OLIMP-prelom 31 6/26/09 10:49 Page 1 »ASOPIS HRVATSKOG

»ASOP I S HRVATSKOG O L IMP I JSKOG ODBORABROJ 31 • LIPANJ 2009.ISSN 1331-9523

NavijaËko je nasilje samo i iskljuËivo nasilje

©PORT I DRU©TVO

Privatizacija πporta - realnost ili zabluda

OLIMPIJSKE LEGENDE

©PORTSKI MARKETING

Posljedice financijske krize na πportsko sponzorstvo

Devet desetljeÊa najzagrebaËkijeg

nogometnog kluba

90 GODINA NK ZAGREBA

RELIGIJA I ©PORT

Ratnik i molitelj

©PORT I ZNANOST

Ronald Lopatny

OLIMP-prelom 31 6/26/09 10:49 Page 1


3

Josip »op, dipl. oec.Glavni tajnik Hrvatskogolimpijskog odbora

Dragi Ëitatelji,

Ëitate drugi ovogodiπnji broj Ëasopisa Hrvatskogolimpijskog odbora Olimp u kojem bih, u nizu zanimljivoobraenih tema, æelio istaknuti rubriku ©port i znanost ukojoj je autor Miroslav Hræenjak, u tekstu Privatizacijaπporta - realnost ili zabluda, napisao: "©portski turizam,jedan od primjera kvalitetne simbioze πporta i træiπta,prigoda je da se upravo putem πporta, koji Êe joπ dugonajveÊim dijelom ovisiti o javnim financijama, osiguravapriljev sredstava u proraËun. Prigoda za Hrvatsku nijesamo u organizaciji svjetskih i europskih prvenstava ikupova, nego brojnih drugih πportskih dogaaja kojaπportski turizam veæu uz zdravstveni, kulturni,gastronomski turizam".U rubrici ©port i druπtvo Goran VojkoviÊ u zanimljivomtekstu pod naslovom "NavijaËko je nasilje samo iiskljuËivo nasilje" istiËe da "navijaËko nasilje saπportskim dogaajem u biti ima vrlo malo dodirnihtoËaka. Ono je navijaËko isto toliko koliko je nasilje kadavas na povratku s proslave nove godine netko pretuËezbog pogreπnog naglaska - novogodiπnje nasilje".Iznimno mi je drago πto je u Olimpu zabiljeæena iuspjeπna javna tribina o trojici Hrvata u Meunarodnomolimpijskom odboru: Antunu Vrdoljaku (od 1995.),Borisu BakraËu (1960.-1987.) i Franji BuËaru (1920.-1946.), koju je 5. lipnja u Zlatnoj dvorani Hrvatskoginstituta za povijest u OpatiËkoj 10 organiziralo Hrvatskodruπtvo za povijest πporta. Jer, olimpizmu i njegovomnedvojbeno pozitivnom utjecaju na svjetsku zajednicutrojica su Hrvata veÊ dala znatne doprinose.Dok naπe πportaπice i πportaπi ovog ljeta budu nastupalina dva vaæna multiπportska dogaaja, Mediteranskimigrama u talijanskoj Pescari od 26. lipnja do 5. srpnja iUniverzijadi od 1. do 12. srpnja u Beogradu, a mladi naEuropskom olimpijskom festivalu mladih u Tampereu uFinskoj od 24. do 29. srpnja, vjerujem da Êe veÊina vasprovoditi ugodan ljetni odmor. Do rujna i do novogOlimpa, svima æelim ugodne ljetne dane, osobitouËenicima i studentima meu kojima su i πportaπi. I naposljetku, æelio bih zahvaliti VijeÊu i predsjednikuHrvatskog olimpijskog odbora na ukazanom mipovjerenju i imenovanju za glavnog tajnika HOO-a na joπjedno Ëetverogodiπnje razdoblje. Siguran sam da Êu, sasvojim suradnicima i uz potporu Ëlanica Hrvatskogolimpijskog odbora, a nadasve medija, uËiniti joπ jedanpozitivan iskorak u joπ boljoj organizacijskoj, struËnoj ifinancijskoj koordinaciji svih sudionika u πportu.

SADRÆAJ

18. str. 42. str.

Æenska strana πporta Mediji i πport

GLAVNI UREDNIKAnte DrpiÊ

Urednik priloga Povijest hrvatskog πportaZdenko JajËeviÊ

UREDNI©TVO

Saπa Ceraj, Gordana GaÊeπa,Radica Jurkin, Siniπa KrajaË,Æeljko KlariÊ, Jura Ozmec, Ana PopovËiÊ, Nada SenËar, Ivan ©koro

www.hoo.hr E-mail: [email protected]

UREDNIK FOTOGRAFIJEDamir SenËar

LEKTURAMARE

OBLIKOVANJE I PRIJELOMZlatko Vrabec

GRAFI»KA PRIPREMAVEA d.o.o., Zagreb

TISAK

TISKARA MEIΔ RotooffsetVelika cesta 17

Naklada: 2.000 primjeraka

Nastanak modernog πporta:Tenis - izraz prosperiteta viktorijanske Engleske 4Olimpijske nade: Daniel MiheliÊ, jedriliËar 6Olimpijske legende: Ronald Lopatny, vaterpolist 8Olimpizam: Pierre de Coubertin i Amerika 10Malo poznati πportovi: Obaranje ruke 12©port i druπtvo: NavijaËko je nasilje samo i iskljuËivo nasilje 14Religija i πport: Ratnik i molitelj 16Æenska strana πporta: Navikla je boriti se sama 18Umjetnost i πport: Renesansna umjetnost na sjeveru Europe 20Filozofija πporta: Dokolica, igra i slobodno vrijeme 22©portski marketing:Posljedice financijske krize na πportsko sponzorstvo 24©port i znanost: Privatizacija πporta - realnost ili zabluda 26PrilogPOVIJEST HRVATSKOG ©PORTA 29Mediji i πport: Vrhunski πport ne moæe bez televizije 42©port o πportu: Odnosi s javnoπÊu 44©port i duhovnost: Meditacija i gimnastika 46©portska terminologija: Kada offside nije - ili moæda je - zalee 48©portska fotografija 50Publicistika 52Od Olimpa do Olimpa 54

ZA NAKLADNIKAHrvatski olimpijski odbor Josip »op


4

U voenjem æeljezniËkih linijakoje su povezivale velikegradove s ruralnom okoli-

com krajem XIX. i poËetkom XX. sto-ljeÊa poËinje se razvijati nova kulturaæivota u predgraima. U XIX. stoljeÊuu Velikoj Britaniji znatno se poveÊaobroj pripadnika viπe srednje klase, a li-vada ubrzo postaje njihovo omiljenomjesto za neformalnu zabavu. U stra-ænjim vrtovima obiteljskih kuÊa igraose kroket i badminton, a sredinom 70-ih godina na velika vrata ulazi tenis.

Razvoj tenisa i njegova masovnostizravan je izraz prosperiteta viktori-janske Engleske. VeÊ neko vrijemepostojala je æelja da se kraljevski tenisprilagodi igri na otvorenom, a razvojvulkanizirane gume puno je pomogao,jer je napokon bila moguÊa proizvo-dnja lopti koje su bile elastiËne, a opetdovoljno mekane da ne oπtete tra-vnjak. Nakon πto je 1874. bojnikWalter Clopton Wingfield zapoËeo sprodajom kompleta za igru, tenis se urekordom roku proπirio i popularizi-rao, a ubrzo je ozbiljno ugrozio i statuskroketa koji je do tada bio najpopular-nija ljetna igra meu Englezima.

Roenje najpoznatijegteniskog turnira u svijetu

Godine 1875. tenis je uveden u AllEngland Croquet Club kao dodatna

Godine 1875. tenis je uveden u All England Croquet Clubkao dodatna klupska aktivnost no ubrzo je postao takopopularan da je 1877. ime kluba promijenjeno u AllEngland Croquet and Lawn Tennis Club. Iste je godineorganiziran i prvi teniski turnir u londonskom predgrauWimbledon - nastupila su 22 igraËa, a turnir je pratilo oko200 gledatelja

NASTANAK MODERNOG ©PORTA

Piπe Ana PopovËiÊ

Tenis - izrazprosperitetaviktorijanskeEngleske

Skupina ranihzvijezdaWimbledona.Stoje slijeva nadesno: E. Browne,John Hartley(pojedinaËnipobjednik 1879. i1880.), C. W.Grinstead, MaudWatson (1879.godine u finalu jepobijedila sestruLilian, koja sjedi),Herbert Lawford(pobjednik 1887.),William Renshawi njegov bratErnest (sjedi) kojisu dominiraliosamdesetihgodina XIX.stoljeÊa


klupska aktivnost. Meutim, ubrzo jepostao popularan do te mjere da je1877. ime kuba promijenjeno u AllEngland Croquet and Lawn TennisClub. Iste godine organiziran je i prviteniski turnir. Najamnina prostora i te-rena u londonskom predgrauWimbledon, gdje je klub, porasla je iturnir je organiziran zato da se skupinovac. »lanovi kluba osnovali suodbor koji je sastavio pravila natjeca-nja, a prijaviti se mogao svatko tko jebio voljan platiti funtu kotizacije. Prvesu godine nastupila 22 igraËa, a turnirje pratilo oko 200 gledatelja. Tako jeroen najpoznatiji teniski turnir nasvijetu. Ubrzo su roene i prvewimbledonske zvijezde. Najpoznatijimeu njima je William Renshaw kojije osvojio naslov osam puta u razdo-blju izmeu 1881. i 1889. godine - re-kord koji stoji do danas.

IduÊih godina popularnost tenisa ra-sla je ne samo u Engleskoj nego i u ci-jelom svijetu. Tako je 1905. godineMay Sutton iz SAD-a postala prva stra-na sudionica turnira. Nekoliko godinakasnije, 1909., sada veÊ All EnglandLawn Tennis and Croquet Club (tenisna prvom mjestu) uveo je sluæbene bo-je - ljubiËastu i zelenu - koje su i danasprepoznatljiv zaπtitni znak kluba.

Mjesto druæenja sasuprotnim spolom

Tenis je od samog poËetka odliËnozaæivio meu pripadnicima srednje iviπe klase. Igrali su ga i muπkarci i æe-ne, a za razliku od drugih πportova,moguÊi su bili i mjeπoviti susreti. Ta jeËinjenica najvaænija za razumijevanjeiznimne druπtvene vaænosti koju jeimao tenis. Meu pripadnicima viπeklase postalo je obvezno svladati gabarem u tolikoj mjeri da se mogloigrati mjeπovite parove, jer su teniskaigraliπta u privatnim vrtovima bila ide-alno mjesto za legitimno druæenje spripadnicima suprotnog spola iz do-brih obitelji.

U novom druπtvenom poretku, gdjeje viπa srednja klasa postala previπemasovna i unutar sebe podijeljena narazliËite skupine, izgubio se neka-daπnji naËin organiziranog druæenja.Mlade dame odrasle u gradu viπe nisumogle upoznati prikladnog potencijal-nog supruga na lovaËkom balu na na-Ëin kako su to radile starije generacije,i tenis je u takvoj situaciji odliËnoiskoriπten da bi zadovoljio novonasta-lu druπtvenu potrebu.

Osnivanje novih klubovaPojavila se i potreba za osnivanje

novih teniskih klubova. Godine 1900.djelovalo je 300 klubova udruæenih uLawn Tennis Association, a taj se brojdo poËetka I. svjetskog rata utrostru-Ëio. Osim toga, teniski teren postao jesastavni dio gotovo svake bogatije ku-Êe s travnjakom, kao i sve veÊeg brojaboljih hotela. Popularnost igre silno jerasla, pogotovo meu djevojkama. Ubrojnim æenskim privatnim πkolamasatovi tenisa postali su dio nastavnogprograma. Treba svakako naglasiti da,iako je bilo poæeljno da djevojke svla-daju igru, nije bilo niti potrebno nipredvieno da postanu stvarno dobretenisaËice. Teniski je teren ponajprijebio mjesto pristojnog udvaranja i pri-jateljskog druæenja pripadnika istedruπtvene klase, a sukladno tome veli-ka se vaænost pridavala i modi. Æesto-

ka igra koje je bila dopuπtena muπkar-cima bila je potpuno neprihvatljiva zanjeæniji spol. Tenis je odliËno odgova-rao i srednjovjeËnim muπkarcima kojiviπe nisu mogli igrati agresivnijemomËadske igre poput nogometa i ra-gbija.

Druπtvena uloga teniskogkluba

Partije bridæa, plesovi, piknici, sve-Ëani koncerti i predavanja bili su diodruπtvenog æivota unutar teniskih klu-bova. Naravno, postojao je prostor i zaozbiljniju natjecateljsku igru, posebnomeu tenisaËima koji su sudjelovali naturnirima u sklopu lige ili na nacional-noj razini, ali to je ipak bilo sporednou odnosu na druπtvenu ulogu kluba ko-ja je bila mnogo vaænija. Tu socijalnukomponentu svakako valja imati naumu kada se govori o Ëinjenici da Ve-lika Britanije dugo nema vrhunskih te-nisaËa. Osim toga, u Engleskoj su svedonedavno klasne ograde dræale pripa-dnike radniËke klase dalje od tenisa. Sdruge pak strane, sve donedavno sma-tralo se da su profesionalni πportaπimalo bolje plaÊena varijanta fiziËkihradnika i da profesionalni πport, pa bioto i tenis, nikako ne moæe biti prikla-dan izbor karijere za uglednog pripa-dnika srednje, a kamoli viπe klase.

Literatura

1. Harris, H. A. (1975). Sport in Britain. Lon-don.

2. Holt, R. (1989). Sport and the British.Oxford: Oxford Press University

3. Holt, R, Mason, R. (2000). Sport in Britain1945. - 2000. London: Blackwell Publishing

5

Walter CloptonWingfield

Tereni Wimbledona krajem XIX. stoljeÊa


6

Piπe Liljana Jazbinπek

DvadesetdvogodiπnjiDaniel i njegovadvije godine mlaasestra Tina jedre odmalih nogu i „guraju”jedno drugoga kaizvrsnosti, kao πto jeËest sluËaj s braÊomi sestrama

DANIEL

Ponajbolji mladi svjetski

OLIMPIJSKE NADE

DANIEL


7

j e d r i l i Ë a r MIHELIΔ

R oditeljima se vratio truduloæen u rad sa svojom dje-com. Najprije je Daniel Mi-

heliÊ postao europskim prvakom(2002.), a potom njegova sestra Tinaeuropskom (2005.) pa svjetskom ju-niorskom prvakinjom (2006.).

Opatijski jedriliËari, Ëlanovi ko-strenskoga Galeba (Daniel) i split-skoga Labuda (Tina), bili su najboljiveÊ u prvim godinama treniranja.Nekoliko godina kasnije meu naj-boljim su pojedincima u Svjetskomkupu, a Daniel je neko vrijeme bio ivodeÊi jedriliËar klase laser.

Poput Wimbledona„Osvojiti Hyeres jedriliËarima je

poput osvajanja Wimbledona za te-nisaËe”, kaæe mladi laseraπ. „No,mnogo je vaænije biti konstantan,sliËno kao u utrkama Svjetskog ski-jaπkog kupa. Ukupna pobjeda pri-past Êe onome koji stalno bude me-u deset, jer svaki bod na kraju mo-æe biti presudan.”

Dvadesetdvogodiπnjak i njegovadvije godine mlaa sestra jedre odmalih nogu i „guraju” jedno drugo-ga ka izvrsnosti, kao πto je Ëest slu-Ëaj s braÊom i sestrama.

„Nakon ljeta provedena u optimi-stu zaljubio sam se u jedrenje. Se-stra je bila mala pa se prestraπila

mora. No, nije joj dugo trebalo da sevrati”, prisjeÊa se Daniel.

„Jedrenje je zahtjevan i naporanπport, ali ga zavoliπ za cijeli æivot”,dodaje Tina.

Olimpijske æeljeÆelje su olimpijske, vezane uz

Igre 2012. godine u Londonu. To Êebiti realna prilika za Daniela u vrlokonkurentnoj klasi laser, jer je pro-sjeËna dob kormilara na olimpijskimigrama - 30 godina. Njegovo vrije-me nesumnjivo tek dolazi.

„Moj je cilj πto viπe napredovati ipodizati formu iz godine u godinu unovom olimpijskom ciklusu, biti πtobolji, a drugo Êe doÊi s time”, real-no svoje mjesto na sljedeÊim Igramaprocjenjuje Daniel MiheliÊ.

Osim toga, ove godine naπe jedri-liËare Ëeka veliko iskustvo i ispit,Mediteranske igre u Pescari, gdje ihËeka doista jaka konkurencija.

„Mnogo je dobrih laseraπa u Hr-vatskoj, a samo Êe dvojica moÊi je-driti na Mediteranskim igrama uPescari - vidjet Êemo”, kaæe Danieljednostavno.

Daniel MiheliÊ je student druge godi-ne Ekonomskog fakulteta, smjer po-duzetniπtvo, a sestra Tina je studen-tica prve godine Pomorskog fakultetau Rijeci, smjer logistika i menad-æment.Daniel je roen 10. listopada 1986. uOpatiji. »lan je JK Galeba iz Kostrene.Jedri od 1997., najprije u JK Opatiji.Trener mu je Rajko KujundæiÊ, a dosada je promijenio tri klase - laser4.7, laser radial i laser. U programuHOO-a je za perspektivne πportaπe. Isestra Tina je jedriliËarka, ali obiteljnije πportska - otac je ribar, a majkavodi obiteljsku tvrtku.Na Trofeju princeze Sofije u Palma deMallorci 2009. bio je prvi, u Hyeresu12., a u Miamiju 13., dok je na re-gati u Sydneyju 2008. bio treÊi.

Tko je Daniel MiheliÊ? kormilar

MIHELIΔ


8

Æ ivot piπe priËe, a jedna od pam-tljivih je ona sjajnog nekadaπ-njeg vaterpolista Ronalda

Lopatnyja. „Tata mi je umro kada mi je bilo 10

godina, mama i ja viπe nismo mogli podva mjeseca godiπnje biti na moru i nakupanje smo iπli na ©alatu. Najbolje jebilo uËlaniti se u klub jer je to donosilomoguÊnost kupanja svakog dana. Pa smoi ja i moji deËki iz JurkoviÊeve ulice, uli-Ëice pokraj Petrove crkve, to i uËinili, po-stali smo Ëlanovi Naprijeda koji Êe kasni-je promijeniti ime u MedveπËak”, prisje-tio se Lopatny kako je poËela priËa kojojje kruna zlatna olimpijska medalja iz Me-ksika.

Na Igrama kao domaLopatny i danas s radoπÊu nudi pregrπt

zanimljivosti iz tih dana.„Igralo se u Juænoj Americi, drukËiji

temperament ljudi, drukËije podneblje odnaπega, veÊ po tome su Igre bile posebne.Mi smo 1967., godinu prije Igara, pobije-dili sve odreda, zajedno s gimnastiËaromMirom Cerarom nastupili smo i na pre-dolimpijskom turniru u Meksiku. I bio jeto pun pogodak, jer smo se kasnije naIgrama osjeÊali kao doma. Trebalo se sa-mo prilagoditi na visinsku razliku. Ta jemeksiËka priËa za nas bila Ëarobna.Zavrπila je tako da su nas marijaËi svo-jom glazbom ispratili sve do aerodroma.Bio je to poklon jednog Meksikanca, vla-snika restorana, koji nas je jako zavolio iobeÊao nam veliku feπtu budemo li zlatni.I bila je velika feπta.”

UoËi Igara vaterpolisti bivπe Jugoslavi-je pripremali su se u Rimu.

„Talijani su nas zvali, sve platili, sva-kodnevno smo igrali ogledne utakmice ipobjeivali ih. A onda smo, na turniru uskupini, izgubili od njih. Imali smo 3-1,promaπili dva Ëetverca i otiπli do 4-5 po-raza. S IstoËnim Nijemcima smo odigralineodluËeno 4-4, za polufinale nam je tre-balo Ëak 15 pogodaka razlike protiv Ja-panaca. A u prvoj minuti oni su poveli!Ipak, zavrπilo je 17-2 za nas. Formu smodohvatili u pravi Ëas u polufinalu i fina-lu. Prvo smo svladali Maare, a u finalunakon produæetaka i Sovjetski Savez.”

OLIMPIJSKE LEGENDE

Piπe Zvonimir VukeliÊ

»arobna meksiËka priËaRONALD

Trener Aleksandar Coπa Seifert bio je presudan zamoju karijeru. Prihvatio me kao sina, ja sam mu vraÊaoigrama. Najzasluæniji je za uspjehe reprezentacije iMladosti, kaæe Lopatny


Odgoeno slavljeBila je to utakmica u kojoj su Sovjeti

sve pogotke postigli iz Ëetveraca.„Tada je vladalo pravilo da se tri teπka

prekrπaja kaænjavaju Ëetvercem, zato ihje toliko mnogo bilo. U tom finalu pucaoih je Uroπ MaroviÊ, koji inaËe nije bio uprvoj postavi. Ali, sjajno mu je iπlo, izbe-zumio je sovjetskog golmana koji nijeznao na koju bi stranu krenuo. No, moglismo pobijediti i prije produæetaka. Imalismo dva pogotka prednosti, primili smogol 30 sekundi prije kraja. Krenuli smo scentra, lopta je doπla do Mirka SandiÊakoji je zaplivao s njom prema naπim vra-tima. Jer, valjda mu je u podsvijesti bilascena s Igara u Tokiju kada je pri 4-4 sMaarima pet sekundi prije kraja pro-maπio Ëetverac, i sad je æelio saËuvati lo-ptu. No, plivajuÊi, lopta mu je pobjegla,sudac je to procijenio kao topljenu loptu,a Sovjeti su izjednaËili.”

To je samo odgodilo slavlje, jer slavilaje pobjedniËka generacija sa 13-11.

„Bilo je πest igraËa iz Mladosti i pet izPartizana, bili smo ljutiti suparnici, ali je

Aleksandar Coπa Seifert, koji nas je vodio,uspio homogenizirati momËad. Bili smo pri-jatelji. Obrana je bila iz Mladosti, napad izPartizana, ja sam bio veza izmeu njih. Ta-ko nas je Coπa rasporedio i po sobama.”

Lopatny neÊe iz momËadi izdvojiti po-jedinca.

„Sve su to bili veliki igraËi. JankoviÊ jebio iznimno eksplozivan, SandiÊ je biogrdosija od dva metra kojemu niste moglidoÊi do ruke. StipaniÊ je bio fantastiËanna vratima, otraga su igrali fenomenalnidvometraπi BonaËiÊ, TrumbiÊ i PeriπiÊ.Ja tada i nisam postizao toliko golovakao kasnije, nije trebalo jer su JankoviÊ iSandiÊ sve zabijali. Imali smo i junaka fi-nala MaroviÊa, Poljaka koji je odliËnoodigrao s Maarima, DaboviÊa, Hebel jebio StipaniÊeva priËuva. Æao mi πto nijebilo ©imenca, koji je sezonu prije imaoproblema s ramenom. Jer, sa ©imencomsam se odliËno slagao u igri, imali smosjajnu kombinatoriku. U Moskvi smo u fi-nalu Kupa prvaka gotovo cijelu Ëetvrtinunas dvojica dræali loptu.”

Ipak, Lopatny Êe posebno izdvojitiCoπu Seiferta.

„Bio je presudan za moju karijeru. Pri-hvatio me kao sina, ja sam mu vraÊaoigrama. Najzasluæniji je za uspjehe re-prezentacije i Mladosti. Ta veza izmeunjega kao trenera i mene kao igraËa bilaje lijepa πportska priËa. Predlagao samda se bazen na ©alati nazove njegovimimenom. Ne znam gdje je zapelo.”

Nakon igraËke karijere Ronald nije æe-lio meu trenere.

„Trener ovisi o upravi i o mnogim fa-ktorima, a ja baπ ne volim ovisiti o drugi-ma.”

Bez kompromisaIpak, bio je kandidat za predsjednika

Hrvatskog vaterpolskog saveza.„Nagovorio me Pero BukiÊ, Mladost je

æeljela imati svog Ëovjeka. Razgovaraosam s 30 ljudi i meu vaterpolskim ljudi-ma naiπao na iznimno loπu atmosferu pre-punu meusobne nesnoπljivosti i jala. Ni-sam to mogao shvatiti. Na kraju, iz utrkeme eliminirao moj dugogodiπnji kolegaHebel. Bio je tada predsjednik HOO-a,traæio je da Lozicu ne stavim u Upravniodbor. A ja sam æelio po svom. Izgubiosam glasovanje jer moj matiËni klub Me-dveπËak, po Hebelovom nalogu, nije gla-sovao za mene. TragikomiËno. Ali i boljeda je tako, jer ne volim kompromise.”

Lopatnyja u vaterpolu dugo veÊ nema.„BukiÊ me zove na velike priredbe,

odem na njih. Druge veze s vaterpolomnemam. Ne vidim se u priËi danaπnjeMladosti. Krenula je trendom kupnjeigraËa, a moj je stav da mora biti jezgradomaÊih kojima se moæe pridodati jedanili dva klasna igraËa sa strane. Jug idetom stazom i dominantan je.”

9

Ronald Lopatny roen je 19. rujna 1944.u Zagrebu. KaodjeËak bavio se plivanjem u Naprijedu sa ©alate. Drugomjesto na 100 m slobodnim naËinom iza poznatog NenadaKuridæe na juniorskom prvenstvu Jugoslavije njegov je naj-bolji plivaËki doseg.

S 15 godina veÊ je zaigrao u prvoj momËadi vaterpolistaNaprijeda u republiËkoj ligi. Kasnije su momci sa ©alate imepromijenili u MedveπËak, a Lopatny je jedan od rijetkihnaπih vaterpolista koji je igrao u svim stupnjevima natjeca-nja.

S 18 godina postao je reprezentativac bivπe dræave, bio jenajmlai i jedini koji je igrao u drugoligaπkom klubu.Lopatny je bio i Ëlan MedveπËakove momËadi koja je kaodrugoligaπ 1966. osvojila zimsko prvenstvo Jugoslavije. Bio

je to jedini drugoligaπ - dræavni prvak! Dvije godine kasnije preπao je u Mladost u kojoj je odi-grao najboljih pet godina u karijeri. Triput je s „mladostaπima” osvojio Kup europskih prvaka,triput dræavno prvenstvo, a dvaput je bio najbolji igraË i strijelac lige.

Za reprezentaciju Jugoslavije nastupio je 150 puta, osvajaË je zlatne olimpijske medalje uMeksiku 1968. godine. Na sljedeÊim Igrama u Muenchenu bio je Ëlan momËadi koja je osvo-jila peto mjesto. Na europskim prvenstvima 1966. i 1970. osvojio je bronËane medalje, a namediteranskim igrama 1967. i 1971. zlatne. Prestao je s vaterpolom u 29. godini, kada je biona vrhuncu karijere.

Lopatny je diplomirao ekonomiju, a nakon igraËke karijere neko je razdoblje bio menadæerbivπoj supruzi, pjevaËici Terezi Kesoviji. Godinama je vlasnik jednog od kultnih zagrebaËkih re-storana, RL-a u PalmotiÊevoj ulici.

U reprezentaciju iz II. lige

v a t e r p o l i s t LOPATNY


U æelji da πportu udahne meu-narodni karakter, Pierre deCoubertin je posjeÊivao Sje-

dinjene AmeriËke Dræave gdje je su-sreo, kako Êe vrijeme pokazati, bu-duÊeg dobrog prijatelja, WilliamaMilligana Sloanea, profesora povije-sti na sveuËiliπtu Princeton.

Sloane i CoubertinSloane i Coubertin bili su sliËnih

osobina. Jednako su dobro govoriliengleski i francuski, bili su visokoobrazovani, dijelili su istu strast pre-ma povijesti i tadaπnjim druπtvenimdogaanjima. Sloane je imao visokomiπljenje o Francuskoj koju je i ne-koliko puta posjetio. Iako nije bio vr-stan πportaπ, s Coubertinom se slagaou svim vaænim pitanjima vezanim uzπport.

Sloane je bio Ëlan nadzornog odbo-ra Princetonovog atletskog kluba iupravo je tako Coubertin upoznaoameriËki studentski πport. Iskreno sedivio njegovoj organizaciji i bogat-

stvui Ëe-sto gaje uspo-reivao stretmanom πporta u britanskim πko-lama. Coubertin je posjetio Amerikudrugi i posljednji put 1893. godine,kada je tri tjedna proveo na Princeto-nu te obiπao Chicago, Washington,New York i Teksas.

Ideja o oæivljavanju olimpijskihigara, prema Coubertinovom sjeÊa-nju, nije u Americi naiπla na potporui oduπevljenje koje je oËekivao, aliWilliam Milligan Sloane svesrdnoju je podræao. Nakon toga, 1894. go-dine na povijesnom skupu na Sor-bonnei, Sloane je doπao podræati Co-

ubertina u osnivanju Meunarodnogolimpijskog odbora. Na Coubertinovprijedlog, Sloan je prvi Amerikanackoji je izabran za Ëlana Meunaro-dnog olimpijskog odbora. Bio je tosve do 1925. godine, kada se Couber-tin povukao s mjesta predsjednikaMOO-a. Tako je Sloane Ëetvrt stolje-Êa bio promicatelj olimpijske ideje uAmerici. On je osigurao sudjelova-nje Amerikanaca u radu MOO-a, sla-nju πportaπa na olimpijske igre i odr-æavanje igara u SAD-u. »esto jepredstavljao tampon-zonu i filtarizmeu svoje zemlje i Coubertina.

Coubertin i Sullivan U nastojanju organiziranja Ameri-

Ëkog olimpijskog odbora, profesorGustavus Town Kirby sa sveuËiliπtaColumbia predloæio je CoubertinuJamesa Edwarda Sullivana kao ideal-nog Ëovjeka za taj zadatak. Sullivan,irskog podrijetla, bio je tajnik Ameri-Ëke atletske unije (American AthleticUnion) koja je u to vrijeme bila naj-jaËa πportska organizacija u zemlji.Kao πto su Coubertini i Sloane pre-dvidjeli, dvojac Coubertin i Sullivanse od poËetka naπao na dijametralnosuprotnim stajaliπtima. Sullivan jehtio postati Ëlan MOO-a, a kada se tonije ostvarilo, okrenuo se organizira-nju Meunarodnog atletskog saveza.U tome je Coubertin vidio odreenuprijetnju i konkurenciju organizaciji idjelovanju MOO-a. Neslaganjeizmeu Coubertina i Sullivana nasta-vilo se do kraja, odnosno do njegovesmrti 1914. godine.

Podrπka Theodorea Roosevelta

Theodore Andrea Cook u svom iz-vjeπÊu s Olimpijskih igara 1908. godi-ne u Londonu komentirao je Couberti-nov posjet Americi: „Osigurao je, akone aktivnu podrπku, onda barempodrπku blage neutralnosti”. Za Cou-bertinov posjet Americi uz profesoraSloanea zasluæan je bio i W. P. Bro-oks, gorljivi pristaπa atletike o kojemje Coubertin ima vrlo visoko miπlje-nje. Naæalost, Brooks nije mogaootputovati na povijesni Kongres u Sor-bonnei 1894. godine kako bi pruæiopodrπku Coubertinu u prezentaciji ide-je o modernim olimpijskim igrama.

Uz mnoge osobe iz πportskog idruπtvenog æivota koje Coubertin su-sreo u SAD-u naπao se i TheodoreRoosevelt, od 1901. do 1909. ameri-

Piπe Saπa Ceraj

OLIMPIZAM

Coubertin je cijenio kvalitete koje je primijetio kodAmerikanaca - individualizam, entuzijazam, radnuenergiju te smisao za organizaciju - no u odnosima snjima Ëesto je nailazio i na poteπkoÊe u nastojanju dazadræi izvornu ideju olimpizma i saËuva njegovevrijednosti i neovisnost o raznim utjecajima ipolitiËkim igrama

Pierre deCoubertin i Amerikanci

10

William M. Sloane


11

Ëki predsjednik, kojemu se barun po-sebno divio. Susreli su se prigodomprvog Coubertinova posjeta Americi1889. i u Parizu 1909. godine. Cou-bertin je u pismima upuÊenim Roo-seveltu pisao o francuskoj povijesti ivrijednostima πporta, temama koje suRoosevelta zanimale. Roosevelt se uodgovorima slagao s Coubertinom, aiznosio je i brojna zapaæanja o ame-riËkom πportu.

Coubertin je izrazito cijenio kvali-tete koje je primijetio kod Amerika-naca. Posebno je naglaπavao indivi-dualizam, entuzijazam, radnu ener-giju te smisao za organizaciju. Me-utim, u odnosima s njima Ëesto je,uz uzajamno razumijevanje, naila-zio na poteπkoÊe u nastojanju da za-dræi izvornu ideju olimpizma i sa-Ëuva njegove vrijednosti i neovi-snost o raznim utjecajima i politi-Ëkim igrama.

Literatura

1. Messereli, R.M. (1950). Historie desSports et de l´ Olympisme. Lausanne:Institut Olympique P. de Coubertin

2. Coubertin, P. (1975). OlympicMemoirs. Laussane: InternationalOlympic Committee

James Edward Sullivan

AmeriËki atletiËarina Olimpijskimigrama u Ateni

1896. godine


O baranje ruke je natjecanjedvojice natjecatelja. Suparni-ci sjede jedan nasuprot dru-

gome za stolom ili uz neku drugu ra-vnu povrπinu. Lakat zgrËene desne ililijeve ruke svakog natjecatelja polo-æen je na stol. Slobodnom rukom na-tjecatelji dræe rub stola ili im ona slo-bodno visi. DræeÊi se dlanovima, nadani znak natjecatelji nastoje ruku su-parnika poloæiti na podlogu. Onaj tkou tome uspije je pobjednik.

Obaranje zgloba je poseban oblikobaranja ruku. U njemu suparnici na-stoje samo oboriti zglob, a ne cijeluruku na podlogu. Obaranje zgloba jemanje poznato i popularno od obara-nja ruke.

Bez vremenskog ograniËenjaDvoboj u obaranju ruke naziva se

trzaj. Kada poËinje, svaki natjecateljpritisne svoju ruku u obliku slova Vna stol. U sluËaju da su oba natjecate-lja deπnjaci, oni svojim dlanom pri-tiπÊu dlan suparnika na lijevu stranu.Dvoboj je zavrπen kada jedan natjeca-telj dræi ruku i zglob svog suparnikana povrπini stola. Borbe nisu vremen-ski ograniËene - njihovo trajanje ovisio vremenu koje je potrebno da jedansuparnik obori ruku drugoga. Naj-ËeπÊe povlaËenje traje kraÊe od minu-te, ali ponekad i viπe minuta.

Strategija u primjeni tehnikeNatjecatelji u obaranju ruke koriste

specifiËne strategije u naËinu dræanjaruke suparnika i koriπtenju miπiÊa ienergije tijekom dvoboja. U obaranjuzgloba, pozicija natjecatelja usmjere-na je na koriπtenje miπiÊa cijelog gor-njeg dijela tijela. U standardnom oba-ranju ruke, natjecatelji imaju viπe po-kretljivosti i naglaπavaju tehnike kojekoriste ramena, ruke i πake. Temeljnipokreti su: tzv. okretanje ramena, priËemu natjecatelj pritiπÊe iz ramena itricepsa, „savini i povuci” naglaπavakoriπtenje zgloba i tricepsa u pritiska-nju suparnikove ruke, dok je pokrettop roll usmjeren na svijanje protivni-kovog zgloba.

I dok su natjecatelji u obaranju rukeuglavnom korpulentni i miπiÊavi,

mnogi su uspjeπni natjecatelji u tomπportu ispodprosjeËne veliËine. Iakosnaæan gornji dio ruke i πiroka i jakaramena daju oËitu prednost natjecate-lju, dobro razvijene tetive i ligamentiu podlaktici i drugim dijelovima rukevrlo su vaæni. Uz fiziËku snagu potre-bna je i psiholoπka stabilnost i strate-gija primjene tehnike s obzirom nasuparnika.

Pravila natjecanjaOrganizirana natjecanja imaju spe-

cifiËna pravila i smjernice koje odre-uju kako se dvoboj vodi i sudi. Pra-vila zabranjuju pokrete ili pozicije ko-je omoguÊuju prednost bilo kojem odnatjecatelja na πtetu drugoga. Prekrπ-ajem se smatra naglo puπtanje oslon-ca i podizanje nogu s poda. Od natje-catelja se traæi da prije poËetka obara-nja ruke osi ramena postave paralelnojedan prema drugom, bez boËnog po-loæaja. Kod dræanja dlana ne smije seobuhvatiti palac. Muπkarci i æene na-tjeËu se posebno. Natjecanja se orga-niziraju po teæinskim kategorijama. Uprvoj su skupini natjecatelji do 75 kg,u drugoj su teπki izmeu 75 i 90 kg, au treÊoj oni iznad 90 kg. Sluæbeni sedvoboji organiziraju na posebnim sto-lovima s jastuËiÊima za laktove i obo-renu ruku i dræaËem za hvat slobodneruke.

Porijeklo obaranja rukeObaranje ruke je zapravo specifiËan

oblik hrvanja u kojem se suparnikuvijek nastoji poloæiti ramenima,odnosno leima na tlo. Kao jedno odnajstarijih nadmetanja u pojedinim suse sredinama razvili specifiËni oblicihrvanja u koje su ukljuËeni samo po-jedini dijelovi tijela. Obaranje rukekakvo danas poznajemo bilo je zaba-va domorodaca Sjeverne Amerike, a svremenom su ga usvojili doseljenici.Ono je stoljeÊima bilo popularno na-dmetanje koje se zbivalo u razliËitimambijentima bez standardiziranih pra-vila. Meutim, od πezdesetih godinaproπlog stoljeÊa postalo je organizira-no natjecanje u kojem sudjeluju broj-ni poklonici. Iznimno je popularno uSjevernoj Americi. U Indiji, gdje seobaranje ruke naziva punjah, nacio-nalno prvenstvo privlaËi tisuÊe gleda-telja. Raspadom Sovjetskog Savezabrojni poklonici obaranja ruke posto-je u Rusiji, ima ih u zemljama JuæneAmerike, Engleskoj i u drugim eu-ropskim dræavama.

12

MALO POZNATI ©PORTOVI

Piπe Sanja Sokol

Obaranje ruke specifiËan je oblik hrvanja u kojem sesuparnik uvijek nastoji poloæiti ramenima, odnosno leimana tlo. Kao jedno od najstarijih nadmetanja u pojedinim suse sredinama razvili specifiËni oblici hrvanja u koje suukljuËeni samo pojedini dijelovi tijela. Obaranje ruke kakvodanas poznajemo bilo je zabava domorodaca SjeverneAmerike, a s vremenom su ga usvojili doseljenici

Obaranje ruke


Test snageS obzirom na to da je jednostavno i

lako organizirati borbu, obaranje rukuje tradicionalno neformalan, spontaniπport. MladiÊi se Ëesto natjeËu u oba-ranju ruke kako bi provjerili svojusnagu. Obaranje ruke tradicionalno sepovezuje s barovima, radnim mjesti-ma i drugim ambijentima u kojima sefiziËka snaga smatra vaænim atribu-tom. Ljudi se Ëesto ogledaju u obara-nju ruke na prijateljskoj osnovi, ali sekoristi i u rjeπavanju sukoba, jer jemiroljubivi pokazatelj snage bezupuπtanja u fiziËki obraËun. Poputmnogih drugih nadmetanja, obaranjeruke je idealno za klaenje. Postoje ipoklonici obaranja ruke koji zaraujutako da izazivaju druge na dvoboje zanovac.

Od nadmetanja doorganiziranog πporta

Kao dodatak spontanim individual-nim dvobojima, turniri u obaranju ru-ke organiziraju se redovito na sajmo-vima i drugim mjestima druπtvenihdogaanja. Neki aspekti toga πportasu vrlo slikoviti u naglaπavaju rato-bornost i maËizma. S druge strane,obaranje ruke postaje ozbiljna πport-ska disciplina koja je usmjerena na te-hniku i disciplinu. Organizirano oba-ranje ruke dobilo je zamah πezdesetihgodina XX. stoljeÊa. Taj pokret mo-dernog obaranja ruke bio je najakti-vniji u Kaliforniji, Connecticutu, Vir-giniji i Pennsylvaniji. Nakon toga seproπirio drugim dræavama SAD-a.Film Over the Top iz 1987. godine, ukojem je u glavnoj ulozi SylvesterStallone, dao je tom πportu velik pu-blicitet, iako mnogi poklonici smatra-

ju da je iznio neæeljene stereotipe oobaranju ruke. Krajem XX. stoljeÊaorganizirano obaranje ruke dobilo jepotporu ameriËkog proizvoaËa alko-holnih piÊa Heublein. Ta je korpora-cija poËela sponzorirati turnire zasvjetsko prvenstvo u obaranju ruke,nazvane „Yukon Jack”.

Meunarodni savezSredinom devedesetih godina

proπlog stoljeÊa oko 100.000 muπka-raca i æena natjecalo se u organizira-

nom obaranju ruke. Imena DavidaPattena, Clevea Deana, JohnaBeewzeka, Moea Bakera i Dota Jone-sa u Americi su simbol za vrsne natje-catelje u obaranju ruku. Svaki od njihpoznat je po stilu koji primjenjuje.Glavni cilj suvremenih promotoraovog πporta su promjene u njegovomimidæu. Oni æele istaknuti da to nijeviπe usputno nadmetanje nego orga-nizirani πport. Devedesetih je godinaËak pokrenuta inicijativa da se obara-nje ruke uvede u program olimpijskihigara.

Svjetski savezza obaranje ruke(WAF) smjeπtenje u Scrantonu uPennsylvaniji.On koordiniraradom nacional-nih saveza uviπe od 50 ze-

malja. Meu njima je i AmeriËki sa-vez za obaranje ruke. Nacionalni sa-vezi u obaranju ruke organiziraju na-tjecanja Ëiji pobjednici predstavljajusvoje zemlje na svakogodiπnjemsvjetskom prvenstvu. Turniri „YukonJack” su odvojena, sponzorirana na-tjecanja iz serije WAF-a za novËanenagrade. Manje neovisne asocijacijeza obaranje ruke takoer sponzorirajuturnire. Iako se broj organiziranih tur-nira s novËanom nagradom poveÊao,obaranje ruke ostaje primarno ama-terski πport i mnogi ga vrsni natjeca-telji smatraju hobijem.

Literatura

1. Cuddon, J.A.(1980). Sport and games. Lon-don: The Macmillan press ltd.

2. Levinson, D., Christensen, K. (1996). En-cyclopedia of world sport. Santa Barbara.

3. Wilkinson, J. (1974). Rules of the game.New York: Paddington Press Ltd.

13


14

©PORT I DRU©TVO

Piπe Goran VojkoviÊ

NavijaËko jenasilje samo i iskljuËivonasilje

N e treba posebno isticati da uHrvatskoj postoji ozbiljnaeskalacija nasilja koje se vezu-

je uz neka πportska natjecanja, posebicenogometna. U tisku se danima prijeimalo vaænije utakmice istiËu naslovi sa- za podizanje Ëitanosti vrlo pogodnom- policijskom frazom: „utakmica viso-kog rizika”. A na sam dan dogaaja tusu prateÊe kolone s navijaËima, stotinepripadnika raznih rodova policije, spre-mne interventne snage… Uza sve se toveæe Ëesto i preËesto koriπten pojam„navijaËko nasilje”.

Je li zaista vezano uz πport?Frazom „navijaËko nasilje” nasilje se

prostorno i vremenski ograniËavaiskljuËivo na πportski dogaaj. Stoga,kada neki dræavni ili lokalni duænosnikgovori o nasilju kao navijaËkom, πport-skom, sportskom (ili kako zakon defini-ra, o „neredu na πportskim natjecanji-ma”), tim nas rijeËima zapravo odmahumiruje. Kaæe da nasilje naæalost posto-ji, ali eto - vezano je samo i iskljuËivouz πportski dogaaj.

Dakle, kada sudac oznaËi poËetak uta-kmice, neki inaËe posve nenasilni ljudiistoga se trena povampire i tako iduÊih90 minuta, plus poluvrijeme. Ako seigraju produæeci, opasnost traje i malodulje, ali generalno, manje od tri sata.Nakon toga πportski dogaaj prestaje, as njime prestaje i navijanje. Dakle pre-

NavijaËko nasilje sa πportskim dogaajem u biti ima veoma malo dodirnihtoËaka. Ono je navijaËko isto toliko koliko je nasilje kada vas na povratku s proslave nove godine netko pretuËe zbog pogreπnog naglaska -novogodiπnje nasilje


stajei nasilje. Po-

novno smo sigurni. Odsvih nereda.

Jer, ljudi koji su spremni nekome uprozor punog automobila ubaciti zapa-ljenu baklju, to sigurno ne bi uËinili danije u tijeku navijaËki dogaaj, utakmi-ca. A oni koji po cestama organiziraju„saËekuπe” (suvremeni i pomalo ekspre-sionistiËki izraz za ono πto se u doba Jo-ve »aruge zvalo „drumsko razboj-niπtvo”) i napadaju sumnjivce s po-greπnim registarskim ploËicama, valjdabi - da nema nogometa - u kafiÊu ispija-li kamilicu i slagali domino.

Policijski su sluæbenici (prema televi-zijskoj reportaæi i sami iznenaeni!) Ëakopazili podvrstu nasilnika koji pro-puπtaju utakmicu da bi „na pravom mje-stu” mogli priËekati protivniËke navija-Ëe. Ili barem samo ljude iz grada gostu-juÊe momËadi. Utakmica kao da uopÊeviπe nije vaæna.

U biti, utakmica zaista nije vaæna ni-jednoj od spomenutih kategorija nasil-nika. Da nema utakmica, tuËnjave bi seorganizirale meu gradskim kvartovi-ma. A ako nije ni to, povod nasilju bibio to πto netko nosi drukËiju majicu ilijede drukËiju hranu. Ili neπto peto.

Zakon kreÊe od posljediceIstini za volju, u Hrvatskoj imamo i

Zakon o sprjeËavanju nereda na πport-skim natjecanjima, koji u prvom ËlankunomotehniËki ispravno kaæe: „Svrha jeovoga zakona osiguravanje sigurnostigledatelja, natjecatelja i drugih sudioni-ka πportskog natjecanja ili πportske pri-redbe i stvaranje okruæenja koje sprjeËa-va, suzbija i sankcionira nedoliËno po-naπanje, nerede, te nasilje, prije, za vri-jeme i nakon πportskog natjecanja iliπportske priredbe, zaπtita gledatelja kojise doliËno ponaπaju, zaπtita drugih gra-

ana i njihove imovine i imovine pra-vnih osoba te stvaranje uvjeta da πport-sko natjecanje ili πportska priredba πtoviπe pridonosi kvaliteti æivota graana,osobito mladeæi”.

Lijepo je to reËeno, ali - rezultat jedvojben. Tko ne vjeruje, neka na danutakmice visokog rizika parkira auto-mobil „pogreπnih” registarskih ploËicanegdje blizu stadiona.

A zaπto je rezultat dvojben? Zato jerpolazi od posljedice, a ne od uzroka.UnatoË nekim posve neprimjerenim po-tezima odreenih πportaπa - a takvo po-naπanje je, treba naglasiti, uvijek biloizuzetak - navijaËko nasilje sa πportskimdogaajem u biti ima veoma malo do-dirnih toËaka. Ono je navijaËko isto to-liko koliko je nasilje kada vas na povra-tku s proslave nove godine netko pretu-Ëe zbog pogreπnog naglaska - novogo-diπnje nasilje. Ili ako dobijete bocu uglavu na koncertu - rock nasilje. A da nespominjemo npr. birtijaπko nasilje.

NavijaËko je nasilje samo i iskljuËivonasilje! Ono je nasilnicima jednostavnozgodno, jer su navijaËi druge skupineËesto na neki naËin uniformirani, nosedruge simbole, znaju imati neπto drukËi-ji govor i sl. Lako su prepoznatljivi kaocilj. Usput je tu neki πportski dogaaj,koji se moæe i ne mora pogledati,mnnogo je ljudi, moæe se pokazivatipred policijom, lako je oformiti grupu.

Danas je utakmica Ëak i prigodan po-vod za dogovorene tuËnjave na staja-liπtima autocesta, πto ukljuËuje priliËnoveliku logistiku pripremanja terena i to-Ënog vremenskog razdoblja kada treba

doÊi na dva nasuprotna odmoriπta. Ka-kve to uopÊe ima veze sa πportskim do-gaajem i navijanjem?

Nasilje je problem druπtva u cjelini

Mi u Hrvatskoj imamo problem nasi-lja. Golog i primitivnog nasilja koje ge-nerira potpuno druπtveno neprimjerenaponaπanja. Stvari su postavljene po-greπno - kreÊe se od πportskog dogaa-ja, a ne od uzroka takvom ponaπanju.Tako je jednostavno lakπe: ne treba ula-ziti u sloæene geneze nasilja koje seteπko rjeπavaju godinama.

Postavi se dovoljno ograda, dovoljnopolicajaca i dovoljno kazni - i rijeπilismo problem. Rijeπili? Teπko… Ionakoza manje prijestupnike, kakva je veÊina,nema ni mjesta u zatvorima niti kvalite-tnog preodgoja. A kada se dogodi zlo -veÊ je kasno.

Pogreπno je misliti da Êe zakoni kojisankcioniraju nasilje na πportskim doga-ajima postiÊi æeljeni rezultat. Oni mo-gu tehniËki olakπati neke organizacijskei sigurnosne postupke i u tom su smisludobri. Ali, zaista rijeπiti nasilje vezanouz πportska dogaanja znaËi uhvatiti seu koπtac sa samom genezom tog nasilja.

Neupitno je da nasilje u druπtvu trebarjeπavati. Jednako je neupitno da πpor-taπi i πportska druπtva posve sigurnomogu u tome pomoÊi. Ali, oni ne mogubiti jedini odgovorni za negativne po-make kojima su korijeni znatno dublji, usamom druπtvu. Bez rjeπavanja uzrokazbog kojih neki ljudi na stadione dolazezadojeni mrænjom i ispunjeni æeljom zafiziËkim obraËunom, ni jedan navijaËkizakon neÊe rijeπiti problem.

Literatura

1. HINA, servis vijesti2. Wingate, B. (2008). Violence at Sports

Events (Violence and Society). Waco (Te-ksas): Library Binding

15


16

J oπua-osvajaË u Bibliji jezaπtitni znak za ono πto Êe uNovom zavjetu postati sre-

diπnja tema i odsudna zadaÊa: uÊi uKraljevstvo Boæje - a u Starom jezavjetu izraæeno slikom osvajanjaObeÊane zemlje. Osvojiti prva mje-sta, domoÊi se medalje - stvari su posebi razumljive svakom πportaπu.PotiËu. Ujedno su dodirna toËkaizmeu religije i πporta jer pogaa-ju Ëovjekovu ispruæenost premasvrsi koju valja ostvariti.

Dug putSa 110 godina Joπua pripada me-

u one kojima broj godina viπe nijesimboliËno preuveliËan, nego sepribliæava danaπnjim idealima. Je-dna je svrha tjelovjeæbe zdrav i dugæivot prema Joπuinu uzoru. Ravanje svome uËitelju i majstoru Mojsi-ju time πto mu æivotni put obuhvaÊaËetiri pozamaπne biblijske knjige.Ali ga je i nadvisio jer uvodi cijeluzajednicu u baπtinu. On dovrπavazahtijevan put.

Joπua je poput nestora hrvatskogπporta o kojima Olimp ustrajno iz-vjeπÊuje jer prenose baklju olimpij-skih ideala na nove naraπtaje. Nje-govu disciplinu u Bibliji oznaËavaposeban opis - "uranio je", koji Êe-mo jedino uz njegovo ime naÊi ËakËetiri puta (Jπ 3,1; 6,12; 7,16; 8,10).©portaπ zna: poput Joπue dugo vre-mena (Jπ 11,18) treba se boriti pro-tiv moÊnih suparnika da bi pobije-dio.

Na vrijeme poËeti

Danas olimpijski po-kret upozorava da trebaveÊ u ranoj mladosti poËetis razvijanjem zdravih snaga.Ovog smo proljeÊa mogli vi-djeti kako su se maratoncima uutrci za hrvatske nacionalneparkove pridruæili i maliπani. Odmalena se uËi odgovoran odnosprema prirodi i æivljenju. Joπua jeizvrstan primjer za pravodoban po-Ëetak. U mladosti dobiva zapovijedza boj s Amalekom kojemu se treba

korjenito suprotstaviti (Izl 17,9.14).Odmah Êe Joπua iskusiti da je toteπka borba: i dobiva i gubi (r. 11).Bitka traje do kraja dana, ali Joπuanapokon pobjeuje (r. 13).

Od Mojsija Joπua ne prima samoratni zadatak, nego se s njime uspi-nje u boæanske visine na gori Sina-ju kamo ni najbliæi suradnici, Aroni Hur, nemaju pristupa (Izl 24,14).A πator Boæje objave kamo se Moj-sije povlaËio na molitvu postat Êemladom momku trajno boraviπte(33,11). Suvremena tjelovjeæba, po-taknuta i Istokom, zna da je za dosi-zanje cilja, osim treninga za jaËanjei brzinu, prijeko potrebno vrijemesmirene kontemplacije. ©port namponovno stavlja pred oËi da obje sa-stavnice - i tijelo i duh - imaju svo-ju vaænost. Ni religijski æivot nenjeguje se samim aktivizmom iuvrijeæenim vanjskim obiËajima,nego se traæi duboka molitva i du-hovne vjeæbe.

NapredakRazumijemo da mlada Ëovjeka

ispunjaju ratniËka strast i æelja zasvladavanjem suparnika. Joπua Êese usprotiviti i uËitelju Mojsiju,

traæeÊi da uπutka proroke koji suse odvojili (Br 11,28). Takav ra-

dikalizam dobro Êe doÊi zaiskorjenjivanje svega πto za-

vodi na pohlepu i nevjernost- za bitku koja ispunja

stranice i stranice Knjigeo Joπui. Ali produljena

molitvena iskustva -tako i veliki psalam

RELIGIJA I ©PORT

Velikan znakovita imena - Joπua -cijelu zajednicu dovodi dokonaËnog uspjeha. To postiæeakcijom i kontemplacijom

J. S. von Carolsfeld: Joπua nasljeuje Mojsija (1851.-1860.). Bibel in Bildern

Ratnik i molitelj

Piπe p. Niko BiliÊ, SJ (dr. teol., FFDI, Zagreb)

Ovako jemogaoizgledati maË u Jπ 8,26


17

koji zajedno s Mojsijem piπe (Pnz31,19) i moli (32,4) - Ëine Joπuu ka-drim da nakon uËiteljeve smrti onpostane sluπatelj Boæjega glasa.Preokret je oËit: Joπuina ruka, is-pruæena sa zavinutim maËem (kîdônJπ 8,18.26), postat Êe ruka blago-slivljateljica (17,14; 22,6).

Zbog poπtivanja Boæjih zapovije-di, Joπua Êe napokon biti ovjenËanËasnim naslovom sluga Gospodnji(Jπ 24,29), koji je u cijeloj knjizidosljedno pripadao Mojsiju (14 pu-ta). S pravom Êe ga dobiti Joπua ko-ji je slavio prvu Pashu u ObeÊanojzemlji (Jπ 5,10) i izradio prvi prije-pis Knjige Zakona (8,32).

Vaæno imeKad Joπua u mladosti s ostalima

kreÊe izvidjeti teren i snage na dru-goj strani (Br 13,17), odmah po-miπljamo na vaæne πportske pripre-me i analiziranje suparniËke taktikeunaprijed. Joπua nam je joπ draæinakon povratka. Na temelju glasinabuknuo je strah, a on - prvi put -ustaje pred zajednicom; hrabri je,upozoravajuÊi na pravo stanje stva-ri i na njenu jakost (Br 14,9).

Joπua se otpoËetka zapravo zoveHoπea (Br 13,8.16). Mojsije mu da-je novo ime po kojem ga poznaje-

mo, dodajuÊi u he-brejskom izvorni-ku kao prefikskraticu svetogBoæjeg imena. Stim imenomJoπua je najavaza svog novo-zavjetnog ime-njaka. Hebrej-sko "Joπua" ugrËkom - paonda i hrvat-skom posta-je - Isus. AznaËenjeostaje:"Bogspaπava".

Uraniti - kljuË je mnogih pobjeda.Za osvajanje treba i miπiÊ i duπa.

Vjernik trËi na duge pruge.Blagoslov - najbolji napad!

i s k r i c e✴ ✴

1. Boling, R. G. (1982.). Joshua. A new translation with notes and commenatary.New York: Doubleday & Company, Inc.

2. Grün, A. (2007.). Boriti se i ljubiti. Muπkarac u biblijskoj perspektivi, preveo: R. Vukoja, 2. Izdanje. Zagreb: KrπÊanskasadaπnjost

3. Schäfer-Lichtenberger, C. (1988.), "Joschuaund Elischa - Ideal-Typen von Führerschaftin Israel". U Wünschet Jerusalem Frieden,273-280. Frankfurt: Lang

4. TomiÊ, C. (1995.). U zemlju obeÊanja. Zagreb: Veritas

Francuskimajstori:

Izraelci prelaze

Jordan. PadJerihona (oko

1475.-1480.),minijatura.

MuseumMeermanno

Westreenianum

N. Poussin: Joπuinapobjeda nad Amalekom(oko 1624./1625.).Dræavni MuzejPeterburg

Literatura


18

Z a neke probleme pokatkad jepotrebno promijeniti optiku,ukljuËiti onaj slavni Verfrem-

dungseffekt, da bi se razorila navikau gledanju i navika u prihvaÊanjustvari. Ovogodiπnja, VIII. konferen-cija o πportu Alpe-Jadran, kao glavnipredmet ima temu Æene i πport, a me-u podtemama su i ©port osoba s in-validitetom te Æene, πport i mediji.Upravo je prethodni broj Olimpa na-dopunjen - i obogaÊen - rubrikomMediji i πport, a problem medija ne-kako je iskrsnuo u prvi plan upravo sfamoznom krizom i sve uËestalijomkritikom tzv. neoliberalnoga kapitali-zma, koji u naπim tranzicijskim prili-kama dobiva joπ romantiËniju, gusar-sko-liberalnu nijansu.

Jedan od osnovnih prigovora kojise tim povodom upuÊuje medijimajest estradizacija svakoga druπtveno-ga ili javnog pitanja. Pravljene cirku-sa od svega, a osobito ni od Ëega. Dabi se ustanovilo kako u takvoj ure-dniËkoj koncepciji prolaze æene viπene treba traæiti duplericu. Ali, ima liu tom karuselu mjesta za ljude Ëijeprobleme ne moæe rijeπiti silikon?

Legenda hrvatskoga i svjetskoga paraolimpizma

Za sugovornika koji bi nam mogaoposluæiti kao krunski svjedok u ra-spetljavanju odnosa izmeu medija,paraolimpizma i rodne ravnopravno-sti ne treba iÊi daleko od Opatije: do-voljno je baciti pogled preko Rije-Ëkoga zaljeva da bi se kroz izmaglicukasnoproljetnoga jutra vidjele kontu-re staroga grada Zrinskih i Frankopa-na. Tamo, u Kraljevici, æivi MilkaMilinkoviÊ, rodom Bosanka, danas

nedvojbena legenda hrvatskoga isvjetskoga paraolimpizma.

S 13 je godina doæivjela teπku spi-nalnu ozljedu koja ju je prikovala zakolica, a da joπ nije bila ni izblizasvjesna πto to znaËi. Ali njena neobi-Ëna energija tim je kolicima dala kri-la na kojima Êe Milka MilinkoviÊobiÊi viπe gradova, zemalja i πport-skih boriliπta nego πto bi ih veÊinapokretnih znala nabrojati. Ipak, ni-smo je zvali zbog njenog rezultat-skog dossiera, ni medalja, ni svjet-skog rekorda, nego upravo da s isku-stvom borbe za dignitet paraolimpi-zma - a time i borbe za vlastito pravona πport - procijeni javni status πto gaje taj vid πporta imao nekad i danas, ida kaæe koliko unutar toga statusaima problema koji mute πport u cjeli-ni. U svojim reakcijama, tijekom ci-jelog razgovora odiπe optimizmom, iËini se kao da je taj optimizam pravisadræaj njenih odgovora, Ëak i kadgovori o poteπkoÊama i problemima.PoËnimo s pitanjem najizravnije ve-zanim uz ovu rubriku.

„Da, smatram da se i u paraolim-pizmu viπe paænje posveÊuje muπkar-cima. Ali meni to ne smeta, jer samse navikla boriti sama.”

Osnovni problem æenskog πporta:kako akumulirano πportsko iskustvozadræati u sustavu nakon zavrπetkanatjecateljske karijere, Milka je usvome curriculumu rijeπila veÊ na sa-mome poËetku, jer se i prije punolje-tnosti prihvatila trenerskih i duæno-sniËkih zadataka.

Ima πto reÊi„Kad prenosim svoja πportska

iskustva mladima æelja mi je prenije-

ÆENSKA STRANA ©PORTA

Piπe Ratko CvetniÊ

S 13 je godina doæivjela teπku spinalnu ozljedu koja ju je prikovala za kolica, ada joπ nije bila ni izbliza svjesna πto to znaËi. Ali njena neobiËna energija tim

je kolicima dala krila na kojima Êe Milka MilinkoviÊ obiÊi viπe gradova, zemaljai πportskih boriliπta nego πto bi ih veÊina pokretnih znala nabrojati

Roena u Bosni 1955., Milka MilinkoviÊod svoje 13 godina æivi u Kraljevici kamoju je dovelo lijeËenje i rehabilitacija. Dija-gnoza: paraplegija.. Tijekom rehabilitaci-je na nagovor dr. Ivan ©nurera poËinje sebaviti πportom, prije svega koπarkom ukolicima i atletikom.Godine 1972. nastupa na prvima od svo-jih osam paraolimpijskih igara i osvajaprvo od osam paraolimpijskih odliËja. Ukarijeri je osvojila 170 medalja - na na-tjecanjima od lokalnih i regionalnih razi-na pa do svjetskih i paraolimpijskih. Vr-hunac je bio na Paraolimpijskim igrama uSeoulu 1988. godine kada, uz svjetskirekord, osvaja zlato u kugli. Osim kaonatjecateljica, gotovo od samih poËetakau πportu djeluje i kao duænosnica i trene-rica. PoËasti je nisu zaobiπle: spomenimoBuËarovu nagradu, ploËu na jarunskojAleji πportaπa, a pred ulaskom je u para-olimpijsku KuÊu slavnih. Uvaæavanje jedoæivjela od Tita, Tumana i MesiÊa, i neskriva svoja odlikovanja. Od aktivnoganatjecanja oprostila se na Paraolimpij-skim igrama u Pekingu 2008.

Biografija Milke MilinkoviÊ

Navikla je boriti se sama


19

ti ne samo ono πto znam o πportu, ne-go i o samom naËinu æivota kojim æi-ve paraplegiËari, jer sam veÊ ËetiridesetljeÊa u kolicima i æivim sama.Mislim da nakon toliko godina isku-stva s raznim natjecanjima i treneri-ma od kojih sam uËila, nakon proËi-tane struËne literature, imam πto re-Êi. I πto je posebno vaæno, znam πpor-taπima dati moralnu podrπku i pri-premiti ih za onu finu nervozu kojusam i sama prolazila kroz pripreme inatjecanja.”

• Ipak, je li opÊa situacija danasbolja nego je bila nekad?

„Jest. Situacija je bolja veÊ i po to-me πto smo nekad imali samo trene-re, a s opremom i ostalim pomagali-ma uglavnom smo improvizirali. Da-nas je napredovala tehnologija, a ilogistika koja prati πportaπe mnogoje jaËa. Uz trenera su sad fiziotera-peuti, psiholozi i ostalo osoblje. Sa-mo za primjer: nekad smo i na najve-Êa natjecanja putovali avionima kojinisu imali zahod za invalide. Pa sadzamislite kako je kad oæednite na ta-kvom putu.”

• No, πto je sustav veÊi to njego-

ve unutarnje zakonitosti postaju

sve sliËnijeopÊem okruæju.

A opÊe okruæje po-znaje sve manje entuzijazma.

„Naæalost, to se osjeÊa i u naπemπportu. Ono πto mi smeta jest da seonaj iskreni poriv za bavljenje πpor-tom u kojem sam odrastala sve viπegubi. I da je danas najveÊi motiv no-vac. Pokuπavam objasniti mlaimada je πport ono πto Ëovjeka Ëini jaËimi izvan boriliπta, i da glavni smisaoπporta ne moæe biti u boljoj kategori-zaciji.”

• A mediji? Jesu li i na ovoj temipokazali manjak osjeÊaja?

„Ne, moram reÊi da je medijska si-tuacija danas apsolutno bolja negoprije jer su mediji postali mnogootvoreniji πportaπima s invalidite-tom. Nekad su bili popraÊeni samoveliki rezultati, dok se sada prate imanja natjecanja, πto nam je itekakovaæno upravo zbog onih koji moædani ne znaju da postoji ovako razgra-nat sustav, a htjeli bi se baviti πpor-tom u svome mjestu.”

Stalna æelja za pobjedom Lanjskim nastupom u Pekingu

Milka MilinkoviÊ zatvorila je svojnatjecateljski krug. S obzirom na toda smo je za ovaj kratki razgovor lo-vili izmeu brojnih obveza πto ih imau svojoj πportskoj obitelji, njen se pa-raolimpijski krug oËito nastavlja nanovoj kvalitativnoj razini. Sa 54 go-dine pokazuje da u πportu postoji sa-mo jedan jedini bitan talent - stalnaæelja za pobjedom. Ne samo nad su-parnicima, ne samo nad vlastitim sla-bostima, nego i nad svim preprekamakoje æivot i vrijeme postave pred Ëo-vjeka.


Æ elimo li shvatiti naËin na koji serazvijala renesansna umjetnostna sjeveru Europe, moramo

upoznati iznimno strpljiv rad nizozem-skog slikara Jana van Eycka (1390. -1441.). Iluziju stvarnosti postizao je mi-nucioznom izradom detalja, sve dok ci-jela slika ne bi bila poput odraza vidlji-vog svijeta.

Ta se razlika izmeu sjeverne i tali-janske umjetnosti renesanse odræalamnogo godina. Tako se u pravilu svakodjelo u kojemu su majstorski prikazanidetalji - povrπina predmeta cvijeÊa, na-kita ili tkanine, moæe pripisati sjevernojumjetnosti, ponajprije nizozemskoj,dok slike s jasnim obrisima perspektivei prikazom ljepote ljudskog tijela upu-Êuju na talijanske umjetnike. Kako biproveo u djelo namjeru da njegove slikebudu kao odraz prirode u zrcalu sa svimnjezinim detaljima, Van Eyck je moraousavrπiti tehniku slikanja. On je razvionove mjeπavina boja koje do danas nisuizgubile sjaj. U to doba slikari nisu mo-gli kupiti gotove boje u tubama, nego sumorali sami pripremati pigmente, ugla-vnom iz raznobojnog bilja i minerala.

Majstor fantastiËnih prizoraNajznamenitiji umjetnik fantastiËnih

prizora je nizozemski slikar Hiero-nymus Bosch (1450. - 1516.). On indi-vidualnim, realistiËnim stilom ra-skoπnim koloritom slika virtuozne,maπtovite i halucinantne vizije pakla,raja, grijeha, iskuπenja svetaca i sl. Naj-znaËajnija su mu djela Vrt naslada, Se-dam smrtnih grijeha, Posljednji sud iIskuπenje Svetog Antuna. Stvara nevje-rojatno domiπljate krajolike i dramati-Ëne odnose, a kompozicije su graenemnoπtvom malih prizora brojnih ljud-skih i æivotinjskih likova i Ëudnovatihbiljnih oblika. Ljudi, biljke i æivotinjeusko su povezani, meusobno se ispre-pliÊu u neobiËnoj metamorfozi i tran-sformaciji oblika i tijela. Na srediπnjemdijelu triptiha Iskuπenje Sv. Antuna, ko-ji je izradio tehnikom ulja na drvu,nalazimo prizor skakaËa u vodu s rene-sansne graevine u trenutku pripremeza taj pothvat, s rukama ispruæenimiznad glave. Drugi likovi ispod njegaplivaju oko polukruænih arkada u poma-lo mistiËnom ambijentu.

Triptih Vrt nasladaBoschova djela, puna tajanstvenih i

naizgled iracionalnih prizora, pokazalasu se kao iznimno teπka za tumaËenje,tako da su mnoga od njih, unatoË va-ænim spoznajama koje su dala novija

UMJETNOST I ©PORT

Hieronymus Bosch,Iskuπenje Svetog Antuna,triptih, srediπnji panel

Svako djelo u kojemu su majstorski prikazanidetalji - povrπina predmeta cvijeÊa, nakita ilitkanine, moæe se pripisati sjevernoj umjetnosti,ponajprije nizozemskoj, dok slike s jasnim obrisimaperspektive i prikazom ljepote ljudskog tijelaupuÊuju na talijanske umjetnike

Renesansnaumjetnost nasjeveru Europe

Piπe Diana ©imek

20


istraæivanja, ostala nerazrijeπena. To Êese lakπe razumjeti ako se prouËi triptihpoznat kao Vrt naslada. Najzagonetnijai najbogatija Boschova slika nastala jeizmeu 1510. i 1515. godine. U tom vr-tu, s prikazom raja, ljudski likovi jaπuna leima svakojakih æivotinja okookruglog bazena, sudjeluju u zajedni-Ëkim igrama, pleπu u paru, izvode kore-ografije pokretima tijela, plivaju i izvo-de druge razno-razne tjelovjeæbene akti-vnosti. Na desnom dijelu triptiha s pri-kazom Pakla zanimljiv je detalj: dokdio likova kliæe zaleenom povrπinom,drugi oko njih plivaju. Jedan se lik sa-gnuo i priprema se za skok u vodu s pre-dimenzioniranim klizaljkama-Ëamcima.Nedaleko od njega s istog takvog Ëamcadrugi lik je pao i pokuπava se vratiti unjega dræeÊi se za preostali dio koji joπnije potonuo.

Prizori svakidaπnjeg æivota obiËnih ljudi

Bosch je utjecao na slikare kasnijegrazdoblja, umjetniËkog pravca nadreali-zma, ali i na flamanskog renesansnogslikara Pietera Bruegela (1525. - 1569.)Bruegel slika pejzaæe i scene iz seoskogæivota, zauzima se za narodne obiËaje isvakidaπnji æivot obiËnih ljudi. SlikaDjeËje igre iz 1560. godine nastalu podBoschovim utjecajem kompozicijompodsjeÊa na njegov Vrt pohote. Bruege-lova namjera zacijelo nije bila enciklo-pedijski prikazati djeËje igre, premda ihje na toj slici identificirano viπe od 80.Djeci je svjesno dao izgled odraslih iprikazao ih tako udubljene u igre kaoπto to jedino mogu biti ljudi pri obavlja-nju vaænih poslova. Poruka bi mogla bi-ti da su pred Bogom jednako vaæne dje-Ëje igre, kao i zanimacije odraslih. Ori-

ginalni crteæi bakroreza iz 1558. godine,KlizaËi pred Jurajevim vratima, vjeranje prikaz tadaπnjih ljudi i gradaAntwerpena. Djelo Lovci u snijegu, ko-je simbolizira mjesec sijeËanj, prva jeslika iz ciklusa Mjeseci od kojih se sa-Ëuvalo samo pet.

Pojednostavljeni likovi, no puni æivota

Bruegel je nanosio boju u prozirnomsloju, a pritom je u sliku uklopio i pret-hodnu skicu na podlozi. Njegovo zaËu-ujuÊe sigurno vladanje kistom osobitoje uoËljivo u prikazivanju likova. Oni suπkrto karakterizirani i pojednostavljeni,no puni su æivota. To se osobito moæevidjeti na klizaËima koji se vide u dalji-ni tog prostranog panoramskog pejzaæagledanog s brda. Seosko je stanovniπtvoizaπlo iz svojih domova uæivati u Ëarimai aktivnostima koje donosi zima, kliæuÊise na zamrznutom jezeru. Lovci u pre-

dnjem planu kao da sve to promatraju suzvisine, dok u drugom planu slike, ne-daleko od njih, ljudi ispred kuÊe palevatru. Bakrorez Jurjevsko proπtenje pri-kaz je flamanskog proπtenja koje je di-jelom crkvena, a dijelom puËka sveËa-nost. Desno se vijori barjak sveca zaπti-tnika Sv. Juraja, koji nosi luk i strijele.Narativnim æarom kao i kod nekih dru-gih slika sliËne tematike, Bruegel prika-zuje seljake pri najrazliËitijim zabava-ma. Oni pleπu, sviraju, igraju se i natje-Ëu. Na slici se prikazuje igrokaz o Sv.Jurju i zmaju, a na breæuljku se u Ëastsveca zaπtitnika natjeËu strijelci.

Literatura1. Bazin, G. (1968.). Povijest umjetnosti

od prahistorije do danas. Zagreb: Na-prijed

2. Bloch, M. (2001). Feudalno druπtvo.Zagreb: Golden marketing

3. Kappelmayr, B. (2001.). Leksikonumjetnosti od prapovijesti do danas.

21

Gore, lijevo:HieronymusBosch, Vrtnaslada, detaljsa srediπnjegpanela

Gore, desno:HieronymusBosch, Vrt naslada, triptih,detalj sasrediπnjeg panela

Desno: PieterBrugel, Lovci usnijegu, 1565.godine


22

S lobodan Ëovjek u slobodnusvijetu najviπe je πto se moæepostiÊi u povijesti. Danaπnje

slobodno vrijeme nije prostor slobode,nego prostor u kojem Ëovjek bira onoπto mu se nudi, a ne ono πto je izraz nje-govih istinskih potreba. Ono je, kakokaæe Marcuse, u industrijskom druπtvupretvoreno u „sektor sekundarne ek-sploatacije” i dio je porobljavanja kojepoËinje u svijetu rada. Pojam slobodno-ga vremena izgubio je i svoj bitni smi-sao - vrijeme u slobodi i slobodu vre-mena.

Rad je „sredstvo” za æivot, a dokolica svrha

Blaæenka Despot strogo razlikuje do-kolicu od tzv. slobodnog vremena. Onaodbija „slobodno vrijeme” kao prostorslobode s obzirom na to da je ono fun-

kcija i derivat kapitala. Ono je zapravo„rekreacija za rad”, kratkotrajna distra-kcija od sveobuhvatne utilitarnosti æi-vota, kao i upotpunjenje druπtva obiljai apsolutne potroπnje. Takvo slobodnovrijeme ne omoguÊuje dokolicu kao sa-mosvrπni rad i slobodnu igru. Dokolicaje, dakle, izvor ËovjeËnosti Ëovjeka, na-suprot manipulaciji potroπnjom, i poj-mom tzv. slobodnog vremena koji pri-pada svijetu rada. Dokolica se Ëesto br-ka s lijenoπÊu, kao i rad s kreativnoπÊu.Dakako, rad moæe biti kreativan, ali sa-mo ako je „impregniran” dokoliËar-skim duhom. Rad je „sredstvo” za æi-vot, dokolica njegova svrha. Bez svrhe

rad je beznaËajan. Dokolica zapravo inije prestanak rada, nego rad drukËije-ga kova - rad s iznova uspostavljenimhumanim znaËenjem.

Æivimo da bismo radiliGrËka rijeË za dokolicu (σχολη)

izvor je latinske rijeËi scola, njemaËkeSchule i engleske school. Ime, dakle, in-stitucije obrazovanja i uËenja oznaËava„dokolicu”. Naravno, izvorni pojam iznaËenje te rijeËi zaboravljeni su u da-naπnjoj kulturi Ëistoga i sveprisutnogarada. Da bismo vratili prvotni smisaopojmu dokolice, moramo se suoËiti skontradikcijom nastalom prenaglaπ-enom uporabom rijeËi „rad/posao”. Midanas ne samo da radimo da bismo æi-vjeli, nego i æivimo da bismo radili.Naπom stalnom preokupacijom radom izaradom, te socijalnom korisnoπÊu, samismo zanemarili izvore na kojima poËivanaπa kultura koja se razvijala u dokolicigrËkih filozofskih πkola. Ta se dokolica,dakako, nije mogla poistovjetiti s bespo-slenoπÊu, nego je predstavljala slobodniodmak od kratkoroËnih i konkretnih ci-ljeva. Rad s onu stranu materijalne proi-zvodnje, a koje je stvaranje po zakoni-ma Istine, Dobra i Lijepa jest dokolica.

Æivot je Ëinidba, a nije tvorbaProtivni smo „slobodnom vremenu”

potroπaËkog druπtva koje onemoguÊa-va dokolicu kao samosvrπni rad i slo-bodnu igru spoznajnih moÊi, a generiralaæne potrebe koje Ëovjeka sile na joπ

FILOZOFIJA ©PORTA

Piπe Drago VujeviÊ

Dokolica je izvor ËovjeËnosti Ëovjeka, nasuprot manipulaciji potroπnjom ipojmom tzv. slobodnog vremena koji pripada svijetu rada. Dokolica seËesto brka s lijenoπÊu, kao i rad s kreativnoπÊu. Dakako, rad moæe bitikreativan, ali samo ako je „impregniran” dokoliËarskim duhom. Rad je

„sredstvo” za æivot, dokolica njegova svrha. Bez svrhe rad je beznaËajan

Dokolica, igra i slobodno vrijeme

´


23

veÊu potroπnju. Masovne aktivnosti uslobodno vrijeme mogu zaprepastiti,uzbuditi ili razonoditi, ali ne πire duh iliosjeÊaje niti dopuπtaju kreativni razvojslobodnih aktivnosti. Je li bit ljudsko-ga æivota, cjeline ËovjeËjeg opstanka uradu, ili slobodi od rada - dokolici?

GrËko iskustvo, kroz Aristotela, ka-æe: æivot je Ëinidba, a nije tvorba, jerono prvo ima samosvrhu, a potonje ne-ma. »inidba se ostvaruje u druπtvenomi politiËkom æivotu kao pravom obita-valiπtu Ëovjeka, a tvorba ostaje priko-vana nuædom za stvari koje trebamo dabismo preæivjeli. No bilo bi posve kri-vo zamiπljati opreku rad-dokolicaiskljuËivo. I pojedinac i zajednica sva-ki Êe dan provoditi u obojem - poslu/ra-du i dokolici i njihov Êe vijek proÊi ustalnom svagdaπnjem potvrivanju.

Dok je dokolica zasebna, sama na se-be upuÊena slobodna sfera æivota iodreena kao samosvrha, igra, kako je

shvaÊa Aristotel, nije samostalan feno-men, nego je prema svom pojmu upu-Êena na neπto drugo, a to je uopÊe„ozbiljan æivot”, pa tako i rad. Igramose radi odmora da bismo se opustili iopet bili ozbiljni. Sva je igra, vedrina,zabava tu da bismo bili ozbiljni.

I Marcuse smatra da se igra zbiva kaorazbibriga, opuπtanje, oporavljanje odsabranosti, napetosti, muke itd. u svrhunovog sabiranja i napinjanja. NasuprotznaËajkama rada, igru kao protufeno-men odlikuje trenutaËnost, nepostoja-nost i olakπanje. Sve to, Ëini se, govoriu prilog shvaÊanju da se igra ne moæeuzeti kao zaseban, vlastiti naËin djela-tnosti pored rada i dokolice i izvan nji-hove opreke.

Bit igre je u rastereÊenju odbilo kakvih svrha

Gadamerova hermeneutiËka teorijaigre, meutim, govori drukËije. Pojam

igre, prema njegovu miπljenju, valjaosloboditi subjektivnog znaËenja πto gaon ima od Kanta i Schillera sve do no-vije estetike, i odrediti ga drukËije: igraje „objektivno zbivanje”. Igra tako po-staje „kretanje koje nema neki cilj u ko-jem se zavrπava, nego se obnavlja ustalnom ponavljanju”. Zato je bit igre urastereÊenju od bilo kakvih svrha kojekarakteriziraju temeljne ljudske djela-tnosti (teoriju, praksu i proizvodnju).Igru se, takoer, odreuje njenim kon-trastiranjem Ëinidbi za koju je bitno daima svrhu, dok „igraËku djelatnost”, zarazliku od svrsishodne odreenosti sva-kodnevnog æivota, karakterizira odsu-tnost svrhe i besciljnost. Kao kretanjebez cilja i svrhe igra je potencijalno be-skrajna, i time oslobaa pritiska stalnesljedbe ciljevima.

Literatura1. Mills, C.W. (1951). White Collar.New

York: Oxford Uni. Press2. Despot, B. (1976). Plädoyer za

dokolicu. Beograd: Ideje3. Rodin, D. (1982). Bitak i povijesnost.

Zagreb: PolitiËka misao4. Gadamer, H-G. (1996). New York

Truth and Method 5. Marcuse, H. (1991). One-Dimensional

Man. Boston: Beacon Press6. ÆugiÊ, Z. (2000). Sociologija sporta.

Zagreb: FFK


F inancijska kriza uzdrmala jesvijet i utjeËe na sve gospodar-ske grane, pa tako i na πport-

sku industriju. Posebno smanjenjesponzorskog angaæmana koji je ËestonajveÊi izvor prihoda, ali i gubicizbog ulaganja u dionice, ugroæavajuegzistenciju mnogih πportskih klubo-va diljem svijeta, a odræavanje nekihπportskih natjecanja postalo je upitno.

©portovi vezani uz motornu i finan-cijsku industriju meu prvima suosjetili posljedice globalne financij-ske krize. Honda se povukla iz For-mule 1, a Suzuki i Subaru iz svjetskogprvenstva u reli-utrkama. GeneralMotors nije samo napustio NASCAR,nego je odluËio i ne produljiti ugovors Tigerom Woodsom, zbog Ëega je tajgolfaπ ostao bez 7 milijuna dolara go-diπnjeg prihoda.

Premier liga kao zrcalo Prema ameriËkom Ëasopisu Time,

engleska Premier liga postala je zrca-lom svjetske financijske krize. Spon-zorstva na dresu najveÊi su izvorsponzorskih prihoda za mnoge nogo-metne klubove, a u Velikoj je Britani-ji veÊ popularno klaenje na nogome-tne klubove koji Êe sljedeÊi ostati bezsponzora na dresu. AmeriËka osigura-vajuÊa kuÊa AIG neÊe produljiti spon-zorski ugovor vrijedan 21,2 milijunaeura godiπnje s Manchester Unitedomnakon 2010. Newcastle United jeostao bez posrnule banke NorthernRock, dok je sponzor West Ham Uni-teda, turistiËka grupacija XL LeisureGroup, proglasila steËaj.

Recesija nije zaobiπla ni ruske no-gometne klubove. Vneshtorgbank, je-dna od najveÊih ruskih banaka, neÊe

produljiti ugovor s CSKA, a moskov-ski je Spartak zbog neizvjesne finan-cijske buduÊnosti odgodio izgradnjusvog stadiona. Ni bogate ameriËke li-ge NFL, NBA i NHL nisu poπteene.Da bi srezale troπkove otpustile sumnogobrojne suradnike, a NHL veÊrazmiπlja o smanjivanju plaÊa igraËa.

Nije realno oËekivati da naπi velikidomaÊi πportski klubovi, poput Nogo-metnog kluba Dinamo, Koπarkaπkogkluba Cibona ili Rukometnog klubaCO Zagreb neÊe osjetiti posljedice fi-nancijske krize, a najjaËe Êe se odra-ziti na manje πportske klubove i save-ze te individualne sportaπe iz medijskimanje eksponiranih πportova.

Strategija visokog rizikaU vremenima kada se tvrtke bore za

opstanak sponzorstvo vjerojatno nijena vrhu liste prioriteta. Tvrtke zainte-resirane za sponzoriranje velikihπportskih ligi, klubova ili natjecanjaËesto imaju ambiciozne ciljeve i kori-

ste se strategijom visokog rizika,zbog Ëega su u recesiji u velikoj opa-snosti.

Uza sve te Ëinjenice koje ukazujuna teπku situaciju u πportskoj industri-ji, tvrtke i dalje ulaæu u πportske mar-ke. Citigroup je, unatoË protestimaameriËke javnosti i kongresnih zastu-pnika, za protuvrijednost 400 miliju-na dolara postao sponzor nositelj ime-na stadiona Citi Field, domaÊeg stadi-ona New York Metsa. Thierry Henryi Roger Federer i dalje Êe se pojavlji-vati u marketinπkoj kampanji Gillet-tea. Meunarodni olimpijski odboruspio je, zahvaljujuÊi sklopljenimsponzorskim ugovorima za ZOI Van-couver 2010. i OI London 2012.,ostvariti 900 milijuna dolara prihoda ipribliæava se planiranom iznosu odmilijarde dolara.

Prema miπljenju nekih struËnjaka,financijska kriza dovest Êe do polari-zacije u sponzorstvu. Velike zvijezde,posebno one globalne, te klubovi i li-ge iz medijski eksponiranih πportovazaraivat Êe unatoË krizi, ali Êe patitimanje eksponirani πportovi i nepo-znati πportaπi. Sponzori u njih ulaæumanje iznose, a upravo u tom se-gmentu nedostaju, zbog manjka dosa-daπnjih istraæivanja, moguÊnosti zapouzdano utvrivanje djelotvornostisponzorstva. Nekim sponzorima topredstavlja visok rizik, zato Êe se uovim vremenima paniËne πtednje i ne-sigurnosti moæda odluËiti za jedno ve-liko ulaganje umjesto mnogo manjih.

Ipak i neka koristNo, ako struËnjaci tvrde da veliki

nogometni klubovi zahvaljujuÊi du-gogodiπnjim sponzorskim ugovorima

Financijska kriza dovest Êe do polarizacije u sponzorstvu - velike zvijezde,posebno one globalne, te klubovi i lige iz medijski eksponiranih πportova zaraivat

Êe unatoË krizi, ali Êe patiti manje eksponirani πportovi i nepoznati πportaπi

Posljedice financijske krizena πportsko sponzorstvo

©PORTSKI MARKETING

24

Piπe Manuela Senteri


i velikom boju navijaËa diljem svijetanemaju razloga za brigu, postavlja sepitanje zaπto su neki od tih klubova narubu steËaja? Dugovanja πpanjolskihnogometnih klubova iznose 3 milijar-de eura, dok su engleski klubovi 3,18milijuna eura u minusu. Razlog njiho-vih poteπkoÊa, kao i poteπkoÊa mno-gih drugih klubova, liga i natjecanjanije primarno financijska kriza, onasamo pomaæe u razotkrivanju slabostii poteπkoÊa koje su dulje prisutne.Klubovi koji su godinama jedva op-stajali i kretali se na rubu steËaja sadasnose posljedice zbog Ëesto kratkoro-Ënih strategija svoje uprave, optimi-stiËnih planiranja i manjka upravlja-nja rizikom. Pokazalo se da je ovi-snost o sponzorima iz samo jednebranπe, posebno kada su sponzorskiprihodi glavni izvor prihoda, izuzetnoopasna.

Ali financijska kriza nije zrakopra-zan prostor i Ëekanje boljih vremena,nego je u πportskoj industriji i prigodaza prepoznavanje vlastitih slabosti iprednosti. Za neki πportski klub kojise nekoliko sezona jedva dræi u prvojligi kriza omoguÊava objektivan po-gled na trenutnu situaciju i povratak udrugu ligu kao novi poËetak. Manjaknovca moæe neke klubove natjerati ina uspjeπna partnerstva i spajanja, dabi se iskoristile sinergije.

Financijska kriza, unatoË svojimnedvojbeno negativnim posljedicama,koristi πportskoj industriji, jer una-prjeuje profesionalizaciju upravlja-nja πportom, a manjak novca moædabi mogao ublaæiti Ëesto osuivanu ko-mercijalizaciju πporta i ponovno vra-titi πport u centar paænje.

Literatura1. Time. A Casualty of the Financial

Crisis: Sports Sponsorships, 17. 9.2008.:http://www.time.com/time/printout/0,8816,1841701,00.html

2. FOCUS Online. Sport-Sponsoring -Die fetten Jahre sind vorbei, 11. 2.2009.:http://www.focus.de/finanzen/news/werbung/tid-13351/sport-sponsoring-die-fetten-jahre-sind-vorbei_ aid_369721.html

3. Deutschlandfunk. Radijski intervju sHartmutom Zastrowom, Ëlanom upraveSPORT+MARKT, tema: "Boom oderBaisse" - Die Finanzkrise und dieAuswirkungen auf die Sportbranche,19. 4. 2009.:http://www.dradio.de/aod/html/?mod=aod&station=&day=19&month=04&year=2009&ACTION_DATE=Suchen

25


26

M nogi misle da je sve u æivotustvar interesa. O savezniπtvuiz interesa, bilo da je rijeË o

politiËkoj stranci, nekoj interesnoj grupi,braku ili obiËnom prijateljstvu, raspra-vljaju svi, a osobito moralisti. Napor ulo-æen u iznoπenje vlastitih stavova Ëesto jeproporcionalan sumnji u te iste stavove.

Jedna od tema o kojoj se voli raspra-vljati kroz prizmu ispravnosti i moralajest i πport. Za razliku od, primjerice, kul-ture, gdje se ljudi bitno opreznije upuπta-ju u glasno iznoπenje stavova - o nekomdramskom komadu ili koncertu - πport jedjelatnost o kojoj mnogi misle da znajumnogo. NajËeπÊe, rijeË je o tezama tipa„mladi bi se trebali baviti πportom, a nekriminalom” ili „svakom djetetu trebadati priliku da se bavi sportom kako bi bi-lo zdravo i veselo”. BuduÊi da smo izni-jeli tezu da je sve stvar neËijeg interesa,pitanje koje se postavlja jest: kome je uinteresu da se mladi bave πportom?

Brak iz interesaBez obzira na to je li rijeË o πportskom,

vjerskom, korporativnom ili politiËkom

marketingu, ono πto je svima zajedniËkojesu ciljne skupine, sofisticiran jezikuvjeravanja i, naravno, interes. Dok velikbroj razliËitih vjerskih, stranaËkih ili pro-izvodnih subjekata ima relativno ograni-Ëenu ciljnu skupinu, πport je djelatnostkojom se bavi pribliæno 10 posto svjetskepopulacije, dakle pribliæno 600 milijunaljudi.

Sve veÊi tehnoloπki napredak, boljaprometna povezanost, razvoj znanosti i

komunikacija pretvorilo je πport u jedanod najveÊih globalnih poligona za stvara-nje dobiti. Milijunsku dobit od prodajehotelskih kapaciteta broje gradovi doma-Êini velikih πportskih priredbi. Proizvoa-Ëi πportske obuÊe i odjeÊe, πportske opre-me i rekvizita svoje su træiπte pronaπli ustotinama milijuna ljubitelja πporta iz svihdijelova svijeta. Sve veÊi interes træiπta zaπport omoguÊio je strelovit napredak, po-sebno u segmentu vrhunskog πporta, teprofesionalizaciju brojnih kvalitetnih i ta-lentiranih πportaπa, poveÊao interes medi-ja, potrebu za πkolovanjem struËnog ka-dra, itd.

Razvoj πporta nije samo interes privre-de koja πport æeli podrediti logici robneproizvodnje, ukljuËiti ga u proces træiπneekspanzije i konkurentske borbe. Dræavnai politiËka birokracija takoer ima cilj pri-svojiti πport radi potpore sustavu politi-Ëkih vrijednosti koje ona zastupa, vlastiteafirmacije i propagande svojih programa.Stoga i ne Ëudi da brojne politiËke skupi-ne u svijetu πport iznose kao jedan od pri-

©portski turizam, jedan od primjera kvalitetnesimbioze πporta i træiπta, prigoda je da se upravoputem πporta, koji Êe joπ dugo najveÊim dijelomovisiti o javnim financijama, osigura priljevsredstava u proraËun. Prigoda za Hrvatsku nijesamo u organizaciji svjetskih i europskihprvenstava i kupova, nego i u organizaciji brojnihdrugih πportskih dogaanja koja πportski turizamveæu uz zdravstveni, kulturni, gastronomski turizam

©PORT I ZNANOST

Piπe Miroslav Hræenjak




oritetnih programa. SljedeÊa interesnaskupina su uËitelji tjelovjeæbe koji stalnonaglaπavaju vaænost bavljenja πportom zazdravlje, naroËito djece i mladeæi, te pu-tem πporta i tjelovjeæbe nastoje odgojitigeneracije mladih ljudi. Doduπe, meunjima neki nastoje πport prikazat kao Ëa-robni πtapiÊ kojim je moguÊe rijeπiti sveprobleme, posebno zdravstvene - istodo-bno traæeÊi beneficirani radni staæ.

ProraËun i træiπteNa kraju, dolazimo do braka iz interesa

izmeu πportaπa i sustava koji ga financi-ra. Interes træiπta je da πportaπe koristi kaotræiπne manekene kako bi poboljπalibrand svoje tvrtke, odnosno utjecali naπiroku bazu potencijalnih potroπaËa. Inte-res vrhunskih πportaπa (u ovom sluËajuprofesionalaca) jest zarada. Kad govori-mo o druπtvu, odnosno dræavnoj birokra-ciji, interes je pojedinaca prikazati se gra-anima (potencijalnim biraËima i strana-Ëkim poklonicima) u svjetlu humanih vri-jednosti, dok je interes πportaπa i njihovihroditelja osigurati uvjete za obavljanjeπportske aktivnosti uz πto niæe vlastitetroπkove.

Ortodoksni zagovornici privatizacije itræiπne ekonomije u πportu - Ëija retorikapodsjeÊa na onu otprije petnaestak godinakad se govorilo o privatizaciji poduzeÊa uHrvatskoj - reÊi Êe da πport moæe funkci-onirati po zakonitostimaekonomije profi-ta. Meutim, postavlja se pitanje koji jesegment πporta interesantan træiπtu. U πaliÊe marketinπki struËnjaci reÊi kako jecost- benefit analizom ustanovljeno da jeu plivaliπnim kompleksima isplativijeuzgajati neku slatkovodnu ribu, primjeri-ce pastrvu, nego odræavat obuku nepliva-Ëa ili trening mlaih dobnih kategorija.

Argumentirat Êe to egzaktnim parametri-ma (troπkovi hladnog pogona, struËnirad…). Da u svakoj πali ima dio istine go-vore i sluËajevi prenamjene nogometnihigraliπta i travnatih terena u parkiraliπta itrgovaËke centre. Usput reËeno, da bi vicbio smijeπan u sebi mora sadræavati ele-mente istine. ©to viπe, to bolje.

©port je dakako javna potreba i kao ta-kav je definiran Zakonom o πportu. BezproraËunskog novca ne bi bilo moguÊe fi-nancirati koriπtenje objekta, struËnog radai sl., πportaπima koji ne pripadaju u onih0,5 posto zanimljivih πportskom træiπtu.Bez te πiroke mase ne bi bilo moguÊe na-praviti ni selekciju πportaπa, odnosnostvoriti vrhunskog πportaπa.

Kod iskljuËivo proraËunskog financira-nja postoje brojni problemi. Na primjer,proraËun ne moæe osigurati dovoljnosredstava za talentirane πportaπe koji pre-laskom u seniorsku dob ulaze u meuna-rodnu konkurenciju πportaπa profesiona-laca. Iz tog se razloga brojni osvajaËi me-dalja u mlaim dobnim kategorijamaizgube nakon prelaska u seniorsku dob.

©portski turizam kao prigodaRazvoj træiπne ekonomije u πportu da-

naπnjim je profesionalnim πportaπimaomoguÊio visoke novËane premije, medi-ji podiæu svijest o πportu, povisila se letvi-

ca πportskih rezultata i sl. Kakva je situa-cija u Hrvatskoj? Interes multinacionalnihkorporacija za proizvodnju πportske odje-Êe i obuÊe usmjeren je prema najkvalite-tnijim svjetskim πportaπima, kako bi seodræao brand i osiguralo træiπte meuπirokom masom rekreativnih πportaπa di-ljem svijeta. U Hrvatskoj gotovo i ne po-stoji proizvoaË πportske opreme koji bibio interesantan domaÊem træiπtu, a ka-moli ostvario izvozne rezultate. Nadalje,vidljiv pad malog i srednjeg poduze-tniπtva znatno je smanjio izvanproraËun-ska ulaganja u πportske klubove, dok suvelika poduzeÊa naπla interes samo u naj-veÊim hrvatskim πportskim klubovima.Velikoj veÊini proraËun je ostao primarnii jedini izvor financiranja.

Ipak, Ëini se da najveÊi pro-fit prilikom organizacije veli-kih πportskih priredbi ubiruhoteli, restorani, trgovine i sl.©portski turizam, Ëini se, uovom trenutku nije jedan odprimjera kvalitetne simbiozeπporta i træiπta, nego i prigodada se upravo putem πporta, ko-ji Êe joπ dugo najveÊim dije-lom ovisiti o javnim financija-ma, osigura priljev sredstava uproraËun. Prigoda za Hrvatskunije samo u organizaciji svjet-skih i europskih prvenstava i

kupova, nego i u organizaciji brojnih dru-gih πportskih dogaanja koja πportski tu-rizam veæu uz zdravstveni, kulturni, ga-stronomski turizam i sl.

Smjer u kojem Êe se razvijati hrvatskogospodarstvo, posebno dio vezan uz pro-izvodnju i izvoz na meunarodno træiπte,utjecat Êe i na obujam izvanproraËunskogfinanciranja sustava πporta, ali i na uku-pni standard graana, koji itekako uvjetu-je tko se moæe bavit πportom. Ono u Ëemuje Hrvatska doista konkurentna i prepo-znatljiva u cijelom svijetu je njena turisti-Ëka ponuda, prirodne i kulturne znameni-tosti, odliËna gastronomska ponuda te bo-gata πportska tradicija i povijest. Gledeprirodnih ljepota i ekoloπkog aspekta turi-stiËke ponude ameriËki je magazin For-bes nedavno objavio popis ekoloπki naj-ËiπÊih zemalja svijeta. Prema indeksimautvrenim na sveuËiliπtima Yale i Colum-bia, Hrvatska je zauzela 20. mjesto, a pr-vo mjesto u regiji istoËne Europe i srednjeAzije.

Literatura1. Dæeba, K. i SerdaruπiÊ, M. (1995). Sport i no-

vac. Zagreb: Gopal d.o.o.

2. Novak, I. (2006). Sportski marketing i indu-strija sporta. Zagreb: Maling d.o.o.

3. Jordan, C. D. (2000). Politika i droga - prljavinovac i demokratske dræave. Zagreb: AGM

27



UDK 796/799(091) • CODEN: PHSPFG • ISSN 1330-948X

Reprezentacija Jugoslavije u hazeni prije finalnog susreta na III. svjetskim æenskim igrama u Pragu 1930. godine

GODINA 40 • BROJ 149 • LIPANJ 2009.


TRIBINA HRVATSKOG DRU©TVA ZA POVIJEST ©PORTA

Piπu Milena DragiπiÊ i Radica Jurkin

Meunarodni je olimpijski odbor od osnutka 1894.godine po mnogo Ëemu prednjaËio u razvojudruπtvenih vrijednosti meu kojima, dakako, olim-

pizam i olimpijske igre imaju presudnu ulogu. O tome ko-liko je Hrvatska u razliËitim πportskim i politiËkim okolno-stima svjetske zajednice sa svojim ljudima sudjelovala ukreiranju danas opÊe priznatih najviπih πportskih i olimpij-skih standarda, Hrvatsko druπtvo za povijest πporta organi-ziralo je 5. lipnja 2009. tribinu u Zagrebu, u OpatiËkoj 10,u Zlatnoj dvorani Hrvatskog instituta za povijest.

»lanovi MOO-a iz Hrvatske

RijeË je o trojici Hrvata koji su kao Ëlanovi Meunaro-dnog olimpijskog odbora znatno pridonijeli olimpizmu injegovom nedvojbeno pozitivnom utjecaju na svjetsku za-jednicu. Od novije povijesti prema ranim godinama MOO-a to su Antun Vrdoljak, Ëlan MOO-a od 1995., Boris Ba-kraË, od 1960. do 1987., i Franjo BuËar, Ëlan MOO-a od1920. do 1946. godine. O svojem iskustvu u meunaro-dnom olimpijskom pokretu, poËevπi od dramatiËne borbeza „spas” domaÊinstva Europskog atletskog prvenstva uSplitu 1990., svjedoËio je sam Antun Vrdoljak kojeg je in-tervjuirao Kreπimir KristiÊ, glavni tajnik Druπtva i modera-tor tribine.

Prvi

predsjednik

HOO-a

Antun Vr-doljak, ËlanMOO-a od1995. godine,prvi je HrvatËlan najviπegtijela svjet-skog olimpij-skog pokretau samostalnojHrvatskoj,prvi predsje-dnik HOO-a,danas poËasnipredsjednik.S velikim jepoπtovanjem

govorio o, kako je kazao, silnoj snazi olimpijskog pokretakoji je i Hrvatskoj dao priliku veÊ iste godine privremenogpriznanja, 1992., o prvim nastupima hrvatskih olimpijacaod samostalnosti, hrvatskim olimpijcima i njihovim zaslu-gama za ugled hrvatskog πporta, o naklonosti Juana Anto-nia Samarancha, dugogodiπnjeg predsjednika MOO-a,spram Hrvatske i hrvatskih πportaπa, osobito Draæena Pe-troviÊa, velikana svjetske koπarke Ëiji je spomenik u Olim-pijskom muzeju u Lausannei. Vrdoljak, koji je i Ëlan dvijukomisija MOO-a (za radio i televiziju te za kulturu i olim-pijsko obrazovanje), i prije no πto je „formalno” postaoËlan MOO-a dobio je 1994. visoko priznanje MOO-a Tro-fej Stogodiπnjice.

Boris BakraË odlikovan

Zlatnim olimpijskim redom

O Borisu BakraËu govorio je predsjednik Hrvatskogdruπtva za povijest πporta Darko DujmoviÊ, uglednik hrvat-skog πporta koji je i sam kao πportski duænosnik svjedoËiovremenu Borisa BakraËa, a kojeg je za zasluge u promica-nju πporta i olimpizma predsjednik MOO-a Samaranchodlikovao najveÊim priznanjem, Zlatnim olimpijskim re-dom. BakraË, roenjem iz Slavonske Poæege, dobrovoljnoje istupio iz Ëlanstva MOO-a 1987. godine ne æeleÊi iskori-

stiti pravo nadoæivotnoËlanstvo ko-je mu je osi-guravala ta-daπnja Olim-pijska pove-lja. U vre-menu u ko-jem je djelo-vao dao je,kako sumnogi po-tvrdili, sveod sebe dahrvatski π-port doæiviugled kakavzasluæuje. Onjemu kaoπportskom

Hrvati Ëlanovi Meunarodnogolimpijskog odboraTrojica su Hrvata kao Ëlanovi MOO-a znatno pridonijeli olimpizmu i njegovomnedvojbeno pozitivnom utjecaju na svjetsku zajednicu. Od novije povijesti premaranim godinama MOO-a to su Antun Vrdoljak, Ëlan MOO-a od 1995., Boris BakraË,od 1960. do 1987., i Franjo BuËar, Ëlan MOO-a od 1920. do 1946. godine

2

Zrinko »ustonja, Darko DujmoviÊ, Antun Vrdoljak i Kreπo KristiÊ


duænosniku govorili su i novinarka Milka BaboviÊ i Vladi-mir Pezzo, ugledni Ëlanovi Druπtva, a mogli su svjedoËiti onjegovom zauzimanju za brojna πportska dogaanja u ta-daπnjoj Jugoslaviji. Meu njima je organizacija XIV. sje-dnice Izvrπnog odbora MOO-a s nacionalnim olimpijskimodborima u Dubrovniku 1969. godine, kao i sjajne Medite-ranske igre u Splitu1979., Zimske olimpij-ske igre u Sarajevu1984., te Univerzijadau Zagrebu 1987. na ko-joj je bio potpredsje-dnik Organizacijskogodbora.

Otac hrvatskog

olimpizma

Saæetak djelovanjaFranje BuËara, prvogpromicatelja modernogolimpijskog pokreta uHrvatskoj po kojem sezove najviπa dræavnanagrada u πportu i ko-jeg smatraju ocem hr-vatskog olimpizma,dao je Zrinko »ustonja,predavaË povijestiπporta na Kinezio-loπkom fakultetu Sveu-Ëiliπta u Zagrebu i ËlanDruπtva.

Franjo BuËar, koji seπkolovao na Central-nom gimnastiËkom za-vodu u Stockholmu,upravo u vremenu od1892. do 1894. godine,kada su se stvarali te-melji danaπnjeg mo-dernog meunarodnogolimpijskog pokreta,Ëlanom MOO-a postaoje 1920. godine. Bliskoje suraivao s utemelji-

teljem meunarodnog olimpijskog pokreta i obnoviteljemolimpijskih igara Pierreom de Coubertinom, kojem je pre-dlagao moguÊe primanje Hrvatske u MOO. No, u zamrπe-nim politiËkim i druπtvenim okolnostima ondaπnjeg vreme-na, zalaganje o kojem je govorio Zrinko »ustonja nijeuspjelo Ëovjeku koji je svoj æivot u potpunosti posvetio toj

ideji. Franjo BuËar bioje prvi predsjednik Ju-goslavenskog olimpij-skog odbora osnovanog1919. i tu je duænostobnaπao do 1927.

Priprema za XIII.

olimpijski kongres

Tribina o trojici Hrva-ta Ëlanova MOO-a bilaje posveÊena, kako jenaglasio predsjednik Hr-vatskog druπtva za povi-jest πporta Darko Duj-moviÊ, pripremi pred-stojeÊeg XIII. olimpij-skog kongresa koji Êe seodræati u Kopenhagenuu listopadu 2009. godi-ne. Hrvatsko druπtvo zapovijest πporta nastavljaseriju sliËnih tribina usluæbi rasvjetljavanjauloge hrvatskog i meu-narodnog πporta u ra-zvoju druπtva.

Hrvatsko druπtvo zapovijest πporta, obno-vljeno 2006. godine,Ëlan je Hrvatskog olim-pijskog odbora i Meu-narodnog udruæenja zapovijest tjelesnogodgoja i πporta (IS-HPES), a ima oko 70Ëlanova meu kojimasu brojna ugledna ime-na hrvatskog druπtva.

3

Franjo BuËar

Boris BakraË

AntunVrdoljak

Spomenik Draæenu PetroviÊu u parku Olimpijskog muzeja u Lausannei


Piπe Ivan Mirnik

Erich Alexander (Zagreb, 21. III. 1868. - Zagreb, 23. IV. 1945.)

Erich Alexander bio je sin Lju-devita, rodom iz Güssinga uGradiπÊu, i Leonore

Alexander, ro. Weiss, iz Vesprima(Veszprem) u Ugarskoj. Kao malije bio vrlo æivo dijete te je i ocu,pomajci i cijeloj obitelji prirei-vao nebrojena neugodna iznena-enja. Jednom se, preskakujuÊiæeljeznu ogradu, poskliznuo i za-peo na oπtrom æeljeznom πiljku,koji mu je probio podbradak iuπao u usta. Drugom je prigodoms otvorenim kiπobranom kao pa-dobranom skakao s krova obitelj-ske kuÊe u Margaretskoj, danaπ-njoj Preobraæenskoj ulici 4, koja jesreÊom bila jednokatnica pa poslje-dica nije bilo. Jednom je pak, vraÊaju-Êi se kuÊi, njegov otac pred zgradomvidio veliko mnoπtvo kako gleda gore. Nadimnjaku kuÊe njegov je drugoroeni sinizvodio akrobacije.

Strastveni biciklist

Erich Alexander bio je relativno niska rasta (170 cm),vitak i svestrani πportaπ. Posjedovao je jedan od prvihbicikla s prednjim velikim i drugim malim kotaËem uZagrebu. Military bicycle zvan Alice, koji je kupio odsvoga krsnoga kuma Franje Sollara za 200 forinti 1886.godine. SaËuvan je njegov detaljno voeni biciklistiËkidnevnik iz razdoblja od 1886. do 1890. godine, s toËnonavedenom prijeenom kilometraæom. Meu veÊim pot-hvatima valja spomenuti put u Trst preko Rijeke, te na-trag preko Ljubljane 1887. godine. Od 16. srpnja do 20.rujna 1890. poduzeo je drugu turu na relaciji: Zagreb-Karlovac-Rijeka-Pula-Trst-Venecija-Udine-Gorica-Lju-bljana-Novo Mesto-Zagreb. Spomenutu je turu voziozajedno s Mirkom Botheom, kasnijim industrijalcem, iMirkom KleπËiÊem, kasnije ljekarnikom. Svi su bili Ëla-novi Prvog hrvatskog druπtva biciklista. Ta izuzetnohrabra trojka ovjekovjeËena je na fotografiji braÊe Var-ga iz 1887. godine. Putovalo se aËki, bez mnogo nov-ca, a Talijani su bili vrlo usluæni te svuda podupirali naπe

mlade πportaπe, jer je to i za njih bio veli-ki πportski dogaaj.

Doktorirao tehniku i filozofiju

Alexander je maturirao 1887. go-dine na Realnoj gimnaziji u Zagre-bu. Studirao je 1888./1889. -1890./1891. godine tehniku (ke-miju), na Technische Hochschuleu BeËu, zatim u Zagrebu i u Gies-senu (Ludoviciana). Doktorskudiplomu steËenu u Giessenu1899. godine, Odjel za bogoπto-vlje i nastavu Kr. hrv. slav. dalm.zemaljske vlade nostrificirao je

nakon nekih komplikacija. Nakna-dno je joπ kod Gjure Arnolda polo-

æio pedagogiju 1895. godine. Studirao je i joπ jednom doktorirao

filozofiju u Budimpeπti 1900. godine.Kako je oduvijek pokazivao veliko zani-

manje za putovanja neobiËnim zemljama,pokuπao je nekoliko puta izmeu 1891. i 1897.

dobiti posao u Belgijskom Kongu. U tom cilju dopisivaose s istraæivaËem Dragutinom Lermanom, ali belgijskesu vlasti odbijale njegove molbe, jer nisu æeljele da seaustrougarski graanin tamo πeÊe i bude svjedokom stra-hota koje su Ëinile.

Æivot u Bosni

Godine 1892. otiπao je u Bosnu gdje godinu dana ra-dio kao suplent na TrgovaËkoj πkoli u BihaÊu. U razdo-blju od 1893. do 1898. predavao je na TrgovaËkoj πkoliu Sarajevu, a zatim ponovno na TrgovaËkoj πkoli u Bi-haÊu (1898./1899.). Od 1899. do 1910. zaposlen je kaosuplent, pravi uËitelj i profesor na Velikoj realki u Ba-njoj Luci, a od 1910. do 1920. profesor je i upraviteljVelike realke Franje Josipa I. u Sarajevu. Predavao jematematiku, kemiju, fiziku, zemljopis, krasnopis, priro-dopis, znanost o graevnim materijalima i meu prvimau Bosni i tjelovjeæbu izmeu 1899. i 1910. godine. Od1910. do 1920. je kao honorarni nastavnik predavao ke-miju, zemljopis i znanost o graevnim materijalima naDræavnoj srednjoj tehniËkoj πkoli u Sarajevu.

Relativno niska rasta, vitak i svestrani πportaπ, Alexander je posjedovao jedan odprvih bicikla s prednjim velikim i drugim malim kotaËem u Zagrebu. Volio jeputovati, ne samo na biciklu. Upoznao je Austriju, NjemaËku, djelomiËnoMaarsku, a 1906. posjetio je Bukureπt, Constanzu, Carigrad, Brusu i Sofiju

Buran æivot jednog od naπih prvih biciklista

4


U Bosni se kreÊe u vrlo zanimljivomdruπtvu, poËevπi od ministra Benja-mina Kallaya de Nagy-Kallóa, zapo-vjednika baruna Johanna Appela idomaÊe stare bosanske aristokraci-je i fakultetski obrazovanih ljudi.Bilo je joπ viπe njegovih bivπihuËenika koji su se, i nakon viπe od50 godina nakon njegova odlaskaiz Sarajeva, æivo sjeÊali svog pro-fesora i njegovih πala.

Brojna putovanja

Alexander je volio putovati, ne sa-mo na biciklu. Upoznao je Austriju,NjemaËku, djelomiËno Maarsku, a1906. posjetio je Bukureπt, Constanzu, Ca-rigrad, Brusu i Sofiju. Godine 1914. krenuoje na put brodom "Szapary" po Sredozemlju. UTunisu ga je William Freeman, nekada britanski konzulu Sarajevu, upozorio da Êe biti objavljen rat, pa je brodna vrijeme krenuo iz luke i tako izbjegao zarobljavanje.Talijani, koji joπ nisu bili promijenili stranu, ponaπali suse mnogo gore, jer u Milazzu brodu nisu htjeli dati uglje-na. Doπavπi nakon svih uzbuenja u Rijeku, odmah poiskrcavanju, Alexander je uhiÊen i presluπavan podoptuæbom da je πpijun. ©kolskim je savjetnikom postao1916. Ravnateljem Velike reakle Franje Josipa I. u Sara-jevu bio je kratko, jer su ga nove srpske vlasti kao "au-strijsku perjanicu" odmah smijenile. Narodna Vlada zaBosnu i Hercegovinu unaprijedila je profesora Velikereakle u Sarajevu dr. Ericha Alexandera u VII. Ëinovni

razred, rijeπivπi ga ujedno duænosti zavodske upra-ve. Njegova obitelj je napustila Sarajevo krajem

1918., a on se u Zagreb vratio 1920. godine.

Povratak u Zagreb

U Zagreb se vraÊa nakon 30 godinanastavniËke i profesorske sluæbe u Bo-sni. Na Srednjoj tehniËkoj πkoli djelo-vao je 10 godina, tri kao profesor, asedam kao ravnatelj. U velikoj je mje-ri sudjelovao u radu ZagrebaËkogzbora i Druπtva inæenjera i tehniËara.Autor je veÊeg broja objavljenih i ne-objavljenih radova s podruËja kemije,industrije æeljeza, rudarstva i ispitiva-nja æiveænih namirnica. Bio je predsje-

dnik brojnih ispitnih komisija u Bosni iHercegovini i kasnije u Hrvatskoj, Ëlan,

odbornik i sudac u desetak druπtava i za-prisegnuti sudski vjeπtak. Za vrijeme I.

svjetskog rata pomagao je u lijeËenju ranjenihvojnika u sarajevskim bolnicama, te ga je pokro-

vitelj Austro-Ugarskoga crvenog kriæa, nadvojvodaLeopold Salvator, odlikovao Redom Crvenog kriæa. Pri-je toga odlikovan je Jubilarnom spomen-medaljom zacivilne dræavne namjeπtenike i Bosansko-hercegova-Ëkom spomen-medaljom.

Literatura

1. Mirnik, I. (1971). Dva nepoznata pisma Dragutina Lerma-na. Poæeπki list, 21. X.1973., str. 3

2. GrËeviÊ, N. (1981). Fotografija XIX. stoljeÊa u Hrvatskoj.Zagreb: Druπtvo povjesniËara umjetnosti

3. ©poljariÊ, B. (2008). Stari Zagreb od vugla do vugla. Za-greb: AGM

5

PRVI HRVATSKI BICIKLISTI

IZLETI NA VISOKIM BICIKLIMA Kada je u Zagrebu utemeljeno Prvo hrvatsko druπtvo biciklista god.1885., koje je bilo ujedno i najstarije u Hrvatskoj, a moæda i na ËitavomBalkanu, poËelo se je voziti najprije na visokim kotaËima, uz koji je biostraga mali kotaË. Ti bicikli nisu imali pneumatik, veÊ su bili obloæeni stvrdom gumom. Voænja na tim kotaËima nije bila tako laka i ugodna, alisu se naπli i tu veliki i pasionirani vozaËi, koji su dobro vozili, te paËepoduzimali na tim dvokolicama i velike ture. Tako nam se saËuvalafotografija triju vrlo pasioniranih Ëlanova IHDB, koji su bili veÊ odlikovanina nekim utrkama i koji su naËinili lijepe ture, a joπ i danas æivu. Bilo jeto 1887., kada su mladi vozaËi maturanti, a danas veÊ starija gospoda,dr. Erik Aleksander (umirovljeni ravnatelj srednjotehniËke πkole uZagrebu), Mirko Bothe (zagrebaËki industrijalac) te Mirko KleπËiÊ(ljekarnik u Samoboru) krenuli na visokim kotaËima na odulji put. Prevalilisu cestom na Karlovac, u Dobru na posjed Mate ©nellera, Delnice,Bakar, Rijeku, Opatiju, Trst, a povratili su se preko Logatca u Ljubljanu ipreko Krπkoga u Zagreb. Narod joπ nije vidio takovo Ëudo od bicikla te suputnici doæivili mnoge avanture na svojoj turneji od mjesec dana. U Dobrije uËitelj doveo Ëitavu πkolu da vide bicikliste. U Delnicama su ljudi izvje-sili zastave kao da je bila kakova narodna sveËanost. Cijelim putem suuæivali veliko gostoljublje te ih nigdje nisu htjeli pustiti dalje. U Trstu su ihprimili pod svoje okrilje Ëlanovi tamoπnjeg "Veloce Club Triestino", koji suih vodili do talijanske granice po Ëitavom juænom Tirolu. Putem su lakπestradali Bothe i KleπËiÊ, a kada su doπli kuÊi bili su tako umorni, da je napr. Aleksander spavao puna 32 sata!

Napis Franje BuËara u Ëasopisu Svijet broj 48. od 25. XI. 1937.


PRIJE 75 GODINA HRVATSKE HAZENA©ICE OSVOJILE SVJETSKO PRVENSTVO

Piπe Liljana Jazbinπek

Reprezentacija Jugoslavije u hazeni pobijedila je uZagrebu reprezentaciju Poljske sa 10-3 (6 -1) ukvalifikacijskoj utakmici za nastup u finalu na IV.

svjetskim æenskim igrama u Londonu 1934. BuduÊi da jei »ehoslovaËka pobijedila Poljsku, ona je bila druga sudi-onica tog finala. Ta je reprezentacija bila pobjednik u ha-zeni III. svjetskih æenskih igra u Pragu 1930. godine.

Od Jugoslavenskog saveza æenskih sportova igraËice sudobile upute da se pripremaju u klubovima jer za zajedni-Ëko okupljanje nije bilo novca. DomaÊin Igara plaÊao jeboravak svim ekipama, a Savez je trebao platiti putnetroπkove do Londona i natrag. Kako su sve igraËice bilezaposlene, morale su uzeti dopust da bi mogle otiÊi u En-glesku.

Svi su bili oduπevljeni njihovim uspjehom, a ministarfiziËkog vaspitanja u tadaπnjoj jugoslavenskoj vladi obe-Êao je plaÊanje 10.000 dinara troπkova za dvoboj s Polj-skom i 300.000 dinara za London. BuduÊi da obeÊani no-vac nije stigao, svaka je igraËica podigla kredit u putni-Ëkoj agenciji „Putnik”.

Napis urednika πportske rubrike u Jutarnjem listu

U Ëlanku pod naslovom „Tako ti je na tom svijetu” po-znati πportski djelatnik i vlasnik trgovine πportskim rekvi-zitima na Zrinjevcu u Zagrebu, Pavao Kauders, napisaoje: „Kroz mjesece i mjesece sabiraju naπe hazenaπice mi-lodare za put u London. U tom njihovom radu bacaju imse klipovi pod noge, zabranjuje im se na utakmicama sa-kupljanje u tu svrhu, jer da to πteti ugledu utakmice. Po-duzimaju se koraci, da se i najkompetentniji uvjere, da jenaπa hazena na zamjernoj visini i da su nam igraËice ka-dre, da se uspjeπno ogledaju s moÊnim teamom »ehoslo-vaËke. One obeÊavaju dati sve od sebe i mole, da im sepovjeri ta velika, teπka i odgovorna zadaÊa. Kukaju nasve strane i jedva ih se moæe uvjeriti obeÊanjem da Êe sti-Êi pomoÊ. Dan prije odlaska naπe hazenaπice oËekuju unajveÊoj nervozi i strepnji, da li Êe doÊi obeÊana pomoÊ.I kada su nade veÊ skoro propale i kada sa horizonta ne-staje rumenilo naπe pobjede u Londonu, stiæe vijest, da jeMinistarstvo za fiziËko vaspitanje odobrilo troπak za putu London. Novac naravno nije stigao i naπe hazenaπiceodlaze na put zaduæujuÊi se za put kod 'Putnika'. Brzospremaju svoje haljine, lijepu narodnu noπnju, da u dale-

kom svijetu pokaæu naπu lijepu narodnu umjetnost. PodnajveÊom stegom skromno i bez ikakve reklame, bez ika-kvih izjava, one oËekuju veliku borbu, da izvrπe svoju za-daÊu sebi i naπim bojama u Ëast”.

Put u London

U ponedjeljak 6. kolovoza 1934. oko 18 sati krenula jenaπa ekspedicija u London. Zbog πtednje je na put krenu-lo sedam igraËica s dvije rezerve i tajnik Saveza TeodorFuhrmann kao voa puta, dakle ukupno 10 osoba. Svakaje igraËica trebala uzeti hranu za put do Londona. Vozilesu se u treÊem razredu brzog vlaka od Zagreba doMünchena na tvrdim drvenim klupama. U utorak 7. kolo-voza ujutro stigle su u München gdje su preπle na vlak zaKöln. BuduÊi da je bilo ljeto hrana im se pokvarila pa suje morale baciti. Kada su naveËer stigle u Köln, ukrcalesu se na vlak za Ostende gdje su stigle rano ujutro 8. ko-lovoza. Nakon toga slijedio je put brodom po nemirnommoru. Iz Dovera su vlakom stigle u London u srijedu oko17 sati, nakon 48-satnog putovanja. Na kolodvoru su ihdoËekali predstavnici organizacijskog odbora IV. svjet-skih æenskih igara.

Stigle posljednje

U Londonu su reprezentativke odsjele u hotelu „Bri-stol”, zajedno sa svim sudionicama Igara. Naπe su igraËi-ce stigle posljednje. Utakmica s »ehoslovaËkom igrala seveÊ sutradan. Odmah nakon ruËka krenule su na StadionWhite City podzemnom æeljeznicom. Neπto prije 15 satitrebale su sudjelovati u mimohodu sveËanog otvaranjaIV. svjetskih æenskih igara. Utakmica je, umjesto u zaka-zanih 17 sati, poËela sat kasnije.

Za reprezentaciju Jugoslavije nastupile su Anica Oman(Ilirija, Ljubljana), Fanika Bernik (Atena, Ljubljana),Zlata Cuvaj (Marsonia, Slavonski Brod), Melita Lovren-ËiÊ, Marica Cimperman, Zdenka Kunπtek, Ivka TonkoviÊ,Ema GrπetiÊ i Nada Bobinsky (Concordia, Zagreb).

Sjajna igra naπe ekipe

Dolazak na teren naπe reprezentacije spiker je pozdra-vio rijeËima: „Eto, sada ulazi æenski Arsenal”!

Reprezentacija je u brzoj igri do poluvremena povela 3-1. »ehinje su smanjile rezultat na 3-2, ali je pogodak Na-

Prvi meunarodni uspjehhrvatskih πportaπica„Dan prije odlaska naπe hazenaπice oËekuju u najveÊoj nervozi i strepnji, da li Êe doÊiobeÊana pomoÊ. I kada su nade veÊ skoro propale…, stiæe vijest, da je Ministarstvo zafiziËko vaspitanje odobrilo troπak za put u London. Novac naravno nije stigao i naπehazenaπice odlaze na put zaduæujuÊi se za put kod 'Putnika'”, pisao je Jutarnji listprije londonskog natjecanja. Na kraju, te su izvanredne πportaπice uËinile mnogo zaafirmaciju æenskog πporta koji je do tada u Hrvatskoj praktiËno bio nepoznat

6


de Bobinsky poveÊao prednost (4-2). Meu-tim, iskusne su »ehinje izjednaËile (4-4) i po-vele (5-4). Taj je vodeÊi pogodak postignutnakon πto je sudac zbog prekrπaja prekinuoutakmicu, no gledatelji su ga veÊ proslavlja-li, a nesnalaæljivi ga je poljski sudac pri-znao. Meutim, kapetanica ekipe Zlata Cu-vaj nije se dala smesti i uvjerila je suca dapogodak nije regularan pa ga je on ipakponiπtio. Nakon toga Nada Bobinsky po-stigla je dva pogotka za prvi veliki meu-narodni uspjeh reprezentacije u kojoj jeveÊina igraËica bila iz hrvatskih klubova.

Trener Cuvaj prvi Ëestitao

Trener Bogdan Cuvaj, koji je repre-zentaciju vodio 10 godina, ali nije snjom putovao, prvi je brzojavno Ëesti-tao. Predstavnik jugoslavenskog kon-zulata SubotiÊ svakoj je igraËici daojednu funtu. To je bio jedini novac koji su igraËiceprimile u karijeri. Na molbu organizatora reprezentacijaje odigrala joπ jednu utakmicu s ekipom poljskih atleti-Ëarki i dviju naπih priËuvnih igraËica i pobijedile 6-5. Tajse propagandni dvoboj toliko dopao nazoËnima da je naπaekipa dobila poziv za dvotjednu turneju po Kanadi. Me-utim, naπe igraËice o tome nisu smjele ni sanjati.

SveËani doËek u Zagrebu

Uslijedio je povratak: reprezentacija je iz Londona kre-nula 13. rujna i veÊ na granici u Jesenicama dva dana ka-snije prireen joj je sveËani doËek. Isto se ponovilo uKranju i Ljubljani. U Zagrebu na kolodvoru igraËice jedoËekalo nekoliko tisuÊa graana. Prvi ih je pozdraviopredsjednik Jugoslavenskog olimpijskog odbora StevanHadæi, pa predsjednik Saveza sportskih saveza Jugoslavi-je, i predsjednik Jugoslavenskog saveza æenskih sportovaAntun Nedved. Na kraju je govorio predsjednik H©KConcordie Ante MudriniÊ. Mnoπtvo je, na Ëelu s igraËica-

ma,uz vojnu glazbu kre-nulo Zrinjevcem, JelaËiÊ placem, Ilicom iGunduliÊevom do zgrade Kola gdje je u tamoπnjem resto-ranu prireen ruËak.

O tom se uspjehu dugo s ponosom govorilo, a gledaju-Êi iz povijesne perspektive, valja istaknuti da su te izvan-redne πportaπice uËinile mnogo za afirmaciju æenskogπporta koji je do tada u Hrvatskoj praktiËno bio nepoznat.

Literatura

1. Cuvaj, Z. (1971). Uspomene igraËica Jugoslavije sa Svjet-skog prvenstva u Londonu 1934. godine. Povijest sporta.5(2), 429 - 440

2. Cuvaj, B. (1972). Dvanaest utakmica reprezentacije Jugosla-vije u hazeni 1924 - 1935. Povijest sporta. 19( 3), 919 - 925

3. Cuvaj, B. (1977). Hrvatski πportski klub Concordia u Zagre-bu. Povijest sporta. 31 (8), 2732 - 2746

Reprezentacija Jugoslavije u hazeni u mimohodu na otvaranju IV. svjetskih æenskih igara na stadionu White City u Londonu 1934. godine

7


90 GODINA NOGOMETNOG KLUBA ZAGREB

Piπe Miroslav ©ariÊ

Ime grada Zagreba nosila su Ëetiri nogometna klubaod kojih NK Zagreb danas jedini djeluje. Prvi, Hr-vatski πportski klub Zagreb djelovao je od 1910. do

lipnja 1912. godine, kada je postao staleπki klub pa jesvom nazivu pridodao staleπku oznaku. Pod nazivomHrvatski tipografski πportski klub Zagreb djelovao jeod lipnja 1912. do srpnja 1918. godine. ©portski klubZagreb djelovao je od kraja 1919. do travnja 1941. go-dine. Nogometna sekcija djelovala je u Fiskulturnomdruπtvu Zagreb, koje je osnovano 10. listopada 1946.,fuzijom Ëetiri dotadaπnja kluba, a djeluje uz neke orga-nizacijske promjene unutar kluba sve do danas.

Klubovi zagrebaËkih grafiËara

Hrvatski πportski klub Zagreb osnovan je u predjeludanaπnje KukuljeviÊeve ulice na RadniËkom dolu. No-gometna sekcija vjeæbala je na ledini preko puta kuÊebr. 59 RadniËkog dola, a utakmice je odigravala na sta-rom gradskom sajmiπtu, danas Trgu hrvatskih velikanai na Srednjoπkolskom igraliπtu. U klubu su igrali i tipo-grafi koji su inicirali da momËad prijee pod okriljeHrvatskog tipografskog πportskog kluba Zagreb, kojije druπtvene prostorije imao u dvoriπnoj zgradi u Pri-morskoj ulici br. 2. Taj je klub djelovao od lipnja1912., pravila su odobrena 25. sijeËnja 1913. pod bro-jem 81281-912, a konstituirajuÊa skupπtina HT©K Za-greb odræana je 3.travnja 1913. godi-ne. Klub nije imaosvoje igraliπte, a su-djelovao je na pr-vom i drugom pr-venstvu Hrvatske iSlavonije 1912. i1914. godine. Klubje odigrao jednuutakmicu u prven-stvu Zagreba za ra-tni pokal, a nakontoga je prestao dje-lovati u srpnju1918.

Nakon zavrπetka I.svjetskog rata pora-

slo je zanimanje za nogomet pa su tipografski radnici,jer nisu imali ni jednog kluba, 16. svibnja 1919. godi-ne osnovali Hrvatski πportski klub Tipografiju, a 1. ruj-na 1920. ©portski klub Grafiku. Oba su kluba nastupa-la u prvenstvima ZagrebaËkog nogometnog podsavezau meuratnom razdoblju.

„OpatiËka livada” - prvo igraliπte

U ljetnim mjesecima 1919. godine u dvoriπtu zgradetesarskog obrtnika Franje BiπËana i stolarskog obrtni-ka Artura Gabrona na Tratinskoj cesti broj 9 okupljalase u slobodnom vremenu omladina. PomoÊnici i nau-Ënici raznih zanata tamo su igrali nogomet. Kada je in-teres joπ viπe porastao preselili su se na „OpatiËku li-vadu”, na poËetku danaπnje Tratinske i KranjËeviÊeveulice.

Na inicijativu Franje BiπËana, Stjepana »iæmeka iKolomana SoviÊa odræan je u gostionici „Amerikanac”vlasnika Mirka DeliÊa u Tratinskoj sastanak svih zain-teresiranih, pa je zakljuËeno da se osnuje klub kojemsu dali naziv ©portski klub Plamen. Na brzinu su pri-hvaÊena pravila da bi se od nadleænih vlasti dobiloodobrenje za djelovanje. Meutim, vlasti nisu odobrileklub pod tim nazivom. Ponovno je sazvan sastanak nakojem je odluËeno da se klub nazove ©portski klub Za-greb.

U meuratnom

razdoblju niæera-

zredni klub

Meutim, u isto sevrijeme osnovaoklub s istim nazivompa je dogovoreno dase meusobnim su-sretom odluËi komeÊe pripasti taj naziv.Prva je utakmicaodigrana na „Opati-Ëkoj livadi”, a drugana vojnom vjeæba-liπtu na »rnomercu.U oba je dvoboja po-

Klub je u dugoj povijesti postigao i vrijedne meunarodne pobjede. Tako je 1956. kaogost pobijedio milanski Inter (1-0). Od 1991. nastupa u Hrvatskoj nogometnoj ligi, anajveÊi je uspjeh zabiljeæio 2002. godine kada je pod vodstvom trenera ZlatkaKranjËara osvojio prvenstvo Hrvatske

8

Devet desetljeÊa najzagrebaËkijegnogometnog kluba

MomËad ©K Zagreba snimljena u jesen 1919. prigodom promjene imena ©K Plamen u ©K Zagreb. Slijeva: Vilim Jelinek, Johan Urh, Mane LevnaiÊ, Ivo

»iæmek, Vlado Jelinek, Stjepan KrizmaniÊ, Stjepan »iæmek, Joæa VrbaniÊ,Dragutin Urh, Stjepan AndriÊ, Ivan JugariÊ i prvi predsjednik kluba Franjo BiπÊan


bijedila momËad©K Plamena paje dobila pravonositi naziv ©KZagreb.

Pravila klubaubrzo su potvr-ena, a Zagreba-Ëki nogometnipodsavez svr-stao je klub1920. godine uII. B razred.Klub je sve do1941. igrao u II.i III. razreduZNP-a. ©portskiklub Zagreb utravnju 1941. li-kvidirao je Miπko ZebiÊ, tadaπnji Povjerenik za πportu NDH. On ga je zapravo prisilno fuzionirao sa SK Vi-ktorijom u H©K Viktoriju.

Nogometna sekcija u

Fiskulturnom druπtvu ZagrebPoslije II. svjetskog rata u Zagrebu je 10. listopada

1946. osnovano Fiskulturno druπtvo Zagreb fuzijomobnovljenih fiskulturnih druπtava: FD Amater (sindi-kat koæaraca), FD Sloboda (sindikat javnih sluæbeni-ka), FD GrafiËar (sindikat grafiËara) i FD Tekstilac(sindikat tekstilaca). Osim FD Slobode koja je osnova-na 30. srpnja 1945. godine, ostala tri druπtva postojalasu u meuratnom razdoblju. FD GrafiËar je ponovnoformiran 1. studenoga 1945., a FD Amater 5. studeno-ga 1945. godine. FD Zagreb imao je nogometnu, atlet-sku, rukometnu, biciklistiËku, veslaËku, stolnotenisku,skijaπku, kuglaËku, streljaËku, planinarsku, tenisku isekciju za hokej na ledu i na travi. Druπtvo je dobilo naupravljanje stadion u KranjËeviÊevoj ulici na kojem jeu prijeratnom i ratnom razdoblju djelovala H©K Con-cordia. Kada je 8. listopada 1948. promijenjen nazivFiskulturnog u Sportsko druπtvo Zagreb, dotadaπnje susekcije promijenile naziv u klubove. Tako je i nogome-tna sekcija promijenila naziv u Nogometni klub Za-greb. Godine 1960. NK Zagreb se izdvojio iz SD Za-greba i svoju je aktivnost nastavio samostalno.

Od zonskog do

prvoligaπkog

natjecanja

Godine 1946.NK Zagreb kva-lificirao se u Hr-vatsku ligu, a1947. bio je dru-gi u tom natjeca-nju. IduÊe 1948.natjeËe se u za-grebaËkoj zoni.Godine 1949.nastupao je uHrvatskoj ligi, a1950. godine13. je u II. save-znoj ligi. Godi-

ne 1951. fuzionirao se s NK Borcem i tako je uπao u I.saveznu ligu. IduÊe 1952. klub je odigrao devet meu-narodnih susreta. Nastupao je s promjenjivim uspje-hom. Natjecao se u Hrvatskoj ligi, MeurepubliËkoj li-gi, II. i I. ligi. Nogometni klub Zagreb je nekoliko pu-ta ulazio u I. saveznu ligu gdje je ostvario sljedeÊe pla-smane: peto mjesto 1952. godine, 12. mjesto 1953.; de-veto mjesto 1955.; osmo mjesto 1956.; sedmo mjesto1957.; 14. mjesto 1958.; πesto mjesto 1965.; 14. mjesto1966.; 12. mjesto 1967.; 10. mjesto 1968.; 15. mjesto1969.; 18. mjesto 1970.; 18. mjesto 1974.; 10. mjesto1977.; 15. mjesto 1978.; 17. mjesto 1979.; 16. mjesto1981., 18. mjesto 1982. itd.

Klub je postigao i vrijedne meunarodne pobjede.Tako je 1956. kao gost pobijedio milanski Inter (1-0).Od 1991. klub nastupa u Hrvatskoj nogometnoj ligi.NajveÊi je uspjeh zabiljeæio 2002. godine kada je podvodstvom trenera Zlatka KranjËara osvojio prvenstvoHrvatske.

Literatura

1. Cuvaj, B. (1978). Ime grada Zagreba imala su Ëetiri kluba.Povijest sporta. 37 (9), 3094 - 3117

2. Radan, Æ. (1970). PoËeci nogometnog πporta u Hrvatskoj.Povijest sporta. 2 (1), 102 - 131

3. Kudrna, G. (1968). PoËeci nogometnog πporta u Hrvatskoj.Zagreb: GSD Zagreb

9

NK Zagreb 1980. godine. Gornji red slijeva: Boπnjak, »opor,»erËek, Valec, »opor i Tkalec. Srednji red: »op, Pankrnjet, ©iπiÊ,

©aroviÊ, KovaËiÊ, SimuniÊ i Lipovac. Sjede: RukljaË, PeriÊ,Smolek, trener JerkoviÊ, GodiniÊ, Uljan i Rumora Nogometaπi Zagreba proslavljaju naslov prvaka Hrvatske 2002. godine

MomËad NK Zagreba 1963. godine. Stoje slijeva: Stanko Harar, Stjepan »epelja, MladenWacha, Stanko Bubanj, Zlatko DraËiÊ, Vlado Aumiler i Branko GalekoviÊ. »uËe: Darko

StaniπiÊ, Tomislav Kralj, Josip Slunjski i Mladen AzinoviÊ


TJELESNI ODGOJ

Piπe Zrinko »ustonja

Nakon ulaska Hrvatske u Kraljevinu, Srba, Hrvata iSlovenaca, kasnije Kraljevinu Jugoslaviju, 1918.godine nastupilo je novo razdoblje u hrvatskoj povi-

jesti koje je donijelo promjene u mnogim druπtvenim i po-litiËkim odnosima. U sijeËnju 1920. godine, naredbom Mi-nistarstva prosvjete Kraljevine SHS, propisuje se obveznanastava tjelesnog odgoja u fondu od dva sata tjedno u svimπkolama, osim na sveuËiliπtu.

Nastava tjelesnog odgoja bila je organizirana sukladnodotadaπnjim iskustvima u Hrvatskoj. To znaËi da su i daljedominirali principi i forma vje-æbanja svojstveni Ëeπkom gimna-stiËkom sustavu koji je bionajπire prihvaÊen tjelovjeæbenisustav prije I. svjetskog rata naprostorima tadaπnje dræave. Uznjega su naslijeene i ostale oso-bine nastave tjelesnog odgoja ko-je su karakterizirale razdoblje pri-je I. svjetskog rata - nepostojanjeorganiziranog sustava πkolovanjai osposobljavanja uËitelja, nedo-voljno struËnih kadrova, loπe sta-nje opreme i pomagala, nedovolj-na izgraenost dvorana i vanjskihterena, druπtvena manipulacijapredmeta i dr.

BuËarova vizija nastave tjelesnog odgoja

Nakon osnivanja KraljevineSHS, Franjo BuËar isticao je va-ænost πkolovanja struËnjaka zanastavu tjelesnog odgoja. Iz refe-rata Tjelesni odgoj u πkoli i sokol-stvo iz 1919. godine Ëitamo: Ra-zumije se samo po sebi, da Êemomorati nastojati da se πto prije ukraljevstvu uredi Centralni gi-mnastiËki zavod, koji Êe ondapreuzeti zadaÊu da u buduÊestvara sistematski i postupno ka-dar uËitelja gimnastike, koli zasokolstvo, toli i za srednje i nali-ke im πkole. Takav zavod bi se za

sada imao stvoriti u Zagrebu, gdje se nalazi medicinski fa-kultet, te bi se uz taj i filozofski fakultet imala pripojitiCentralna visoka πkola za gimnastiku. Visoka πkola imalabi trajati dvije godine ili Ëetiri semestra, imala bi se poste-peno usavrπavati te produljiti do Ëetiri godine ili na osamsemestara, da se na istoj uzmogne postiÊi i doktorat iz gi-mnastike, kao πto je to na Visokim πkolama u Gentu iStockholmu, gdje se osim toga uËi i zdravstvena i ortoped-ska gimnastika. Ako bude od potrebe moÊi Êe se takve vi-soke πkole stvoriti i na svim ostalim sveuËiliπtima naπeg

kraljevstva gdje Êe se otvoriti me-dicinski fakultet.

Ta BuËarova vizija nije ostvare-na, prije svega zbog njegova sko-rog mirovljenja.

Nastavni planovi i programi

Nastavni planovi i programi zasve πkole mijenjali su se viπe pu-ta (1920., 1926., 1931., 1933. i1936 godine). U osnovnim su seπkolama, prema planu i programuiz 1920. godine, od I. do IV. ra-zreda predavala dva sata gimna-stike i dva sata igara tjedno. Od1926. predaje se samo dva putapo 30 minuta, a od 1933. godineu I. i II. razredu Ëetiri puta po 30minuta, u III. razredu dva puta posat, a u IV. razredu jedan sat. Pro-gram se do 1933. godine sastojaood strojnih vjeæbi, stupanja u ta-ktu, jednostavnih vjeæbi bez spra-va, trËanja, preskakanja te djeËjihi narodnih igara. Od 1933. godinese, osim navedenoga, izvode iproste vjeæbe, vjeæbe na sprava-ma te izleti. Cjelokupna se nasta-va izvodila sukladno vaæeÊimprincipima sokolstva.

U razdoblju izmeu 1918. i1941. godine u osnovnim su πko-lama nastavu tjelesnog odgojapredavali uËitelji redovne nastave

10

Tjelesni odgoj u Hrvatskoj u meuratnom razdobljuU nastavi tjelesnog odgoja izmeu dva svjetska rata pomaci su bili veoma skromni. Uviπe od 20 godina osposobljeno je samo 30-ak nastavnika tjelesnog odgoja za rad nasrednjim πkolama, izgraeno je malo dvorana i vanjskih igraliπta za potrebe nastave.Rezultat toga bilo je pretvaranje nastavnog procesa u mehaniËko svladavanje pokretakoje su predavali „uËitelji vjeπtine”

Na satu tjelesnog odgoja u zadarskoj gimnaziji 1932. godine


koji su bili osposobljeni u uËiteljskim πkolama. U srednjimje πkolama planom i programom bilo propisano sljedeÊegradivo: vjeæbe bez sprava, vjeæbe sa spravama, vjeæbe naspravama, proste vjeæbe, razna natjecanja i narodne igre,zimski i ljetni πportovi, atletika, plivanje, igre u vodi, sko-kovi u vodu, veslanje, izleti i logorovanja. Program seizvodio sukladno moguÊnostima πkola. Do 1926. godine,od I. do VIII. razreda predavala su se po dva sata nastavetjelesnog odgoja tjedno. Od 1927. do 1941. godine od I. doV. razreda predavala su se dva sata tjedno, u VI. i VII. ra-zredu jedan sat tjedno, dok se u VIII. razredu nastava tje-lesnog odgoja nije odræavala.

OpÊa militarizacija druπtva

Nakon ubojstva i ranjavanja hrvatskih predstavnik uSkupπtini Kraljevine SHS i uvoenja diktature 6. sijeËnja1929. godine, dolazi do promjena u druπtvenom æivotuKraljevine Jugoslavije. OpÊa militarizacija druπtva zahva-Êa opet i nastavu tjelesnog odgoja koja se, nakon donoπ-enja Zakona o obaveznom telesnom vaspitanju 1934. godi-ne i propisivanja Plana i programa nastave telesnog vaspi-tanja za vanπkolsku omladinu 1937. godine, pretvara u „Ëi-stu predvojniËku obuku". Naime, bilo je propisano obve-zno tjelesno vjeæbanje dva sata tjedno i to nedjeljom,odnosno u prazniËkim teËajevima, ili u sklopu sokolskihdruπtava za sve πkole (osim fakulteta i viπih πkola) i za svumuπku djecu izvan πkola do 20. godine æivota. Nastavu suprovodili veÊinom Ëlanovi Sokola Kraljevine Jugoslavijekoji su preuzeli ulogu politiËkih agitatora putem nastavetjelesnog odgoja meu mladim ljudima.

Osnivanje Viπe πkole za tjelesni odgoj

Novi nastavnici tjelesnog odgoja osposobljavali su se napedagoπkim πkolama i na sokolskim prednjaËkim teËajevi-ma. Od 1927. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu moglose pod "grupa C" upisati i tjelesni odgoj. Plan da se u Za-grebu osnuje viπa stalna kadrovska πkola postojao je i da-

lje. Na I. kongresu Saveza sportskih saveza Kraljevine Ju-goslavije 18. listopada 1930. godine postavljeno je pitanjeosnivanja Visoke πkole za tjelesni odgoj. U prosincu 1934.godine, ministar fiziËkog vaspitanja naroda potpisao jeodluku o osnivanju Dræavne gimnastiËke akademije u Za-grebu. Meutim, novi je ministar poËetkom 1935. godineukinuo odluku svog prethodnika.

Uredba o osnivanju Viπe πkole za tjelesni odgoj u Zagre-bu donesena je 30. kolovoza 1940. godine. Predavanja naπkoli uz nazoËnost 19 studenata poËela su 26. oæujka 1941.godine u ©koli sestara milosrdnica u danaπnjoj Mlinarskojulici u Zagrebu, ali su prekinuta veÊ iduÊeg mjeseca zbograta.

Skroman napredak u nastavi tjelesnog odgoja

Iz svega navedenoga o nastavi tjelesnog odgoja izmeudva svjetska rata moguÊe je konstatirati da su pomaci u bi-lo kojem smjeru veoma skromni. U viπe od 20 godinaosposobljeno je samo 30-ak nastavnika tjelesnog odgoja zarad na srednjim πkolama. Izgraeno je malo dvorana ivanjskih igraliπta za potrebe nastave, ali je svaki put sokol-ski gimnastiËki sustav bio oznaËen kao srediπnji i najva-æniji prema kojemu se u osnovi imala izvoditi nastava. Re-zultat toga bilo je pretvaranje nastavnog procesa u meha-niËko svladavanje pokreta koje su predavali „uËiteljivjeπtine", kako su se nazivali sokolski prednjaci s nedo-voljnim znanjima za bilo kakvu ozbiljnu pedagoπku iliodgojno-obrazovnu djelatnost.

Literatura

1. Radan, Æ. (1970). Franjo BuËar i gimnastiËki i sportski pokret uHrvatskoj. Zagreb: Visoka πkola za fiziËku kulturu

2. Radan, Æ. (1975). Proslava 100-godiπnjice uvoenja obaveznenastave tjelesnog odgoja u Hrvatskoj. Povijest sporta, 6 (21),1855 - 1863

3. TadiÊ, A. (1978). Nastavnici i nastavnice tjelesnog odgoja uJugoslaviji izmeu dva rata. Povijest sporta, 9 (35), 3028 - 3031

11

Nastava tjelesnog odgoja u dvorani I. gimnazije u Zagrebu 1926. godine


12

UKarlovcu, gdje je roen 30. ruj-na 1889. Godine, Ivo Li-

povπËak zavrπio je osnovnu πkolu itri razreda gimnazije. Nakon prese-ljenja u Zagreb maturirao je na Do-njogradskoj klasiËnoj gimnaziji1909. godine. Na Pravnom fakulte-tu u Zagrebu diplomirao je 1913., adoktorat iz pravne struke obranio je1919. godine. Od studenoga 1915.do veljaËe 1916. boravio je u austro-hrvatskoj vojsci u Visokim Tatramagdje je bio uËitelj skijanja. Kao arti-ljerijski zastavnik otiπao je na ruskoratiπte gdje je zarobljen u lipnju1916. U Zagreb se vratio 1919. go-dine. Sve do umirovljenja 1947. ra-dio je kao pravnik u raznim poduze-Êima i gradskim upravama u Zagre-bu, Kriæevcima, Vukovaru, Suπakui Karlovcu

Agilni Ëlan HA©K-a

Kao Ëlan HA©K-a LipovπËak jeodigrao pionirsku ulogu u promica-nju modernog πporta u Hrvatskoj.Bio je jedan od HA©K-ovih naja-gilnijih Ëlanova, kao aktivan πportaπi djelatnik. Tako je u razdoblju od1909. do 1914. obnaπao duænost taj-nika HA©K-a, a od 1922. do 1931.bio je potpredsjednik, tajnik i poËa-sni Ëlan druπtva. Na drugoj redo-vnoj skupπtini Hrvatskog πportskogsaveza, 13. lipnja 1912., izabran jeza referenta skijaπke sekcije, koja jezapravo poËetak djelovanja Hrvat-skog skijaπkog saveza. Nalazimo ga i meu delegatima ko-ji su sudjelovali u radu osnivaËke skupπtine Jugoslaven-skog olimpijskog odbora u Zagrebu 19. prosinca 1919. Natoj je skupπtini izabran za odbornika.

Od juniora do predsjednika nogometnog saveza

Nogomet je poËeo igrati 1905. u juniorskoj ekipi HA©K-a. Na mjestu centarhalfa odigrao je prvu nogometnu uta-kmicu u Zagrebu 28. listopada 1906. izmeu HA©K-a iPNI©K-a. Nastupio je i za hrvatsku nogometnu reprezenta-ciju u Pragu, u lipnju 1907. Do poËetka I. svjetskog rataLipovπËak je odigrao gotovo sve utakmice za HA©K pa sumu dodijeljene plakete za 30, 50 i 100 nastupa. Predsjednik

ZagrebaËkog nogometnog podsave-za bio je u razdoblju od 1919. do1924. godine. Predsjednik Jugosla-venskog nogometnog saveza i izbor-nik dræavne nogometne reprezenta-cije bio je 1925. godine.

Najviπe vremena posvetio je skija-nju. Godine 1909. jedan je od osni-vaËa skijaπke sekcije HA©K-a. KaoproËelnik ove sekcije postavio je te-melje suvremenog πportskog skija-nja u nas. Na njegovu je inicijativu usijeËnju 1913. u Mrkoplju organizi-ran skijaπki teËaj za 14 polaznikapod vodstvom poruËnika austrijskevojske Rikarda Vickerta. Nakon dru-gog skijaπkog teËaja u Mrkoplju uveljaËi 1914. skijaπka sekcijaHA©K-a organizirala je Prvenstvona skijama za Hrvatsku i Slavoniju.Na stazi dugoj sedam kilometara za-uzeo je treÊe mjesto. Ivo LipovπËakodræao je brojna predavanja i organi-zirao teËajeve za uËitelje skijanja.Prireivao je natjecanja i na njimasudio. Napisao je i dvije knjige oskijanju, Ski-oprema skijaπa (1925.)i Bijeli sport (1932).

Svestrani πportaπ

Prvi Ëlanovi HA©K -a bili su sve-strani πportaπi. U tim pionirskim da-nima hrvatskog πporta pojedinci subili podjednako uspjeπni u nekolikoπportskih grana. Godiπnje je dobauvjetovalo izbor πporta kojim su se

bavili. Na prvenstvu Zagreba u maËevanju 1907. bio je pr-vi u sablji. Na prvenstvu Hrvatske u sanjkanju 1911. naPljeπivici osvojio je treÊe mjesto, a na Prvenstvu Hrvatskei Slavonije u plivanju 1911. bio je drugi na 100 metara slo-bodno. Na atletskom mitingu HA©K-a 1913. godine posti-gao je hrvatski rekord u bacanju koplja, hicem od 41,85 m.Bio je i teniski sudac. Polovicom 30-ih godina XX. stolje-Êa LipovπËak se sve viπe okreÊe planinarstvu. Poduzeo jebezbroj uspona i tura.

TroπeÊi neizmjernu energiju Ivo LipovπËak je gotovo 75godina radio na promicanju hrvatskog πporta u iskljuËivoamaterskim uvjetima. Umro je u Zagrebu, 27. studenoga1978., na pragu 90. godine æivota.

Piπe Zdenko JajËeviÊ

Kao Ëlan HA©K-a LipovπËak je odigrao pionirsku ulogu u promicanju modernog πporta uHrvatskoj. Bio je jedan od HA©K-ovih najagilnijih Ëlanova, kao aktivan πportaπ i djelatnik.

Najviπe je vremena posvetio skijanju: 1909. bio je jedan od osnivaËa skijaπke sekcije HA©K-a, akao proËelnik te sekcije postavio je temelje suvremenog πportskog skijanja u nas

UZ 120. GODI©NJICU RO–ENJA IVE LIPOV©»AKA

Odanost πportu duga 75 godina

Ivan LipovπËak



42

S vjetsko rukometno prvenstvokoje je Hrvatska organiziralapoËetkom 2009. godine joπ je

jednom pokazalo, kad je rijeË o ekono-miji πporta i medijima, koliko je televi-zija vaæna u danaπnjem poimanju πpor-ta. Ne kaæe se uzalud da se neπto nije nidogodio ako nije bilo na televiziji. Kaoprijenos ili snimka, nebitno je.

Rukomet je u Hrvatskoj πport brojdva, odmah iza nogometa, a proπlo jeSP bilo prvi tako velik dogaaj koji ni-je prenosila nacionalna TV kuÊa(HTV). Komercijalni je RTL dobioprava prijenosa svih utakmica, a nekoje vrijeme postojala opcija da HTVpreuzme dio utakmica. Meutim, do-govor meu konkurentskim kuÊamanije bio moguÊ. RTL je na kraju posti-gao velik uspjeh - finale u kojem sunaπi rukometaπi izgubili od Francuskeimalo je 80-postotnu gledanost, a HTVse pokazao kao velik gubitnik.

Koliko se moæe zaraditi?U cijeloj priËi nije vaæna samo gle-

danost. Naravno, o gledanosti mnogotoga ovisi, no takvi dogaaji za sobompovlaËe brojne velike sponzore od ko-jih TV kuÊa zarauje. Upravo ta πport-ska prava i prinosi od marketinga,odnosno prinosi od sponzora i rekla-ma, najvaæniji su u danaπnjoj ekonomi-ji πporta.

Prava za OI u Londonu 1948. godineprodana su za 1500 funta, a ona za OIu Sydneyju 2000. godine za 1,3 mili-jarde dolara. Kako su mediji napredo-vali, kvalitativno i kvantitativno, takose i koliËina novca poveÊavala. Nara-vno, i u πportu, kojemu je televizija je-dan od glavnih naËina financiranja. Za-pravo, u posljednje vrijeme ne iskljuËi-

vo televizija; moæda je bolje reÊi ugo-vori s medijskim magnatima.

Velike se TV kuÊe danas vode samojednim pravilom pri odabiru πto Êe pre-nositi: koliko se na tome moæe zaradi-ti, odnosno koliko Êe prijenos privuÊisponzora, reklama. Neπto je drukËijasituacija je s javnim TV kuÊama, poputHTV-a, ali i on u posljednje vrijeme neprenosi πportske dogaaje kao πto je tonekad bio sluËaj. Dakle, po laiËkoj de-finiciji - nema viπe dogaaja oddruπtvene vaænosti, tradicije ili neËegtreÊeg. Kriterij je samo profitabilnost.

Najbolji je primjer koπarkaπka Euro-liga i Cibonine utakmice za koje HTVima prava, ali ih jednostavno sve neprenosi. Emitira ih kao snimke nakonponoÊi ili na HRT+ koji nije dostupansvima. Ako Cibona igra srijedom u go-stima nikad neÊe biti prijenosa, jer Li-ga prvaka ima prednost. Bez obzira nato πto je rijeË o jedinom hrvatskom klu-bu meu koπarkaπkom elitom.

Milijuni dolara za sekundereklama

Kolika je, s druge strane, vaænostπportskih dogaaja za neku TV kuÊunajbolje pokazuje primjer ameriËkeFox televizije koja je æivotarila i muËi-la se s privlaËenjem gledatelja, u odno-su na ABC, CBS i NBC, sve dok 1993.godine za 100 milijuna dolara nije ku-pila prava prijenosa utakmica NFL-a(ameriËkog nogometa, πporta broj je-dan u SAD-u). Za TV kuÊe je vaæno daugovor, kad se jednom potpiπe, viπe neovisi o loπem vremenu, ozljedamakljuËnih igraËa, prodaji ulaznica... sve-mu πto bitno utjeËe na klupske prihode.A plus je, naravno, moguÊnost privla-Ëenja milijuna gledatelja diljem svije-ta.

Rijetko koji dogaaji mogu ujedinitinaciju kao πport. O nastupu naπih no-gometaπa na proπlom EP-u i kako se topratilo u Lijepoj naπoj sve je poznato.Oko 25 milijuna Francuza gledalo jefinale SP-a 1998. kada su Zidane idruπtvo sruπili Brazil, svaki je treÊiAustralac gledao sveËanost zatvaranjaOI 2000. godine, a svake godine oko130 milijuna Amerikanaca gledazavrπnicu ragbijaπke sezone (SuperBowl). Ta brojka ide i do milijarde kadse u ozbir uzme cijeli svijet, a sekundereklama tijekom prijenosa plaÊaju se umilijunima dolara. Ne postoji atrakti-vniji dogaaj za reklamiranje od SuperBowla.

Zadræimo li se na ameriËkom primje-ru vidjet Êemo da nije rijeË samo o pro-fesionalnom πportu. Godine 1999. TVkuÊa CBS potpisala je sa SveuËiliπnomπportskom asocijacijom (NCAA) ugo-vor o pravima na 11 godina vrijedan

Vrhunski πport ne moæebez televizije

MEDIJI I ©PORT

Piπe Milan KrasiÊ

Prava za OI u Londonu 1948. godine prodana su za 1500 funta, a ona za OI uSydneyju 2000. godine za 1,3 milijarde dolara. Velike se TV kuÊe vode samo

jednim pravilom pri odabiru πto Êe prenositi: koliko Êe sponzora prijenos privuÊi


6,2 milijarde dolara. NajveÊiugovor ikad u amaterskomπportu.

NFL je pak 1998. godinepotpisao ugovor vrijedan17,6 milijardi dolara s ËetirinajveÊe TV kuÊe u SAD-u:ABC-jem, CBS-om, ESPN-om i Foxom.

NBC je joπ 2003. godineplatio 2,2 milijarde dolaraza TV prava za OI 2010.(zimske) i 2012. godine(ljetne) za podruËje SAD-a, a krovna svjetska nogo-metna organizacija (FI-FA) zaradila je, primjeri-ce, 2,5 milijarde dolara na temelju pra-va za SP iz Juæne Afrike. U odnosu nate brojke onih 1500 funti iz 1948.izgleda nestvarno i smijeπno.

Suradnja javnih i privatnihTV kuÊa

U Americi postoji neπto za nas neza-mislivo - suradnja javnih i privatnihTV kuÊa, poput ABC-a i ESPN-a, priprijenosu utakmica NBA lige. ABC ra-di vaænije utakmice nedjeljom i velik

diodoigravanja, a ESPN imafleksibilniji raspored s mnogo veÊimmoguÊnostima i viπe utakmica - u osta-lim danima. Pa je normalno da tijekomprijenosa vidite „ESPN on ABC”. Za-mislite neπto sliËno u nas, na primjer„NOVA TV na HTV-u”!

Kad je o SAD-u rijeË, tamo je izrazi-to razvijen pay-per-view naËin πport-skih dogaaja, odnosno plaÊanje zasvaki dogaaj koji se æeli pogledati.

Takose uglavnom distribuirajuboksaËki dvoboji (HBO). Ne treba za-boraviti ni sve viπe kabelskih kanala,Ëesto tematskih, koji su joπ viπe oboga-tili πportsku ponudu. Televizija je, usvakom sluËaju, danas jedan od najva-ænijih Ëinitelja u ekonomiji profesio-nalnog πporta.

Literatura

1. Associated Press (2003). Ponuda od 2,2milijarde potukla konkurenciju

2. Raney, A. i Bryant, J. (2006). Handbookof Sports and Media, str. 277-293

3. Ashwel, T. i Hums, M. (2004). Sale ofbroadcast rights. In Financing sport (2nded., str. 387-412). Morgantown, WV:Fitness Information Technology

4. Battin, P. (2003). Television sportsrights 2003. Skinuto 30. 10. 2003.godine shttp://gouldmedia.com/nv_rtp_tsr03.php

5. Bellamy, R. (2002). The envolvingtelevision sports marketplace. In L.Wenner (Ed.), Mediasport (str. 73-87).London, Engleska: Rougledge

6. Burke, M. (2003, 17. oæujak). For thelove of the game. 23. 11. 2003. swww.forbes.com/forbes/2003/0317/058_print.html

43


44

I ako se mnogima Ëini da su mar-ketinπke agencije ili, popularni-je, PR (public relations) agenci-

je, velik procvat doæivjele tek poslje-dnjih godina, podaci Êe brzo sruπititakvo miπljenje. Prva su priopÊenjaza javnost 30-ih godina proπlog sto-ljeÊa izdavale æeljezniËke kompanijeu SAD-u, no vrlo brzo ta je formapostala opÊeprihvaÊena i proπirila sena sve velike kompanije i organiza-cije.

PoËetkom XX. stoljeÊa tvrtka OhioBell Telephone otkrila je da su prio-pÊenja za medije zgodan naËin izbje-gavanja brojnih nezgodnih pitanja ko-ja su im novinari postavljali. Naravno,priopÊenja se koriste i da bi se novina-rima dale dodatne informacije ili ih seprivuklo na novinske konferencije.Savjetnici za odnose s javnoπÊu sustruËnjaci koji rade na ukupnom imi-dæu neke kompanije, proizvodne mar-ke, rukovoditelja ili, kao u naπoj pri-Ëi, πportaπa, πportskog kluba ili nacio-nalnog πportskog saveza.

Besplatan izvor informacijaPrema opÊoj definiciji, odnosi s ja-

vnoπÊu su planirani i trajni napori da

©PORT O ©PORTU

MoÊ PR-a meu prvima je shvatio Hrvatski

skijaπki savez. Jedan od razloga je taj πto je

njegova prva zvijezda Janica KosteliÊ svakim

novim uspjehom privlaËila sve veÊu pozornost

medija, a oni nose i ono negativno - u trenucima

kad πportaπ treba mir, novinar treba informaciju.

Zato su PR-ovci savrπen „izum”

Piπe Kristina DominkoviÊ

Odnosi sjavnoπÊu


45

se privuËe publika za odreene orga-nizacije ili pojedince, a najËeπÊe suto relevantne informacije koje idu unjenu korist i koje organizacija prio-pÊava javnosti.

Tradicionalna forma - klasiËna no-vinarska priËa - izvjeπÊa za javnost(ne viπe od dvije stranice teksta) imasvoje razloge. Naime, to omoguÊujenovinarima i urednicima unoπenjevlastitih izmjena izravno u izvjeπÊe,umjesto da ga cijeloga prepisuju.Kao i u novinskim priËama, u prio-pÊenjima se koriste Ëinjenice i izjavepojedinaca da bi se naglasila njihovatoËnost i kredibilitet. PriopÊenja zajavnost u poËetku su se smatralaoblikom samoreklame, no tijekomvremena njihov se sadræaj promije-nio, da bi postala pouzdan i bespla-tan izvor informacija koje medijimogu iskoristiti za plasiranje vlasti-tih priËa.

Hrvatska πportska slika odnosa sjavnoπÊu sve je viπe okrenuta ovojpriËi. MoÊ PR-a meu prvima jeshvatio Hrvatski skijaπki savez. Je-dan od razloga je taj πto je njegovaprva zvijezda Janica KosteliÊ svakimnovim uspjehom privlaËila sve veÊupozornost medija, a oni nose i ononegativno - u trenucima kad πportaπtreba mir, novinar treba informaciju.Zato su PR-ovci savrπen „izum”.Oni novinarima poπalju sve informa-cije za koje smatraju da Êe ih zani-mati kako bi zvijezdu pustili na mi-ru.

Nemate novca, imate internet

No, u mnogo sluËajeva novinari neæele PR-ovca, æele æivu rijeË πpor-taπa, jer pitanje od pitanja se razliku-je, nema svatko moÊ i dar postavlja-nja baπ „onog” pitanja. A u tom slu-Ëaju, jasno, nema ni ekskluzive, ne-ma vriπteÊe naslovnice... Uspjeha suimali samo oni novinari koji su ima-li privilegij putovati s Janicom, ili sujoj, joπ bolje, bili prijatelji. Kako jenaπ skijaπki savez prepoznao PR po-kazuje i svaka priredba Svjetskogkupa na Medvednici: sve je isplani-rano i dotjerano do posljednjeg deta-lja. Novinari ponekada ne moraju nipisati informacije, vijesti ih doËeka-ju kao na dlanu. ©to, jasno, nije uvi-jek i dobro.

OdliËno funkcionira i Hrvatski va-terpolski savez, savez joπ aktualnihsvjetskih prvaka. Novinari informa-

cije dobivaju na vrijeme, Ëesto i pri-je nego pomisle da se „neπto kuha”.

Zanimljivo, savez koji je svojedo-bno proglaπavan najboljim na svije-tu, rukometni, glasnogovornika jedobio tek nedavno, uoËi Svjetskogprvenstva u Hrvatskoj. Nikad nijeprekasno, no sigurno je da je to tre-balo napraviti mnogo, mnogo prije.Ipak je rijeË o olimpijskim i svjet-skim pobjednicima, informacije za-nimaju sve medije. No, sliËno kao i sJanicom, opet je bilo privilegiranih.

Danas novinarstvo nije isto kao iprije. Novinari sve manje putuju -urednici se opravdavaju rijeËima„imate internet, kriza je, nema nov-ca” - i kako Êe onda netko u, primje-rice, Dubrovniku doznati πto se do-gaa u HRS-u? Tu uskaËu odnosi sjavnoπÊu ili glasnogovornik. Oni in-formiraju koga je izbornik Lino »er-var uvrstio na popis, ako veÊ nije or-ganizirana konferencija za novinare.

Jasno, nemaju svi novca da bi an-gaæirali glasnogovornike, PR stru-Ënjake, agencije koje ih promovira-ju, no i to se moæe promijeniti. Uzmalo dobre volje, znanja ne treba napretek. Naime, novinarima bi infor-macije lako mogli slati i glavni tajni-ci saveza. Ne trebaju sati posla za je-dnu e-poruku. Novinara zanima po-pis reprezentativaca, tko putuje naneko natjecanje, je li tko ozlijeen.A za takvo πto je svatko pismen. Tose najviπe odnosi na „manje πporto-ve” koji nemaju svoje novinare kojiih prate, a za vijest da boÊari, kugla-Ëi, strijelci, klizaËi... putuju na svjet-sko prvenstvo veÊina Êe tiskanih, ra-dijskih i internetskih medija imatiprostora. Ako ih netko obavijesti.

Vidljiv napredak „malih” Veliki PR posao odraivao je i

odrauje otac i trener visaπice Blan-ke VlaπiÊ, Joπko. On uredno iz-vjeπtava novinare πto se dogaa sBlankom, a i Blanka je shvatila da jeponekada lakπe napisati jedan tekstkoji Êe moÊi vidjeti svi novinari, ne-go 20 puta ponavljati istu priËu. Ta-ko ima svoj blog na kojemu redovitoizvjeπtava javnost i medije. I Hrvat-ski streliËarski savez pokazao je ka-ko glavni tajnik moæe biti dobar in-formator, taekwondo takoer, gi-mnastiËki, karataπki, triatlonski...

U svakom sluËaju, napredak „malih”u komunikaciji je vidljiv, no uvijekmoæe bolje. Svima njima izrazito mno-go pomaæe Hrvatski olimpijski odborËiji su PR agenti dovedeni do savrπen-stva. Ali, saveza je mnogo - 39 u olim-pijskim πportovima, 28 neolimpijskih,sedam pridruæenih i jedan s privreme-nim Ëlanstvom u HOO-u. Previπe zaPR ured HOO-a koji i onako ima do-voljno posla. Kad bi se svaki peti savezzamislio nad tom priËom i neπto podu-zeo, tko zna, moæda bi barem jedan„mali” πport doπao na mjesto koje mupripada u medijima. A onda, jedan pojedan... Moæe se. Mnogi su dokazali.

Literatura

1. Skoko, B. (2006). PriruËnik za razumijeva-nje odnosa s javnoπÊu. Zagreb: MPR

2. TomiÊ, Z. (2008). Odnosi s javnoπÊu - teo-rija i praksa. Zagreb: Synopsis

3. Theaker, A. (2007). PriruËnik za odnose sjavnoπÊu. Zagreb: HUOJ

4. Gregory, A. (2006). Odnosi s javnoπÊu -Planiranje i upravljanje kampanjama. Za-greb: HUOJ

5. DæambegoviÊ E. (2008). Odnosi s javnoπÊuili æongliranje informacijama. Sarajevo:Mikroπtampa


K olika je vaænost mentalne,nutarnje, psihiËke pripremeza nastup, za natjecanje, pro-

vjeru i pobjedu najbolje znaju sami gi-mnastiËari. Uz mnoge vjeæbe i zahtje-vne treninge neke naizgled „sitnice”odluËuju o pobjedi ili porazu, napre-tku, nazadovanju ili stagnaciji. Nije ne-bitan konaËni rezultat. Nije nebitna sa-ma sigurnost natjecanja. PsihofiziËkastabilnost, samopouzdanje, hrabrost,smirenost, motiviranost i sabranost ne-izmjerno su vaæni za punu kvalitetu gi-mnastiËkog umijeÊa.

Traæi se poseban stil æivotaPut svakog gimnastiËara put je broj-

nih vjeæbi, treninga, odricanja, ærtvi istalnih provjera. Traæi se poseban stilæivota, kakvoÊa ponaπanja, kvalitetaosobe. Meditacija s raznim vjeæbamamentalnih i psihodinamiËkih treningaotvara niz novih moguÊnosti. Svako-dnevne vjeæbe dobivaju na svjeæini,postaju kao nove. GimnastiËaru se pri-stupa cjelovito. PojaËan je rad na men-talno-psihiËkoj i duhovno-egzistenci-jalnoj razini. Osim miπiÊno-tjelesne ra-zvijenosti i motoriËke uvjeæbanosti tra-æi se veÊa i bolja uporaba umnih poten-

cijala. Poznato je da Ëovjek koristi ma-nji dio mozga. Sloæena ispitivanja ljud-skog uma pokazuju niz centara u mo-zgu s najrazliËitijim (otkrivenim i neot-krivenim) funkcijama.

Naglaπena motoriËka razinaUporaba uma u raznim psihofizi-

Ëkim izazovima (npr. nastup na va-ænom natjecanju) zbiva se najËeπÊe nanekoliko uæih razina. ObiËno je na-glaπena motoriËka razina (razina kreta-nja, spretnosti, preciznosti...). Tako seneke razine svijesti (i podsvijesti) viπerazvijaju, dok se druge zanemaruju izaboravljaju. Nije upitno da je uz na-vedene motoriËke razine vaæna i razinaosjeÊaja, razina (samo)kontrole, razinadubinske motiviranosti i stabilnosti, ra-zina vjere i povjerenja, razina sigurno-sti i samopouzdanja, razina osvijeπte-nosti i imaginarne pripremljenosti.Ako su te osobine usuglaπene s temelj-nom tjelesnom i kinetiËkom uvjeæba-noπÊu, moæemo govoriti o doista zavi-dnim rezultatima.

Ozbiljnost u pristupuVelika su oËe-

kivanja od naπihgimnastiËara, odvrhunskih snaganaπe reprezenta-cije. Velika jekonkurencijaizvan Hrvatske.Velike su i mo-guÊnosti kojepruæa meditacijana temelju hrvat-ske i europskeduhovne i kultur-ne tradicije. Usrediπtu je pra-ktiËna vjera usvoju darova-nost, u svoju ori-ginalnost i nepo-novljivost. Umentalnoj pri-premi gimnasti-Ëara vaæna jeozbiljnost u pri-stupu, sustavnirad u manjimskupinama i kodkuÊe, vaæno jedobro vodstvo,dobar tip medita-cije i motivacije,kombinacija psi-hofiziËke pripre-

46

Velike su i moguÊnosti koje pruæa meditacija natemelju hrvatske i europske duhovne i kulturnetradicije. U mentalnoj pripremi gimnastiËaravaæna je ozbiljnost u pristupu, sustavni rad umanjim skupinama i kod kuÊe, vaæno je dobrovodstvo, dobar tip meditacije i motivacije,kombinacija psihofiziËke pripreme

Meditacija i gimnastika

©PORT I DUHOVNOST

Piπe Tvrtko Beus


me. Dakle, uz mentalnu pripremu neÊeizostati vjeæbe koje nalikuju tjelovjeæbi(npr. stretching). Teæi se stvaranju inte-gralne i dubinske snage koja proæima iispunja cijelo tijelo, ali i cijelu osobu.

Planovi i æelje meditacijeU savjesnoj i struËnoj mentalnoj pri-

premi gimnastiËara dobro je imati u vi-du neke temeljne ciljeve, planove i æe-lje meditacije i popratnih vjeæbi:

1. VeÊa opuπtenost i sabranost. Po-moÊu vjeæbi opuπtanja postiæe seveÊa razina sabranosti. VeÊa razinasabranosti omoguÊuje bolje rezulta-te u konkretnim vjeæbama, nastupu iradu. Konkretni uËinci meditacijaopuπtanja bit Êe vidljivi po rezultati-ma prije i poslije meditacije.

2. VeÊa dubinska snaga. Niz meditati-vnih ali i drugih vjeæbi iz podruËjatjelovjeæbe (vjeæbe istezanja, vjeæbefokusiranja - centriranja, vizauliza-cije i sl.) u duljim intervalima negou klasiËnim pokretima pomoÊi Êekvaliteti izdræljivosti, ËvrstoÊe,upornosti te stabilnosti.

3. Bolja preciznost. ZahvaljujuÊi me-ditaciji koja teæi bitnom, srediπnjem,srænom u polakom i sabranom radubit Êe moguÊe postiÊi viπu razinupreciznosti u treninzima, natjecanji-ma i provjerama na terenu.

4. Manje umaranje. Naporni i Ëesti tre-ninzi trebali bi biti „lakπi” po subje-ktivnoj svijesti gimnastiËara. Nai-me, odreene hipnotiËke vjeæbe de-materijalizacije tijela izvoene naviπe razina pomoÊi Êe novoj i dru-kËijoj percepciji svagdaπnjice. Je-dnostavnim i praktiËnim primjerimagimnastiËari Êe razliËito vrednovatiiste teæine u raznim okolnostima nji-hove percepcije i primjene.

5. Kvalitetnije disanje. Nekoliko te-meljnih vjeæbi pravilnog i prirodnogdisanja uz odreene psihofiziËke(gotovo gimnastiËke) vjeæbe olakπatÊe disanje i poveÊati dotok kisika utijelo, te time omoguÊiti daljnje na-predovanje u tjelovjeæbi.

6. Napredak kroz vizualizaciju nastu-pa. Meditanti - gimnastiËari svladatÊe tehniku kreativne vizualizacijekoja redovitom i osmiπljenom pri-mjenom omoguÊuje æeljene (za-miπljene) rezultate tijeka i ishodavjeæbe.

7. Bolja uporaba mentalnih potenci-jala. Meditacija pomaæe, meu osta-lim, u ravnomjernoj i kvalitetnojuporabi intelektualnih moguÊnosti.MotoriËke vjeæbe u pravilu se odno-se na jedan dio mozga, dok emoti-vno-kreativne vjeπtine (umjetnost)zahvaÊaju drugu polovicu mozga.Kako je veÊ reËeno, meditacija s po-

pratnim vjeæbama omoguÊuje akti-viranje novih (postojeÊih) mentalnihpotencijala, bolje povezivanje i pri-mjenjivanje nauËenog. Napredakmoæe biti znatno veÊi.

8. VeÊa motiviranost za vjeæbu i rad.Kombinacijom raznih psihofiziËkihvjeæbi, konkretnih i praktiËnih pro-vjera, anketa, razgovora, primjera,natjecanja, te rada u paru i individu-alno veÊa motiviranost neÊe izostati.

9. JaËa vjera i samopouzdanje. Neo-visno o svjetonazoru meditacija -naravna meditacija (vezana uz pri-rodu, prirodu Ëovjeka, njegova tijelai duha) trebala bi otvoriti put za pra-ktiËnu vjeru i darovane moguÊnosti.UkljuËuje suvremena znanstvenapsiholoπka iskustva, spoznaje iz me-dicine, duhovnosti i kineziologije, tedrevna iskustva meditacije s Istoka iZapada.

Literatura

1. Orlick, T.(1999). Mentalni trening zasportaπe. Zagreb: Gopal

2. MiljkoviÊ, D, Rijavec, M.(1998). S onustranu zrcala. Psihologija alternativnihstanja svijesti. Zagreb: IEP

3. Tilmann, K. (1975). Meditacija: temeljnaljudska dimenzija. Zagreb: KrπÊanskasadaπnjost

47


P rema tekstu History of Ice Hockey(Povijest hokeja na ledu) na internet-skoj stranici SportsKnowHow.com

(www.sportsknowhow.com), podrijetlo je to-ga πporta vrlo nejasno. Naime, prema nekimpovjesniËarima, podrijetlo je hokeja na ledupovezano s irskom igrom pod nazivom hur-ling - njezino ime na irskome glasiiománaíocht ili iomáint - koja se igrala pali-com i loptom. Prema drugima, hokej na ledunastaje iz πporta pod nazivom lacrosse, igreloptom sliËne hokeju na travi, ali i drugihigara koje su igrali Micmac (takoer:Mi'kmaq) Indijanci u Novoj ©kotskoj. Igrase zvala tooadijik (http://en.wikipedia.org/-wiki/Ice_hockey, 2009.), a opisao ju je SilasT. Rand, koji je proveo 40 godina meu Mi-cmac Indijancima kao misionar, u svomedjelu Legends of the Micmacs objavljenome1894. godine.

Hurling i shinty kaoprethodnice

Rand je takoer opisao igru koja se igra-la, najvjerojatnije pod utjecajem novopri-doπlica iz Europe, s rekvizitom u koji se sta-vljala lopta, a koji se mogao zavitlati (igrase u Irskoj zvala hurling) i koju su MicmacIndijanci nazivali wolchamaadijik. Irskaigra loptom imenom hurling, koja se danas

igra palicom koja se naziva hurl i loptomkoja se naziva sliotar, bila je vrlo sliËnaπkotskoj igri shinty koja se na modernomπkotskom irskom naziva camanachd ili io-main (Wikipedia - The Free Encyclopedia,2009a.), i u kojoj se lopta udara palicom ko-ja se naziva caman. Navedeni irski naziv zaloptu sliotar ili sliothar - dolazi od irskog li-abh u znaËenju planina i thar u znaËenjuduæ, preko - i oznaËava tvrdu loptu/kuglu,neπto veÊu od teniske loptice, koja se pone-kad naziva puck ili lopta za hurling, i kojaje sliËna lopti koja se rabi u bejzbolu(Wikipedia - The Free Encyclopedia,2009b.). I hurling i shinty se pojavljuju u le-gendi o Cuchulainnu, junaku iz keltske mi-tologije. Naime, stara je varijanta igre podnazivom hurling bila mnogo sliËnija igrishinty nego πto je to danas.

Kanada - domovinamodernog hokeja na ledu

Postoji i treÊa skupina povjesniËara kojasmatra da se hokej razvio u sjevernoj Euro-pi gdje se hokej na travi tijekom zime igraona zaleenim povrπinama jezera, πto je re-zultiralo razvojem igre pod nazivom bandykoja je sliËna prethodno navedenim igramahurlingu i shintyju. InaËe, engleski glagolbandy znaËi dobacivati, tj. dodavati, ali iprimati i davati udarce. Domovinom se mo-

dernog hokeja svakako smatra Kanada u ko-joj su se prve hokejaπke igre igrale sredi-nom XIX. stoljeÊa. U to se vrijeme umjestolopte poËinje koristiti pak koji je, za razlikuod danaπnjega okruglog, bio Ëetvrtastogoblika.

RijeË hokej dolazi, prema www.yourdic-tionary.com (2009a.), najvjerojatnije iz sta-rofrancuskoga, od rijeËi hoquet koja je zna-Ëila svijen πtap, i koja je bila umanjenica ri-jeËi hoc u znaËenju udica ili kuka. RijeË je ustarofrancuski uπla iz srednjonizozemskog,od rijeËi hoec koja je takoer znaËila udicaili kuka. Time se asocira na Ëinjenicu da jehokejaπka palica, na svojem kraju kojim segura i udara pak, svijena poput kuke ili udi-ce.

Pak - najpoznatija rijeË uhokeju na ledu

Vjerojatno najpoznatija rijeË koju znajugotovi svi, i oni koji dobro, ali i oni koji vr-lo slabo poznaju hokej na ledu, je rijeË pak.Njegov naziv, a rijeË je pak anglizam u hr-vatskom jeziku, dolazi od glagola puck, i toiz pribliæno 1861. godine, a znaËio je udari-ti (Online Etymology Dictionary, 2009a.).Isti izvor kaæe da se sliËna rijeË, ali kao ime-nica, nalazi u irskome i glasi poc, te znaËitorba. Wiktionary - The Free Dictionary(2009.) kao znaËenje rijeËi poc u irskomenavodi udarac u hurlingu. Your Dictionary(www.yourdictionary.com/puck, 2009b.) zarijeË puck navodi joπ jedno znaËenje - nai-me, taj izvor kaæe da je navedena rijeË sli-Ëna glagolu poke u engleskome jeziku uznaËenju gurati ili gurnuti rukom ili πta-pom.

Kaciga pokriva i πtiti liceZbog velikih brzina koje razvija pak, svi

hokejaπi nose kacige. Kaciga se na engle-skome jeziku naziva helmet i podrijetlo jojje u praindoeuropskome *kel- πto je znaËilopokriti ili sakriti. Dakle, kaciga pokriva liceigraËa πtiteÊi ga, na taj naËin, od moguÊihozljeda (Online Etymology Dictionary,2009b.). U grËkoj je mitologiji Perzej odHiperboreanaca dobio krilate sandale, Ëaro-bnu putniËku torbu i Hadovu kacigu nevi-dljivosti koju je pak ovaj dobio od jednogod Kiklopa. Tu se, dakle, implicira drugonavedeno znaËenje rijeËi helmet, a to je daona sakriva.

Iza lea igraËima suparniËkemomËadi

U nogometu, i to onome koji se igra usklopu FIFA-e (Fédération Internationalede Football Association), postoji situacijakoja se u engleskome jeziku naziva offsideposition, odnosno, u hrvatskome, ofsajd po-zicija ili, u vrlo dobrom hrvatskome prije-vodu, zalee. U toj je situaciji igraË u zale-

48

©PORTSKA TERMINOLOGIJA

Piπe Darija OmrËen

Kada offsidenije - ili moædaje - zalee

Moæe li se u hokeju na ledu engleski nazivoffside u hrvatski jezik prevesti kao zalee,kao πto je preveden u nogometu? Ako ne,kakav bi bio pogodan prijevodni ekvivalent uhrvatskome jeziku? Ovaj tekst ne nastojiodgovoriti na to pitanje, ali nastoji ukazati nanuænost ureivanja i standardizacijeterminologije, u ovome sluËaju kinezioloπke, u naπem jeziku


u ili, tuicom u hrvatskome jeziku reËeno,u ofsajdu; odnosno u trenutku kada suigraËodigra loptu, a igraË je u suparniËkoj polo-vici igraliπta bliæe suparniËkoj popreËnoj cr-ti (crti vrata, gol crti ili gol liniji) nego lo-pta i predzadnji obrambeni igraË plus zadnjiobrambeni igraË, odnosno vratar (iako to nemora nuæno biti vratar, ali najËeπÊe je) (Soc-cer Tips. Dictionary Terms., 2009.). Dru-gim rijeËima, u trenutku kada je lopta uda-rena prema suparniËkim vratima, igraË kojije u ofsajdu nalazi se iza lea, tj. za leimaigraËima suparniËke momËadi. Stoga rijeËzalee toËno oznaËava situaciju Ëije je ime.

Offside u hokeju U hokeju na ledu, meutim, offside se su-

di ako igraË momËadi koja je u napadu ueu zonu napada (attacking zone) prije paka,bez obzira na to nosi li pak neki od suigraËaili ga je u zonu napada poslao igraË momËa-di koja je u napadu. Ako obrambeni igraËnosi, doda ili na bilo koji drugi naËin na-mjerno poπalje pak u svoju obrambenu zonu(defensive zone), ni jedan igraË u zoni nije uoffsideu (Wikipedia - The FreeEncyclopedia, 2009c.).

Moæe li se u opisanoj situaciji u hokeju naledu engleski naziv offside sada u hrvatskijezik prevesti kao zalee? Ako ne, kakav bi

bio pogodan prijevodni ekvivalent u hrvat-skome jeziku? Ovaj tekst ne nastoji odgovo-riti na to pitanje, ali zato nastoji ukazati nanuænost ureivanja i standardizacije termi-nologije, u ovome sluËaju kinezioloπke, uhrvatskome jeziku.

Literatura

1. Hockey. (2009).http://www.yourdictionary.com/hockey;S mreæe skinuto: 1. 6. 2009.

2. Ice Hockey. History. (2009).http://en.wikipedia.org/wiki/Ice_hockey;S mreæe skinuto: 1. 6. 2009.

3. Online Etymology Dictionary. (2009b).http://www.etymonline.com/index.php?term=helmet; S mreæe skinuto: 1. 6.2009.

4. Online Etymology Dictionary. (2009a).http://www.etymonline.com/index.php?term=puck; S mreæe skinuto: 1. 6. 2009.

5. Soccer Tips. Dictionary Terms. (2009).http://www.soccerhelp.com/Soccer_Tips_Dictionary_Terms_O.shtml#offside_rule; S mreæe skinuto: 1. 6. 2009.

6. SportsKnowHow.com (2009). History ofice hockey.,www.sportsknowhow.com/hockey/history/hockey-history.shtml; S mreæeskinuto: 1. 6. 2009.

7. Wikipedia - The Free Encyclopedia.(2009a).http://en.wikipedia.org/wiki/Offside_(ice_hockey); S mreæe skinuto: 1. 6. 2009.

8. Wikipedia - The Free Encyclopedia.(2009b).http://en.wikipedia.org/wiki/Shinty; S mreæe skinuto: 1. 6. 2009.

9. Wikipedia - The Free Encyclopedia.(2009c).http://en.wikipedia.org/wiki/Sliotar; S mreæe skinuto: 1. 6. 2009.

10. Wiktionary - The Free Dictionary.(2009). Puck.http://en.wiktionary.org/wiki/puck; S mreæe skinuto: 1. 6. 2009.

11. Your Dictionary. (2009a).http://www.yourdictionary.com/hockey;S mreæe skinuto: 1. 6. 2009.

12. Your Dictionary. (2009b).http://www.yourdictionary.com/puck; S mreæe skinuto: 1. 6. 2009.

IgraË s pakom

IgraË u ofsajdu


Svatko moæe uzeti fotografski aparat uruke, posebice danas u digitalnovrijeme, i okidati bez razmiπljanja omotivu koji snima. No to nijekreativno fotografiranje, nego„πkljocanje” bez odnosa prema motivukoji se snima, sve pod krilaticom „paneπto Êe ispasti dobro”. Mi sezalaæemo za neku drukËiju fotografijui fotografiranje.

Izvanredna fotografija koja prikazujeπportski napor. Njezina je kakvoÊa u

vrsnoj kompoziciji (primjerice uteg jedobro smjeπten unutar okvira slike), zatimu oku ugodnom koloristiËkom skladu(plavo, crveno, crno) i onome πto jesvakako najvaænije - reakciji (okidanju) upravom trenutku.

Pri fotografiranju je iznimno vaænaveliËina objekta snimanja (u filmu

kaæemo filmski plan), vidimo li neπtofotografirano krupno, neËiju glavu ilicijelu osobu ili osobu u prostoru, pri Ëemudominira prostor. Tako je to i ufotografiji, jer se i ona temelji na okviru.

U ovom primjeru to je najbolje ostvareno,iako Êe neki reÊi „pa vidimo samo glavuπportaπa”! To je toËno. Ovo je izvrstanportret πportaπa - dobro komponiran(glava je odliËno smjeπtena unutarokvira), dobro je procijenjena oπtrinaprednjeg i drugog plana slike (stoga nesmeta ni koloristiËka neoπtrina), aodabirom adekvatnog vremenaekspozicije voda je snimljena na najboljimoguÊi naËin.

Biciklizam. VozaË utrke odvojen odostalih natjecatelja uporabom

uskokutnika (teleobjektiva). Malomdubinskom oπtrinom posebice se istiËe.Meutim, ovoj fotografiji moramo uputitii malu primjedbu. Gornji je dio biciklista,s obzirom na poloæaj oËiju, korektan, alisu noge „rezane” krajnje nespretno (bilobi dobro da se vidi i bicikl), πto donekleumanjuje ukupni dojam.

Snimak streljaπtva. Zanimljiv jedinopo boji. InaËe loπ. ©to moæemo nauËiti

iz ove fotografije? Prvo, da πarenilo nijeboja, koliko god to moæda zvuËiparadoksalno. Boja se na fotografiji mora„ukrotiti”, kontrolirati. Time ÊemopromatraËa dovesti do onoga bitnoga.Drugo, ako snimamo strijelca, on je glavnimotiv, ali i ostali ljudi oko njega Ëine sliku.

Kreativno fotografiranje zahtijeva razmiπljanje i odnosprema motivu koji se snima

Piπe Kreπimir MikiÊ

©PORTSKA FOTOGRAFIJA

1

3

2

4

2

1

Fotografskimisliti, a ne samo„πkljocati”


5

51

Stoga treba paziti koliko su i kakoodrezani rubovi. I naposljetku, ako segaa puπkom, i ona bi trebala biti cijelau fotografiji, a nikako samo djelomice.

Kad se snima maËevanje Ëesto sedogaa da fotografi, kad god je to

moguÊe, odabiru neutralnu pozadinu,kao πto je ovdje sluËaj. Time ovaj πportkao da dobiva dodatnu mistiËnost,djeluje nekako kazaliπno, stilizirano.Bijela odjeÊa s pozadinom Ëini grafiËkuigru, pri Ëemu je posebno vaæno svjetlokoje se rabi za snimanje, da bi πtomanje „prljalo” prizor. Na ovojfotografiji, mogli bismo reÊi, ono jekrajnje adekvatno motivu.

3

Nekada, posebice u vrijemepopularnosti crno-bijele foto-grafije, rabljenje filtara bilo jeneizostavno. Danas je ponovotako, samo πto se taj postupakzbiva digitalno tijekom snima-nja ili u kasnijoj obradi fotogra-fija (Photoshop). Nekad se do-gaalo isto, samo πto je filtarbio na objektivu aparata iliaparata za poveÊavanje u ta-mnoj komori.

Usko gledajuÊi, samo jednaskupina filtara filtrira svjetlo, ato su obojeni filtri koji se odvo-jeno primjenjuju u crno-bijelojfotografiji i fotografiji u boji. Topiπemo stoga πto postoje i be-zbojni filtri koji djeluju u cijelomrasponu vidljivoga spektra, anjima se moæe mijenjati oπtrinaslike, kontrast i zasiÊenost bo-je pri Ëemu se, meutim, nemijenja spektralni sastav svje-tla. Oni ujedno mogu reguliratii jakost svjetla.

Filtri na objektivu djeluju naukupno svjetlo koje osvjetljavasnimani prizor, a filtri pred svje-tlosnim izvorom djeluju samona svjetlo tog izvora.

Zbog uporabe filtara javlja serazlika izmeu upadnog i pro-

puπtenog svjetla, a to utjeËena ekspoziciju. Zbog tog gubi-tka postoji broj, takozvani filtar-faktor, koji oznaËava koliko semora produljiti ekspozicija.Moæe se reÊi da je to broj ko-jim se mnoæi duljina ekspozici-je.

Filtri za filmove u boji ne ulazeu takav sustav oznaËavanja fil-tar-faktora jer se njihovomuporabom mijenja spektralnisastav svjetla, odnosno tem-peratura boje svjetla. Znamoda su filmovi u boji specificira-ni svojom osjetljivoπÊu naodreenu temperaturu bojesvjetla.

Kad bi filtar namijenjen snima-nju na crno-bijelim filmovimarabili na filmovima za snimanjeu boji, ne bi se pojavili proble-mi samo glede ekspozicije(podekspozicije kao rezultata),nego bi cijela slika bila u bo-ji filtara, πto se samo ponekadmoæe rabiti kao efekt.

Filtracija u digitalnim aparatimapraktiËki je automat-ska, ali radi na istimnaËelima.

Fotografski savjetnik

4

5


52

P U B L I C I S T I K A

Rukomet pisan zlatom

Hrvatski rukomet/CroatianHandballAutor: Fredi Kramer, Draæen PineviÊ Urednik: Fredi KramerOblikovanje i priprema za tisak: Zvonimir Frank Godina i mjesto izdavanja: 2009., Zagreb Stranica: 240; format: 25x30,5 cmIzdavaË: Topical d.o.o.Tisak: AKD

R ukometna groznica vlada Hrvatskom, sa svim svojimljepotama, uspjesima, nadama i ostvarenim snovima.

Rukomet je jedan od u nas najuspjeπnijih i, uz nogomet,najpopularniji πport koji je obiljeæio generacije zaljubljenika,igraËa i πtovatelja i koji je donio mnogo trenutaka radostigeneracijama Hrvata. Upravo o njemu Fredi Kramer i DraæenPineviÊ napisali su knjigu u kojoj nas sustavno i vrlo preciznopodsjeÊaju zaπto je baπ rukomet πport koji je obiljeæio povijest,a posebno posljednjih desetak godina naπih æivota. Rukomet seu Hrvatskoj igra od 1929. godine iako su prapoËeci zabiljeæeniu davnoj, antiËkoj proπlosti. Naime, kako nas podsjeÊajuautori, struktura i pravila nekih antiËkih igara imaju dostasliËnosti s danaπnjim rukometom. Meutim, rukomet kakav midanas poznajemo veæe se za kraj XIX. i poËetak XX. stoljeÊa.PrateÊi povijest autori su nas proveli kroz sve male velikegradove i vrijeme u kojima se u tim gradovima ili mjestimarukomet raao. Od prve polovice XX. stoljeÊa do zlatnihuspjeha na europskim i svjetskim prvenstvima te olimpijskimigrama, rukomet su obiljeæili veliki igraËi i treneri, ali i svi onikoji su stajali iza njih; autori se na te ljude i trenutke vrloemotivno, a opet vrlo precizno, vraÊaju da bi nas podsjetili nakontinuitet razvoja kvalitetnog rukometa upravo u Hrvatskoj.Bogato ilustrirana fotografijama, slikovnim zapisima istatistiËkim podacima, knjiga je izvor povijesnih informacijaokupljenih na jednom mjestu. Od povijestido 2009., od poËetaka igre doolimpijskog zlata, odnapornih treningado proslavauspjeha, sve jeto saËuvano urijeËi i slici zadanaπnje ibuduÊegeneracije. Knjigaje napisanadvojeziËno, nahrvatskom iengleskom jeziku, inezaobilazno je πtivone samo za hrvatsku,nego i rukometnupovijest svijeta.

Doping - stvarnost danaπnjice

Olimpizam i dopingAutor: Mate KuvaËiÊ IæepaUrednik: Mario BlagaiÊOblikovanje i priprema za tisak: Dean BerlanZa nakladnika: Zoran BoπkoviÊGodina i mjesto izdavanja: 2008., Split Stranica: 488; format: 17x24 cmIzdavaË: Naklada BoπkoviÊTisak: GZH d.o.o., Zagreb

D opingom, odnosno nemoralnom zloporabomzabranjenih kemijskih stimulansa i πtetom po

zdravlje koju nosi sa sobom, bavi se Mate KuvaËiÊ Iæepa,autor koji se, kako sam kaæe, πportu posveÊuje kaopasionirani promatraË, a ne kao kroniËar. Samo ako sevoli i promatra πport moæe se napisati knjiga koja se baviupravo nedopuπtenim u πportu kroz povijest. S jednestrane ideja olimpizma, s druge strane manipulacijazabranjenim sredstvima. Zanimljivim stilom autor dræiËitatelja uz tekstove koji prate razvoj πporta od antike dosuvremenih dana i ljetnih i zimskih olimpijskih igara.Posebno se osvrÊe na svake suvremene igre i podsjeÊa narezultate koji su ih obiljeæili, ali i na osvajaËe medalja usvim πportovima koji su obiljeæili ukupnu povijestolimpijskog pokret. I dok s jedne strane πport fascinira, sdruge doping baca crnu mrlju na sve ono πto je lijepo uπportu. Autor nas podsjeÊa na sredstva koja πportaπikoriste, na povijest dopinga, sankcije, skandale koje sasobom nosi, ali i razmiπlja o tome tko su krivci za dopingu πportu. PojedinaËno opisuje sluËajeve πportaπa ipoimence navodi sve one koji su bili pozitivni.Zbog zanimljive tematike i vrlougodnog stila pisanja,knjigu trebajuproËitatisvi koji sena bilokoji naËinbaveπportom, dabi se podsjetizaπto reÊi „ne”dopingu.


Piπe Milena DragiπiÊ

Olimpija za Osijek

Olimpija simbol Donjeggrada 1923. - 2003.Autor: Dragutin KeræeUrednik: Ivica VrkiÊOblikovanje i priprema za tisak: Miro MihaljeviÊ,MC „Glas Slavonije" d.d.Za nakladnika: Draπko GrebenarGodina i mjesto izdavanja: 2003., Osijek Stranica: 248; format: 24,5x28,5 cmIzdavaË: Nogometni klub OlimpijaTisak: Gradska tiskara Osijek

D io starog Osijeka, Donji grad, s ponosom nositradiciju graanskog æivota, ali i πporta koji se veæe

upravo uz taj dio Osijeka i njenu Olimpiju. O toj OlimpijiosjeËki je kroniËar πporta Dragutin Keræe ponudiomonografiju koja je presjek 80 godina postojanja πportskekulture grada Osijeka. Profesionalni pristup amaterskomπportu karakteristika je svega πto se dogaalo u Olimpiji.ZapoËelo je nogometom, ali tu su i boÊari, joggeri,koπarkaπice i koπarkaπi, rukometaπice i rukometaπi,stolnotenisaËice i stolnotenisaËi, tenisaËi i mnogi drugiπportaπi koji su svoju zaljubljenost u πport mogli i aktivnoæivjeti u Olimpiji. O svima njima govori Keræe, sjeÊajuÊise poËetaka, osnivanja, povijesti i uloge Olimpije u njoj,predsjednika i zasluænih πportaπa i πportaπica, iako samkaæe da je veÊina povijesne grae nedostupna. Tim je veÊinapor autora koji je zabiljeæio povijest za buduÊnost, kojipodsjeÊa da buduÊnost poËiva na povijesti. Bogatafotografijama i dokumentima koji ilustriraju vrijeme uponekad i zaboravljenoj opÊoj povijesti, ali ne i u povijestiDonjograana i njihove Olimpije. NeobiËnost ovemonografije je i kazalo imena na krajuknjige uz koje stoje stranice umonografiji. »itka itoplamonografijakoja sigurnotreba biti uzsvakog nesamoDonjograanina,nego i uz onekoji o πportuuvijek æeledoznati viπe.

Orkan iz Dugog Rata

NK Orkan - 90 godinanogometa u Dugom RatuAutor: Jurica GizdiÊUrednik: Dalibor FranoliÊRecenzenti: Martin ÆiliÊ, Branko VojnoviÊ, JozoPaviÊ, Romeo MariËiÊOblikovanje i priprema za tisak: Abelinternacional d.o.o., SplitZa nakladnika: Ivan NejaπmiÊGodina i mjesto izdavanja: 2008., Dugi Rat Stranica: 306; format: 23x30,5 cmIzdavaË: Nogometni klub OrkanTisak: Sutontisak, Split

P ostoje li mali nogometni klubovi, pitanje je koje senameÊe kad u ruci dræite joπ jednu monografiju

publicista Jurice GizdiÊa. Ovaj put svoj je nemirniistraæivaËki duh posvetio Nogometnom klubu Orkan izDugog Rata. Monografija je zamiπljena kao kronoloπka ifaktografska: od povijesno-druπtvenog konteksta nastankanogometnog kluba, obuhvaÊa vrijeme do II. svjetskograta, obnovu 1945., prvenstvena i kup natjecanja iosvajanje naslova. Kroz slike i pomno odabrane rijeËipratimo Orkan i njegove πportaπe tijekom 90 godinaaktivnog djelovanja. Za povijest su zabiljeæeni svipredsjednici i tajnici, a dvojica Ëlanova dospjela su i dosaborskih klupa, πto povijest Orkana stavlja i u πiridruπtveno-politiËki kontekst. Nogomet Ëine nogometaπi,a GizdiÊ ih s ponosom nabraja. Jedan od njih, TonkoPivËeviÊ, sudjelovao je i na Olimpijskim igrama u Rimu1960. godine ali kao veslaË, πto govori ovaænosti πporta u povijesti Orkana.Fotografije momËadi,utakmica,slavlja iponosa, kao irezultati isastavi svihselekcijanabrojani su dase ne zaborave ida ostanu kaopovijest jednog,prosudite saminakon Ëitanja,malog ili velikognogometnog kluba.

53


EOC SEMINAR U DUBROVNIKU

DUBROVNIK - U organizaciji Hrvat-skog olimpijskog odbora i Europskiholimpijskih odbora (EOC) u Dubrovnikuje 15. i 16. svibnja odræan 30. seminar zapredsjednike i glavne tajnike 48 od uku-pno 49 nacionalnih olimpijskih odbora izËlanstva Europskih olimpijskih odborakojem su na Ëelu predsjednik i glavni taj-nik Patrick Hickey i Raffaele Pagnozzi.

Teme dvodnevnog europskog olimpij-skog skupa, Ëiji su domaÊini bili predsje-dnik i glavni tajnik HOO-a Zlatko Ma-teπa i Josip »op, bile su Zimske olimpij-ske igre u Vancouveru 2010. i Olimpij-ske igre u Londonu 2012., pogodnostikontinentalnih programa Olimpijske soli-darnosti MOO-a koju vodi direktor PereMiro i u kojima programski sudjeluju ihrvatski πportaπi, XIII. olimpijski kon-gres koji Êe se odræati u Kopenhagenu ulistopadu ove godine te niz tema iz meu-narodnog olimpijskog pokreta. Hrvatskiolimpijski odbor i Dubrovnik veÊ su bilidomaÊini sjednica ovog visokog europ-skog πportskog udruæenja, meu kojima inajviπem upravljaËkom tijelu, 33. opÊojskupπtini EOC-a 2004.

8. OLIMPIJSKI FESTIVAL DJE»JIHVRTIΔA HRVATSKE

ZAGREB - Pod geslom „I ja Êu bitiolimpijac” uspjeπno je odræan joπ jedanOlimpijski festival djeËjih vrtiÊa Hrvat-ske, tradicionalna svibanjska proslavadjeËjeg nadmetanja u πportskim vjeπtina-ma. U programu Festivala - koji je oku-pio oko 15 tisuÊa djevojËica i djeËaka iz43 grada - uz organizaciju nadmetanja utrËanju na 50 m, πtafeti 4x25 m, bacanjuloptice u dalj i skoku u dalj te malom no-gometu, Ured za lokalni πport i njegovisuradnici koordinatori u lokalnim πport-skim zajednicama priredili su brojne ra-dionice na temu odgojne i obrazovne vri-jednosti πporta i olimpizma. Nacionalniprojekt promicanja olimpizma meu naj-mlaim Ëlanovima hrvatskog druπtva, Ëi-ji je utemeljitelj HOO, koordinirao jeUred za lokalni πport HOO-a pod vod-stvom pomoÊnice glavnog tajnika AlmePapiÊ.

HRVATSKA MEDITERANSKA DELEGACIJA PESCARA 2009.

ZAGREB/PESCARA - Hrvatski πpor-taπi, njih 168, nastupit Êe na XVI. medi-teranskim igrama od 26. lipnja do 6. sr-pnja u talijanskoj Pescari, a natjecat Êe seu 24 πporta. Puni sastav Ëine joπ 82 ËlanaprateÊih struËnih timova te Misija podvodstvom Damira ©egote, pomoÊnikaglavnog tajnika HOO-a za olimpijskiprogram. Mediteranske igre, pete za hr-vatske πportaπe pod vlastitom zastavom,izvanredna su provjera tehniËkih i takti-

Ëkih vjeπtina te znanja i potencijalnihkandidata za Olimpijske igre u Londonu2012. Odlukom VijeÊa HOO-a stjego-noπa na Mediteranskim igrama u Pescarije gimnastiËar Filip Ude, srebrni olimpi-jac s Igara u Pekingu 2008.

Nastup na MI u Pescari bit Êe posve-Êen i „staroj”, ali izvanrednoj ideji dagrad Rijeka bude domaÊin tog velikog re-gionalnog πportskog dogaaja. Tome uprilog govori i VodiË MI Pescara, prigo-dna publikacija Ëiji je izdavaË HOO. „Po-red sjajnog hrvatskog Splita koji je to biodavne 1979. godine, Rijeka je veÊ spre-mna za mediteranske igre Ëije se doma-Êinstvo tek traæi. MI Rijeka 2017., zaπtone!?”, stoji u VodiËu koji Êe, osim Ëlano-va mediteranske delegacije, dobiti iskupπtinari Meunarodnog odbora Medi-teranskih igara (MOMI) na zasjedanju24. lipnja.

DESETERO HRVATSKIHSTIPENDISTA MOO-a

ZAGREB/LAUSANNE - Olimpijska so-lidarnost MOO-a, a na prijedlog HOO-a inacionalnih πportskih saveza, dodijelila jeu oæujku ove godine jednogodiπnje olim-pijske stipendije desetorici kandidata zanastup na Zimskim olimpijskim igrama uVancouveru 2010. Stipendije su, od 1.oæujka 2009. do kraja veljaËe 2010., dobiliAndrijana StipaniËiÊ (biatlon), Jakov Fak(biatlon), Ivica KosteliÊ (skijanje), Ana Je-luπiÊ (skijanje), Natko ZrnËiÊ-Dim (skija-nje), Nika Fleiss (skijanje), Dalibor ©amπal(skijanje), Nina BrozniÊ (skijaπko trËanje),Boris Martinec (umjetniËko klizanje) i Ur-ban Zamernik (skijaπki skokovi). Iako tonije prvi put da hrvatski πportaπi dobivajustipendiju MOO-a, spomenutih deseteroprvi su stipendisti u πportovima s programazimskih olimpijskih igara.

PREPORUKA REKTORSKOG ZBORA

ZAGREB - Rektorski zbor visokihuËiliπta Hrvatske uputio je u lipnju svimsveuËiliπtima Preporuku o uvjetima studi-ranja kategoriziranih πportaπa. Preporukakoju je inicirao HOO a finaliziralo Mini-starstvo znanosti, obrazovanja i πportameu ostalim sugerira bodovno vrednova-nje statusa kategorizacije za upis na svimstudijima, a kasnije na semestar ili godinustudija, prilagodbe uvjeta za prisutnost nanastavi s obzirom na program pripremaodnosno natjecanja, moguÊnost polaganjaispita, kolokvija i sliËnog izvan redovnihtermina, mirovanja statusa studija i joπ nizdrugih za πportaπe pogodnih sugestija. Uzakonodavnom smislu Preporuka nije ob-vezujuÊa, no prvo je znaËajnije uporiπtena kojem sva visoka uËiliπtima veÊ od oveakademske godine u svojim aktima moguurediti studiranje u korist obrazovanja vr-hunskih hrvatskih πportaπa. Preporuku o

NapisalaRadica Jurkin

OD OLIMPA DO OLIMPA

Glavnidogaaji u Hrvatskom

olimpijskomodboru


55

uvjetima studiranja kategoriziranih πpor-taπa HOO je objavio na sluæbenim strani-cama www.hoo.hr/dokumenti

»OP PONOVNO GLAVNI TAJNIK

ZAGREB - Za glavnog tajnika HOO-au Ëetverogodiπnjem mandatu, pobliæe dolipnja 2013., VijeÊe HOO-a na sjednici 2.lipnja jednoglasno je imenovalo dosadaπ-njeg glavnog tajnika Josipa »opa. Diplo-mirani ekonomist, πportski duænosnik inekadaπnji vrhunski nogometaπ, »op jeduænost glavnog tajnika HOO-a obnaπaodva puta u statusu vrπitelja duænosti, prviput od 1. studenoga 2000. do 12. veljaËe2001. te drugi put od 4. studenoga 2004.do 17. lipnja 2005., a iste je godine imeno-van i glavnim tajnikom s Ëetverogodiπ-njim mandatom. Iskusan πportski duæno-snik obnaπao je od 1999. do 2001. duænostizvrπnog direktora HOO-a, a od srpnja2001. do studenoga 2004. bio je direktorUreda za lokalni πport HOO-a.

VI©E ÆENA NA UPRAVLJA»KIM POZICIJAMA U ©PORTU

ZAGREB/OPATIJA - Od 4. do 6. li-pnja u Opatiji je odræana VIII. konferenci-ja o πportu Radne zajednice Alpe-Jadran sglavnom temom “Æene i πport”. Dvodne-vni meunarodni skup u organizaciji Mi-nistarstva znanosti, obrazovanja i πporta,HOO-a i Kinezioloπkog fakulteta SveuËi-liπta u Zagrebu okupio je oko 60 sudioni-ka, meu kojima 20-ak istaknutih preda-vaËa iz Maarske, Austrije, Italije, Slove-nije i Hrvatske. S nizom tema o ulozi æe-na u πportu, od πkolskog, rekreativnog dovrhunskog, bilo je rijeËi o sustavu obrazo-vanja kategoriziranih πportaπica, partici-paciji u πportu πportaπica s invaliditetom,obrazovanju za vrhunske trenere, o upra-vljanju πportom te drugim pitanjima koji-ma se u Hrvatskoj osobito bavi Komisijaza skrb o æenama u πportu HOO-a na Ëi-jem je Ëelu predsjednica Morana Paliko-viÊ Gruden, Ëlanica VijeÊa HOO-a.

O ulozi HOO-a u ovom podruËju govo-rila je dopredsjednica HOO-a Nada Sen-Ëar koja je istaknula da je HOO i osniva-njem Komisije za skrb o æenama u πportui Mreæe koordinatorica u πportu - redompredstavnicama nacionalnih πportskih sa-veza i æupanijskih πportskih zajednica -stvorio mehanizme kojima je moguÊeutjecati na promiπljanje zadovoljavajuÊeuloge æena u πportu. To je, prema objavipredsjednice Komisije Morane PalikoviÊGruden (koja je uz Marjetu Miπigoj, Tho-masa Hirschbocka i Dragana MilanoviÊapredsjedavala Konferencijom), sræ dugo-roËnijeg djelovanja Komisije koja je, ana-lizirajuÊi sudjelovanje æena u upravlja-Ëkim strukturama hrvatskog πporta, upo-zorila na svojevrsnu stagnaciju. No, u po-gledu vrhunskih rezultata, koji su takoer

bili predmet analize, a koju je provela taj-nica Komisije Gordana Borko, hrvatskesu πportaπice sve prisutnije, a osvajanjemmjesta meu prvih osam na olimpijskimigrama Ëine veÊu „kvotu” nego πportaπi.

Da je HOO zajedno s Komisijom zaskrb o æenama u πportu na pravom putupotvrdili su i zakljuËci Konferencije u ko-jima, meu ostalim, stoji da se “umreæa-vanjem moæe znatno utjecati na ukljuËiva-nje viπe æena u upravljaËke funkcije uπportu”, za πto je i Europska komisija ra-spisala natjeËaj za potporu.

MATE©A DOKTORIRAO NA PEKIN©KOM ©PORTSKOM SVEU»ILI©TU

ZAGREB/PEKING - Zlatko Mateπa,predsjednik HOO-a, promoviran je u li-pnju ove godine u doktora znanosti, nakonπto je u svibnju uspjeπno obranio doktor-ski rad s podruËja organizacije i menad-æmenta olimpijskih igara.

Pekinπko πportsko sveuËiliπte jedno jeod najveÊih u Kini i Aziji, a Mateπa je pr-vi Hrvat koji je na njemu doktorirao. Pro-mociji najviπeg znanstvenog zvanja pred-sjednika HOO-a na Pekinπkom πportskomsveuËiliπtu nazoËili su predsjednik i glavnitajnik Kineskog olimpijskog odbora, hr-vatski veleposlanik u Kini Ante SimoniÊ,zamjenica veleposlanika Jelena PoliÊ,predsjednik, potpredsjednik i dekan Sveu-Ëiliπta, te brojni novinari, studenti i pe-kinπki πportaπi, meu kojima i osvajaËiolimpijskih odliËja na Igrama u Pekingu.

ZORAN PRIMORAC NOVI PREDSJEDNIK HKO-a

ZAGREB - Zoran Primorac, vrhunskihrvatski πportaπ, osvajaË srebrnog olim-pijskog odliËja u stolnom tenisu (OI Seo-ul 1988.), πportaπ s pet olimpijskih nastu-pa - Seoul 1988., Barcelona 1992., Atlan-ta 1996., Atena 2004. i Peking 2008. -izabran je 18. lipnja 2009., odlukom Ëla-nova izborne skupπtine Hrvatskog klubaolimpijaca (HOK), za predsjednika u sli-jedeÊem Ëetverogodiπnjem mandatu. Du-ænost predsjednika do 2009. obnaπao jeStojko VrankoviÊ, takoer olimpijac,koπarkaπ i osvajaË dviju srebrnih olimpij-skih medalja (Seoul 1988., Barcelona1992.)

Za dopredsjednike, meu kojima je idopredsjednica Danira BiliÊ, izabrani suTomislav Paπkvalin, Petar Skansi i IgorBoraska, a za Ëlanove Upravnog odboraPerica BukiÊ, Slavko Goluæa, Mario An-ËiÊ, Martina ZubËiÊ, Dubravko ©imenc,Vlado ©ola, Stjepan DeveriÊ i TomislavSmoljanoviÊ. »lanovi Nadzornog odborasu Kaja Ileπ, Kornelija KvesiÊ i Vlado Li-sjak. Prema najavi novog vodstava, HOKÊe se u iduÊem Ëetverogodiπnjem razdo-blju intenzivno zaloæiti za pitanja statusahrvatskih olimpijaca u πportu i druπtvuopÊenito, poboljπanje uvjeta treniranja vr-hunskih hrvatskih πportaπa, odgovarajuÊemoguÊnosti najπireg obrazovanja, ali i za-poπljavanje nakon aktivne πportske karije-re.

©PORTSKOPARTNERSTVOT- HT-a I HOO-a

ZAGREB - Hr-vatski olimpijskiodbor i T-HrvatskiTelekom potpisalisu 8. lipnja ugovoro generalnom spon-zorstvu i ËlanstvuT-HT-a u Hrvatskojolimpijskoj obitelji.Time su ta dva du-govjeËna πportskapartnera produljilauspjeπnu suradnju na novi Ëetverogodiπnji olimpijski ciklus, do Ljetnih olimpijskihigara u Londonu 2012. godine. U nazoËnosti predsjednika HOO-a Zlatka Mateπe i po-moÊnika glavnog tajnika za marketing Ranka ΔetkoviÊa te najbliæih suradnika pred-sjednika Uprave T-HT-a, Ëetverogodiπnji ugovor potpisali su glavni tajnik HOO-a Jo-sip »op i predsjednik Uprave T-HT-a Ivica MudriniÊ. T-HT apsolutno je prepoznatlji-va hrvatska kompanija s kojom i nastup hrvatskih olimpijskih delegacija na Igramadobiva interdisciplinarni predznak, kazao je predsjednik HOO-a Zlatko Mateπa te po-jasnio da je, zahvaljujuÊi upravo angaæmanu T-HT-a i njegovom sjajnom timu, presscentar HOO-a na Igrama u Pekingu proglaπen najboljim ovogodiπnjim press centromu Hrvatskoj. Predsjednik Uprave T-HT-a Ivica MudriniÊ ocijenio je πportsko partner-stvo dviju institucija iznimno vrijednim zbog, kako je rekao, svega plemenitoga πto πport u druπtvu predstavlja. U tom smislu T-HT Êe i nadalje s jednakom paænjom pro-movirati πportske i olimpijske vrednote.

Ivica MudriniÊ i Zlatko Mateπa





PoreË - grad sporta

PoreË - metropola hrvatskog turizma.PoreËku obalu dugu sedamdesetak kilometara odlikuje blaga mediteranska klima i oËuvano Ëisto more.

PoreË - grad zabave.Plesne terase, disko klubovi, zabavni centri, koncerti ozbiljne i jazz muzike, Street art, smotra folklora, likovneizloæbe i mnoge druge ljetne priredbe jamËe dobar provod.

PoreË - grad povijesti i kulture.Poznata Eufrazijeva bazilika jedina je ranokrπÊanska cjelina saËuvana do danas u svijetu i pod zaπtiom suUNESCO-a.

PoreË - grad sporta.PoreË je nezobilazan na popisu mjesta za pripreme vrhunskih sportaπa, a od 2008. godine je i olimpijski grad -partner Hrvatskog olimpijskog odbora. Ponosni smo Ëlan Hrvatske olimpijske obitelji!











Documents

OLIMP-prelom 31 6/26/09 10:49 Page 1 »ASOPIS HRVATSKOG