ORGANIZACIJA RAČUNOVODSTVA - efos.unios.hr · Novi upravljački obrazac glasi: povoljnija radna atmosfera vodi većoj slobodi, a samostalnost i uvažavanje zaposlenika trebaju voditi

1

OPĆI POJMOVI O ORGANIZACIJI

P1 1

ORGANIZACIJA RAČUNOVODSTVA

2


P1 2

Pojam organizacijeOrganizacija izvedenica je od riječi organ (grč. organon – oruđe, sprava, stroj, glazbalo, dio tijela) i najopćenitije znači, ”dio tijela (čovječjeg, životinjskog ili biljnog) do stanovite mjere odijeljen od drugih dijelova tijela, koji ima određenu građu i izvršava određene funkcije

3


P1 3

Pojam organizacije

Organizacija povezuje, usklađuje i usmjerava ljudske i materijalne elemente, kako bi kao skladna cjelina u određenom prostoru i vremenu ostvarili postavljene ciljeve

4


P1 4

Organiziranje

Organiziranje treba shvatiti kao povezivanje organa u skladnu cjelinu propisivanjem načina funkcioniranja međuovisnih dijelova, čime se stvara organizacijska struktura

5


P1 5

Organizacija i struktura

Strukturu karakterizira ustrojstvo i način povezivanja njezinih elemenata. ”Struktura doslovce zanači 'sastav' od više dijelova koji čine neku cjelinu. Međutim, struktura nije samo raspored dijelova neke cjeline već i sama cjelina kao takva, koja kao cjelina poprima kvalitete koje inače ne moraju imati njezini dijelovi.

6


P1 6

ORGANIZACIJA POSLOVNIH SUSTAVA

Poslovnim sustavom treba smatrati svaki sustav u kojem se izvode neke poslovne aktivnosti da bi se ostvarili tehnološki, ekonomski i društveni ciljevi

Logičke funkcije poslovnih procesa:� izvođačka� upravljačka� informacijska

7


P1 7

ORGANIZACIJA POSLOVNIH SUSTAVA – poslovne funkcije

Skup zadaća koje određuju rad jedinica i koje uvjetuju rad drugih jedinica nazivamo funkcijama, a kako je riječ o funkcijama unutar poslovnog sustava nazivamo ih poslovnim funkcijama.

8


P1 8

ORGANIZACIJA POSLOVNIH SUSTAVA - izvođački sustav

Zadaci izvođačkog sustava:

�pribavljanje inputa (rada, sredstava za rad, predmeta rada i financijskih sredstava)

�izvođenje

�realiziranje učinaka (proizvoda i usluga)

9


P1 9

ORGANIZACIJA POSLOVNIH SUSTAVA izvođački sustav

IZVOÐAČKISUSTAV

IzvođenjeFunkcije

RealizacijauèinakaFunkcije

Pribavljanjeinputa

Funkcije

RadKadrovska fuunkcija

RadKadrovska fuunkcija

Sredstva radaInvesticijska

fuunkcija

Sredstva radaInvesticijska

fuunkcija

Predmeti radaNabavna fuunkcija

Predmeti radaNabavna fuunkcija

Finacijska sredstva

Financijska fuunkcija

Finacijska sredstva

Financijska fuunkcija

Priprema radaProizvodna fuunkcija

Priprema radaProizvodna fuunkcija

Tehnološki proces

Proizvodna fuunkcija

Tehnološki proces

Proizvodna fuunkcija

OdržavanjeTehnièka fuunkcija

OdržavanjeTehnièka fuunkcija

Kontrola radaKontrolna fuunkcija

Kontrola radaKontrolna fuunkcija

SkladištenjeProdajna fuunkcija

SkladištenjeProdajna fuunkcija

IsporukaProdajna fuunkcija

IsporukaProdajna fuunkcija

10


P1 10

ORGANIZACIJA POSLOVNIH SUSTAVA - upravljački sustav

Upravljanje se odvija prema određenom algoritmu. On obuhvaća:

�opća pravila (zakonske i druge propise),

�posjedovanje informacija (o prošlim i tekućem procesu),

�analiziranje informacija i ispitivanje njihova utjecaja na konkretno područje aktivnosti,

�stvaranje alternativnih zaključaka, i donošenje odluke o izabranom rješenju.

11


P1 11

ORGANIZACIJA POSLOVNIH SUSTAVA upravljački sustav

UPRAVLJAČKISUSTAV

Organiziranje

PlaniranjePlaniranje KontroliranjeKontroliranje(Ruko)vođenje(Ruko)vođenje

Informiranje

12


P1 12

RAZVOJ ZNANOSTI O ORGANIZACIJI – ORGANIZACIJSKE TEORIJE

Frederick W. Taylor u svojim djelima Rukovođenje radionicom (Shop Management, 1903. g.) i Načela znanstvenog rukovođenja (The Principles of Scientific Management, 1911. g.) opisuje načine povećanja proizvodnosti rada, naglašava značenje analize i mjerenja vremena i radnih pokreta i utvrđivanje onih najracionalnijih, te se zalaže za uvođenje radnih normi

13


P1 13


Frederick W. Taylor u svojim djelima Rukovođenje radionicom (Shop Management, 1903. g.) i Načela znanstvenog rukovođenja (The Principles of Scientific Management, 1911. g.) opisuje načine povećanja proizvodnosti rada, naglašava značenje analize i mjerenja vremena i radnih pokreta i utvrđivanje onih najracionalnijih, te se zalaže za uvođenje radnih normi

Da bi poboljšao organizaciju rada, Taylor uvodi funkcijsko rukovođenje i razdvaja upravljačku i operativnu funkciju. Ali i unutar tih funkcija zagovara iscrpnu podjelu rada (s osam funkcijskih majstora). Pri odabiru radnika zalaže se za najboljega. Njegov utovarivač poluga Smith bio je izraziti snagator, ”nosio je prije ispitivanja samo 300 željeznih šipki na dan, a nakon ispitivanja 1156.”[1] U svezi s odabirom radnika treba spomenuti Taylorova suvremenika i sljedbenika Franka B. Gilbretha, koji je radne pokrete proučavao s obzirom na umor i radni učinak. ”Tako je on prilikom svojih istraživanja izabrao najljenijeg radnika, učio je od njega najštedljivije pokrete, te ga je uzeo kao uzor.”[2]

[1] H. Hilf, Nauka o radu, Otokar Keršovani, Rijeka, 1963, str. 53.[2] Isto, str. 54.

14


P1 14


Henry Ford

Tvorničar automobila Henry Ford u svom djelu Moj život i rad (My Life and Work) razrađuje organizaciju rada i metode rukovođenja u uvjetima masovne proizvodnje u koju uvodi proizvodnju na tekućoj vrpci i podjelu rada čak do razine pokreta (najradije bi da za posao može unajmiti pokret – ”zašto svaki put kad trebam par ruku moram uzeti cijelo ljudsko biće” –kaže on!).

Tekuća vrpca nije njegov izum, bila je u uporabi još oko 1890. godine u Westinghouseovoj ljevaonici u Pittsburgu i nešto kasnije u velikim klaonicama u Chicagou[1], ali je Ford planiranjem i racionaliziranjem rada na tekućoj vrpci i povećanjem plaća radnicima taj postupak usavršio do njemu zadivljujućih razmjera. Oko 1910. godine proizvodio je oko 18.500 automobila po pojedinačnoj cijeni od 950 dolara, a zahvaljujući svojim inovacijama desetak godina kasnije proizvodi već 1,250.000 automobila po cijeni od svega 335 dolara! Za sve to potrebni su mu brojni podatci pa posredno potiče unapređenje računovodstvenih i uopće statističkih evidencija. [1] Vidi isto, str. 54.

15


P1 15


Henri Fayol Opće i industrijsko upravljanje (Administration industrielle

et générale, 1916.) On se više bavi načelima upravljanja poduzećem (i postavlja 14 načela), a svrstava ih u nekoliko skupina:

� planiranje,� organiziranje,� naređivanje� koordiniranje i � kontroliranje.

Fayol je bio ispred svoga vremena, jer je naglašavao značenje funkcioniranja poslovne strukture. On je bio među prvima koji je poslovni proces shvatio kao skup poslovnih funkcija i u skladu s tim izvršio njihovu podjelu.

16


P1 16


Max WeberU svojim djelima Privreda i društvo i Teorija socijalne i ekonomske organizacije Weber organizacijsku strukturu proučava na općoj razini, naglašava značenje specijalizacije i postavlja temelje tzv. birokratsko-monokratske organizacije kao idealnim tipom primjenljivim na sve socijalne sustave.

Drži da za svaki posao trebaju biti propisane točne radne procedure, stroga radna disciplina i nedvosmislena rukovodna hijerarhija u upravnom štabu

17


P1 17


Neoklasične teorije organizacije ili teorijameđuljudskih odnosa (human relation)

Elton MayoNa Münsterbergovu industrijsku psihologiju, u Americi se Elton Mayo nadovezuje ispitivanjem odnosa fizičkih uvjeta rada i produktivnosti te odnosa radnika unutar radnih grupa i odnosa radnika i rukovoditelja. U središtu istraživanja je čovjek i socijalna struktura organizacije. Tako, koncept znanstvenog upravljanja ustupa mjesto međuljudskim odnosima (human relations).

18


P1 18


Chester Barnard

Novi upravljački obrazac glasi: povoljnija radna atmosfera vodi većoj slobodi, a samostalnost i uvažavanje zaposlenika trebaju voditi spontanosti kooperacije nasuprot čestim destruktivnim konfliktima hijerarhijskog rukovođenja.

19


P1 19


R. Plutchik

Iako se nije prvenstveno bavio međuljudskim odnosima, spomenut ćemo Amerikanca R. Plutchika koji se bavio izučavanjem emocija. Postavio je metodu psihološkog EPI testa (Emotional Profile Index) prema kojoj se emocionalni profil sastoji od osam dimenzija: inkorporacije, orijentacije, zaštite, lišenosti, odbacivanja, istraživanja, destrukcije i reprodukcije.

20


P1 20


A. Maslow:razrađuje opću teoriju motivacije. Sve ljudske potrebe svrstava u pet temeljnih kategorija: fiziološke potrebe, potrebe za sigurnošću ili zaštićenošću, potrebe za društvenošću ili združenošću, potrebe za uvažavanjem ili štovanošću i potrebe za samoaktualizacijom ili samopotvrđivanjem.

Ove potrebe stoje u hijerarhijskom odnosu ”s tim da niže potrebe imaju jaču motivacijsku snagu, a potrebe višeg stupnja neće se uopće pojaviti, ili će njihova motivacijska snaga biti neznatna, ako potrebe nižeg stupnja nisu zadovoljene. S druge strane, od trenutka kada je neka potreba zadovoljena ona prestaje biti potreba i gubi motivacijsku snagu.”[1][1] I. Perko-Šeparović, Teorije organizacije, Školska knjiga, Zagreb, 1975, str. 46.

21


P1 21


Moderne organizacijske teorije Ludwig von Bertalanffy – teorija sustavaHumberto R. Maturana i Francisco Varela proces samoorganiziranja

nazvali autopoiezaNikola Luhmann Nikola Luhmann autopoietično načelo proširuje i na

socijalne sustave, a hijerarhijski odnos strukture i funkcije preokreće u korist funkcije.

Ilya PrigogineVrlo aktualnu tezu o samoorganiziranju otvorenih sustava, što je značajka ponajprije socijalnih, iznio je Ilya Prigogine u svojoj Teoriji disipativnih struktura

Norbert Wiener kibernetika koja se bavi postupcima upravljanja i regulacije svim mogućim strukturalnim dinamičkim sistemima pomoću komunikativnih informacija

U organizacijskoj strukturi razaznaju se razni podsustavi: participativni, sociološko-kulturološki, informacijski, kontrolni i dr. Napušta se mehanicistička paradigma[1] organizacijske strukture i uvodi holistički[2], dakle, organski pristup[1] grč. parádeigma – primjer; općenito, primjer, obrazac, uzor; skup pravila i metoda koje karakteriziraju neku znanost ili disciplinu, Hrvatski enciklopedijski rječnik, Novi Liber, Zagreb, 2002, str. 916.[2] holizam (od engl. holism) - načelo po kojemu se pojedinosti moraju promatrati u sklopu njihove cjeline (strukture); vidi: Hrvatski opći leksikon, Hrvatski leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 1996, str. 368.

22


P1 22


TEORIJA SUSTAVA

Definicija: sustav je skup elemenata koji čine integriranu cjelinu i u sklopu koje se zbivaju neke funkcije i postoji neka vrsta kontrole. Matematičaka interpretacija:

S = (T, Sv, Z)

S - sustavT - struktura sustavaSv - svojstvo sustavaZ - poveznice sustava


23


P1 23


Karakteristike sustava:�to je skup (cjelina) �među elementima skupa postoje veze�elementi se mogu grupirati u manje cjeline sa strukturom istom kao sustav�moguće je definirati granicu sustava i njegove okoline�postoji kontinuirani priliv informacija i energije�svrhovitost (mogu se definirati ciljevi)�sposobnost ekvifinaliteta (različitih puteva za postizanje istog cilja)�tendencija k samoorganizaciji - homeostatičnost�dijelovi su više od cjeline - sinergizam


24


P1 24

RAZVOJ ZNANOSTI O ORGANIZACIJI – ORGANIZACIJSKE METODE

grč. méthodos – traženje, istraživanje; ”način, put, postupak koji pomaže ostvarenju željenog rezultata u nekom praktičnom poslu, znanstvenom istraživanju, društvenoj akciji, sportskoj igri itd”; Hrvatski enciklopedijski rječnik, Novi Liber, Zagreb, 2002, str. 735.

� EMPIRIJSKE (ISKUSTVENE)� ZNANSTVENE

25


P1 25


Descartes: četiri osnovna pravila učenja o metodi: 1. sumnjati (nikad ne smatrati neku stvar istinitom, a da se ne zna da je stvarno tako), 2. raščlaniti, 3. smisleno srediti, 4. dati potpuni opis ili prikaz (slobodno prema René Descartesu, Discours de la méthode, 1637).”[1] Poznato je njegovo filozofsko i metodičko geslo znanstvene sumnje: cogito, ergo sum.[1] Hubert H. Hilf, Nauka o radu, Otokar Keršovani, Rijeka, 1963, str. 58.

26


P1 26


Descartes: 'da nije njegova zasluga u tome, što bi on raspolagao većom darovitošću od drugih ljudi, već njegova prednost je baš u tome, što on raspolaže boljom metodom. Jer bez metode zaluta duh, dok pomoću metode i prosječna, obična misao može ostvariti velika djela

Međutim, ”Maslow oštro kritizira pretjeranu orijentiranost na metode i sredstva, a zanemarivanje problema, svrha, ciljeva. Tako izvodi zaključak da usredotočenost na metodu omogućuje da na rukovodeća mjesta u znanosti dolaze tehničari i 'ljudi aparata', a ne oni koji postavljaju pitanja i rješavaju probleme

27


P1 27

OBLIKOVANJE ORGANIZACIJE

OBLIKOVANJE ORGANIZACIJE = formiranje:

� Organizacijske strukture� Organizacijskih funkcija

Struktura - poredak međuovisnih jedinicapo nekim kriterijima

Funkcija- aktivnost strukture usmjerena na postizanje cilja

28


P1 28

OBLIKOVANJE ORGANIZACIJE –uspostavljanje strukture

Čimbenici od kojih ovisi struktura:

�Strategija

�Veličina

�Zaposlenost

�Proces

�Okruženje

�Sinergija čimbenika

29


P1 29

OBLIKOVANJE ORGANIZACIJE- strategija i struktura

Strategija – definiranje svrhe, misije i dugoročnih ciljeva i načina za njihovo postizanje

Polazišta:

SWOT analiza za procjenu vlastitih snaga, slabosti, prilika i prijetnji

Analiza okruženja – tehnološko, ekonomsko, tržišno, pravno, društveno-političko

30


P1 30

OBLIKOVANJE ORGANIZACIJE vrste struktura

� funkcijske strukture, među kojima se razlikuju čiste funkcijske strukture, i procesne funkcijske strukture

� divizijske strukture, koje mogu biti ustrojene prema:predmetu odnosno djelatnosti, području, kupcima

� organske strukture, od kojih su najspominjanije: projektna i matrična

� mješovite strukture

� ostale strukture

31


P1 31

OBLIKOVANJE ORGANIZACIJE -funkcija

Funkcija se ostvaruje najmanje kroz tri dimenzije:

�raspored zadataka organizacijskim dijelovima sve do razine radnih mjesta

�putovi i način ostvarivanje suradnje

�način ostvarivanja kontrole organizacijskih dijelova kroz razne oblike nadređenosti

32


P1 32

OBLIKOVANJE ORGANIZACIJEupravljano funkcioniranje

Ciljevi i njihova raščlamba prema:

�vrstama

�veličinama

�vremenu na koje se odnose

�strukturi na koju se primjenjuju

33


P1 33

OBLIKOVANJE ORGANIZACIJE –formiranje radnih mjesta

Radno mjesto: najniži dio organizacijske strukture koji, s organizacijskog stajališta, više nema smisla dalje raščlanjivati; utvrđeni skup poslova i/ili zadataka koje obavlja najmanje jedan zaposlenik

U užem smislu radno mjesto podrazumijeva poslove i zadatke, potrebne opće i posebne uvjete zapošljavanja te procjenu vrijednosti radnog mjesta za prosječni učinak. Šire gledajući ono podrazumijeva još i mjesto gdje će se raditi, sredstva kojima će se služiti u radu, te predmete koji će se obrađivati.

34


P1 34

OBLIKOVANJE ORGANIZACIJEformiranje radnih mjesta

Tipizacija i sistematizacija i standardizacija radnih mjesta:

�Stručnost

�Iskustvo

�Posebni uvjeti

Katalogizacija sistematiziranih radnih mjesta

35


P1 35

OBLIKOVANJE ORGANIZACIJEvrednovanje rada

procjena vrijednosti radnoga mjesta:

�znanje

�odgovornost

�opterećenje

�radni uvjeti

Motivacijski čimbenici i doprinos postizanju ciljeva

Documents

ORGANIZACIJA RAČUNOVODSTVA - efos.unios.hr · Novi upravljački obrazac glasi: povoljnija radna atmosfera vodi većoj slobodi, a samostalnost i uvažavanje zaposlenika trebaju voditi