OLIMP-prelom 30 4/2/09 11:14 Page 1 »ASOPIS HRVATSKOG … · 2014. 12. 12. · 2. Holt, R. (1990). Sport and the British, a mo-der history. Oxford: Oxford University Press 3. Olivová,

»ASOP I S HRVATSKOG O L IMP I JSKOG ODBORABROJ 30 • OÆUJAK 2009.ISSN 1331-9523

Fundamentalnikarakter igre, rada i πporta

Gimnastika i akrobatika - πto ih povezuje?

ZdravkoMiljakMornar

bez svogmora

Od jeu depaumea do tenisa

OLIMPIJSKE LEGENDE

©PORTSKA TERMINOLOGIJA

©EZDESET GODINA ©D MORNAR

FILOZOFIJA ©PORTA

NASTANAK MODERNOG©PORTA

OLIMP-prelom 30 4/2/09 11:14 Page 1


3

Josip »op, dipl. oec.Glavni tajnik Hrvatskogolimpijskog odbora

Dragi Ëitatelji,

pred vama je prvi ovogodiπnji, 30. broj ËasopisaOlimp koji Êe u sljedeÊem olimpijskom ciklusu voditiuredniπtvo πto ga je VijeÊe HOO-a imenovalo ustudenome 2008. godine. Uvjeren sam da Êeuredniπtvo, dopunjeno uglednim imenima hrvatskogπporta, vrsnim poznavanjem πportske tematike znatidugoroËno pronaÊi uvijek nanovo zanimljiva πtiva izπporta, kako za prave poznavatelje πporta tako i za onekoji ga promatraju kroz vrhunski rezultat. Posebno me veseli podatak da je Olimp meu petnajtraæenijih tema posjetitelja naπe web adrese nainternetskim stranicama koju mjeseËno u prosjekuposjeti gotovo pola milijuna poπtovatelja πporta iHOO-a kao institucije. Vjerujem da su meu njimabrojni uËenici osnovnih i srednjih πkola te studenti,dakle nove generacije kompjutorski pismenih mladihljudi koje Êe sigurno razveseliti podatak da HOO ovegodine planira pokrenuti on-line izdanje ËasopisaOlimp. To Êe, zbog sve bolje informatizacije hrvatskihπkola, uvjeren sam, viπestruko poveÊati broj ËitateljaOlimpa. Pozdravljam i odluku novog uredniπtva koje je dvaiznimno vaæna jubileja - osnivanje prve πportskeorganizacije, Graanskog streljaËkog druπtva uOsijeku prije 225 godina, te Hrvatskog πportskogsaveza osnovanog prije toËno 100 godina - odluËiloobiljeæiti tako da o njima, tijekom cijele godine uprilogu Povijest hrvatskog πporta, piπu naπinajkompetentniji struËnjaci za to podruËje. U ovom broju uvodimo i dvije nove rubrike, „©port o

πportu” i „Mediji i πport”, koje piπe dvoje mladih inadarenih novinara za koje uredniπtvo vjeruje da Êesvojim tekstovima pridonijeti razumijevanju πportakao kulturoloπkog pojma. Isto tako, dali smo i veÊiprostor rubrici „Od Olimpa do Olimpa” kroz koju vassustavno informiramo o svim vaænijim aktivnostimaHOO-a, jer se do sada, zbog ograniËenog prostora,Ëesto dogaalo da autorica nije mogla u prilogugraditi sve dogaaje koji su svojevrsni kronoloπkizapisi najvaænijih aktivnosti HOO-a u skladu sulogom koju, kao najviπa πportska udruga uHrvatskoj, ima u razvoju naπeg druπtva.

SADRÆAJ

10. str. 22. str.

Olimpizam Filozofija πporta

GLAVNI UREDNIKAnte DrpiÊ

Urednik priloga Povijest hrvatskog πportaZdenko JajËeviÊ

UREDNI©TVO

Saπa Ceraj, Gordana GaÊeπa,Radica Jurkin, Siniπa KrajaË,Æeljko KlariÊ, Jura Ozmec, Ana PopovËiÊ, Nada SenËar, Ivan ©koro

www.hoo.hr E-mail: [email protected]

UREDNIK FOTOGRAFIJEDamir SenËar

LEKTURAMARE

OBLIKOVANJE I PRIJELOMZlatko Vrabec

GRAFI»KA PRIPREMAVEA d.o.o., Zagreb

TISAK

TISKARA MEIΔ d.o.o.Sv. Klara, ©enoina 25

Naklada: 2.000 primjeraka

Nastanak modernog πporta:Od jeu de paumea do tenisa 4Olimpijske nade: Dalibor ©amπal, skijaπ 6Olimpijske legende: Zdravko Miljak, rukometaπ 8Olimpizam: Kongres za obnovu olimpijskih igara 10Malo poznati πportovi: Zimski nogomet 12©port i druπtvo: O globalizaciji bez nostalgije 14Religija i πport: Pobijedi Golijata! 16Æenska strana πporta: Majka informatiËke pismenosti Z©S-a 18Umjetnost i πport: Suglasnost izmeu Ëovjeka i svijeta 20Filozofija πporta: Fundamentalni karakter rada, igre i πporta 22©portski marketing: Marketing u πportskim klubovima 24©port i znanost: Dobro organiziran svijet paranoje 26PrilogPOVIJEST HRVATSKOG ©PORTA 29Mediji i πport: PraÊenje πporta u tiskanim medijima 42©port o πportu: Informativna meÊava zamela je i naËela 44©port i duhovnost: Snaga tijela, uma i duha 46©portska terminologija: Gimnastika i akrobatika - πto ih povezuje? 48©portska fotografija 50Publicistika 52Od Olimpa do Olimpa 54

ZA NAKLADNIKAHrvatski olimpijski odbor Josip »op


4

I gra iz koje serazvio mo-derni tenis,

jeu de paume, poznata je uFrancuskoj veÊ 1100. godine.

Ta je igra bila iznimno popu-larna tijekom XIII., XIV. i XV.

stoljeÊa, a igrali su je kraljevi iplemiÊi, ali i obrtnici i trgovci. O

popularnosti igre govori podatakda je 1292. godine u Parizu djelo-

valo 13 majstora-oruæara igre pau-me, dok je istodobno postojalo samo

osam knjiæara i samo jedan trgovactintom. U XIV. stoljeÊu u Parizu je bi-lo 250 igraliπta, a postojalo je i u Lou-vreu i u brojnim drugim francuskimdvorcima.

Igra bez mreæeU poËetku se igralo rukom, pa naziv

i dolazi od francuske rijeËi paume, πtoznaËi dlan. Teren za igru mogao je bi-ti bilo gdje na relativno ravnoj povrπi-ni. IgraËi su iscrtali teren i podijelili gana dva djela. Mreæe nije bilo, a lopticuje trebalo prebaciti preko srediπnje li-nije nakon πto bi se ona jednom odbi-la od podloge, ili direktno volejom. Utakvim je okolnostima jedna polovinaigraliπta obiËno bila loπija za igru pasu se strane mijenjale nakon jednog ilidva osvojena poena.

Izgradnja dvoranaBuduÊi da je igra postajala sve po-

pularnija, poËela su se graditi igraliπtasa zidovima uz graniËne linije. Pose-bnost u igri u odnosu na danaπnji tenisbila je u tome da se lopticom igralo inakon πto bi se ona odbila od zida i pa-la u igraliπte. Polja su bila odijeljenamreæom.

Da bi uvjeti za igru bili joπ povoljni-ji, poËetkom XIV. stoljeÊa poËinju sugraditi posebne dvorane. Uz uzduænu itemeljnu liniji obiËno je bilo gledaliπtenatkriveno kosim krovom da bi lopti-ca nakon odbijanja od gornjih zidovapala na njega i zatim u igraliπte. Veli-Ëina dvorane bila je 30 x12 m.

Igraliπte za jeu depaume kraj dvorcaWindsor, u XIV. stoljeÊu

Igraliπte za jeu de paumeu XIV. stoljeÊu

Igra jeu de paume potjeËe iz Francuske, gdje je poznataveÊ 1100. godine - igrali su je kraljevi i plemiÊi, ali iobrtnici i trgovci. Meutim, Englezi su toj igri dali odlikemodernog πporta

NASTANAK MODERNOG ©PORTA

Piπe Ana PopovËiÊ

Od jeu de paumea do tenisa


VeÊ 1480. godine francuski kraljLouis XI. brinuo se o proizvodnji lo-ptica. Izdao je naredbu kojom prepo-ruËuje da ”se svi majstori navedenogzanata pridræavaju proizvodnje dobrihlopti, dobro spremljenih, presvuËenihdobrom koæom i dobro punjenih...”.

Igralo se rukom i reketomKako je lopta u poËetku igranja bila

tvrda, igraËi su πaku πtitili koænatom ru-kavicom, a kasnije su se poËeli upotre-bljavati reketi prekriveni pergamentom,posebno obraenom æivotinjskom ko-æom. Oko 1500. godine u uporabu dola-zi i reket sa æicama od crijeva, ali se joπigralo i rukom. Tako je i Erazmo Roter-damski u svojem djelu Colloquia 1524.godine napisao da je „igra ljepπa i za-nimljivija ako se igra rukom”. Kada seigralo reketom najËeπÊe su nastupaladva igraËa, a u igri rukom sa svake sustrane bila dva ili tri igraËa. U jednomsusretu koji je organiziran na zabavikraljice Elizabete I. nastupilo je po petigraËa sa svake strane.

Zanimljivo je da su se veÊ krajemXVI. stoljeÊa poeni brojili, 15, 30, 45i igra - gem. RazliËite su pretpostavkeo njegovom nastanku. Jedna se dovodiu vezu s podjelom kruga na stupnjeve,odnosno satom na kojem ËetvrtineoznaËavaju osvajanje poena. Prvi poenznaËi 15, drugi 30, treÊi 45, a 60 zna-Ëi osvojenu igru ili gem. Druga pre-tpostavka bodovanje povezuje s kli-matom, jedinicom mjere za duæinu od60 stopa.

Kraljevska igraOd Ivana Dobrog do Louisa XIV.,

gotovo svi francuski kraljevi igrali su

paume. Karlo V. igrao je u Louvreu,iako je 1365. godine izdao naredbukojom je igru zabranio jer „ne prido-nosi uËenju vojne vjeπtine”. Na tu jenaredbu vjerojatno utjecao ishod bitkekod Crécyja gdje su Englezi u vojnomsukobu pobijedili Francuze. Engleskikralj Henrik II. bio je jedan od najbo-ljih igraËa u kraljevini. Igrao je jedna-ko borbeno kao i prilikom nastupa naviteπkim turnirima. Henrik IV. je igraopaume cijeli æivot, Ëak i na putovanji-ma. U Nantesu je izgubio od pekara,koji mu nije obeÊao uzvratni meË. Donjega je ipak doπlo jer je kralj zaprije-tio poveÊanjem cijene kruha. Engleskikralj Henrik VIII. bio je takoer stra-stveni ljubitelj paumea, a 1529. godinedao je sagraditi jednu od najljepπihdvorana za paume u dvorcu Windsor. Klaenje je prilikom igranja bilo uobi-

Ëajeno. Financijski izvjeπtaji kraljevaËesto pokazuju rashode namijenjenepodmirivanju igraËkih dugova koji suse sastojali od lopti, haljina, a Ëesto ivelikih svota novca. S druge strane,kraljevi uglavnom nisu marili da svo-jim blagajnicima predaju dobitak.

Tenis u kroket klubuIako je igra paume u Engleskoj po-

znata veÊ poËetkom XIV. stoljeÊa, po-rijeklo vuËe iz Francuske. Meutim,Englezi su toj igri dali odlike moder-nog πporta. Godine 1874. Walter Clo-pton Wingfield je zapoËeo prodaju re-kvizita za igru koju je, prema grËkojrijeËi lopta, nazvao sphairistike. Nazivigre ubrzo je promijenjen u izraz kojije skovao Arthur Balfour - lawn ten-nis. Wingfield je objavio i prva pravi-la kao reklamu za prodaju rekvizita. Urazdoblju od srpnja 1874. do lipnja1875. prodao je 1050 kompleta teni-skih rekvizita, uglavnom pripadnicimaaristokracije. VeÊ 1875. godine orga-niziran je prvi teniski turnir u All En-gland Croquet Clubu u londonskompredgrau Wimbledon. Tenis je uWimbledonu bio kukaviËje jaje koje jeubrzo istisnulo prvobitni klupski πportdo te mjere da danas malo tko uopÊezna da se tamo igrao kroket.

Literatura

1. Gillet, B. (1970). Povijest sporta. Zagreb:Matica hrvatska

2. Holt, R. (1990). Sport and the British, a mo-der history. Oxford: Oxford UniversityPress

3. Olivová, V. (1979). Lidé ahry. Prag: Olympija

5

Prva fotografija Wimbledona snimljena 9.6.1877. godine

Dvorana za jeu de paume,

1595. godine


6

U z odliËan rezultat Ivice Ko-steliÊa, koji se i oËekivao,najviπe je uzbuenja gleda-

teljima sljemenskog slaloma zaSvjetski kup donio i sjajan rezultatmladog skijaπa iz Rijeke Dalibora©amπala koji je, unatoË visokomstartnom broju 65, ostvario rezultatkarijere - 21. mjesto. Roen na Bo-æiÊ 1985., ©amπal je prve bodove uSvjetskom kupu osvojio na blagdanSveta tri kralja.

„Da sam birao gdje bi bilo najbo-lje ostvariti taj povijesni uspjeh, nebih bolje odabrao. Zacrtani cilj pri-je sezone je ostvaren i pao mi je ve-liki teret s ramena. Malo je tko oËe-kivao takav rezultat, ali je cijela eki-pa na Ëelu s Vedranom Pavlekomvjerovala da je ostvariv, kaæe mladiRijeËanin, svjestan da je ovo tek po-Ëetak i da joπ treba mnogo raditi. ”

Umjesto crtiÊa, skijanjeNikada se dosad Dacho, kako ga

zovu, nije uspio kvalificirati za dru-gu slalomsku voænju. Na Sljemenu

OLIMPIJSKE NADE

Piπe Liljana Jazbinπek

„San mi je osvojitizlatnu olimpijskumedalju u slalomu”,na pitanje obuduÊnostiodgovara ©amπal,skijaπ koji je prvebodove u Svjetskomkupu osvojio naSljemenu

DALIBO

Ivica idol, Tomba uzor


7

s k i j a πOR ©AM©AL

je nakon prve utrke bio fenomena-lan 11. pa je u drugoj voænji skijaoopreznije da bi osvojio prve bodoveu Svjetskom kupu. I uspio je, osvo-jivπi 21. mjesto.

Na pitanje tko su mu uzori napo-minje da ne æeli biti niËija kopijanego ono πto jest, no od svakog sevrhunskog πportaπa moæe podostanauËiti, kao i od svojih roditelja.Ipak, dodaje da mu je uzor prosla-vljeni talijanski skijaπ Alberto Tom-ba, a idol Ivica KosteliÊ, „istinskiπampion i prijatelj”. Dalibor redovi-to trenira s Ivicom, a najjaËa ski-jaπka disciplina mu je slalom, πto jenapokon i dokazao. Do sljemenskeutrke, Dacho je redovito „letio” sastaze.

„San mi je osvojiti zlatnu olimpij-sku medalju u slalomu, odgovor jekoji Dalibor uvijek daje na pitanje obuduÊnosti.”

MladiÊ iz Rijeke nije previπe utje-cao na izbor πporta kojim Êe se ba-viti - otac je njega i brata odveo naPlatak da ne gube vrijeme buljeÊi utelevizor.

„Da, brat i ja smo stalno gledalicrtiÊe, a ocu to nije bilo drago. Kadsam malo odrastao, mislio sam iÊi

na karate i ples, no to se nije ostva-rilo.”

PoËetak nije bio lak. Za skijanjena gleËerima nisu imali novca pa suodlazili na Platak ili na talijanskuSappadu. U svibnju su Ëak znali ski-jati na vrtaËama na kojima je ostalosnijega, a koje se mogu vidjeti kadse planinari po Snjeæniku.

S ocem je trenirao do 15. godine,kad ga je preuzeo Marko Boπnjak, skojim je ostao sljedeÊih pet godina.

„Bilo mi je jako teπko rastati se socem jer je on bio jedini Ëovjek ko-jem sam vjerovao. Uz Boπnjaka senisam mogao prilagoditi i rezultatinas nisu nikako pratili pa sam jedva

Ëekao da se ponovno vratim ocu, skojim sam opet posljednje dvije se-zone.”

Potpora obiteljiTih je sezona Ëesto bio na raskri-

æju.- Svakome se to dogodi, pogotovo

kad je u nekim utrkama jako loπ, kadæeli dati viπe nego πto moæe. No, πtoje bilo, bilo je, najviπe ozljeda, anajmanje rezultata. Obitelj je bila uzmene i u tim teπkim trenucima naj-viπe mi je pomogla.”

Posljednje dvije godine najËeπÊetrenira s Ivicom i Antom Kosteli-Êem, s uz njih se jednostavno moranapredovati. Dalibor je prvi cilj se-zone ispunio - bodovi u barem je-dnoj utrci, no sad dolazi ono najteæe:ustaliti se meu 30 najboljih.

„Bilo je teπko, bit Êe i loπijih dana,ali probio sam tu granicu. Trebamvremena da bih se ustalio. Znam damnogi govore kako sam prve bodoveosvojio tek sa 24 godine, no svatkoima svoj put. Niπta se ne moæe na-praviti preko noÊi. Iz dana u dan semoram dokazivati.”

Dalibor ©amπal roen je u Rijeci 25.prosinca 1985. »lan je SK Rijeka. Kari-jeru je poËeo 2000. godine, a 2006. bioje hrvatski doprvak u slalomu.

Na prvom pojavljivanju na Zimskimolimpijskim igrama u Torinu 2006.odustao je u slalomu u prvoj voænji. Imatri pobjede na FIS utrkama (slalom i ve-leslalom). U slalomu za Svjetski kup uZagrebu 6. sijeËnja 2009. osvojio je 21.mjesto.

Tko je Dalibor ©amπal?


8

U generaciji koja je osvojila pr-vo olimpijsko rukometno zla-to 1972. u Muenchenu Zdrav-

ko Miljak igrao je na poziciji desnogvanjskog pucaËa. Bio je probojan, brz,trebalo mu je malo prostora za udarac.A udarac mu je bio snaæan, odraz vi-sok. Roeni strijelac.

„Da, to su bile moje karakteristikeu prvoj fazi kari-

jere.Ka-snijesamnauËioboljeigrati,u Nje-maËkojsamigraozrelo. Ali,tadaπnjipropisi ni-su do-puπtaliigraËu kojije otiπao uinozemstvoigranje zareprezenta-ciju. A tada

sam igrao najbolje”,- prisjeÊa se Miljak tih dana.

Nitko kao StenzelOstale su lijepe uspomene.„SjeÊanja nisu vezana samo uz to

zlato nego uz tu naπu generaciju. Bilismo jedna od najboljih momËadi kojaje ikada igrala. Od 35 turnira u tri go-dine izgubili smo samo dva i to na-mjerno, jer je naπ trener Vlado Stenzelæelio zavarati Rumunje da bi se po-greπno pripremali za naπu igru. Biosam meu najmlaima i bio sam pono-san πto sam dio te momËadi.”

O legendarnom Stenzelu niæe samokomplimente.

„Nikada nitko u rukometu nije dosti-gao njegovu razinu znanja i naËina ra-da. Pretvorio se u filozofa πporta, ta-kav je Ëovjek, i viπe nije mogao sveoperativno voditi. Doduπe, nije mu se

OLIMPIJSKE LEGENDE

Fenomenalna organizacija rukometa uHrvatskoj potekla je od Stenzela i Snoja, azahvaljujuÊi Gopcu zadræana je visoka razina

Piπe Zvonimir VukeliÊ

Rukomet je danas viπe od πporta

ZDRAVKO


baπ ni dalo, πto je prava πteta. Njegovapaænja prema detaljima oznaËila je svenas, fenomenalna organizacija ruko-meta u Hrvatskoj potekla je baπ odStenzela i pokojnog Ivana Snoja. TaStenzelova rukometna πkola bila je iMedveπËakova πkola, iz nje su stigliJosip MilkoviÊ, Josip ©ojat, Zdravko iÆeljko Zovko, Velimir KljaiÊ, Sead Ha-sanefendiÊ... Sve do Line »ervara, sviti naπi vrhunski struËnjaci bili su izMedveπËaka. Uostalom, i Zoran Go-bac, koji je mozak svih uspjeha hrvat-skog rukometa, niz je godina igrao uMedveπËaku.”

Kult reprezentacijeU Ëemu je tajna?„Stenzelovo shvaÊanje πporta i ruko-

meta prenijelo se sve do danaπnjih da-na i taj me kontinuitet uspjehaoduπevljava. Sve od 1970. kada je

osvojena prva medalja pa do danas,takvog kontinuiteta rezultata nema ni ujednom πportu u nas. Ono πesnaestomjesto u Europi bilo je samo inci-dent.”

Raspadom Jugoslavije, Hrvatska jejedina ostala u samom vrhu.

„Analizirao sam to, jer Srbija je de-vedesetih godina proπloga stoljeÊaimala isto tako dobre igraËe kao i mi.A sjetite se, Zagreb je prvi naslov uKupu prvaka osvojio igrajuÊi, zbog ra-ta, u inozemstvu. Od Ivanca pa do Vin-kovaca, u svim naπim mjestima imaljudi koji neumorno rade za rukomet,ali samo to nije dovoljno. Ima takvihvaljda i u PanËevu. Mi smo uspjeli za-hvaljujuÊi Gopcu i grupi ljudi oko nje-ga zadræati visoku razinu organizira-nosti u Savezu, pa kad se skupi repre-zentacija, svi su jako motivirani i dajusve od sebe. I paænja se poklanja sva-

kom detalju. A svaki je igraË ponosanπto igra za reprezentaciju i daje sve odsebe. Izgraen je kult reprezentacije.”

IgraËi su uzor mladima Koga bi od svojih suigraËa izdvojio,

pitamo.„Hrvoje Horvat kompletna je osoba.

Bio nam je primjer kako se ponaπati natreningu, na utakmici i izvan terena. Idanas je ostalo poπtovanje prema nje-mu kao kapetanu te naπe generacije.Josip MilkoviÊ je pak bio najbolji igraËsvih vremena. SjeÊam se utakmice uBremenu koju smo od Nijemaca izgu-bili 13-14. Kao srednji vanjski dao je12 golova i onaj 13. je namjestio.”

Nasljednici?„Nakon mene igrali su sve sjajni

igraËi. Prvo Jurina, pa SaraËeviÊ, fe-nomenalna je ova generacija s MetliËi-Êem. Za mene je on broj jedan u njoj,igra cijelu utakmicu i obranu i napad.”

Ali u nas nema mnogo vrsnih ljevo-rukih.

„Uvijek smo naπli pravog. Ne samodesnog vanjskog, nego i ostale. Uvje-ren sam, da se nije ozlijedio mali ©tr-lek na lijevom krilu osvojili bismo uHrvatskoj zlato na Svjetskom prven-stvu. Takvi kao on rijetko se raaju,odmah se vidi da je potencijal za krilosvjetske razine. No najviπe od svegaveseli me πto je rukomet danas u nasviπe od πporta. Ljudi su se poistovjetilis rukometom, pune dvorane, rukome-taπi su uzor mladima.”

9

Zdravko Miljak roen je 11. rujna 1950. godine u Vinkovcima. Kao 15-godiπnjak zaigrao jeza juniore tamoπnjeg Rukometnog kluba Lokomotiva, u kojemu je godinu dana igrao i u seni-orskoj konkurenciji. Dolaskom na studij u Zagreb preπao je u MedveπËak za koji je igrao od1969. do 1978. i s kojim je osvojio dva kupa. Nakon toga igrao je za Cividini iz Trsta s kojimje osvojio talijansko prvenstvo, te u NjemaËkoj za Nettelstedt (njemaËki kup i Kup kupova), Gu-enzburg (njemaËki kup) i Milbertshofen u kojemu je bio prvo igraË i trener, a potom i menadæer(Kup kupova). Nekoliko je puta bio najbolji strijelac bundesligaπke sezone. Godinu je dana bio itrener Goeppingena.

Za reprezentaciju Jugoslavije odigrao je 130 utakmica i postigao 335 pogodaka. Na olimpij-skim igrama 1972. osvojio je zlatnu medalju, a Ëetiri godine kasnije u Montrealu peto mjesto.BronËanu medalju osvojio je na Svjetskom prvenstvu 1974., a peto mjesto 1978. u Danskoj.

Diplomirani je inæenjergraevine, ali veÊ godina-ma radi u Zagrebu kao fi-nancijski savjetnik. Bio jeËlan skupπtine Hrvatskogolimpijskog odbora, Ëlanje Kluba hrvatskih zlatniholimpijaca. TrenutaËno je,drugi put, predsjednik RKMedveπËak. Kao najveÊiæivotni uspjeh istaknut Êekarijere svojih kÊeri: Ve-drana je asistentica pred-sjednice Odbora za ener-giju Europskog parlamen-ta, a Vanja istraæiteljica naHaaπkom sudu.

Olimpijsko zlato i svjetska bronca

r u k o m e t a πKO MILJAK


S ve je zapoËelo 25. studenoga1892. godine u velikoj dvoranipariπke Sorbonne, prigodom

proslave pete godiπnjice Union desSports Athletiqués (Saveza atletskihπportova). Te veËeri velika dvoranasveuËiliπta bila je popunjena do poslje-dnjeg mjesta. Studenti su zadivljenopromatrali uglednike toga vremena.

Prije svega vikonta Léona de Janzéa,kojega je Pierre de Coubertin postavioza predsjednika Saveza atletskih πpor-tova. NazoËan je bio i rektor pariπkogsveuËiliπta Ocatave Gréard i predsje-dnik vrhovnog suda, princ Obolensky,koji je vodio proslavu obljetnice i do-djeljivao nagrade πportaπima.

Organizatori su æeljeli proslaviti go-diπnjicu nizom πportskih priredaba i su-sreta zahvaljujuÊi potpori i razumijeva-nju utjecajnih ljudi poput slavnogastronoma Jenssena i filozofa JulesaSimona i Georga Picota. Coubertin jespretno iskoristio tu obljetnicu da bipredstavio svoju ideju o ponovnojuspostavi olimpijskih igara. Proslava jezapoËela izvedbom Marseljeze i Ode,posebno skladane za tu prigodu. Slije-dila su tri predavanja o povijesti i tjele-snom vjeæbanju. Goerge Bourdon izla-gao je o antici, J. J. Jusserand, buduÊiveleposlanik Francuske u Washing-tonu, o srednjem vijeku, a Pierre de Co-ubertin o „novim vremenima”.

Objava ideje i nerazumijevanje

Na kraju svog govora Coubertin jeiznio ideju o obnovi olimpijskih igara -kako je i sam kasnije napisao - na sen-zacionalan naËin. Ideja je doËekanagromoglasnim pljeskom i odobrava-njem, ali ne i pravim razumijevanjemπto Êe, naæalost, od samih poËetaka pra-titi olimpijski pokret. Prisutni su bilipuni dobre volje, ali bez razumijevanjaza Coubertinovu ideju olimpizma, nje-govih vrijednosti i naËela, zaboravlje-nih 1500 godina. Sve je to Coubertinastavljalo u teπku poziciju u kojoj se Ëe-sto osjeÊao vrlo osamljeno.

Druga velika prepreka objedinjava-nju svjetskog πporta bilo je tadaπnje ne-razumijevanje meu πportaπima i izo-stanak meusobne suradnje. Pokloniciodreene πportske grane vjerovali su daÊe im bavljenje drugim πportom na-ruπiti πportsku formu pa su stoga zazi-rali jedni od drugih. Skloni promjena-ma bili su jedino plivaËi i tenisaËi.

Pripreme za kongres MOO-aU jesen 1893. godine Coubertin je

proveo Ëetiri mjeseca u Americi gdje

Piπe Saπa Ceraj

OLIMPIZAM

Nakon neuspjeha ideje o obnovi olimpijskih igara1892. Coubertin se odmah posvetio organizacijimeunarodnog kongresa za osnivanje MOO-a iobnovu olimpijskih igara. No sad se posluæio malimtrikom kako bi uopÊe osigurao odræavanja kongresa.U program kongresa uvrstio je pitanje amaterizma iprofesionalizma koje je veÊ dugo Ëekalo rjeπavanje

Kongres za obnovuolimpijskihigara

10

Prve moderne OI u Ateni 1896. godine


11

ga je sveuËiliπte toplo doËekalo iakonjegovu knjigu Prekooceanska sveuËi-liπta, izdanu 1890. godine, tamoπnjisveuËiliπni profesori nisu dobro primi-li. U Americi i nakon posjeta Engleskoj1893. godine Coubertin je i dalje naila-zio na nerazumijevanje u vezi s obno-vom olimpijskih igara, no to ga nijeobeshrabrilo. Coubertina je posebnozabrinjavao nedostatak interesa kodsveuËiliπta za olimpijske igre. Nakonprvog neuspjeha 1892. odmah se po-svetio organizaciji meunarodnog kon-gresa za osnivanje MOO-ai obnovu

olim-pijskih igara. Kako

dvije godine prije nije uspio ostvariti tuideju, posluæio se malim trikom kako biuopÊe osigurao odræavanja kongresa. Uprogram kongresa uvrstio je pitanjeamaterizma i profesionalizma koje jeveÊ dugo Ëekalo rjeπavanje. VijeÊekongresa Ëinila su tri Ëlana: C. Herbert,tajnik Amaterskog atletskog saveza,koji je predstavljao Veliku Britaniju iBritansko carstvo, profesor na sveuËi-liπtu Princeton u SAD-u W. M. Sloanezastupao je Ameriku, a Coubertin Fran-cusku i Europu.

Program kongresa tiskan je poËe-tkom 1894. godine. U njemu je obja-vljeno da poËinje na Sorbonnei 16. li-pnja pod predsjedanjem baruna de Co-urcela, senatora i bivπeg francuskog ve-leposlanika. Coubertin je tadaπnjemministru vanjskih poslova Casimir-Périeru predloæio da predsjeda Kongre-su. On je to prihvatio, ali se kasnije pre-domislio pa je to obavio de Courcela.Za potpredsjednike je predloæio jednogEngleza, Amerikanca, Belgijanca, ©ve-ana i Maara, a Franz-Reichel je biozaduæen za medije. Program se sastojaood deset toËaka podijeljenih u dvijegrupe: Amaterizam i profesionalizam iOlimpijske igre.

Kongres za obnovu olimpijskih igara

Na posljednjoj pozivnici naziv je pro-mijenjen u Kongres za obnovu olimpij-

skih igara. Od tog trenutka Cou-bertin je znao da Êe Kongres do-æivjeti uspjeh i da nitko neÊeglasati protiv obnove olimpij-skih igara. Prva radna skupinaKongresa raspravljala je oamaterizmu. Njen predsjednikbio je Michael Gondinet,predsjednik Racing Club de

France, a potpredsjednici su bili pro-fesor W. M. Sloane i R. Todd. Druga ra-dna skupina raspravljala je o olimpizmupod predsjedanjem D. Vikelasa, ËlanaPan-Hellenic Gymnastic Societya. Pot-predsjednik je bio baron de Carayon laTour, Ëlan Société Hippique Francaise.Svi prijedlozi baruna Coubertina u vezi solimpijskim igarama jednoglasno suusvojeni. Odræavanje svake Ëetvrte godi-ne, zabrana nastupa djece i uËenika iimenovanje Meunarodnog olimpijskogodbora Ëiji su Ëlanovi ujedno predstavni-ci te organizacije u svojim zemljama.

Prvi Ëlanovi MOO-aAtena je odreena kao prvi domaÊin

modernih olimpijskih igara 1896. godi-

ne, a buduÊi domaÊini Êe se izmjenjiva-ti. Na Coubertinov prijedlog izabran suËlanovi Meunarodnog olimpijskogodbora: D. Vikélas (GrËka), La C. Luc-cesi - Palli (Italija), M. Callot i P. deCoubertin (Francuska), general A. deBoutowsky (Rusija), V. Balck (©ved-ska), W. M. Sloane (USA), J. Guth -Jarkovsky (»eπka), F. Kémény (Maar-ska), C. Herbert i lord Ampfhill (Engle-ska), J. B. Zubiaur (Argentina), L. A.Cuff (Novi Zeland) i M. de Bousies(Belgija). Uspjeπnim zavrπetkom Kon-gresa, olimpijske igre su ponovno roe-ne no borba za njihovu opstojnost i vri-jednosti koje trebaju prenositi tek je sli-jedila. Toga je bio svjestan i Coubertinkoji je jednom rekao: „Mnogi Êe htjetiiskoristiti igre za osobnu promociju,dok Êe drugi htjeti utjecati na njihovrazvoj i usmjerenje, ali takva je ljudskapriroda”.

Dvije godine kasnije na prvim mo-dernim Olimpijskim igrama u Ateni,jedna je Amerikanka priπla Coubertinute mu, ËestitajuÊi, priopÊila da je veÊprisustvovala olimpijskim igrama. Za-prepaπten, Coubertin ju je zapitao gdjeje to bilo, a ona mu je odgovorila: „USan Franciscu. U toj kazaliπnoj pred-stavi i Cezar je imao svoju ulogu”.

Literatura

1. Coubertin, P. de (1975). OlympicMemoirs. Lausanne: InternationalOlympic Committee

2. Coubertine, P. de (1966). DerOlympische Gedenke. Stuttgart:Schorndorf bei Stuttgart

3. Diem, C. (1933). Die OlymischeSpiele. Stuttgart: Cotta Verlag

William M. Sloane

Prvi Izvrπni odborMOO-a 1894. godine


Engleska rijeË bandy izvornoznaËi "dodavati loptu", aigre sliËne danaπnjem ban-

dyju igrale su se u Engleskoj veÊ uXII. stoljeÊu. Te se igre ponekadnazivaju bandy, ali i bandy-ball,bandy cad, cambuca, urley ishinty. Igra nalik bandyju igrala seu srednjem vijeku i u Francuskoj.ZajedniËko svim tim igrama biloje da se odræavaju na smrznutomterenu, a igraËi se palicama bore zakontrolu nad loptom ili malimoblim predmetom. Organiziranibandy takoer potjeËe iz Engleskes kraja XIX. stoljeÊa.

Najpopularniji u ©vedskoj i Rusiji

Engleski bandy savez osnovan je1881. godine, a prva meunarodnautakmica odigrana je iste godineizmeu jedne engleske i nizozem-ske momËadi. Englez C. G. Teb-butt prenio je bandy 1894. godineu ©vedsku, gdje je izuzetno dobroprimljen. Do 1926. godine osnova-no je 200, a do 1990. godine 455.klubova. Organizirani bandydoπao je u Rusiju 1898. godine,gdje je brzo postao popularan.Bandy se organizirano igra u Nor-veπkoj od 1903., a u Finskoj od1908. godine. Neko vrijeme bandy

se igrao i uDanskoj, ©vi-

carskoj i Au-striji, ali se nije

odræao. OpÊenito,Rusija i ©vedska

imaju najviπe zaslugaza razvoj bandyja kao

sofisticiranog natjeca-teljskog πporta. Bandy se

posljednjih 15 godina igrau SAD-u, posebno u Minne-

soti.

Igraliπta s prirodnimledom

Bandy se izvorno igra na priro-dnom ledu ili na zamrznutom tlu.To objaπnjava Ëinjenicu da se taj π-port nije viπe razvio u Engleskoj,iako je ondje nastao. Zbog slabihmoguÊnosti da se tijekom engle-skih zima napravi prirodni led,predvieni natjecateljski kalendarne bi se mogao odræati. U Skandi-naviji pak takvih prirodnih ograni-Ëenja nije bilo. S debelim zimskimledom Skandinavci i Rusi nisu sesuoËavali s nedostatkom terena.Prvi umjetni teren za bandy izgra-en je u ©vedskoj tek 1956. godi-ne.

"TisuÊe gledatelja"Za vrijeme zime, neki engleski i

ruski nogometni klubovi igrali su

12

MALO POZNATI ©PORTOVI

Piπe Sanja Sokol

Bandy se igra na smrznutom terenu, a igraËi se

palicama bore za kontrolu nad loptom ili malim oblim

predmetom. Organizirani bandy potjeËe iz Engleske s

kraja XIX. stoljeÊa. UnatoË loπoj reputaciji, statistike

pokazuju da je ozljeda u bandyju upola manje nego

u hokeju na ledu

Zimski nogomet


13

bandy zbog odræavanja kondicije,ali i zbog bandyja samog. Zato sebandy ponekad naziva i "zimskinogomet". Nakon I. svjetskog ratabandy se u Rusiji igrao s velikimentuzijazmom, ali uz slabo poπti-vanje pravila. Nikada nije dose-gnuo popularnost nogometa, ali suutakmice tijekom II. svjetskog rataprivlaËile tisuÊe gledatelja. Cen-tralni komitet Konsomola je 1940.osudio surovost i anarhiju u tomπportu. Gledatelji su redovito pilialkohol, a igraËi su se udarali pali-cama i redovito maltretirali suce,pogotovo ako su se usudili interve-nirati.

Jedini oblik bandyja koji je sti-gao do ameriËke obale, tzv. shinty,bio je takoer poznat po nasilju inedostatku discipline. Igrao se odNove Engleske do Virginije u dru-goj polovici XVIII. stoljeÊa.Shinty je bio posebno popularan nasveuËiliπtima dok nije zabranjen

na Princetonu 1787. zbog teπkihozljeda koje su ga pratile.

Pravila igreTeren za bandy ima dimenzije

nogometnog igraliπta, a vrata suπiroka 3,5, i visoka 2,1 metar.Ispred vrata je kazneni prostor ra-dijusa 17 metara. Svaka ekipa ima11 igraËa ukljuËujuÊi i vratara.Igra traje dvaput po 45 minuta, a upoluvremenu ekipe mijenjaju stra-ne. Igra poËinje udarcem s centra,a nakon toga se obje ekipe bore zakontrolu nad loptom i nastoje lo-pticu ugurati u protivniËka vrata.Golman smije koristiti sve dijelo-ve tijela unutar kaznenog prostora,ali izvan tog prostora samo smijeispucati loptu i ne smije koristitiruke. Svi igraËi imaju klizaljke isvi, osim vratara, imaju palice. Pa-lica ne smije biti dulja do 1,2 me-tra, a zakrivljeni dio je obloæen ko-æom. PlastiËna ili plutena loptica,

obiËno crvene boje, ima promjer 6centimetara i teπka je izmeu 58 i62 grama. Neko je vrijeme lopta zabandy bio drveni izradak nalik pa-ku koji se koristi u standardnomhokeju na ledu, ali je 1904. godineuvedena drvena lopta obloæena ko-æom. Palica se ne smije podizatiiznad ramena suparnika, a nije do-puπten kontakt s bilo kojim igra-Ëem koji ne kontrolira loptu. Ta sepravila poπtuju i statistike pokazu-ju da je ozljeda u bandyju upolamanje nego u hokeju na ledu.

Miroljubiv u odnosu nahokej na ledu

Aktivnostima u svjetskom ban-dyju koordinira Meunarodni ban-dy savez osnovan 1955. godine.Bandy je bio demonstracijski πport na Zimskim olimpijskimigrama u Oslu 1952., ali nije dose-gao razinu popularnosti hokeja naledu. Na svjetskim prvenstvimakoja se igraju od 1957. dominiraju©veani. Reputacija bandyja kaonasilnog πporta ne odgovara istini,uostalom nedavno je od ameriËkihπportskih lijeËnika dobio nagradukao relativno siguran πport, pose-bno u usporedbi s hokejom na le-du.

Literatura

1. Friedlander, N. (1999). The MammothBook of World Sports. New York: Carroll

2. Montague, T. (2004). A to Z of Sport. Lon-don: A Little Brown Book

3. Menke, F. (1977). The Encyclopedia ofSports. New York: Dolphin EditionBandy ekipa SSSR-a, svjetski prvaci 1963.

5 m

1-3 m

90-110 m

16 m

17 m

17 m

12 m

5 m

45-6

5 m

Gol3,5 mx2,1 m


D anas kada u javnim medijimaviπe ne vrijedi ni onih War-holovih 15 minuta slave (ka-

æu da je to razdoblje na televiziji skra-Êeno na dvije-tri minute, a prosjeËnaweb-stranica se gleda neπto viπe od 30sekundi) nekim vrlo zanimljivim do-gaajima, koji se mogu pokazati kaopoËetak trenda, prijeti sudbina da osta-nu samo kratki novinski kuriozitet.Tako je jedan od zanimljivijih rezulta-ta proπlih Olimpijskih igara ostao zabi-ljeæen viπe kao zanimljivost, a zavrje-uje dublju analizu.

Od srebra do polufinalaNaπ plivaË Duje Draganja je u Ateni

2004. osvojio srebrnu medalju u sprin-tu na 50 metara slobodno. U iznimnozanimljivoj utrci na 50 metara slobo-dno plivao je 21,94 sekunde, πto je bi-lo samo stotinku slabije od pobjednika,Amerikanca Garyja Halla. Draganja jeiza sebe ostavio i velikog favorita teutrke, Juænoafrikanca Marka RolandaSchoemana, kojemu je pripala bronca.Nije neobiËno πto je Draganja proπlegodine u Peking doπao kao jedan odfavorita - naporno je vjeæbao, rezultatinisu izostajali i bilo je realno nadati seda kuÊi donese olimpijsko zlato. No,kratka agencijska vijest koju je emiti-rala Hina predstavljala je hladan tuπ:

„Petak, 15. 08. 2008. 08:10:14 PE-KING - Hrvatski plivaË Duje Draganjanije izborio plasman u finale Olimpij-skih igara na 50 slobodno.

Draganja, koji je u ovoj discipliniosvojio srebrnu medalju u Ateni, bio jepeti u svojoj polufinalnoj skupini iisplivao ukupno deseto vrijeme polufi-nala - 21,85, πto je novi hrvatski re-kord.”

Dakle Draganja, s rezultatom s ko-jim bi u Ateni uvjerljivo ponio olimpij-sko zlato, i plivajuÊi bræe nego ikada(te usput postigavπi novi hrvatski re-kord) u disciplini 50 metara slobodnonije doπao ni do finala - jednostavno,drugi su bili bitno bræi!

Promjena stila©to se dogodilo? Znanstvenici kaæu

da su πportaπi veÊ blizu svojem bio-loπkom maksimumu i da velika po-boljπanja rezultata viπe nisu moguÊa.Da je tome tako, rezultati bi se s godi-nama pribliæavali, no 50 metara slobo-dno nam pokazuje kako je u samo Ëeti-ri godine moguÊe postiÊi primjetan na-

14

©PORT I DRU©TVO

©portski su rezultati bolji nego ikada, ali mnogo setoga izgubilo. Jednostavno, globalizacija traæitrenera koji je uspjeπan, no uredan i disciplinirankotaËiÊ u sloæenoj maπineriji koja stoji izavrhunskog πportaπa. Trenera koji nije viπe samoinovator, nego dijelom i Ëinovnik koji primjenjujetua iskustva. To pak znaËi da se πport prilagodioglobalnom svijetu

Piπe Goran VojkoviÊ

O globalizacijibez nostalgije


predak u rezultatima. Tajnapredak nije postigaosamo jedan plivaË, negocijela skupina - Draganjaje bio peti u svojoj polu-finalnoj grupi, a kada segledaju ukupni rezultatipolufinala tek deseti od 16 natjecatelja.

Devetorica su bili bræa, neki od njihi osjetno bræi, s rezultatima koji su sa-mo Ëetiri godine ranije bili nezamisli-vi: Cielo Fihlo Cesar, Brazil - 21,34;Bernard Alain, Francuska - 21,54;Callus Ashley, Australija - 21,68. OËi-to, doπlo je do bitne promjene u naËinutreninga, jednostavno, neki od treneraotkrio je kako se mogu postiÊi osjetnobolji rezultati. A drugi su ga slijedili ipostigli ono πto Draganja uza sav trudnije uspio.

Poruka je jasna: moæete biti najbolji,moæete se nadljudski truditi, ali ako neprimjenjujte sve suvremene spoznajeo tome koji je trening uspjeπan i kakose dolazi do najboljeg rezultata - zao-stat Êete. Ne pomalo mitsku i ljudimanemjerljivu stotinku, zaostat Êete veÊ iprosjeËnom Ëovjeku primjetnih polasekunde.

Kopiranje metoda radaNekada se samim pogledom na odre-

eni automobil moglo znati tko je pro-izvoaË, sve dok potrebe racionalizaci-

je i sve oπtrija borba za træiπte nisu do-veli do toga da danaπnji automobiliuvelike nalikuju jedan drugome. Sli-Ëno tome, nekada smo imali i razliËitetrenerske πkole, a i pojedini bolji trene-ri bili su poznati po svojim originalnimmetodama. No, isti razlozi kao i u au-tomobilizmu doveli su do toga da semetode rada pribliæavaju, a oneuspjeπnije jednostavno se kopiraju oddrugih.

Nastupila je, jednostavno reËeno,πportska globalizacija. U intenzivnopremreæenom svijetu, u kojem putemkabelske televizije gledamo desetakπportskih kanala, a bilo koji veÊi πport-ski uspjeh zaËas osvane na YouTubeu,

osobnost stila i osobnost treniranja po-malo se izgubila. Stilovi, iskustva, zna-nja uvelike se kopiraju i postaju svebliæi. I zato je 50 metara slobodno na-predovalo pola sekunde u Ëetiri godi-ne. Oni koji ne prate te stalne promje-ne mogu biti najbolji, ali jednostavnoneÊe postiÊi formalan uspjeh.

Je li to pozitivno? ©portski rezultatijesu bolji nego ikada, ali mnogo se to-ga u biti izgubilo. Jednostavno, globa-lizacija traæi trenera koji je uspjeπan,no uredan i discipliniran kotaËiÊ u slo-æenoj maπineriji koja stoji iza vrhun-skog πportaπa. Trenera koji nije viπesamo inovator, nego dijelom i Ëinovnikkoji primjenjuje tua iskustva.

No, moæemo sve to gledati i s drugestrane, uz manje nostalgije: to πto seglobalizacija osjeÊa u πportu znaËi dase πport prilagodio globalnom svijetu ida nije ostao izvan vremena. To bi zna-Ëilo da ima buduÊnost.

Literatura

1. Hina, servis vijesti2. Globalization: A Very Short Introduction,

Oxford University Press, USA; 2 edition,2009

3. Internetski portali: www.javno.hr, www.to-talportal.hr, www.sportnet.hr

15


16

D avidova borba s Golijatom(1 Sam 17) pripada meunajpoznatije tekstove Sve-

tog pisma i postojano je nadahnuÊejunacima raznih podruËja. Mlade-naËki je to boj koji Êe opeËatiti cje-lokupnu Davidovu povijest.

Velika borbaDvije vojske koje stoje jedna na-

suprot drugoj, opetovani izazovi inastup izabranog predstavnika (1Sam 17,1-4) slika su suvremenogstadiona. Tu, naæalost, nisu isklju-Ëene niske uvrede i nasilje, baπ ka-ko i Biblija u ovom sluËaju prikazu-je. Opis diva viπeg od dva ipol metra, s oklopom, kaci-gom i πtitnicima za noge(17,4-7) podsjetit Êe na su-vremenog hokejaπa ili rag-bijaπa.

Izvjeπtaj o Davidovoj bor-bi upozorava na javni utje-caj koji πport danas ima.Davidova pobjeda pobjedaje cijelog naroda. I πportaπpojedinac, ne samo nacionalna mom-Ëad, meunarodni je predstavniksvoje zemlje. Njegovi potezi obilje-æavaju ugled dræave. David, jedno-stavni pastir s betlehemskih polja-na, svojim istupom dublje ulazi udoticaj s najviπom vlasti. Zbog Da-vidova uspjeha kralj Êe se zanimatiza njegovo podrijetlo (1 Sam17,58).

Hrabro je iziπao pred moÊnogprotivnika. Njegov primjer poziv je

drugima: "Neka nikome ne klonesrce!" (1 Sam 17,32). ZadivljujuÊaspretnost kojom pobjeuje poËiva,kako sam David pred kraljem svje-doËi, na treningu u obrani stadapred snaænim grabeæljivcima: "I la-va je i medvjeda tvoj sluga ubio" (1Sam 17,36).

Pravo uporiπteOd πportaπa znamo da treba uoËi-

ti i istaknuti snagu protivnika. Tje-lovjeæba pak omoguÊava odmjere-no samopouzdanje, oslonac na silekojima raspolaæemo. Tko pronae

pravo uporiπte, moæe pristupiti i nad-moÊnom izazivaËu. DizaË utega po-diÊi Êe viπestruko veÊu teæinu odvlastite. SkakaËi Êe nadvisiti samisebe - s pomagalom i viπe puta. NesusreÊu li se u prvenstvima najjaËifavoriti s nekim "drugoligaπem" odkojeg se mnogo ne oËekuje? I, baπkao u Davidovoj bitci, iznenaenjasu moguÊa. ©port dopuπta preokretna ljestvici svjetskih sila. Maleniizbiju na Ëelo ispred tehnoloπki ipolitiËki daleko jaËih.

David je neoptereÊen, ne osuujesama sebe unaprijed na poraz. ©to-viπe, skida sa sebe kraljevski oklop,kacigu i maË (1 Sam 17,39). Zazivadrevno biblijsko ime Boæje (17,45)i tako svjedoËi da su sinovi izabra-nog naroda - u poznatom motivu ra-ta Gospodnjeg - Bogu prepustilisvoju parnicu. Njihovo je da zanjim idu.

Novi zadaciPobjeda nad Golijatom seæe dale-

ko. David Êe biti jedan od najvaæni-jih likova Svetog pisma. Njegovapovijest proteæe se - u dva navrata -na Ëetiri biblijske knjige. Kao mu-dar strateg znat Êe suraivati s istimFilistejcima koje je porazio i osra-motio. Bit Êe kadar oprostiti hirovi-tom ©aulu koji ga iz zavisti poËinjeprogoniti i spletkariti, pruæajuÊi muupitnu ruku pomirenja. David Êeprebroditi i pobunu vlastitoga sinakoja mu je donijela veliku æalost (2Sam 19,1).

Morat Êe David nadvladati i samasebe. Ne samo da viπe nije poπao sa

A. de Gelder, Kralj David

(1680./1685.), ulje na platnu,Rijksmuseum,

Amsterdam

RELIGIJA I ©PORT

Pobijedi Golijata!Biblijska bitka protiv gorostasa postala jeopÊom metaforom. Moæe li Davidov πportskipristup pomoÊi nadilaæenju svjetske recesije?

Piπe p. Niko BiliÊ, SJ (dr. teol., FFDI, Zagreb)

Pobjede iz mladosti vaæne su za starost.Tko ne uzvrati na porugu, veÊ imaprvu pobjedu.I πirina duha vaæna je za snagu tijela.Tjelovjeæba i umjetnost vrijede cijeliæivot.

i s k r i c e✴ ✴


17

svojima u boj, nego je - Ëitamo -„predveËer ustao” (2 Sam 11,2). Æa-losni rezultat bijahu preljub i monti-rano ubojstvo, ali na prorokovuopomenu kaje se za grijeh (12,13).Kad, veÊ u zreloj dobi, naredi popissvoje vojne sile i za to Êe se kajati(24,10) jer je tako napustio pouzda-nje u Boæju snagu - ono pouzdanjekoje je kao mladiÊ idealistiËki i udrugima budio.

Æivotna pobjedaOd mladosti djelotvoran umjetnik

(1 Sam 16,23) David Êe postati naj-veÊi biblijski pjesnik i molitelj. Po-la psalama nosi njegovo ime. Ute-meljitelj je liturgije koja Êe se razvi-ti u Hramu (1 Ljet 6,16). U velikojπirini duha sve Êe pripraviti za nje-govu izgradnju. Sinu Salomonupredat Êe i svojevrsnu maketu (1Ljet 28,11).

Davidov primjer odliËno upozo-rava na cjelinu æivota koju trebaimati na umu. MladenaËka borbadio je na æivotnom putu velikanakoji Êe povesti cio narod, stvoritizajedniËko kraljevstvo i omoguÊitivrhunce napretka do kojih Êe se nje-gov nasljednik vinuti. ©toviπe, Da-vid Êe u Bibliji postati uzor-kralj islika onog æuenog Mesije kojinaπe dugove na se uzima.

Caravaggio, David s Golijatovom glavom

(1606./1607.), KunsthistorischesMuseum, BeË

Literatura

1. Beck, J. A. (2006). David and Goliath, astory of place: The narrative-geographicalshaping of 1 Samuel 17; u: The WestminsterTheological Journal 68,2, 321-330., Phila-delphia

2. McKenzie, S. L. (2001). The typology of theDavidic covenant; u: The land that I willshow you. Essays on the history and

archaeology of the ancient Near East in ho-nor of J. Maxwell Miller, 152-178, Sheffield

3. Nitsche, Stefan Ark/Dietrich, Walter (Hg.)Viele Bilder - ein Text. Anmerkungen zurLogik der selektiven Rezeption biblischerTexte anhand der Story vom Sieg Davidsüber Goliat; u: König David - biblischeSchlüsselfigur und europäische Leitgestalt(2003.). 85-119, Freiburg

4. TomiÊ, C. (1996). Davidovo doba, Zagreb

Vitraj Notre-Dame de Paris: David - mladica iz panja Jiπajeva


O va se rubrika bavi stereotipi-ma: mogli bismo ih nabroja-ti, ali pretpostavljamo da je

prosjeËno obrazovanoj osobi dovo-ljan sam podnaslov. Naravno, moglobi se reÊi da se ovdje protiv nekihstereotipa borimo, ali to bi bilo malonovinarski pretenciozno, u stilu akti-vistiËkih biltena iz vremena kad sejoπ vjerovalo da „scripta manet” i dapisana rijeË koliko-toliko konstituirasvijet. Osim toga, stereotipi ne mora-ju biti nuæno pogreπni, oni samo nu-æno pojednostavljuju pojmove, pre-tvaraju ih u jednodimenzionalne„znakove pored puta” na isti naËinkao πto prometni znakovi svode cije-li horizont na nekoliko silhueta kojetreba prepoznati u djeliÊu sekunde ukojem ih okrznemo pogledom iz au-ta.

Avantura poËinje Vicevi o Hercegovcima pripadaju

u istu rubriku - naime, u stereotipe.Kao i vicevi o æenama i kompjuteri-ma. I te bismo, naravno, mogli citira-ti, ali veÊ smo spomenuli da prosje-Ëno obrazovanim osobama ne trebapopovati, barem ne na ovom mjestu.Recimo tek da bi se Janji Ricov mo-glo bez puno muke navuÊi bilo kojiod dva-tri osnovna kostima koje jejavno mnijenje skrojilo za Hercegov-ku: kriæiÊ oko vrata, tri sina... Meu-tim, ono πto svakako izlazi izvan vi-ceva jest Ëinjenica da je Janji Ricovkompjuter - ovdje mislimo na onuviπu, softversku razinu te sofisticira-

ne kutije - veÊ godinama osnovnaprofesionalna alatka, a to ju je i da-nas, kad informatizacija viπe nijenjen osnovni posao, dovelo u situaci-ju da u glavi dræi kompletan „excel”zagrebaËkoga πporta: najsloæeniji ifinancijski najteæi πportski sustav uzemlji. Priroda posla je takva dastvari koje nisu sreene u glavi neÊebiti sreene ni na ekranu.

Æene u upravnim strukturama πpor-ta nisu Ëeste, ali ih moæemo naÊi;mnoge od njih bile su vrhunske πpor-taπice, a sad su pouzdana karika u ru-kovodstvu svojega saveza, πporta ilidrugog sustava. No rijetkost je - i uπportu i izvan njega - naiÊi na æenukoja je obavljala rukovodeÊu ulogu uinformatiËkome sustavu, posebnoako se uzme u obzir da je taj sustavvelikim dijelom upravo njeno djelo.

Janja Ricov u svome informatiËko-me curriculumu biljeæi nekoliko stu-ba, proizaπlih iz prvih, poticajnih su-sreta s pojmom „baza podataka” i sosnovama modeliranja te baze. Na-kon toga se, πto na razini ideje, πtostruËne podrπke, a πto same imple-mentacije, otisnula u avanturu infor-matiËkog modeliranja ZagrebaËkogπportskog saveza (Z©S).

Pionirsko razdoblje „PrateÊi razvoj informacijskih te-

hnologija shvatila sam da je nuænosva ta znanja i resurse staviti u fun-kciju rukovoenja i upravljanjaπportom. Kao voditeljica informati-ke, svake sam godine s jedne strane

18

ÆENSKA STRANA ©PORTA

Piπe Ratko CvetniÊ

Ulazak informatizacije u financijski plan gradskoga πporta omoguÊilo je JanjiRicov da krene u izradu integralnoga modela baze podataka zagrebaËkogπporta, a Z©S-u je osiguralo da opremom, programima, ali i informatiËkom

pismenoπÊu svojih djelatnika danas prednjaËi pred mnogim drugim, primjericei akademskim, sustavima u gradu

Roena u Prisoju kod Tomislavgrada (uznaku Vage) iste godine kada DraæanJerkoviÊ osvaja naslov najboljega strijel-ca Ëileanskog Mundiala. Groznu herce-govaËku kletvu - dabogda ti dijete ne vi-djelo Zagreba - roditelji otklanjaju vrlo ra-no, tako da je osnovno i srednje πkolova-nje odradila u glavnom gradu svih Hrva-ta, gdje je diplomirala na Ekonomskomfakultetu. BaveÊi se πportom od ranihπkolskih dana, u studentskim je godina-ma bila meu najboljim karataπicamasvoje generacije u Hrvatskoj i Jugoslaviji.U πportski menadæment ulazi kao joπaktivna πportaπica, najprije kao tajnica uZagrebaËkom karate savezu, a zatim i udrugim sustavima gradskoga i hrvatsko-ga πporta, da bi od 1992. do danas ne-prekidno bila u ZagrebaËkom πportskomsavezu, gdje je najveÊi trag ostavila nainformatizaciji gradskog πporta. Danasobavlja duænost pomoÊnice glavnog taj-nika za πportski program i plan.

Biografija Janje Ricov

Majka informatiËke pismenosti Z©S-a

Janja Ricov iz natjecateljskih

dana


sluπala kritike o neefikasnosti infor-matike, a s druge mi je strane bilo ja-sno da je u prioritetima to zadnja ru-pa na svirali. Shvatila sam da, akomislim izaÊi na kraj s tim kritikama,moram krenuti agresivnije, i u je-dnom kadrovski povoljnom trenutkuza informatizaciju Z©S-a uspjela samza te potrebe osigurati odgovarajuÊupoziciju u planu”, priËa Janja Ricov.

Pionirsko razdoblje ulaska infor-matizacije u financijski plan grad-skoga πporta omoguÊilo je Janji Ri-cov da krene u izradu integralnogamodela baze podataka zagrebaËkogπporta, a Z©S-u je osiguralo da opre-mom, programima, ali i informati-Ëkom pismenoπÊu svojih djelatnikadanas prednjaËi pred mnogim dru-gim (primjerice i akademskim) su-stavima u gradu.

Pitanje koje postavljamo jest: mo-æe li se organiËki svijet πporta preto-Ëiti u binarne algoritme raËunalneanalitike? ©to nam je izlazna vrije-dnost takve obrade? I koliki je - u si-tuaciji u kojoj se πportski sustav po-kuπava pretvoriti u slojeviti, ali tran-sparentni sken - utjecaj politike, da-kle pozicije moÊi, uvijek spremne dautrËi u teren i zabije gol tamo gdjeπportaπ nije u stanju?

Joπ otvaranje prema graanima

„ Ako sustav promatramo s aspektapostizanja rezultata, onda je jasnoda mjerenje u atletici, plivanju, skija-nju i sliËnim πportovima ne ide bezinformatiËke podrπke. S aspekta ki-nezioloπkog unaprjeenja, mjerenja ianaliza pojedinih procesa u trenin-gu, dragocjen su izvor informacijasvakom struËnjaku. Gdje god postojiobrada i arhiviranje podataka tu jeznatno lakπe napraviti bazu ili obavi-ti analizu, jer kad su podatci prisutnina jednom mjestu i informatiËkiobraeni, znatno ih je lakπe koristitikao podloge za planiranje.”

Primjer takvoga pristupa moæemonaÊi i na mreænom mjestu Z©S-awww.zgsport.hr koje datira joπ od1996. U meuvremenu „webica” jenadopunjena posebnom aplikacijom.O Ëemu je rijeË?

„RijeË je o bazi koja obuhvaÊa po-datke o ustroju Z©S-a, sa svim udru-æenim savezima i klubovima, uprava-ma... Sadræi registar πportaπa, pre-gled dobnih kategorija i disciplinapo πportovima, kalendare natjecanjai plasmane πportaπa na tim natjeca-

njima. Baza ponajprije sluæi grad-skim πportskim savezima za svako-dnevnu upotrebu, a struËne sluæbekoriste podatke za razne potrebe - unajveÊoj mjeri da vide „krvnu sliku”πporta odnosno kluba, πto predsta-vlja osnovu za izradu programa ja-vnih potreba u πportu Grada Zagre-ba. Danas, kad je baza gotovo u po-tpunosti aæurirana, predstoji joπ za-datak da aplikaciju otvorimo i premagraanima. ”

Interaktivna πportska kartaZagreba

Vratimo se ipak na osnovna pita-nja. Kako πport pretoËiti u tablicuexcela?

„S obzirom na postojeÊe kriterije uZ©S-u, koji se pri rangiranju πport-skih klubova u najveÊoj mjeri oslanjana πportski rezultat mjeren kroz kate-gorizaciju πportaπa, naravno da jepraÊenje i pretakanje πportske kvali-tete u konkretnu financijsku podrπkuznatno olakπano. ©to se uloge politi-ke tiËe, nju shvaÊam kao odreivanje

strateπkih ciljeva. Bilo bi idealno ka-da bi πport po kriterijima izraËunaopotrebe, a Grad ih ugradio u prora-Ëun. No, to u stvarnosti baπ i ne idetako: Grad „odreæe” koliko moæe, ami se u te okvire trebamo uklopiti.Jedan dio plana sredstava striktno seprati kroz kriterije, ali nedovoljnasredstava za potrebe πporta ostavedio programa u pauπalima. A ondainformatiËki pokazatelji nemaju svr-hu. Oni mogu pokazati potrebu zadodatnim financijskim sredstvima,ali ako ih nema, onda sve skupa stojineiskoriπteno.”

©to je sljedeÊi upgrade na informa-tiËkoj mreæi Z©S-a?

„Neovisno o sadaπnjem naËinuupravljanja πportskim objektima, na-mjera nam je izraditi interaktivnuπportsku kartu Grada Zagreba, s cje-lokupnom ponudom πportskih sadr-æaja po pojedinim podruËjima grada.Bilo bi to izvrsno otvaranje naπegainformatiËkoga sustava prema potre-bama graana Zagreba, koji ga, uo-stalom, i plaÊaju”, kaæe Janja Ricov.

19

Janja Ricov ispred zgrade poslovnoga centra Almerija, danaπnjegasjediπta ZagrebaËkog πportskog saveza

Na radnommjestu

Snim

io: R

atko

Cve

tniÊ


20

R enesansa je naziv za talijanskuumjetnost XV. i XVI. stoljeÊa,kao i za umjetnost drugih dije-

lova Europe koja je u tom vremenu ima-la renesansne karakteristike. Renesansudijelimo na ranu, tzv. Quattrocento(skraÊenica za 1400. godinu) i visokurenesansu, tzv. Cinquencento (skraÊe-nica za 1500. godinu).

Gotika je otkrila Ëovjeka i priznalasvijet, a renesansni Ëovjek nastavlja to usmislu poistovjeÊivanja sa svijetom,ostvarujuÊi tako potpunu harmoniju mi-krokozmosa i makrokozmosa. Ta sugla-snost izmeu Ëovjeka i svijeta u ranomrazdoblju renesanse izraæava se u stil-skim karakteristikama koje bismo ugla-vnom mogli nazvati realistiËkim. Inte-res se usredotoËuje na pojedine elemen-te vizualne realnosti - prostor, volumen,anatomiju i svjetlost.

Pobjeda kulture nad opskurnoπÊu primitivnog

Renesansa znaËi ponovno roenje ilipreporod. S metaforama koje vuku pori-jeklo iz rjeËnika humanista govorilo seo ljudskom duhu „probuenom” iz du-gog sna. Slavilo se „uskrsnuÊe” nakontisuÊu godina zaborava. ObjaπnjavajuÊipojam renesanse, filozof Friedrich Ni-etzsche je napisao da u tom razdobljuvidi dogaaj koji je „krio u sebi sve po-

zitivne snage kojima dugujemo modernukulturu: oslobaanje misli, prijezir pre-ma autoritetu, pobjedu kulture nad op-skurnoπÊu primitivnog, zanos premaznanosti i znanstvenoj povijesti ljudi,oslobaanje pojedinca, æudnju za isti-nom i averziju prema izvanjskosti i sa-mom efektu”. Ukratko „zlatno razdo-blje ovog tisuÊljeÊa, unatoË svim svojimmrljama i nedostacima”.

Izum tiskarskog strojaRazvija se znanost, posebice matema-

tika, fizika i astronomija. Nikola Koper-nik, Galileo Galilei i Giordano Brunogovore protiv geocentriËnog sustava.Revolucionaran dogaaj u povijesti eu-ropske kulture XVI. stoljeÊa bilo jeoblikovanje heliocentriËne hipoteze Ni-kole Kopernika, Ëije posljedice nisu sa-mo izmijenile cijeli univerzum znan-stvenog znanja, nego i sam poloæaj Ëo-vjeka u stvarnosti. Iako su Kinezi veÊ uVI. stoljeÊu rabili rezbarene drvene plo-Ëe za umnoæavanje tekstova, a pokretnametalna slova koriπtena su za tiskanje uKoreji sredinom XIII. StoljeÊa, u Euro-pi su se do sredine XV. stoljeÊa knjigeumnoæavale prepisivanjem rukom, πtoih je Ëinilo skupima i rijetkima. Izum ti-skarskog stroja koji se pripisuje Johan-nesu Gutenbergu omoguÊio je brzo πire-nje znanja u renesansnoj Europi.

Umjetnik je bio univerzalnoobrazovan

Svijet u kojem je stvoren renesansniumjetnik bio je mnogo sloæeniji od svi-jeta njegovih prethodnika. Umjetnici suse druæili s filozofima i knjiæevnicima ibili su univerzalno obrazovani. Mnogiod njih su istodobno bili arhitekti, kipa-ri, slikari, znanstvenici i pjesnici. Upu-Êeni na prirodu, prouËavali su optiku iustanovili zakonitosti linearne i zraËneperspektive. Ovladavanje zakonimaperspektive bilo je samo najupadljivijeotkriÊe u nizu revolucionarnih ostvare-nja - uljano slikarstvo, rad u fresko-te-hnici, ponovno pojavljivanje konjani-Ëkih statua i dr.

OtkriÊe i primjena perspektive

Slikarstvo se zasniva, ili je bar takoizgledalo, na crteæu. ZnaËajan predmetprouËavanja umjetnika bilo je i ljudskotijelo, njegova ljepota, crtaËki stil po-stao je prirodniji i realistiËniji. Tako suotkriÊe i primjena perspektive pretvorilicrteæ u zajedniËki jezik svih umjetniËkihdisciplina, jer su doveli do nastanka„nacrta” koji se na kraju pokazao pra-vom suπtinom umjetniËkog djela, Ëakviπe nego sama realizacija. Razvoj crte-æa dovodi do niza pripremnih skica za

UMJETNOST I ©PORT Donatello,David, oko

1430. godine

Renesansa znaËi ponovno roenje ili preporod. S metaforama koje vuku porijeklo iz rjeËnikahumanista govorilo se o ljudskom duhu„probuenom” iz dugog sna. Slavilo se„uskrsnuÊe” nakon tisuÊu godina zaborava

Suglasnostizmeu Ëovjekai svijeta

Piπe Diana ©imek


definitivnu sliku, skica koje nova tehni-ka perspektive olakπava, kao i pojavakvalitetnijeg papira i novih sredstava zapisanje. Koriπtenjem kartona ili velikihlistova papira olakπan je rad na izradifresaka jer se unaprijed pripremljen cr-teæ prenosi pomoÊu krede na poleinikartona, kroz koji bi se potom utisnuona zid.

Vaænija ideja nego pukoobraivanje materijala

Od poËetka su se likovne umjetnostismatrale bitnima za oæivljavanje firen-tinskog duha. U antiËko doba i u sre-dnjem vijeku one su se svrstavale meuzanate ili „zanatske vjeπtine”. Umjetni-cima renesanse priznalo se da je u njiho-vu radu vaænija ideja nego puko obrai-vanje materijala, a na umjetniËko se dje-lo sve viπe gledalo kao na vidljiv dokazstvaralaπtva autora. Uskoro se sve πto jenosilo peËat nekog velikog majstora po-Ëelo skupljati, bez obzira na to je li bilozavrπeno ili ne - crteæi, skice, ne-dovrπena umjetniËka djela. ShvaÊanjaumjetnika takoer su znatno promije-njena. Naπavπi se u druπtvu uËenih ljudii pjesnika, i sami umjetnici Ëesto su stje-cali naobrazbu i postajali uËeni. Moglisu pisati pjesme, autobiografije ili teo-rijske rasprave. Meutim, takav stav ni-je odmah svuda prevladao niti se mogaoprimijeniti na sve umjetnike. Na pri-mjer, u Engleskoj je taj proces priznava-nja posebnog poloæaja umjetnika iπaosporo, a æenama se opÊenito uskraÊivalaprofesionalna izobrazba i ostale mogu-Ênosti koje su bile dostupne muπkarci-ma.

Pomiriti klasiËnu formu s krπÊanskim sadræajem

Talijani su u XIV. stoljeÊu vjerovalida su umjetnost, znanost i uËenost cvje-tali u klasiËnom razdoblju, a da su sje-verni barbari sve to uniπtili, te da je nanjima da ponovno oæive slavnu proπlosti tako zapoËnu novu eru. Uz humanizami povijesne okolnosti, moramo priznatida je za roenje renesanse odluËujuÊuulogu imala genijalnost pojedinaca. Za-Ëetnici renesanse bila su tri Ëovjekaizvanrednih sposobnosti: Filippo Bru-nelleschi, Donatello i Masaccio. Naπlisu se pred istim temeljnim zadatkom -pomiriti klasiËnu formu s krπÊanskimsadræajem u stvaranju novog stila. Bru-nelleschi nije bio samo pokretaË rene-sansne arhitekture, on je zasluæan za ot-kriÊe geometrijske ili linearne perspe-ktive koja Êe dominirati umjetnoπÊu uiduÊim stoljeÊima. To je ujedno bilo iznanstveno otkriÊe, a rezultat je traæenja

precizne metode prenoπenja izgledagraevina na papir.

Donatellova remek dijelaUmjetnost rane renesanse nastojala je

izraziti sliËan odnos prema ljudskom ti-jelu kakav je bio u antiËko doba. Umje-tnik koji je najviπe uËinio da bi se pono-vno uspostavio takav odnos bio je Dona-tello, najveÊi kipar svoga doba. On ljud-sko tijelo prikazuje kao Ëlankovitu stru-kturu sposobnu za kretanje, a odjeÊu kaoodvojeni i sporedni element πto ga odre-uju oblici tijela, a ne ritam nabora kojimu je nametnut izvana. Oko 1417. Do-natello je izradio kip Sv. Jurja za crkvuOr San Michele u Firenci. Mladi svetac,ratnik, vlada svojom tjelesnom snagom,a poloæaj tijela odraæava njegovu spre-mnost na borbu. Ispod tog kipa je mra-morna reljefna ploËa na kojoj je prikazannajveÊi pothvat tog viteza - ljuta borba sa

zmajem. Ovdje je Donatello napravio joπjedno revolucionarno djelo izumivπi no-vu vrstu reljefa koji je u stvarnosti plitak,a stvara iluziju dubine prostora. Oko1430. godine izradio je bronËani akt Da-vida, prvu golu skulpturu u prirodnoj ve-liËini od antike, a jedinstven je po izvan-redno uravnoteæenom contrappostu. Bo-ravak u Rimu i studij antiËkih spomeni-ka s Filippom Brunelleschijem ostavio jeduboke tragove u njegovim kasnijim ra-dovima. Nastala su djela inspirirana anti-Ëkom teænjom realnog prikaza ljudskoglika i njegova karaktera, kao npr. Na-vjeπtenje u firentinskoj crkvi Sta Croce.Reljefi s djeËacima koji pleπu, sviraju ilipjevaju preuzeti su s rimskih sarkofaga ioblikovani kao aneli. Na freski Izgon izraja u kapeli Brancacci, Masaccio odlu-Ëno dokazuje da moæe prikazati ljudsko

tijelo u pokretu. Vjeπto atmosfersko mo-deliranje, a osobito smjelo skraÊeni aneokoji se kreÊe, dovoljni su da stvore iluzi-ju slobodnog i neograniËenog prostora.

Renesansa u HrvatskojJedan od najznaËajnijih hrvatskih ki-

para rane renesanse bio je Juraj Dalma-tinac. On je prvi i najosebujniji predsta-vnik mjeπovitog gotiËko-renesansnogastila koji obiljeæava regionalnu umje-tnost Dalmacije druge polovice XV. ipoËetka XVI. stoljeÊa. Juraj djeluje uDalmaciji kao graditelj i kao kipar. Po-zvan je u ©ibenik iz Venecije da nastavigradnju katedrale zapoËete 1431. godi-ne u stilu venecijanske gotike. Godine1448. prihvatio je narudæbu da u split-skoj stolnoj crkvi izradi kapelu i oltarSv. Staπa. Premda se u radu morao dræa-ti osnovnoga oblika kapele Sv. Dujma sdruge strane glavnoga oltara koju je1427. izradio Bonino da Milano, Juraj jenadmaπio svojega prethodnika u ukrasui plastiËnoj snazi realistiËkih skulptura.IstiËe se reljef BiËevanja Krista u kojemje u spletu triju muπkih aktova izraziovrhunsko umijeÊe renesansnog obliko-vanja tijela.

„Michelangelo minijature”Juraj Dalmatinac je mnogo radio i u

Italiji. U Anconi je 1451. ugovorio izra-du Loæe trgovaca (Loggia dei Mercan-ti). U raskoπnom proËelju zgrade je kipkonjanika kao trodimenzionalna skul-ptura prislonjena neznatnim dijelom uzzidnu plohu. Od Ëetiri alegorijske figu-re, po realistiËkim oblicima istiËe seæenski akt Milosra, kojeg pribliæava ti-pu æenskog akta antiËke Venere. Origi-nalno su rjeπenje i likovi petero djeËaËi-Êa koji se penju po tijelu æene, koji ovuskulpturu Ëine jedinstvenom u XV. sto-ljeÊu.

U renesansnom slikarstvu HrvatskenajveÊi doprinos dali su dubrovaËki sli-kari Lovro DobriËeviÊ, Mihajlo HamziÊi Nikola BoæidareviÊ koji su slikali ol-tarne triptihe i poliptihe s prvim primje-nama portretnosti likova i duboke per-spektive. Hrvatski slikar minijaturistkoji je obiljeæio talijansku renesansu bioje Julije KloviÊ, jedan od zaËetnika ma-nirizma, zvan i „Michelangelo minijatu-re”, uËitelj slavnog El Greca.

Literatura1. Bazin, G. (1968). Povijest umjetnosti.

Zagreb: Naprijed2. Koppelmmayr, B. (2001). Leksikon

umjetnosti. Rijeka: Extrade3. Burckhardt, J. (1997). Kultura renesan-

se u Italiji. Zagreb: Prosvjeta

Juraj Dalmatinac, Oltar Sv. Staa, BiËevanje Krista

21


22

S antayana karakterizira πport,shvaÊen autentiËno, kao oËitu,istaknutu, nestaπnu i razigranu

pobunu protiv industrijske tiranije kojaËini rad servilnim, a igru bezvrijednomi beznaËajnom. To nasilje izvrÊe praviodnos unutarnjih (intrinziËkih, suπtin-skih, razigranih) i izvanjskih (ekstrinzi-Ëkih, radu svojstvenih) vrijednosti, Ëi-me postajemo ærtve izvanjskoga, a timeprimarno radnicima/suænjima ili pukimsredstvima u sluæbi materijalne proi-zvodnje. Naπe najbolje misli i emocije(ukljuËujuÊi i one πportske) ovom in-verzijom ostaju neizraæene, zatomljeneili prikrivene.

Igri sekundarna ulogaHuizinga slijedi sliËnim argumen-

tom. Civilizacija nije, razvijajuÊi se,

kaæe, ujednaËeno kultivirala i oËuvalaelement igre. Zapadna je civilizacijaposebice, barem od poËetka XIX. sto-ljeÊa i industrijske revolucije, igri na-mijenila i odreivala sekundarnu uloguunatoË njenom suπtinskom primatu(„Igra funkcionira kao primarna bazacivilizacije”). Premda je kulturna pra-ksa πporta (aktivnosti izraæene recepti-vnosti prema igraËkim tendencijama)stalnim rastom u posljednja dva stolje-Êa ostavljala dojam naglaπene privræe-nosti i sklonosti igraËkom elementu,suvremena je civilizacija, naprotiv,preokrenula pravu, istinsku relacijuigre i πporta.

Element igre je atrofirao©port je razvojem modernog druπtva

progresivno postajao instrumentalizi-ran, profan i sterilan. Stari je elementigre gotovo u potpunosti atrofirao. Iakoigra konstituira esencijalni centar ljud-ske kulture i autentiËnog πportskog æi-vota, naglaπena utilitarna komponentamoderne civilizacije premalo je upo-znata s vlastitim unutarnjim bogat-stvom. Ako se ËovjeËanstvo, kultura iπport istinski æele ispuniti i ostvariti, atime ujedno izbjeÊi instrumentalizaci-ju, moraju nadasve njegovati svojuosobnu temeljnu crtu - moraju æivjeti upotpunom skladu sa svojom ne-staπnom, razigranom prirodom.

Danaπnji se moderni æivot, kao i mo-derni πport, provodi i devastira na-

FILOZOFIJA ©PORTA

Piπe Drago VujeviÊ

Pogled na πport kao imanentnu ljudsku djelatnost predstavlja pomirenjekonvencionalnih pojmova πporta kao rekreacije - zabave, odvraÊanja odsvjetovnih problema, u kojoj dominira osjeÊaj zadovoljstva, i πporta kao

profesije - zanimanja koje zahtijeva specijalizirano znanje i intenzivantrening, a gdje prevladava predanost i posveÊenost

Fundamentalni karakterigre, rada i πporta

PoloLacrosse


23

glaπavanjem nuæde i potrebe svakodne-vice koja nuæno, okrenuta i opsjednutaizvanjskosti, otuuje. U tim okolnosti-ma Ëak i πport (instrumentalne i ne-au-tentiËne prirode) danas sve viπe prido-nosi dominantnom stavu koji ËovjeËan-stvo doæivljava iskljuËivo kao tvorca iproizvoaËa materijalnih vrijednosti -roba.

Subjektivna izvrsnostKeating razlikuje πport kao formu

koja nas odvaja, odnosno odvraÊa odposla (rada), a Ëiji je formalni cilj zaba-va, zadovoljstvo i ushit, od πporta kaoforme natjecanja za nagradu, koja je sa-mim time proæeta duhom „borbe”. Vi-dljivo je da se tek ta prva forma moæeistinski zvati igrom, odnosno πport-skom igrom kojom se naglaπava i ma-ksimizira proces i tzv. subjektivna izvr-snost. Nasuprot tome, primarni je ciljdruge forme, odnosno natjecateljskogπporta, postiÊi i dostiÊi objektivno defi-niranu nagradu. ©portska igra tako utje-lovljuje unutarnji, suπtinski karakter Ëi-ste igre, dok natjecateljski profesional-ni πport izraæava izvanjski, utilitarnikarakter rada.

©port kao rekreacija i profesija

Premda je distinkcija igra - rad izvje-sna i nazoËna, ipak bismo mogli, kaæeFeezell, govoriti i o neodreenom kara-kteru πporta s obzirom na spomenutorazlikovanje. Kvalitativan ili/ili kara-kter igre i πporta moæda i ne mora bitinormativan s obzirom na to da ni naπistavovi prema πportu nisu jednoznaËni,nego promjenjivi - Ëas intrinziËki, ËasekstrinziËki. Pogled na πport kao ima-nentnu ljudsku djelatnost (aktivnost u

kojoj dominira ideal samoostvarenja iispunjenja) predstavlja, nadalje, pomi-renje konvencionalnih pojmova πportakao rekreacije - zabave, odvraÊanja odsvjetovnih problema, u kojoj dominiraosjeÊaj zadovoljstva, i πporta kao pro-fesije - zanimanja koje zahtijeva speci-jalizirano znanje i intenzivan trening, agdje prevladava predanost i posveÊe-nost.

Dihotomija amater - profesionalac

S obzirom na izloæeno, mogli bismoreÊi da jedino πport upraænjavan iz pri-marno unutarnjih, intrinziËkih namjera,a ne onih posveÊenih ponajprije instru-mentalnim ciljevima, moæemo oznaËitikao igru. Upravo se na tom razlikova-nju temelji dihotomija amater - profesi-

onalac, koja je takoer primarno odre-ena distinkcijom igre i rada. Literatu-ra je sklona izjednaËavanju igraËke ori-jentacije s amaterizmom, a orijentacijukoja je sliËnija radu s profesionali-zmom. Tako se πportaπ-amater izjedna-Ëava s umjetnikom koji je okupiranspontanim stvaralaËkim impulsom priizradi vrsnoga djela (igraËka orijentaci-ja), dok πportaπ-profesionalac upotre-bljava πport za proizvodnju dobara (ra-dna orijentacija). Amaterskim πportom,nadalje, dominira igra i suradnja, dokje kod profesionalaca dominantan rad isuparniπtvo. Istinsko uvaæavanje,poπtovanje i obzir prema πportu odliku-je tako jednu orijentaciju, dok se drugazasniva na instrumentalnoj eksploataci-ji πporta.

Literatura1. Santayana, G.

(1894).Philosophy on theBleachers:Harvard Monthly

2. Huizinga, J.(1992). Homo Ludens. Zagreb:Naprijed

3. Kretchmar, S. R.(1994). PracticalPhilosophy ofSport. Champain,Ill

4. ÆugiÊ, Z. (2000).Sociologija sporta.Zagreb: FFK

Gaelski nogomet

Ragbi XV.


M iπljenje da marketing uπportskim klubovima, oso-bito onim manjim, nije

moguÊ i ne igra nikakvu ulogu Ëestose temelji na pogreπnom ili nepotpu-nom razumijevanju πportskog marke-tinga i poistovjeÊivanju πportskogmarketinga sa sponzorstvom.

Kako bismo dokazali da je marke-ting itekako realan i bitan Ëimbenik uopstanku πportskih klubova potrebnoje naÊi pravu definiciju marketingakoja se odnosi i na πport.

©to i kome nudimo?AmeriËka marketinπka udruga defi-

nirala ga je kao „organizaciju i skupprocesa kojima se stvaraju, komunici-raju i isporuËuju vrijednosti po-troπaËima, te se upravlja odnosima spotroπaËima radi ostvarenja koristi zaorganizaciju i sveukljuËene strane”.Njegova je osno-vna zadaÊa udo-voljavanje potre-bama potroπaËa.S obzirom na toda πportski klubo-vi raspolaæu vri-jednostima kojeisporuËuju, teimaju potroπaËetih vrijednosti,niπta ih ne sputa-va u koriπtenjumarketinπkih me-toda.

Klubovi svo-jom ponudom -kao πto su trenin-zi, πportske mani-festacije, ponuda

πportova, πportska oprema, πportskiobjekt, πportaπi, πportski rezultati,prava ili ideje… stvaraju vrijednosti ina træiπtu ih nude svojim potroπaËima,a to su Ëlanovi, vrhunski πportaπi, me-diji, sponzori, potencijalni sponzori,nacionalni πportski savez i drugi.

©portski klub koji je pronaπaoodgovore na kljuËna pitanja „πto nu-dimo” i „kome to nudimo” moæe, po-put svake tvrtke, postaviti ciljeve i ra-zviti svoju marketinπku strategiju, ko-ristiti se procesom upravljanja marke-tingom. Taj naËin upravljanja je po-put putovanja. Prvo ustanovimo gdjesmo, a to Ëinimo pomoÊu temeljiteanalize. Zatim odredimo kamo æelimo

stiÊi, za πto su nam potrebni ciljevi.Naposljetku se odluËimo za rutu i pri-jevozno sredstvo, πto bi odgovaralostrategiji.

Nema univerzalne strategijeKlub koji u svoje svrhe æeli iskori-

stiti proces upravljanja marketingommora biti svjestan svojih prednosti inedostataka, ali i moguÊnosti i ogra-niËenja u svojoj okolini. Temeljita iobjektivna analiza kluba i njegovesredine moæda Êe otkriti sasvim novemoguÊnosti i dovesti do marketinπkihciljeva koje inaËe nitko ne bi uzeo uobzir. Klub koji analizom ustanovi daje veÊina stanovniπtva u njegovoj sre-dini starije dobi, a πport u njegovojponudi primjeren i starijim osobama,u svoju Êe ponudu moæda uvrstiti viπetreninga za tu ciljnu skupinu. Analiza

Êe isto tako spri-jeËiti zacrtavanjenerealnih ciljeva ipokazati postojeli unutar klubaponude od kojihje bolje odustati.

Ciljeve i djela-tnosti πportskihklubova najlakπeje pronaÊi u nji-hovim statutima.Statut nije samojoπ jedan doku-ment, nego odre-uje zaπto nekiklub uopÊe posto-ji i πto svojomdjelatnoπÊu æelipostiÊi. Tek kadaje to jasno, moguse definirati mar-

Osnovna je zadaÊa marketinga udovoljavanje potrebama potroπaËa. Kakoπportski klubovi raspolaæu vrijednostima koje isporuËuju, te imaju potroπaËe

tih vrijednosti, niπta ih ne sputava u koriπtenju marketinπkih metoda

Marketing u πportskim klubovima

©PORTSKI MARKETING

24

Piπe Manuela Senteri


ketinπki ciljevi koji moraju biti kon-kretni, mjerljivi, izazovni, ostvarivi ivremenski odreeni. Primjeri za takveciljeve su poveÊanje broja Ëlanovaizmeu 14 i 18 godina na 20 do 2010.ili pokrivanje 10 posto troπkova izmarketinπkih prihoda u 2009.

Marketinπki cilj πportskog kluba nemoæe biti pronalaæenje sponzora.Sponzorstvo je samo jedan od instru-menata za ostvarivanje strateπkih ci-ljeva. Pronalaæenje prave strategije nesamo da je kljuËna faza u marketinguπportskog kluba, nego je i najteæa. Uobzir se uzima cjelokupna ponudakluba, kao i svi potroπaËi, i pronalazise prava kombinacija mjera da bi klubstigao na zacrtano odrediπte. Nemauniverzalne strategije koja sluæi kaolijek za svaki πportski klub. U izgra-dnji strategije kreativnost je od velikepomoÊi. Katkad se treba hrabro uda-ljiti od tradicionalnog razmiπljanja ine oslanjati se na strategiju „mi tooduvijek tako radimo”.

Stalna provjera ciljevaNi najpromiπljenija i najkreativnija

strategija niπta ne znaËi ako se ne rea-lizira. Uz dobru organizaciju, odree-ne rokove i racionalno upravljanje fi-nancijama, kljuËne su osobe koje Êebiti zaduæene za provoenje strategi-je.

Razvijanje strategija je dinamiËno ipromjenjivo, te se prilagoava trenu-tnoj situaciji. Strategija zahtijeva kon-stantan rad i ne moæe se nakon prvogdefiniranja koristiti godinama bezprovjere je li uopÊe provediva u aktu-alnom trenutku. Zato i marketinπki ci-ljevi podlijeæu stalnoj provjeri. Akojedan cilj nije ostvaren to ne znaËi danije realan, nego je moæda samo po-greπno definiran i ne treba odustati odnjega.

Marketing je, dakle, primjenjiv usvakom πportskom klubu. Potrebno jesamo prilagoditi ga svojim uvjetima ipostaviti prave okvire. Bitno je di-stancirati se od zablude da se πportskimarketing sastoji samo od sponzor-stava do kojih se dolazi jedino pomo-Êu poznanstva ili dubioznih kanala.Moramo biti svjesni da novac steËensponzorstvima ili na bilo koji druginaËin nema nikakvu vrijednost akonismo, pomoÊu ciljeva i strategije, de-finirali πto s njim æelimo postiÊi.

25


26

P oticanje jedinstva meu spolo-vima, razliËitim kulturama i na-rodima, te izmeu Ëovjeka i pri-

rode, odgojni su aspekti πporta i moralnaobveza trenera, πportskih struËnjaka, tevladinih i nevladinih πportskih organiza-cija. Gubitak intimne povezanosti Ëovje-ka i prirode dovodi do niza mentalnihoboljenja. Prvo dolazi do jakog osjeÊajaodvojenosti, straha i nesigurnosti. Takvostanje dovodi do potrebe za posjedova-njem i kontrolom svijeta oko sebe. Nakraju, bez obzira na to je li rijeË o poje-dincu ili zajednici, stvara se dobro orga-niziran svijet paranoje u kojem sve imasmisla i za sve postoji logiËno objaπnje-nje.

Tako, malo pomalo, danaπnji Ëovjekpronalazi smisao u nemilosrdnom troπ-enju i eksploataciji prirodnih resursa ukorist ekonomskog profita pojedinih kor-poracija, ugroæavanju bioloπke raznoli-kosti planeta ili u siromaπtvu velikogbroja stanovnika diljem svijeta.

Neka druga stvarnostKad sve napokon dobije vizuru savrπ-

enog smisla i reda jave se UN-ovi znan-stvenici s dokazima da bi zbog global-nog zatopljenja (kojemu je uzrok Ëovjek)u sljedeÊih nekoliko desetljeÊa razinamora i oceana mogla porasti Ëak pet me-

tara. Na dnevni red nedavnog Svjetskogekonomskog foruma u πvicarskom Da-vosu, gdje je glavna tema bila globalnarecesija, stavlja se tema klimatskih pro-mjena i globalnog zatopljenja, vlade kre-Êu u interventnu akciju spaπavanja plane-ta, a obiËan Ëovjek iznenada shvaÊa dapostoji neka druga stvarnost i da neπto unaËinu razmiπljanja i djelovanja trebapod hitno promijeniti.

Unutar πporta kao globalne djelatnostipokrenute su znaËajne inicijative za po-dizanja ekoloπke svijesti, zaπtite ljudskihprava i oËuvanja prirode. Brojni su razlo-zi zaπto je baπ πport zauzeo tako vaænuulogu u zaπtiti naπeg planeta.

©portska inicijativa za zaπtitu planeta

Veze πporta i ekologije daleko su veÊenego πto bi se na prvi pogled moglo za-kljuËiti. ©port sadræi brojne moguÊnostiu smislu podizanja ekoloπke svijesti, ali irizik pogreπnog pristupa - npr. uspjeh pocijenu zdravlja - Ëime se postiæu suprotniefekti. Veliki πportski dogaaji mogu po-taknuti djecu i mlade da se ukljuËe u π-port, ali, veliki πportski dogaaji konzu-miraju i goleme koliËine elektriËne ener-gije koja se dobiva od ugljena i nafte (fo-silnih goriva) πto opet dovodi do poveÊa-ne emisije stakleniËkih plinova, zagae-

nja zraka, vode i sl. ©port se smatrazdravim, ali u nekim zemljama gdje jevelika zagaenost zraka djeca πportaπiimaju tri puta veÊu vjerojatnost da oboleod bolesti diπnog sustava u odnosu nadjecu koja se ne bave πportom.

Program Ujedinjenih naroda za okoliπUNEP (United Nations EnvironmentProgramme) kroz rad s mnogobrojnimpartnerima (tijelima UN-a, meunaro-dnim organizacijama, vladama, nevladi-nim organizacijama, poslovnim sekto-rom, industrijom, medijima, civilnimdruπtvom) sudjeluje u zaπtiti okoliπa.UNEP putem svog odbora djeluje u Me-unarodnom olimpijskom odboru i u li-stopadu 2008. godine bio je organizatorGlobalnog foruma za πport i okoliπ. Te-ma je bilo mnogo, a najznaËajnije meunjima bile su πportski objekti, energija,reciklaæa, ekodizajn, ekomenadæment…Glede πportskih objekata i primjene eko-standarda u njihovoj izgradnji niz poziti-vnih primjera vidljiv je na Olimpijskimigrama u Pekingu. Vodena kocka (objektza plivaËka natjecanja) sadræi prozirnepovrπine zbog veÊeg dotoka dnevnogsvjetla i solarnog zagrijavanja vode. Uzsustav skladiπtenja kiπnice za potrebe sa-nitarija i zaπtitu od poæara, vanjska fasa-da otporna je na praπinu i nema potrebeza vanjskim pranjem. FotonaponskimÊelijama osigurana je uπteda elektriËneenergije i do 60 posto.

Sve veÊe zagaenje zraka potaknulo jebrojne zemlje da se orijentiraju premaobnovljivim izvorima energije. ©vicarskiBern Stade de Suisse, otvoren u srpnju2005. godine, ima ugraenu solarnu in-stalaciju na krovu stadiona pa je od Eu-ropske asocijacije za obnovljive izvoreenergije dobio nagradu Swiss Solar.

Danaπnji Ëovjek pronalazi smisao u nemilosrdnomtroπenju i eksploataciji prirodnih resursa u koristekonomskog profita pojedinih korporacija,ugroæavanju bioloπke raznolikosti planeta ili usiromaπtvu velikog broja stanovnika diljem svijeta

Dobro organiziransvijet paranoje

©PORT I ZNANOST

Piπe Miroslav Hræenjak


Na konferenciji je bilo rijeË o nizu po-zitivnih primjera, ali i moguÊih modelaekoloπki svjesnog ponaπanja. Nikeovprogram recikliranja potroπenih tenisicaza izgradnju atletskih staza, teniskih ikoπarkaπkih terena, te poklanjanje nei-skoriπtene πportske opreme djeci u ze-mljama TreÊeg svijeta - akcija koju jeNike pokrenuo s Adidasom i Mizunom -omoguÊio je ne samo smanjenje nera-zgradivog otpada, nego i stvaranja mostaizmeu razliËitih zemalja, kultura, religi-ja, izmeu razvijenih zemalja i zemaljaTreÊeg svijeta itd.

Brojni organizatori velikih πportskihpriredbi, npr. FIFA - World Cup 2006. iliIAAF - Svjetsko atletsko prvenstvo uHelsinkiju 2005. dali su velik doprinossmanjenju emisije stakleniËkih plinova uatmosferu i to tako da je 75 posto gleda-telja koristilo javni prijevoz ili bicikl,dok je transport natjecatelja bio realizi-

ran vozilima s ekoloπki Ëistim pogonom(bioplin, vodik…). BuduÊi da takve veli-ke πportske priredbe okupljaju mnoπtvoljudi, kao i svjetskih televizija, detaljnoje planiran naËin putem kojih je πportsvijetu poslao niz poruka radi razvojasvijesti o ekoloπkim pitanjima.

Nacionalna ekostrategijaπporta

Iako rasprave o ekoloπki odræivom ra-zvoju πporta u nas podsjeÊaju na preo-pÊenite razgovore - poput onog o odræi-vosti muπko-æenskog prijateljstva - Hr-vatskoj predstoji ozbiljan posao, a to jeizrada nacionalne strategije πporta. Prili-kom planiranja i izgradnje πportskihobjekata i prateÊe infrastrukture (nogo-metna igraliπta, plivaliπta, viπenamjen-ske dvorane) trebalo bi u obzir uzeti me-unarodni standard za gospodarenje i po-slovanje ekoloπkim resursima (ISO

1401). BuduÊi da turizam u Hrvatskojpredstavlja strateπku gospodarsku granu,πportski turizam i ekoturizam mogli bipotaknuti razvoj brojnih lokalnih sredi-na, kao πto je to primjer u susjednim ze-mljama (Italija, Slovenija, Austrija).©portovi poput planinarenja, alpinizma,biciklizma (cestovnog, brdskog), triatlo-na, veslanja, kajakaπtva, turno skijanja,orijentacijskog trËanja itd. u kombinacijis prirodnim ljepotama, klimatskim i geo-grafskim obiljeæjima naπe zemlje moglibi predstavljati dio te ponude. Spomenu-ti se πportovi mogu provoditi razliËitimintenzitetom i pogodni su za sve uzrasnekategorije, a Ëovjeka nuæno dovode u in-terakciju s prirodom.

Moæda je od svega najvaænije odgojnodjelovanje πportom u smislu razvoja eko-loπke svijesti. U tome vaænu ulogu imajusvi, od πkole, πportskog kluba, pa sve domedija i politike. U srediπtu medijskepozornosti ne bi trebali biti πportaπi s po-Ëetka teksta, dakle osobe za koje je poka-zatelj uspjeha luksuzni πportski automo-bil ili koliËina jednodnevnih skandala.Æelimo li da oni na kojima ostaje budu-Ênost budu drukËiji, u srediπte medijskepozornosti moramo staviti one πportaπeËije su vrijednosti u skladu s prirodom,interesima drugih ljudi, odnosno onimpojedincima i πportskim kolektivima ko-ji su ekoloπki svjesni i koji tu svijest uno-se u sve πto rade za vrijeme πportske ka-rijere, kao i poslije nje.

Literatura1. Hartmann, T. (2002). Posljednji æar pradavnog

sunca. Zagreb: Izvori

2. Winter, D. D. H. (1996). Ecological Psycholo-gy: Healing the Split between Planet and Self.Reading, MA: Addison-Wesley

3. www.unep.org

Ekoloπka kriza jeponajprije krizamorala i zbiljskiprijezir spram

Ëovjeka

Ivan Pavao II

27



UDK 796/799(091) • CODEN: PHSPFG • ISSN 1330-948X

KonjaniËki sokol u Zagrebu 1924. godine

GODINA 40 • BROJ 148 • OÆUJAK 2009.


STO GODINA OD OSNIVANJA HRVATSKOG ©PORTSKOG SAVEZA

Piπe Zdenko JajËeviÊ

Sve brojniji πportski klubovi osnovani u Hrvatskoj po-Ëetkom XX. stoljeÊa nisu se viπe zadovoljavali samorijetkim meusobnim susretima, nego su traæili afir-

maciju i na meunarodnom planu. ©portski je pokret zapra-vo bio odraz politiËkog, socijalnog, nacionalnog i kultur-nog sazrijevanja jednog do tada izrabljivanog naroda. U tovrijeme u svijetu jaËa meunarodni olimpijski pokret, osni-vaju se meunarodne πportske federacije i organiziraju eu-ropska i svjetska prvenstva. Teænja za ukljuËivanje u ta do-gaanja kulminirala je u Hrvatskoj krajem prvog desetljeÊaXX. stoljeÊa.

Antagonizam izmeu πportskih

i tjelovjeæbenih organizacija

Prema Hrvatsko-ugarskoj nagodbi od 1868. i njenim ka-snijim revizijama, Hrvatska je imala potpunu samostalnostu pitanjima prosvjete i kulture, pa tako i u domeni πporta.Meutim, u praksi, svaki pokuπaj da Hrvatska postane ËlanMeunarodnog olimpijskog odbora odmah je naiπao naprotivljenje au-strijskih i maar-skih predstavnikau najviπem olim-pijskom tijelu. Ta-ko je na njihov za-htjev osujeÊen na-stup hrvatskihπportaπa na Olim-pijskim meuigra-ma u Ateni 1906.,iako je organiza-cijski odbor IgaraveÊ prihvatio prija-vu Hrvatske.

Uspjeπno uklju-Ëivanje Hrvatske umeunarodneπportske tokove bi-lo je oteæano i Ëi-njenicom da nijebilo jedinstvenog

vrhovnog πportskog tijela koje bi formalno-pravno rukovo-dilo takvim akcijama. U prvo vrijeme πportske su se orga-nizacije pokuπale povezati s tada snaænom sokolskom orga-nizacijom. Meutim, Savez hrvatskih sokolskih druπtavanije æelio u svoje Ëlanstvo primiti i πportske organizacije,obrazlaæuÊi to Ëinjenicom da je „sokol skroz slavenska in-stitucija, a πport je internacionalan, te bi u tom sluËajusmio u πportu natjecati se jedino sa Slavenima, dok bi sedoticaj sa neslavenskim narodom sasma ukinuo”. U to vri-jeme, ne samo u Hrvatskoj nego i u drugim europskim ze-mljama, postoji antagonizam izmeu πportskih i tjelovje-æbenih organizacija.

OpÊi savez svih πportskih grana

U traæenju rjeπenja pokuπavalo se povezati sa πportskimdjelatnicima u »eπkoj i Sloveniji koji su imali sliËnih pro-blema. Takve veze, koje su eventualno mogle rezultiratistvaranjem nekog zajedniËkog slavenskog πportskog save-za, nastojali su onemoguÊiti austrijski i maarski πportski

savezi. Oni potiËusvoje klubove naodigravanje uta-kmica s najpoznati-jim hrvatskim,Ëeπkim i sloven-skim klubovima,nastojeÊi ih pritomprivuÊi u svojeËlanstvo.

Meutim, svebrojnije πportskeorganizacije koje seosnivaju u Hrvat-skoj nisu mogle bitizadovoljne takvimrjeπenjima. Klubo-vima udaljenim odveÊih gradova sre-diπnji πportski sa-vez nije bio potre-ban samo zbog me-

Osnivanje srediπnje πportske organizacijeHrvatski πportski savez osnovan je 5. listopada 1909. u zagrebaËkom svratiπtuGriË. Na osnivaËkoj skupπtini bili su delegati HA©K-a, I. hrvatskog maËilaËkogkluba, I. hrvatskog sklizalaËkog druπtva, I. hrvatskog automobilskog kluba, I.hrvatskog biciklistiËkog kluba, ZagrebaËkog koturaπkog kluba Orao i Hrvatskogπportskog kluba Academia. Zbog previranja unutar Austro-Ugarske Monarhije ivlade promaarskog bana Pavla Raucha bilo je malo vjerojatno da se odobri radjedne napredne hrvatske druπtvene organizacije. Rad i pravila Saveza odobreni sutek 10. kolovoza 1910. dolaskom novog bana Nikole TomaπiÊa

»lanovi HA©K-a na jezeru u Maksimiru 1903. godine

2


unarodnih nastupa,nego i zbog nuænostiunutarnjeg poveziva-nja i ujedinjavanjaπportskog pokreta uHrvatskoj. Bez natje-canja i moguÊnostimeusobnog uspore-ivanja πportski klu-

bovi nisu mogli napredovati, a Ëesto je u pitanje doπao i nji-hov daljnji opstanak. Daljnji napredak hrvatskog πportaovisio je o osnivanju jednog opÊeg saveza svih πportskihgrana koji bi povezao pojedine klubove i omoguÊio nesme-tano odigravanje meusobnih i meunarodnih susreta.

„Na nama je da osnujemo taj savez”Prvu javnu inicijativu poduzeo je Mario Rieger - Vino-

dolski, poznati πportski novinar i djelatnik, tajnik PNI©K-au Zagrebu. On je 1. lipnja 1908. u Hrvatskom πportskom li-stu objavio poziv za osnivanje Hrvatskog πportskog saveza.Na kraju tog napisa stoji: ... Na nama je, dakle, da osnuje-mo taj savez, kao svrha da ne Êe pojedini klub spadati podmaarski, austrijski ili ma koji drugi savez kad moæemoosnovati Hrvatski πportski savez te tako samostalno pristu-piti internacionalnom πportskom savezu. OsnivaËki sasta-nak sazvan 18. rujna 1908. u zagrebaËkom svratiπtu K trigavrana nije uspio jer se na njemu nisu pojavili predstavni-ci tada najsnaænije πportske organizacije - HA©K-a.

Daljnju akciju za osnivanje Hrvatskog πportskog savezapoduzeo je Hrvatski πportski klub ©parta iz Suπaka. Taj jeklub u zagrebaËkom Obzoru objavio poziv hrvatskoj πport-skoj javnosti za utemeljenje srediπnje πportske organizaci-je. »lanak zapoËinje rijeËima: „Drugovi! ©portaπi! ©port uHrvatskoj doπao je do nepomiËne toËke, iz koje se neÊe pri-je maknuti dok ne budu naπi klubovi organizirani tj. dok neutemeljimo Hrvatski πportski savez. Uz pomoÊ ovoga doÊiÊe naπ πport na meunarodno polje, gdje Êe se moÊi boljerazvijati i stupiti u πportske veze s drugim kulturnim naro-dima”.

OsnivaËka skupπtina u svratiπtu GriËIpak, konaËnu odluku o osnivanju Hrvatskog πportskog

saveza morao je donijeti HA©K, a on je to uËinio u vrijemekada je i njemu bilo potrebno postojanje saveza. Naime,prilikom dogovaranja utakmica s maarskim i austrijskimnogometnim klubovima, odnosno njihovim nogometnim

savezima, HA©K je imao poteπkoÊa sredinom 1909. godi-ne.

Napokon, Hrvatski πportski savez osnovan je 5. listopa-da 1909. u zagrebaËkom svratiπtu GriË. Na osnivaËkojskupπtini bili su delegati HA©K-a, I. hrvatskog maËilaËkogkluba, I. hrvatskog sklizalaËkog druπtva, I. hrvatskog au-tomobilskog kluba, I. hrvatskog biciklistiËkog kluba, Za-grebaËkog koturaπkog kluba Orao i Hrvatskog πportskogkluba Academia. Izabran je privremeni odbor na Ëelu spredsjednikom Ljudevitom Andrassyjem. Zbog tadaπnjihpolitiËkih previranja unutar Austro-Ugarske Monarhije ivlade promaarskog bana Pavla Raucha bilo je malo vjero-jatno da se odobri rad jedne napredne hrvatske druπtveneorganizacije. Do odobrenja rada i pravila Hrvatskog πport-skog saveza doπlo je tek 10. kolovoza 1910. dolaskom no-vog bana Nikole TomaπiÊa.

Osnivanje πportskih sekcija

Na prvoj redovnoj glavnoj skupπtini odræanoj 30. oæujka1911. izabran je novi Odbor koji se zaloæio za ukljuËivanjeostalih πportskih organizacija u Hrvatski πportski savez iosnivanje struËnih sekcija i pododbora za pojedine πportskegrane. Klubovima iz Istre i Dalmacije bilo je zabranjenopristupanje Hrvatskom πportskom savezu, jer su upravno-politiËki bili neposredno pod Austrijom. Na drugoj redo-vnoj glavnoj skupπtini Hrvatskog πportskog saveza, odræa-noj 13. lipnja 1912., prihvaÊeni su pravilnici i imenovanireferenti za pojedine πportske sekcije: nogomet, skijanje,biciklizam, maËevanje, atletiku, tenis, automobilizam, pli-vanje i klizanje. Te sekcije Hrvatskog πportskog saveza za-pravo su prvi hrvatski strukovni πportski savezi iako tadanisu nosili takve nazive. Nogometna, biciklistiËka, atletska,teniska, automobilistiËka i plivaËka sekcije raspisale su pr-va prvenstva Hrvatske i Slavonije.

Literatura

1. Kudrna - Guci, H. (1961). PoËeci nogometa u Hrvatskoj.Zagreb: GNK Zagreb

2. MacanoviÊ, H. (1971). Pravila hrvatskog πportskog saveza1910. godine. Povijest sporta 8 (2), 687 - 695.

3. Radan, Æ. (1970). PoËeci nogometnog sporta u Hrvatskoj iosnivanje Hrvatskog πportskog saveza. Povijest sporta 2(1), 132 - 147.

Prvi meunarodnisusret jednog hrvatskog

nogometnog kluba,1.10.1905. u Budimpeπti.Ekipe PNI©K-a i FTC-a u

Budimpeπti (1:11)

3

Ljudevit Andrassy


Piπe Æeljko IveljiÊ

PRIJE 80. GODINA PRESTAO JE DJELOVATI HRVATSKI SOKOL

Sedam godina nakon obnove rada 1922. godine,premda mu vlast nije bila sklona, Hrvatski sokolsjajno se oporavio i predstavljao je snaænu i napre-

dnu narodnu snagu. Izvrstan rad Hrvatskog sokola oËito-vao se u razvoju i unaprjeenju tjelovjeæbe, izdavaËkojdjelatnosti, izgradnji domova, vjeæbaonica i igraliπta. Uæelji da stvori dobru kadrovsku osnovu organizirao jebrojne teËajeve, a u javnim nastupima propagirao je di-sciplinu, razvijao osjeÊaj za duænost i borbeni duh poje-dinaca i cijelog hrvatskog naroda. Osnovni je cilj biouspostava demokratskog, moralnog, naprednog tjele-snog odgoja.

Brojne sokolske æupe

Godine 1929. u Hrvatskom sokolskom savezu djelova-lo je 12 æupa: Fonova u Zagrebu, Frankopanova u Suπaku,GunduliÊeva u Dubrovniku, Hanuπeva u Vinkovcima,MagdiÊeva u Varaædinu, Ljudevita Posavskog u Sisku,PreradoviÊeva u Bjelovaru, Stjepana RadiÊa u Daruvaru,Ante StarËeviÊa u OtoËcu, Jurja Strossmayera u Osijeku,Tvrtkova u Sarajevu i Zrinskoga u Karlovcu.

Prema procjeni, u Hrvatskom sokolskom savezu bilo jeoko 40.000 Ëlanova pa su ga politiËke stranke Ëesto nasto-jale iskoristiti za svoje ciljeve. Premda se politika sokol-skog saveza teme-ljila na stavu daon nije nikakvastranka, niti pripa-da bilo kojojstranci, te sukla-dno tome ne smijeutjecati na politi-ku, njegova velikapopularnost i dje-lovanje u raznimdruπtvenim sfera-ma ipak su se stal-no preplitali s po-litikom.

Presija

na sokolstvo

BuduÊi da suosnovni ciljevi icjelokupni rad Hr-

vatskog sokola bili u suprotnosti s tadaπnjom vlasti, ona jeËekala pogodnu priliku da se s njim obraËuna. Kraljevimukazom o ukinuÊu vidovdanskog ustava, vlasti su poËeleprotupravno sprjeËavati osnivanje novih sokolskih druπta-va, zabranjivati glavne skupπtine i organizirana dogaa-nja, te nastojale pospjeπiti raspuπtanje druπtava. NakonpojaËanih presija na sokolstvo, starjeπinstvo Hrvatskogsokolskog saveza kralju je poslalo brzojav, a dva su iza-slanika otiπla ministru predsjedniku u Beograd da izrazeneslaganje s postojeÊom situacijom.

Audijencija kod kralja

Izaslanici Hrvatskog sokolskog savezna, starjeπina La-cko Kriæ i tajnik Hinko Nagler u Beogradu su se prvi dansastali s ministrom DrinkoviÊem koji je pripremio sastan-ke. Drugi dan do podne primljeni su kod ministra predsje-dnika, generala ÆivkoviÊa, a naveËer je uslijedila audijen-cija kod kralja Aleksandra. Izaslanici su generalu Æivko-viÊu predali spomenicu Saveza u kojoj su navedeni svisluËajevi proganjanja hrvatskog sokolstva i zamolili ga dase takvi sluËajevi ne ponove. Kralja su zamolili za zaπtiturazvitka hrvatskog sokolstva u sluæbi naroda i domovine.Premda ih je kralj sasluπao i podræao, barem su oni steklitakav dojam, u stvarnosti je bilo suprotno.

Zakon o

osnivanju

Sokola

Kraljevine

Jugoslavije

Srediπnji odborHrvatskog sokol-skog saveza sa-zvao je sredinomgodine redovituglavnu skupπtinuSaveza koja je na-stavljena i za-vrπena 20. listo-pada 1929. u Za-grebu. Na njoj jesudjelovalo oko300 Ëlanova i Ëla-nica svih hrvat-skih æupa. Æelja

Kako je Hrvatski sokol bio, nakon HSS-a, najjaËa hrvatska asocijacija, kraljAleksandar proglasio je Zakon o osnivanju Sokola Kraljevine Jugoslavije.PokoravajuÊi se nasilju vojne diktature hrvatski su sokoli pred BoæiÊ 1929.godine ugasili svoja druπtva. Nestalo je sokolske parole „U desnici snaga, u srcuodvaænost, u misli domovina". Najviπe su pogoeni mladi kojima je oduzetamoguÊnost sadræajnijeg tjelesnog vjeæbanja

Sokolski dom u Slavonskom Brodu

Zadnji dani Hrvatskog sokola

4


svih bila je da ne doe do raskola u sokolstvu, te je prihva-Êena zajedniËka kompromisna lista novog starjeπinstva.Za starjeπinu je izabran Milan pl. Praunsperger, za tajnikaVeÊeslav Zrnc, a kulturno-prosvjetnog proËelnika dr. Ru-dolf Horvat. Urednik saveznog glasila postao je FranjoBuËar, a savezni voa Branimir Reπ. Na skupπtini je ista-knuto da Êe se hrvatsko sokolstvo Ëvrsto dræati svojih ide-ale i dalje iÊi u skladu s teænjama cijelog hrvatskog naro-da. Kako je Hrvatski sokol bio, iza HSS-a, najjaËa hrvat-ska asocijacija, kralj Aleksandar proglasio je Zakon oosnivanju Sokola Kraljevine Jugoslavije. U medijima jeukidanje dotadaπnjih druπtava s nacionalnim nazivomobrazloæeno loπim odgojem mladih, koje je vodilo ple-menskoj i vjerskoj podvojenosti: novaci u vojsci, Ëlanovitakvih druπtava, nespremni su, jer su odgojeni u sasvimdrugom duhu, koji nije u dræavnom interesu.

Ukidanje svih tjelovjeæbenih druπtava

U Ëlanku 12. tog zakona navedeno je: „Dosadaπnja po-stojeÊa druπtva za fiziËki i moralni odgoj Jugoslavenskisokol, Hrvatski sokol, Orao i Srpski soko, u koliko se zatri nedjelje od dana stupanja na snagu ovog Zakona neujedine ili ne stupe u Sokol Kraljevine Jugoslavije, ukida-ju se”. OËito da je vlastima smetao snaæan Hrvatski sokol,a kako za njegovo ukinuÊe nisu imali pravog razloga, onoje zamaskirano zabranom rada i drugih tjelovjeæbenihdruπtava i njihovih srediπnjica. Sve je to trebalo izgledatikao reorganizacija rada.

Posljednja glavna skupπtina Hrvatskog sokolskog save-za odræana je sredinom prosinca u velikoj dvorani Hrvat-skog sokola Wilsonovog u Zagrebu. OsjeÊajuÊi nepravduizaslanici druπtava iz Hrvatske, Slavonije, Dalmacije i Bo-sne i Hercegovine skupili su se u velikom broju. Mnogi suhrvatski sokolaπi htjeli izraziti svoje ogorËenje, meutimzagrebaËka je policija zabranila svaki govor, tako da je sa-mo savezni starjeπina Milan pl. Praunsperger prenio za-kljuËak savezne uprave da Hrvatski sokolski savez pre-staje postojati. Svi nazoËni Ëlanovi zapjevali su „Lijepu

naπu”, iskazujuÊi odluËnost da Êe sva hrvatska sokolskadruπtva radije prestati postojati nego djelovati pod jugo-slavenskim imenom. »lanovi Hrvatskog konjiËkog sokolatakoer su donijeli odluku o raspuπtanju.

Veliki gubitak za hrvatsku tjelovjeæbu i kulturu

»lanovima Hrvatskog sokola bilo je potpuno jasno da unovoj sokolskoj organizaciji ne mogu imati nikakvu dru-gu nego podreenu ulogu, te da Êe se u njoj nastaviti poli-tika koja se vodila u prijaπnjem Jugoslavenskom sokol-skom savezu. PokoravajuÊi se nasilju vojne diktature hr-vatski su sokoli pred BoæiÊ 1929. godine ugasili svojadruπtva. Nestalo je sokolske parole „U desnici snaga, usrcu odvaænost, u misli domovina”.

Sva su se ta dogaanja snaæno odrazila na politiËki æivoti tragiËne posljedice za hrvatski narod u kasnijim razdo-bljima. Da im dræava ne bi oduzela domove i da ih ne bimorali predati Sokolu Kraljevine Jugoslavije, tadaπnjavodstva druπtava prodala su ih ili poklonila naprednimasocijacijama. IzdavaËka djelatnost, koja se u povijestimnogo puta naπla pred zidom etiËkih naËela koje je zastu-pala dræava ili crkva, pa je Ëesto bila pod cenzurom, netra-gom je nestala. Najviπe su pogoeni mladi kojima je odu-zeta moguÊnost sadræajnijeg tjelesnog vjeæbanja. Gimna-stika, dominantan πport u djelatnosti Hrvatskog sokola,tek se u novoj Hrvatskoj poËela polako oporavljati i nala-ziti mjesto koje joj pripada.

Literatura

1. Horvat, R. (1922). Hrvatska na muËiliπtu, pretisak. Zagreb:©kolska knjiga

2. Hrvatski sokol - Glasilo Hrvatskog sokolskog saveza,1929, 1 (11), 32-41

3. Virc, Z. (1998). Hrvatski sokol u sjeveroistoËnoj Hrvatskoj.Vinkovci: SN PrivlaËica

Izvrπni odbor Hrvatskog sokola na balkonu Sokolane prije raspuπtanja 1929. godine

5


TJELESNO-ZDRAVSTVENA KULTURA

Piπe Zrinko »ustonja

Nakon zavrπetka TeËaja za uËitelje gimnastike (1894.- 1896.) polaznici se kao visokokvalificirani uËiteljitjelesno-zdravstvene kulture (TZK) vraÊaju u svoja

mjesta i pokuπavaju primijeniti novosteËena znanja. Promi-Ëu πvedski gimnastiËki sustav i nove „engleske” igre kojesu nauËili na TeËaju.

Iz Ëlanaka u Ëasopisu Gimnastika i iz BuËarove kore-spondencije s teËajcima doznajemo da se osnivaju mnogenove i oæivljavaju stare sokolske i πportske organizacije.Grade se igraliπta i instaliraju sprave u πkolama i u mjesti-ma gdje su bili rasporeeni. Osnivaju se sekcije tenisa, ma-Ëevanja, nogometa, klizanja, skijanja, pa Ëak i kriketa i kro-keta1.

U to vrijeme, nekoliko mjeseci nakon zavrπetka TeËaja,kod teËajaca se osjeÊao polet i zadovoljstvo. Meutim,„…Krπnjavi prije svog odstupa nije uspio ponovo ozakoni-ti obaveznu nastavu na srednjim πkolama koja je ukinutanakon smrti Franje Hochmana. To je… oteæalo poloæajsvrπenih uËitelja gimnastike jer je veÊina bila u stvari pri-vremeno namjeπtena na πkolama” 2. Uskoro se BuËaru ja-vljaju i teËajci s prvim problemima.

Nerazumijevanje za novi predmet

Tadaπnje druπtvene okolnosti teËajcima su oteæavale, avrlo Ëesto i onemoguÊavale, normalno djelovanje. Bili suprvi visoko πkolovan kadar u Hrvatskoj za podruËje TZK-a, koje je joπ bilo relativno novo, a nisu im bile osiguraneosnovne materijalnepretpostavke za rad.Trebali su, kao bivπiosnovnoπkolski uËitelji,nakon godine i pol danapolaæenja TeËaja raditiu srednjim πkolama i bi-ti po pravima i obveza-ma izjednaËeni s osta-lim nastavnicima kojisu zavrπili redovno vi-sokoπkolsko obrazova-nje. „Nakon naglogzavrπetka TeËaja i podolasku na svoje noveduænosti, uËitelji gimna-stike nailazili su na naj-razliËitije prepreke. Po-stavljane su im najra-

znovrsnije smetnje, dijelom nesvjesno, zbog nerazumijeva-nja vaænosti ovog predmeta, pa sve do svjesnog maltretira-nja i omalovaæavanja iz politiËkih motiva.” 3

Odlazak Izidora Krπnjavija

Sasvim je sigurno da je i politika jedan od razloga zaπtoπvedski gimnastiËki sustav nije nikada zaæivio u Hrvatskoji zaπto je trebalo proÊi razmjerno dosta vremena prije nego-li su πportske igre i moderni πportovi, koje je BuËar propa-girao na TeËaju, uhvatile korijen. BuduÊi da se πvedski gi-mnastiËki sustav poËeo uvoditi u Hrvatsku iz politiËkih ra-zloga, u borbi protiv bana Khuena-Hedervaryja nekritiËkise napadalo i osuivalo sve πto su uËinili on i njegova vla-da. Kako je Izidor Krπnjavi, kao istaknuti eksponent politi-ke Khuena-Hedervaryja, pomagao razvoj nastave TZK, svasu njegova nastojanja na tom podruËju bila izloæena kriti-ci4. Tako su i teËajce „smatrali izdajicama naroda kao πtosu smatrali i njihova zaπtitnika dra Krπnjavija i njegovogπtiÊenika F. BuËara” 5. S druge strane, Khuen-Hedervary je1896. godine osudio djelovanje Krπnjavija i primorao naodstupanje s duænosti prvog Ëovjeka Odjela za bogoπtovljei nastavu. Ta je osuda vrijedila i za sva njegova nastojanjau vezi s TeËajem za uËitelje gimnastike. „…Nakon odstupadra. Krπnjavija s mjesta odjelnog predstojnika za bogoπto-vlje i nastavu prestao je sav interes za tjelesni odgoj kodnaπe vlade. Nisu se dalje izgraivale gombaone, nisu se na-bavljale sprave te mnogi od uËitelja, koji su svrπili taj teËaj,

nisu imali moguÊnost dau toj struci rade, te su jei napustili.” 6

Osnivanje Druπtva

uËitelja gimnastike

Hrvatske i Slavonije

U takvim se okolnosti-ma zavrπeni uËitelji, kojisu unaprijed, ni krivi niduæni, bili osueni s obi-ju strana i prepuπteni sa-mi sebi da se snalaze ka-ko znaju i umiju, oku-pljaju 4. srpnja 1896. uZagrebu. Sastanak, rani-je zamiπljen kao mjestorazmjene iskustava, po-sluæio je kao mjesto usu-

Osnivanje druπtva uËiteljagimnastike Hrvatske i Slavonije Prva staleπka organizacija na podruËju tjelesno-zdravstvene kulture u Hrvatskoj,Druπtvo uËitelja gimnastike Hrvatske i Slavonije, osnovana je 4. srpnja 1896. uZagrebu, a na Ëelo upravnog odbora Druπtva izabran je Franjo BuËar. No, i nakonosnivanja tog druπtva, situacija vezana uz nastavu TZK u srednjim πkolama ostalaje ista kakva je i bila - nesreena i pomalo kaotiËna

Nastavnik tjelovjeæbe Stanko GnjatoviÊ u dvoriπtu πkole u Petrinji s uËenicima igra kroket 1908. godine

6


glaπavanja stavova i organiziranja radi zajedniËkog nastu-panja. Osnovana je prva staleπka organizacija na podruËjuTZK u Hrvatskoj - Druπtvo uËitelja gimnastike Hrvatske iSlavonije. Na Ëelo upravnog odbora Druπtva izabran je Fra-njo BuËar. Tom je prilikom sastavljena predstavka novompredstojniku Odjela za bogoπtovlje i nastavu Otonu pl.KrajËoviÊu u kojoj se, meu ostalim, traæilo: „1. da se gi-mnastika ponovo uvede kao obligatan predmet u srednje iviπe puËke πkole, 2. da se izvrπe imenovanja joπ neimenova-nih uËitelja gimnastike, 3. da se dade razredniπtvo onimuËiteljima s manjim brojem sati, ili neki drugi predmet: ri-sanje, slöjd, i uzmu u obzir za rad u πegrtskim πkolama, 4.da se postojeÊe zgrade urede i prikladno izgrade, kao iigraliπta, 5. da se dopita (dostavi, op. a.) mjesni dopla-tak” 7.

»ini se da se novi predstojnik Oton pl. KrajËoviÊ ogluπioo navedene zahtjeve i tim se prvim pokuπajem niπta nijeuspjelo rijeπiti. Situacija vezana uz teËajce i nastavu TZK usrednjim πkolama ostala je ista kakva je i bila - nesreena ipomalo kaotiËna. Druπtvo uËitelja gimnastike Hrvatske iSlavonije ponovno se sastalo tek 1906. godine na II. ple-narnom sastanku i uputilo predstavku Hrvatskom saboruponovno traæeÊi stalna zaposlenja. Ni tada nisu dobiliodgovor, iako su se druπtvene i politiËke okolnosti tada veÊznatno izmijenile.

Osnivanje Druπtva za tjelesni uzgoj

Joπ jedna organizacija, koja je imala dodirnih toËaka snastavom TZK, osnovana je pod vodstvom dr. Hinka Hra-niloviÊa (1860. - 1922.), profesora geografije na SveuËi-liπtu u Zagrebu, aktivnog sokolaπa, planinara i predavaËana TeËaju za uËitelje gimnastike. Druπtvo za tjelesni uzgojosnovano je 28. svibnja 1898. godine u Zagrebu. Tajnikdruπtva bio je Ivan TomaπiÊ, πkolski nadzornik i istaknutiuËitelj koji se bavio i pitanjima nastave TZK. Autor knjige„GimnastiËke igre” zauzimao se za jaËu primjenu narodnih

igara u nastavi TZK. Svrha Druπtva bila je: „…nastojati dasveukupni uzgoj hrvatskog naroda harmonijskim razvojemËovjeËje duπe i tijela prema iskustvom utvrenim, znanstve-nim naËelima unaprijedi zdravlje naroda i time podignenjegovo blagostanje”8. Druπtvo je okupljalo pedagoge, lije-Ënike i prijatelje mladeæi radi popularizacije „tjelesnoguzgoja” 8 nastojeÊi da „pedagogija i higijena u uzgoju hr-vatskog naroda pruæe sloæno ruku i time unaprijede naro-dno nam duπevno i tjelesno zdravlje, πto je najznatniji uvjetblagostanju i sreÊi miloga nam roda i domovine” 9. Naæa-lost, sad ne raspolaæemo izvorima na temelju kojih bismomogli dobiti podrobniji uvid u rad i djelovanje navedenihdruπtava. »ini se da je nakon prvih akcija, koje su pobui-vale interes javnosti, njihova daljnja djelatnost bila skro-mnijih razmjera.------------------1 Radan, Æ. (1970). Franjo BuËar i gimnastiËki i sportski pokret…, str. 51 i 77-81.2 Radan, Æ. (1971). ©kolovanje kadrova…, str. 396.3 Isto.4 Vidi Cuvaj, A., sv. 8, str 247-249.5 Radan, Æ. (1970). Franjo BuËar i gimnastiËki i sportski pokret…, str. 78.6 BuËar, F. (1944). 50 godina gimnastiËkog uËiteljskog teËaja u Zagrebu. Hrvatski πport, 29,

prema Radan, Æ. (1970). Franjo BuËar i gimnastiËki i sportski pokret…, str. 47. 7 Gimnastika - list za πkolsku i druπtvenu gimnastiku, 1896, 6 (8), 124.8 Sokol, 1910., 9 (3), 33, prema JankoviÊ, V. (1954). Iz proπlosti fiziËkog odgoja…, 32.9 TomaπiË, I. (1898). Hrvatsko druπtvo za tjelesni uzgoj. U: ©kola, 9., 172-173, prema JankoviÊ,

V. (1954). Iz proπlosti fiziËkog odgoja…, str. 33.

------------------Literatura

1. Cuvaj, A. (1910). Graa za povijest πkolstva kraljevina Hr-vatske i Slavonije od najstarijih vremena do danas. Svezak I-XI. Zagreb: Kraljevska hrvatska-slavonska-dalmatinska ze-maljska vlada, Odjel za bogoπtovlje i nastavu

2. »ustonja, Z. (2004). Razvoj nastave tjelesne i zdravstvenekulture u Hrvatskoj. Zagreb: Hrvatski πportski muzej

3. Gimnastika - list za πkolsku i druπtvenu gimnastiku, 1896., 6 (8)

Polaznici TeËaja za uËitelje gimnastike u dvorani u πkoli u Vrπavskoj ulici u Zagrebu 1894. godine

7


©EZDESET GODINA ©D MORNAR

Piπe Mario Garber

Splitsko ©portsko druπtvo Mornar slavi 60 godinapostojanja, a kako je roeno u poratno romanti-Ëno doba narodnog zanosa i udarniËkih radnih

akcija, zaboravljenih ideala i izgubljenih iluzija, takose moæe reÊi da je taj temeljni duh Mornara nadæivio isustav, i dræavu. I evo ga u Hrvatskoj poput muzejskogsvjedoËanstva o potpuno drukËijem pogledu na πport,bliæem iskonu od Coubertina.

Mornar jedini bez bazena

ZaËudno je, meutim, da je taj Mornar zastarjelihprincipa iznjedrio devetero olimpijskih medaljonoπa ibio dominanta kroz desetljeÊa u viπe πportova - u va-terpolu, plivanju, jedrenju, veslanju i ronjenju. A danasse joπ moæe pohvaliti samo temeljima na kojima je na-stao, dosljedno okupljajuÊi i dalje mnogu daro-vitu djecu i mladost, ali nemajuÊi viπe iza se-be sponzora kao onomad vojsku, te je pre-puπten Ëinjenici da od tri „vodena” klubau Splitu jedino Mornar nema upotreblji-vi bazen, nego ima onaj isti na kojemusu mu svi susjedi zavidjeli tamo pede-setih godina proπlog stoljeÊa, i tisuÊlje-Êa, kad su ga gradiliavangarda, to jest ra-dniËka klasa, a financi-rali dræava i vojska, da-kle - "Narod".

Devetero s Olimpa

Ne zna se danas nigdje su Mornaroveprostorije u kojima suiza troπnih ormara napraπinom prekrivenimslikama ovjekovjeËenasvjetski poznata imenaranga –urice Bjedovkoja je na Olimpijskimigrama 1968. u Meksi-ku isplivala zlato na100 i srebro na 200 mprsno te se do Olimpaprobijala izmeu zasta-va najveÊih svjetskihsila, izmeu SSSR-a i

SAD-a. Olimpijske su medalje osvajali vaterpolisti Lo-vro RadoniÊ, Boπko VuksanoviÊ, Ivo ©takula, Tomi-slav FranjkoviÊ, Vinko RosiÊ, te u novije vrijeme Ren-co PosinkoviÊ, Joπko KrekoviÊ i Zdeslav Vrdoljak.Prave legende su plivaËi Duπko Pandur, Boris ©kana-ta, Nikola TrojanoviÊ, Nenad Kuria, Andro Depolo…pa sve do Miloπa MiloπeviÊa iz danaπnjice, te plivaËi-ce Zdenka Gaπparac, Jasna EfendiÊ, Tonka »oviÊ…,pa svjetski veslaËki fenomen u skifu Perica VlaπiÊ, je-driliËari Ante MitroviÊ, Tonko PivËeviÊ, Vicko i PaπkoKolombatoviÊ, Marko Vanjaka, Zlatan Filip ZoriËiÊ,familija Miπura od Danka do danas Marina, pa famili-ja Crnoπija, Vinko i Mladen, nove generacije s lideri-ma tipa Mate Arapov, Luka RadeliÊ, projektanti

uspjeπnih πportaπa „dinastija” JakeliÊ, treneri odLenka, Zlatka do Joze JakeliÊa, jedriliËarski

zanesenjaci kao Petar Nardelli, Andrija Sa-punar, Josip ViπiÊ, Damir ViπiÊ, Fea

PaviÊ…

Izronili Hrvatsku ratnu mornaricu

I ronilaËki Mornar odigrao je svojuulogu, posebno u ratu, stvarajuÊi pra-

ktiËno Hrvatsku ratnumornaricu. U posljednjese vrijeme istiËe i nakulturnom planu sudje-lujuÊi u akcijama podvodstvom akademika,arheologa Nenada Cam-bija koji je joπ tamoπezdesetih animiraoMornarove ronioce dasudjeluju u istraæiva-Ëkim pothvatima i nanalaziπtima vrijednih ot-kriÊa, ËuvajuÊi tu po-dmorsku baπtinu da jene raspu horde turisti-Ëkog i trgovaËkog pli-mnog vala jednog opÊe-rastuÊeg trenda. Tajkonzervatorski smisaoËuvanja vrijedne baπtinepodudara se i s aktual-nim Mornarovim iscr-

Mornar bez svog moraIako je iznjedrio devetero olimpijskih medaljonoπa i bio dominanta kroz desetljeÊau viπe πportova, Mornar se danas moæe pohvaliti samo temeljima na kojima jenastao, dosljedno okupljajuÊi i dalje mnogu darovitu djecu i mladost. Od tri„vodena” kluba u Splitu jedino Mornar nema upotrebljivi bazen, nego onaj isti nakojemu su mu svi susjedi zavidjeli pedesetih godina proπlog stoljeÊa

8

DoËek –urice Bjedov, nakon nastupa na OI 1968. godine


pljivanjem u disciplini izrade monografije 60-godiπ-njeg viπestranog kolektiva, a to zasluæuje svoje mjestoi u Hrvatskom πportskom muzeju. Jedino na taj naËinnikad neÊemo zaboraviti zasluge djece i odraslih, maj-ki i oËeva koji su, s lopatom i pijucima, imali najboljunamjeru da - gradeÊi prvi Mornarov bazen u Poljudu,veslaËke poligone na drugoj strani uvale i jedrilice uuvali Baluni na juænoj strani Marjana - grade budu-Ênost naraπtajima koji su evo danas tu.

Kreπendo ni iz Ëega

NemoguÊe je sad doËarati taj kreπendo ni iz Ëega ko-jemu je πport bio sve i πto su sve bili spremni ondaπnjimentaliteti da bi s jednim bagerom, dva-tri kamiona igolemom voljom golih ruku podigli „tvornice” za pro-izvodnju πportskih junaka, liËnosti, pobjeda, rekorda,medalja i naposljetku definitivnih priznanja da supoπteno, i nikako drukËije, jednostavno - uspjeli. Mi-sleÊi da su uspjeli graditi druπtvenu odskoËnu daskuforever. Mornar je takva emocijama nabijena priËa, pamoæda pomalo i patetiËna, ali svakako priËa koja je da-nas spomenik ipak jednom otprhnulom vremenu, zbogËega se moæe zakljuËiti da je ovom druπtvu Mornaristo πto i Mornar bez svoga mora, ali treba priznati i to- dakle Mornar koji je u svojim korijenima i stvarankao projekt, a ne kao spontano prirodom roeni klub.Bez obzira na sve proturjeËnosti Mornar je danas jednaod splitskih tradicija kojoj bi zajednica morala posve-titi paænju adekvatnu onome πto je u srcu pa moæda isvakom treÊem SpliÊaninu (ako preostali gravitirajuJadranu i PO©K-u).

Literatura

1. ©viderski, M. (1987). Dodijeljeni trofeji Saveza za fiziËkukulturu Hrvatske za 1986. godinu. Povijest sporta 71 (18),64 - 70.

2. MiroπeviÊ, I. (1990). RepubliËka nagrada fiziËke kulture za1988. godinu. Povijest sporta 87(21), 52 - 60.

9

©PORTSKO DRU©TVO MORNARPrvi pisani dokument o nastajanju Mornara su pisma izmeu JK Labud iJugoslavenske ratne mornarice. Pisma su poslana gotovo istodobno usrpnju 1945. godine. Labud je tadaπnjem Fiskulturnom odboru KomandeJRM ponudio sudjelovanje u jedriliËarskoj regati, a mornarica je zamolilavodstvo Labuda da nastupi na regati s jedrilicom „dinghy”. Labud je tajbrod ustupio mornarici u lipnju 1945., Ëim je obnovljen nakon II. svjet-skog rata. Naime, major Hrvoje Gregorin dobio je zadatak veÊ u travnju1945. da omladincima odræi kurs iz zemaljske navigacije. To je godinakada je u Splitu prireen Oblasni fiskulturni slet u povodu kojega jeLabud organizirao regatu oko Mrduje, otoËiÊa u Splitskim vratima,izmeu BraËa i ©olte. Iz Fiskulturnog odbora Komande JRM nastalo je 1947. Fiskulturnodruπtvo Mornar unutar kojega su se poËele osnivati razliËite sekcije zanogomet, boks, atletiku, veslanje, plivanje, jedrenje i πah. Sportsko druπtvo JRM Mornar osnovano je 1949., od 1963. do 1991.djeluje kao Jugoslavensko sportsko druπtvo Mornar, a od 1991. kao©portsko druπtvo Mornar. PlivaËki klub Mornar odgojio je brojne plivaËe, meu kojima blista ime–urice Bjedov. Osim nje iznimne je uspjehe postigao Miloπ MiloπeviÊ,osvajaË bronËane medalje na SP-u 1993. na 50 m leptir. Isti uspjehpostigao je na 100 m leptir na EP-u 1993., a na EP-u 1992. je takoertreÊi na 50 m leptir. Boris ©kanata treÊi je na 100 m leno na EP-u1950. Nenad Kuria je 1967. oborio europski rekord na 100 m leptir. Vaterpolski klub Mornar osvojio je dræavno prvenstvo 1952./1953.,1955./1956. i 1961. NajveÊi uspjeh kluba je osvajanje Europskog kupapobjednika kupova 1986. godine. U osvajanju tog trofeja sudjelovali suTonko Bezina, Branimir BuËan, Zoran FilipoviÊ, Mladen Hraste, BorisKatiÊ, Rino KatunariÊ, Joπko KrekoviÊ, Deni MarinkoviÊ, Nenad MatoπiÊ,Teo NovakoviÊ, Vojo ©egviÊ, Sran Trgo i Branislav Zorko. Hrvatski veslaËki klub Mornar takoer je postigao izvanredne uspjehe.Perica VlaπiÊ osvojio je zlatnu medalju u samcu na EP-u 1953. Godinukasnije prvi je na Henley Royal regati u Londonu, a 1955. je treÊi na EP-u u dvojcu na pariÊe zajedno s Nikolom LuËinom. »etverac s kormilaromtreÊi je na SP-u 1966. »lanovi JedriliËarskog kluba Mornar osvojili su brojna dræavna prvenstva,a 1998. klub je organizirao otvoreno EP u klasi optimist. Podvodno istraæivaËki klub Mornar osnovan je 1958. kao Sportskoribolovno nautiËko druπtvo, a od 1960. djeluje u sklopu SD Mornar.»lanovi kluba su viπestruki dræavni prvaci u podvodnoj orijentaciji, plivan-ju perajama, brzinskom ronjenju i podvodnom ribolovu. Klub je pridoniostvaranju i djelovanju Hrvatske ratne mornarice od prvih danaDomovinskog rata.

Vaterpolisti Mornara, pobjedniciEuropskog kupa pobjednikakupova 1986. godine

Perica VlaπiÊ


225. GODINA OD OSNIVANJA PRVE ©PORTSKE ORGANIZACIJE

Piπe dr. sc. Zlata ÆivakoviÊ-Keræe

Dvije stotine i dvadeset i pet godina prohujalih udjelovanju jednog πportskog druπtva izuzetno jedugo, ali i zapisa vrijedno razdoblje. Ono je poka-

zalo da se mnogo toga dogaalo i mijenjalo u druπtveno-politiËkim turbulencijama i mijenama dræavnih tvorevi-na zbog Ëega nije moglo biti ostvareno πtoπta od onogaπto su pojedine generacije πportaπa osjeËkog streljaËkogdruπtva zamiπljale kao svoju buduÊnost, koja je sada isama u najveÊoj mjeri proπlost. No, ovaj se prikaz ne ba-vi tim turbulencijama i mijenama nego je u obliku kra-tkog kalendarija osvrt na najznaËajnija dostignuÊa poje-dinih Ëlanova StreljaËkog druπtva u Osijeku koje djelujena temeljima Graanskog streljaËkog druπtva, utemelje-nog 1784. godine.

Proslava 100. godiπnjice osnivanja

SveËano je bilo u Osijeku od 6. do 9. rujna 1884. kadaje obiljeæena 100. obljetnica osnivanja i djelovanja Gra-anskog streljaËkog druπtva. U streljaËkom su natjeca-nju sudjelovali mnogi strijelci iz BeËa, Praga, Budim-peπte, PeËuha, Zagreba, Virovitice, Poæege i drugih gra-dova Austro-Ugarske Monarhije. Na streljani u Grad-skom vrtu sveËano je i20 godina potom kada jeu jesen 1905. odræanoPrvo hrvatsko-slavonskoZemaljsko nagradnostrijeljanje. Na prijedlogvelikog æupana Antunapl. MihaloviÊa poËela seod tada u osjeËkomdruπtvu njegovati disci-plina gaanja na glinenegolubove i gaanjepiπtoljem, a 1913. uve-deno je gaanje na po-miËnoga zeca (u smislupomiËnih meta) i gaa-nje na glinene golubove.

Prvi osjeËki πportaπ na

Olimpijskim igrama

OsjeËki su strijelci1948. sudjelovali u Za-grebu na Prvenstvu Hr-vatske i najbolji je bio

Stjepan ©uljok osvojivπi prvo mjesto na Titovoj meti(trostav, 300 metara) i prvo mjesto na narodnoj meti(300 m leæeÊi). Na Prvenstvu Hrvatske tri godine potomMladen SladoviÊ, ©uljok, Vlado Fehervary, Slavko Bu-ËanoviÊ i Josip CvetkoviÊ osvajaju drugo mjesto u disci-plini gaanja iz vojniËke puπke 7,9 mm, trostav, u kon-kurenciji sedam momËadi po pet strijelaca. U pojedina-Ënoj konkurenciji ©uljok je prvak u gaanju iz vojniËkepuπke, brza paljba (18/118).

Te su godine OsjeËani uspjeπno sudjelovali i na Prven-stvu Jugoslavije. Prema postignutim rezultatima AntunJeliÊ uvrπten je u reprezentaciju koja je sudjelovala naSvjetskom streljaËkom prvenstvu u Oslu 1952. godine.U konkurenciji za naslov svjetskog majstora strijelca Je-liÊ je osvojio zlatnu medalju pa je te godine uvrπten ugrupu od πest reprezentativaca koji su u disciplini preci-zni piπtolj nastupili na Olimpijskim igrama u Helsinkiju.Bio je prvi osjeËki i slavonski πportaπ koji je nastupio naigrama. RepubliËko prvenstvo 1958. ponovno je potvr-dilo uspjeπnost osjeËkih strijelaca. Posebice su se ista-knuli CvetkoviÊ, Duπanka IvanoviÊ, BuËanoviÊ i Slado-viÊ, a u disciplini gaanja iz lovaËke puπke na glinene

golubove Zvonko Gre-goriÊ i Pajo BosniÊ

Osnivanje StreljaËkog

druπtva Osijek 1784.Od sredine πezdesetih

godina XX. stoljeÊastreljaπtvo u Osijeku po-stupno je poËelo zaosta-jati. NajveÊi problempredstavljalo je streliπteu Gradskom vrtu koje sezbog troπnosti gotovo je-dva moglo koristiti. Na-predak u streljaπtvuosjetio se tek deset godi-na kasnije kada je 20. si-jeËnja 1979. pri Strelja-Ëkom savezu OpÊineOsijek osnovano Strelja-Ëko druπtvo Osijek1784. U druπtvu koje jeokupilo najbolje osjeËkestrijelce njegovale su se

10

UoËi Europskog prvenstva u streljaπtvu Iako u prvom desetljeÊu XXI. stoljeÊa Ëlanovi osjeËkog streljaËkog druπtva ne biljeæeznaËajnije meunarodne rezultate, njegovanje tradicije streljaπtva u Osijeku doÊi Êe doizraæaja od 11. do 25. srpnja 2009. kada je streljana „Pampas” ponovo domaÊinEuropskog prvenstva u streljaπtvu, kao i 1985.

StreljaËka ploËa napravljena u povodu obiljeæavanja 100-godiπnjiceizgradnje StreljaËke kuÊe u Gradskom vrtu 1904. godine


discipline meunarodnoga programa gaanja. Od osam-desetih godina XX. stoljeÊa Ëlanice druπtva Jasna ©eka-riÊ, Mirela Skoko i Tatjana PavloviÊ uspjeπno nastupajuu gaanju iz zraËnoga piπtolja, standard, a Predrag JeliÊ,BuËanoviÊ i CvijiÊ u gaanju malokalibarskim piπto-ljem, brzo gaanje.

Izgradnja streljane „Pampas”

U jubilarnoj 200. godini zapoËela je, u zapadnomdijelu Osijeka, gradnja streljane „Pampas”. U njoj jeod 3. do 12. rujna 1985. odræano XX. europsko pr-venstvo u gaanju malokalibarskim oruæjem. Novastreljana i EP unaprijedili su streljaπtvo u Osijeku iutjecali na nastavljanje bogate tradicije. Mirela Sko-ko je od 1985. Ëlanica streljaËke reprezentacije i na-stupala je na svim europskim i svjetskim strelja-Ëkim natjecanjima, a Jasna ©ekariÊ je 1986. na EPu Finskoj osvojila prvo mjesto u gaanju zraËnim piπto-ljem. Na natjecanjima za Svjetski kup, Jasna ©ekariÊ jeËak tri put bila najbolja. Uz te, naslovne titule ËlanoviSD Osijek 1784. osvojili su i jedan naslov prvaka Balka-na, pet naslova prvaka Jugoslavije i Ëak 11 prvih mjestana prvenstvu Hrvatske.

Svjetski rekord Jasne ©ekariÊ

Godine koje su slijedile obiljeæene su vrhunskimuspjesima. Na meunarodnom turniru strijelaca poËe-tkom travnja 1987. u Meksiku Jasna ©ekariÊ je pobjedni-ca u gaanju iz zraËnoga piπtolja te je osigurala sudjelo-vanje na Olimpijskim igrama u Seoulu. Na Meunaro-dnom streljaËkom turniru u bugarskoj Sofiji Mirela Sko-ko je krajem lipnja te godine postavila novi jugoslaven-ski rekord u gaanju MK piπtoljem. U gaanju zraËnimpiπtoljem ©ekariÊ je u Budimpeπti krajem listopada naSP osvojila naslov svjetske prvakinje i tom je prigodomoborila svjetski rekord sa 489 krugova, a nastupila je i naOI 1988. Mirela Skoko je svojim uspjesima na svjetskimkupovima u Suhlu, Münchenu i Milanu te na predolim-pijskom turniru u Barceloni osigurala sudjelovanje naOlimpijskim igrama u Barceloni 1992. godine. Na me-unarodnom streljaËkom turniru u gaanju zraËnim

piπto-ljem u austrijskom graduStockerauu osvojila je 1992. bronËanu me-dalju, a poËetkom sljedeÊe godine zlatnu i srebrnu me-dalju na meunarodnom turniru u Münchenu. Na meu-narodnom turniru u gaanju malokalibarskim oruæjem1993. u Plzenu bila je treÊa u jakoj konkurenciji 33 na-tjecateljice. U Splitu u finalu Kupa Hrvatske u srpnju1993. opet je bila najbolja.

Iako u prvom desetljeÊu XXI. stoljeÊa Ëlanovi osje-Ëkog streljaËkog druπtva ne biljeæe znaËajnije meuna-rodne rezultate, njegovanje tradicije streljaπtva u graduna Dravi doÊi Êe do izraæaja od 11. do 25. srpnja 2009.kada je streljana „Pampas” ponovo domaÊin Europskogprvenstva u streljaπtvu.

Literatura

1. ÆivakoviÊ-Keræe, Z. (1985). 200 godina streljaπtva u Osijeku.Osijek

2. ÆivakoviÊ-Keræe, Z. (1998). Kratkotrajni zastoji i ponovnivrhunski uspjesi. Povijest sporta grada Osijeka, 102-105.

3. ÆivakoviÊ-Keræe, Z. (1998). StreljaËka natjecanja pod hrvatskimstijegom. Povijest sporta grada Osijeka, 231-233.

11

»lanovi Graanskog streljaËkog druπtva na proslavi100-godiπnjice osnivanja 1884. godine


12

Nakon duge iteπke bolesti,

16. oæujka u Za-grebu u 70. godiniumro je istaknutinovinar, reporter,komentator i ure-dnik ©portskogprograma Hrvat-ske televizije Bo-ris MutiÊ koji jecijeli svoj radnivijek, 45 godina,proveo na Televi-ziji Zagreb i Hr-vatskoj televiziji.

Roen 31. listo-pada 1939. u Kar-lovcu, zavrπio jeUËiteljsku πkolu uZagrebu i diplo-mirao na Kinezio-loπkom fakultetu,u prvoj generacijistudenata tadaπ-njeg Fakulteta zafiziËku kulturu.

Od 1966. profe-sionalni je novi-nar, a od 1976. do 1986. i urednik πportske redakcije. UzÆarka SusiÊa i Mladena DeliÊa izvjeπtavao je s najviπeolimpijskih igara, Ëak 16, kao i sa svjetskih nogometnih pr-venstava, od NjemaËke 1974. do SAD-a 1994. godine, sosam svjetskih prvenstava u gimnastici i skijanju te dvade-setak europskih prvenstava u razliËitim πportovima.

Bavio se πportom i igrao je koπarku u zagrebaËkoj Indu-stromontaæi, a za Atletski klub Dinamo nastupao je u sko-ku uvis i troskoku. ©portskim novinarstvom se bavio i na-kon odlaska u mirovinu jer novinarstvo mu je bilo mnogiviπe od profesije - bilo mu je naËin æivota.

Pukim nabrajanjem faktografije teπko je oslikati BorisaMutiÊa, vjerojatno najosebujnijeg i najomiljenijeg hrvat-

skog televizij-skog komenta-tora. Faktogra-fije je, naime, iu njegovim pri-jenosima biloupravo onolikokoliko je to bilonuæno, a svedrugo bio je -Boris MutiÊ.Prijenose jeuvijek obogaÊi-vao osobnoπÊu,darom zapaæa-nja i osobnimdramama πpor-taπa na terenu.Osim toga, osvakom od njihznao je i pone-ku zanimljivupriËu, koju seteπko mogloËuti ili proËitatinegdje drugdje.

Boris je goto-vo savrπenoznao kad gleda-

telju uz ekran ne treba reÊi ama baπ niπta, znao je kad u TVprijenosu treba zaπutjeti i po tome je svakako bio jedan odnajveÊih majstora svojeg posla.

Boris MutiÊ dobitnik je nagrade Hrvatskog zboraπportskih novinara za televizijsko novinarstvo 1996. go-dine, Zlatnog pera Druπtva novinara Hrvatske 1997. zaprijenose πportske gimnastike s Olimpijskih igara uAtlanti, 2000. dobio je nagradu za æivotno djelo Hrvat-skog zbora πportskih novinara, a 2004. posebno prizna-nje Hrvatskog olimpijskog odbora za novinarski dopri-nos u promicanju πportskih vrijednosti. U mirovini jenapisao knjigu Hrvatski πportaπi na zimskim olimpij-skim igrama.

IN MEMORIAM

Piπe Ante DrpiÊ

Novinarstvo mu je bilo mnogo viπe od profesije

Pukim nabrajanjem faktografije teπko je oslikati Borisa MutiÊa, vjerojatno najosebujnijeg inajomiljenijeg hrvatskog televizijskog komentatora, jer faktografije je u njegovim

prijenosima bilo upravo onoliko koliko je to bilo nuæno, a sve drugo bio je - Boris MutiÊ

BORIS MUTIΔ (31. X. 1939. - 16. III. 2009.)



42

© port je, ovisno o novinama, je-dna od Ëitanijih ili zapuπteni-jih rubrika. Mnogi urednici π-

port doæivljavaju kao nuæno zlo, zane-marujuÊi brojna relevantna istraæiva-nja na reprezentativnim uzorcima kojaotkrivaju koliko su πportske rubrike Ëi-tane. Prema njima, ispred πportske ru-brike samo su tzv. teπke vijesti, a πportje nerijetko ispred gospodarstva, crnekronike, zabave, scene...

Kad se malo dublje pogleda u sræπportskih rubrika, istraæivanja se mogusvesti na tri podruËja: πportski sadræaj,πportski novinari i πportski Ëitatelji.No, πto kaæe povijest?

Cijelo izdanje posveÊenoπportu

Prva pisana πportska rijeË uHrvatskoj datira iz 1767. godi-ne kada je fratar Frano Radmanopjevao regatu ribarskih brodi-ca. Ono mnogo ozbiljnije kreÊes publicistikom Andrije Hajdi-njaka („Tjelovjeæba u puËkojπkoli”, 1885.), a u cijelojje priËi nezao-bilazanFranjoBuËar. Ri-jeË je o si-nonimu zarazvoj πportai publicistikeu nas i nijepretjerano na-zvati ga „ocemhrvatskog πpor-ta” po kojem sezove i dræavna na-grada za πport.

To su bili poËecipisane πportske rije-Ëi, a prave tiskovinepoËinju izlaziti sredi-nom XX. stoljeÊa(Ilustrirane fizkultur-ne novine, kasnijemjeseËnik ©port - ilu-strirana πportska re-vija...).

U SAD-u se, kaoprvi sluËaj, navodenapisi o boksaËkommeËu izmeu JohnaFaulcomera i Boba

Russela u Boston Gazetti 1733.godine, pa joπ jedan boksaËki do-gaaj iz 1832. u New York He-raldu.

New York je imao velikuulogu u razvoju πportskog no-

vinarstva. Naime, u drugoj polo-

vici XIX. stoljeÊa u New Yorku su po-stojale troje novine: Herald, Times iJournal, koje su zbog konkurencijemorale stalno smiπljati neπto novo.New York Journal je 1895. kao prvi uSAD-u cijelo izdanje posvetio πportu.

Danaπnje je πportsko novinarstvopod velikim udarom elektroniËkih me-dija, koji utjeËu na nakladu, ali i na za-radu od oglasa. Meutim, to nije osno-vni problem.

©portsko je novinarstvo nekako stal-no pripadalo muπkarcima - æene su bi-le zakinute. Kako u smislu praÊenaæenskog πporta, tako i u smislu za-poπljavanja æena u πportskim rubrika-ma. U New Yorku Timesu je 1989. go-dine samo 2,2 posto tekstova bilo oæenskom πportu, a to se do 1999. pope-lo do, joπ mizernih, 6,7 posto. Nevjero-jatno zvuËi podatak da su æene do1992. godine u ameriËkim tiskovinamabile praÊene u istoj mjeri kao i - æivoti-nje (Lopiano 2000., Modern History ofWomen in Sports).

Nadalje, izmeu 1954. i 1987. godi-ne Ëak 90,8 posto Ëlanaka u jednom odnajeminentnijih πportskih magazina nasvijetu, Sports Illustratedu, bilo je omuπkarcima. A Ëak 91,8 posto tekstovanapisali su muπkarci!

Upitna pismenostKoliko je to pogreπno, i koliko svijet

napreduje kad je rijeË o æenskim pravi-ma, reÊi Êe i podatak da su na Olimpij-skim igrama u Sydneyju 2000. godine45 posto ameriËke reprezentacije Ëinileπportaπice.

Osim kvantitete, sporna je i kvalite-ta. Æene su se na naslovnicama poja-vljivale veoma rijetko. A kad su se i

PraÊenje πporta u tiskanim medijima

MEDIJI I ©PORT

Piπe Milan KrasiÊ

©portsko je novinarstvo nekako stalno pripadalo muπkarcima - æene su bilezakinute. Kako u smislu praÊenja æenskog πporta, tako i u smislu

zapoπljavanja æena u πportskim rubrikama


pojavlji-vale, to je bilo ili zbog pliva-Êih kostima, ili stoga πto su bile ærtve.Konkretan je primjer opet Sports Illu-strated. Od 1993. do 1994. samo su setri æene pojavile na naslovnici: tenisa-Ëice Monika Seleπ koja je izbodena,Mary Pierce koja ima nasilnog oca iNancy Kerrigan, napadnuta klizaËica.

I kad je o πportu rijeË, æene nisu uistom statusu kao muπkarci. Baπ kao niu πportskom novinarstvu. Ni u Hrvat-skoj situacija nije mnogo drukËija.

Daljnji problem danaπnjihdnevnih novina i πportskih rubrika supismenost novinara, jer velika veÊinanema adekvatno obrazovanje.

Lokalna nastrojenostProblem je i lokalna nastrojenost, jer

sve novine imaju dopisnike koji su po-vezani s klubovima i Ëesto su pod utje-cajem πportaπa ili klubova. Tu je i pro-blem jezika, jer πportsko novinarstvoobiluje frazama za koje Êe mnogi lin-gvisti ustvrditi da su jeziËno potpuno

pogreπne. Sve to πteti πportu jer se nepiπe objektivno, realno i analitiËki, a iπportskom novinarstvu, koje je u Hr-vatskoj daleko od standarda zapadnoe-uropskih zemalja.

Joπ jedan primjer: od 131 kolumnistau SAD-u (s prosjeËno 15 godina staæa),koliko je sudjelovalo u istraæivanju(McCleneggan, 1997.) doznajemo dapiπu po tri, Ëetiri kolumne tjedno i za-rauju oko 90.000 dolara godiπnje(oko 500.000 kuna)!?

Literatura

1. Raney, A. A., Bryant, J. (2006).Handbook of Sports and Media.London: Taylor&Francis, Inc.

2. Acosta, R. V., & Carpenter, L. J. (1994).The status of women in intercollegiateathletics. In S. Birrell & C. L. Cole(Eds), Women, sport, and culture (pp.111-118). Champaign (SAD): HumanKinetics

3. ASNE (2000, January 12). Newspapersreadership, interests, needs and readerevaluation among men and women.Reston (SAD): American Society ofNewspaper Editors report

4. Michener, J. A. (1976). Sports inAmerica. New York: Random House

5. Nugent, W. H. (1929). The Sportssection. The American Mercury, 16, 336

43


44

K riza se u svijetu zamahala.Hrvatska? Svaki dan, svecrnje naslovnice. Minusi na

raËunima, otpuπtanja radnika, πtraj-kovi... Kriza ne bira sektor ni zani-manje - stradavaju gotovo svi. Ovi-me „gotovo” tjeπimo se, jer kako jekrenulo, prije Êe biti samo „svi”.

Meu onima koji su najviπe stra-dali su mediji, posebice tiskani. Uodnosu na proπlu godinu brojke go-vore o padu prodajne naklade za viπeod 15 posto. Razumljivo, jer kad jegospodarstvo u krizi, priljev marke-tinπkog novca u tiskovinama naglose srozava, prema nekim istraæiva-njima i do 30 posto. A kada znamoda godiπnji prihod tiskanih medijaod prodaje oglasnog prostora iznosi2 milijarde kuna (od prodaje novinaoko milijardu), 30 posto je zaistamnogo. Neki se tjeπe da se oglaπiva-Ëi nisu povukli, nego samo Ëekaju dase situacija u gospodarstvu stabilizi-ra. Kada Êe to biti, nitko ne zna; zna-mo samo da su otkazi krenuli u svimmedijima, jer njihovi vlasnici tosmatraju prvom mjerom πtednje.

U ime marketinga i reklame No, nije samo globalna kriza dovela

do crnog stanja. Ono je zapoËelo mno-go prije. Novine, ali i opÊenito mediji,danas i nekada nisu isto. Jer, nastanaknovih medija (kablovskih i satelitskihtelekomunikacija, interneta...), zbognaglog rasta medijske proizvodnje ipodjele publike, doveo je do promjeneshvaÊanja masovnih medija. ZadaÊaelektroniËkih (televizija i radio) i ti-skanih medija (novine i magazini) jeproizvodnja i πirenje svih oblika zna-nja, informacija i zabave, ali bojimose da je „informativna meÊava” zame-la i neka naËela.

Mediji viπe nisu orue prikupljanja iπirenja informacija koje proizvodi ne-tko drugi, nego proizvoaË, kontrolori vlasnik informacija. U toj meÊavi ne-staje javni Ëovjek, a zbog dominacijekomunikacijske tehnologije informa-cija, kultura, πport i zabava, posredo-vanjem reklame, dobivaju status robe.Kulturno-obrazovni, umjetniËki iπportski programi postaju zabavno-re-kreativni. Tako se svaka vrsta kulturegura u drugi plan, a industrija zabavezauzima povlaπteno mjesto. Doπlismo do toga da su masovni mediji po-stali ravnoduπni, otvorivπi prostoruniπtavanju svake kulture u ime mar-ketinga i reklame.

©PORT O ©PORTU

Nekada je bilo normalno da na gotovo cijelojnaslovnici dnevnih tiskovina bude objavljeno kakosu, primjerice, hrvatske kuglaËice prvakinje svijeta.Danas? Budimo ozbiljni! Danas su tzv. maliπportovi smjeπteni u regionalna izdanja

Piπe Kristina DominkoviÊ

InformativnameÊava zamela je i naËela


45

Tekst u drugom planuNekada je bilo sasvim normalno da

na gotovo cijeloj naslovnici dnevnihtiskovina stoji kako su, primjerice, hr-vatske kuglaËice prvakinje svijeta.Danas? Budimo ozbiljni! Danas sutzv. mali πportovi smjeπteni u regio-nalna izdanja. Samo Êe Dalmacija vi-djeti Dalmatince, sjeverna Hrvatskauspjeπne Zagorce, Meimurce... I Ëi-tatelji se lagano gube. Novine ratuju,πto bljeπtavijim grafikama, πto veli-kim, bombastiËnim naslovima, a tekstje u drugom planu. Ako teksta i ima,neka po moguÊnosti bude o nogome-tu, nogometu i ponovo nogometu ili onajveÊim, ali zaista najveÊim uspjesi-ma ostalih „veÊih” πportova.

U Hrvatskoj je i atletika mali πport.Velik je samo u sluËaju BlankeVlaπiÊ. A nekada... Nekada su novinebile knjiga, πkola, svakodnevna hranai punjenje informacijama. I nije bilobitno „mali” ili „veliki”, svaka je in-formacija dobila svoje mjesto. I svakaje naπla svojeg Ëitatelja. Mnogo njih.VeÊina Êe vlasnika medijskih kuÊa re-Êi da „publika traæi skandal”, da „pu-blika voli nogomet”. Kako oni to zna-ju? Jesu li pitali publiku? Jesu li jojdali da biraju?

Tri nove kategorije Priljev novca u πport uveo je u dvo-

rane i na stadione tri nove kategorije:

sponzore, πportske zvijezde i nezaobi-lazne menadæere. Tko ne pripada u tekategorije, nije in i nije u medijima.Ako netko ipak postigne vrijedan re-zultat, a „malen” je, medijske Êe kuÊepokuπati naÊi neki prostor za njih. Uzuvjet da imaju zgodnog deËka/djevoj-ku, teπku æivotnu priËu ili se moædaprijavila/prijavio na izbor za miss ilimistera. Tada su unutra, tada su priËa,uz dodatak da je, eto, rijeË o europskojili svjetskoj prvakinji/prvaku.

I onda se medijske kuÊe πokiraju pa-dom prodaje! Ona se dogaa godina-ma, trenutaËna ju je kriza samo izbaci-la na povrπinu.

Neki su se mediji sada naglo okre-nuli arhivama, poËeli su traæiti svijetledane novinarstva (i prodaje), dobroisprobane recepte. Na primjer, povra-tak malim πportovima. Bar neπto svi-jetlo u ovim crnim danima.

Literatura

1. Novak, I. (2006). Sportski marketing i in-dustrija sporta, Zagreb: Maling d.o.o.

2. Dæeba, K. i SerdaruπiÊ. M (1995). Sport inovac, Zagreb: Gopal d.o.o.

3. TomiÊ, Z. (2008). Odnosi s javnoπÊu - teo-rija i praksa. Zagreb: Synopsis

4. Inglis, F. (1997). Teorija medija, Zagreb:AGM


H rvanje kao drevni olimpijskiπport pretpostavlja velikusnagu tijela, uma i duha. Pre-

tpostavlja snaænu, stabilnu i samouvje-renu osobu koja ide naprijed u svojimidejama, akcijama, u svojoj borbi i po-bjedi. Hrvanje traæi puno koriπtenjesvojih moguÊnosti, kako tjelesno-miπ-iÊnih tako i umno-duhovnih. Vaæan jerad na miπiÊnoj masi i na snazi, ali i naintelektualno-metafiziËkoj nutrini.

U nakani spoznaje kako hrvaËi perci-piraju meditaciju i popratne vjeæbe izpodruËja psihologije i duhovnosti, pro-vedeno je manje istraæivanje. HrvaËkiklub Metalac iz Zagreba s uspjeπnimtrenerom Tomislavom VukeliÊem pri-hvatio je poziv da sudjeluje u tom pro-jektu. Voditelja projekta i autora ovogaËlanka zanimalo je miπljenje „ljudi sterena” o stvarnosti duhovne dimenzijekoja se rijetko istraæuje, vrednuje. Pri-kladne literature gotovo da nema.

Nitko nije osporio vaænostmeditacije

Projekt meditacije predstavljen je hr-vaËima u vidu motivacijskog razgovo-ra, kratkog izlaganja, odgovaranja napitanja. Na kraju su vrsni mladi borci s

nizom medalja ispunili anketni upitnik.Anketa je raena na manjem uzorku iprije svega je orijentacijske i indikacij-ske naravi. Ipak, neke temeljne postav-ke i ideje mogu se iπËitati iz dobivenihrezultata istraæivanja. ProsjeËna dobispitanika je 20 godina. Anketirani hr-vaËi u prosjeku treniraju sedam godi-na. Na pitanje jesu li kada meditirali,veÊina odgovara nijeËno (oko 80 po-

sto). Koliko je meditacija vaæna za hr-vanje, na temelju ponuenih odgovorazaokruæuju: vaæna (73 posto), veomavaæna (9 posto), ne znam (9 posto), bezodgovora (9 posto). Zbrojimo li posto-tke, dolazimo do zakljuËka da viπe od80 posto priznaje vaænost meditacije,oni drugi su neodluËni u iskazu (18 po-sto). Zanimljivo je da nitko od ispitani-ka nije osporio vaænost meditacije.

NajveÊi interes za koncentraciju i motiviranost

TreÊe se pitanje odnosilo na mogu-Ênost nastavka meditacije za hrvanje.Tako bi 91 posto ispitanih æeljelo na-staviti meditacije. „Ne” nije zaokruæionitko. Onih 9 posto odnosi se na upitbez odgovora. Uslijedilo je pitanje:„Ako se odluËite za nastavak meditaci-je, koje Vas podruËje najviπe zanima?”Ispitanici su mogli zaokruæiti jedan iliviπe ponuenih odgovora: a) koncen-tracija u hrvanju (73 posto); b) samo-pouzdanje i vjera (45 posto); c) spre-tnost i stabilnost (36 posto); d) veÊa idubinska snaga (45 posto); e) odva-ænost i borbenost (45 posto); f) noveideje na terenu (27 posto); g) opuπte-nost i smirenost (55 posto); h) motivi-ranost za vjeæbu i rad (73 posto).

NajveÊe zanimanje hrvaËa vezano jeuz koncentraciju i motiviranost (po 73posto). Na drugom je mjestu potrebaza opuπtenoπÊu i smirenoπÊu (55 po-sto). Na treÊem mjestu slijede razliËitipojmovi, ali u istim postocima: samo-pouzdanje i vjera, veÊa i dubinska sna-ga, te odvaænost i borbenost (45 posto).Zanimljivo je da je na posljednjemmjestu moguÊnost novih ideja na tere-

46

Kratko istraæivanje meditacije i hrvanjaprovedeno u HrvaËkom klubu Metalac iz Zagrebapokazuje otvorenost mladih za svijet koji je naraskriæju tijela i uma, duha i πporta. Mladi suborci spremni za nove avanture, nove korake,nove vjeæbe, nov rad na sebi i unaprjeenjusvoga πporta, a time i æivota

Snaga tijela,uma i duha

©PORT I DUHOVNOST

Piπe Tvrtko Beus


nu (27 posto). Imaginacijsko-asocija-cijska vjeæba „brainstorming” moæepomoÊi upravo u nastanku i πirenju no-vih ideja u treninzima, borbama i na-tjecanjima.

Dominacija psihiËkih i duhovnih kvaliteta

Na pitanje πto je najvaænije za uspjehu hrvanju, hrvaËi odgovaraju: „fiziËkaspremnost i samopouzdanje”, „disci-plina, upornost, odricanje”, „samopo-vjerenje, razmiπljanje, snaga itd.”,„trening, predispozicije, konativne ikognitivne sposobnosti”, „disciplini-ranost i upornost”, „sreÊa”, „snaga ifleksibilnost”, „maksimalna snaga",„iskustvo”, „samopouzdanje, talent,

rad”. Osvrnemo li se na odgovore, za-paæamo dominaciju psihiËkih i duho-vnih kvaliteta kao πto su: „samopou-zdanje, disciplina, upornost, odrica-nje, razmiπljanje, rad, konativne i ko-gnitivne sposobnosti”. Manje je spo-minjana tjelesna snaga, tehnika, kondi-cija, izdræljivost.

„Meditacija je super”U sljedeÊih nekoliko pitanja neπto su

viπe naglaπeni pojmovi „tijela, borbe,snage”, ali opet u uskoj povezanost spsihom. Na upit πto vam je najbolje uhrvanju, πportaπi su odgovarali: „tipsporta, razvitak razliËitih sposobno-sti”, „borbe, treninzi”, „bacanja”,„individualnost”, „adrenalin, borba”,„borbe”, „atraktivna bacanja”, „ra-zvoj tijela i glave”, „razvoj motoriËkihi psihiËkih sposobnosti”. Na obrnutupit, πto im je najteæe u hrvanju, hrva-Ëi su napisali: „vjeæbe snage”, „odri-canje”, „vrijeme prije borbe i natjeca-nja”, „skidanje kila”, „ozljede”,„kondicijski treninzi”, „trening”,„niπta”.

Posljednje pitanje glasilo je: „Vjeru-jete li da meditacija uz treninge moæeunaprijediti hrvanje i konkretne rezul-tate?”. VeÊina je odgovorila potvrdno(73 posto), nijeËno nije odgovorio ni-tko, neki su zaokruæili „ne znam” (18posto) ili nisu niπta zaokruæili (9 po-sto).

Na kraju ankete hrvaËi su mogli for-mulirati pitanje koje ih zanima. Naj-ËeπÊe je pitanje bilo „Moæe li se medi-

tacijom postiÊi tjelesna snaga i unapri-jediti hrvanje”. Zanimljivi su i zavrπnikomentari: „Ja sam veÊ doma samprobao meditirati, onako viπe amater-ski, ne razmiπljajuÊi o raznim proble-mima i pomoglo mi je”; „Zadovoljansam sa svime”; „Tko æeli, nae naËin,tko ne æeli, nae izgovor”; „Meditaci-ja je super”.

Nutarnji svijet moæe bitiodluËujuÊa prevaga

Kratko inicijalno istraæivanje medi-tacije i hrvanja pokazuje otvorenostmladih za svijet koji se nalazi na ra-skriæju tijela i uma, duha i πporta. Mla-di su borci spremni za nove avanture,nove korake, nove vjeæbe, nov rad nasebi i unaprjeenju svoga πporta, a ti-me i æivota. Dakako, meditacija, vizu-alizacija i brojne druge vjeæbe iz po-druËja duhovnosti ne mogu zamijenitikonkretan rad, vjeæbu, treninge i umi-jeÊe igre. Zamjena nije moguÊa, ali jemoguÊe poboljπati i usavrπiti hrvanjenovim idejama, veÊom snagom, bo-ljom koncentracijom, veÊim samopou-zdanjem, dodatnom motivacijom i vje-rom. Takoer, nije nebitno o kojoj jemeditaciji rijeË. Potreban je oprez, mu-drost i dobar izbor... Rezultat neÊe izo-stati.

U susretu, borbi dviju osoba istih te-æina, iste snage, iste spretnosti i umije-Êa, nutarnji svijet osobe noπene sna-gom duha, vjere i meditacije moæe bitiodluËujuÊa prevaga za pobjedu, zaostvarenje i olimpijsku radost.

47

Hrvatska ekipa HK Metalac iz Zagreba


D anas se natjecateljska gimnasti-ka dijeli na Ëetiri discipline:æensku πportsku gimnastiku,

muπku πportsku gimnastiku, ritmiËku gi-mnastiku i πportsku akrobatiku (Rules ofthe Game, 1991., 30). Kako nam kaæu ne-ki izvori, npr. Microsoft® Encarta®Encyclopedia 2000. (1993.-1999.), prvisu gimnastiËari bili akrobati i to u dre-vnom Egiptu za vrijeme Starog kraljev-stva (2686. - 2181 pr. Kr.). Drugi pakizvori, npr. ÆivËiÊ (2007., 15), kaæu da jevjeæbanje u Kini veÊ 4000 godina prijeKrista „postalo sastavnim dijelom svako-dnevnog æivota, u kojem je najatraktivni-ja bila prezentacija akrobatskih vjeπti-na”. ÆivËiÊ (2007., 15) kaæe da se pojedi-ni sadræaji akrobatike mogu pronaÊi u po-jedinim sferama æivota ljudi u brojnimdrevnim civilizacijama. U drugom tisu-ÊljeÊu prije Krista, za vrijeme minojskekulture, na Kreti nastaje umijeÊe preska-kanja bika (Microsoft® Encarta®Encyclopedia 2000., 1993. - 1999.) kojenaËinom izvoenja podsjeÊa na danaπnjipreskok preko konja u πportskoj gimnasti-ci.

Akrobat - húb ili húpMalo je, meutim, poznato da su veÊ

Sumerani, drevna civilizacija Ëije se po-stojanje smjeπta u IV. i III. tisuÊljeÊe pri-je Krista i koji su govorili jezikom nepo-znatih sliËnosti s bilo kojim drugim jezi-kom, imali rijeË za akrobata - húb ili húp(Majláth, 2000. - 2008.). RijeË acrobat uengleski jezik ulazi preko francuskog(franc. acrobate), a podrijetlo joj je u gr-Ëkom. GrËka je rijeË akróbatos znaËilahodanje na vrhovima noænih prstiju i na-stala je spajanjem rijeËi acro koja ima ra-zliËita znaËenja, npr. visina, vrh, kraj ilitjelesni ekstremiteti, i rijeËi batos, πto jeglagolski pridjev od baínein koji je znaËioiÊi (Random House Webster’s ElectronicDictionary and Thesaurus, 1992.).

RijeË gymnast je grËkog podrijetla

RijeË se gymnast u engleskome jezikupoËinje rabiti krajem XVI. stoljeÊa (Ran-dom House Webster’s ElectronicDictionary and Thesaurus, 1992.). Podri-jetlo joj je, kao i rijeËi acrobat, u grËko-me jeziku. Naime, u starogrËkom je rijeËgymnastés znaËila trener πportaπa, a bilaje izvedena od glagola gymnázesthai kojije znaËio vjeæbati nag, odnosno od pridje-va gymnós, πto je znaËilo nag, gol. Meu-tim, povjesniËari se ne slaæu u jednom de-talju. Za razliku od uvrijeæenog stava dasu starogrËki πportaπi vjeæbali i nastupali

48

©PORTSKA TERMINOLOGIJA

Piπe Darija OmrËen

Gimnastika iakrobatika -πto ihpovezuje?

RijeË gymnásion iz grËkog i latinskog jezika uπla jeu indoeuropske jezike, ali u razliËite jezike ujednom ili u drugom od dva razliËita znaËenja -prostor za vjeæbanje i πkola. U engleskome jezikugymnasium oznaËava prostoriju koja je napravljenai opremljena za πportove u zatvorenome prostoru,za tjelovjeæbu ili za tjelesni odgoj, a ne jednu vrstusrednje πkole. U druge je jezike, kao, npr. uhrvatski (gimnazija) ili njemaËki (Gymnasium) tarijeË uπla u znaËenju vrsta srednje πkole


49

nagi, postoje oni koji smatraju da tadaπnjiπportaπi uopÊe nisu bili nagi, iako takavstav opovrgavaju brojne slike i crteæi, ne-go da su jednostavno nosili odjeÊu dru-kËiju od svakodnevne, pa su metaforiËkibili „nagi”, odnosno na sebi nisu imaliono πto se uobiËajeno nosilo - samo ko-mad odjeÊe koji je otkrivao najveÊi dio ti-jela natjecatelja, πto je bilo dostatno da ihse proglasi „nagima”.

Javna πkola za gimnastiku©portaπi su vjeæbali u gimnaziju koji se

na grËkome nazivao gymnásion. Bio je tojavni objekt za πportski trening i najËeπÊese sastojao od trkaËke staze, polja za vje-æbanje i palaestre. RijeË gymnásion prekolatinskoga je jezika uπla u engleski kra-jem XVI. stoljeÊa, dakle, kao i rijeË akro-bat (Random House Webster’s ElectronicDictionary and Thesaurus, 1992.). Zani-mljivo je da Random House Webster’sUnabridged Dictionary (1999.) za znaËe-nje grËke rijeËi gymnásion navodi znaËe-nje gymnastic school, odnosno gimnasti-Ëka πkola, a za njezino znaËenje u latin-skome javna πkola za gimnastiku. DU-DEN - Deutsches Universalwörterbuch(2003., 693) uz veÊ navedena znaËenja ietimologiju rijeËi gimnastika navodi iznaËenje mjesta okupljanja filozofa i sofi-sta.

Gymnásion - prostor za vjeæbanje i πkola

Rezultat tih znaËenja bilo je sljedeÊe.RijeË gymnásion iz grËkog i latinskog je-zika uπla je u indoeuropske jezike, ali urazliËite jezike u jednom ili u drugom oddva razliËita znaËenja - prostor za vjeæba-nje i πkola. Naime, u engleskome jezikurijeË gymnasium oznaËava prostoriju kojaje napravljena i opremljena za πportove uzatvorenome prostoru, za tjelovjeæbu iliza tjelesni odgoj, a ne jednu vrstu srednjeπkole. U druge je jezike, kao, npr. u hrvat-ski (gimnazija) ili njemaËki (Gymnasium)ta rijeË uπla u znaËenju vrsta srednje πko-le. RijeËi koje imaju isti oblik, ali dva ra-zliËita znaËenja u dva jezika koji se uspo-reuju nazivaju se pogreπnim parovima.

U talijanskome se jeziku dvorana zavjeæbanje i danas naziva palestra premagrËkoj rijeËi palastra koja je oznaËavalajavno mjesto za treniranje ili vjeæbanje uhrvanju ili atletici, dok se gimnazija nazi-va scuola superiore. GrËka rijeË palastradolazi od glagola palaein koji je znaËiohrvati se i kojemu je bio dodan sufiks -trakoji je bio sufiks mjesta (Random HouseWebster’s Unabridged Dictionary,1999.). Preπavπi u latinski jezik rijeË po-

prima oblik palaestra i ima znaËenje πko-la hrvanja ili mjesto za vjeæbanje. Iz latin-skoga zatim ulazi u srednjoengleski i tona prijelazu iz XIV. u XV. stoljeÊe (Ran-dom House Webster’s UnabridgedDictionary, 1999.).

Salto: sloæeni akrobatski element

Vjerojatno najpoznatija rijeË u gimna-stici je rijeË salto. RijeË dolazi od latin-skoga saltus, πto je skok, odnosno, joπ du-blje, od latinskoga glagola salire, tj. sko-Ëiti, skakati (DUDEN - DeutschesUniversalwörterbuch, 2003., 1344). Iz la-tinskoga je rijeË uπla u talijanski, a iz nje-ga u druge jezike, npr. u hrvatski, njema-Ëki itd. Salto se u engleskome jeziku na-ziva somersault i u uporabu u engleskomeulazi dvadesetih godina XVI. stoljeÊa. Uengleski je ta rijeË, prema Random HouseWebster’s Unabridged Dictionary(1999.), uπla iz srednjofrancuskoga od ri-jeËi sombresaut, dok LongmanDictionary of Contemporary English(2005.) tu istu rijeË - sombresaut - smjeπtaveÊ u starofrancuski i opisuje ju kao vari-jaciju rijeËi sobresaut. S tom se rijeËjumoæe usporediti staroprovansalske rijeËisobre u znaËenju iznad, a koja dolazi od

latinskoga super u znaËenju iznad ili gor-nji, te saut, πto je skok, a podrijetlo joj jeu spomenutoj latinskoj rijeËi saltus (Ran-dom House Webster’s UnabridgedDictionary, 1999.). U danaπnjoj suvreme-noj πportskoj gimnastici salto se definirakao sloæeni akrobatski element „s fazomleta i rotacijom tijela za najmanje 360ºoko popreËne osi” (ÆivËiÊ, 2007., 92).

©rauba je rotacija tijela okouzduæne osi

Joπ jedan zanimljiv termin u hrvatsko-me jeziku je tuica πrauba. Naime, kakokaæe ÆivËiÊ (2007., 92), „kada uz rotaci-ju tijela oko popreËne osi istovremeno do-lazi i do rotacije tijela oko uzduæne osi,onda takvu vrstu salta nazivamo: πraubaili salta s vijkom”. RijeË πrauba germani-zam je u hrvatskome jeziku - njemaËka ri-jeË izvorno glasi Schraube i znaËi vijak.Rotacija oko uzduæne osi tijela vrlo je lo-giËno nazvana vijkom, odnosno πraubom- kada se vijak uvija ili izvija, tada seokreÊe oko svoje uzduæne osi. Takve ro-tacije oko uzduæne osi tijela u englesko-me se jeziku u πportskoj gimnastici nazi-vaju twists, a rotacije oko popreËnih ositijela rotations, odnosno somersaults -salta.

Literatura

1. DUDEN - DeutschesUniversalwörterbuch. (2003). 5. izdanje.(str. 693, 1344). Mannheim:Bibliographisches Institut & F.A.Brockhaus Ag, Langenscheidt KG

2. Longman Dictionary of ContemporaryEnglish. Writing Assistant Edition CD-ROM (2005). Harlow: PearsonEducation Limited

3. Majláth, T. (2000-2008).Etruscan/Magyar?http://member.melbpc.org.au/~tmajlath/etruscan1.html; S mreæe skinuto:22.09.2008.

4. Microsoft® Encarta® Encyclopedia2000. (1993.-1999.) Gymnastics.History. Microsoft Corporation

5. Random House Webster’s electronicdictionary and thesaurus. (1992.)College Edition. Version 1.0, ReferenceSoftware International

6. Random House Webster’s UnabridgedDictionary. (1999). V2.2 for 16bitWindowsTM systems, V3.0 for 32bitWindowsTM systems, Random House,Inc. Collexion Reference Software(1998) Lemout & HousepieTM

7. Rules of the Game. (1991). (str. 30).London: The Diagram Group,CollinsWillow

8. ÆivËiÊ, K. (2007). Akrobatska abeceda usportskoj gimnastici. (str. 15, 92).Zagreb: Kinezioloπki fakultet SveuËiliπtau Zagrebu

.

..


Kad se snima πport, bilo profesionalnanatjecanja ili πport iz hobija, poznatiπportaπi ili anonimni igraËi, sve je to,bili autori fotografija toga svjesni ili ne,promidæba πporta.

Tenis - Ëesta fotografska tema. Prisnimanju tenisa postoji stanoviti

apsurd. Loptica je izuzetno malena sobzirom na reket pa je vidljiva samo zbogkoloristiËkog akcenta, ako je u boji (boja umanjoj koliËini uvijek se istiËe). S drugestrane pak, koliko god je fotografmaksimalno koncentriran na igraËa i æeli gasnimiti u bitnim trenucima igre, uvijek, kaoi na ovoj fotografiji, mnogo toga upada ukadar, πto je nepotrebno. Da je kojimsluËajem rabljen uskokutnik (teleobjektiv),oπtrinom, bolje reÊi neoπtrinom, to suviπnomoglo se ukloniti.

SreÊa zbog πportskog uspjeha Ëesto jezabiljeæena fotografskim aparatima,

kao na ovoj snimci. Usporedimo li ovufotografiju s onom pod rednim brojem 1,dobro moæemo uoËiti bitnu razliku. I ovdjeimamo dogaanje u drugom planu, no zbogmanje dubinske oπtrine, pozadina je ublagoj neoπtrini, Ëime slika postaje Ëitkija igledatelj se moæe maksimalno koncentriratina πportaπa u prednjem planu. PonovitÊemo joπ jednom: to je postignutodugoæariπnim objektivom (uskokutnikom).

Snimka u, kako mi fotografi to kaæemo,cinemascope formatu (kad je format

slike veÊi po horizontali nego po vertikali).Prvo o tom formatu: dobro je odabran jer senjime naglaπava prostornost morske puËine.Na fotografiji je u prvom planu akcijaπportaπa i ovdje bismo mogli uputiti malukritiku πto unutar formata nije prikazanoneπto viπe od broda, Ëime bi se dobiokompletniji prikaz.

SimpatiËna snimka - mogli bismo reÊi iduhovita, na neki naËin. NeobiËno je

πto je fotograf uspio „uhvatiti” trkaËe nanaËin na koji ih naπe oko inaËe ne vidi, paje to automatski atraktivno (snimljeno jeuskokutnikom koji zbija planove slike jednena druge). Kompozicija je odliËna, nemaniËeg suviπnog, poloæaj osoba unutarformata je vrlo dobar, a i koloristiËki jesklad optimalan (to nije toliko zaslugafotografa nego njihovog odijevanja,naravno).

Posljednju smo fotografiju izabrali zatojer se na greπkama uËi. Zanimljiv

ZvuËi savrπeno na prvi pogled. Svi snimaju, fotografija jemasovni medij, masovni izriËaj. Nuæno se, meutim, zapitatirazlikuju li ljudi dobru od loπe fotografije

Piπe Kreπimir MikiÊ

©PORTSKA FOTOGRAFIJA

1

3

2

Popularizacijaπporta na fotografskinaËin

4

5

2

1


U danaπnje doba ima ra-zmiπljanja o fotografiji i foto-grafskom snimanju koja su lo-giËan rezultat suvremenog te-hnoloπkog razvoja i digitaliza-cije, ali ipak su zablude.

1. zabluda: svatko je fotograf!

ZvuËi savrπeno na prvi po-gled. Svi snimaju, fotografijaje masovni medij, masovniizriËaj. Nuæno se, meutim,zapitati razlikuju li ljudi dobruod loπe fotografije. SvemoÊtehnike, digitalizacija i auto-

matizacija kao da jamËe foto-grafski uspjeh - svaka Êe fo-tografija biti dobra. Ako neπtokrene po zlu, primjerice snim-ka je neoπtra, mnogima Êeostati neobjaπnjiva tajna πto jetome uzrok. No, veÊina foto-grafija je ok. TehniËki, a pose-bice estetski kriteriji glede sli-ka u veÊine su vrlo niski. Mo-gli bismo reÊi: da, svi su foto-grafi, ali preteæito loπih foto-grafija.

3

51

Fotografski savjetnik

prizor koji je pogreπno snimljen. Glavni jemotiv predaleko od aparata, te se praktiËkiniπta ne vidi dobro. Znamo, mnogi Êe reÊida se fotograf nije mogao pribliæiti i sl., noovaj primjer rabimo da bismo ponovilibitnu Ëinjenicu kad je rijeË o snimanju:nikoga ne zanima koji su bili uvjetisnimanja, nego samo rezultat - dobra ililoπa fotografija. Ova, naæalost, nije dobra.

4

5


52

P U B L I C I S T I K A

Malo mjesto velikog πporta

100 godina πporta u Virju1908. - 2008.Autori: grupa autoraGlavni urednik: Martin MatiπinGodina i mjesto izdavanja: 2008., Virjestranica: 568; format: 22x 27,5 cmIzdavaË: ©portsko druπtvo “Podravac” VirjeTisak: Tiskara Horvat, Bjelovar

O biljeæavajuÊi 100 godina postojanja i djelovanja©portskog druπtva Podravac, Organizacijski odbor

potrudio se izdati i bogato ilustriranu monografiju. ©D Podravac nastalo je u Virju, malom a velikom mjestuna obroncima Bilogore 1908. godine. Grupa autorapredvoena urednikom Martinom Matiπinom postavila si jevelik zadatak koji je vrlo uspjeπno i ispunjen: prikupiti iuobliËiti povijest πporta koja Êe u monografiji ostatizabiljeæena za buduÊe generacije. Posao je bio to veÊi πtoje velik dio arhive izgubljen tijekom II. svjetskog rata.Ipak, brojni dokumenti i fotografije, rukopisi, novinskiisjeËci posluæili su autorima da zabiljeæe povijest i tonaroËito povijest nogometa, koturaπa i biciklista, kuglanja,πaha, rukometa, koπarke, tenisa, odbojke i svih ostalih, nesamo πportskih, djelatnosti i disciplina koje su se raalezajedno s razvojem πporta i okupljanjem ljudi okozajedniËkih interesa.

BiljeæeÊi povijest autori su nam slikovno pokazaliznakovlja, trofeje, znaËke, iskaznice, πtambilje i æigovekoji vrlo upeËatljivo ilustriraju povijesna razdoblja πto suobiljeæila πport Virja i okolice. Poimence su nabrojaliπportaπe, uprave i predsjednike koji su vodili πport iπportaπe do pobjeda, ili poraza, a obiljeæili su susrete,godine ili desetljeÊa πporta u Vriju. Pobrojani rezultati, ali ipreslike rezultatskih lista vrijedan suskup podataka na jednommjestu.

Koliko jeneko mjestomalo iliveliko svatkoprocjenjuje izsvojeperspektive. Noiz publicistiËkeπportskeperspektive, knjigapred vama pripadau onaj dioneizostavne povijestikojoj se uvijek trebavraÊati. I iz nje uËiti.

©portaπi Osijeka

Pola stoljeÊa„©portaπa godine”Autori: Alan Keræe/Dragutin KeræeOblikovanje i priprema za tisak: Glas Slavonijed.d., OsijekGodina i mjesto izdavanja: 2008., Osijekstranica: 236; format: 24x20,5 cmIzdavaË: OsjeËki list d.o.oTisak: Gradska tiskara d.d., Osijek

Z nate li tko su Katarina TiËiÊ, Drago Adam, Tomislav©uker, Jelica PavliËiÊ, Katica Ileπ ili Ivan ©abjan? ©to

vrijeme odmiËe, suvremenicima joπ bliska imena mlaimÊe generacijama sve manje znaËiti… Svi spomenutivrhunski su πportaπi koji su obiljeæili jedno vrijeme ikojima je njihova okolina, Slavonija i Baranja, odluËilaodati priznanje proglasivπi ih najboljim πportaπima godine.Od 1957. kada je anketa meu πportskim djelatnicima inovinarima zaæivjela pa sve do danas mijenjali su seπportski rezultati i imena πportaπa i kolektiva koji su ihostvarivali, a ostala je poËast dodjele naslova najboljih uprotekloj godini i to po ocjeni onih koji su izravnoukljuËeni u πport.

Autori Alan i Drago Keræe u fotomonografiji u povodu 50 godina proglaπenja πportaπa potrudili su se zaviriti upovijest te prikupiti i otrgnuti prolaznosti vremena imenakoja su zaduæila πport. Godine 1957. Katarina TiËiÊ,rukometaπica Lokomotive iz Virovitice, bila je prvaπportaπica kojoj je naslov najbolje dodijelio πportski struËniæiri. Za svaku godinu, osim fotodokumentacije, autori supokuπali u okvirima povijesnog trenutka predstavitilaureate, i na taj su nas naËin podsjetili, a podsjeÊat Êe inadalje, na ono πto u suvremenom, stresnom æivotu lakozaboravimo: da πport traje i da πportoviistoka Hrvatske imaju velikupovijest i joπveÊerezultate.Zato ovaknjigapripadasvakomπportaπu iπportskomdjelatniku, kaodobar podsjetnikna ponos s kojimsmo æivjeli iæivimo πport.


Piπe Milena DragiπiÊ

Tradicija rukometa u Kaπtel Gomilici

50 godina rukometa u Kaπtel GomiliciAutor: Jurica GizdiÊUrednik: Æeljko BujasRecenzenti: TonËi Rokov, Ante JureπkinOblikovanje i priprema za tisak: Studip ACMEGodina i mjesto izdavanja: 2008., KaπtelGomilica stranica: 292; format: 24x30,5 cmIzdavaË: RK Kaπel AdriachemTisak: Sutontisak, Split

J urica GizdiÊ joπ se jednom pojavljuje kao autormonografije, ovaj put izdane u povodu 50 godina

postojanja rukometnog kluba iz Kaπtel Gomilice, KaπtelaAdriachema. Iako dopredsjednik tog kluba Æeljko Bujas upredgovoru knjizi kaæe: „Saæeti u nekoliko redaka 50 godinapostojanja i aktivnog rada Rukometnog kluba KaπtelaAdriachem gotovo je nemoguÊe”, ne bismo se sloæili, jer je uknjizi pred nama zaustavljena povijest i to vrlo detaljno.

Uz obvezatni dio opÊe povijesti rukometa i u tom kontekstukratke povijesti rukometa u Kaπtel Gomilici, knjiga jepodijeljena na dva dijela. U prvom, faktografskom, sezonu zasezonom navode se podaci tko je igrao, πto se igralo i koji surezultati postignuti. Drugi dio pripada duænosnicima i ljudimakoji su obiljeæili, svatko na svoj naËin, povijest kluba -poËinje s poimeniËnim navoenjem imena predsjednika klubai trajanjem mandata, klupskim legendama i Ëelniπtvom ugodini obljetnice. Povijest su ispisali i oni koji su pronijelislavu kluba, pa Slavku BraliÊu i Anti Jerπkinu GizdiÊposveÊuje poglavlje, ali ne zaboravlja ni sve one koji jesu ilikoji su bili u sastavima reprezentacija Hrvatske u svimkategorijama, od muπke, æenske, osobaoπteÊena sluha, mlae dobnekategorije.

BuduÊi daslika govoriviπe od 1000rijeËi, GizdiÊ jeizabraofotografije svihselekcija i dobnihuzrasta pa je i tafotodokumenta-ristiËka stranavelika vrijednostove knjige. Sve usvemu, nezaobilaznamonografija kojatreba biti diobiblioteke svih onihkoji se zanimaju zaπport, posebno zarukomet.

©port, zabava i radost

MedveπËak 1958. - 2008.Autor: Jovan KosijerOblikovanje i priprema za tisak: Goran&DanijelPopoviÊ/POP&POPGodina i mjesto izdavanja: 2008., Zagrebstranica: 224, format: 21,5x21,5 cmIzdavaË: POP&POPTisak: Gipa, Zagreb

U povodu 50 godina osnutka i djelovanja KuglaËkogkluba MedveπËak, autor monografije posveÊene tom

klubu Jovan Kosijer potrudio se otrgnuti zaboravu iponuditi ljubiteljima πporta povijest, ljude, vrijeme idogaaje koji su Ëinili ono πto je bio i jest ovaj klub.

Od same osnivaËke skupπtine kluba, Kosijer vrlo Ëitkimtekstom prati dogaaje koji su se nizali u proπlih 50godina. Od preslike dokumenta s osnivaËke skupπtine pado fotografija igre i igraËa, monografija je prepunaslikovnih zapisa za buduÊnost. Meutim, ono πto je Ëinijoπ boljom je rijeË autora koji o povijesti koju piπe, piπena naËin iznimno zanimljiv tako da Êe se svima koji ÊeËitati ovu monografiju Ëiniti kao da sami hodajuvremenom o kojem se piπe. Zanimljive slike æivotakuglanja, kuglaËica i kuglaËa dræe pozornost uz knjigu, atada se i πportske Ëinjenice lakπe pamte. Za razliku odveÊine autora koji kreÊu od opÊeg (svjetskog) kaposebnom (jednom klubu), Kosijer je uËinio obrnuto:prvo nas dræi zainteresiranima za kuglaËki πport uMedveπËaku i uz njega, a nakon toga nam izlaæe povijestkuglanja u Hrvata i u svijetu. U prologu monografije jeulomak iz Wiegandove Enciklopedije igara iz 1832.godine u kojem, meu ostalim, stoji da je kuglanje igrakoja blagotvorno djeluje na tijelo, a ujedno predstavljaraznoliku i bezazlenu zabavu, pa jeprirodno da je tako raπirenkult ovogaπporta. Tajje duhzadræan i umonografiji.

53


HTZ UZ HOO DO LONDONA

ZAGREB - Hrvatski olimpijski odbor iHrvatska turistiËka zajednica (HTZ) pot-pisali su 14. sijeËnja novi Ëetverogodiπnjiugovor o suradnji. Ugovorom vrijednimËetiri milijuna kuna HTZ tako ostaje vjeranËlan marketinπke hrvatske olimpijskeobitelji. Novi olimpijski ciklus uzajedniπtvu HTZ-a i HOO-a, smatraju Ëel-nici obiju institucije - predsjednik HOO-aZlatko Mateπa i direktor HTZ-a Niko Bu-liÊ, izvanredna je πportska i turistiËkaspona u promidæbi nacionalnih vrijednostiHrvatske. HTZ kao partner u financijskojpotpori vrhunskih hrvatskih πportaπa imabogato iskustvo i u organizaciji HrvatskihkuÊa, od Atlante pa sve do Pekinga, gdje jemoto KuÊe bio „Hrvatska - domovina Mar-ka Pola”. Ugovor su, u nazoËnosti pred-sjednika HOO-a Mateπe i pomoÊnikaglavnog tajnika za marketing HOO-a Ran-ka ΔetkoviÊa, potpisali glavni tajnikHOO-a Josip »op i direktor HTZ-a NikoBuliÊ.

ENGSO: POTICAJ SURADNJI NA SVIM RAZINAMA

PRAG/ZAGREB - Izvrπni odbor Europ-skih nevladinih πportskih organizacija(ENGSO), Ëiji je punopravni Ëlan od 1998.i Hrvatski olimpijski odbor, na redovnojsjednici odræanoj u Pragu, od 23. do 25. si-jeËnja, uputio je u javnu raspravu prijedlogsadræaja proglasa ENGSO-a o poticanjusuradnje na svim razinama druπtveneodgovornosti unutar Europske unije. Gla-vne smjernice proglasa, kako je izvijestilahrvatska predstavnica Romana Caput Jo-gunica, Ëlanica Izvrπnog odbora ENGSO-a, u pravcu su jaËanja socijalnog i politi-Ëkog dijaloga u πportu, autonomije πport-skih organizacija, odgoja i obrazovanja uπportu, uloge volontera u πportu, πporta izdravlja, te osobito poloæaja djece i mlade-æi u πportu. Proglas Êe biti tema izborne

skupπtine ENGSO-a u travnju u Parizu, Ëi-ji je domaÊin i organizator Francuski olim-pijski odbor.

KOSTOVU, CUPAΔU I BULAJI NAGRADA ME–UNARODNOG FAIR PLAY ODBORA

ISTANBUL - Prigodnom sveËanoπÊu26. sijeËnja u Istanbulu u Turskoj, hrvat-skom jedriliËarskom dvojcu, Pavlu Kosto-vu i Petru CupaÊu, iz olimpijske klase 49erna Olimpijskim igrama u Pekingu, uruËenoje visoko priznanje Meunarodnog fairplay odbora (CIFP) u kategoriji Fair playna djelu - Act of Fair Play. Nagradu koju jedobio i njihov tadaπnji trener Ivan Bulaja,koji nije nazoËio sveËanosti, uruËio jepredsjednik Europskog fair play odbora,dvostruki osvajaË zlatnog olimpijskogodliËja u πportskoj gimnastici, SlovenacMiroslav Cerar. Prestiænu nagradu za oËu-

NapisalaRadica Jurkin

OD OLIMPA DO OLIMPA

Glavnidogaaji u Hrvatskom

olimpijskomodboru


55

Ç

vanje vrijednosti olimpizma hrvatski su je-driliËari zavrijedili ustupanjem svoje jedri-lice danskoj posadi na Igrama u Pekingunakon πto je Dancima, uoËi finalnog plova,puknuo jarbol. Gesta koju je svjetska olim-pijska obitelj nagradila priznanjem za fairplay Dancima je osigurala finalni plov i -olimpijsko zlato.

»ETIRI GODINE S HINOM

ZAGREB - Hrvatska izvjeπtajna novin-ska agencija i HOO potpisali su 22. sije-Ënja Ëetverogodiπnji sporazum o suradnji,kao potvrdu uzajamnog povjerenja proi-zaπlog iz tradicionalno dobrog poslovnogodnosa najviπeg nacionalnog πportskog ti-jela i nacionalne medijske institucije. Ugo-vor su potpisali ravnateljica Hine Smiljan-ka ©kugor HrnËeviÊ i glavni tajnik HOO-aJosip »op, a u nazoËnosti predsjednikaHOO-a Zlatka Mateπe koji je dao do zna-

nja da se tim Ëinom, kako je kazao, produ-bljuje dosadaπnja dobra suradnja HOO-a iHine koja je do punog izraæaja doπla tije-kom Olimpijskih igara u Pekingu, i dogo-vorno stvaraju uvjeti za sustavno izvjeπÊi-vanje javnosti o radu i djelovanju HOO-a unovom olimpijskom ciklusu - do Olimpij-skih igara u Londonu 2012. O dosadaπnjojsuradnji dviju institucija govorila je i ra-vnateljica Hine, rekavπi da je „jedna od za-daÊa Hine informirati javnost o provedbizadaÊa javnih potreba πporta dræavne razi-ne u kojoj kljuËnu ulogu ima HOO” te na-glasila da bi se suradnja Hine i HOO-a uiduÊem razdoblju trebala usredotoËiti napromicanje vrijednosti olimpizma te kultu-re πporta i olimpijskog obrazovanja.

303 ©PORTA©A I 67 TRENERA

ZAGREB - Odlukom VijeÊa HOO-a,koje je 29. sijeËnja odræalo treÊu sjednicuod konstituiranja u novom mandatnom ra-zdoblju, u πest razvojnih programa za πpor-taπe i trenere, veÊ na poËetku olimpijskogciklusa, uvrπteno je 303 πportaπa i 67 trene-ra koji rade s vrhunskim πportaπima, kao ionima mlae dobne kategorije koji su svo-je mjesto naπli u razvojnim programima. Uprogramu potpore πportaπima najmlaihdobnih kategorija, koji je prva stuba u su-stavu skrb HOO-a o πportaπima, veÊ u star-tu je 66 πportaπa. U programu individualneskrbi o mladim πportaπima, „najstarijem”programu posebnog materijalnog i finan-cijskog praÊenja mladih πportaπa, veÊ je napoËetku godine bilo 117 πportaπa razvrsta-no u A i B kategorije u pojedinaËnim i eki-pnim πportovima. U programu potporekvalitetnim πportaπima Ëiji su rezultati evi-dentno registrirani kao napredak je 50πportaπa. Program potpore πportaπima upredolimpijskom ciklusu skrbi o 16 πpor-taπa, olimpijski razvojni program usmjerenna Zimske olimpijske igre u Vancouveru2010. prati 29 πportaπa, a za ljetne Olimpij-

ske igre u Londonu 2012. zasad 25. Ra-zvojni programi HOO-a o kojima skrbiOdjel za razvoj i istraæivanje smatraju oveprojekte snaænim temeljem vrhunskogπportskog rezultata.

DANIRA BILIΔ PRVA HRVATICA S VISOKIM PRIZNANJEM MOO-a

ZAGREB/LAUSANNE - Hrvatskaolimpijka i nekadaπnja vrhunska koπar-kaπica Danira BiliÊ, danas aktivna ËlanicaKomisije za skrb o æenama u πportu i sura-dnica u brojnim projektima HOO-a na pro-micanju struËnih znanja u πportu i olimpi-zmu, dobitnica je jednog od najveÊih pri-znanja Meunarodnog olimpijskog odbora- trofeja „Æene i πport” za Europu. Prizna-nje MOO-a Daniri BiliÊ, u konkurencijiuglednih πportskih imena Starog kontinen-ta, prestiæno je meunarodno priznanje njoj

osobno, ali i hrvatskom πportu u kojem jeDanira prva Hrvatica s tako visokim pri-znanjem meunarodnog olimpijskog po-kreta.

Danira BiliÊ, donedavna voditeljica pro-jekata promicanja olimpizma u Hrvatskojolimpijskog akademiji, a od 2008. na du-ænosti ravnateljice Hrvatske matice iselje-nika, osvojila je srebrnu medalju na Olim-pijskim igrama u Seoulu1988. SrebrnoodliËje donijela je sa svojim suigraËicama isa SP-a 1990. u Kuala Lumpuru te s junior-skog EP-a 1986. u Italiji i seniorskog EP-a1987. u ©panjolskoj. Tri godine zaredom,1988., 1989. i 1990., izabrana je za najbo-lju europsku koπarkaπicu, a najboljomπportaπicom Hrvatske proglaπena je 1991.,kada je dobila i najviπe dræavno priznanjeza πport, Nagradu „Franjo BuËar”.

Priznanje MOO-a „©port i æene” DaniraBiliÊ primila je 5. oæujka u sjediπtu Meu-narodnog olimpijskog odbora (MOO) uLausannei, u nazoËnosti predsjednikaMOO-a Jacquesa Roggea, brojnih ugledni-ka svjetskog olimpijskog pokreta meu ko-jima i predstavnice HOO-a, dopredsjedni-

Phot

o: IO

C / R

icha

rd J

uilli

art


56

ce Nade SenËar i predsjednice Komisije zaskrb o æenama u πportu i Ëlanice VijeÊaMorane PalikoviÊ Gruden.

Daniri u Ëast, predsjednik HOO-a ZlatkoMateπa i glavni tajnik HOO-a Josip »op, au nazoËnosti dopredsjednice HOO-a NadeSenËar i Ëlanice VijeÊa Morane PalikoviÊGruden, organizirali su primanje da bi joj uime hrvatske olimpijske obitelji iskazaliËast i priznanje za nagradu. „Nadam se daÊe ovo priznanje biti poticaj za sve πpor-taπice koje doista Ëesto dvoje trebaju liostati aktivne u πportu i nakon natjecatelj-ske karijere. Njih πport treba, kao πto onetrebaju πportu”, poruËila je Danira na kon-ferenciji za novinare 12. oæujka u sjediπtuHOO-a.

PRODAJE SE HRVATSKI ©PORTEL POTKOREN

ZAGREB - Hrvatski olimpijski odbor,vlasnik πportskog objekta ©portel Potko-ren kod Kranjske gore u Sloveniji, raspi-sao je u veljaËi prodajni oglas. Objektizgraen 1988. godine ukupne povrπineoko 292 Ëetvorna metra na Ëetiri etaæe, sosam spavaÊih soba i pripadajuÊim prosto-rijama kao πto su kuhinja i restoran zapotrebe πportaπa, vrijedi - prema procjeniprodavatelja - 399.000 eura. Istodobno soglaπavanjem prodaje u Hrvatskoj, objekt

je na popisu nekretnina slovenske agencijeza prodaju na web adresi http://www.nepremicninesmuk.com/sl/Po-slovni_prostor/oglas2897505.html.

Do zakljuËenja Ëasopisa Olimp krajemoæujka, objekt nije prodan. Informacije ouvjetima prodaje mogu se dobiti u tajniπtvuHOO-a na zagrebaËkoj adresi, TrgKreπimira ΔosiÊa 11, na tel. 01/36 59 666.

HOO-u NAJBOLJA MOGUΔA OCJENA ZAGREB - Financijski izvjeπtaji HOO-a

za 2007. godinu u svim aspektima iskazujuobjektivan i istinit prikaz poslovanja tije-kom godine i stanja na kraju godine, a sa-stavljeni su u skladu s propisima koji odre-

uju raËunovodstvo neprofitnih organiza-cija - stoji u izvjeπÊu Dræavnog ureda za re-viziju nakon viπemjeseËnog pregleda po-slovanja HOO-a u 2007. KonaËna ocjenarjeËnikom revizije jest „bezuvjetno miπlje-nje” πto bi onima kojima ta terminologijunije najbliæa znaËilo da je HOO, kako jenaglasila interna revizorica u HOO-u EvicaObadiÊ, za poslovanje te godine dobio naj-bolju moguÊu revizorsku ocjenu. Revizor-ski nalaz Dræavnog ureda primilo je naznanje VijeÊe HOO-a na sjednici u veljaËi2009.

UZ HOO ZRA»NA LUKA ZAGREB ZAGREB - Hrvatski olimpijski odbor i

ZraËna luka Zagreb kao specijalni partner iËlan hrvatske olimpijske obitelji potpisalisu 20. veljaËe ugovor o suradnji na joπ Ëe-tiri godine. Ugovorom vrijednim 1,6 mili-juna kuna, koji su potpisali glavni tajnikHOO-a Josip »op i direktor ZraËne lukeZagreb Boπko MatkoviÊ, vrhunskim seπportaπima jamËe letovi bez plaÊanja aero-dromskih taksi, koriπtenje VIP salona i ca-teringa bez naknade te podrazumijeva, ka-ko to ovaj dugoroËni partner HOO-a pra-kticira, i novËanu potporu do pune cijeneugovora.

ZraËna luka Zagreb Ëlanica je hrvatskeolimpijske obitelji veÊ πest godina i ugla-vnom je „desna ruka” HOO-a u sveËanimtrenucima doËeka najveÊih hrvatskih πport-skih imena pri povratku s meunarodnihnatjecanja. Potpisivanju ugovora nazoËilisu predsjednik HOO-a Zlatko Mateπa, sa-vjetnik direktora ZraËne luke Zagreb Ma-rio Gruja i pomoÊnik glavnog tajnikaHOO-a za marketing Ranko ΔetkoviÊ.

PRESS CENTAR HOO-a NAJBOLJIZAGREB - Press centar HOO-a organi-

ziran u Pekingu za Olimpijske igre u kolo-vozu 2008. proglaπen je, u izboru Hrvat-skog zbora sportskih novinara, najboljompress organizacijom. U prilog tome, premaocjeni Ëlanstva HZSN-a (novinara, fotore-portera i drugih profila novinarske struke),govori medijska paænja posveÊena Igrama,a zahvaljujuÊi uvjetima za rad u pekinπkompress centru HOO-a. Centar organiziran uHrvatskoj kuÊi omoguÊio je dnevne konfe-rencije za novinare s hrvatskim olimpijci-ma, trenerima, on-line izvjeπtavanje zabrojne hrvatske portale i, prvi put, za inter-netske stranice HOO-a, bio je sjediπteolimpijskih studija televizijskim i radij-skim kuÊama. Rad centra koordinirala jeËlanica Misije u Pekingu Gordana GaÊeπa,press atache HOO-a i predstavnica HOO-aza odnose s javnoπÊu, a vodio Marin ©arec,ugledni πportski novinar i kolumnist Vje-snika. Specijalni partneri u opremanjupress centra HOO-a u Pekingu bili su tvr-tka Lenovo i generalni sponzor HOO-a T-Hrvatski Telekom.

Na sveËanosti u Novinarskom domu 3.oæujka, kojoj su nazoËili brojni πportski ipolitiËki uglednici Hrvatske, uruËene su i

ostale nagrade prema tradicionalnom go-diπnjem izboru HZSN-a, s kojim HOO-asurauje na gotovo svim medijskim proje-ktima. Novinarom godine proglaπen je ko-mentator Hrvatske televizije Ivica Blaæi-Ëko, a nagradu za æivotno djelo dobio jesplitski novinar Milorad BibiÊ Mosor.©portski kolumnist godine je Robert Mat-teoni (Sportske novosti), πportski fotore-porter Drago Sopta (Jutarnji list), dok jenagrada za najbolje agencijsko izvjeπtava-nje pripala novinaru Hine Robertu ©alino-viÊu. Posebno priznanje za suradnju s me-dijima dobio je vrhunski vaterpolski treneri olimpijac Ozren BonaËiÊ.

SANDRA, TI TO MOÆE©!

ZAGREB - „Sandra, ti to moæeπ!” poru-ka je i naziv velike humanitarne akcije zapotporu hrvatskoj olimpijki, stolnotenisa-Ëici Sandri PaoviÊ, koju nakon prometnenezgode i ozbiljnih tjelesnih ozljeda oËe-kuje viπemjeseËna rehabilitacija u specija-liziranoj klinici u πvicarskom Luzernu.Njeni πtovatelji, kolege olimpijci iz Hrvat-skog kluba olimpijaca, te Hrvatska radiote-levizija, Hrvatski stolnoteniski savez, uzpokroviteljstvo HOO-a i Ministarstva zna-nosti, obrazovanja i πporta, te u suorgani-zaciji Zaklade hrvatskih πportaπa i ©port-ske studentske udruge Visoke poslovneπkole „Libertas”, organiziraju „zavrπnicu”akcije 13. travnja u Zagrebu, uz izravni te-levizijski prijenos na HTV-u revijalnih no-gometnih utakmica, stolnoteniskih turnira ikoncertnih nastupa eminentnih hrvatskihglazbenika. Glavni Êe dogaaji biti organi-zirani u πportsko-rekreacijskim centrimana Jarunu i Mladosti te u srediπtu Zagreba.Velika se pomoÊ oËekuje i od graana kojiuvijek iskazuju solidarnost s onima kojimaje pomoÊ potrebna, pa je tako organiziran icall-centar u studiju Hrvatske televizije.RaËun na koji pristiæe pomoÊ za Sandrinoporavak otvoren je u PRIVREDNOJBANCI ZAGREB d.d., 2340009-1510372912.

OD OLIMPA DO OLIMPA

Ç


ATLANTIC GRUPA UZ ©PORTA©E

ZAGREB - Atlantic grupa, jedan od vo-deÊih europskih proizvoaËa i distributeravitaminskih i mineralnih pripravaka u pre-hrani πportaπa, meu kojima je najpoznati-ji Multipower, od 27. veljaËe sluæbeni jepartner HOO-a. Specijalni partner i Ëlanhrvatske olimpijske obitelji, Atlantic grupapodupirat Êe hrvatski πport i njegove πpor-taπe do Olimpijskih igara u Londonu 2012.prema programu vitaminizacije i dopunskeprehrane koja je sastavni dio skrbi o mla-dim i vrhunskim hrvatskih πportaπima. »e-tverogodiπnji ugovor podrazumijeva go-diπnje 400.000 kuna vrijednu dopunskuprehranu πportaπa iz proizvodnog i distri-butivnog programa kojim raspolaæe Atlan-tic grupa, ugledna meunarodna tvrtka.Ugovor o suradnji potpisali su u predsje-dnik HOO-a Zlatko Mateπa i predsjednikUprave Atlantica Emil Tedeschi u sjediπtutvrtke u Zagrebu (www.atlantic.hr).

JANICA KOSTELIΔ FAIR PLAY MECENATE

ZAGREB - Odlukom ocjenjivaËkog su-da za fair play Talijanskog olimpijskogodbora (Comitato Olimpico Nazionale Ita-liano - CONI), u oæujku ove godine, viso-ko meunarodno priznanje za fair play idoprinos πportu i civilnom druπtvu pripaloje hrvatskoj olimpijki, osvajaËici πest olim-pijskih medalja na zimskim olimpijskimigrama, alpskoj skijaπici Janici KosteliÊ.Uz to veliko meunarodno priznanje CONIju je proglasio i ambasadoricom fair playa2009. Nagradu Fair Play Mecenate CONIje ustanovio 1997., a sadaπnji Ëlanovi ocje-njivaËkog suda za dodjelu nagrade redomsu svjetska πportska imena, JaniËini kolegei vrhunski πportaπi Sergej Bubka, Sebasti-an Coe, Marc Girardelli, Stefka Kostadino-va, Rosa Mota, Frankie Fredericks, Ric-

hard Fosbury, Edwin Moses, πto dovoljnogovori o znaËenju priznanja dodijeljenogjednoj od najveÊih svjetskih olimpijki, Ja-nici KoseliÊ. SveËanost dodjele nagradeplanirana je 1. srpnja u talijanskoj Cortini.

ME–UNARODNA KONFERENCIJA O ©PORTSKIM OBJEKTIMA

ZAGREB - Pod nazivom „Odræiveπportske dvorane i stadioni: od ideje do re-alizacije„ u Zagrebu je od 25. do 27. oæuj-ka, u organizaciji HOO-a, pod patronatomMOO-a i uz suorganizaciju ZagrebaËkogdruπtva arhitekata, odræan meunarodni se-minar o πportskim graevinama. HOO-u iKomisiji za πportsko graditeljstvo HOO-a,na Ëijem je Ëelu arhitekt Kreπimir Ivaniπ,to je drugo veliko meunarodno iskustvo(prvo je bio seminar o plivaliπtima u Puli2008.) kad je rijeË o konferencijama na te-mu graevina bez kojih πport ne moæe u ci-jelosti biti πport. Odræivost, pravna regula-tiva, ekonomiËnost, energetska primjere-nost, modeli planiranja izgradnje kao iupravljanja dio su ozbiljnih i nuænih pro-miπljanja pred olimpijskom obitelj i opÊe-nito zajednicama, pa tako i hrvatskom. Nakonferenciji koja je okupila oko 70 arhite-kata, graevinskih inæenjera, predstavnikalokalnih zajednica i drugih uglednikaπportskog miljea, svoje vienje vaænihstrateπkih pitanja gradnje πportskih objeka-ta dali su najveÊi eksperti iz Austrije, Irske,Italije, Velike Britanije, NjemaËke i, nara-vno, Hrvatske. Hrvatska iskustva u tom po-gledu nisu zanemariva s obzirom na to daje izgradnja dvorana u posljednje vrijeme uekspanziji te da su neke od njih, kao πto jedvorana u Balama u Istri, dobile prestiænunagradu na Svjetskom festivalu arhitektureu Barceloni 2008. zbog funkcionalnosti,arhitektonskog rjeπenja i jeftine gradnje.

Krajnji cilj konferencije je, kako je na-glasio Ivaniπ, osim promocije ideje o odr-æivosti πportskih objekata, izrada pravilni-ka i drugih podzakonskih akata kojima sezajednica obvezuje na svrsishodno planira-nje i odræavanje πportskih objekata.

BEZ OGRANI»ENJA ©PORTA©IMA ZAGREB - Nacionalnim πportskim sa-

vezima neÊe se ograniËavati broj πportaπaza koje se procijeni da mogu doseÊi vrhun-ske πportske rezultate na meunarodnimnatjecanjima, kazao je u na kolegiju tajni-ka nacionalnih πportskih saveza 27. veljaËeglavni tajnik HOO-a Josip »op.

Prema njegovim rijeËima, HOO Êe zna-tna sredstva uloæiti i u program sufinanci-ranja struËnog rada u skladu s napucimaVijeÊa da se πportaπa prati individualno,neovisno o tome dolazi li iz ekipnog ili po-jedinaËnog πporta.

Glavni operativci nacionalnih πportskihsaveza dobili su i upute o mjerama priori-tetnog poslovanja, a one Êe ovisiti o prilje-vu sredstava na raËun HOO-a. „O tome ho-Êe li i kakav biti rebalans proraËuna HOO-a odluËit Êe Skupπtina, a ono o Ëemu Êe seposebno voditi raËuna jest potpora progra-mima nacionalnih πportskih saveza”, na-glasio je »op. Sjednicu su nazoËili pomo-Ênici glavnog tajnika: za programe nacio-nalnog πportskog saveza Marko ΔurkoviÊ,olimpijskog programa i πef misije ZOIVancouver 2010. Damir ©egota, koji je taj-nike meu ostalim podsjetio na rokoveakreditacija πportaπa i prateÊeg osoblja zaMediteranske igre od 26. lipnja do 5. sr-pnja u Pescari (Italija).

OLIMPIZAM S LIKOVNIM IZRI»AJEM

ZAGREB - Od 268 likovnih radova pri-stiglih iz 28 osnovnih πkola πirom Hrvatskena NatjeËaj za likovno rjeπenje na temuolimpizam, πport i Hrvatski olimpijski dan,OcjenjivaËki sud HOO-a najboljim je oci-

jenio rad uËenice Ivane VladuπiÊ pod men-torstvom uËiteljice Milice JosipoviÊ, iz 4.razreda Osnovne πkole „Srinjine” u Split-sko-dalmatinskoj æupaniji. Njen Êe rad bitipredloæak letka za proslavu Hrvatskogolimpijskog dana - utemeljenja Hrvatskogolimpijskog odbora 10. rujna (1991.). Na-tjeËaj je proveo Ured za lokalni πportHOO-a pod vodstvom pomoÊnice glavnogtajnika za lokalni πport Alme PapiÊ.

57













Documents

OLIMP-prelom 30 4/2/09 11:14 Page 1 »ASOPIS HRVATSKOG … · 2014. 12. 12. · 2. Holt, R. (1990). Sport and the British, a mo-der history. Oxford: Oxford University Press 3. Olivová,