Upload
zvonimir-miskic
View
438
Download
24
Embed Size (px)
Citation preview
GNOJIVA
ORGANSKA
• Postoje različite podjele gnojiva
• najčešća i najlogičnija podjela na:• organska• i mineralna gnojiva
ORGANSKA GNOJIVA
• Ova se gnojiva vrednuju prema• količini organske tvari u njima• a sadrže male količine aktivne tvari• Sva su hraniva vezana u organskom obliku,
koji se mora razgraditi djelovanjem mikroorganizama
• Važna uloga organskih gnojiva je:• u popravljanju strukture tla• vodozračnog režima,• toplinskih svojstava • pa tako i općenito bioloških osobina tla
.
Najčešće se koriste: • stajski gnoj (2-5 kg/m2) • kompost (3-10 l/m2)• treset (1-2 kg/m2),• te razne kombinacije ovih komponenata
• Općenito djelovanje organske gnojidbe na rast biljaka je višeznačno
• S jedne strane ona se odražava• fizikalne osobine tla, a s druge strane na
kemijske osobine tla
• Tako organska tvar osigurava• ugljik dioksid potreban u fotosintezi• dio mineralnih hraniva (N, P, K i dr.)• povećava otpornost na neke bakterijske
bolesti, jer sadrži male količine antibiotika poput streptomycina i terramycina (do 0,1ppm), koje apsorbiraju biljke
Stajski gnoj
• Najvažnije i najstarije organsko gnojivo, koje se sastoji od izmetina i mokraće domaćih životinja, a ponekad i manjih količina slame
• Proizvode ga sve domaće životinje
• stajski gnoj treba kvalitetno složiti na gnojištu, te ga ostaviti da fermentira “sazrijeva”najmanje 6 mjeseci
• svježi stajski gnoj može biti fitotoksičan, ali i zagaditi okoliš
• kako bi se smanjili gubici hraniva iz stajskog gnoja, posebice dušika, (koji hlapi u obliku amonijaka) poželjno je već u staji dodati dnevno 100-150 g na 1m2 superfosfata
• Superfosfat veže amonijak i smanjuje gubitke dušika, povećava se količina fosfora, a djeluje i bakteristatično, što je povoljno za zdravlje stoke
• Zreli stajski gnoj sadrži različite količine hranivaovisno o vrsti životinja te načinu pripreme (Tablice 9 i 10).
• Svinjski gnoj sadrži više fosfora nego gnoj goveda, dok gnoj peradi, posebice pilića sadrži značajno više hraniva od ostalih zbog velike količine suhe tvari
• tako je koncentracija dušika u pilećem gnoju veća i do pet puta nego u stajskom gnoju ostalih životinja
• Za stajski gnoj se može općenito reći da
• je više dušično i kalijevo gnojivo• a manje fosforno
Tablica 9. Prosječne količine makrohraniva u stajskom gnoju
Približni sastav (% na suhu tvar)
Izvor % Suhe tvari N P2O5 K20
Goveđi gnoj 10-15 0.6-2.1 0.7-1.1 2.4-3.6
Konjski gnoj 15-25 1.7-3.0 0.7-1.2 1.2-2.2
Gnoj peradi 20-30 2.0-4.5 4.5-6.0 1.2-2.4
Ovčji gnoj 25-35 3.0-4.0 1.2-1.6 3.0-4.0
Svinjski gnoj 20-30 3.0-4.0 0.4-0.6 0.5-1.0
Tablica 2. Prosječne količine mikrohraniva u stajskom gnoju (mg/kg)
Mn Zn B Cu Mo30-50 10-20 3-5 1-3 0,1-0,2
• Pri aplikaciji stajskog gnoja u tlo mogući su gubici od 2 do 30 % dušika, a velike količine dušika gube se kad su temperature visoke i puše vjetar
• Za odvoz stajskog gnoja s gnojišta na proizvodne površine bira se prohladno i oblačno vrijeme, bez vjetra
• Formiranjem hrpica na površini gdje se radovi izvode moguć je:
• gubitak hraniva (isparavanje amonijaka i ispiranje nitrata)
• ili pak nakupljanje hraniva u previsokim koncentracijama na tim mjestima, što uzrokuje“plješine” , pa kulture ne rastu ili su prebujne
• Osobito je važno naglasiti važnost• momentalnog unošenja gnoja u tlo, jednim
od načina obrade• u prosjeku dubina unošenja stajskog gnoja
varira od 20 – 25 cm, što dakako ovisi o količini gnoja, svojstvima tla te o biljnim vrstama
• da bi se spriječili gubici iz stajskog gnoja, također je potrebno pored klimatskih prilika poznavati i teksturu tla
• jer je u lakšem tlu raspadanje stajskog gnoja brže, a onda su i mogućnosti ispiranja hraniva veće.
Slama i drugi biljni ostaci
• Iako količina hraniva u slami, kukuruzovini i sl. varira ona je u principu niska,
• oko 0,5% N;• 0,1 % P• 1 % K• no slama također sadrži i značajniju količinu
celuloze koja je neophodni energetski materijal
• da bi se potakla razgradnja celuloze, odnosno rad mikroorganizama, potrebno je pri zaoravanju slame na 100 kg slame zaorati i 1 kg dušika
• unošenje slame ne može značajnije povećati humusu tlu, ali može popraviti strukturu, što je osobito značajno za teška tla
Kompost
• Kompost je proizvod koji nastaje razgradnjom biljnih ostataka iz domaćinstva, gospodarstva i industrije, a može se miješati sa različitim dodacima.
• Da bi hraniva iz komposta postala biljkama pristupačna mora doći do razgradnje, koju obavljaju mikroorganizmi
• Na njihov rad značajno utječe temperatura, vlaga i prozračnost.
• U kompostu u kojem je proces humifikacije završen, organsku komponentu čini trajni humus
• Kvaliteta komposta se može popraviti mješanjem s vapnom ili nekim mineralnim gnojivima, a proces kompostiranja traje od nekoliko mjeseci do tri godine.
• Kompost sadrži • oko 0,3 % N,• 0,1 % P • 0,3 % K,• za sloj debljine 1 cm na tlu koji želimo obogati
kompostom, koristi se oko 10 kg/m2 (3-10 l/m2).
• Kod intenzivne gnojidbe, posebice u zaštićenim prostorima (staklenici i plastenici) kompost akumulira višak nepoželjnih soli
• Kompost se u domaćinstvima proizvodi tako da se u kompostnu hrpu odlažu različiti organski ostaci, od kojih se neki raspadaju brzo, a neki sporo poput dlaka i kostiju.
• Dodaju se tlo, pepeo, vapno i gnojiva.
• Kompostna hrpa formira se najčešće na prikladnom mjestu u vrtu ili okućnici (širine oko 1,5 x 1,5 m), da je do nje lako dolaziti, kao i obavljati miješanje (bar dva puta) radi prozračivanja (oksidacije).
• Kompostirati se mogu i različiti biljni ostaci iz poljodjelstva poput slame, kukuruzovine i lišća različitih kultura.
• Vrlo kvalitetan kompost dobije se kompostiranjem stajskog gnoja
• posebice ukoliko se humifikacija vrši uz pomoć gujavica
• Danas se ova organska gnojiva mogu naći na tržištu pod različitim trgovačkim imenima(Lumbripost)
• Zemlje koje imaju puno treseta poput Rusije, Poljske, Bosne (Grahovo) proizvode od njega kompost kao i druge organske komponente za supstrate.
• Kompost ponekad može djelovati i štetno,osobito kad se ne vodi računa o neželjenim supstancama koje ti ostaci sadrže.
• Poseban problem predstavlja kompostiranje gradskog smeća, mulja od otpadnih voda koji mogu pored ostalih zagađivala sadržavatiolovo, kadmij i živu.
• Iako reciklaža otpada izgleda kao praktično riješenje, iskustva zemalja koje su tome pribjegle gotovo su porazna.
• Posebice je neprihvatljivo korištenje ovog komposta za uzgoj povrća.
Zelena gnojidba (sideracija)
• Ovim se načinom gnojidbe zaoravaju kultivirane biljke, bilo cijele ili pojedini djelovi, te se u tlu razgrađuju i obogaćuju tlo organskom tvari.
• Tako se zoravanjem djeteline, grahorice, graška, boba, listova kupusnjača i sličnih kultura popravljaju struktura tla, vodozračni režim, kao i uvjeti za rad mikroorganizama.
MINERALNA GNOJIVA
• djelovanje organskih gnojiva je kompleksno,ali je u njima niska koncentracija hraniva, pa je teško nadoknaditi veće količine svih hraniva u kratkom vemenu
• ukupne količine organskih gnojiva su ograničene, pa se stoga danas sve više u praksi koristi drugi tip gnojiva pod nazivom -mineralna gnojiva
• Mineralna gnojiva se dijele prema broju biljnih hraniva u njima pa govorimo o
– pojedinačnim i – složenim mineralnim gnojivima
• Pojedinačna mineralna gnojiva sadrže samo jedno biljno hranivo pa mogu biti: – dušična, – fosforna, – kalijeva, – kalcijeva, – magnezijeva – i dr.
• Složena gnojiva sadrže dva ili više biljnih hraniva
• prema načinu međusobnog vezanja mogu biti
– miješana– ili – kompleksna
• Iako su navedene podjele uobičajene moguća je i podjela prema agregatnom stanju:
– na čvrsta i tekuća ili – na makro i mikro gnojiva
– biljci su jednakovrijedna hraniva dodana mineralnim gnojivima kao i hraniva koja potječu iz tla, ili hraniva koja su nastala razgradnjom organskih gnojiva
• biljka može koristiti samo mineralne oblike, te se sva hraniva bez obzira na izvor moraju konačno transformirati u lako pristupačniionski oblik (poput nitratnog, fosfatnog, kalijevog i drugih iona)
VAŽNO
• Ukoliko se utvrdi suvišak nekog hranivaproblem najčešće ne predstavlja izvor nego primjenjena količina
• Mineralna se gnojiva mogu točnije dozirati od organskih jer svako mineralno gnojivo sadrži i deklaraciju sa količinom aktivne tvari, pa se lako izračuna količina koja se želi dodati na 1 hektar tla.
• Gnojiva koja su podložna ispiranju poputdušičnih, moraju se primijeniti u više obroka (u vidu prihrana).
• Mineralna gnojiva dobivaju se preradomprirodnih sirovina u industrijskimpogonima.
• Najčešći cilj prerade je odstranjenje balasta, te povećanje aktivne tvari,odnosno prevođenje teško pristupačnih oblika hraniva u lakopristupačne oblikeza biljku (vodotopive)
• Tako se primjerice dušik iz zraka (koji je za većinu biljaka osim leguminoza nepristupačan) uz dodatak vodika i zemnog plina, koristi za dobivanje amonijaka.
• Amonijak se koristi kao gnojivo ali se češće rabi kao sirovina za proizvodnju ostali dušičnih i NPK gnojiva.
• Fosforna se gnojiva dobivaju preradom rude – sirovih fosfata, a u novije vrijeme se prerađuju uglavnom u vodotopive fosforne spojeve
• Kalijeva gnojiva se dobivaju pročišćavanjem kalijevih soli
• Ostala gnojiva kao kalcijeva, magnezijeva i sumporna, najčešće su sporedni proizvodi ili sastavni djelovi većspomenutih sirovina za proizvodnju gnojiva za tri osnovna hraniva – dušik, fosfor i kalij
POJEDINAČNA GNOJIVA
• Pojedinačna se gnojiva dijele na – dušična, – fosforna, – kalijeva, – magnezijeva i – kalcijeva – i druga, a nose ime prema hranjivu koje sadrže.
Dušična gnojiva
• U ovim se gnojivima dušik nalazi u pristupačnom obliku za biljku, ili se vrlo brzo pretvara u taj oblik.
Prema obliku dušika u njima mogu biti:
• nitratna, • amonijska, • amonijsko-nitratna,• amidna
Nitratna gnojiva
• U ovu grupu gnojiva spadaju natrijev i kalcijev nitrat sa 16 % N, poznatiji pod imenima Čilska i Norveška salitra.
Čilska salitra (NaNO3)
• ujedno i najstarije prirodno dušično gnojivo.
• Nalazišta ove soli su u Čileu, Boliviji, Peruu, a primjena je gotovo napuštena, zbog natrija, koji pogoršava strukturu tla
• Nitratna gnojiva su općenito dobro topiva u vodi, pa im je i djelovanje brzo, ali su zato podložna i brzom ispiranju iz tla, osobito kad su koncentracije previsoke.
• Posebno je problem naglašen u uvjetima velikog vlaženja, bilo od oborina ili zalijevanja.
Amonijska gnojiva
• U ovih je gnojiva znatno manje ispiranjedušika nego u nitratnih, jer se amonijski dušik u tlu dijelom privremeno veže i postepeno oslobađa, a dijelom prelazi u nitratni oblik.
• Glavni predstavnici su
– bezvodni amonijak (82 %N)– amonijev sulfat, koji pored dušika (24 %)
sadrži i sumpor (21 %)
Amonijev sulfat
• kiselo gnojivo, pa njegovom dugotrajnom primjenom dolazi do zakiseljavanja tla
• primjena amonijskih gnojiva na jako karbonatnim tlima može izazvati hlapljenje amonijaka
Amonijsko-nitratna gnojiva
• U ovu grupu gnojiva spadaju – amonij nitrat (AN) – vapneno amonijev nitrat poznat pod nazivom
KAN
– amonijev nitrat sulfat
• amonij nitrat sadrži 33,5 % N
• KAN sadrži samo 27 % N, što mu je i glavni nedostatak
• amonijev nitrat sulfat (26 % N)
• Da bi se rješio problem male aktivne tvari koju sadrži KAN, danas se u razvijenim zemljama sve više koristi popravljeni AN
• Amonij nitrat (AN) je inače sirovina za proizvodnju KAN-a, no nedostatak mu je što je zapaljiv i eksplozivan kao i vrlo higroskopan, pa se problem rješava tako da mu se dodaju ulja i naftni derivati
Amidna gnojiva
• Najpoznatije gnojivo iz ove grupe je UREA ili karbamid
• predstavlja organsku molekulu koju biljke mogu koristiti cijelu, ali se u tlu najčešće djelovanjem enzima ureaze razgradi prvo do amonijskog oblika, a kasnije u povoljnim uvjetima u tlu oksidira čak do nitratnog oblika dušika
• Zbog dobre topivosti moguće ju je koristiti kao kruto i tekuće gnojivo, a osobito je prikladna za folijarnu gnojidbu
• Može se miješati sa drugim topivim gnojivima kao i zaštitnim sredstvima
• Urea sadrži 46 % N, te predstavlja kruto dušično gnojivo sa najvećom količinom dušika
• Zbog amidnog oblika dušika i njegovog postepenog oslobađanja, urea je prikladna za planiranje gnojidbe u cilju smanjenja ispiranja nitrata iz tla
Fosforna gnojiva
• Od fosfornih gnojiva poznati su: – superfosfat, – trostruki superfosfat, – Tomasov fosfat i – Mikrofos
• razlikuju se po obliku u kojem se u njima nalazi fosfor (mono, di i tri kalcijev fosfat), te prema topivosti
• Fosfor u mineralnim gnojivima može biti topiv u vodi ili u 2 % limunskoj kiselini
• Najbolje je topiv fosfor u monokalcijevom fosfatu, nešto teže u dikalcijevomfosfatu i Tomas fosfatu dok su trikalcijski fosfati (fino mljeveni sirovi fosfati) teško topivi
Tomasov fosfat
• sadrži 10 – 14 % P205 topivog u limunskoj kiselini (polako se otapa)
• sadrži i nešto mikrohraniva (Mn, Cu, Zn, Mo) te
• 45 % kalcijoksida pa je prikladan za kisela tla
Superfosfat
• monokalcijev fosfat najlakše pristupačan biljci jer je dobro topiv u vodi
• sadrži od 16- 18 % P205
• pored fosfora sadrži i sumpor proizvodi se u prahu i granulama
• Ukoliko se na superfosfat djeluje fosfornom kiselinom, povećava se aktivna tvar
• nastaju koncentrirani dvostruki i trostruki superfosfat
• Trostruki superfosfat – tripleks se prizvodi u granulama a sadrži 45 % P205
.
Kalijeva i magnezijeva gnojiva
• Kao kalijeva gnojiva koriste sekalijeve soli
– kalijev klorid koji sadrži i do 60 % K20 – kalijev sulfat sa oko 50 % K20
Kalijev klorid
• koristi se kao pojedinačno gnojivo ali i za proizvodnju NPK gnojiva
• može biti kao kristalna sol ili u granulama
Kalijev sulfat
• namjenjem je kulturama kojene podnose klor, a trebaju i sumpor poput
duhana, rajčice, paprike, krumpira i dr.
-djelomično zakiseljava tlo
Patent kalij
• kalijev i magnezijev sulfat, a osobito je povoljan za gnojidbu povrćarskih i cvjećarskih kultura zbog dodatka magnezija i sumpora
• sadrži 26-30 % K20 u sulfatnom oblikute 9-11% magnezija (MgO) također u obliku
sulfata
Magnezijeva gnojiva
• može se koristiti i magnezijev sulfat -kizerit (17 % Mg)
• istovremeno ima i sumpora, no nedostatak mu je slaba topivost u vodi
Sumporna gnojiva
• amonijev sulfat (24 % S), • amonijev sulfat nitrata (15 %S), • kalijev sulfat (18 %S), • kalijev magnezijev sulfat (23 %S), • magnezijev sulfat (13 %S), te • aluminijev sulfat (14 % S)
•Gips –sporodjelujućekalcijevo- sumporo gnojivo
Kalcijeva gnojiva
• Prirodne sirovine kalcija veće ili manje čistoće i različitih formi
• koriste se kao gnojiva ali i kao tvari koje popravljaju narušena svojstava tla(poboljšivači strukture tla), te za smanjenje kiselosti tla
• Koriste se mekani vapnenci koji se usitnjuju ili termički obrađuju pa se dobije
• živo vapno sa oko 70 % CaO ili • gašeno vapno sa oko 60 % CaO
• za istu namjenu se može koristiti i dolomit (Ca CO3 x Mg CO3)
• U područjima oko šećerana koristi se i saturacijski mulj, koji predstavlja tehnološki otpad pri preradi šećerne repe, a u zrakosuhom uzorku nalazi se oko 35,5 % CaO.
• za istu namjenu koristi se i fosfogips (otpadni materijal pri proizvodnji fosforne komponentemineralnih gnojiva),
• te razni supstrati sa kalcijem poput Agrarvitala(16,41 % CaO).
• Primjena svih kalcijevih materijala je osobito važna na kiselim i ispranim tlima, zbog neutralizacije kiselosti te bolje pristupačnosti drugih hraniva
SLOŽENA GNOJIVA
• Složena mineralna gnojiva sadrže više biljnih hraniva, a najčešće tri (N, P, K).
• Dijele se na:– miješana gdje su pojedine komponente samo
fizički pomješane– kompleksna gdje su hraniva i kemijski vezana
• Označavaju se formulacijom sa 3 broja
– prvi znači količinu dušika (%N)– drugi fosfora (%P2O5)– treći kalija (%K2O)
• Tako primjerice gnojivo oznake NPK = 7 - 14 – 21
znači da u 100 kg gnojiva ima
– 7 kg dušika, – 14 kg fosfora i – 21 kg kalija
• Postoje različite formulacije:– NPK = 10 – 20- 30, – NPK = 15 - 15 – 15, – NPK = 5 –20 – 30 – i još mnoge druge
• odabir ovisi o potrebama pojedinih kultura, te o stanju hraniva u tlu
• Prednost im je u odnosu na pojedinačna što istovremeno možemo dodati više hraniva
MIKROGNOJIVA
• Mikrognojiva se dijele prema mikroelementima koje sadrže – borna, – željezna, – manganova, – cinkova, – bakrena i – molibdenova mikrognojiva
• pored čistih mikrognojiva mogu se koristiti i razni nusprodukti industrije, stakla i helati,
• u posljednje vrijeme sve se više i uspješnije koriste tekuća gnojiva – kokteli u kojima je otopljeno više mikroelemenata u vodenoj otopini, poput Fertine, Folifertila, Ciatrala i dr.
• Primjena u obliku helata, je praktična jer se iz njih mikroelementi oslobađaju polako i stalno.
•Osobito treba voditi računa o željezu, boru i cinku
• Najbolje rezultate postižu: – željezni sulfat-zelena galica (20 %Fe), – željezni helat- Sequestren (6% Fe), – cinkov sulfat (23- 36 % Zn) i cinkov helat (14 %
Zn), – bakreni sulfat (modra galica –25 % Cu) i – bakreni helat (48 % Cu)
• od bornih gnojiva
– borax (11% B)– borna kiselina (18 % B)– solubor (21 % B) i
• Najznačajnija molibdenova gnojiva su vodotopive soli:
– natrijev molibdat (40 % Mo) i – amonijev molibdat (54 % Mo)
Tekuća gnojiva
• U posljednjih se godina značajno povećao interes za tekuća gnojiva, jer im je primjena praktična (preko tla ili lista) a djelovanje brzo
• moguća je primjena otopine uree kao i kalcijevog nitrata u 0,5 - 1,0 % konc.
• boraksa ili solubora te Fe, Cu, Mn i Zn helata u 0,1- 0,5 % koncentraciji
• amonij molibdata u 0,1 % koncentaciji• te magnezijevog sulfata kao i ortofosforne
kiseline u 2 % koncentaciji
• U ovu grupu gnojiva između ostalih spadaju:– UAN (dušično gnojivo pripremljeno kao otopina
uree i amonij nitrata sa 30 % N)– Kristaloni različitih formulacija, ali i razna druga
gnojiva koja pored makroelemenata sadrže i važne mikroelemente.
• Tu spadaju Folifertil, Wuxal, različite formulacija Fertina te mnoga druga slična gnojiva
• UAN je praktičan jer se može koristiti sam ili u kombinaciji sa drugim gnojivima, naročito mikrognojivima, kao i sa većinom, insekticida, fungicida, herbicida i stimulatora rasta.
• Glavna prednost gnojiva tipa Fertina i Folifertil je ta što jednim tretiranjem dodajemo biljci gotovo sve neophodne elmente (posebice mikroelemente) kojih u većine kultura nedostaje.
• Nalaze se u različitim formulacijama, dakle prilagođena potrebama pojedinih kultura, u vodotopivom su obliku, te su stoga biljci odmah dostupna
• Moguće ih je koristiti i u sustavima za zlijevanje, što pojednostavljuje primjenu