIH PROGRAMA !

OSIJEK 031/224-688 | 034/271 448 | VINKOVCI 031/224 688

-15%

-15%

-15%

-15%

-15%

-15%

-10%

-25%

KOLAŽ


3. veljače 2011.

Osječanin Gordan Duvančić doživio je iskustvo koje nijedan turist ne bi poželio. Taj malonogometni zanesenjak poželio je upoznati čari afričkog kontinenta te je preko putničke agencije odabrao putovanje u Tunis kako bi ondje dočekao Novu 2011. godinu.

Žestoki sukobiSve je prije puta izgledalo

idilično: relativno dobri uvjeti puta, vodič, hotel pristojne kategorije. Gor-dan je bio spreman uživati na odmoru s još 50-ak tur-ista iz Hrvatske. Nakon dolaska na odredište, uslijedile su uobičajene turističke rute i razgledanje znamenitosti. Nitko nije ni slutio da će nakon samo dva dana stan-je biti potpuno drukčije. U Tunisu su izbili nemiri širih razmjera. Sukobi između vlasti koju su pred prosvjednicima branili policija i vojska bili su žestoki i krvavi, a naš se sugrađanin našao zatočen u hotelu

s ostalim turistima. Hotel je bio zaključan i iz njega nije bilo izlaza, a unutra su zaštitari i policija strahovali od mogućnosti da razjareni prosvjednici kao metu oda-beru i hotel. Gordanovi su dojmovi vrlo svježi i svog boravka u Tunisu prisjeća se ne vjerujući što se dogo-dilo.

Zatočenici- Izvan hotela odigravali su se krvavi prizori nasilja, sukobi prosvjednika i policije bili su žestoki i mi smo ih mogli vidje-ti. Ostali smo zatočeni u hotelu, a bili smo od aerodroma udalje-ni samo jedan sat. Uveden je policijski sat i cesta je bila bloki-rana na više mjesta. Policija i vojska nisu nam mogle jamčiti siguran prijevoz do zračne luke. Turisti su bili u strahu za život i zabrinuti kako će se i kada vrati-ti u domovinu, a nedostajalo je i

vode za piće. Osim toga, bilo je rasprava o tome treba li odmah otići ili pričekati dok se stanje ne riješi, prisjeća se Gordan. S obitelji je komunicirao SMS-porukama i jedina mu je želja, kaže, u toj nezavidnoj situaciji bio povratak kući. Posebno je bio ljutit zbog toga što su Tu-nis na internetu proglašavali zemljom u kojoj je stanje sta-bilno i koja nije riskantna kao turističko odredište.

Zvonko Horvat

Putovanje iz snova pretvorilo Putovanje iz snova pretvorilo se u panični bijegse u panični bijeg

OSJEČANIN SE NAŠAO U TUNISU ZA VRIJEME ULIČNIH NEMIRA

Nikad višeSituacija se riješila kada su tamošnje vlasti, na koje se vršio pritisak preko diplomacije, uz pomoć vojske i policije osigurale put do zračne luke te zrako-plov koji je sretno vratio preplašene turiste u domovinu. Gordan nastoji zab-oraviti neugodnosti, ali ipak kaže: - Ni-kad više u Afriku!

¶ ¶ Izvan hotela odigravali su se krvavi pr-Izvan hotela odigravali su se krvavi pr-izori nasilja, sukobi prosvjednika i policije izori nasilja, sukobi prosvjednika i policije

bili su žestoki i mi smo ih mogli vidjeti. Ostali bili su žestoki i mi smo ih mogli vidjeti. Ostali smo zatočeni u hotelu, a bili smo od aerodroma smo zatočeni u hotelu, a bili smo od aerodroma udaljeni samo jedan sat, priča Gordanudaljeni samo jedan sat, priča Gordan

Malonogometaš Gordan nastoji zaboraviti ružna iskustva iz Tunisa

Nemiri su u Tunisu bili prilično žestoki

KOLAŽ


3. veljače 2011.

Pakistan je azijska zemlja koja se u nas uglavnom povezuje s terorizmom i ratom pa bi se malo tko poželio uputiti ona-mo. Jedna od rijetkih koja je otišla u Pakistan Osječanka je Ana Mutnjaković, volonterka

osječkoga Crvenog križa u misiji pomaganja pakistanskim ljudima.

Promotorica higijene- Trenutačno radimo na WASH projektu koji obuhvaća

pročišćavanje i distribuciju vode, gradnju crpki za vodu i objekata za kupanje, promociju higijene, distribuciju hrane, higijenskih potrepština i nep-rehrambenih artikala poput mreža za komarce, kanti za vodu, pokrivača, kuhinjskih setova, alata za rekonstrukciju, šatora... U fazi smo pokretanja pilot-projekta rekonstrukcije domova koji će, bude li sve išlo prema planu, inicirati daljnje dugoročne projekte takvog tipa. Promotorica sam higijene, ali radim sve što je potrebno, kao i ostali u ekipi, rekla je Ana. Dodala je da joj je svakodnev-ica detaljno organizirana. Bo-ravi s ostalim kolegama u kući, u čijem su prizemlju uredi pa zbog toga, kaže, ne može reći: “Dosta je bilo za danas, idem kući”, nego se radi koliko je potrebno.

Komunikacija internetom- Službeno radno vrijeme našeg ureda je od 9 do 17, no nikada

nismo gotovi s poslom prije 18.30. Poslije 17 sati nema kretanja terenom iz sigurnos-nih razloga. Prijelaz iz takoz-vane žurne faze završen je pa ulazimo u dugoročne projekte, a prijelaz je kaotičan i zahtijeva dosta vremena i rada. No zbog toga smo i došli. Trenutačno spavamo na madracima na podu, ali započeli smo oprem-ati kuću jer taj “luksuz” dolazi poslije. Smješteni smo u Mak-liju, nekoliko kilometara od grada Thatta u pokrajini Sindh, udaljeni oko dva sata vožnje automobilom od Karachija, priča Ana i ističe da srećom nije imala neugodnosti i nega-tivnih iskustava. Najviše joj nedostaju obitelj i prijatelji, no to djelomice nadoknadi razgov-orima s njima preko telefona, skypea, facebooka i e-maila. A nedostaje joj, kaže, i slavonska hrana, najviše prasetina i slani-na, jer ondje jedu uglavnom pi-letinu.

Željko Kubatka

Osim obitelji i prijatelja, najviše Osim obitelji i prijatelja, najviše mi nedostaje slavonska hranami nedostaje slavonska hrana

VOLONTERKA OSJEČKOGA CRVENOG KRIŽA U PAKISTANU

¶ ¶ Trenutačno spavamo na madracima na podu, Trenutačno spavamo na madracima na podu, ali započeli smo opremati kuću jer taj “luksuz” ali započeli smo opremati kuću jer taj “luksuz”

dolazi poslije, kaže Anadolazi poslije, kaže Ana

Je li opasno?- Nema opasnosti, barem ih do sada nije bilo u Thatti. Dogodi se da budu prosvjedi, demonstracije, štrajkovi i bloki-rane ulice, no do sada nikada nismo imali većih problema. Tamošnji nas stanovnici jako cijene i poštuju. Osim toga, osiguranje nas uvijek obavijesti kada nije sigurno putovati i kada se ne smijemo udaljavati od kuće.

Ana (desno) odlično se snašla u Pakistanu, a opširnije će nam o svom boravku u toj zemlji pričati kada se vrati u Osijek

Mauzolej u Makliju, dio bogate pakistanske povijesne baštine

DUH I TIJELO


3. veljače 2011.

Zanimanje Osječana za slanu sobu u Donjem gradu ne jen-java ni dvije godine od njezina otvorenja. Riječ je o liječenju solju, haloterapiji, a tijekom

zime građani ondje traže spas od teškoća izazvanih astmom, zbog problema sa sinusima i pri-premaju organizam za borbu pro-tiv gripe.

Piše: prof. dr. sc. Darko Manestar, primarijus

Znate li da je temperatura sluznice usta i ždrijela oko 36 Celzijevih stupnjeva? Dok smo bili djeca lizali smo sladoled, a sada ga uzimamo žličicom. Isto

tako, pili smo čaj koji je ugodan na svim temperaturama i u njega nismo stavljali led. Jeste li ikada pili neohlađeno pivo ili gemišt? O ukusima i okusima dalo bi se raspravljati, ali namjera mi je upozoriti da grlobolju kao i neke boli ždrijela i uha ne treba liječiti

Slana soba djeluje na organizam Slana soba djeluje na organizam jednako kao i boravak na morujednako kao i boravak na moru

LJEKOVITA SLANA SOBA

BOLESTI ŽDRIJELA: BOLJE SPRIJEČITI, NEGO LIJEČITI

¶ Haloterapija se provodi udisanjem ioniziranih mikročestica kamene soli koje se u takvu obliku u prirodi nalaze u slanim špiljama, na moru i u planinama

Cijene tretmana* jedan boravak odrasle osobe stoji od 70 do 80 kuna* tretman za djecu stoji 40 kuna, a uključen je i bo-ravak roditelja* umirovljenici i školarci plaćaju 60 kuna

Sunčana Petrić, vlasnica osječke slane sobe

Hladna jela i pića pogubna su za ždrijeloHladna jela i pića pogubna su za ždrijelo

DUH I TIJELO


3. veljače 2011.

Kako je počelo?- Ideja o otvorenju slane sobe, prve u Osijeku, ali i u Hrvatskoj, proizišla je iz običnog razgovora s prijatelji-com koju je oduševio članak u jednom časopisu o ljeko-vitosti slanih soba, odnosno haloterapiji. Riječ je o medi-cinski provjerenoj metodi liječenja kroničnih i alergijskih poremećaja koja se u Europi primjenjuje još od 19. stoljeća. Znajući da u Hrvatskoj ne post-oji nijedno takvo lječilište, a

susrećući se sva-kodnevno s lju-dima koji imaju velike probleme s dišnim putovi-ma, odlučila sam slanu sobu ot-voriti u Osijeku, rekla je Sunčana Petrić, vlasnica slane sobe.

Za svaku dobHaloterapija se provodi udisan-

jem ioniziranih mikročestica ka-mene soli koje se u takvu obliku u prirodi nalaze u slanim špiljama, na moru i u planinama.- Građani su p r e p o z n a l i učinkovitost ove terapije, a za-nimanje je svaki dan sve veće jer je terapija solju prikladna za sve

osobe, od djece u dobi od go-dinu dana do starijih osoba, jer nema nikakvih kontraindikaci-ja. U dvjema slanim sobama, za djecu i odrasle, nalazi se pet i pol tona čiste prirodne kamene soli iz rudnika te je stvorena umjetna mikroklima ionizira-nih mikročestica s pomoću stroja halogeneratora. Tako 40 minuta boravka u slanoj sobi pročisti organizam kao da smo boravili nekoliko dana na moru, objasnila je Sunčana Petrić.

Davorka Novokmet

antibiotikom i ne treba juriti liječniku. Treba se vladati pre-ma staroj narodnoj izreci: Bolje spriječiti, nego liječiti. Knedla u grluJedna od bitnih osobina ždrijela jest što gotovo jednaki simptomi mogu pratiti i banalnu prehla-du, niz infektivnih bolesti kao i razne vrste angina i ostale bolesti u ovom području.Prema istraživanjima francuskih autora, u dešnjaka zalogaj ide li-jevom stranom ždrijela.

Ako vas boli lijeva strana ždrijela, lijevo uho, a dešnjak ste, prisjetite se što ste hladno jeli ili pili. Gazirana pića imaju jači učinak. Ako ste kirurški uklonili nepčane krajnike ili ste u dobi da su vam oni smanjeni funkcijom i veličinom, pojačana je funkcija krajnika na korijenu jezika (lin-gualna tonzila) i limfaičnog tkiva sluznice ždrijela. U navedenom slučaju preostalo limfatično tki-vo sluznice reagira na unošenje hladnog jela i pića. Javlja se smetnja, lagana bol pri gutanju sline ili na prazno. Neki opisuju

taj osjećaj kao “knedle u grlu”.

Topli čajAko se upali limfatično tkivo sluznice u području hvatišta stražnjega nepčanog luka, može doći do jake boli u uhu te strane. Na bubnjiću nema znakova upale uha, riječ je o otalgiji povezanoj s nadražajem ždrijela. Tu nisu potrebni antibiotici, već topli čaj.Uzroka grlobolje ima više. Tu se ubrajaju viroze koje su češće kad boravimo u zatvorenu prostoru tijekom jeseni i zime do proljeća.

Nije mi cilj opisati više bolesti, nego samo skrenuti pozornost na mogući uzrok grlobolje koju možete izbjeći ako se pametno koristite hranom i pićem koje je u hladnjaku. Hladnjak nižom temperaturom čuva kvalitetu hrane, ali ta niža temperatura može štetno djelovati na sluzni-cu ždrijela i privremeno sman-jiti kvalitetu života. Zato postoji navika da se hrana i piće služe na tzv. temperaturi stola koja je mnogo bliža temperaturi od 36 Celzijevih stupnjeva negoli ništici.

Boravak u slanoj sobi osobito pomaže u ublažavanju astme, bronhitisa, alergija, kroničnih upala uha, grla, nosa, čestih prehlada i kašlja, kožnih problema, artritisa...

KULTURA


3. veljače 2011.

Krešimir Pintarić, osječki književnik sa zagrebačkom ad-resom, najpoznatiji je kao autor duhovite proze o konverzaciji

i situacijama dvoje mladih, urbanih, zaljubljenih ljudi. Pintarićeve čitke, simpatične, bliske i pristupačne priče u

knjigama “Ljubav je sve” te “U tvom zagrljaju zaborav-ljam svako pretrpljeno zlo” bile su u vrijeme objavljivanja najprigodniji darovi za Valenti-novo. Manje je pak poznat kao ključni čovjek projekta “Be-splatne elektroničke knjige”. “Besplatne elektroničke knjige” krenule su prije desetak godina kada je čitanje knjiga on line na računalnom ekranu pred-stavljalo pomodni barbarizam u odnosu prema nezamjenjivu osjećaju listanja i doticanja papira pod jagodicama. Da-nas, pak, ova web-stranica s iz-abranim knjiškim naslovima bilježi impresivne brojke glede klikanja i posjeta.

Naime, Društvo za promicanje književnosti na novim mediji-ma, kako se naziva Pintarićeva udruga koja ustrojava ovu web-stranicu, objavilo je 2010. deset novih naslova on line, a čitateljima je, kada se zbroji deset godina rada, trenutačno

dostupan 121 naslov na linku www.e lek t ron ickekn j ige .com. Prošle godine besplatne elektroničke knjige čitalo je 120.000 posjetitelja, što u pros-jeku iznosi 10.000 čitatelja mjesečno!

Uzme li se u obzir recesijska kuknjava klasičnih nakladnika printanih izdanja, tada ovom Osječaninu uopće ne ide loše. I uzme li se u obzir da je nakon nedavnog plasiranja iPada Ste-vea Jobsa počela javna raspra-va o smrti papira i migraciji Gutenbergove galaksije na praktičniji ekran, tada se može reći da je ovaj Osječanin rano počeo s onim o čemu sada svi pričaju.

Doživjeti stotu, prebaciti stotku* Jesu li 121 naslov i 120.000 čitatelja brojke koje su i tebe kao inicijatora impresionirale?

Osječanin koji je spremno Osječanin koji je spremno dočekao budućnost!dočekao budućnost!

OSJEČKI KNJIŽEVNIK KREŠIMIR PINTARIĆ BILJEŽI IMPRESIVNE BROJKE U SVOJOJ VIRTUALNOJ KNJIŽARI

¶ Dok knjižari i nakladnici klasičnih printanih izdanja recesijski kukaju i strepe od posljedica iPada Stevea Jobsa, kojim će se navodno iskori-

jeniti tekst na papiru u korist tekstova on line, Pintarićeva e-biblioteka bilježi 10.000 posjetitelja mjesečno!

PUNA USTA E-KNJIGA* U vrijeme kada su tvoje elektroničke knjige star-tale, bile su možda prve i jedine knjige takvog tipa na ovim prostorima, koliko se sjećam. Danas, nakon pojave iPada svi govore o elektroničkim knjigama...

- Možda svi govore, ali nisam uočio da ih hrvatski nak-ladnici objavljuju. Dakle, i nije se baš puno toga promi-jenilo. Ali ne sumnjam da jednoga dana hoće. Ipak, vjerojatno ne prije nego što se veliki igrači ne orga-niziraju pa u sve to ne uvuku i Ministarstvo kulture.

Krešimir Pintarić – vrijeme je potvrdilo njegov entuzijazam

I. G

ajin

KULTURA


3. veljače 2011.

- Budući da je ovo već peta go-dina zaredom kako nam godišnji posjet varira oko 120.000, lagao bih kada bih rekao da sam im-presioniran. Sada je tu više riječ o ispunjenim očekivanjima, što je vrlo dobar osjećaj. Što se tiče broja naslova, još ni sam ne vjerujem da smo objavili sve te knjige. Ne znam kad smo to sti-gli pokraj ostalih obveza. Pret-postavljam da smo u organiziciji vremena bolji nego što smo toga svjesni.

* Naime, glede prve brojke od 121 naslova, jesi li u počecima očekivao da će tvoje biblioteke dogurati do tako respektabilne količine?

- Budući da je prvotni plan bio izgurati do 20 knjiga, rekao bih da nitko nije ni pomišljao da bi se mogla prebaciti stotka. U početku je stvarno bilo teško pridobiti autore za besplatno elektroničko izdanje, zahti-jevalo je dosta objašnjavanja i upornosti. Danas dobivamo više ponuda nego što objavljujemo naslova, tako da nam je najveći problem selekcija.

* Što se tiče broja čitatelja, možeš li povući paralelu s prosječnim brojkama u tis-kanom izdavaštvu?

- Osim hitova, knjige se ug-lavnom tiskaju u nakladama do tisuću komada, a za naš projekt nije nimalo neobično da naslov skupi nekoliko tisuća čitatelja. I mislim da je važno što će biti dostupne korisnicima interneta još dugo vremena nakon što ne budu dostupne u knjižarama.

U početku sami prob-lemi* Iznenađujuće je velik broj posjetitelja poezije za koju se govori da je marginalizirana, a na tvojim stranicama ima pristojan tretman? Kako to objašnjavaš?

- Iako ne mogu biti siguran, vjerujem da već danas na našim stranicma posjetitelj ima izbor koji nimalo ne zaostaje za bolje opskrbljenom knjižarom, ba-rem kad je riječ o pjesničkim naslovima. Tu je i prednost čitanja kraćih tekstova na zaslonu ekrana. Sigurno nije nevažno ni to što ćete za tiska-nu knjigu poezije morati izdvo-jiti 80-100 kuna.

* Vratimo se opet na početke. S kakvim si namjerama i očekivanjima pokrenuo elektroničke knjige? Kakvi su bili počeci i početničke muke?

- Namjera je bila učiniti su-vremenu hrvatsku književnost dostupnijom nego što je bila. Nije važno hoćeš li krenuti od nerazvijene knjižarske mreže, nepristupačnih cijena tiskane knjige ili nakladničke nezain-teresiranosti za promociju i pro-daju nekomercijalnih naslova u toj istoj nerazvijenoj knjižarskoj mreži. Mnogi su, naime, naslo-vi nakon otkupa Ministarst-va zapravo završavali svoj životni ciklus, dobivši mjesto na polici javne knjižnice, a s velikom sigurnošću možemo pretpostaviti da nije bila na najprometnijem mjestu u već spomenutoj knjižnici. Budući

da ni prije dese-tak godina nije bio problem pretpostaviti da će internet u prosječnom k u ć a n s t v u biti jednako u o b i č a j e n kao i TV, ob-javljivanjem knjiga na in-ternetu htjeli smo ih učiniti trenutačno i globalno što dulje dostupni-ma zainte-r e s i r a n i m č i t a t e l j i m a . U početku je sve bio prob-lem: naći z a i n t e r e s i r -ane autore, put do čitatelja, izvore fi nanciranja. Nismo ni od koga mogli dobiti čak ni šprancu za nakladnički ugov-or za elektroničko izdanje jer elektroničko izdanje nije bilo ni defi nirano Zakonom o au-torskom i srodnim pravima. Ukratko, zapinjali smo na sva-kom koraku. To smo i očekivali, zato smo si i odredili da ne odu-stajemo prije nego što objavimo 20 knjiga.

Tko će završiti na ekra-nu?* Kakvi su daljnji planovi za tvo-je elektroničke knjige? Prema kojim kriterijima biraš naslove?

- Nakon što smo četiri godine objavljivali po 20 knjiga, prošle i ove produkciju smo smanjili na deset zbog kvalitete ponuđenih naslova i zbog nesposobnosti da održimo jači ritam. Ipak je 20 naslova godišnje produk-cija prikladna za srednje veliku nakladničku kuću, a ne za mali NGO-pogon. Što se tiče kriteri-ja, prednost imaju neobjavljeni rukopisi. Od onih objavljenih, radije ćemo objaviti naslov koji je rasprodan u tiskanom izdan-ju nego onaj koji je još dostu-pan u knjižarama. Osim toga, trudimo se da svake godine imamo i proznih, i pjesničkih i publicističkih naslova.

Igor Gajin

PAPIRNATA KNJIGA ĆE ODUMRIJETI* Zbog današnjega sveopćega govorenja o elektroničkim knjigama razvila se i rasprava o tome znači li to izumiranje klasične knjige. Tvoje mišljenje o tome?

- Razvoj tehnologije dosad je bio ireverzibilan. Vjerujem da će tako i ostati. Tiskana je knjiga pregazila onu koja se prepisivala, iako su u to doba mnogi tvrdili da joj kvalitetom tiskana knjiga nije ni do koljena. Niska cijena, maso-vnost i razvoj tiskarske tehnologije učinili su prepisivanje knjiga zastarjelim te suzili tržište na bogate bibliofi le i rijetka, raskošno opremljena izdanja. Daljnjim razvojem tehnologije baterija i elektroničkog papira, padom cijena čitača elektroničkih knjiga i samih elektroničkih knjiga, elektronička će knjiga neizbježno prevagnuti nad tiskanom.

Naslovnica jednog od bestselera Krešimira Pintarića

KULTURA


3. veljače 2011.

Kada čitate prijevod nekoga stranog djela na hrvatski, raz-mišljate li o prijevodu kao ori-ginalnom, autentičnom djelu ili ste svjesni činjenice da se između čitatelja i autora nala-zi i treća osoba - prevoditelj? Pitate li se koliko je p r i j e v o d stilski vje-ran i kako o d l o m a k koji vas je dirnuo zvu-či na jezi-ku u kojem je izvorno n a p i s a n ? Krije li au-torov izbor riječi neke konotacije koje nisu p r o n a š l e ekvivalent u hrvatskom jeziku? Što je ostalo skriveno iza te tanke ko-prene jezič-nog neraz-mjera? Što je ostalo iz-gubljeno u prijevodu?

Razvodnjena bit Nedavno sam pročitala odlo-mak “Drhtaja” autorice Mag-gie Stiefvater na engleskome. Ništa spektakularno, ali pri-lično lijepo napisano, s fi nom svježinom i nježnošću u stilu i

tonu pripovijedanja. No kada sam poslije istu knjigu čitala na hrvatskome, već poslije prve stranice pitala sam se čitam li istu knjigu. Od stila u prijevo-du nije ostalo mnogo. Poprilič-no drukčiji ton razvodnio je bit

knjige jer je naracija više-ma-nje najjača točka ovog roman-čića. Do kraja prve trećine više nisam znala zašto sam uopće imala želju pročitati ga jer ono što me privuklo očito neću pro-naći u hrvatskom prijevodu. Ne kažem da je ovaj prijevod

loš ili nepravilan. Svima su nam još bolno u svijesti prije-vodi poput “časne koncepci-je” (dokaz da prevoditelj osim stranog jezika mora poznavati i svoj materinski). Kratak rok i pritisak tržišta vjerojatno su

i ovdje učinili svoje te onemo-gućili prevoditeljici da se više posveti stilskom dotjerivanju.

Talent prevoditeljaOno što je presudilo ovom ro-manu jedna je od rijetkih stvari koju prevoditelj ne može na-

učiti niti to može steći isku-stvom, a to je da se individu-alnost autora ne može, a prema mišljenju nekih teoretičara i ne treba prevesti. Prevoditelj ga može pokušati imitirati (što uglavnom zvuči neprirodno)

ili doda-ti vlastiti štih, toliko da njegov vlastiti knji-ževni talent izvire iz teksta, ali da još bude p o t p u n o jasno da je riječ o pri-jevodu. Ne znam koli-ko bi se s time složili obožavate-lji Dobriše C e s a r i ć a koji je svo-jim pri-j e v o d o m “ J e s e n j e g dana” dale-ko nadma-šio Rilkea, ili Pablo Neruda ko-jega mnogi više cijene

zbog prijevoda nego njegovih originalnih tekstova. Očito, da biste uspješno prevodili poe-ziju, morate i sami biti pjesnik jer se poezija ne prevodi - ona se mora prepjevati.

Ivana Marić

Izgubljeno u prijevoduIzgubljeno u prijevoduPROČITALI SMO: “DRHTAJ” MAGGIE STIEFVATER

ZačinKoja su mjerila dobrog prijevoda, gotovo je nemoguće kazati. Zasigurno svi uočimo te fi ne nijanse koje nedostaju, taj začin koji zaokruži punoću i užitak djela. Nešto se izgubi u prijevodu, nešto se dobije. Mnogo toga ovisi o osob-noj interpretaciji prevoditelja. Kaže se traduttore, traditore. Preostaje samo imati povjerenja da prevoditelj ipak nije izdajica.

KOLAŽ


3. veljače 2011.

Piše: doc. art. Mira Perić Kraljik, glumica

Ili sam drska ili površna, no odluka je tu: i na malo prostora mogu se postaviti provokativna pitanja, naravno, samo u dobroj namjeri! Cilj mi je postaviti pi-tanje - gdje je danas glumačka umjetnost? Što se podrazumi-jeva pod pojmom moderne glu-me? Što bi na to pitanje koje, uvjerena sam, kopka svakoga glumca, odgovorio profesional-ni glumac. Ali mene jednako zanima što bi odgovorio i gle-datelj?

Kriza publike?Pitanje traži dublju analizu glu-mačke umjetnosti, barem u na-cionalnim kazališnim kućama.

Podrazumijevalo bi se da upra-vo nacionalne kuće njeguju mo-deran glumački način izražava-nja. No je li tako? Spontano se došlo i do drugoga pitanja. A što bi tek publika odgovorila na po-stavljeno pitanje? Kakvu glumu publika traži u kazalištu? Glume li naši hrvatski glumci staro-modno ili moderno? Još prije nekoliko godina konstatiralo se: postoji kriza publike. Tko je krivac? Ljudi ne idu dovoljno u kazalište. Vjerojatno stoga što ih kazalište dovoljno ne provocira, nisu zadovoljni. Ne dobiju ono što traže. Zašto nisu zadovoljni i što oni to traže?Zašto glumci o glumi malo ili čak nikako ne debatiraju (nema dovoljno pisanih tragova)? Možda je upravo to razlog smrt-

nih muka kazališne glume. Nije kriza glumačkih talenata. Ima sjajnih glumaca, i mladih i sta-rih! Ali ipak nešto nije u redu. To osjećaju glumci, ali i publika. Nema razloga ne vjerovati ljudi-ma koji pišu o toj temi (u svjet-skim okvirima), ali valja što pri-je doći do odgovora. Kazališta u dovoljnoj mjeri ne ispunjavaju glumca, ali ni publiku.

GladZašto glumci bježe u sapunice, reklame?... Što opet ne znači da su tamo zadovoljni. Sviđa li se publici kako glumci glume u sapunicama, serijama, fi lmovi-ma? Kakva nam gluma treba da bi svi bili ispunjeni, zadovoljni, sretni? Čovjek treba glumu, to je i povijest dokazala.

Treba nam kazalište koje će zadovoljiti i glumca i publiku! Ovo je misao svjetskog teatro-loga, uvjerena sam da ju svi podupiremo. Znači, moraju se potencirati razgovori o glumi i glumcu, ali mora se konkretno saznati i što o glumi misli pu-blika. Ne bi bilo dobro da osta-nemo bez glumaca, publike… kazališta. Moderan čovjek traži modernu glumu, ako se piše o modernom čovjeku onda tre-ba izdvojiti prostor i vrijeme i za modernu glumu. Moderno ne znači uvijek površno. Sami provjerite kakva je situacija u našem kazalištu. Dođite u ka-zalište! Glumac treba publiku, a publika glumca, osobito ako su oboje gladni i u potrazi za istinom!

Je li što trulo u Je li što trulo u glumačkoj umjetnosti? glumačkoj umjetnosti?

NA DASKAMA

SiromaštvoKriza je, ljudi su siromašni. Tko se želi baviti dubokim glumačkim pitanjima kada ljude muči materijalno siromaštvo? Ali postat ćemo uistinu siromašni ako ostanemo bez glumca i publike jer oni čine kazalište. Siromašan je narod ako nema dobro kazalište. Svrha je kazališta da nas nahrani, ispuni. Onda i prazan želudac manje zavija…

KOLAŽ


3. veljače 2011.

Piše: Berislav Crnković Bero Country i pop-grupu O.K. band osnovali smo 1985. godine. Čla-novi su bili: Damir Vojvodić - gitara, Miroslav Škoro - aku-stična gitara i vokal, Vinko Pejić - bas i ja - bubnjevi, vokal. Pre-ma prvotnoj koncepciji Miro je pjevao svoje country-zezalice, a ja sve ostalo. Bend je zapravo nastao u Sto-breču pokraj Splita, na ljetova-nju u vili Cementari, kako smo nazvali nedovršenu kuću Vinko-va rođaka u kojoj smo spavali. Miro je učio plivati, ja sam ku-hao, Damba i Vinko su uglav-nom kašljali zbog cementa. Prijepodne smo kopali septičku čika Luki, a popodne se kupali.

I tako u tjedan dana osmislili smo koncepciju O.K. banda. Četiri frajera, četiri krevetića, četiri tanjurića, četiri šalice..., k’o Beatlesi. Snimamo “Billy d kid”, “Serbus Juliška” i “Ro-sne livade” s kojom gostujemo u TV-emisiji “Zdravo, mladi”.Nakon nepune godine priča je spala samo na dva slova. Miro nije mogao istodobno funkcionirati s nama i sa Sla-vonskim bećarima s kojima je tezgario, a Vinko je prestao svirati. Ostali smo samo Dam-ba i ja, a ostali u prolazu, kad je tko mogao. Ključni je tre-nutak bio koncert u rupi kod OKS-a u kolovozu 1987. godine pred 5.000 gledatelja. Od toga trenutka “Cadillac” je postao

hit koji je obilježio naš život. Kako je nastala spomenuta pje-sma? U siječnju 1987. godine Miroslav Škoro bio je na ame-ričkoj turneji sa Slavonskim bećarima, zaljubio se u Kim i napisao tekst. Proslijedio ga je Dambi koji se neko vrijeme pa-tio s tim, uz primjedbu da mu baš ne ide s labudima, vješa-lima, kraljevstvom, pa onda i s nekim vratima. Dao je tekst meni i pjesmica je bila gotova za tri minute na starom, polura-štimanom klaviru u mom sute-renu (gdje smo ostavili pola ži-vota vježbajući). Prva je verzija osvojila prvo mjesto emisije “Demoklub” Radio Osijeka. U lipnju 1987. napravili smo dru-gu verziju za “Pogonsko gori-

vo”, album osječkih bendova. Tjedan dana vježbali smo kod Dambe i snimali na kasetofon. Damba je svirao bjesomučna sola, ja sam urlao i bubnjao, a Šime je sve to trpio. Kasetu sam nosio kući i smišljao ver-zije, spajao Dambine gitarske fraze i tako smo uspjeli stvoriti poznatu verziju. Dakle: glazba - Bero, tekst - M. Škoro, aran-žman - D. Vojvodić. U studiju je Nikša Bratoš odsvirao kla-vijature. Novu sam verziju sni-mio 1994. godine i objavio kao Bero – električni bećar. Treća je verzija snimljena u ljeto 2007. godine u originalnoj postavi: Šime, Damba i ja za album “Sad je pravo vrijeme” O.K. cluba.

Osječke kapetanije band

ROCK ‘N’ ROLL PRIČE

¶ Pjesma “Born to be wild” grupe Steppenwolf koja u svom tekstu ima frazu “heavy metal thunder”, dodatno olakšava posao novinarima

koji se počinju koristiti pojmom heavy metal

Uspješnice “Nives”, “Rosne livade”, “Teško je...”, “Ne vjeruj lijepim ženama” (uz video koji je režirao Anton Marti za Stereoviziju), “Zvijezda istoka”, “Dobar vjetar u leđima”, “Vrata zapada - Cadillac”, “Tebi priznam sve”, “Sve žene koje znam” glavne su pjesme po kojima smo bili prepoznati i popularni od 1985. do 1988. godine.

¶ ¶ Ključni je trenutak bio koncert u rupi kod OKS-a u kolovozu 1987. Ključni je trenutak bio koncert u rupi kod OKS-a u kolovozu 1987. godine pred 5.000 gledatelja. Od tog trenutka “Cadillac” je postao godine pred 5.000 gledatelja. Od tog trenutka “Cadillac” je postao

hit koji je obilježio naš živothit koji je obilježio naš životPostava O.K. banda davne 1987. godine

SLOBODNA ZONA


3. veljače 2011.

Piše: Igor Gajin

Svojedobno je u medijima bio naveliko hvaljen dokumenta-rac u kojem je dosjetljivi autor i redatelj na originalan način intervjuima s vojnim kuhari-ma predstavio povijest ratova u suvremenoj Europi. Doista, tko su bili ljudi koji su hranili strojeve smrti i davali im gori-vo da više ili manje siti krenu u krvoprolića? I kako izgleda rat iz perspektive tih servisera, ko-jima je osnovna preokupacija da iz ratnih zaliha, često neje-stivih namirnica, silom prilika stvore gastronomska čuda u ratnim uvjetima za vječno glad-

ne vojničke želuce kako bi što kaloričnije srljali u smrt? Kako posve prizemno namiriti one koji se hrane visokim idealima ideologije?

Gastrotripovi i gastro-gafoviTakav gastronomski pogled na pojavu kao što je rat origi-nalno je primijeniti i na neka druga područja života, recimo na medije za koje, čini mi se, upravo baš McLuhan kaže da su dobrodošao prostor kvazi-građanskog rata kako u demo-kratskim društvima ne bi bilo stvarnoga, krvavog rata. Doi-sta, ako su mediji zrcalo druš-

tva, onda i u našem novinarstvu, kao i u cjelokupnom društvu, imamo skalu od novi-narskih sirotana koji radi slabo honorira-nih vijesti kopaju po tuđem smeću kao po kontejneru jer, kao što znamo, kontejner je sav sastavljen od osta-taka tuđe privatnosti, pa do medijske elite koja voli objaviti čega se najela upravo ona-ko kako naša politička elita voli objaviti čega se dosjetila i što je od-lučila, demonstriraju-ći tako da se, eto, još jednom najela moći, vječno nezasitna.

No općenito gastronomsku ti-pologiju hrvatskih medija mo-žemo podijeliti na gastrogafove i gastrotripove. Od prekobroj-nih ego-tripova u hrvatskim medijima iritantniji su još samo gastrotripovi.

Tvrdi kraci Tako je najslavniji gastrotriper hrvatskih medija opoziciji ser-virao medvjeđu uslugu. Sno-bovski otuđen od stvarnosti, samodopadno je osmislio sen-zacionalno glamuroznu rubriku u kojoj će izvješćivati kako je i što večerao s društvenim ve-ličinama i pritom debatirao o

bespućima hrvatske zbiljnosti. Ova iritantna inačica Platonove “Gozbe” doživjela je vrhunac s Čaćićem i Milanovićem: nema medija koji poslije toga nije prezrivo komentirao kako u da-našnjoj situaciji “opozicija žde-re sushi”. Doista, u ova krizna vremena neki su spremni poje-sti i govno radi mrve luksuza i promidžbe. Kolega iz iste medijske kom-panije histerično u velikom tekstu u Globusu jadikuje kako je hobotnica u jednoj zagre-bačkoj konobi za 90 kuna ka-tastrofalna, a u drugoj konobi je izvrsna, ali je, na žalost, sa 110 kuna poskupjela na 130. U ovoj prvoj konobi, piše no-vinar, otvoreno se (dakle, novi-narski hrabro, u ime revoltirane javnosti) potužio vlasniku jer su “neki kraci ove hobe” (kako Darko Hudelist tepa hobotnici) “bili malo pretvrdi tako da ih nisam mogao rezati nožem”. Tragom istraživačkog novi-narstva, Hudelist je posjetio i drugu, skuplju konobu te nam objavio: “Hoba je bila kao i uvijek, kakva zapravo i treba biti. Ukusna, slasna i prilično mekana, samo što se nije topi-la u ustima. E, sad, vrijedi li to 130 kuna? Objektivno – ne”, zaključuje Hudelist kao da je nekakav opinion maker.Vrijedi li to čitati? U državi u kojoj klinci jedu kokain, ne.

Tko jede kokain, a tko jede sushi

¶ ¶ Ako su mediji zrcalo društva, onda i u našem novinarstvu, kao i u Ako su mediji zrcalo društva, onda i u našem novinarstvu, kao i u cjelokupnom društvu, imamo skalu od novinarskih sirotana koji cjelokupnom društvu, imamo skalu od novinarskih sirotana koji

kopaju po tuđem smeću kao po kontejneru do medijske elite koja se u kopaju po tuđem smeću kao po kontejneru do medijske elite koja se u svome mediju hvali što je žderalasvome mediju hvali što je žderala

U većini ovog teksta navedeni su ekstremni primjeri, no gastrokriteriji uvlače se i u prosjek hrvatskoga novinskog izvješćivanja. Govoreći o socijalnoj tragediji djelatnica Kamenskog, novinarka kaže: Te radnice nemaju ni za kavu! Zašto bi trebale imati za kavu? Njima plaća treba za sutrašnji obiteljski ručak, za odjeću djetetu, za režije...

ZELENI VAL


3. veljače 2011.

Piše: Srđan Marov

Alto je jedna od Suzukijevih legendi. Nastao je 1979. godine kao njihov odgovor na zahtjeve pretrpanih japanskih gradova za tzv. keijem, tj. malim autom. Velika popularnost donijela je krajem 1984. godine i drugu ge-neraciju koja se počela proizvo-diti i u Indiji, a u toj se izvedbi proslavila čak i u nas. Naravno, tu mislimo na legendarni Maru-ti 800 koji čak i danas možete negdje vidjeti na cesti. U Indiji ih možete vidjeti svakako, ondje se prodaju doslovce na milijune. U nas je postala poznata i treća generacija predstavljena 1988. godine, ali tek kad se počela prodavati pod imenom Daewoo Tico. To je onaj “mali, ali pali”.

Minimalizam s karakte-romI tako su se godinama redale manje ili više uspješne izvedbe, a sada nam je stigla 7. genera-cija Alta. Mali su auti popular-niji nego ikad, pogotovo u nas, jer je s njima sve lakše. Lakše ih je kupiti, održavati, tankirati, parkirati, a najvažnije je što su (gotovo svi) zabavni u vožnji, iako su zapravo dosta spori.Upravo je takav i novi Alto. Či-sti minimalizam. Sve što vam treba od auta upakirano je u samo 3,5 metara. Tu su čak stala i petera vrata, a stat će i gotovo toliko odraslih osoba unutra. Točnije, četvero. Dvoje putni-ka na prednjim sjedalima neće se moći požaliti na nedostatak

prostora, a čak je i uređenje ko-kpita uspjelo. Iako je tu samo najnužnije, ne izgleda presiro-mašno, iako bi malo mekša pla-stika znatno pomogla. Prtljažnik ima malih 129 litara, ali može se povećati obaranjem stražnjeg naslona. Uostalom, kako i dobi-ti više iz samo 3,5 metara koji su spakirani dosta dobro? Pred-nji kraj s originalnim svjetlima djeluje svježe i privlačno kao i stražnji, iako je sve to već neg-dje viđeno. No kao cjelina Alto je originalan i svoj. Dakle, ima karakter, a to je najvažnije.

Sve što trebaTakav je i motor, trocilindraš od tisuću kubika i 68 konja. Bu-dući da Alto ima manje od 900

kilograma, može biti brži nego što to obećava podatak za 14 sekundi od 0 do 100. Ostale su vozne osobine očekivane: fanta-stična okretnost u gradu i niska potrošnja. Novi Suzuki Alto stoji 65.000 kuna, a doplatiti možete samo metalik boju. Ako je dimenzi-jama dosljedan minimalizmu, opremom sigurno nije. Naime, serijski ima prednje i bočne zračne jastuke, ABS, servo, kli-mu, daljinsko centralno i MP3 CD-player. Iznenađujuće puno. U današnje vrijeme krize, odri-canja i spuštanja kriterija, vra-ćanje korijenima i osnovama uopće ne mora biti loše. Ionako vam realno ne treba ništa više od toga. Pogotovo ako je ovako dobro.

TEST: SUZUKI ALTO

Mali, ali pali!Mali, ali pali!

SPORT


3. veljače 2011.

Sportska sezona 2009./2010. bila je loša za osječki sport. Mnoge je klubove pomela gos-podarska recesija i neimaština

pa su se u novoj sezoni veći-nom svi nastavili natjecati u nižim ligama. Jedan od klubo-va koji očekuje mukotrpan put

povratka u naj-viši rang natje-canja Ženski je odbojkaški klub Osijek. Nekada su osječke od-bojkašice bile u vrhu hrvatske odbojke, a sada se bore za po-vratak u Super-ligu odbojkaši-ca.

Ozbiljnost i srećaTrenutačni po-ložaj na tablici daje nadu u po-vratak. No mla-da ekipa na čelu

s mladim tre-nerom Mari-nom Raićem sklona je oscilacijama u igri. Čas igraju vrhun-sku odboj-ku, a potom čine poteze p r imje rene početnicima ili školi od-bojke.Jedna od najiskusnijih o d b o j k a š i -ca, Marijeta Romić, daje

ekipi potrebnu dozu ozbilj-nosti i iskustva, a u kritičnim trenucima utakmice preuzima odgovornost na sebe. Vjeru-je da se osječke odbojkašice mogu vratiti u Superligu.- Nadam se da se možemo vra-titi u Superligu iako je većina o d b o j k a š i c a jako mlada i često pravimo pogreške. Ci-ljamo na povra-tak, ali za to je potrebno malo više ozbiljnosti i sreće, kaže Marijeta.

Na doma-ćem terenuMlada Tajana Pavičić odlič-na je učenica Opće gimnazije i jedna od naj-perspektivnijih osječkih odboj-kašica. Djevoj-ka obožava od-bojku, bavila se i košarkom te rukometom, a

natjecala se i u atletici za svo-ju osnovnu školu. Naglasila je da redovito prati Superligu, a njezin je omiljeni klub ŽOK Vukovar u kojem igraju i neke Osječanke. Trener je također optimističan.- Zadovoljan sam prvim di-jelom sezone, iako smo imali nekoliko ozljeda zbog kojih smo izgubili tri utakmice, što nas je spustilo na zemlju. Una-toč tome, mišljenja sam da možemo do Superlige jer nam prva ekipa bježi samo četiri boda. U prvom dijelu sezone stalno smo bili na gostovanji-ma i sada nam glavni protiv-nici dolaze na domaći teren. Realno to su podjednako jake ekipe i nadamo se da ćemo ih dobiti u Gradskom vrtu. Naj-veći su nam protivnici Kaštela i Poreč. Porečanke nam dolaze već za tjedan dana i onda će puno toga biti riješeno, rekao je trener Raić.

Željko Kubatka

Borba za povratak u Superligu

OSJEČKE ODBOJKAŠICE NA PUTU POVRATKA MEĐU NAJBOLJE

Podnijele najveći teretNajveći su teret u prvom dijelu sezone podnijele igračice Marijeta Romić, Maja Danilović, Tanja Štulić i Ines Nikšić koja je, na žalost, ozlijeđena u susretu s Kaštelama. Neizvjesno je hoće li moći uskoro nastaviti igrati jer joj koljeno stalno otječe, iako su liječnici rekli da može tre-nirati, istaknuo je trener.

U igri osječkih odbojkašica česte su oscilacije

Marijeta Romić, jedna od najiskusnijih igračica

R. F

eren

c

SPORT


3. veljače 2011.

Najpopularniji slavonski no-gometni klub nalazi se na pri-premama u turskoj Antalyji u kojoj Osječani imaju idealne uvjete za nastavak sezone u kojoj ih očekuje teška zada-ća povratka u sigurnu zonu u sredini tablice. Srećom stari/novi predsjednik Hrvatskoga nogometnog saveza, Vlatko

Marković, radi predsjedničke kampanje odlučio je ostaviti u prvoj ligi šesnaest klubova pa NK Osijek više ne zabrinjava ostanak u najjačem nogomet-nom natjecanju u Hrvatskoj.

Hoće li Europa ostati san?Sadašnji položaj na tablici ne

daje preveliku sigurnost jer bi-jelo-plavi su na 11. mjestu, a prije početka prvenstva glasno je najavljivan njihov povra-tak na vrh i borba za izlazak u Europu. Ti su glasovi sada utihnuli kao i oni koji su na-javljivali pojačanja u zimskoj stanci. Trener Branko Karačić treba se snaći s istim proljet-nim igračkim kadrom. U 18 kola Osijek je najviše puta re-mizirao, čak u sedam utakmi-ca, jednom manje je izgubio, a samo je pet puta odnio sva tri boda. Nedovoljno za europske snove snivane prije početka prvenstva.Najvećim su krivcem označeni vezni red i nedovoljno preci-zni i efi kasni napad. Dva igra-ča koja su zaslužila prolaznu ocjenu sigurno su Zoran Kvr-žić i Ivan Miličević. Kvržić je bio posebno dobar kada je ula-zio s klupe, čime je i zaslužio mjesto u početnom sastavu. Zoran je potpisao i novi ugo-vor.- Sretan sam zbog potpisivanja novog ugovora i zadovoljan sam svojom igrom u prvom

dijelu sezone, ali nadam se još boljoj igri u nastavku. Siguran sam da će Osijek igrati bolje i da će biti efi kasniji. Za sada pripreme teku odlično, a uvjeti za treniranje u Turskoj feno-menalni su, rekao je Zoran.

Bez ozlijeđenihIvan Miličević je solidno odi-grao prvi dio sezone, no i on se uklopio u neučinkovitost osta-log dijela napada. Postigao je samo tri gola, no mora mu se priznati velika želja i borbe-nost. Samo da popravi, kako se to popularno kaže, nišanske sprave i Ivan će biti vrhunski napadač kakvih je u redovima osječkih bijelo-plavih uvijek bilo. U Turskoj osječka ekspedici-ja ima 25 igrača, osam manje nego na prvoj prozivci. Neki nisu pristali na nove recesij-ske ugovore, neki su posuđeni, neki prodani, a Vedran Nikšić pridružio se bivšim osječkim nogometašima Valentinu Ba-biću i Marku Dinjaru u mađar-skom Gyoru. U dosadašnjem dijelu priprema dobra je vijest

Bijelo-plavi preko Turske Bijelo-plavi preko Turske do Europedo Europe

NK OSIJEK NA PRIPREMAMA U TURSKOJ

¶ ¶ Sadašnji položaj na tablici ne daje preveliku sigurnost jer bijelo-pla-Sadašnji položaj na tablici ne daje preveliku sigurnost jer bijelo-pla-vi su na 11. mjestu, a prije početka prvenstva glasno je najavljivan vi su na 11. mjestu, a prije početka prvenstva glasno je najavljivan

njihov povratak na vrh i borba za izlazak u Europu. Ti su glasovi sada njihov povratak na vrh i borba za izlazak u Europu. Ti su glasovi sada utihnuli kao i oni koji su najavljivali pojačanja u zimskoj stanciutihnuli kao i oni koji su najavljivali pojačanja u zimskoj stanci

Osijek može bolje- Pripreme teku prema planu. Odrađujemo treninge na odličnim terenima i odigrali smo prvu pripremnu utak-micu. Uvjeti su stvarno odlični. Na žalost, poraženi smo. Osijek može i mora bolje. Vjerujem da ćemo dobro startati i da ćemo uz puno bolju igru početi prikupljati bodove, rekao je mladi napadač Ivan Miličević.

R. F

eren

c

Mnogo se očekuje i od napadača Ivana Miličevića

SPORT


3. veljače 2011.

nedostatak kapetana Ive Smo-je. Povratnik u osječke redo-ve davao je potrebnu čvrstinu obrani i sigurnost cijeloj ekipi. Uz spremnog Smoju te Ivana Ibriksa, Dinu Gavrića, Josipa Lukačevića, Vedrana Jugovi-

ća, Tomislava Šoršu i napa-dače Ivana Miličevića, Josipa Barišića, Antona Maglicu bit će to jedan drugi NK Osijek koji neće tako olako prepuštati bodove.

Željko Kubatka

što nijedan igrač nije ozlijeđen, osobito kada znamo da pred kraj prvog dijela sezone zbog

ozljeda Branko Karačić goto-vo da nije imao koga staviti na klupu. Osobito se osjetio

Ivo Smoje daje čvrstinu obrani i sigurnost ekipi

Hoće li navijačkog zanosa na tribinama biti i u nastavku sezone?

D. T

ijard

ović

Uskoro prvi ispitPrvi veliki ispit Osječani će imati u nastavku prvenstva, 25. veljače, na gostovanju kod druge ekipe Dinama, zagrebačke Lokomotive. Već nakon te utakmice znat ćemo dolaze li bolji dani za bijelo-plave i hoće li se na tribinama Gradskog vrta okupljati više gledatelja željnih dobrog nogometa i pobjeda svog kluba.

R. F

eren

c

SA STILOM


3. veljače 2011.

OMILJENI KOMAD ODJE-ĆE- Brokatna crna rekljica, po-savska, naslijeđe moje kćeri Magdalene. Bila je u vlasniš-tvu njezine bake Mande, saši-vena prije pedesetak godina. Odijevam je na promocije knjiga koje mogu komunicirati s prošlošću i ženskim tajnama. UDOBNA OBUĆA- Najudobnije su mi jedne na-rančaste cipele Shooby doo kupljene u Splitu prije sedam godina. Ugledala sam iste ta-kve na djevojci koja je došla na moj književni susret u Svi-jet knjige. Čim sam završila s potpisivanjem knjiga, otrčala sam u prodavaonicu i kupila ih. Sa mnom su planinarile, odlazile na premijere, ljetova-nja, zimovanja…

MJESTO ZA ŠOPING- Male prodavaonice. Ne vo-lim velike centre, izazivaju mi nelagodu i čine me poprilično nervoznom. Divim se svima

koji takve cen-tre odabiru za mjesta obitelj-skog druženja.

PARFEM- Od 1991. go-dine omiljen mi je White li-nen Estee Lau-der. Posljednjih godinu dana ni-sam ga mogla nabaviti jer se pojavila nova linija. Prije dva mjeseca ugle-dala sam ga u sarajevskoj zračnoj luci. Zasigurno sam, svojom srećom

na licu, izazvala čuđenje pro-davačica.

NAČIN OPUŠTANJA- Crna kava, skuhana po tur-ski, računalo, miris lavande, Magdalena zdrava i radosna u stanu, a ja imam prvu rečenicu.

OMILJENA GLAZBA- Nove pjesme Sade, vraćaju me u sredinu osamdesetih go-dina prošloga stoljeća, u jedan unajmljeni stan u osječkom na-selju Jug II.

ISPIJANJE KAVICE- Ujutro, u tišini.

IDEALAN OBROK- Fiš-paprikaš s prijateljima, iz vremena kad smo se znali smijati i nismo govorili ružno jedni o drugima.

TRIK ZA BRZI RUČAK- Tjestenina... Još uvijek je naj-više volim s domaćim kravljim sirom. Drugi je trik okretanje

telefonskog broja restorana s dostavom.

TRIK ZA SVJEŽINU LICA- Umivanje u hladnoj vodi i oblozi od kamilice na kapcima.

TJELOVJEŽBA- Hodanje do Magdalenine ško-le, a potom do faksa, s faksa na tržnicu, s tržnice do škole, iz škole do stana, iz stana do škole stranih jezika, i tako svaki dan. I u Zagrebu rijetko ulazim u tramvaj. Pješačim najmanje pet kilometara dnevno.

NJEGA KOSE- Ništa posebno, koristim se prirodnijim šamponima i to je sve. E, kad bi sve bilo kao kosa...

KAKO BITI RASPOLOŽE-NA KAD TO NISI- Ne mogu odglumiti stanja. Imam lice koje sama nazivam „lice izdajica“. Sve se na nje-mu ispiše isti čas, bez mog do-puštenja. Čekam jednostavno da me prođe.

Melita Berečić

MOJ IZBOR – KNJIŽEVNICA JULIJANA MATANOVIĆ PREPORUČUJE:

Male stvari koje život čine ljepšim...

Predstavljanja knjiga i slični događaji dio su Julijanine svakodnevice

M. B

ereč

ić

SA STILOM


3. veljače 2011.

Postoje pravila, kada je muška moda u pitanju, kojih se valja pridržavati kako biste ostav-ljali dojam ukusno odjevenog, modernog muškarca, ali i izra-zili vlastiti stil.

Eksperimentirajte s kravatamaUvijek uskladite remen s cipe-lama. To je vrlo jednostavno i dobro pravilo. Najbolje je dr-žati se tradicionalnih boja po-put crne ili smeđe. Druge ćete

boje vrlo teško uskladiti pa ih treba izbjegavati. Ako svaki dan nosite tenisice, pretpo-stavljamo da nosite i traperice. Zato preporučujemo remen od tkanine ili nešto casual. Neko je vrijeme bilo uobičajeno vidjeti jednobojnu košulju s kravatom jednake boje ili za nijansu drukčije. No pokušajte miješati boje i eksperimentira-ti. Kravatama se odlično mo-žete izraziti te ujedno biti pri-stojno i ukusno odjeveni. Ne možete pogriješiti s dijagonal-

nim prugama, modernim toč-kicama i suptilnim uzorcima. Samo se pobrinite da kravata nadopunjuje košulju ili odije-lo ili što god nosili uz kravatu.

Uložite u dobar satPravilo je da se čarape trebaju slagati s bojom hlača, iako je poželjno da nisu baš identič-ne nijanse. Osim ako nosite crno. Upozorenje: bijele čara-pe čuvajte samo za teretanu.Sat je modni dodatak koji svaki muška-rac mora imati. Savjetujemo da ne škrtarite i uložite novac u dobar sat koji će odgovarati va-šem stilu života i ukusu. Voli-te li imati više od jednog sata, uskladite ga s odjećom: crni remen na satu s crnim cipela-ma i remenom; smeđi remen na

satu sa smeđim cipelama i re-menom; srebrni remen na satu pristaje uz obje kombinacije.Naočalama lako možete poka-zati kreativnost. One ne mo-raju služiti samo poboljšanju vida, mogu vam pomoći po-boljšati ukupni izgled. Potru-dite se malo i pronađite one koje najbolje pristaju uz vaš oblik lica, ali i koje pokazuju vašu osobnost.

Ivana Šuster

Bilo da je riječ o drapiranim ili mini-malističkim modelima, možemo prona-ći različite modele pelerina. Pelerina i pončo od grubog pletiva ukrašena kr-znom, tvidom ili kašmirom doživjeli su make over i tako pronašli svoj put do modnih pista i naših ormara. Ovi topli odjevni predmeti izvrsna su alternativa kaputima i jednostavno se mogu kombi-nirati. Uske hlače i cipele visokih potpe-tica odlično se uklapaju svojim kontra-stom i tako kreiraju zanimljivu siluetu. Jednako će uspješna biti kombinacija uske suknje ili haljine do iznad kolje-na, visokih čizama s potpeticom, ako ju

zaogrnemo elegantnom pelerinom. Uz prikladan remen, svaku pelerinu i pon-čo možete strukirati. Kao i kod drugih odjevnih predmeta, prevladava boja devine dlake ove sezone, a u tim nijan-sama pončo i pelerina djeluju posebno elegantno, klasično i profi njeno.Za opuštenije trenutke i neobvezne pri-gode, ugodno ćete se osjećati u ponču živih boja, bez obzira odlučite li se za jednobojnu varijantu ili egzotičnu ek-sploziju boja. Na taj će vas način pončo ne samo grijati, nego i uveseljavati.

Ivana Šuster

SNAŽNIJI SPOL I MODA

ŽENSTVENO I LEPRŠAVO

Odjevna pravila za muškarce

Tople pelerine i pončo

GOVOR ZVIJEZDA


3. veljače 2011.

HOROSKOP – OD 3. DO 17. VELJAČE

OVAN (21.3.-20.4.)Posao: Posao i obveze ne ostavljaju vam vreme-na za predah, ali pozitivno ozrač-je i rezultati koji su nadomak vas dovoljno vas motiviraju.Ljubav: Ne nosite posao kući i nastojte partneru uputiti barem osmijeh u prolazu. Slobodnima se smiješi ljubav na poslu.Zdravlje: U dobroj ste formi, a i vaš će izgled odavati pozitivne promjene iznutra.

BIK (21.4.-20.5.)Posao: Nešto nape-tije razdoblje mogla bi ublažiti činjenica da će kratko trajati i da će biti samo rezultat vašeg pružanja otpora krivoj osobi u krivo vrijeme.Ljubav: Mogli biste se susresti s nekim iz prošlosti i nakratko pobjeći od stvarnosti. Pazite da buđenje ne bude bolno.Zdravlje: Napetost, nervoza i neredoviti obroci utjecat će na opći osjećaj nezadovoljstva.

BLIZANCI(21.5.-21.6.)Posao: Bez obzira na pojačani entuzijazam i motivaciju, poštujte pretpostavljene i saslušajte njihove dobronamjerne sugestije.Ljubav: Kao da osjećate pojačani naboj, no pripazite se strujnog udara od kojeg bi vam srce moglo promijeniti ritam.Zdravlje: Osjećat ćete se odlično ako ste izliječili tegobe iz prethodnog razdoblja.

RAK (22.6.-22.7.)Posao: Imat ćete velik broj obveza, a vjerojatno ćete se morati baviti i rješavanjem tuđih. Neugodnosti s kolegama i šefom neće prestajati.Ljubav: Imate li iskren odnos, zajedno ćete rješavati probleme, a u suprotnome neka će situacija doliti ulje na vatru.Zdravlje: Vrlo ste osjetljivi što bi moglo rezultirati neugodnim prehladama i virozama.

LAV (23.7.-23.8.)Posao: Prolazite kroz intenzivno poslovno razdoblje. Nećete izbjeći sukobe s poslovnim partnerom ili kolegama koji ne dijele vaše stavove.Ljubav: Očekuju vas napete situ-acije koje zahtijevaju kompromis, prije svega vas samih sa sobom, a onda i s partnerom.Zdravlje: Leđa će teško podnositi fi zičke i psihičke napore kojima se izlažete.

DJEVICA (24.8.-22.9.)Posao: Dobrodošle povećane poslovne ob-veze donose i mogućnost dodatne zarade. Ipak, mogući su konfl ikti na poslu.Ljubav: Uspjeli ste uzmaknuti posesivnom partnerovu zagrljaju. Trenutačno vam zatišje odgo-vara.Zdravlje: Mogući su problemi s probavom i dišnim putovima. Prevencija je najbolji lijek.

VAGA(23.9.-22.10.) Posao: Pokušajte se umiriti i ne dopustiti da vas nadolazeće situacije uhvate nespremne. Odolite kušnjama koje će ovaj mjesec biti iznimno ugodne ili neugodne.Ljubav: Možda nećete biti dorasli igricama kada partner povede igru na svoj način.Zdravlje: Imate nešto više energije kojom ipak trebate pametno raspolagati.

ŠKORPION (23.10.-22.11.) Posao: Iako ste zaokupljeni promjenama na poslu, početkom mjeseca obiteljska bi vas situacija mogla udaljiti od rješenja i dodatno otežati napredak.Ljubav: Promatrat ćete partnera pod povećalom i tražiti od njega odgovore na pitanja koja će izazvati neočekivane reakcije.Zdravlje: Ako ne pripazite što jedete i pijete, mogli biste imati problema sa žuči.

Zvjezdani savjeti za Zvjezdani savjeti za veljačuveljaču

Piše: Ivona Marić

GOVOR ZVIJEZDA


3. veljače 2011.

One koji očekuju da će pročitati analizu za spektakularno najavljivani znak Zmijonosca moram razočarati jer pripadam skupini astrologa koji zastupaju mišljenje da nove podjele nisu nužne i da na nas najveći utjecaj imaju planeti i sazviježđa kojima smo se koristili u dosadašnjim analizama. Inače, Ophichus ili Zmijonosac pripada skupini sjevernih sazviježđa i nije novotarija u astrološkom svijetu. Osobine koje pripisuju njegovim utjecajima izvrsno se uklapaju u postojeće arhetipe. Međutim, svi oni kojima je podatak da pripadaju možda nekom drugom znaku zagolicao maštu mogu provjeriti novu podjelu: Ovan 19.4.-13.5., Bik 14.5.-19.6., Blizanac 20.6.-20.7., Rak 21.7.-9.8., Lav 10.8.-15.9, Djevica 16.9.-30.10., Vaga 31.10.-22.11., Škorpion 23.11.-29.11., Zmijonosac 30.11.-17.12., Strijelac 18.12.-18.1., Jarac 19.1.-15.2., Vodenjak 16.2.-11.3., Ribe 12.3-18.4. A mi nastavljamo analizirati mjesec pred nama. Činjenica da je veljača mjesec zaljubljenih, mogla bi ostati u sjeni situacija koje će poticati kolektivna zbivanja i druženja koja uključuju više od dvoje. Oni koji žele provesti vrijeme u osami, nisu odabrali pravi trenutak za to.

STRIJELAC (22.11. -21.12.)Posao: Od velikog značenja za vašu karijeru bit će susreti sa zanimljivim i inspirativnim osobama. Vjerojatno ćete zajedno kovati planove za nove poslove.Ljubav: Partner će vas pokušati razumjeti i neće puno tražiti od vas, ali neka ćete objašnjenja ipak morati dati.Zdravlje: U dobroj ste formi pa ćete se dobro i osjećati.

JARAC (22.12.-20.1..)Posao: Venera u vašem znaku mogla bi vas navesti da se upustite u neke nepredviđene troškove. To ćete si priuštiti jer je moguća povišica ili poslovna dobit.Ljubav: Nastavlja se razdoblje nježnosti i ljubavi u kojem već neko vrijeme uživate.Zdravlje: Moguće su glavobolje i problemi sa zubima.

RIBE (20.2.-20.3.) Posao: Očekuje vas dinamičnije i ugodnije poslovno razdoblje. Moguća su ugodna iznenađenja te druženja i susreti na poslu.Ljubav: Partnera bi promjene u vašem životu mogle dočekati nespremna, pokušajte mu objasniti situaciju.Zdravlje: Osjećate se prilično dobro, mogući su manji problemi s cirkulacijom.

VODENJAK (21.1. -19.2.)Posao: Intenziviraju se poslovni događaji. Vaši su planovi zanimljivi drugima pa ra-dite na više strana. Radite prema propisima da ne biste postali žrtvom vlastitih pro-pusta.

Ljubav: Savjet je da ne “djelujete” na više strana jer biste mogli biti brzo razotkriveni.

Zdravlje: Imate dovoljno energije, ali niste imuni na živčanu napetost i nesanicu.

KULINARSKE ČAROLIJE


3. veljače 2011.

Lazanje – slojeviti užitakLazanje – slojeviti užitakKUHAJMO S VJEKOSLAVOM KRAMEROM, HRVATSKIM GOLIM KUHAROM

- Iako se priprema lazanja može činiti kompliciranom, to je vrlo jednostavno jelo. Ovisno o tome za kakve se umake odlu-čimo, lazanje mogu biti izvr-stan brz i jednostavan ručak, ali i prava gozba za posebne prigo-de, istaknuo je Vjeko.

Klasične lazanjeSastojci: - za bešamel: 7,5 dl mlijeka, 3 kockice maslaca, 3 žlice brašna, 1 žličica soli, 1 vrećica parmezana; - za me-sni umak: pola kg miješanoga mljevenog mesa, 2 režnja češ-njaka, 1 luk, 1 žličica crvene mljevene paprike, sol, papar, žlica sjeckane rajčice iz limen-ke, 2 žlice maslinova ulja, laza-nje (ne treba ih kuhati);Priprema: ispirjajte sjeckani luk i češnjak na ulju, dodajte meso i smanjite vatru da se lagano pir-ja dok meso ne omekša. Dodaj-te začine i dobro promiješajte. Pripremite bešamel umak pre-ma uobičajenom receptu. Na-uljite dno vatrostalne posude i slažite: lazanje koje samo malo ovlažite toplom vodom, trećinu

mesa i nekoliko žlica bešamela. To ponovite tri puta. Na zadnji sloj izlijte ostatak bešamela i lazanje pecite na 180 Celzije-vih stupnjeva oko 20 minuta.

Lazanje u umaku od raj-čiceSastojci: 70 dag mljevene go-vedine, 1 kg rajčica, 50 dag sira, origano, bešamel, sol i pa-par, 3 češnja češnjaka, 1 glavi-ca luka, tijesto za lazanje;Priprema: na ulju lagano pro-pirjajte sjeckani luk i češnjak dok ne dobiju nježnu zlatnu boju. Dodajte mljeveno meso, posolite i pirjajte 25 minuta povremeno miješajući. Oko 80 dag očišćenih i oguljenih rajči-ca isjeckajte na kockice i do-dajte mesu. Malo posolite i ku-hajte oko 15 minuta. Pred kraj popaprite i dodajte origano. Važno je da je umak od mesa vruć kad se lazanje slažu jer će na taj način tijesto dodatno omekšati. Lazanjama prekrij-te dno posude, dodajte meso, bešamel i ribani sir pa opet la-zanje i prelijte ih bešamelom.

Ostatak rajčica propasirajte ili samo izrežite na tanje ploške i stavite preko bešamela. Posi-pajte svježim origanom i deko-rirajte ribanim sirom. Pecite u zagrijanoj pećnici 30-ak minuta na 220 Celzijevih stupnjeva.

Pastirske lazanjeSastojci: - za bešamel: maslac, ulje, brašno, mlijeko, vegeta, papar, muškatni oraščić; - za nadjev sa sirom: ovčji sir, tra-pist, mješavina zelenih začina: kopar, origano, bosiljak, menta, majčina dušica...Priprema: napravite bešamel koji ne treba biti pregust. Ovčji sir naribajte kao i trapist pa po-miješajte sa začinskim biljem. Slažite lazanje na klasičan na-čin kao i u prethodnim recepti-ma. Pecite oko pola sata na 180 stupnjeva.

Lazanje sa špinatom i svježim siromSastojci: 250 grama špinata (može i zaleđenog koji treba otopiti i dobro ocijediti), 250

grama svježeg sira, lazanje (koje ne treba prethodno kuha-ti), mlijeko, vrhnje, maslac.Priprema: pravite li lazanje sa svježim špinatom, prvo ga do-bro operite, riješite se stapki i potopite ga u kipuću vodu na tri minute. Potom ga izvadite i kratko ohladite kako biste ga mogli isjeckati. Radite li la-zanje sa zaleđenim špinatom, otopite ga i dobro iscijedite da u njemu ne ostane više ni kap vode. Špinat dodajte u sir, po-solite, poparite i prema potrebi dodajte žlicu ili dvije vrhnja kako bi se smjesa bolje pove-zala. Skuhajte bešamel. Nau-ljite posudu u kojoj ćete peći lazanje, na ulje stavite bešamel pa složite red lazanja i prelijte ih ponovno bešamelom. Na to žlicom stavite smjesu špinata i sira, koju ćete poklopiti laza-njama. To ponavljajte dok ne potrošite umake. Zadnji red lazanja prelijte bešamelom. La-zanje pecite u pećnici oko pola sata na 200 stupnjeva.

M. B.

¶ ¶ Nastavak Vjekine talijanske gastropustolovine rezultirao je recep-Nastavak Vjekine talijanske gastropustolovine rezultirao je recep-tima za lazanje. Uživajući na putovanjima Italijom u živopisnim bo-tima za lazanje. Uživajući na putovanjima Italijom u živopisnim bo-

jama, zvucima i mirisima, naš je kuhar proniknuo u bit tamošnje kuhinje jama, zvucima i mirisima, naš je kuhar proniknuo u bit tamošnje kuhinje i shvatio da se to bogatstvo i raznolikost logično moraju osjetiti i u jelima. i shvatio da se to bogatstvo i raznolikost logično moraju osjetiti i u jelima. Otkrio nam je tajnu sklada okusa raznih umaka koji se u slojevima ukus-Otkrio nam je tajnu sklada okusa raznih umaka koji se u slojevima ukus-nih lazanja savršeno nadopunjuju i pretvaraju u čisti užitak.nih lazanja savršeno nadopunjuju i pretvaraju u čisti užitak.

KULINARSKE ČAROLIJE


3. veljače 2011.

“Spašavanje” neuspjelih jela“Spašavanje” neuspjelih jelaKORISNI TRIKOVI

Prepečeno pileAko se pile prepeče, izrežite meso na komade i poslažite na podlogu od riže. Također, komadiće mesa možete pomiješati s bešamel-umakom i njime napuniti palačinke.

Zdrav doručak

GORDAN JERKIĆ, ing. građevinarstva

- Omiljen su mi doručak zobe-ne pahuljice od kojih napravim ukusnu kašu tako da pahuljice prelijem vrućim mlijekom, do-dam žličicu meda, grožđice i su-šene brusnice. Katkad umjesto sušenog voća dodam komadiće banane. Kad kašu ukrasim slat-kim vrhnjem, dobijem odličan desert.

Ukusan ručak

ŠTEFICA REDLIH, umirovljenica

- Tjestenina se često nalazi na mom jelovniku, a najdraži su mi makaroni s brokulom i piletinom. Komadiće piletine prepržim na ulju, dodam prokuhane cvjetiće brokule i sve zalijem posoljenom mješavinom gustina i mlijeka pa začinim muškatnim oraščićem. U umak umiješam makarone i posipam ribanim sirom.

Slastica

IVANA LUJIĆ, trgovkinja- Često pravim kremu od jago-da. Zimi se koristim zamrznu-tim jagodama koje izmiksam, dodam šećer u prahu i vanilin-šećer pa ih umiješam u tučeno slatko vrhnje. Odvojeno istučem bjelanca u čvrsti snijeg i lagano dodam kremi s jagodama. Kat-kad stavim i malo likera od šum-skog voća pa kremu ostavim da se ohladi.

Večerica

DAMIR VRBANJAC, umirovljenik

- Trudim se ne večerati obilno, ali si koji put ipak dam oduška i napravim neko ukusno, ali ne previše zahtjevno jelo. Odlična je topla salata od krumpira sa šunkom. Još topao krumpir nare-žem na kocke, dodam komadiće kuhane šunke i narezane kisele krastavce pa prelijem preljevom od majoneze, jogurta i vlasca.

M. B.

NA JELOVNIKU OSJEČANA: ZOBENA KAŠA, MAKARONI S BROKULOM I PILETINOM, KREMA OD JAGODA, SALATA OD KRUMPIRA SA ŠUNKOM

Prepečeno pileAko se pile prepeče, izposlažite na podlogu omesa možete pomiješnjime napuniti palačink

Svakome se bez obzira na ku-linarsku vještinu katkad do-godi da mu priprema jela ne uspije. To se često dogodi baš kada nam je posebno stalo da jelo bude savršeno. U takvim je situacijama dobro znati neke trikove kojima ćemo jelo popraviti.

Senf za aromuJuha se može popraviti doda-vanjem slatkog ili kiselog vrh-nja, jogurta, ribanog ili krav-ljeg sira. Ako jelu nedostaje aroma, dodajte vrhom punu žlicu senfa, paprike ili papra. Žlica curryja popravit će okus neukusne juhe, umaka ili ma-joneze. Krušne mrvice, jogurt, vrhnje i peršin upit će višak soli, ako ste jelo presolili. Vi-šak masnoća u juhama može se s površine obrati tako da juhu ohladite, a stvrdnutu ma-snoću s površine jednostavno

uklonite žlicom. Rijetki teme-ljac, juha ili umak zgusnut će se kuhanjem u nepoklopljenoj posudi. Ako u njima nastanu grudice, miješajte ih kratko vrijeme u miješalici ili šta-pnim mikserom.

Krumpir u zagorenoAko se slatki preljev zgruša, pjenjačom umiješajte dvije žli-ce kukuruznog brašna na 6 dl tekućine. Paštete koje se mrve pomiješajte s malo maslaca i ponovno stavite u posudu. Zagoreno jelo nikad nemojte miješati jer ćete uništiti neza-goreni dio. Stavite nezagoreni dio u drugu posudu i dodajte sirovi krumpir ili krišku starog kruha koji će upiti miris za-gorene hrane. Nakon desetak minuta izvadite taj krumpir ili kruh i u jelo dodajte zači-ne te kiselo vrhnje ili jogurt. Rižu koja se zgrudala stavite

u kalup za nabujak i pecite de-setak minuta u pećnici. Zatim je istresite i poslužite s uma-kom. Prepečeni omlet izrežite na kockice i ukuhajte u bistru juhu.

M. B.

ZABAVNIK


3. veljače 2011.

GEROSKOP

Vicevi

IMPRESSUMGlavna urednica: Melita BerečićNovinari: Vilma Baban, Melita Berečić, Igor Gajin, Zvonko Horvat, Davorka Novokmet, Maša Plevnik–Cvitanušić, Suradnici: Berislav Crnković, Miroslav Gerenčer, Željko Kubatka, Ivana Marić, Ivona Marić, Srđan Marov, Vjekoslav Rosandić, Ivana Šuster

Fotografi: Krešimir Rešetar, Dino Tijardović, Robert FerencLektorica: Katarina VidosavljevićUrednik web izdanja: Mihael Šilac

Priprema i tisak: Gradska tiskara Osijek, d.d.

Marketing i pretplata: Agen-cija Media 031 320 152 tel./fax095 831-2911 099 [email protected] i prodaja: Tisak d.d., Distri press d.o.o., Agencija MediaNakladnik: Media ortak, obrt za marketing I reklamu

Adresa: Vinkovačka 66b, 31000 Osijek

Nijedan dio časopisa ne smije se kopirati ili na bilo koji način koristiti bez nakladnikova dopuštenja. Redakcija ne od-govara za sadržaj oglasnih stranica.

OSMOSMJERKA

***Zaustavi policajac automobil i kaže vozaču:- Molim vas vašu vozačku dozvolu.- Položi pa ćeš imat’!, odgovori mu vozač.

***Za desetu godišnjicu braka žena kaže mužu:- Dragi, sjećaš li se kada si me zaprosio? Od sreće sat vremena nisam ništa rekla.- Sjećam se, kaže muž, bilo je to najsretnijih sat vremena u mom životu!

***U autobusu vozač naplaćuje karte i kaže starici koja upravo ulazi:- Bako, autobus je poskupio!- Neka je, sinko, ionako ga ne mislim kupovati!, odgovori starica.

***Kako se zove kad Zdravko Mamić šuti 30 minuta?- Pola ure kulture.

*** Susrela se dvojica prijatelja pa jedan kaže:- Ukrali su kreditnu karticu mo-

joj ženi. Što da radim?A drugi mu odgovara:- I mojoj su ukrali prije dvije godine pa nisam ništa poduzeo. Ni prijavio, ni poništio, baš ništa. A i zašto bih se trudio kad lopov troši manje od moje žene.

*** Pita žena muža:- Jesi li rekao svom šefu da nas dvoje ne možemo živjeti od tvoje bijedne plaće?Muž odgovara:

- Jesam.- I što ti je rekao?- Da se rastanem!

***- Oprostite, jeste li vidjeli

policajca u blizini?- Nisam.- Odlično. Daj novčanik!

*** Prepiru se dvojica prijatelja:.- Ti si ćelaviji od mene!, kaže jedan.- Kako mogu biti ćelaviji, kad ni ti ni ja nemamo ni jednu dlaku na glavi? pita drugi.- Pa ti imaš veću glavu!

facebook.com/algebra.hr

twitter.com/algebra_hr

Put do boljeg radnog mjestaUpis zvanja u radnu knjižicu

Međunarodnicertifi kati

Postani:

ECDL Operater / Specijalist Samostalni knjigovođa Web dizajner Grafi čki dizajner Specijalist za digitalnu fotografi ju i obradu Specijalist za digitalni video i montažu Specijalist za računalne mreže - CISCO Sistemski i mrežni administrator CAD specijalist Serviser osobnih računala

Gotovinsko plaćanje do

12 rataBeskamatno obročno plaćanje

Rok otplate do 60 rata

Upišite programe obrazovanja u Algebri i postanite vlasnikom vodećih svjetskih informatičkih certifi kata: ECDL, Microsoft, Cisco, Adobe, Autodesk, Linux, Apple...

www.algebra.hrAlgebra Osijek / 031 373 400 / Reisnerova 74 / [email protected]

Documents

os DANAS 10 web